Jagoda

Sinonim: -; Engleski naziv: Strawberry; Latinski naziv: Fragaria L.;

Jagoda je viegodinja zeljasta biljka iz porodice rua (Rosaceae). U plodu se nalazi oko 60 % vode, moe biti i
do 12 % eera te vitamina C od 24 - 97 mg%. Cvjeta vie puta u godini i slue kao biljke indikatori za ispitivanje
virusa.

Agroekoloki uvjeti uzgoja jagode

Vezani lanci - Jagoda

Ne, to nije jagoda!

Jesenska sadnja jagoda

Odravanje nasada jagoda

Temperatura
Jagoda izmrzava na temperaturi od -15 C do -18 C. Ako nema snijenog pokrivaa, osobito pri kraju zimskog
razdoblja kada otopli, strada i na -5 C do -7 C. Cvijet jagode izmrzava na -2 C. Tijekom vegetacije najbujniji
porast je pri temperaturama od 20 - 24 C (optimum 23 C).
Voda
Uslijed nedostatka vlage u tlu, korijenov sistem se nedovoljno razvija u povrinskom dijelu tla; ne formiraju se
ralje na stablu, uslijed ega se smanjuje bujnost i rodnost, a plodovi su sitni i nekvalitetni. S obzirom da se jagoda
sadi u vrlo gusti sklop i ima veliku lisnu masu, tlo neophodno mora sadravati 75 - 80 % vlage. Potrebno im je
navodnjavanje poetkom cvjetanja, tijekom zrenja i po zavretku svih berbi.
Tlo
Najbolja su pjeskovito-ilovasta tla i tla bogata organskim tvarima (humusom). Tla moraju biti dovoljno duboka i
drenirana. Najpovoljnija kiselost se kree od pH 4,6 - 6,4. Loe predkulture za jagodu su graak, rajica, bijeli
krumpir, repa i kukuruz jer svi dijele iste tetnike.

Izbor poloaja za podizanje nasada jagode

Za jagodu su najpovoljniji oni poloaji koji nisu izloeni vjetru i akumulaciji hladnog zraka. Za rane sorte najbolji
su juni poloaji, gdje se ne javljaju kasni proljetni mrazevi jer je na njima omogueno ranije sazrijevanje ploda za
oko 10 dana u odnosu na sjeverne poloaje. Sjeverne i istone poloaje treba korisititi za srednje rastue, a sjeverne
i ravniarske povrine za kasne sorte jer one obino kasnije cvjetaju i nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazova.

Priprema tla za sadnju jagode

Tlu se mora popraviti struktura, unititi korovi, rigola se na dubinu od 30 cm i ravna. Prije rigolanja, ako je tlo
nedovoljno plodno, dodaje se oko 15 - 20 t/ha stajskog gnojiva. Ako je tlo siromano humusom potrebno je unijeti
30-40 t/ha stajskog gnojiva ili se u prethodne dvije godine uzgajaju i zaoravaju biljke za zelenu gnojidbu. Pri
gnojidbi organskim gnojivima, dodajemo 300 - 600 kg NPK 5:20:305.

Razmnoavanje jagode
Jagode se mogu razmnoavati sjemenom, cjepljenjem, dijeljenjem grmova i vrijeama. Sjeme posijano u vrtnu
zemlju, kojoj se doda pijesak i kompost, poinje klijati nakon 12 - 15 dana. Cijepljenje jagoda se obavlja kada se
eli otkriti nazonost virusnih oboljenja. Grmovi se dijele kod sorata krupnijeg ploda i mjesearki koje ne daju
vrijee. Razmnoavanje vrijee ja najraireniji nain razmnoavanja jagoda. U pravilu, na svakom lanku (nodiju)
vrijee razvijaju se adventivni pupovi koji daju stablo s liem i korijenov sistem, sadnicu.

Sadni materijal jagode

Sadnice trebaju biti svjee, zdrave s dobro razvijenim korijenovim sistemom i najmanje 3 - 5 razvijenih listova.
Prije sadnje, sadnicama se skrauju ile i potapaju se u smjesu zemlje i goveeg gnoja ili u hormon za bolje
oilavanje. Za ljetnju sadnju koriste se presadnice proizvedene u prethodnoj godini, a sade se u drugoj polovici
srpnja.

Podizanje nasada jagode

U podrujima gdje vladaju zimiski ili proljetno-ljetni vjetrovi trebaju se podii vjetrozatitni pojasevi na razmaku od
120 - 200 m. U tu su se svrhu najbolje pokazale vinje, ljive, ribizi, suncokret i kukuruz. Plodored ovisi od vie
imbenika i moe biti 3,5 i 8-godinji.
Jagode se sade u redove te razmak od reda do reda iznosi 60 cm, a u redu 30 cm. Meu redovima se naine plitke
brazde za navodnjavanje. Do berbe, voda se puta u sve brazde, a tijekom berbe naizmjenino u svaku drugu,
kako bi suhim brazdama mogli prolaziti berai.
Jagode se mogu saditi u gredice irine 50 cm ili humke visine 20 cm i prekrivaju se crnom folijom.

Prednost uzgoja na foliji:

o
o
o
o
o
o
o
o

Sprjeava rast korova jer ne proputa svjetlost.

Odrava fiziku strukturu tla jer sprjeava da kia sabije zemlju.
Poveava toplinu i vlanost tla.
Poveava se prinos jagoda za 20 - 30 %.
Poveava kvalitetu ploda jer je smanjeno truljenje, a boja je intenzivnija.
Sprjeava truljenje ploda jer isti ne lei na zemlji.
Ubrzava sazrijevanje ploda za 3 - 4 dana.
tede se radni sati za unitavanje korova, obradu meuredova, zalijevanje jagodnjaka i pri berbi ploda.
Budui da se folijom prekrije tlo, na njoj se naine otvori u koje e se saditi jagode. Otvori, odnosno rupe iroke 4
- 5 cm, bue se na meurednoj udaljenosti 35 - 40 cm i razmakom izmeu biljaka od 20 cm u redu. Jagode na
foliji sade se od sredinje srpnja do sredine rujna.

Odravanje nasada jagode

Njega jagoda na foliji sastoji se u prihranjivanju preko lia (folijarna prihrana) i to u 4 - 5 navrata tijekom vegetacije.
Zalijeva se oroavanjem (umjetnom kiom) ili povrinski, sistemom kap po kap. Meuredni prostor isti se od
korova, a kasnije se postavlja i mal (penina slama najee).

Berba i skladitenje jagode

Berba sorti mekoga ploda obavlja se prije punog zrenja, a plod sorti vrstoga ploda bere se u punom zrenju. Berbu
treba obaviti ujutro poslije pada rose i poslije podne kada je slabiji intezitet sunevog zraenja i kada se plod
rashladi. Trajanje berbe ovisi o sorti ali prosjeno se beru svakog drugog dana. Pakiraju se u male otvorene plitke
letvene sanduie i u skladitu uvaju pri temperaturi od 0 C.
Izvor: dipl.ing. B. Volevi; Jagoda, malina, kupina; Bjelovar, 2005.

Jagoda - Sorte (18)

o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o

Albion

Antea
Arosa
Civka (Raurica)
Civmad (Madeleine)
Civri30 (Elsinore)
Clery
Dely
Diamante
Everest
Galiaciv
Joly
Kraljica doline (Regina delle valli)
Lia

NF311 (Alba)
NF421 (Asia)
Onebor (Marmolada)
Record
Oznaene sorte su obrisane s Popisa sorti vonih vrsta.