Professional Documents
Culture Documents
Slubeni naziv
Republika Azerbajdan
Glavni grad
Baku
Povrina
86 600 km2
Broj stanovnika
9 593 000
(prema Dravnom Statistikom Odboru Azerbajdana)
Slubeni jezik
azerbajdanski
Dravno ureenje
Predsjednik
Ilham Alijev
GMT +4
Valuta (teaj)
Kreditni rejting:
Makroekonomski pokazatelji
2010.
2011.
2012.
2013.*
2014.*
52,9
66,0
68,7
73,6
77,9
5 880
7 240
7 440
17 300**
17 900**
5,0
1,0
2,2
5,8
4,5
26,5
34,5
32,7
31,7
30,9
6,7
10,2
10,4
10,3
10,7
Inflacija (%)
5,7
7,8
1,1
2,4
1,4
Nezaposlenost (%)
5,6
5,4
5,7
4,7
5,4
Izravna strana
(milijuni USD)
331
933
811
2 000
3 900
BDP,
tekue
(milijarde USD)
cijene
ulaganja
Zagreb, 19.10.2015.
GOSPODARSKA INFORMACIJA
Stopa
poreza
Vrsta poreza
Porez na dobit
20%*
10%, 14%
20%
Porez na dohodak
14% - 25%
18%
0%
2010.
2011.
2012.
2013.*
2014.*
IZVOZ
26,5
34,5
32,7
31,7
30,9
UVOZ
6,7
10,2
10,4
10,3
10,7
RAZLIKA
19,8
24,3
22,3
22,5
20,2
Zagreb, 19.10.2015.
GOSPODARSKA INFORMACIJA
Najznaajnije zemlje izvoza u 2014. godini: Italija, Velika Britanija, SAD, Izrael.
Najznaajnije zemlje uvoza u 2014. godini: Turska, Rusija, Njemaka, Velika
Britanija.
Najznaajniji izvozni proizvodi u 2014. godini: nafta, naftni proizvodi i plin 95%,
hrana 2,2%, metali 0,9%, kemijski i petrokemijski proizvodi 0,5%, tekstil 0,2%
Najznaajniji uvozni proizvodi u 2014. godini: strojevi i ureaji 26,7%, metali
14,9%, hrana 14,7%, prometala i dijelovi 14,4%, kemikalije 7,3%
Aktualno stanje u gospodarstvu
Ekonomski rast gospodarstva Azerbajdana tijekom prolog desetljea, posebno u
razdoblju 2006.-2008. godine bio je posljedica ponajprije poveanja izvoza nafte i
plina. Proizvodnja nafte od 1997. do 2010. biljeila je neprekidan rast. Potpisani su
Ugovori o podijeli proizvodnje (PSA Production Sharing Agreements) sa stranim
naftnim kompanijama temeljem kojih su se kompanije obvezale investirati 7,5
milijardi USD u razvoj naftnih i plinskih polja u Kaspijskom moru, izgradnju naftovoda
Baku-Tbilisi-Ceyhan te junokavkasku mreu cjevovoda za transport nafte i plina
kroz Gruziju do Turske. Naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan, jedan od najmodernijih
naftovoda u svijetu koji spaja Kaspijsko i Sredozemno more, konano je u svibnju
2006. puten u pogon, nakon ega su proizvodnja i izvoz nafte drastino porasli to
je rezultiralo poznatim rekordnim rastom gospodarstva u 2006. godini. Dokazane
plinske rezerve Azerbajdana su 850 prostornih kilometara (850 milijardi prostornih
metara), a nafte oko 7 milijardi barela.
Udio sektora usluga u BDP-u trenutno iznosi 38,7% i ima tendenciju rasta prema
najnovijim informacijama, u prvih est mjeseci 2014. godine sektor graditeljstva biljei
rast od 21,6%, turizam i ugostiteljstvo 17,4%, prodaja vozila 9%, IT sektor 11,2%,
poljoprivreda-umarstvo-ribarstvo 3,4%, pediterstvo i skladitarstvo 4,8%, drutvene
i druge usluge 3,6%. Dugoroni napredak ovisit e o kretanju cijena nafte i plina na
svjetskom tritu, rastu ne-energetskog sektora, politiko-gospodarskoj stabilnosti
prilika u regiji kroz koju prolaze naftovodi i plinovodi, situaciji na Nagorno-Karabahu
te regionalnim i globalnim prilikama.
