Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv

Sjedinjene Meksike Drave

Glavni grad

Ciudad de Mxico

Povrina

1 972 550 km2

Broj stanovnika

122,3 milijuna

Slubeni jezik

panjolski

Dravno ureenje

federalna republika - predsjedniki sustav

Predsjednik

Enrique Pea Nieto

Predsjednik Vlade Enrique Pea Nieto

Vremenska zona

GMT 7 (Ciudad de Mexico, Monterey, Acapulco, Guadalajara)

Valuta (teaj)

meksiki peso (100 MXN=6,43 USD)

Kreditni rejting:

A3 Moody's, BBB+ Fitch; BBB+ Standard & Poor's

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama:

APEC, BCIE, CAN (promatra),CD, CDB, CE (promatra), CELAC, CSN
(promatra), EBRD, FATF, IADB, IBRD, IFC, IMF, ISO, LAES, LAIA, MIGA,
NAFTA, NEA, OAS, OPANAL, PCA, SICA (promatra), Union Latina
(promatra), W CO, WTO.
UNDP Human Development Indeks iznosi: 0.756

Rangiranje: 71

Makroekonomski pokazatelji
2010.

2011.

2012.

2013.

1 051,6

1 170,1

1 186,5

1 260,9

14 690,0

15 886,7

16.296,2

16 369,7

16 000,0

Realni rast BDP-a (%)

5,2

3,9

4,0

1,4

2,1

Izvoz (milijarde USD)

297,9

349,9

370,4

379,1

396,7

Uvoz (milijarde USD)

300,8

351,2

370,5

380,4

399,9

Inflacija (%)

4,2

3,4

4,1

3,8

4,0

Nezaposlenost (%)

5,5

5,3

5,1

4,9

25,8

23,1

18,1

42,1

BDP, tekue
USD)

cijene

(mlrd

BDP po stanovniku (USD)

Izravna strana ulaganja (mlrd

USD)

2014.

Izvor: Hacienda de Credito Publico, SMD, OECD i The World Bank

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Struktura BDP-a: usluge 59,8%, industrija 36,6%, poljoprivreda 3,6%.

Najvanije industrije: proizvodnja pia, duhanska, prehrambena, kemijska, elik,
nafta, rudarstvo, tekstil, motorna vozila, turizam.
Izvor: The World Bank

Porezi

Vrsta poreza

Stopa poreza

Porez na dobit

30%

Porez na dobit po odbitku

30%

Porez na dohodak od kapitala

15%, 30%

Porez na dohodak

0%, 15%, 30%

Porez na dodanu vrijednost PDV

11%, 16%

Porez na promet nekretnina

2% - 5%

Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili
na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su
eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su
informativne i openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti
(primjenjive olakice, osloboenja, i slino) nisu posebno analizirani u ovome dokumentu.

Regulativa vezana uz ulaganja

Guide to invest in Mexico: www.promexico.gob.mx
Invest in Mexico: www.nafta-mexico.org
Vanjskotrgovinska razmjena
U mlrd. USD

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

IZVOZ

297,92

349,90

370,42

379,08

396,66

UVOZ

300,81

351,21

370,47

380,35

399,94

-2,89

-1,31

-0,5

-1,27

-3,28

RAZLIKA
Izvor: OECD

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Najznaajnije zemlje izvoza: SAD 78%, Kanada 2,9%, Spanjolska 1.9%, Njemaka
1,7%.
Najznaajnije zemlje uvoza: SAD 49,9%, Kina 15,4%, Japan 4.8%, Juna Koreja
4,4%.
Najznaajniji izvozni proizvodi:
poljoprivredni proizvodi 2,8%.

industrijska

roba

80,8%,

nafta

15,8%,

Najznaajniji uvozni proizvodi: poluproizvodi 77%, potroaka roba 17%, kapitalna

roba 6%.
Meksiko je drugi najvei trgovinsko-gospodarski partner SAD-a odmah iza
Kanade.
Izvor: The World Bank

