Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • 13 12 Sujoldzic Finka Simunovic Chaventre Rudan

    Uploaded by

    paravello
    39 views9 pages
    13 12 Sujoldzic Finka Simunovic Chaventre Rudan

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    13 12 Sujoldzic Finka Simunovic Chaventre Rudan

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    39 views9 pages

    13 12 Sujoldzic Finka Simunovic Chaventre Rudan

    Uploaded by

    paravello
    13 12 Sujoldzic Finka Simunovic Chaventre Rudan

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 9
    RASPRAVE ZJ, SV, 13(1987), ZAGREB, 107-115 YU ISSN 0851434 ‘UDK:800.87:801.314(697.3) Tvorni znanstveni dana Primijeno: 12/1986 A. Sujoldaié, B. Finka, P. Simunovié, A. Chaventre, P. Rudan Sektor 2a antropologij Instituta za medicinska istrabioanja i medicinu rada Sveutilitta tu Zagreb; Zawod 2a jevik, IPP Zagreb; Institut National d'Feudes Démographigques, Pers. JEZICNA MIKROEVOLUCIJA OTOKA SILBE I OLIBA ANALIZA BAZICNOG RJECNIKA uvop Otoci Silba i Olib, poputostalih otoka Zadarskog arhipelage, pripadaju podrugju eakavskog narjetja hrvarskog jezika, Tako su se govori toga podrugja mijenjali tijekom povijesti, dijelom unutarnjim inovacijama i evolucijama, a dijelom pod utje- jem vanjskih Gimbenika (npr. migracijom), oni su bili i ostali u osnovi Eakavski (Finks, 1971, 1973). