1.

OSNOVNE ZATITNE MJERE ELEKTROENERGETSKE MREE

Da bi se sprijeilo ugroavanje zaposlenog osoblja, oteenje postrojenja, izazivanje

poara i eksplozija, u elektroenergetskim mreama se provode odreene mjere zatite, koje su
za rudnike mree specifine iz vie razloga:
- zbog specifine vrijednosti i vremena amortizacije elektrinih postrojenja u rudnicima,
tehnike zakonitosti prorauna i dimenzionisanje su bitno razliite od onih koje se primjenjuju
u nadzemnoj industriji i u optoj elektrotehnikoj praksi,
- uslovi eksploatacije i odravanja u rudnicima su izrazito nepovoljni (skuen prostor,
prisutnost vlage, znaajne razlike mikroklimatskih uslova u pojedinim dijelovima jame, itd.)
to zahtijeva poseban tretman postrojenja i eventualnih greaka na ureajima kako bi se
zatitilo rukujue osoblje,
- u ugljenokopima je prisutna opasnost od poara, te od ekslozije jamskih plinova i
eksplozivne praine.
Pojave koje su bitne za pravilan odabir i sprovoenje mjera zatite, uzimajui u obzir
specifinosti rudnikih postrojenja su:
- strujno optereenje,
- pad napona,
- kratak spoj,
- zemljospoj,
- prenaponi,
- atmosferska pranjenja,
- statiki elektricitet i
- lutajue struje.
Osnovne grupe zatitnih mjera, koje osiguravaju odogovarajuu zatitu od uticaja
pomenutih pojava u rudnikim elektrinim postrojenjima u rudnicima sa podzemnom
eksplatacijom su:
1.) zatita od preoptereenja,
2.) zatita od ktatkog spoja,
3.) zatita od podnapona ili nestanka napona,
4.) zatita od previsokog napona dodira,
5.) zatita od uticaja nekontrolisanih, spontanih pojava kao to su:
a.) atmosfersko pranjenje na povrini,
b.) elektrostattiki naboj,
c.) lutajue struje.
Za rudnike ugroene od poara i za one sa ekslozivnim jamskim plinovima i prainama
potrebne su i posebne mjere zatite:
- protiveskplozijska zatita elektrinih ureaja i
- naroite mjere zatite (posebni kontrolnici).
Ostale zatitne mjere koje se, shodno Pravilniku, primjenjuju u rudnicima sa podzemnom
eksploatacijom su:
- zatitne mjere pri izvoenjue elektrinih instalacija
- zatita od poara
- opte zatite mjere.

1.2

Zatite od preoptereenja

Svi elektrini ureaji su izraeni za odgovarajue (nazivno) strujno optereenje koje

proizvodi odreenu koliinu toplote u ureaju. Maksimalno doputena nadtemperatura bilo
kog ureaja ovisi o njegovoj konstrukciji, odnosno o temperaturnoj klasi upotrijebljenog
elektroizolacionoh materijala. Svi elektro ureaji u tom su pogledu podijeljeni na
temperaturne grupe sa propisanom maksimalno doputenom nadtemperaturom, pri emu
madtemperatura ureaja predstavlja razliku izmeu maksimalno doputene tempereture i
temperature okoline za koju se uzima da je
= 40 OC.
S obzirom na injenicu da za ukupno zagrijavanje nije bitan uzrok zagrijavanja (strujno
optereenje, temperatura okoline ili oteani uslovi hlaenja), za sve elektrine ureaje se
propisuje maksimalno doputena temperatura.
U zavisnosti od karakteristika djelovanja razlikujemo dva osnovna tipa zatitnih ureaja:
a.) ureaji strujno zavisne zatite:
- termiki releji ili okidai
- strujni rastlani osigurai
- specijani zatitni ureaji na osnovu termoslike (PTK i NTK sonde).
Ovi ureaji ne smiju djelovati unutar nazivnih vrijednosti zatita, a kada se one premae,
brzina djelovanja zatitne naprave treba da ovisi o veliini prekoraenja.
b.) ureaji strujno nezavisne zatite :
- vremenski strujni releji
u kojima se kod preoptereenja aktivira strujni relej ije se djelovanje vremenski zatee
onoliko koliko je potrebno da se zadovolje funkcionalni zathjevi tienog ureaja.
Zatita od nedozovljenog zagrijavanja zbog preoptereenja se ostvaruje razliito za
razliite ureaje i to na slijedei nain:
a.) Kablovi i vodovi
Strujnim osiguraima (bimetalni okidai ili releji), sa automatskim zatitinim prekidaima,
pri emu podeenje mora odogarati vrijednostima prema tabeli 10 i odredbama lanova od
225. do 239. Pravilnika.
b.) Motori
Termikim relejima, okidaima ili ureajima za zatitu od poveanja temperature, a koji
djeluju na upravljaki sklopnik pripadnog motora. Zatita se postavlja u sve tri faze, a
podeenje se vri na nazivnu struju motora, tj. na ekvivalentnu termiku struju kod
intermitiranih pogona ili na smanjenu struju koju prouzrokuje kompenzacija kod pojedinano
kompenziranih motora.
c.) Transformatori
Transformatori se na dovodnoj ili odvodnoj strani tite od preoptereenja bimetalnim
okidaima, relejima ili ureajima za zatitu od poveanja temperature. Energetski
transformatori 6/0,5 kV se od preoptereenja tite bimetalnim relejima u sklopu
niskonaponskog zatitnog prekidaa na sekundarnoj strani (ako ovaja relej titi i NN kabal do
samog NN razvoda, onda se bimetalni relej podeava prema stroijem kriterijumu).
Transformatori se ne moraju tititi od preoptereenja ako su ispunjeni uslovi iz lana 74. i
75. Pravilnika.

Zatita rasvjetnih i komandnih transformatora se vri strujnim osiguraima, pri emi se

osigurai biraju prema dozvoljenom strujnom optereenju transformatora.
1.3

Zatita od kratkog spoja

Kratak spoj predstavlja proboj izolacije meu fazama ili proboj izolacije prema zemlji za
uzemljene sisteme. Prema karakteru proboja izolacije razlikujemo tri vrste kratkih spojeva:
jednopolni, dvopolni i tropolni kratak spoj.
Za izolovani sistem koje se primjenjuje u rudnicima, sa stanovita izbora i dimenzionisanja
elektrine opreme, kao i ispravnog odabira i podeenja zatite najvaniji za razmatranje su:
- tropolni kratki spoj, koji ini maksimalnu struju kratkog spoja i
- dvopolni ktaki spoj, koji ini minimalnu struju kratkog spoja.
Ova zatita je izvedena primjenom osiguraa i prekidaa koji se ugrauju u sve odvode u
razvodnoj bateriji, odnosno na poetke strujnih krugova za neposredno napajanje pojedinih
potroaa.
1.4

Zatita od smanjenja ili nestanka napona

Procentualni pad napona ni za jedan potroa ne smije iznositi vie od 15% u

najnepovoljnijem sluaju. Najnepovojnijim sluajem se smatra pokretanje pogona koji
uzrokuje najvei pad napona (zbog povlaenja vee struje) uz nominalno optereenje ostalih
potroaa prikljuenih na tu tafostanicu (lan 28. Pravilnika).
Ako iz bilo kog razloga doe do prekomjernog smanjenja ili nestanka napona elektrinim
ureajima je potrebno obezbijediti odgovarajuu zatitu.
Elektrini motori, bez obzira na izvor napajanja, moraju biti zatieni od posljedica
prekomjernog smanjenja napona. Kada se napon, nakon nestanka, ponovo uspostavi, motor ne
smije sam krenuti.
Podnaponska zatita se ostvaruje elektromegnetnim relejima ili okidaima koji
omoguavaju ukljuenje prekidaa ili sklopke samo pod normalnim naponom. To se
uglavnom postie na dva naina:
a.) podnaponskim okidaima koji djeluju na glavni prekida pri svakom nestanku ili
smanjenju napona
b.) elektromagnetskim sklopnicima za upravljanje radom elektromotornih pogona u
sistemu daljinske komande.
Ovaj drugi nain je primijenjen u rudnikoj mrei i kao mjera obezbjeuje da ne postoji
mogunost nekontrolisanog pokretanja elektromotora po ponovnom dolasku napona.
1.5

Zatita od previsokog napona dodira

U principu elektrini ureaji se sastoje od dijelova koji su u normalnom pogonu prekriveni

izolacijom ili su neizolovani. S obzirom na ovu injenicu razlikujemo dvije vrste zatite od
previsokog dodirnog napona:
a.) zatitu od direktnog dodira dijelova pod naponom
b.) zatitu od indirektnog dodira dijelova pod naponom.