Aktualno stanje u gospodarstvu

Meksiki predsjednik Pea Nieto sa svojim timom nastoji ustrajati na modernizaciji
trgovinskih sporazuma, otvaranju novih graninih trgovinskih prijelaza te privlaenju
stranih ulaganja kojima bi se iskoristile goleme, tek otkrivene zalihe plina i nafte iz
kriljevca pored granice sa SAD-om i u dubokom podmorskom podruju u
Meksikom Zaljevu i tako otvoriti nova radna mjesta. U Meksiku je pod vladavinom
predsjednika Calderona dolo do zamjetnog oporavka to je dovelo da stopa rasta u
2012.g. bude gotovo 4 % to je dvostruko vie od amerike stope. Meksiko je
gospodarstvo prestiglo ak i brazilsko, a automobilska industrija doivljava procvat i
izgraeno je nekoliko novih pogona. Predsjednik Pea Nieto pokrenuo je dugo
sprjeavane reforme u podruju energetike, poreznog sistema i anti monopolistikih
propisa. Najavio je izmjenu poreznog zakona kako bi se proirila porezna baza,
reforme ime e se otvoriti naftni sektor u dravnom vlasnitvu prema privatnim
investicijama te tako privui investicije u energetski sektor. Predloio je i ve
djelomino prihvaene izmjene zakona o monopolima i nove regulative u
komunikacijskom sektoru ime bi zauzdao snane meksike monopoliste. Izraena je
spremnost za opsenim izmjenama i dopunama zakona o radu to bi rezultiralo
otvaranjem tisua novih radnih mjesta. Regija pod nazivom Queretaro kao i istoimeni
grad prepoznati su kao jedno od najsigurnijih mjesta u Meksiku i industrijsko sredite
za bijelu tehniku, automobilske dijelove te zrakoplovnu i svemirsku industriju koja je
ve privukla preko milijardu dolara ulaganja, a tvrtke poput Bombardier Inc. poele su
tamo graditi nova postrojenja. Radna mjesta u industriji potaknula su procvat grada i
cijele regije te utjecala na porast plaa koje su sada najvie u Meksiku.
Meksiko ima vrlo sofisticirani i razvijeni financijsko bankarski sektor i relativno
razvijen sistem kreditiranja i manjih tvrtki te posjeduje veliko i razvijeno domae
trite kapitala, obveznica i dionica. Financijsko bankarska regulativa je vrlo slina i
usklaena sa SAD a Meksiko je i lan Bank for International Settlements, u Baselu,
vicarska, Banke meunarodnih poravnanja centralne banke svjetskih sredinjih
banaka) te primjenjuje pravila obvezne kapitalizacije banaka Basel III na banke na

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

svom podruju a koje su vrlo dobro kapitalizirane. panjolska je trei trgovinski

partner i ulaga u Meksiko u kojem je danas vie od 5.000 panjolskih tvrtki.
Predsjednik Enrique Pea Nieto 27. kolovoza 2015. izvrio je rekonstrukciju Vlade
koju je obrazloio potrebom da se Vladi omogui na djelotvorniji nain suoiti se s
izazovima i novim okolnostima te daljnjom transformacije meksikog drutva, to je
zapoelo u prosincu 2012. kada je preuzeo obnaanje redsjednike dunosti i kojoj
temelj daju reforme (energetska, fiskalna, obrazovna i dr.) koje njegova Vlada ve
provodi.
Meksiko je:
vodei svjetski proizvoa srebra (Meksiko proizvodi 17% ukupne svjetske
proizvodnje srebra), cinka, elika, meda, cementa, fluorida, stroncija;
prvi na listi latinoamerikih izvoznika;
drugi po stranim ulaganjima meu zemljama tzv. emerging economies;
drugi u Latinskoj Americi (prva je Venezuela) po koliinama rezerve sirove
nafte;
peti u svijetu po proizvodnji i deseti po izvozu nafte (Meksiko nije lanica
OPEC-a tj. organizacije ije su lanice najvei svjetski izvoznici nafte, te u
kojima su prihodi od izvoza nafte kljuni za njihov gospodarski razvoj);
sedmi u svijetu po proizvodnji ugljikovodika i prirodnog plina i
trei najvei izvoznik nafte u SAD iza Kanade i Saudijske Arabije.
Meksiko EU
Na VII. Sastanku na vrhu EU-Meksiko, odranom 12. lipnja 2015. u Bruxellesu,
dogovoreno je daljnje uvrivanje bliskog i snanog stratekog partnerstva s
ciljem stvaranje zajednikog prosperiteta i blagostanja za 626 milijuna stanovnika,
koliko ih ivi u EU i Meksiku, kao i jaanje suradnje u pogledu regionalnih i globalnih
pitanja od zajednikog interesa. Potvrena je bliskost i partnerstvo u pogledu
demokracije, potivanja ljudskih prava, vladavine prava, temeljnih sloboda, socijalnog
dijaloga kao i slobodne trgovine, te istaknuto da su ove zajednike vrijednosti i
principi rezultat zajednikog kulturnog nasljea i vrstih meusobnih povijesnih,
politikih i gospodarskih veza.
Stavljen je naglasak na suradnju u dva pitanja od vitalnog znaaja: pokretanje
pregovora o modernizaciji Globalnog sporazuma EU-Meksiko i jaanje stratekog
partnerstva, te snaenje meusobnog politikog dijaloga o relevantnim globalnim i
regionalnim pitanjima od zajednikog interesa. U pogledu Globalnog sporazuma
dogovoreno je da zapoinjanje pregovora o njegovoj modernizaciji predstavlja
prioritet u ovoj godini, te je s time u svezi istaknuta vanost daljnje ekonomske
integracije, prilagodbe novim realnostima globalne trgovine i investicija, kao i
snaenja bilateralne suradnje te suradnje u pogledu treih zemalja. Namjera je
stvoriti najambiciozniji i najobuhvatniji mogui okvir za bilateralnu trgovinu i
investicije. Takoer je istaknuta vanost suradnje u podruju visokog obrazovanja, te
znanosti i tehnologije, kao i mogunosti irenja bilateralne suradnje u istraivanju i
razvoju posebice obnovljive energije. Potvrena je postojea solidna razina

