Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv

Republika Kazahstan ( )

Glavni grad

Astana

Povrina

2 734 900 km2

Broj stanovnika

17,045,155 (listopad 2015.)

Slubeni jezik

kazaki i ruski

Dravno ureenje

unitarna republika, dvodomni parlament, predsjedniki sustav

Predsjednik

Nursultan Nazarbajev

Predsjednik Vlade Karim Massimov

Vremenska zona

GMT +5,+6

Valuta (teaj)

tenge (KZT) EUR : KZT = 1 : 306 (7. listopada 2015.)

Kreditni rejting:

Baa2 Moody's, BBB+ Fitch, BBB+ Standard & Poor's

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama:

ADB, CIS, ECO, EBRD, EAEC, IBRD, IMF, IDB, SCO,UNCTAD i dr.

Makroekonomski pokazatelji
2010.

2011.

2012.

2013.*

2014.*

BDP, tekue cijene

(milijarde USD)

141,5

183,1

200,5

224,9

225,6

BDP po stanovniku
(USD)

8 603

10 981

11 854

23 400**

24 100**

Realni rast BDP-a

(%)

7,3

7,5

4,9

6,0

4,6

Izvoz robe (milijarde

USD)

61,4

87,5

92,1

85,6

87,3

Uvoz robe (milijarde

USD)

32,9

40,7

47,4

50,8

47,6

Inflacija (%)

7,1

8,3

5,1

5,8

6,7

Nezaposlenost (%)

5,8

5,4

5,3

5,2

5,1

14 276

7,456

14 287

15 117

12 000

Izravna
ulaganja
USD)

strana
(milijuni

Izvor: EIU * procjena CIA World Factbook ** po paritetu kupovne moi

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Struktura BDP-a: usluge 56,9%, industrija 37,9%, poljoprivreda 5,2%.

Najvanije industrije: proizvodnja: nafte, ugljena, mangana, kroma, olova, cinka,
bakra, titana, boksita, zlata, srebra, fosfata, sumpora,; eksploatacija eljezne rude;
proizvodnja traktora i poljoprivredne mehanizacije; elektromotora, graevinskog
materijala.
Izvor: CIA The World Factbook

Porezi

Vrsta poreza

Stopa poreza

Porez na dobit

20%

Porez na dobit po odbitku

5%, 15%, 20%

Porez na dohodak od kapitala

20%

Porez na dohodak

10%

Porez na dodanu vrijednost PDV

12%

Porez na promet nekretnina

0%

Porez na dohodak od kapitala se oporezuje kroz ukupnu dobit i ne podlijee

zasebnom oporezivanju.
Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili
na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su
eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su
informativne i openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti
(primjenjive olakice, osloboenja, i slino) nisu posebno analizirani u ovome dokumentu.

Regulativa vezana uz ulaganja

http://invest.gov.kz

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Vanjskotrgovinska razmjena
U milijardama USD

2010.

2011.

2012.

2013.*

2014.*

IZVOZ

61,4

87,5

92,1

87,2

87,3

UVOZ

32,9

40,7

47,4

52,0

47,6

RAZLIKA

28,5

46,8

44,7

35,2

39,7

Izvor: EIU * procjena CIA World Factbook

Najznaajnije zemlje izvoza u 2014.: Kina 22,7%, Francuska 9,6%, Rusija 8,0%,
Italija 6,9%
Najznaajnije zemlje uvoza u 2014.: Kina 30,6%, Rusija 20,4%, Ukrajina 6,8%,
SAD 6,2%
Najznaajniji izvozni proizvodi u 2014.: mineralni proizvodi 75,3%, metali 13,1%,
kemikalije 3,8%, hrana 3,4%
Najznaajniji uvozni proizvodi u 2014.: strojevi i ureaji 39,9%, metali 12,7%,
mineralni proizvodi 12,5%, kemikalije 10,6%
Izvor: ADB