Vlada je uz podrku Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke pokrenula
niz reformi za jaanje bankovnog sektora, unapreenje transparentnosti javnog
sektora, uvoenje modernog poreznog sustava itd. Azerbajdan je vodea zemlja u
svijetu u pogledu tempa reformi poslovne regulative te se popeo se sa 97. na 33.
mjesto na globalnoj ljestvici po uvjetima i pogodnostima poslovanja. Reforme se
provode s naglaskom na ubrzanju procedure otvaranja poduzea, ubrzanju
izvravanja ugovora, upisa imovine, poreznom rastereenju poslovanja i smanjenju
ogranienja, snaenju zatite za ulagae te dobivanju kreditnih informacija. Uredbom
predsjednika RA osigurani su propisi za poduzetnike po principu jedan prozor s
pojednostavljenom procedurom pokretanja poslovanja, ime je smanjen broj
postupaka za registraciju tvrtki s 15 na 1, a vrijeme s 30 na 3 dana. Porez na dobit
tvrtki je smanjen s 35% na 20%, stopa PDV-a je smanjena s 28% na 18%, a porez
na dohodak s 55% na 14% do 25%. Prema izvjeu Svjetske banke Azerbajdan je
Zagreb, 19.10.2015.
GOSPODARSKA INFORMACIJA
GOSPODARSKA INFORMACIJA
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015. (IVI)
IZVOZ
1 888,9
2 951,7
46 554,5
3 801,9
11 309,3
1 935,5
UVOZ
332 472,3
558 686,1
330 980,0*
159 339,6
250 136,4
183 067,3
-331 583,4
-555 734,4
-284 425,5
-155 537,7
RAZLIKA
-238 827,1
- 181 131,8
Zagreb, 19.10.2015.
GOSPODARSKA INFORMACIJA
Azerbajdan
3 801,9
159 339,6
11 309,3
250 136,4
7 314,3
154 031,0
1 935,5
183 067,3
Godina
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
1-6, 2014.
1-6, 2015.
Ukupno
421,2
1 091,3
2 231,7
1 834,4
191 630,1
334 361,1
561 637,8
46 554,5
163 141,5
261 445,7
161 345,4
185 002,7
8,3
8,2
350,4
297,5
157,0
160,3
26,5
118,9
114,7
0,01
0,02
0,01
0,02
0,01
0,01
1,25
0,84
0,02
2,20
1,39
0,03
3,43
2,17
0,48
0,18
0,04
0,96
0,62
0,11
1,46
0,95
0,15
1,81
1,20
0,04
2,03
1,27
Azerbajdan
1-6, 2014.
0
0
184 816
11 169
272
0
55 266
134 951
116 545
0
0
0
0
0
0
6 811 301
7 314 320
1-6, 2015.
1 308 625
143 256
109 050
105 902
58 533
37 242
35 104
32 849
29 644
26 473
10 747
9 145
5 461
3 659
3 601
16 161
1 935 452
%
67,61
7,40
5,63
5,47
3,02
1,92
1,81
1,70
1,53
1,37
0,56
0,47
0,28
0,19
0,19
0,83
100,00
Indeks
59,0
948,2
...
63,5
24,3
25,4
0,2
26,5
Izvor: DZS RH
Zagreb, 19.10.2015.
GOSPODARSKA INFORMACIJA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
1-6, 2014.
154 019 560
11 486
0
0
0
0
0
0
0
154 031 046
1-6, 2015.
%
182 973 456 99,95
54 511
0,03
31 926
0,02
5 691
...
781
...
480
...
284
...
70
...
53
...
183 067 252 100,00
Indeks
118,8
474,6
118,9
Zagreb, 19.10.2015.
GOSPODARSKA INFORMACIJA
Zagreb, 19.10.2015.
GOSPODARSKA INFORMACIJA