You are on page 1of 8

Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv

Republika Azerbajdan

Glavni grad

Baku

Povrina

86 600 km2

Broj stanovnika

9 593 000
(prema Dravnom Statistikom Odboru Azerbajdana)

Slubeni jezik

azerbajdanski

Dravno ureenje

unitarna republika s 10 gospodarskih regija i Autonomnom


Republikom Nahievan (eksklava), jednodomni parlament,
predsjedniki sustav

Predsjednik

Ilham Alijev

Predsjednik Vlade Artur Rasizade


Vremenska zona

GMT +4

Valuta (teaj)
Kreditni rejting:

novi manat AZM (EUR: AZM = 1:1,18 na dan 7.10.2015.)


Baa3 stabilan Moody's, BBB- stabilan Fitch, BBB- negativan
S&P's
lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama: ADB, CIS, ECO,
EBRD, IBRD, IMF, IDB i dr.

Makroekonomski pokazatelji

2010.

2011.

2012.

2013.*

2014.*

52,9

66,0

68,7

73,6

77,9

5 880

7 240

7 440

17 300**

17 900**

5,0

1,0

2,2

5,8

4,5

Izvoz robe (milijarde USD)

26,5

34,5

32,7

31,7

30,9

Uvoz robe (milijarde USD)

6,7

10,2

10,4

10,3

10,7

Inflacija (%)

5,7

7,8

1,1

2,4

1,4

Nezaposlenost (%)

5,6

5,4

5,7

4,7

5,4

Izravna strana
(milijuni USD)

331

933

811

2 000

3 900

BDP,
tekue
(milijarde USD)

cijene

BDP po stanovniku (USD)


Realni rast BDP-a (%)

ulaganja

Izvor: EIU. * CIA World Factbook ** po paritetu kupovne moi

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Struktura BDP-a: usluge 30%, industrija 64%, poljoprivreda 6%.


Porezi

Stopa
poreza

Vrsta poreza
Porez na dobit

20%*

Porez na dobit po odbitku

10%, 14%

Porez na dohodak od kapitala

20%

Porez na dohodak

14% - 25%

Porez na dodanu vrijednost PDV

18%

Porez na promet nekretnina

0%

* Naftne kompanije plaaju porez na dobit u iznosu 25% do 34%.


Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili
na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su
eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su
informativne i openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti
(primjenjive olakice, osloboenja, i slino) nisu posebno analizirani u ovome dokumentu.

Regulativa vezana uz ulaganja


Informacije vezane uz uvjete investiranja u Azerbajdanu dostupne su na
http://www.aic.az .
Vanjskotrgovinska razmjena
U milijardama USD

2010.

2011.

2012.