Aktualno stanje u gospodarstvu

Kazahstan je najvea i najbogatija drava srednje Azije meu dravama nastalim
osamostaljenjem od SSSR-a. Zahvaljujui prirodnim bogatstvima (nafta, plin, rude),
Kazahstan se ubrzo nakon raspada SSSR-a poeo brzo razvijati te je ve tijekom
prolog desetljea privukao impresivna strana ulaganja i postao politiki i
gospodarski respektabilan u cijeloj srednjoazijskoj regiji.
U 2014. godini BDP je pao 1,4% u odnosu na 2013. godinu, a u cjelokupnom
dvadesetogodinjem periodu od 1995. do 2014. godine prosjean godinji rast BDPa bio je 5,6%, doim je u periodu najbreg rasta, od 2002. do 2006. Godine, svaku
godinu BDP rastao po stopi veoj od 9%. Od 1995. godine, kada je iznosio oko 700
USD, BDP per capita je 2010. godine dosegao gotovo 9000 USD koliko je bilo
planirano za 2015. godinu. U strukturi bruto domaeg proizvoda poljoprivreda
sudjeluje s 5,3%, industrija s 33,4%, a usluge s 56,4%.
2010. godine izmeu Rusije, Bjelorusije i Kazahstana dogovorena je carinska
unija, a s 1. sijenjem 2012. godine zaivio je zajedniki ekonomski prostor triju
zemalja (FTA), omoguivi slobodan protok ljudi, robe, usluga i kapitala. U tom je
periodu uspostavljeno povjerenstvo za uspostavu tjenjih gospodarskih veza triju
zemalja, a 1. sijenja 2015. godine uspostavljena je Euroazijske ekonomske
unije prema Ugovor o osnivanju EAEU potpisanom 29. svibnja 2014. u Astani.
Uniji su se naknadno pridruili Armenija i Kirgistan. Od ostalih zanimljivosti koje

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

upuuju na vre povezivanje dijela bivih lanica SSSR-a upuuje i podatak da je

jo 5. prosinca 2012. godine u Agabatu izmeu drava ZND potpisan cijeli niz
gospodarskih i sigurnosnih sporazuma, meu kojima je vano izdvojiti sporazum
izmeu Rusije i jo pet zemalja ZND-a (Armenije, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana
i Tadikistana) o ograniavanju upotrebe amerikog dolara i eura u meusobnim
financijskim transakcijama, i irem koritenju ruske rublje i nacionalnih valuta
navedenih zemalja. Ulazak Kazahstana u carinsku uniju s Rusijom i Bjelorusijom 1.
sijenja 2010. oteao je proces ulaska zemlje u Svjetsku trgovinsku organizaciju.
Gospodarska strategija predsjednika Nazarbajeva ima za cilj ulazak zemlje meu 15
najkonkurentnijih gospodarstava svijeta do 2030. U tu svrhu osnovana je Dravna
komisija za modernizaciju gospodarstva, s ciljem intenziviranja i produbljenja
suradnje javnog i privatnog sektora te identifikacije tvrtki spremnih za ulaganja u
velike razvojne projekte - izgradnju energetskog sustava, infrastrukturu i sl.
Prema Doing Business Index-u Svjetske banke, Kazahstan se nalazi meu
prvih 50 zemalja u svijetu po otvorenosti za meunarodno poslovanje i
ulaganja. U tijeku je izrada novog zakonodavstva koje bi stranim investitorima
trebalo olakati poslovanje u Kazahstanu i ustrojiti one-stop-shop.
Vanu ulogu imaju dravni fondovi, od kojih su najvaniji Nacionalni socijalni fond
Republike Kazahstan Samruk-Kazyna i Baiterek nacionalni holding, kao i velike
dravne kompanije i slube poput nacionalnih eljeznica i pote, notorni
Kazmunaygas-u, zatim Kazatomprom (bavi se iskoritavanjem zaliha urana), Air
Astana i ostale u mnogim drugim unosnim ekonomskim granama. Ovi udjeli
procjenjuju se na 78 mlrd. USD odnosno 56% BDP-a. Takoer, njegova bi sredstva
koja se broje u stotinama milijardi USD trebala biti jamstvo ostvarenja gospodarskih i
socijalnih ciljeva. Zahvaljujui dravnim fondovima Kazahstan je usprkos krizi i
nadalje veliko gradilite dobrim dijelom financirano domaim kapitalom. S druge
strane, strane su se investicije, zahvaljujui unutarnjoj stabilnosti i niskoj stopi
investicijskog rizika, pribliile 200 mlrd. USD (amerike, ruske, kineske, vicarske,
zemalja EU) najvei dio u naftnom i plinskom sektoru, od ega je velik dio uloen
tijekom 90-ih te je predstavljao snaan inicijalni impuls u buenju nacionalne
ekonomije. Meu najznaajnijim pak inozemnim investicijama Kazahstana ubraja se
akvizicija rumunjskog Rompetrol Holdinga od strane KazMunayGas-a (za oko 3,5
mlrd USD), ime je Kazahstan postao najvei (oko 30%) opskrbljiva Rumunjske
naftom, a rumunjsku luku Konstanca i prometnu infrastrukturu te zemlje nastoji
iskoristiti kao glavni ulazni pravac na trite EU. Jo 2007. potpisan je Protokol o
suradnji luka Konstanca i Aktau (na Kaspijskom moru).
Nedavno je doneseno novo zakonodavstvo koje olakava investiranje i poslovanje u
Kazahstanu. Neke od mjera koje su donesene su sljedee: izuzee od carine za
opremu, komponente, rezervne dijelove, sirovine i repromaterijal, dodjela
bespovratnih sredstava u iznosu do 30% za ulaganja u dugotrajnu imovinu, izuzee
od poreza na dobit, nekretnine i imovinu u trajanju do 10 godina kod projekata koji su
proglaeni prioritetnima od strane vlade Kazahstana, ustroj posebnih tijela za
komunikaciju sa stranim ulagaima (Odbor za investicije Ministarstva investicija i
razvoja te Investicijski odbor Ministarstva industrije i novih tehnologija, ustroj onestop-shop-a za strane ulagae, investicijskog ombudsmana itd.