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

bilateralnog dijaloga i potreba davanja vee vanosti sektorskom dijalogu. Istaknuta

je i vanost daljnjeg dogovaranja u pogledu evidencije podataka o putnicima u
zranom prijevozu to je oznaeno kao jedan od prioriteta.
Postojee strateko partnerstvo treba nadograditi kako bi ono reflektiralo nove
realnosti oba partnera na globalnoj sceni kao i visoki stupanj njihove konvergencije u
pogledu globalnih i regionalnih pitanja. Potvrena je predanost suradnji u borbi protiv
ilegalne proizvodnje i prometa narkotika kao i vanost suradnje u pogledu migracija.
U pogledu klimatskih promjena prioritetnim je oznaen UN Konferencija o klimatskim
promjenama COP21 koji e se odrati u prosincu 2015., istaknuta namjera jaanja
suradnje u relevantnim meunarodnim ugovorima u pogledu zatite okolia, te je
iskazana podrka procesu koji vodio do UN Summita o odrivom razvoju u rujnu
2015.
Potvrena je predanost meusobnoj suradnji i koordiniranom postupanju u pogledu
meunarodne razvojne suradnje, humanitarne pomoi, kao i napretku obostrane
suradnje u pitanjima globalnog mira i sigurnosti (pri emu je pozdravljena odluka
Meksika da sudjeluje u mirovnim operacijama UN-a). Takoer je istaknut obostrani
interes snaenja regionalne suradnje u pitanjima od zajednikog interesa.

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

Izravna ulaganja u RH iz Meksika su od 1993. do ukljuivo 1. tromjeseje 2015., bila
u iznosu od 0,3 milijuna Eura, a HNB ne biljei izravna ulaganja iz RH u Meksiko za
isto razdoblje.1
HBOR klasificira Meksiko u kategoriju 3. u svojoj klasifikaciji drava po kategoriji
rizika.2
U tisuama USD

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015. I-VI

IZVOZ

2 657,3

5 752,7

8 593,3

10 139,9

22 814,9

6 972,0

UVOZ

28 725,2

29 690,9

1 865,3

4 272,8

6 090,9

3 105,2

-26 070,9

-23 938,2

6 728,0

5 845,8

16 724,0

3 866,8

RAZLIKA
Izvor: DZS RH

Od prvog tromjeseja 2009. promijenjena je metodologija izrauna zadranih zarada, a svodi se na

evidentiranje zadrane zarade na tromjesenoj osnovi u razdoblju u kojemu je dobit ostvarena. Prije toga
zadrane zarade bile su evidentirane u mjesecu u kojemu je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu
poslovnu godinu.
2

HBOR svrstava drave u sedam kategorija rizika (od 1 do 7), ovisno o procjeni rizinosti pojedine drave.
Kategorija 1 predstavlja najnii, a kategorija 7 najvii rizik drave. Klasifikacija drava po kategoriji rizika
informativnog je karaktera, a koristi se za procjenu mogunosti, rizika i uvjeta osiguranja izvoznih kredita prema
dunicima u pojedinim dravama te za izraun minimalnih premijskih stopa.

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Robna razmjena Republike Hrvatske s Meksikom

u tisuama US dolara

Meksiko
Godina
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
1-6, 2014.
1-6, 2015.

Robna razmjena
(u tisuama US dolara)
Izvoz
Uvoz
2 657,3
28 725,2
5 752,7
29 690,9
8 593,3
1 865,3
10 139,9
4 272,8
22 814,9
6 090,9
12 190,8
2 655,9
6 972,0
3 105,2

Ukupno
31 382,4
35 443,6
10 458,6
14 412,7
28 905,8
14 846,7
10 077,2

Indeksi (prema istom

razdoblju prethodne godine)
Izvoz
Uvoz
Ukupno
130,3
98,1
100,2
216,5
103,4
112,9
149,4
6,3
29,5
118,0
229,1
137,8
225,0
142,6
200,6
57,2

116,9

67,9

Udio (%) u ukupnoj

robnoj razmjeni RH
Izvoz
Uvoz Ukupno
0,02
0,14
0,10
0,04
0,13
0,10
0,07
0,01
0,03
0,08
0,02
0,04
0,16
0,03
0,08
0,18
0,02
0,08
0,11
0,03
0,06

Izvor: DZS RH

Struktura izvoza RH u Meksiko u prvih 6 mjeseci 2015.

Meksiko

Izvoz Republike Hrvatske u dolarima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

728 Strojevi za pojedine industrijske grane, nesp.; dijelovi
661 Vapno, cement, graevinski materijal (osim staklenih i glinenih proiz.)
081 Stona hrana (osim itarica u zrnu)
657 Specijalna prediva i tkanine
749 Neelektrini dijelovi i pribor za strojeve, nesp.
771 Elektrini pogonski strojevi i dijelovi
821 Namjetaj i dijelovi
583 Monofilamenti, ipke, profilni oblici i sl. od plastinih masa
612 Proizvodi od koe i umjetne koe, nesp.
699 Proizvodi od obinih kovina, nesp.
718 Pogonski strojevi ostali; dijelovi
893 Proizvodi od plastike, nesp.
651 Predivo od tekstilnih vlakana
659 Pokrivai za podove i sl.
892 Tiskani materijal
Ostalo
U K U P N O:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

1-6, 2014.
5 304 706
35 034
360 004
0
0
2 911
230
0
73
104 554
0
38 477
0
58
16 874
6 327 870
12 190 791

1-6, 2015.
4 513 443
858 273
345 808
314 359
290 682
154 645
75 357
74 872
66 360
60 492
34 118
30 384
27 331
16 521
10 812
98 585
6 972 042

% Indeks
64,74
85,1
12,31 2 449,8
4,96
96,1
4,51

4,17

2,22 5 312,4
1,08
...
1,07

0,95
...
0,87
57,9
0,49

0,44
79,0
0,39

0,24
...
0,16
64,1
1,41
1,6
100,00
57,2

Izvor: DZS RH

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Struktura uvoza u RH iz Meksika u prvih 6 mjeseci 2015.

Meksiko

Uvoz Republike Hrvatske u dolarima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

1. 112 Alkoholna pia
2. 752 Strojevi za automatsku obradu podataka i jedinice
3. 542 Lijekovi
4. 597 Aditivi za mineralna ulja i sl., maziva, antifrizi, hidrauline tekuine
5. 515 Organsko-anorganski spojevi; nukleinske kiseline i njihove soli
6. 764 Telekomunikacijska oprema, dijelovi i pribor, nesp.
7. 562 Gnojiva (osim sirovih)
8. 071 Kava i nadomjesci kave
9. 699 Proizvodi od obinih kovina, nesp.
10. 554 Sapuni, pripravci za ienje
11. 772 Oprema za elektrine krugove
12. 874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp.
13. 747 Slavine, ventili i slini ureaji
14. 682 Bakar
15. 845 Odjea od tekstilnih tkanina, nesp.
Ostalo
U K U P N O:

1-6, 2014.
551 055
241 788
175 912
0
80 175
539 708
103 105
0
426
67 544
550 439
19 508
8 783
17
4 283
313 179
2 655 922

1-6, 2015.
667 743
454 219
439 540
266 877
223 482
215 225
141 277
110 234
103 121
92 253
79 055
67 054
29 430
27 475
21 603
166 563
3 105 151

%
21,50
14,63
14,16
8,59
7,20
6,93
4,55
3,55
3,32
2,97
2,55
2,16
0,95
0,88
0,70
5,36
100,00

Indeks
121,2
187,9
249,9

278,7
39,9
137,0

...
136,6
14,4
343,7
335,1
...
504,4
53,2
116,9

Izvor: DZS RH

Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva

Sporazum o gospodarskom partnerstvu, politikoj koordinaciji i suradnji
izmeu Europske zajednice i njezinih drava lanica i Sjedinjenih Meksikih
Drava.
Napomena: Odredbe Sporazuma ne primjenjuju se na hrvatske proizvode u izvozu u
Meksiko potrebno je potpisati Dodatni protokol kako bi se uzelo u obzir pristupanje RH
Europskoj uniji.

Vanije institucije iz podruja gospodarstva

Ministry of Economy: www.economia.gob.mx
Ministry of Finance Secretaria de Haciends z Credito Publico: www.shcp.gob.mx
National Development Bank, Nacional Financiera: www.nafin.com
Bilateralna gospodarska udruenja
Vaniji sajmovi
www.ntradeshows.com/mexico/
http://thegreenexpo.com.mx/

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Javni natjeaji i ostale poslovne prilike

www.globaltenders.com/tenders-mexico.htm
Najava dogaanja
Posebne napomene
-

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA