Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv

Kanada

Glavni grad

Ottawa

Povrina

9, 984, 670 km2

Broj stanovnika

35,7 milijun

Slubeni jezik

engleski i francuski

Dravno ureenje

ustavna monarhija

Dravni poglavar

Kraljica Elizabeta II, predstavljena Generalnim Guvernerom

David om Johnstonom (od 1. listopada 2010.)

Predsjednik Vlade Stephen Harper

Vremenska zona

Kanada ima est vremenskih zona (od ega pet zona na sat
vremena razlike jedna od druge, a jedna na pola sata razlike).
GMT 5 (Toronto, Montreal, Quebec, Ottawa)
GMT 6 (Winnipeg)
GMT 7 (Calgary, Edmonton)
GMT 8 (Vancouver)

Valuta

kanadski dolar (CAD) (USD/CAD 1.233)

Kreditni rejting:

Aaa Moody's, AAA Fitch, AAA Standard & Poor's

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama: AfDB, IBRD, IMF, WTO i

dr.
UNDP Human Development Indeks iznosi: 0.902

Rangiranje: 8

Makroekonomski pokazatelji
2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

BDP, tekue cijene (milijarde

USD)

1 614

1 778

1 832

1 838

1 786

BDP PPP po stanovniku (USD)

39 993

42 700

42 900

43 100

44 088

Realni rast BDP-a (%)

3,4

2,5

1,7

2,0

2,5

Izvoz (milijarde USD)

328,2

370,9

376,3

389,4

420,7

Uvoz (milijarde USD)

303,9

336,1

347,2

395,3

416,7

Inflacija (%)

1,8

2,9

1,5

0,9

1,9

Nezaposlenost (%)

8,0

7,5

7,3

7,2

7,1

28,4

39,7

43,0

46,1

50,4

Izravna strana ulaganja (mlrd

USD)

Izvor: The World Bank i Government of Canada: http://www.statcan.gc.ca/

Aurirano: Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Struktura BDP-a: usluge 69,9%, industrija 28,4%, poljoprivreda 1,7%.

Najvanije industrije: kemijska, prehrambena, drvna, naftna, proizvodnja transportne
opreme
Izvor: The World Bank

Porezi

Vrsta poreza

Stopa poreza

Porez na dobit

11%, 15%, 34,7%

Porez na dobit po odbitku

25%

Porez na dohodak od kapitala*

Porez na dohodak

15%,22%,26%,29%

Porez na dodanu vrijednost PDV

13%

Porez na promet nekretnina

0,84% - 2,56%

* Dohodak od kapitala se oporezuje tako da se 50% dohotka oporezuje po istoj stopi kao osobni
dohodak.

Zbog sloenog poreznog sustava (10 provincija i 3 teritorija) detaljnije o poreznom

sustavu pogledati na: www.cra-arc.gc.ca/tx/llrts/menu-eng.html
Napomena: podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili na
snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su eventualno
nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su informativne i openite
prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti (primjenjive olakice, osloboenja, i
slino) nisu posebno analizirani u ovome dokumentu.

Regulativa vezana uz ulaganja

Invest in Canada Act: www.ic.gc.ca/eic/site/ica-lic.nsf/eng/home
Global Commerce Strategy: www.international.gc.ca/strategy-strategie/index.aspx?lang=eng

Vanjskotrgovinska razmjena
U mlrd. USD

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

IZVOZ

328,2

370,9

376,3

389,4

429,8

UVOZ

303,9

336,1

347,2

395,3

425,7

RAZLIKA

24,3

34,8

29,1

-5,9

4,1

Aurirano: Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Najznaajnije zemlje izvoza: SAD 75,5%, EU 7,6%, UK 3%.

Najznaajnije zemlje uvoza: SAD 67%, EU 9,4 %, UK 1,5%.
Najznaajniji izvozni proizvodi: strojevi i oprema 22%, proizvodi automobilske
industrije 17%, energetski proizvodi 20%, ostali industrijski proizvodi 15%, umarski i
drvni proizvodi 7,7%, poljoprivredni proizvodi 4%, zrakoplovi.
Najznaajniji uvozni proizvodi: strojevi i oprema 25%, ostala industrijska roba 24%,
proizvodi automobilske industrije 23%, ostali potroaki proizvodi 12%, energetski
proizvodi 7%, poljoprivredni proizvodi 4%, drvni proizvodi 2,4%.
Izvor: The World Bank i Government of Canada: http://www.statcan.gc.ca/