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Lista prioritetnih aktivnosti donesena 30. listopada 2014. od strane vlade Kazahstana
nalazi se na sljedeem linku:
http://www.invest.gov.kz/upload/docs/2014_lang/en/29c583cd95df084734bcf678a9b
ab03f.pdf
Naglasak je na ulaganju u proizvodnju na teritoriju Kazahstana u mnogim stratekim
podrujima poljoprivredi, ribarstvu, prehrambenoj, tekstilnoj, drvnoj industriji,
metalurgiji, IT-u, proizvodnji strojeva, vozila, farmaceutici, elektroenergetici itd. U tom
svjetlu valja sagledati i nastojanja veleposlanstva Kazahstana u Zagrebu u smjeru
prijenosa tehnologije hrvatskih proizvoaa iz nekoliko sektora (vidjeti popis
kompanija i grupiranje po sektorima to je koncept VRK u ZG) i pokretanja
proizvodnje u Kazahstanu u suradnji s hrvatskim tvrtkama.
Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

Robna razmjena (u tisuama )

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015. (I-VI)

IZVOZ

9 333,9

11 274,5

11 679,7

17 238,0

17 001,1

4 137,7

UVOZ

2 462,0

3 295,9

633,3

310 350,0

49 980,0

69,8

RAZLIKA

6 871,9

7 978,6

11 046,4

-293 112,0

-32 978,9

4 067,9

Izvor: DZS RH

Robna razmjena RH - Kazahstan

Godina
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
1-6, 2014.
1-6, 2015.

Robna razmjena
(u tisuama eura)
Izvoz
Uvoz
Ukupno
9 901,8
67,3
9 969,1
8 992,8
87,3
9 080,1
7 586,9
197,3
7 784,2
8 372,3
3 519,1
11 891,4
7 456,3
490,8
7 947,2
9 333,9
2 462,0
11 796,0
11 274,5
3 295,9
14 570,3
11 679,7
633,3
12 313,0
17 452,8
310 350,0
327 802,9
17 001,1
49 980,3
66 981,4
5 733,1
49 759,3
55 492,4
4 137,7
69,8
4 207,5

Zagreb, 19.10.2015.

Indeksi (prema istom

razdoblju prethodne godine)
Izvoz
Uvoz
Ukupno
158,4
44,4
155,7
90,8
129,6
91,1
84,4
226,0
85,7
110,4
1 783,5
152,8
89,1
13,9
66,8
125,2
501,6
148,4
120,8
133,9
123,5
103,6
19,2
84,5
149,4
...
2 662,2
97,4
16,1
20,4
72,2

0,1

GOSPODARSKA INFORMACIJA

7,6

Udio (%) u ukupnoj

robnoj razmjeni RH
Izvoz
Uvoz Ukupno
0,15

0,05
0,11

0,04
0,08

0,03
0,09
0,02
0,04
0,10

0,03
0,10
0,02
0,05
0,12
0,02
0,06
0,12

0,05
0,18
1,88
1,26
0,16
0,29
0,24
0,12
0,59
0,41
0,08

0,03

Struktura izvoza RH Kazahstan u prvih 6 mjeseci 2015.

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE
542 Lijekovi
741 Oprema za zagrijavanje i hlaenje
098 Jestivi proizvodi i preraevine, nesp.
664 Staklo
771 Elektrini pogonski strojevi i dijelovi
553 Parfumerijski, kozmetiki i toaletni pripravci, osim sapuna
772 Oprema za elektrine krugove
541 Medicinski i farmaceutski proizvodi, osim lijekova
821 Namjetaj i dijelovi
744 Mehaniki ureaji za manipulaciju; dijelovi
743 Pumpe (osim za tekuine), kompresori, ventilatori i sl.; dijelovi
691 Konstrukcije i dijelovi, nesp., od eljeza, elika ili aluminija
813 Ureaji za rasvjetu, nesp.
554 Sapuni, pripravci za ienje
278 Sirovi minerali, ostali
Ostalo
U K U P N O:
Izvor: DZS RH

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

1-6, 2014.
1 747 444
219 895
375 575
0
25 983
1 458 223
102 736
0
38 518
599
76 969
31 794
8 403
15 505
0
1 631 439
5 733 083

1-6, 2015.
% Indeks
2 321 534 56,11
132,9
298 543
7,22
135,8
242 066
5,85
64,5
225 600
5,45

210 904
5,10
811,7
205 820
4,97
14,1
105 461
2,55
102,7
102 878
2,49

71 371
1,72
185,3
49 609
1,20 8 282,0
40 839
0,99
53,1
32 030
0,77
100,7
27 496
0,66
327,2
25 119
0,61
162,0
20 994
0,51

157 458
3,81
9,7
4 137 722 100,00
72,2

Struktura uvoza RH - Kazahstan u prvih 6 mjeseci 2015.

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE
1. 342 Propan i butan, tekui
2. 344 Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici, nesp.
3. 692 Metalni kontejneri za skladitenje ili transport
4. 898 Glazbeni instrumenti; ploe, vrpce i drugi nosai zvuka
5. 894 Djeja kolica, igrake i sl.
6. 666 Lonarski proizvodi
7. 699 Proizvodi od obinih kovina, nesp.
8. 895 Pribor za pisanje
9. 893 Proizvodi od plastike, nesp.
10. 665 Proizvodi od stakla
11. 892 Tiskani materijal
12. 542 Lijekovi
13. 772 Oprema za elektrine krugove
14. 333 Nafta i mineralna ulja, sirovi
U K U P N O:
Izvor: DZS RH

1-6, 2014.
382 401
166 553
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
49 210 321
49 759 275

1-6, 2015.
%
34 073 48,80
14 040 20,11
11 907 17,05
4 873
6,98
1 507
2,16
1 030
1,48
684
0,98
480
0,69
420
0,60
352
0,50
227
0,33
122
0,17
106
0,15
0

69 821 100,00

Indeks
8,9
8,4

0,1

Hrvatske tvrtke registrirane na tritu Kazahstana

BELUPO predstavnitvo, Zheltoksan ul. 87, office 24,25,26, 050000 Almaty,
direktorica: Altynai Dairbekova altynai.dairbekova@belupo.kz , tel: +7 771 506 0618,
fax: +7 727 279 3533
PLIVA, predstavnitvo Kazahstan, Al-Farabi ul. 99, office 25, 050009 Almaty, tel:. +7727-2668217.

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva

Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kazahstan o
meunarodnom cestovnom prijevozu putnika i tereta (datum potpisivanja:
11.7.2006.; objava u NN-MU: 1/2011; stupanje na snagu: 19.8.2011.; objava
stupanja na sangu: 16/2011)
Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kazahstan o
trgovini i gospodarskoj suradnji (datum potpisivanja:19.4.2002.)
Vanije institucije iz podruja gospodarstva
Vijee za strane investicije pod predsjedanjem predsjednika RK N. Nazarbajeva:
http://invest.gov.kz/?option=content&itemid=64
Trgovinska i industrijska komora Kazahstana:
http://www.chamber.kz/eng/
Trgovinsko-industrijska komora Republike Kazahstana:
http://www.cci.kz/index.php/en
Nacionalna gospodarska komora Atameken:
http://www.atamekenunion.kz/
Bilateralna gospodarska udruenja
9. listopada 2014. osnovano je Hrvatsko-kazahstansko drutvo prijateljstva.
Predsjednikom je imenovan Davor tern, a poasnim predsjednikom Stjepan Mesi
koji je est gost predsjednika Nursultana Nazarbajeva i redoviti uzvanik svibanjskog
Astana Economic Foruma. U Plan rada Drutva za 2015. godinu uvrtena je i
prezentacija EXPO-a 2017. u HGK, to bi trebalo obuhvatiti i konkretne projekte u
kojima mogu sudjelovati i hrvatske firme.
Oekuje se osnivanje Meuvladinog povjerenstva za gospodarsku suradnju, u skladu
s Ugovorom o gospodarskoj suradnji ije se potpisivanje uskoro oekuje, kao i
osnivanje Hrvatsko-kazahstanskog poslovnog vijea.
Poslovni forum odran u Astani 27. svibnja 2015. okupio je vie od sto pedeset
poslovnih ljudi Kazahstana i Hrvatske. Veliki interes za suradnjom pokazali su
poduzetnici iz podruja industrije, graditeljstva, poljoprivrede, medicine, obrambene
industrije, IT-a, brodogradnje i turizma.
Vaniji sajmovi
Pregled vanijih meunarodnih sajmova dostupan je na:
http://www.tradefairdates.com/Fairs-Kazakhstan-Z123-S1.html
http://www.expocentralasia.com/w2009/sayfa_en.asp?bolum=4&id=10&lng=_en

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

http://www.iteca.kz/en/
Astana je izabrana za domaina Svjetske izlobe EXPO koja e se odrati 2017.
godine.
Javni natjeaji i ostale poslovne prilike
Informacije o javnim natjeajima u tijeku ili u najavi u Kazahstanu dostupne su na:
http://www.tendersinfo.com/global-kazakhstan-tenders.php
U Kazahstanu je u tijeku sveobuhvatna modernizacija i izgradnja, grade se
autoceste, nova naselja sa svom potrebnom infrastrukturom, modernizira se
zdravstvo, jaa mornarica na Kaspijskom moru, itd. Ova tendencija dobila je dodatni
zamah nakon to je Astana slubeno izabrana za domaina EXPO-a 2017. godine. Iz
Uprave EXPO-2017 doznajemo da zainteresirane hrvatske firme mogu poslati
prijedloge za suradnju, kako u okviru ve postojeih (gore navedenih) projekata, tako
i izvan tih okvira. U Upravi EXPO-2017 spremni su razmotriti svaki interesantan
prijedlog, no poeljno je da se uklapa u opu koncepciju izlobe odnosno plan
razvoja grada Astane.
U Kazahstanu je na snazi provedba novih mjera razvoja industrijalizacije zemlje, koja
je povezana i s uvoenjem novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Vlada Republike Kazahstan planira uloiti znaajna sredstava u razvoj farmaceutske
industrije i proizvodnju medicinske opreme. Do sada su uglavnom ovisili o uvozu ovih
proizvoda, a cilj je uvoz zamijeniti vlastitom proizvodnjom, te se otvara prostor za
suradnju s hrvatskim tvrtkama, od transfera znanja, ugovorne proizvodnje do
zajednikih proizvodnih projekata na tritu Kazahstana.
Najava dogaanja
-

Posebne napomene
-

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA