Program za obradu

teksta
Microsoft Word
1. dio

Programi za obradu teksta

Programi za obradu teksta slue za:

pisanje,

oblikovanje,

ispis teksta.

Omoguavaju brzo i lako pisanje teksta, ispravljanje,

oblikovanje, pretraivanje, ispis, umnoavanje, unos
slika, organiziranje podataka u tablice te jo mnogo
toga.
2

Microsoft Word

Uz mnoge programe za obradu teksta, koji su

trenutno na tritu, vodeim se smatra program
Word, firme Microsoft koji radi pod operativnim
sistemom Windows.

Prozor programa Word

traka s naslovom
lenjir

traka s
izbornicima
klizai
traka s
alatima

radna povrina

traka stanja
(statusna traka)
4

Nekoliko temeljnih pojmova

Pokaziva (kursor, engl. cursor) je trepua

crtica koja pokazuje mjesto upisa teksta.

Ukoliko je red teksta dui od irine radnog

podruja, program e ga prebaciti u novi red
im tekst dotakne desni rub radnog podruja.

Nekoliko temeljnih pojmova

Tekst se dijeli na odlomke, a odlomak moemo

definirati kao dio teksta izmeu dva znaka
Enter.

U programu MS Word datoteka se uobiajeno

naziva dokument.

Pohrana dokumenta

Novootvoreni se dokument sprema na

izabrano mjesto:

File/Save As... ,

pojavit e se prozor Save As.

Save As prozor
U okviru Save in:
izabrati mjesto
spremanja (bira se
disk i mapa).

U okvir
File name:
upisati ime
dokumenta.

U velikom se okviru nalazi

popis sadraja izabranog
diska ili mape.
8

Pohrana dokumenta

Novostvorenom dokumentu u programu

MS Word automatski se dodjeljuje
nastavak,ekstenzija doc (npr. proba.doc,
dopis.doc).

Dokument se moe spremiti i pomou

odgovarajueg dugmeta iz trake s alatima.

Pohrana dokumenta
Vjeba 1.

Novootvoreni prazni dokument treba

pohraniti na Desktop
(naziv dokumenta neka je jednak vlastitom
prezimenu).

10

Rad s vie dokumenata

Istovremeno moe biti otvoreno vie

dokumenta.

11

Otvaranje novog dokumenta

Novi se dokument otvara:

File/New,

birati novi prazan dokument

(Blank Document).

Novi se dokument moe otvoriti i

pomou odgovarajueg dugmeta
iz trake s alatima.
12

Otvaranje novog dokumenta

Vjeba 2.

Uz otvoren dokument, koji ima naziv

vlastitog prezimena, otvoriti jo jedan,
novi.

Sada su otvorena dva dokumenta.

13

Rad s vie dokumenata

S jednog na drugi otvoreni dokument prelazi

se pomou dugmeta iz trake sa zadaama ili
preko Windows izbornika, kao to je
prikazano na slici.

14

Zatvaranje dokumenta
Dokument se zatvara:

File/Close.

Vjeba 3.

Zatvoriti oba dokumenta.

15

Otvaranje dokumenta

File/Open,

otvoriti eljenu
mapu,

oznaiti eljeni
dokument,

Open.

16

Otvaranje dokumenta
Postojei dokument se moe otvoriti i
pomou odgovarajueg dugmeta iz trake
s alatima.

Vjeba 4.

Ponovo otvoriti dokument koji ima naziv

vlastitog prezimena.
17

Uporaba tipkovnice

Za pisanje velikog slova:

potrebno je drati pritisnutu tipku Shift dok

se tipka eljeno slovo
(postoje 2 tipke Shift).

Za razmak izmeu rijei koristi se tipka

Space(razmaknica).
18

Uporaba tipkovnice
Pogreni znak se brie:

tipkom Backspace
(znak lijevo od pokazivaa),

tipkom Delete
(znak na kome je pokaziva).

19

Uporaba tipkovnice
Vjeba 5.
Unijeti sljedei tekst:
Zato ovo radimo? Zar profesor ne shvata da mi
dobro poznajemo tastaturu?! Jo e nam zadati
da piemo:

3+3=6
9/3=3
4*3=12, a moda i 1-1=0
20

Uporaba tipkovnice

Za kretanje kroz tekst mogu se, osim mia,

koristiti i navigacijske tipke.