Aktualno stanje u gospodarstvu

Kanada je druga zemlja po veliini na svijetu, bogata prirodnim bogatstvima (eljezna
rudaa, nikal, bakar, zlato, drvo, nafta, prirodni plin, voda) i obrazovanom radnom
snagom. Gospodarstvo Kanade 14. je po veliini na svijetu, a u velikoj mjeri je ovisno
o stanju amerikog gospodarstva, budui da preko 70% kanadskog izvoza odlazi u
SAD. Kanada je 3. drava na svijetu po potvrenim naftnim rezervama (iza Saudijske
Arabije i Venezuele), te 6. drava po proizvodnji nafte (95% je to nafta iz pijeska koja
se nalazi u sjevernoj Alberti). Kanada je takoer 3. drava na svijetu po proizvodnji
plina (iza Rusije i SAD-a). Kanada izvozi automobile, strojeve, industrijska postrojenja,
proizvode drvne industrije, papir, rude, poljoprivredne proizvode, a uvozi vozila,
strojeve itd. Kanada trguje s cijelim svijetom, ali najveim dijelom sa SAD-om i
razvijenim zemljama. Koristi od velikih prirodnih bogatstava su velike. U Kanadi se
istiu etiri regije: Atlantske provincije, Sredinje provincije, Srednji zapad i Kanadski
daleki zapad.
Industrijalizacija Kanade zapoela je poetkom 20. stoljea na bazi velikog bogatstva
ruda, drva i hidroenergije. Kanada proizvodi dovoljno nafte za svoje potrebe. Velik
poticaj kanadskom gospodarstvu daje slobodan pristup velikom tritu SAD-a, a dobar
primjer je proizvodnja oko 25% novinskog papira svijeta, za to je najveim dijelom
uloen ameriki kapital. Ameriki kapital preko ulaganja u kanadsko gospodarstvo bez
prepreke ulazi u zemlje Commonwealtha.
Sjedinjene Amerike Drave ostaju i nadalje kanadski najvei trgovinski partner. 25 %
kanadskog BDP-a ini izvoz u SAD (s druge strane ameriki izvoz u Kanadu ini samo
2,2 % amerikog BDP-a). Kanada je najvei ameriki dobavlja energije (nafta, plin,
elektrina energija), a 8 milijuna radnih mjesta u SAD-u je vezano na gospodarske
aktivnosti s Kanadom. Kanadski izvoz u SAD u 2014.g. dosegao je vrijednost od preko
400 milijardi CAD, to je poveanje od 11,6%. Izvoz u EU je u 2014.g. narastao za
14,6%.
Kanada je nastavila i u 2014.g. ekonomski rasti, prosjeno po stopi od 2,3% BDP-a
(iako je tijekom ljetnih mjeseci bilo perioda stagnacije ak i kontrakcije). Pad cijena
nafte i rast amerike ekonomije bili su najvei faktor utjecaja na kanadsku ekonomiju u
2014.g. Nezaposlenost je pala ispod 7%. Usluni sektor ostaje najvei poslodavac i na
njega otpada najvei dio BDP-a. Usprkos manjku radne snage u mnogim sektorima i
provincijama, Vlada nastavlja provoditi restriktivne mjere za zapoljavanje privremene
strane radne snage, posebno NKV radnika. Doprinos energetskog sektora (pogotovo
Aurirano: Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