2013.*

2014.*

IZVOZ

26,5

34,5

32,7

31,7

30,9

UVOZ

6,7

10,2

10,4

10,3

10,7

RAZLIKA

19,8

24,3

22,3

22,5

20,2

Izvor: EIU *procjena CIA World Factbook

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Najznaajnije zemlje izvoza u 2014. godini: Italija, Velika Britanija, SAD, Izrael.
Najznaajnije zemlje uvoza u 2014. godini: Turska, Rusija, Njemaka, Velika
Britanija.
Najznaajniji izvozni proizvodi u 2014. godini: nafta, naftni proizvodi i plin 95%,
hrana 2,2%, metali 0,9%, kemijski i petrokemijski proizvodi 0,5%, tekstil 0,2%
Najznaajniji uvozni proizvodi u 2014. godini: strojevi i ureaji 26,7%, metali
14,9%, hrana 14,7%, prometala i dijelovi 14,4%, kemikalije 7,3%
Aktualno stanje u gospodarstvu
Ekonomski rast gospodarstva Azerbajdana tijekom prolog desetljea, posebno u
razdoblju 2006.-2008. godine bio je posljedica ponajprije poveanja izvoza nafte i
plina. Proizvodnja nafte od 1997. do 2010. biljeila je neprekidan rast. Potpisani su
Ugovori o podijeli proizvodnje (PSA Production Sharing Agreements) sa stranim
naftnim kompanijama temeljem kojih su se kompanije obvezale investirati 7,5
milijardi USD u razvoj naftnih i plinskih polja u Kaspijskom moru, izgradnju naftovoda
Baku-Tbilisi-Ceyhan te junokavkasku mreu cjevovoda za transport nafte i plina
kroz Gruziju do Turske. Naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan, jedan od najmodernijih
naftovoda u svijetu koji spaja Kaspijsko i Sredozemno more, konano je u svibnju
2006. puten u pogon, nakon ega su proizvodnja i izvoz nafte drastino porasli to
je rezultiralo poznatim rekordnim rastom gospodarstva u 2006. godini. Dokazane
plinske rezerve Azerbajdana su 850 prostornih kilometara (850 milijardi prostornih
metara), a nafte oko 7 milijardi barela.
Udio sektora usluga u BDP-u trenutno iznosi 38,7% i ima tendenciju rasta prema
najnovijim informacijama, u prvih est mjeseci 2014. godine sektor graditeljstva biljei
rast od 21,6%, turizam i ugostiteljstvo 17,4%, prodaja vozila 9%, IT sektor 11,2%,
poljoprivreda-umarstvo-ribarstvo 3,4%, pediterstvo i skladitarstvo 4,8%, drutvene
i druge usluge 3,6%. Dugoroni napredak ovisit e o kretanju cijena nafte i plina na
svjetskom tritu, rastu ne-energetskog sektora, politiko-gospodarskoj stabilnosti
prilika u regiji kroz koju prolaze naftovodi i plinovodi, situaciji na Nagorno-Karabahu
te regionalnim i globalnim prilikama.
Vlada je uz podrku Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke pokrenula
niz reformi za jaanje bankovnog sektora, unapreenje transparentnosti javnog
sektora, uvoenje modernog poreznog sustava itd. Azerbajdan je vodea zemlja u
svijetu u pogledu tempa reformi poslovne regulative te se popeo se sa 97. na 33.
mjesto na globalnoj ljestvici po uvjetima i pogodnostima poslovanja. Reforme se
provode s naglaskom na ubrzanju procedure otvaranja poduzea, ubrzanju
izvravanja ugovora, upisa imovine, poreznom rastereenju poslovanja i smanjenju
ogranienja, snaenju zatite za ulagae te dobivanju kreditnih informacija. Uredbom
predsjednika RA osigurani su propisi za poduzetnike po principu jedan prozor s
pojednostavljenom procedurom pokretanja poslovanja, ime je smanjen broj
postupaka za registraciju tvrtki s 15 na 1, a vrijeme s 30 na 3 dana. Porez na dobit
tvrtki je smanjen s 35% na 20%, stopa PDV-a je smanjena s 28% na 18%, a porez
na dohodak s 55% na 14% do 25%. Prema izvjeu Svjetske banke Azerbajdan je

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

poboljao poloaj na listi konkurentnosti i nalazi se na 51. mjestu od 133 zemalja, a