1.5.1 Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom

Zatita od previsokog napona dodira dijelova elektrinih ureaja koji su u normalnom
pogonu pod naponom, a nisu pokriveni izolacijom ("zatita od direktnog dodira") se ostvaruje
mehanikom zatitom i to oklapanjem u kuita ili ormare i izolovanjem dijelova pod
naponom. U tu svrhu su mogue slijedee zatite:
a.) upozorenje odgovarajuim znakovima i natpisima
b.) prepreke od vodljivog ili izolacionog materijala (kuita, ormarii, zatitne mree i sl.)
c.) natpisi o potrebi prethodnog iskljuenja napona
d.) blokada pomou odgovarajueg alata
e.) blokada automatskim iskljuenjem napona kod pristupanih dijelova pod naponom
Zatita preprekama ili zatvaranjem u kuite se prema lanu 20. Pravilnika provodi tako da
se dijelovi pod naponom tite mehanikom zatitom na jedan od slijedeih naina:
1.) otvori za posluivanje ili otvori neophodni za funkcionisanje ureaja tite se
zatitom najmanje IP 20.
2.) poklopac kuita ili prepreka tite se zatitom najmanje IP 40.
Dodatne zatitne mjere (blokiranje) od otvaranja kuita ili skidanja prepreka moraju biti
izvedene prema lanu 21. Pravilnika, a to znai:
1.) da nije mogue otvaranje bez posebnog kljua (brave) ili alata
2.) da je mogue otvaranje samo pri iskljuenom naponu na ureaju
3.) da se bez upotrebe kljua ili alata u samom poetku otvaranja obezbjeuje
automatsko iskljuenje napona na dijelovima u kuitu ili iza prepreke
4.) da je kod ureaja do 500 V, bez kljua i alata, zamjena osiguraa ili sijalica bez
iskljuenja napona mogua ako dijelovi pod naponom imaju unutranju pregradu koja
onemoguava sluajan dodir dijelova pod naponom.
Ponovno ukljuenje napona za sluajeve iz taki 1. i 2. mora da bude omogueno samo
nakon uspostavljanja odgovarajue zatite.
Zatita dijelova pod naponom izolovanjem se ostvaruje tako da se dijelovi pod naponom
prekrivaju izolacionim materijalom koji se ne moe skinuti bez razbijanja i koji ima
izolaciona svojstva utvrena propisima o jugoslovenskim standardima za rudarske kablove
(lan 22. Pravilnika).
1.5.2 Zatita od indirektnog dodira i zemnog spoja
Indirektni dodir dijelova pod naponom je dodir dijelova elektrinih ureaja koji normalno
nisu pod naponom, a zbog kvara na izolaciji ili slino mogu doi pod napon, tzv. napon
greke. Ako se indirektnim dodirom dijelova pod naponom moe doi u dodir s previsokim
naponom, onda se zatita od tog napona greke provodi samo sistemom mree, odnosno
ptimjenjenim sistemom zatite u mrei.
Dozvoljeni dodirni napon u jamskim mreama definisan je Pravilnikom i iznosi 50 V, a to
proizilazi iz fiziolokog djelovanja elektrine struje na ljudsko tijelo.
Sva elektrina mrea koja je u jami ili je u vezi sa jamom je izolovana mrea napojena iz
glavne trafostanice 35/6 kV (IT sistem). Kao mjera zatite je proveden sistem zatitno
uzemljenje izolovanih sistema. Ovaj sistem se primjenjuje samo u mreama sa izolovanim

zvjezditem u kojem nijedna taka mree u normalnim pogonskim uslovima nije posredno ili
neposredno uzemljena ni preko probojnih osiguraa.
Sistem zatite se sastoji u tome da se svi metalni dijelovi elektrinih ureaja koji normalno
nsiu pod naponom, a zbog greke mogu doi pod napon, neposredno spoje na jedan sabirni
uzemljeni provodnik. Pri tome se vri trajna kontrola izolacionog stanja mree mrenim
kontrolnikom.
1.6

Zatitne mjere od uticaja nekih nekontrolisanih, spontanih pojava

Prilikom elektrifikacije podzemnih rudnika potrebno je provesti mjere zatite od uticaja

nekih nekontrolisanih, spontanih pojava kao to su:
- atmosfersko pranjenje na povrini
- statiki elektricitet
- lutajue struje (u rudnicima s kolnim transportom pomou relej-lokomotiva kod
kojih tranice predstavljaju povratni vod).
Ove mjere nisu predmet ovog dopunskog projekta, jer su iste trebale biti obraene ranijim
projektima.
1.6.1 Zatita od statikog elektriciteta
Statiki elektricitet je posljedica neravnomjernog rasporeivanja ili negativno ili pozitivno
nabijenih estica na povrini izolacionog materijala. Statiki elektricitet je vei ako je vei
elektrostatski otpor izolacije, povrina i zapremina upotrijebljenog materijala. U sluajevima
primjene materijala velikog izolacionog otpora (npr. plastini, gumeni ili slini izolacioni
materijali) velike povrine i duine odnosno zapremine moe se formirati elektrostatiko polje
koje ima dovoljnu energiju da inicira upalu okolne atmosfere, odnosno ambijenta.
Statiki elektricitet moe nastati direktnim razmjetajem nabijenih estica, trenjem ili
odvajanjem, kao to je to kod elektrostatikih generatora ili indirektno influencijom ako je u
blizini elektrostatiki nabijeno tijelo koje stvara neravnoteu elektriki nabijenih estica.
Posebnu ulogu u prenosu elektrostatikih naboja u rudnicima moe imati ovjek jer je
redovno dobro izolovan od zemlje. Pri direktnom dodiru elektrostatiki nabijenog tijela (npr.
plastine cijevi kojom se razvodi komprimirani zrak) ili tijela koja se nalazi u blizini
elektrostatiki nabijenog tijela, ovjek na sebe preuzima elektrostatiki naboj a da to uopte
ne osjeti. Nekontrolisanim i nepredvidivim izbojem tog naboja moe se izazvati:
- nekontrolisano paljenje elektrinih upaljaa, a time i eksplozija
- paljenje eksplozivne i zapaljive ugljene praine
- paljenje eksplozivne smjese metana i zraka
- paljenje zapaljivih tenosti.
Statiki elektricitet se ne moe pojaviti ako je relativna vlanost zraka vea od 70%, tj.
njegova pojava je mogua samo u suhim prostorijama.
Mjerenja i dosadanja iskustva su pokazali da je donja granica paljenja za:
a.) eksplozivne smjese metana oko 3 mJ
b.) za aktivni dio elektrinog upaljaa 2,5 mJ
c.) za proboj izolacije prema kuitu upaljaa 0,25 mJ
d.) za zapaljive tenosti, pogotovo one niskog plamita i njihove pare manja od donje
granice za paljenje eksplozivne smjese metana.
Dakle, ako statiki elektricitet moe imati akumuliranu energiju na bilo koji nain veu od
0,25 mJ postoji opasnost od upale eksplozivnog i zapaljivog medija.