naftnog) kanadskoj ekonomiji i dalje raste. Vrui krumpir ostaje infrastruktura,

posebice Keystone naftovod, koji jo uvijek eka odobrenje SAD-a, usprkos estokom
kanadskom lobiranju. Javljaju se zagovornici alternativnih pravaca, kao to je East
Coast pipeline ili ak transport nafte putem eljeznice, posebno u svjetlu injenice da
ostala trita (ne SAD) postaju sve interesantnija.
Kanada je u 2014.g. poveala svoj izvoz za 10,3%. Za to su zasluni niski porezi,
balansirani budet i provoenje pro-izvozne politike. Kanada je u 2014.g. postigla
rekordni viak izvoza nad uvozom od 5,2 milijarde kanadskih dolara. Prola godina je
najuspjenija trgovinska godina u kanadskoj povijesti. Osim visokog izvoza potpisan je
i Sporazum o slobodnoj trgovini s J. Korejom (koji je 1. sijenja 2015. stupio na
snagu). Vlada e i u 2015.g. unutar kanadskog GMAP-a (Global Markets Action Plan),
nastaviti davati potporu i omoguavati kanadskim poduzetnicima, posebice malim i
srednjim (SME), da postignu svoj puni izvozni potencijal. U studenom 2014.g.
pokrenut je projekt Go Global, koji se sastoji od niza strunih radionica koje pomau
malim i srednjim poduzetnicima da postanu globalno konkurentni. Do sada je odrano
7 takvih radionica na kojima je sudjelovalo oko 500 SME, a u narednim mjesecima
previa se odravanje jo 20 dodatnih radionica. Kanada je u 2014.g. izvezla roba u
vrijednosti od 529 milijarde CAD te zabiljeila rekordni trgovinski suficit u vrijednosti od
5,2 milijarde CAD, u odnosu na 2013.g. kada je imala deficit od 7,2 milijarde CAD.
Ministarstvo financija je 14. rujna o.g. izdalo godinje financijsko izvjee Vlade
Kanade za 2014.-2015.g., po kojem je Vlada je ostvarila u iznosu od 1,9 milijardi CAD
za budetsku godinu koja je zavrila 31. oujka 2015.g. Dug drave u odnosu na BDP
je 31.3.2015.g. iznosio 31% (31.3.2014. dug u odnosu na BDP bio je 32,3%). Kanda
ima najnii ukupni dug drave u odnosu na BDP od svih G7 lanica (manji je za pola
od G7 prosjeka).
Prema podacima Statistikog zavoda Kanade, kanadska ekonomija je u prvom i
drugom kvartalu 2015.g. bila u recesiji zbog niskih cijena nafte na svjetskom tritu.
Cijena barela sirove nafte iznosila je u lipnju 2014.g. 105 USD, dok je trenutna cijena
oko 45 USD. Naftni sektor se smanjuje od kraja prole godine zaredom te se negativni
utjecaj ve oituje i u drugim industrijskim granama kao to su graevina, veleprodaja i
proizvodnja. U prva tri mjeseca GDP se smanjio za 0,6%. To je pri put od 2011.g. da
su sva tri mjeseca bila negativna. Kanadska ekonomija je u procesu znaajne i
kompleksne prilagodbe dogaanjima na svjetskoj sceni ali se ipak oekuje da e do
kraja godine kanadska ekonomija ui u pozitivu. OECD predvia da e Kanada u ovoj
godini rasti po stopi od 1,5%, dok bi u 2016.g. rast moga biti oko 2,3%, a kanadski
izvoz, posebice onaj prema SAD-u, ve krajem lipnja i u srpnju pokazuje znakove
oporavka. Meutim, kako je Kina jedan od kljunih igraa pri formiranju svjetskih
cijena, posebice metala, jednog od vanijih kanadskih izvoznih proizvoda, to
usporavanje kineskog gospodarstva moe baciti sjenu na veliinu kanadskog izvoza,
to e utjecati na rast gospodarstva. Isto tako, cijene nafte su vrlo nepredvidive tako
da nema sigurnog naina za predvianje gospodarskog rasta u iduoj godini.
KANADA-EU
Tijekom 2013. dogovoren je okvir Sporazuma o slobodnoj trgovini s EU, tzv.
Sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini izmeu EU i Kanade/ Comprehensive
Economic and Trade Agreement (CETA)1, koji je prema nekim procjenama vrijedan 12
1

CETA pripada skupini modernih i sveobuhvatnih trgovinskih sporazuma, koji obuhvaa trgovinu industrijskim i
poljoprivrednim proizvodima, proizvodima od ribe, proizvodima oznake zemljopisnog podrijetla, carinske i