Vjeba 6.
U reenici: Zato ovo radimo?
Ukloniti rije ovo.
Iza rijei radimo dodati tekst: ovu glupost.
21

Uporaba tipkovnice

Tipka Enter zavrava trenutni red i

ostatak teksta prebacuje u novi red. To
je ujedno i oznaka poetka i kraja
odlomka teksta.

Vjeba 7.
Prebaciti u novi red reenicu:
Jo e nam zadati da piemo:
Dodati jedan prazan red nakon te reenice.
22

Tipka Caps Lock

Ako vei dio teksta treba pisati velikim slovima,

umjesto stalnog pritiska na tipku Shift, moe se
ukljuiti prekida Caps Lock
(stanje ukljuenosti pokazuje signalna lampica).

Prekida Caps Lock utie samo na tipke na

kojima su slova.

23

Tipka Num Lock

Brojevi se mogu unositi i s numerikog

dijela tastature ako je ukljuen prekida
Num Lock. Tu se nalaze i aritmetiki
operatori.

24

Tipke Num Lock i Caps Lock

Vjeba 8.
Ukljuiti Caps Lock
pa unijeti tekst:

Ukljuiti Num Lock,

pa unijeti:

SAD JO I OVO! MISLIM DA

STVARNO NEU IZDRATI
OVO MALTRETIRANJE!
HOU LI POLUDJETI?

4 * 3 + 58 40 / 4

25

Tipke posebnih namjena

Tipke Alt i Ctrl koriste se za proirenje funkcija ostalih
tipki (potrebno ih je drati pritisnute dok se pritie neka
druga tipka).

Ctrl + Home pomie pokaziva na poetak dokumenta,

Ctrl + End

pomie pokaziva na kraj dokumenta,

AltGr + V

ispisat e znak @ (npr. kod upisa e-mail

adrese).
26

Prikaz znakova oblikovanja

Prilikom unosa teksta unose se i neki

znakovi koji u uobiajenom prikazu nisu
vidljivi. Pomou njih se razdvajaju rijei,
oblikuju odlomci i slino.

Za prikaz tih znakova potrebno je kliknuti na

odgovarajui dugme iz trake s alatima.

27

Prikaz znakova oblikovanja

Znakovi oblikovanja su npr.:

razmak,

kraj odlomka,

tabulator.

28

Prikaz znakova oblikovanja

Znakovi oblikovanja mogu se prikazati i na

sljedei nain:

Tools/Options,

View,

iz odjeljka
Formatting marks,
izabrati znakove
koji e biti prikazani.
29

Razliiti pogledi na dokument

Program nudi nekoliko pogleda na

dokument.
Pogledi se mijenjaju izbornikom View.

30

Pogled Print Layout

Uz tekst prikazuje i
umetnute objekte,
(crtee, tablice,
strelice,),
omoguava
promjenu margina,
postavku zaglavlja i
slino.

31

Pogled Normal

Za razliku od
prethodno
spomenutog,
ovaj pogled
prikazuje samo
tekst (vide se i
prelazi izmeu
stranica).
32

Pogled Print Preview

Ovaj pogled pokazuje kako e dokument izgledati
prilikom ispisa na pisau.

File/Print Preview,

ili se koristi odgovarajui dugme iz trake s

alatima.

33

Pogled Print Preview

Bira se prikaz samo

jedne stranice ili vie
njih odjednom
(odgovarajuim
dugmetom).

34

Poveanje i smanjenje prikaza

Prikaz se poveava ili smanjuje:
View/Zoom,
pojavit

e se prozor, u kome se moe

odabrati eljena opcija.

35

Poveanje i smanjenje prikaza

Osim raznih stupnjeva

poveanja i smanjenja
moe se postaviti
prikaz prilagoen irini
prozora, prikaz cijele
stranice unutar
prozora, te prikaz vie
stranica odjednom.

36

Poveanje i smanjenje prikaza

200%

Naredbu moemo
zadati i dugmetom iz
trake s alatima.
50%

37

Razliiti prikazi
Vjeba 9.

Isprobati postavljanje raznih vrsta poveanja i

smanjenja te mijenjati razne prikaze
dokumenta (isprobati Page Width, Whole
Page).

38