Odjea radnika prema lanu 55. Pravilnika ne smije biti izraena od svile, niti smije
sadravati vlakna od sintetikog materijala. Odjea treba da bude od pamunih vlakana da bi
se sprijeila mogunost da radnik bude nosilac statikog elektriciteta. Obua radnika u
magacinu eksploziva prema lanu 56. Pravilnika mora biti izraena od koe ili od provodljive
gume sa ugraenim mesinganim ploicama u onovima radi uspostavljanja stalne galvanske
veze izmeu radnika i zemlje.
Prilikom nabavke opreme na kojoj postoji mogunost stvaranja statikog elektriciteta
(gumene transportne trake, ventilacione cijevi i dr.) potrebno je obavezno obezbijediti atest od
proizvoaa opreme o antistatinosti i nezapaljivosti.
Pogonski nadzor, povremena ispitivanje i mjerenja statikog elektriciteta potrebno je vriti
u skladu sa poglavljem V (lanovi 123., 124., 127. i 128.) Pravilnika o tehnikim normativima
za zatitu od statikog elektriciteta ("Slubeni list SFRJ", br. 62/73).
1.6.2 Zatita od atmosferskog pranjenja
Atmosfersko pranjenje, bilo posredno indukcijom ili neposredno udarom groma, moe
izazvati dvije opasne pojave za rudnika postrojenja i prostore i to: prenapone i prenos
elektromagnetne energije kroz jamske prostorije.
Prenaponi
Atmosferskim pranjenjem dolazi do prenapona u nadzemnim mreama, koj se u obliku
udarnog talasa pojavljuje na vodovima do krajnjih taaka postrojenja. Sva vanjska postrojenja
kao i glavne trafostanice rudnika na koje su prikljueni nadzemni vodovi moraju se osigurati
od prenapona izazvanih atmosferskim pranjenjem. Ova zatita se izvodi:
a.) ugradnjom odvodnika prenapona na kraju zranog voda, tj. na ulazu u postrojenje
b.) zbog znatnog priguenja u kablovskim vodovima, poeljno je zrane dalekovode
napona 6 kV zavriti prije ulaska u vanjsko postrojenje na barem 50 m
c.) kod galvanskog prenosa prenaponskog talasa u jamske prostorije i to kroz provodljive
dijelove konstrukcija kao to su uad i tranice svih vrsta transportnih sredstava,
opletom kablova, itd., efikasna mjera zatite je kvalitetno uzemljenje u vanjskom krugu,
ime se vei dio prenaponskog talasa eliminie na povrini. Povezivanje metalnih masa
navedenih dijelova postrojenje treba izvesti pocinanom trakom Fe/Zn 25x4 mm2 u
obliku prstena oko postrojenja.
Prenos elektromagnetne energije kroz jamske prostorije
U sluaju da se pranjenje dogodi neposredno u blizini ulaska u podzemne prostorije, moe
doi do uzbuivanja i uspostavljanja elektromagnetnog talasa u jamskim prostorima. Tada se
jamske prostorije ponaaju kao talasovodi to dovodi do prenosa elektromagnetne energije do
krajnjih prostorija. Ta nekontrolisana energija moe indukovati neeljene napone i izazvati
nekontrolisano paljenje eksploziva ili paljenje eksplozivne atmosfere.
Zatita protiv ove mjere je oteana jer je pojava uglavnom iznenadna i nepredvidiva a
provodi se u dva smjera:
a.) Tehnike mjere zatite
b.) Organizacione mjere zatite

Tehnike mjere zatite

Neposredno iza ulaza u jamske prostorije postavljaju se tzv. priguivai, tj. metalne barijere
u vidu metalnih pregrada, lananih zavjesa, reetki, mrea, itd. Njihov zadatak je da apsorbuju
elektromagnetnu energiju i time onemogue nastanak elektromagnetnih talasa u jamskim
prostorijama. Kod primjene ove zatitne mjere potrebno je voditi rauna o komunikativnosti
saobraajnica, a to znai da se barijere na transportnim saobraajnicama zatvaraju samo pri
atmosferskom pranjenju.
Organizacione mjere zatite
Ove zatitne mjere se provode prema lanu 97. i lanu 116. Pravilnika o tehnikim
normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu.
1.7

RASVJETA RUDNIKIH PROSTORIJA

Pored individualnog osvjetljenja (lanovi 164. do 169. Pravilnika), koje predstavlja glavnu
rasvjetu, koja se ostvaruje naglavnim rudarskim akumulatorskim svjetiljkama, u jami se
koristi i oosvjetljenje koje je napajano iz mree. U osnovi razlikujemo tri grupe prostorija u
jami u kojima se koristi rasvjeta i to su:
- jamske saobraajnice (hodnici, prekopi, uskopi, niskopi, itd.) osvijetljene kombinacijom
individualnog osvjetljenja i rasvjete napojene iz niskonaponske mree
- ostale jamske prostorije (komore pumpnih stanica, trafostanica, postrojenja i dr.)
osvijetljene kombinacijom rasvjete napojene iz niskonaponske mree i individualne
rasvjete
- radilita, osvijetljena iskljuivo individualnom rasvjetom.
Zahtjevi koje treba da ispuni rasvjetna instalacija su slijedei:
- obezbijediti minimalnu zahtijevanu osvijetljenost, kako bi se nesmetano izravali radni
zadaci i smanjile mogunosti eventualnih ozljeda i nesrea
- prema lanu 145. Pravilnika, pad napona u rasvjetnoj mrei ne moe odstupati vie od
5% nazivnog napona, nezavisno od promjene napona u mrei
- dimenzionisati rasvjetnu mreu tako da je kabal zatien od preoptereenja i da
eventualni kratki spoj u mrei bude eliminisan u vremenu manjem od 0,1 s.
- primijeniti mjere zatite za spreavanje pojave napona dodira veeg od maksimalno
dozvoljenog (50 V).
S obzirom na standardne napone za koje se izrauju izvori svjetlosti i lan 144. stav 2
Pravilnika (maksimalni napon rasvjete je 220 V~) za rasvjetne instalacije ima se smisla
razmatrati samo dva naponska nivoa 220 V i 24 V.
Uvaavajui tehniko-ekonomske aspekte i opremu kojom investitor raspolae rasvjetna
instalacija je izvedena sa naponom 220 V~, pomou transformatora: 500/220 V, 2x2 kVA.
Za sluaj primjene drugih elemenata u rasvjetnoj instalaciji konkretna rjeenja e propisati
glavni inenjer elektro odravanja Rudnika. Ta rjeenja je potrebno obraditi internom
tehnikom dokumentacijom.
Proraun izvedene rasvjete nije predmet ovog projekta.

1.8

Zatitne mjere u rasvjetnoj mrei

S obzirom na specifine radne uslove i posebne zahtjeve koji se postavljaju prilikom

upotrebe elektrine rasvjete u rudnicima, neophodno je primijeniti sve neophodne vidove
zatite u mrei:
a.) zatita od kratkog spoja se provodi pravilnim dimenzionisanjem zatitnih elemenata strujnih osiguraa (sa topljivim ulokom ili automatskim osiguraima)
b.) zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom se provodi oklapanjem elektrinih
ureaja u kuita, ime se istovremeno postie i mehanika zatita
c.) zatita od indirektnog dodira provodi se dvojako:
1) u mreama nazivnog napona 24 V primjenjena je mjera zatite ogranienjem
napona izvora u skladu sa lanovima 15., 16. i 17. Pravilnika.
2) u mreama nazivnog napona 220 V primijenjen je sistem zatitnog uzemljenja
izolovanih sistema sa rasvjetnim kontrolnikom, pri emu se kao uzemljenje koristi
opte uzemljenje pogonske trafostanice iz koje je napojena rasvjetna mrea.
1.9

TELEFONSKA INSTALACIJA

Za meusobnu komunikaciju radnika u jami i radnika na vanjskim objektima predvieno je

postojanje telefonske mree u jami. Telefonska mrea jame kao dio cjelokupne telefonske
mree rudnika, prikljuena je na automatsku telefonsku centralu koja je smjetena van jame.
Prema odredbama lana 199. Pravilnika, telefonske aparate treba postaviti svuda gdje to
zahtijeva sigurnost ljudi i sigurnost pogona rudnika (npr. glavne pumpne stanice, glavni
jamski ventilatori, glavna razvodna i sklopna postrojenja, jamske trafostanice, glavna mjesta
transporta i pretovara, zborna mjesta gdje se sakuplja vei broj ljudi, mjesta gdje se rukuje
eksplozivom, i dr.). Na prometnim mjestima na kojima nije instaliran telefon moraju biti
postavljeni natpisi sa oznakom pravca i udaljenosti do najblieg telefonskog aparata.
Postavljanje telefonskih aparata treba izbjegavati u prostorijama koje se provjetravaju
separatno. Ipak, na svim pripremnim radilitima pri izradi osnovnih hodnika treba instalirati
telefonske aparate, a kod svih telefona treba postaviti telefonski imenik.
Telefonski aparati koji se koriste u podzemnim prostorijama koje se provjetravaju moraju
biti zatvorene izrade i sa mehanikom zatitom najmanje IP 54. Na mjestima na kojima je
zbog velike buke oteano telefonsko sporazumijevanje, telefonski aparati se postavljaju u
zatvorene kabine ili u zatitne otvorene zaklone. Telefonski aparati smjeteni u otvorene
zaklone pored mikrotelefonske kombinacije moraju imati i pomonu slualicu.
Telefonske linije u podzemnim prostorijama izvode se kao dvoilne i izolovane prema
zemlji i to:
1) stalne linije u glavnim hodnicima i povremeno stalne linije:
- armiranim kablom koji mora poinjati i zavravati u odgovarajuoj razvodnoj kutiji
2) prenosne ili povremene linije i prikljuci pojedinih telefona stalnog karaktera.
- savitljivim kablom i izolacijom od gume ili plastine mase.
Telefonska instalaciju mora biti izvedena telekomunikacionim kablovima, a prema tabeli
13. iz Pravilnika (oznaka po JUS-u: TP 33-CP; TP 34-CV ili TP 34-OV, Nx2x0,8+1x1,4 sa
jednom signalnom uto-zelenom ilom) ili drugim kablovima koji zadovoljavaju uslove
odreene Pravilnikom.

Telefonske kablove treba okaiti na zakake postavljene na meusobnom razmaku od 3 m.

Kablove treba polagati na suprotnoj strani prostorije u odnosu na kablove visokog napona.
Ako se telefonski kablovi i energetski kablovi niskog napona polau na istoj strani prostorije
onda njihov meusobni razmak ne smije biti manji od 10 cm.
Grananje telefonske instalacije se vri u razvodnim kutijama koje moraju biti zatvorene
izrade, mehanike zatite najmanje IP 44, sa poklopcima koji se mogu otvarati samo pomou
alata. Za prostore ugroene eksplozivnom atmosferom razvodne kutije za telefonsku mreu
moraju imati mogunost odvajanja od napona svaka linije. Ako razvodne kutije nemaju takvu
mogunost, onda ja blizu ulaza u jamu (vani) potrebno instalirati telefonski razvodni ormar sa
mogunou odvajanja od napona svake linije (npr. tzv. "mrtvim osiguraima" ili na drugi
odgovarjui nain.
Kako je izvedena postojea telefonska instalacija to ona nije predmet ovog projekta.
1.10

IZBOR OPREME PREMA MJESTU UGRADNJE

S obzirom da investitor nije dostavio Elaborat o kategorizaciji jame "Grahovii" to se ne

moe precizno ocijeniti kategorizacija jame "Grahovii".
Imajui u vidu da je poznata opasnost od pojave metana u jamskim prostorijama u toku
otvaranja i pripreme postojee stanje treba tretirati kao stanje sa pojavom metana, tako da je
tokom izrade prostorija, otvaranja i pripreme neophodno vriti stalnu kontrolu prisutnosti
eksplozivnih plinova, runim prenosnim instrumentima tipa INEP CH4 ili na neki drugi nain.
Propisi i vaei normativi koji tretiraju problematiku kategorizacije i razvrstavanja
rudarskih prostorija s obzirom na opasnu ugljenu prainu su neusaglaeni i nedoreeni, tj. ne
postoje jasni kriteriji za razvrstavanje jamskih prostorija po stepenu opasnosti od ugljene
praine.
Izbor opreme prema mjestu ugradnje s obzirom na opasnost od ugljene praine u ovom
projektu e se vriti na osnovu rezultata i dosadanjih iskustava u jamama.
Prema gore navedenom, osnovni kriteriji za razvrstavanje jamskih prostorija su
koncentracija praine i vrijednosti donje granice eksplozivnosti ugljene praine.
Na osnovu ovih parametara prostorije su svrstane u dvije osnovne kategorije: I i II, a
prostorije kategorije II su razvrstane u dvije klase: A i B.
I kategorija: - prostorije u kojima ugljena praina nema uslova za eksploziju
II kategorija: - prostorije u kojima ugljena praina ima uslove za eksploziju (po pravilu,
prostorijama u kojima moe nastati eksplozivna smjesa ugljene praine i
vazduha smatraju se sve prostorije u kojima se nalaze transportni ureaji
tj. trake i grabuljari).
Klasa A:
Klasa B:

- prostorije u kojima je izmjerena zapraenost manja od donje granice

eksplozivnosti
- prostorije u kojima je izmjerena zapraenost vea od donje granice
eksplozivnosti

S obzirom da prostorije koje su jednom razvrstane prema navedenoj metodologiji

kategorizacije i klasifikacije jamskih prostorija prema stepenu ugroenosti od opasne ugljene
praine, u odreenom trenutku mogu biti razvrstane u neku drugu kategoriju ili klasu, to prije

svega zavisi od efikasnosti primijenjenih mjera za borbu protiv opasne praine,

najodgovornije lice elektro struke u rudniku treba da raspolae aurnom kartom revira na
kojoj je jasno oznaeno kojoj kategoriji i kojoj klasi jamske prostorije pripadaju.
Navedena aurna karta kao i podaci o opremi i lokacijama ureaja i instalacija tretiraju se
internom tehnikom dokumentacijom.
Prostorije koje iz bilo kojeg razloga nisu kategorisane (I ili II) i razvrstane (klasa A ili B)
smatraju se prostorijama II i klase B.
Izbor i raspored opreme prema mjestu ugradnje vri se prema rezultatima kategorizacije i
klasifikacije jamskih prostorija i prema odredbama lanova 326. do 330. Pravilnika. U
prostorijama klase IIA primijeniti odredbe lana 330., a u prostorijama klase IIB odredbe
lana 326. lanovi 326. i 330. definiu kriterije za izbor elektrinih ureaja u zavisnosti od
deklarisane kategorije i klase prostorije. Za prostorije kategorije IIB lan 327. definie
potreban nivo mehanike zatite, lan 328. definie dozvoljeno zagrijavanje povrina elektro
ureaja kako ne bi bili moguim uzronikom upale i eksplozije nataloene ili uzvitlane
praine, dok lan 329. definie potrebna mjerenja povrinske temperature u zavisnosti od
temperature tinjanja ili paljenja ugljene praine i nagnutosti povrine prema horizontali.
Navedeni lanovi Pravilnika su od kljune vanosti za pravilan izbor i bezbjednu upotrebu
elektrinih ureaja i instalacija u prostoru ugroenom opasnom ugljenom prainom.
Izbor elekro opreme, ureaja i instalacija s obzirom na mjesto ugradnje se vri tako da su
ispunjeni slijedei uslovi:
U prostorijama kategorije II i klase B:
Elektrini ureaji moraju biti protiveksplozijski zatieni u vrsti zatite - neprodorni oklop,
nadpritisak ili samosigurna strujna kola i u poveanoj sigurnosti mehanike zatite najmanje
IP54, a prema jugoslovenskom standardu JUS N.S8.011.
Elektrini ureaji moraju imati dopunsku zatitu od ulaska praine, a ostali ureaji, kao i
prikljune kutije rotacionih maina treba da su zatieni od ulaska sitne praine radi
spreavanja taloenja praine u ureaju, kao i od prskajue vode iz svakog pravca ii mlaza
vode iz svakog pravca (IP54). Rotacione maine moraju odgovarati mehanikoj zatiti
najmanje IP54.
Povrinske temperature vodoravno postavljenih i do 60 O prema horizontali nagnutih
elektrinih ureaja moraju u trajnom pogonu i u prainom nepokrivenom stanju biti najmanje
za 75 OC nie od temperatute tinjanja 5 mm debelog sloja nataloene praine. Za deblje
slojeve koriste se nie temperature tinjanja. Kod praina kod kojih ne nastaje tinjanje
povrinska temperatura elektrinih ureaja u trajnom pogonu moe iznositi najvie dvije
treine (2/3) temperature uskovitlane eksplozivne praine. Temperatura elektrinih ureaja
nagnutih preko 60O prema horizontali, na kojima je uslijed rada onemogueno taloenje
praine, u trajnom pogonu iznosi najvie dvije treine (2/3) temperature paljenja uskovitlane
eksplozivne smjese praine i vazduha.
Ako temperatura tinjanja ili paljenja praine, koja ugroava mjesto postavljanja elektrinog
ureaja, iznosi manje od 35 OC, mora se izvriti jedno od slijedeih mjerenja zagrijavanja
prainom nepokrivenih povrina:
1.) mjerenje u trajnom pogonu sa nominalnim optereenjem ureaja,
2.) mjerenje sa optereenjem koje se stvarno pojavljuje u pogonu.

Mjerenja pod 1 i 2 treba vrito posebno za nagibe iz stava 1. lana 328. a posebno za
sluajeve iz stava 2. lana 328. Pravilnika. Izmjerene vrijednosti temperature povrina upisuju
se na elektrini ureaj. Mjerenja se mogu vriti na pojedinanom ureaju ili na uzorku.
U prostorijama kategorije II i klase A
Elektrini ureaji, prema lanu 330. Pravilnika, moraju:
1) biti u vrstom kuitu zatite IP54, ali ne moraju imati protiveksplozijsku zatitu;
2) biti graeni tako da povrinska temperatura njihovog kuita zadovoljava odredbe lana
328. Pravilnika.
Naravno, kod izbora elektrinih ureaja potrebno se pridravati i ostalih odredbi Pravilnika
koji obrauju ovu problematiku kao to su:
lan 37.
lan 142.
lan 163.
lan 185.
lan 201.
lan 204.

- uslovi za mreni kontrolnik u sistemu zatitnog uzemljenja

- svjetiljke i izvori svjetlosti
- razvodne kutije i sklopni aparati u mrei osvjetljenja moraju biti u zatiti IP54
- signalni ureaji
- telefonski aparati moraju biti zatvorene izvedbe i u zatiti IP54
- razvodne kutije u mrei dojavnih ureaja moraju biti zatvorene izrade i sa
poklopcima koji se mogu otvarati samo pomou alata. Za prostore ugroene
eksplozivnom atmosferom razvodne kutije za telefonsku mreu moraju imati
mogunost odvajanja od napona svake linije.

S obzirom na zahtjev investitora da se maksimalno koristi postojea oprema, potrebno je

vriti to kvalitetniji izbor elektrine opreme, ureaja i instalacija, kao i uvoenje i primjenu
novijih i kvalitetnijih rjeenja. Pored toga, potrebno je stalno primjenjivati tehnike mjere
borbe protiv opasne ugljene praine kako bi se rudarske prostorije mogle tretirati kao
prostorije klase A.
U sluaju pojave nedozvoljene koncentracije metana, glavni inenjer elektro odravanja
Rudnika e propisati procedure o iskljuivanju elektrine energije u ugroenim dijelovima
jame.
1.11

ODRAVANJE ELEKTRINIH UREAJA I INSTALACIJA

U skladu sa lanom 6. Pravilnika rudnici moraju imati snabdijevanje i obezbijeenu

dovoljnu rezervu za napajanje elektrinom energijom.
Elektrini ureaji i instalacije moraju se stalno kontrolisati i odraavati u funkcionalno
ispravnom stanju. Utvrene greke (kvarovi) moraju se odmah otkloniti. Oteene dijelove
elektrinih ureaja i instalacija treba zamijeniti novim ili ispravnim odgovarajuim
dijelovima. Izuzetno, dozvoljeno je nastaviti rad ukoliko se poduzmu dopunske mjere
sigurnosti, kojima se sigurnost osoblja zadrava na propisanom nivou, a posljedice iskljuenja
bi mogle izazvati veu tetu.
Radove na VN instalacijama i postrojenjima moraju obavljati najmanje dva izvrioca.
Vizuelni pregled VN instalacija i postrojenja, proste manipulacije i osiguranje mjesta rada,
moe obavljati samo jedan izvrilac po proceduri propisanoj uputstvom. Za manipulacije u
visokonaponskim postrojenjima lica koja vre manipulacije moraju biti i posebno obuena i
imati poloen dopunski ispit za manipulacije u VN postrojenjima.

Radovi u elektrinom postrojenju izvode se samo na osnovu dokumenata za rad.

Dokumenti za rad su: programa rada, nalog za rad, nalog za rad sa izvjetajem o uraenim
poslovima i zavretku radova i dozvola za rad.
Prije poetka radova odgovorni rukovodilac radova mora mjesto rad dovesti u
beznaponsko stanje obavljajui manipulacije prema posebnim uputstvima i uvjeriti se da je
ureaj u beznaponskom stanju. Takoe, prije poetka radova na popravkama, posebno mora
voditi rauna o vaeim mjerama sigurnosti, a naroito o slijedeem:
- o iskljuenju ureaja od vodova pod naponom u svim fazama, odnosno polovima i
izvrenju provjere beznaponskog stanja,
- da se ovo isklapanje vri i odstranjivanjem uloaka iz osiguraa, koji se moraju posebno
uvati, tako da ne budu pristupani drugim licima, ili blokiranjem ureaja, da ga pod
napon ne bi ukljuilo neovlateno lice,
- da se na mjestima isklapanja kod sklopnog aparata ili osiguraa postavi upozorenje da se
radi na ureaju, ko je odgovorni rukovodilac radova i ko ima pravo ponovnog uklapanja,
- ako je predvieno daljinsko uklapanje, da se ono stavi van dejstva za vrijeme rada,
- prije poetka rada treba elektrine ureaje uzemljiti i kratko spojiti, to treba izvesti u
svim dovodima, a i u odvodima, ako postoji opasnost od povratnog napona.
Poslije svakog zavrenog rada najprije se mora skloniti alat, zatim odstraniti kratko
spajanje i onda uzemljenje. Tek poslije toga odgovorni rukovodilac radova smije dati nalog za
ponovno uklapanje.
U sluaju poara, poplave ili eksplozije ili sl. moraju se iskljuiti elektrini vodovi, koji
vode do dijela mree koji je ugroen, a iskljuenje je dozvoljeno samo po Planu odbrane ili
odluci taba ete za spasavanje.
Na odgovarajuim mjestima u pogonu moraju se vidno istai opta uputstva, koja
upozoravaju uposlenike na opasnost od elektrine struje, kao i uputstva za rukovanje i
odravanje elektrinih ureaja.
U elektrinim pogonskim postrojenjima mora postojati vidno istaknuta jednopolna ema,
uputstvo za rad i odravanje postrojenja i uputstvo za pruanje prve pomoi unesreenim od
udara elektrine struje. Za sva elektrina postrojenja i instalacije moraju se osigurati potrebna
zatitna sredstva u skladu sa propisima, projektom i uputstvima.
Za pravilno odravanje elektrinih ureaja i instalacija odgovoran je svaki uposlenik u
okviru svog djelokruga rada, a u skladu sa tehnikim propisima i aktom o organizaciji i
sistematizaciji Drutva. Pravilno odravanje elektrinih ureaja i instalacija podrazumijeva
slijedee:
- Oteeni elektrini ureaji ne smiju se upotrebljavati. Svaki ureaj, ako nije u ispravnom
stanju, mora se odmah isklopiti i moe se ponovo uklopiti tek poslije otklanjanja kvara.
Ovo se ne odnosi na instalacije i ureaje iz lanova 5. i 12. Pravilnika o odravanju
elektrinih ureaja i instalacija,
- Svi elektrini ureaji i instalacije, a naroito oni u zatvorenim elektrinim pogonskim
prostorijama, moraju se povremeno istiti i osigurati od korozije. Sva zatitna sredstva,
kao i zatitna stakla, moraju se odravati u istom stanju,
- Svi gumeni zaptivai moraju biti od mekane, elastine gume. Ako zaptiva nije
odgovarajui, onda se mora zamijeniti novim,
- Svi vijci koji dre poklopce ili dijelove ureaja moraju biti pritegnuti i osigurani od
proputanja,
- Pregorjele osigurae smiju mijenjati samo elektriari, pri emu se moraju staviti
originalni osigurai prema jednopolnoj emi,

- Uloci osiguraa (patrone) ne smiju se popravljati, odnosno premoavati.

Potrebni rezervni uloci osiguraa moraju biti na pogodnim, lako pristupanim
namjenskim mjestima, ukljuujui, posebno oznaena mjesta u praznim elijama bez
napona, stalno na raspolaganju deurnim elektriarima koji nadziru elektrinu instalaciju,
- Ako mreni kontrolnik u IT mrei signalizira pad izolacije mree prema zemlji u
propisanim granicama, odmah se mora pristupiti traenju mjesta greke i ista to prije
otkloniti,
- Za sve izvrene preglede i opravke elektriar je duan po okonanju smjene ili radova
podnijeti pismeni izvjetaj (upisati u raportnu knjigu, dnevnik radova, knjigu izvjetaja
ili sl.).
1.12

Pregledi elektrinih ureaja

U cilju nadzora i pravilnog odravanja elektrinih ureaja i instalacija moraju se vriti

povremeni pregledi. Prilikom svakog pregleda moraju elektriari, nadzornici i elektroposlovoe dati taan izvjetaj sa naznaenjem svih nedostataka. Kod voenja smjenskog
izvjetaja obavezno se pie i izvjetaj o zateenom stanju ukoliko je zateeno neispravno
stanje koje u prethodnom izvjetaju nije definisano.
Rukovodilac elektro operative ili glavni inenjer elektro odravanja, na osnovu izvjetaja
poslovoa, elektriara i eventualno direktnog pregleda, odreuje odgovarajue mjere koje
treba poduzeti da bi se uoeni nedostaci to prije otklonili. Svaki izvjetaj mora biti upisan i
potpisan u odgovarajuoj knjizi, a u skladu sa Tabelom 1b Pravilnika o odravanju elektrinih
ureaja i instalacija.
Pojedine elektrine ureaje i instalacije moraju posluioci, odnosno odreeni rukovaoci
ureaja, elektriari, elektro-poslovoe i tehniki rukovodioci pregledati u odreenim
rokovima. Rezultate tih pregleda upisivati ili evidentirati i potpisom ovjeriti u za to odreenim
knjigama.
Smjenskim pregledom smatra se kontrola funkcionalnosti ureaja, dok se ostalim
pregledima smatraju, osim toga, i kontrola ureaja zatite i sigurnosti, vizuelni pregled i
eventualna najosnovnija mjerenja.
Svi elektrini ureaji i instalacije moraju se pregledati od strane odgovarajuih lica u
skladu sa Tebelom 14 Pravilnika i Tabelom 1b Pravilnika o odravanju elektrinih ureaja i
instalacija.
Pregledi maina, instalacija i ureaja u pogonima preduzea organiziraju se prema
propisima i u rokovima predvienim Pravilnikom o odravanju elektrinih ureaja i
instalacija, a od strane osposobljenog osoblja i rukovodioca pogona, odnosno odgovornih lica
Sektora elektrotehnike i Sektora zatite na radu Drutva, ako pogon nema osoblje
odgovarajue kvalilfikacije. Zahtjeve za pregled podnosi i njihovu evidenciju vodi nadlena
sluba ili referent zatite pogona.
1.13

Obavezni periodini pregledi i ispitivanja

Obaveznim periodinim pregledima i ispitivanjima podlijeu sve vrste ureaja za rad na

elektrini pogon, a posebno orua za rad. Obavezni periodini pregledi i ispitivanja orua za
rad, koja se prvi put putaju u rad vre se prije putanja u rad, a naredni pregled i ispitivanja
vre se u skladu sa vaeim propisima i internim aktima Drutva.
Ponovni periodini pregledi i ispitivanja orua za rad u radnim i pomonim prostorijama
vre se ukoliko se izmijene uslovi, utvreni prethodnim pregledima i ispitivanjima, a sve u
skladu sa vaeim propisima i internim aktima Drutva.

O izvrenim periodinim pregledima i ispitivanjima ovlatena institucija, odnosno

ustanova za zatitu na radu, izdaje odgovarajuu ispravu.
Ukoliko posjeduje ovlatenje i zadovoljava potrebne uslove, periodine preglede vri i o
tome vodi evidenciju nadlena rudnika sluba.
Periodine preglede i ispitivanja opreme, orua za rad i sredstava i opreme za linu zatitu,
koja ne podlijeu obaveznim periodinim pregledima i ispitivanjima, vri Drutvo po
postupku, na nain i u rokovima koje uputstvom, rokovnikom ili planom odredi nedleni
tehniki rukovodilac. Kod odreivanja rokova i procedura rukovodilac uvaava preporuke
proizvoaa.
Obavezni periodini pregledi i ispitivanja orua za rad vre se radi utvrivanja dali
pregledana i ispitana orua udovoljavaju zahtjevima utvrenim propisima, donesenim na
osnovu zakona, te dali promjene nastale na njima u toku upotrebe, ugroavaju ivot ili
zdravlje uposlenika. Rokovi obaveznih periodinih pregleda i ispitivanja dati su u Tebeli 2
Pravilnika o odravanju elektrinih ureaja i instalacija.
1.14

Popravke elektrinih ureaja i instalacija

Popravka u formi periodine revizije, glavnog ili vanrednog remonta, mora se izvriti u
skladu sa vaeim propisima, s tim da poslije popravke elektrini ureaj bude doveden u
ispravno stanje.
Popravljene elektrine maine, odnosno aparati kod kojih su prilikom popravke izmijenjeni
nominalni podaci, moraju imati dopunsku ploicu sa rednim brojem, godinom, oznakom
radionice u kojoj je popravka izvrena i podacima o promijenjenim nominalnim vrijednostima
(npr. kod motora koji su bili premotani na drugi napon).
O svakoj popravci elektrinog ureaja ili instalacije mora se sainiti izvjetaj u koji se
unose podaci o grekama, nainu popravljanja, o novonamjetenom ili novoizraenom
sastavnom dijelu, nainu i rezultatu ispitivanja.
Prilikom popravki, radova na odravanju elektrinih ureaja i instalacija, dijelovi ureaja i
instalacija moraju se iskljuiti sa napona.
1.15

Elektrina mjerenja i ispitivanja

Ispitivanja izolacionog stanja i druga elektrina mjerenja aparatima koji nisu trajno
ugraeni u rudnike ureaje obavlja samo struno osposobljeno i ovlateno lice. Ispitivanja u
zonama ugroenim eksplozivnim materijama vre se na mjestima gdje ne postoji opasnost od
eksplozije. Navedena ispitivanja se definiu posebnim uputstvima.
Periodina elektrina mjerenja i ispitivanja, u skladu sa vaeim propisima mogu vriti
samo ovlatene institucije i Drutvo ukoliko ispunjava odgovarajue zakonom propisane
uslove.
Na elektrinom ureaju ili instalaciji poslije popravke mora se provjeriti:
1) funkcionalnost ureaja, isprobavanjem ureaja, stavljanjem u pogonsko stanje i
isprobavanjem mehanizama ili ispitivanjem mehanikog dijela, leajeva, poluga i sl.
2) vrijednost otpora izolacije prethodnim mjerenjem i drugih elektrinih veliina u
praznom hodu ili pod optereenjem
3) elektrina zatite prethodnim podeavanjem zatite prema potrebnim pogonskim
veliinama
4) protiveksplozijska zatita pregledom svih zatitnih i zaptivnih povrina, mehanike

ispravnosti kuita i prikljunih kutija, pokretnih dijelova, ispravnosti blokade i

prikljuaka za uzemljenje, a u sluaju popravki dijelova bitnih za protiveksplozijsku
zatitu, po potrebi i ispitivanjem po odgovarajuem standardu.
Sva elektrina mjerenja i ispitivanja vrena na elektrinim ureajima potrebno je
evidentirati, i to tako da se moe vidjeti kada su i kako vrena elektrina mjerenja i ispitivanja
i ta je njima utvreno. O izvrenim elektrinim mjerenjima i ispitivanjima ovlatena
institucija ili Drutvo izdaje odgovarajuu dokumentaciju. Dokumentacija o izvrenim
elektrinim mjerenjima i ispitivanjima se mora uvati na odgovarajuem mjestu.
Vrste i rokovi obaveznih elektrinih mjerenja i ispitivanja u rudarskim objektima su dati u
Tabeli 3 Pravilnika o odravanju elektrinih ureaja i instalacija.
1.16

Odravanje elektrinih ureaja sa stanovita opasnosti od ugljene praine

S obzirom da ugljena praina jame "Grahovii" nije kategorisana Elaboratom o

utvrivanju eksplozivnosti, zapaljivosti i agresivnosti ugljene praine to do njegove izrade ne
moemo izvriti precizan izbor i raspored opreme prema mjestu ugradnje, ali je svakako za
oekivati prisustvo metana u jami, pa je kod odravanja elektrinih ureaja i instalacija
potrebno:
- Izbor i raspored opreme vriti prema rezulatima Elaborata o utvrivanju eksplozivnosti,
zapaljivosti i agresivnosti ugljene praine (koji nije uraen)
- Redovno kontrolisati zapraenost elektrinih ureaja i po potrebi vriti opraivanje i to
runo pomou pamunjaka ili metle, a pri tome ureaje dovesti u beznaponsko stanje
- Redovno istiti i premazivati beskiselinskim mastima sve zatitne povrine neprodornooklopne zatite. Takoe, kontrolisati zaptivenost nalijegajuih povrina u cilju
spreavanja ulaska praine u unutranjost ureaja. Gumeni zaptivai moraju biti od meke
elastine gume
- Vijci koji dre poklopce ili dijelove ureaja, a posebno na protiveksplzijski zatienim
ureajima, moraju biti u punom broju, vrsto pritegnuti i osigurani od odvijanja
- Na protiveksplozijski zatienim elektrinim ureajima ne smiju se vriti nikakve
izmjene koje bi mogle smanjiti njihovu protiveksplozijsku zatitu
- Kuita protiveksplozijski zatienih elektrinih ureaja ne smiju se otvarati na nain koji
bi otetio protiveksplozijsku zatitu
- Sve elektrine spojeve izvoditi kvalitetno, originalnim priborom i sprijeiti mogunost
lokalnog zagrijavanja
- Kontrolisati povrinsku temperaturu elektrinih ureaja, a i u sluaju poviene
temperature elektrini ureaj treba iskljuiti sa mree.
U skladu sa odredbama lana 328. i 329. Pravilnika, neophodno je organizovati i propisati
proceduru mjerenja povrinske temperature elektrinih ureaja. Potrebno je odrediti osoblje
koje e vriti ova mjerenja, kao i vremenske razmake u kojima je potrebno vriti mjerenja.
Detaljnije upute o ovom mjerenju (nain mjerenja, lokacija, ureaj, vrijeme, mjerni
instrument, itd.) e biti date u internom uputstvu, a rezultati mjerenja e se pratiti, analizirati i
arhivirati.
Na svakom elektrinom ureaju je potrebo oznaiti maksimalnu temperaturu zagrijavanja
ureaja kod dozvoljene struje preoptereenja.

1.17

POSEBNE ZATITNE MJERE

Za rudnike ugroene od poara i za one sa eksplozivnim jamskim plinovima i prainama

potrebne su i posebne mjere zatite: protiveksplozijska zatita elektrinih ureaja i naroite
mjere zatite (posebni kontrolnici).
1.18

Protiveksplozijska zatita elektrinih ureaja i instalacija

S obzirom da je ugljena praina eksplozivno opasna, u jami e se pored ostalih koristiti i

protiveksplozijski zatieni ureaji i instalacije.
U Ex ureaje spadaju svi ureaji domae i strane proizvodnje, koji su uraeni u jednoj od
vrsta eksplozivne zatite, definisanih Pravilnikom, drugim tehnikim propisima i
odgovarajuim standardima, a koji posjeduju ateste o tipskom (pojedinanom) ispitivanju,
potvrenu od strane Ex komisije i koji na sebi imaju propisno oznaene tablice.
Protiveksplozijskom zatitom smatraju se i sve druge mjere, radnje, postupci i instalacije,
predvieni projektima, propisima, aktima Drutva i uputstvima, koja ine ili utiu na efikasnu
zatitu od eksploziju.
Zavisno od vrste eksplozivnog medija, opreme i instalacija, mjesta i zone opasnosti,
nadleni tehniki rukovodilac (glavni inenjer) je duan provesti propisane i osigurati dodatne
mjere, dokumente i organizaciju, kojim se postie odgovarajui stepen sigurnosti.
Ukoliko nisu propisani, primjenjuju se posljednji vaei standardi ili preporuke iz oblasti
protiveksplozivne zatite, a dodatno se moe odobriti primjena meunarodnih, granskih ili
internih standarda.
U nedostatku regulative, privremeno koritenje navedenih standarda, svojim nareenjem
moe odobriti nadleni tehniki rukovodilac (glavni inenjer).
Za ureaje u jamama sa opasnom ugljenom prainom, do donoenja novih rudnikih
propisa i standarda za rudnike, mogu se koristiti standardi, odgovarajue konstrukcije
ispitivanja, koji se koriste za nadzemne uslove i industriju, a u saglasnosti su sa ovim
Pravilnikom o protiveksplozijskoj zatiti elektrinih ureaja i instalacija.
Zatita Ex ureaja i instalacija je izvedena u skladu sa Pravilnikom o protiveksplozijskoj
zatiti elektrinih ureaja i instalacija.
Ovim pravilnikom regulie se:
- izbor Ex ureaja i instalacija prema mjestu upotrebe,
- nabavka i prijem Ex ureaja,
- evidencija Ex ureaja,
- rukovanje, pregledi i odravanje Ex ureaja,
- popravka Ex ureaja i
- kadrovi za protiveksplozijsku zatitu.
Koritenje individualnih ureaja (elektrini alati, aparati za zavarivanje, rudarske naglavne
svjetiljke - lampe, pribor i oprema za elektrino paljenje mina, itd.) koji se izdaju za upotrebu
licima drugih struka i tehniki manje kvalificiranim zaposlenicima, obavljati uz maksimalne
mjere opreza. Obavljanje ovih poslova treba definisati nareenjima uz odgovarajua uputstva.

1.19

OSTALE ZATITNE MJERE

1.20

Zatitne mjere pri izvoenju elektrinih instalacija

Izvoenje radova na montai i odravanju elektroinstalacija u jami mogu vriti samo ona
preduzea koja su registrovana za tu vrstu djelatnosti i koja imaju odgovarajua odobrenja,
opremu i kadrove, to je regulisano Zakonom o rudarstvu i tehnikim propisima iz ove
oblasti. Svi radovi se mogu obavljati samo prema odobrenoj tehnikoj dokumentaciji.
Radnici koji rade na poslovima u jami moraju imati sva neophodna zatitna sredstva koja
posjeduju dokaze o kvalitetu od strane proizvoaa ili ovlatene ustanove. Pri izvoenju
radova zaposleno osoblje se mora pridravati zakona koji reguliu oblast zatite na radu.
Sva oprema koja se upotrebljava u jami mora odgovarati odobrenoj tehnikoj
dokumentaciji, odnosno odredbama BiH (ili preuzetih) standarda za propisane namjene, kao i
tehnikim normativima za dotinu oblast.
Prije izvoenja radova, rukovodilac grupe radnika koja e izvoditi radove treba da proui
projekat i obie lokaciju za izvoenje radova, a zatim odredi redoslijed radova. Prije poetka
radova na poravkama i revizijama moraju biti ispunjeni slijedei uslovi:
1) ureaji moraju biti iskljueni od dovoda pod naponom u svim fazama (polovima)
2) elektrini ureaji se iskljuuju odstranjivanjem uloaka osiguraa ili blokiranjem
ukljuenja pod naponom
3) na mjestima iskljuenja kod sklopnog aparata ili osiguraa postavlja se uputstvo o
nainu ponovnog ukljuenja
4) ako postoji daljinska komanda, ona se za vrijeme radova stavlja van pogona
5) elektrini ureaji se uzemljuju i kratko spajaju u svim polovima, a ako postoji opasnost
od povratnog napona, uzemljenje i kratko spajanje se izvode u svim odvodima, osim ako
je na neki drugi nain osigurano da se ureaj ne moe staviti pod napon.
Kod svakog elektrinog ureaja poslije popravke i prije putanja u rad mora se provjeriti:
1) funkcionalnost ureaja isprobavanjem ureaja, stavljanjem u pogonsko stanje i
isprobavavnjem mehanizama ili ispitivanjem mehanikog dijela, leajeva, poluga i sl.
2) vrijednost otpora izolacije prethodnim mjerenjem i drugih elektrinih veliina u
praznom hodu ili pod optereenjem
3) elektrina zatita prethodnim podeavanjem zatite prema potrebnim pogonskim
veliinama
4) protiveksplozijska zatita pregledom svih zatitnih i zaptivnih povrina, mehanike
ispravnosti kuita i prikljunih kutija, pokretnih dijelova, ispravnosti blokada i
prikljuaka za uzemljenje, a u sluaju popravki dijelova bitnih za protiveksplozijsku
zatitu, po potrebi.
Konano putanje u rad postrojenja je dozvoljeno nakon ispitivanja elektro ureaja i
instalacija. Ova ispitivanja se vre shodno vaeim Pravilnicima i normativima i to:
- mjerenje prelaznog otpora zatitnog uzemljenja, a prema lanu 370. Pravilnika
- provjera efikasnosti zatite od visokih dodirnih napona (provjera galvanske povezanosti)
- provjera elektrine zatite prethodnim podeavanjem zatite prema potrebnim pogonskim
veliinama
- ispitivanjem otpora izolacije kablova.

Nakon izvrenih pregleda i ispitivanja, neophodno je evidentirati dobivene rezultate, te ih

uvati u arhivi elektro slube.
Potrebno je takoe voditi i posebnu knjigu o novopostavljenim i premjetenim
elektroureajima, a u skladu sa Pravilnikom o odravanju elektrinih ureaja i instalacija.
1.21

Zatita od poara

U sluaju poara, moraju se iskljuiti elektrini vodovi koji vode do dijelova jame
ugoenih poarom.
Za zatitu od poara korisititi prenosne aparate za gaenje poara postavljene u blizini
ureaja, sa medijom za gaenje koji je namijenjen za gaenje poara na elektrinim
instalacijama.
Aparate za gaenje poara je potrebno periodino pregledati (dva puta godinje) od strane
ovlatenih strunih lica, a rezultate o pregledima i ispitivanjima evidentirati u kartici aparata u
posebnoj kartoteci.
Pored navedenog, potrebno je pridravati se dokumentacije koju rudnik posjeduje za
internu upotrebu (Pravilnik zatite od poara, Plan zatite od poara, Elaborat o
protivpoarnoj zatiti i ostalu dokumentaciju za zatitu od poara pojedinih postrojenja i
objekata).
1.22

Opte zatitne mjere

Da bi se sprijeile eventualne tete po ivot i zdravlje ljudi, materijalne tete, kao i

indirektne tete prouzrokovane prekidom napajanja elektrinom energijom, neophodno je
primijeniti mjere zatite koje proizilaze iz vaeih normativa i iz iskustava. U te mjere spada
slijedee:
1) U neposrednoj blizini VN postrojenja i komora za trafostanice mora se nalaziti aparat za
gaenje poara. Smiju se upotrebljavati samo aparati namijenjeni za gaenje poara na
elektrinim ureajima i instalacijama.
2) Sklopni aparati i prikljuci za razvodne kutije moraju jasno i kvalitetno biti oznaeni
kom pogonskom sredstvu ili kom dijelu mree pripadaju. Na isti nain mora biti
oznaeno podeenje zatitnih ureaja.
3) Na razvodnim ureajima mora biti iz vana vidljiva osnovna funkcija razvoda i tok
energije. Svaki razvod mora biti oznaen oznakama prema emama iz projekta.
4) Uvod gibljivih kablova mora biti izveden preko trubastih uvodnica, koje ne proputaju
prainu i prskajuu vodu i koje onemoguavaju uvrtanje kablova.
5) Svaki kabal na izlazu iz razvodnog ureaja na sebi mora imati oznaku sa tanim tipom,
presjekom, duinom kao i namjenom.
6) U elektrinim pogonskim prostorijama, komorama glavnih visokonaponskih postrojenja,
komorama trafostanica i razvodnih ureaja moraju se postaviti uputstva za pruanje prve
pomoi u sluaju udara elektrinom strujom, jednopolne eme i uputstva za rad i
rukovanje elektro ureajima.
7) Montau i odravanje elektroureaja u protiveksplozivnoj zatiti mogu vriti samo lica
koja imaju poloen ispit za rad na Ex ureajima.
8) Pri manipulacijama na svim razvodnim postrojenjima visokog napona obavezna je
upotreba linih zatitnih sredstava. Manipulant mora imati poloen ispit za uklopniara
na visokom naponu.
1.23

SPECIFIKACIJA POTREBNE ELEKTRO OPREME