Aurirano: Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

mlrd dolara za kanadsko gospodarstvo godinje (oekuje se poveanje izvoza

poljoprivrednih proizvoda za 3 mlrd dolara, posebice govedine, svinjetine, te proizvoda
preraivake industrije, odnosno hrane openito). EU je iza SAD-a drugi trgovinski
partner Kanade, kanadski izvoz u EU je u 2014.g. narastao za 14,6%, a sklapanje
Sporazuma povealo bi razmjenu za dodatnih 20 %. Integralni tekst sporazuma
parafiran je 26. rujna 2014., dok se ratifikacija u Vijeu, Parlamentu i D oekuje do
poetka 2017. godine. To je najopseniji i najambiciozniji sporazum koji su i Kanada i
EU sklopile s nekim treim. Nakon postupka ratifikacije slijedi prijevod na sve slubene
jezike EU, to e uzeti iduih 6 mjeseci. Po dovrenim prijevodima, EK moe formalno
podnijeti tekst sporazuma EV tijekom jeseni. Za oekivati je da e tekst biti temeljito
prouen od strane EV i EP, tako da se njegovo stupanje na snagu ne moe oekivati
prije 2017.g.
EU i Kanada su dogovorile da e tijekom 2015.g. oivjeti High- Level Energy
Dialogue. Investicije, ukljuujui i direktne strane investicije, rasle su i u 2014.g. (a
oekuje se njihov rast i u o.g.).

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

Izravna ulaganja u RH iz Kanade su od 1993. do ukljuivo 1. tromjeseje 2015., bila u
iznosu od 6,6 milijuna Eura, a HNB nije zabiljeila izravna ulaganja iz RH u Kanadu za
isto razdoblje.2
HBOR klasificira Kanadu u kategoriju 1. u svojoj klasifikaciji drava po kategoriji
rizika.3

necarinske mjere, trgovinske zatitne mehanizme, tehnike prepreke u trgovini, sanitarne i fitosanitarne mjere,
carinske olakice, pravila o podrijetlu robe, zatita ulaganja, javna nabava, intelektualno vlasnitvo, odrivi razvoj,
te trgovina uslugama.
CETA-om je dogovoreno ukidanje carina za 99,2% europskih tarifnih linija i 98,8% kanadskih tarifnih linija sukladno
sljedeem rasporedu:
-

za sve industrijske proizvode ukinut e se carine u razdoblju ne duem od 7 godina,

za poljoprivredne proizvode dogovorena su tri oblika liberalizacije i to: potpuno ukidanje carina za
94% europskih proizvoda i 98,5% kanadskih proizvoda, postupno sniavanje carina, te otvaranje
tarifnih kvota i

za ribe i riblje proizvode dogovoren je visok stupanj liberalizacije s obje strane, meutim u dijelu
liberalizacije trgovine ribama ukljueni su vani elementi kao to su odredbe pravila o podrijetlu za
ribe, pristup lukama, izvozna ogranienja i odrivi razvoj.

Od prvog tromjeseja 2009. promijenjena je metodologija izrauna zadranih zarada, a svodi se na evidentiranje
zadrane zarade na tromjesenoj osnovi u razdoblju u kojemu je dobit ostvarena. Prije toga zadrane zarade bile
su evidentirane u mjesecu u kojemu je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu.
3

HBOR svrstava drave u sedam kategorija rizika (od 1 do 7), ovisno o procjeni rizinosti pojedine drave.
Kategorija 1 predstavlja najnii, a kategorija 7 najvii rizik drave. Klasifikacija drava po kategoriji rizika
informativnog je karaktera, a koristi se za procjenu mogunosti, rizika i uvjeta osiguranja izvoznih kredita prema
dunicima u pojedinim dravama te za izraun minimalnih premijskih stopa.

Aurirano: Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Robna razmjena
u tisuama USD

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.IVI

IZVOZ

28 667,9

11 556,7

65 702,9

44 040,1

33 476,1

16 747,7

UVOZ

73 092,8

23 932,5

19 205,9

38 132,6

16 069,5

8 174,3

-44 424,9

-12 375,8

46 497,0

5 907,5

17 406,6

8 573,4

RAZLIKA
Izvor: DZS RH

Robna razmjena Republike Hrvatske (u tisuama US dolara)

Kanada
Godina

2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
1-6, 2014.
1-6, 2015.
Izvor: DZS RH

Robna razmjena
(u tisuama US dolara)
Izvoz
Uvoz
Ukupno
38 331,9
15 987,4
65 702,8
44 040,8
33 476,1
14 827,4
16 747,7

98 446,9
33 126,5
19 205,9
38 141,5
16 069,5
7 883,9
8 174,3

136 778,8
49 113,9
84 908,8
82 182,3
49 545,6
22 711,3
24 922,0

Indeksi (prema istom

razdoblju prethodne godine)
Izvoz
Uvoz
Ukupno

Udio (%) u ukupnoj

robnoj razmjeni RH
Izvoz
Uvoz Ukupno

250,0
41,7
411,0
67,0
76,0

93,9
33,6
58,0
198,6
42,1

113,8
35,9
172,9
96,8
60,3

113,0

103,7

109,7

0,32
0,12
0,53
0,35
0,24
0,22
0,27

0,49
0,15
0,09
0,17
0,07
0,07
0,08

0,43
0,14
0,26
0,24
0,14
0,12
0,15

Struktura izvoza iz RH u prvih 6 mjeseci 2015.