na prvom mjestu je meu zemljama ZND-a. Takoer, Svjetska banka namjerava 21.
srpnja 2015. odobriti estogodinju strategiju suradnje s Azerbajdanom (lan SB od
1992.) za razdoblje 2015-20. koja e sadravati plan dodatnog poveanja
uinkovitosti javnih slubi, potporu razvoju privatnog sektora, boljem pristupu
financijskim sredstvima i poboljanju poslovne klime, obnovu infrastrukture, razvoj
cestovne i eljeznike mree, razvoj usluga, ljudskih potencijala itd.
Azerbajdan je ve postao euroazijsko prometno vorite (230 milijuna tona tereta
godinje, od toga 53 milijuna tona u tranzitu), zemlja kroz koju prolazi eljezniki
Svileni put zahvaljujui izgradnji moderne luke blizu prijestolnice Baku, modernizaciji
eljeznike pruge Baku Tbilisi te otvaranju eljeznikog tunela ispod Bospora. Rade
i na modernizaciji infrastrukture, autocesta i zranih luka.
Investicije u azerbajdanski naftni sektor u prvom tromjeseju 2015. godine iznosile
su 1,5 mlrd USD te su porasle 11,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, a
u industrijskom su sektoru investicije iznosile gotovo 1,7 mlrd USD, odnosno porasle
su 16,6 posto. Oko 1,5 mlrd USD uloeno je takoer u istom periodu u rudarski
sektor (20,8 puta vie nego u prvom kvartalu 2014.).
Od sijenja do svibnja 2015. Azerbajdan je izvezao 13,9 milijuna tona nafte,
odnosno 3.2% manje u odnosu na isto razdoblje 2014, te oko 1 milijun tona naftnih
derivata. Prosjena cijena nafte u navedenom je razdoblju bila 417 USD za 1 tonu ili
56,2 USD po barelu.
U srpnju 2015. poeli su radovi na zavarivanju Transanadolijskog plinovoda, to je
ranije od predvienog vremena poetka ovih radova. Projekt Junog plinskog
koridora obuhvaa izgradnju plinovoda TAP i TANAP kojima bi se u Europu dovodilo
10 mlrd prostornih metara azerbajdanskog plina godinje iz polja ah Deniz, preko
Gruzije, Turske, Grke i Albanije do june Italije. Cijeli projekt izgradnje nove
infrastrukture na polju ah Deniz i poveznih plinovoda teak je oko 45 milijardi
USD, a kapaciteta je 16 mlrd. kubnih metara plina godinje. Rovnag Abdullayev,
glavni direktor dravne naftne kompanije SOCAR, najavljuje putanje prvoga plina
prema Turskoj u prvom kvartalu 2018.
Dugoroniji rast proizvodnje i inozemnog plasmana plina ovisit e u velikoj mjeri o
sljedeim imbenicima:
uspjenoj izgradnji Trans-anadolijskog plinovoda (TANAP, najavljeno za
2018.) i Transjadranskog plinovoda (TAP, najavljeno za 2019.),
realizaciji najavljenog paralelnog plinovoda Turskog toka te, ukoliko do
nje doe, implikacijama na izvoz azb. plina u Europu plinovodom TANAP koji
je 2-3 puta manjeg predvienog kapaciteta.
realizaciji proirenja Sjevernog toka, plinovoda koji prolazi ispod Baltika
te direktno povezuje Rusiju i Njemaku zaobilazei Poljsku. Gazprom i
partneri (BASF, E.ON, ENGIE, OMV i Royal Dutch Shell) sklopili su 4. rujna
2015. sporazum dioniara za gradnju plinovoda Sjeverni tok 2, koji e poveati
isporuku ruskog prirodnog plina Europskoj Uniji. Za realizaciju projekta
zaduena je zajednika tvrtka New European Pipeline, u kojoj e Gazprom
imati 51 posto udjela, E.ON, Shell, OMV i BASF/Wintershall po deset posto, a
ENGIE devet posto. Projekt Sjeverni tok 2 ukljuuje izgradnju dviju cijevi
Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi prostornih metara plina godinje, iz


Rusije u Njemaku pod Baltikim morem. Trasa je identina kao za postojei
plinovod Sjeverni tok, kojim upravlja tvrtka Nord Stream, iji su dioniari
Gazprom (51 posto), Wintershall Holding i E.ON Ruhrgas s po 15,5 posto te
Gasunie i GDF Suez s devet posto.
2013. godine potpisana je odluka konzorcija Shah Deniz II o financijskom dijelu
dogovora meu partnerima na elu s British Petroleumom (BP, Statoil, Lukoil, Total,
Nico, Tpao), o investiranju 28 mlrd USD u projekt Shah Deniz faza II. Ovim potpuno
novim dobavnim pravcem za Europu, kaspijski plin iz Azerbajdana e putem
Transanadolijskog plinovoda dolaziti u Europu, a u albanskom gradu Fier na TAP e
se nadovezati Jadransko-jonski plinovod (IAP) koji e prolaziti iz Albanije, preko Crne
Gore do Hrvatske. Hrvatski dio Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) izgraen je do
Splita, a ukupna duljina plinovoda od Splita do Fiera iznosit e 516 km. Hrvatska e
tako postati zemlja preko koje ide jedan od transportnih pravaca opskrbe Europe
plinom. 20. rujna 2014. simbolino je zabijanjem lopate obiljeen poetak radova na
projektu.
Punu potporu IAP-u kao vodeem regionalnom plinskom projektu i glavnoj okosnici
plinskog prstena jugoistone Europe dala je i Energetska zajednica jugoistone
Europe i Europska komisija. U postupcima ocjenjivanja Projekata od zajednikog
interesa EU i Projekata od zajednikog interesa Energetske zajednice, IAP je visoko
rangiran,to je potvreno i u Strategiji europske energetske sigurnosti i prateoj
detaljnoj studiji europske energetske sigurnosti koja je donesena u svibnju 2014.
Prema dostupnim informacijama BiH strana jo nije stavila svoj potpis na
memorandum drava IAP-a i RA uslijed unutarnjih politikih problema i neslaganja te,
djelomino, i pretpostavljenih vanjskih pritisaka.
U oujku 2013., tijekom posjeta predsjednika Alijeva Zagrebu, potpisan je
Memorandum o suglasnosti o suradnji izmeu Plinacro-a i Socar-a (azb.
dravna naftna i plinska kompanija).

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom


Robna razmjena
U tisuama

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015. (IVI)

IZVOZ

1 888,9

2 951,7

46 554,5

3 801,9

11 309,3

1 935,5

UVOZ

332 472,3

558 686,1

330 980,0*

159 339,6

250 136,4

183 067,3

-331 583,4

-555 734,4

-284 425,5

-155 537,7

RAZLIKA

-238 827,1

- 181 131,8

Izvor: DZS RH * slubeni podatak iz 2013. koji nije potvren i 2014.

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Azerbajdan

Robna razmjena u eurima


Robna razmjena
(u tisuama eura)
Izvoz
Uvoz
420,9
0,3
1 086,3
5,0
2 180,6
51,1
1 809,1
25,3
741,1
190 889,1
1 888,9
332 472,3
2 951,7
558 686,1
46 554,5

3 801,9
159 339,6
11 309,3
250 136,4
7 314,3
154 031,0
1 935,5
183 067,3

Godina
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
1-6, 2014.
1-6, 2015.

Ukupno
421,2
1 091,3
2 231,7
1 834,4
191 630,1
334 361,1
561 637,8
46 554,5
163 141,5
261 445,7
161 345,4
185 002,7

Indeksi (prema istom


razdoblju prethodne godine)
Izvoz
Uvoz
Ukupno
79,3
0,8
73,9
258,1
1 649,7
259,1
200,7
1 026,2
204,5
83,0
49,5
82,2
41,0
...
...
254,9
174,2
174,5
156,3
168,0
168,0
1 577,2

8,3
8,2

350,4
297,5
157,0
160,3
26,5

118,9

114,7

Udio (%) u ukupnoj


robnoj razmjeni RH
Izvoz
Uvoz Ukupno
0,01

0,01

0,02

0,01
0,02

0,01
0,01
1,25
0,84
0,02
2,20
1,39
0,03
3,43
2,17
0,48

0,18
0,04
0,96
0,62
0,11
1,46
0,95
0,15
1,81
1,20
0,04
2,03
1,27

Struktura izvoza RH - Azerbajdan u prvih 6 mjeseci 2015.

Azerbajdan

Izvoz Republike Hrvatske u eurima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE


1. 848 Odjea i pribor, osim od tekstila
2. 122 Duhan, preraeni
3. 699 Proizvodi od obinih kovina, nesp.
4. 821 Namjetaj i dijelovi
5. 692 Metalni kontejneri za skladitenje ili transport
6. 891 Oruje i streljivo
7. 874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp.
8. 553 Parfumerijski, kozmetiki i toaletni pripravci, osim sapuna
9. 742 Pumpe za tekuine; dijelovi
10. 022 Mlijeko, vrhnje i mlijeni proizvodi, osim maslaca i sira
11. 679 Cijevi, uplji profili i pribor, od eljeza ili elika
12. 845 Odjea od tekstilnih tkanina, nesp.
13. 761 Televizijski prijamnici, video monitori i projektori
14. 843 Muki kaputi, jakne, odijela, hlae, koulje, rublje i sl., pleteni
15. 990 Nerazvrstana roba
Ostalo
U K U P N O:

1-6, 2014.
0
0
184 816
11 169
272
0
55 266
134 951
116 545
0
0
0
0
0
0
6 811 301
7 314 320

1-6, 2015.
1 308 625
143 256
109 050
105 902
58 533
37 242
35 104
32 849
29 644
26 473
10 747
9 145
5 461
3 659
3 601
16 161
1 935 452

%
67,61
7,40
5,63
5,47
3,02
1,92
1,81
1,70
1,53
1,37
0,56
0,47
0,28
0,19
0,19
0,83
100,00

Indeks

59,0
948,2
...

63,5
24,3
25,4

0,2
26,5

Izvor: DZS RH

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Struktura uvoza RH - Azerbajdan u prvih 6 mjeseci 2015.


Azerbajdan

Uvoz Republike Hrvatske u eurima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE


333 Nafta i mineralna ulja, sirovi
057 Voe svjee ili suho
990 Nerazvrstana roba
752 Strojevi za automatsku obradu podataka i jedinice
764 Telekomunikacijska oprema, dijelovi i pribor, nesp.
751 Uredski strojevi
771 Elektrini pogonski strojevi i dijelovi
773 Oprema za distribuciju elektrine energije, nesp.
881 Fotoaparati i oprema, nesp.
U K U P N O:
Izvor: DZS RH

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

1-6, 2014.
154 019 560
11 486
0
0
0
0
0
0
0
154 031 046

1-6, 2015.
%
182 973 456 99,95
54 511
0,03
31 926
0,02
5 691
...
781
...
480
...
284
...
70
...
53
...
183 067 252 100,00

Indeks
118,8
474,6

118,9

Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva


o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike
Azerbajdana o gospodarskoj suradnji (datum potpisivanja: 11.3.2013.;
objava u NN-MU: 5/2013.; stupanje na snagu: 6.8.2013.;)
o Memorandum o suglasnosti izmeu Ministarstva turizma Republike
Hrvatske i Ministarstva kulture i turizma Republike Azerbajdana o
suradnji u podruju turizma (datum potpisivanja: 11.3.2013..; stupanje na
snagu: 15.5.2013..;)
o Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Republike Azerbajdana o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprjeavanju izbjegavanja
plaanja poreza na dohodak i na imovinu (datum potpisivanja: 12.3.2012..;
objava u NN-MU: 2/2013; stupanje na snagu: 18.3.2013.; objava stupanja na
snagu: 3/2013)
o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Azerbajdan
o poticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja (datum potpisivanja: 2.10.2007.;
objava u NN-MU: 2/2008; stupanje na snagu: 30.5.2008.; objava stupanja na
snagu: 4/2008)
o Memorandum o suradnji izmeu Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetnitva Republike Hrvatske i Ministarstva gospodarskog razvitka
Republike Azerbajdan (datum potpisivanja: 2.10.2007.; stupanje na snagu:
2.10.2007.;)
Vanije institucije iz podruja gospodarstva
Jedna od najvanijih institucija je Nacionalni fond za promociju izvoza i ulaganja
http://www.azpromo.az/

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Bilateralna gospodarska udruenja


lankom 4. Ugovora o gospodarskoj suradnji RH i RA koji je potpisan 11. oujka
2013. predvia se osnivanje Meuvladinog povjerenstva za gospodarsku
suradnju. Njegovo osnivanje oekivalo se tijekom 2015. no zbog parlamentarnih
izbora u Hrvatskoj odrat e se najvjerojatnije u prvoj polovini 2016. Dogovoreno je
da se prvi sastanak odri u Bakuu. Planirano je da se paralelno s odravanjem
sastanka Povjerenstva odri gospodarski forum. Struktura sudionika bit e definirana
interesom obiju strana, prije svega tvrtki iz obiju drava koje su ve zapoele i
pokuavaju zapoeti poslovnu suradnju.
Vaniji sajmovi
Popis vanijih sajmova na: http://www.tradefairdates.com/Fairs-Azerbaijan-Z17S1.html
21. Meunarodni sajam i konferencija o telekomunikacijskim i informacijskim
tehnologijama u Bakuu
U razdoblju od 2. do 5.12.2015. u Bakuu se odrava 21. Meunarodni sajam i
konferencija o telekomunikacijskim i informacijskim tehnologijama.
21. meunarodni sajam zdravstvene opreme, proizvoda i usluga
U razdoblju od 12. do 20. rujna 2015. u Bakuu se odrao jedan od najveih sajmova
medicinske opreme, proizvoda i usluga. Vlada RA planira iz dravnog prorauna
izdvojiti preko 990 milijuna USD za razvoj zdravstvenog sektora u Azerbajdanu u
2015. godini, radi poboljanja uvjeta u zdravstvu. Takoer iz prorauna planiraju
izdvojiti preko 260 milijuna dolara za kupnju lijekova i specijalne odjee.
21. meunarodni sajam graditeljstva u Bakuu
BakuBuild se odrava u razdoblju od 21. do 24.10.2015. u Bakuu.
Javni natjeaji i ostale poslovne prilike
Javni natjeaji u Azerbajdanu: http://tender.gov.az/new/index.php?inc=tender

Zagreb, 19.10.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

You might also like