Kanada

Izvoz Republike Hrvatske u dolarima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

1. 542 Lijekovi
2. 771 Elektrini pogonski strojevi i dijelovi
3. 684 Aluminij
4. 541 Medicinski i farmaceutski proizvodi, osim lijekova
5. 821 Namjetaj i dijelovi
6. 714 Pogonski strojevi i motori, neelektrini, nesp.; dijelovi
7. 098 Jestivi proizvodi i preraevine, nesp.
8. 048 Proizvodi od itarica i brana, krob od voa ili povra
9. 716 Rotacijski elektrini strojevi
10. 744 Mehaniki ureaji za manipulaciju; dijelovi
11. 772 Oprema za elektrine krugove
12. 749 Neelektrini dijelovi i pribor za strojeve, nesp.
13. 728 Strojevi za pojedine industrijske grane, nesp.; dijelovi
14. 112 Alkoholna pia
15. 058 Voe konzervirano i proizvodi od voa (osim sokova)
Ostalo
U K U P N O:
Izvor: DZS RH

Aurirano: Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

1-6, 2014.
3 995 524
477 621
1 821 960
4 187
909 366
0
828 103
681 818
649 400
2 175
69 222
73 717
18 751
216 855
493 613
4 585 077
14 827 389

1-6, 2015.
4 169 139
2 906 736
1 477 741
952 602
848 945
752 223
595 776
505 221
453 870
406 454
335 300
325 582
286 979
242 930
238 402
2 249 815
16 747 715

% Indeks
24,89
104,3
17,36
608,6
8,82
81,1
5,69
...
5,07
93,4
4,49

3,56
71,9
3,02
74,1
2,71
69,9
2,43
...
2,00
484,4
1,94
441,7
1,71 1 530,5
1,45
112,0
1,42
48,3
13,43
49,1
100,00
113,0

Struktura uvoza u RH u prvih 6 mjeseci 2015.

Kanada

Uvoz Republike Hrvatske u dolarima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

542 Lijekovi
874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp.
054 Povre, svjee, zamrznuto i sl.; jestivi dijelovi povra, svjei ili sueni
661 Vapno, cement, graevinski materijal (osim staklenih i glinenih proiz.)
778 Elektrini strojevi i aparati, nesp.
792 Zrakoplovi i oprema; dijelovi
025 Jaja, umanjci, bjelanjci
728 Strojevi za pojedine industrijske grane, nesp.; dijelovi
081 Stona hrana (osim itarica u zrnu)
781 Putniki automobili
898 Glazbeni instrumenti; ploe, vrpce i drugi nosai zvuka
222 Uljano sjemenje i plodovi za proizvodnju lakih biljnih ulja
990 Nerazvrstana roba
098 Jestivi proizvodi i preraevine, nesp.
744 Mehaniki ureaji za manipulaciju; dijelovi
Ostalo
U K U P N O:
Izvor: DZS
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

1-6, 2014.
1 104 831
626 162
903 119
0
415 846
643 282
368 171
87 696
47 290
133 510
150 299
181 328
227 646
301 688
0
2 693 029
7 883 897

1-6, 2015.
1 509 576
1 117 820
809 251
453 447
450 046
420 457
282 369
219 514
210 124
202 017
178 879
168 612
161 164
137 459
97 784
1 755 812
8 174 331

%
18,47
13,67
9,90
5,55
5,51
5,14
3,45
2,69
2,57
2,47
2,19
2,06
1,97
1,68
1,20
21,48
100,00

Indeks
136,6
178,5
89,6

108,2
65,4
76,7
250,3
444,3
151,3
119,0
93,0
70,8
45,6

65,2
103,7

Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva

o Sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kanade o poticanju i
zatiti ulaganja (datum potpisivanja:3.2.1997.; objava u NN-MU: 12/97;
stupanje na snagu: 30.1.2001.; objava stupanja u snagu: 03/01)
o Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Kanade o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja i spreavanju izbjegavanja plaanja poreza na dohodak i na
imovinu (datum potpisivanja:9.12.1997; objava u NN-MU:12/99; stupanje na
snagu: 23.11.1999.; objava stupanja na snagu: 15/99)
o Ugovor o socijalnom osiguranju izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade
Kanade (datum potpisivanja:22.4.1998; objava u NN-MU:16/98; stupanje na
snagu: 1.5.1999.; objava stupanja na snagu: 02/99)
Vanije institucije iz podruja gospodarstva
Agriculture and Agri-Food Canada: www.agr.gc.ca
Bank of Canada: www.bankofcanada.ca
Canada Business Network: www.canadabusiness.ca
Canada Revenue Agency: www.cra-arc.gc.ca
Canadian Commercial Corporation: www.ccc.ca
Corporation Canada: www.corporationscanada.ic.gc.ca
Industry Canada: www.ic.gc.ca
Invest in Canada: www.international.gc.ca

Aurirano: Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

 National Energy Board: www.neb-one.gc.ca

Bilateralna gospodarska udruenja
Canadian-Croatian Chamber of Commerce (CCCC): www.croat.ca
Canadian-Croatian Business Network (CCBN) : www.ccbn.hr
Vaniji sajmovi
The Canadian Trade Commissioner Service: www.tradecommissioner.gc.ca

Meunarodni sajam hrane i pia pod nazivom Gourmet Food & Wine Festival
odrat e se u Torontu od 19.-22. studenog 2015.g. u Metro Toronto
Convention Centre. Vie o registraciji za izlagae i o sajmu na:
www.foodandwineexpo.ca

World Mining Summit e se odrati u Torontu od 4-5. studenog 2015.

godine.
Za
vie
informacija
obratiti
se
na
.
lawrence.smithson@americanleaders.com
iIli
na
stranici
http://wms.americanleaders.com/?utm_source=listing_lanyrd&utm_medium=listi
ng&utm_campaign=ALWMShome

Meunarodni sajam o graditeljstvu (The Buildings Show) odrat e se od 2.

4. prosinca 2015.g. u Metro Toronto Convention Centre u Torontu. Smatra se
vodeim mjestom za razmjenu kontakata i dobivanje informacija o najnovijim
trendovima vezanim uz graditeljstvo. Vie o sajmu i registraciji za pojedine
izlobe na www.thebuildingsshow.com

Konferencija pod nazivom Pharmacy U Toronto namijenjena farmaceutskoj

industriji i svim novitetima povezanim s tom industrijom, odrat e se u Torontu
6. veljae 2016. godine. Za vie informacija obratiti se na Marty Rissin, Fulcrum
Events,
Inc.
416.504.0504
ext.116;
1.866.688
0504
ext.116;
mrissin@fulcrum.ca

Construct Canada, od 2. 4 . prosinca 2015. u Torontu. Ovaj sajam je 27.

po redu a namijenjen je svim industrijama povezanim sa graevinskim
sektorom.
Vie
o
sajmu
na
slubenim
stranicama
sajma:
www.constructcanada.com

Toronto International Boat Show odrat e se u Torontu od 8 17.01.2016.

g. , tradicionalna meunarodna izloba koja okuplja cijelu industriju od
proizvoaa plovila, trgovaca plovilima kao i kupaca. Vie informacija na
slubenoj stranici: http://www.torontoboatshow.com/2016/
Javni natjeaji i ostale poslovne prilike
Invest in Canada Act : www.ic.gc.ca/eic/site/ica-lic.nsf/eng/home
Global Commerce Strategy: www.international.gc.ca/strategy-strategie/index.aspx?lang=eng

Aurirano: Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Najava dogaanja
_
Posebne napomene
Vezano za povezivanje poduzea EU drava lanica s poduzeima u Kanadi, u rujnu
prole godine je pokrenuta Enterprise Canada Network (ECN). Najjednostavniji nain
da se hrvatska kompanija povee s kanadskom kompanijom preko ove mree je da se
ulani u Enterprise Europe Network (EEN), koja ima i svoju podrunicu u Hrvatskoj.
Web stranica EEN na kojoj se mogu nai svi podaci kako staviti profil svoje kompanije
i na koji nain funkcionira povezivanje je: http://een.ec.europa.eu/
Web stranica ECN na kojoj kanadske kompanije stavljaju svoje profile kada trae
partnere u zemlji i inozemstvu je: http://www.enterprisecanadanetwork.ca//

Aurirano: Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA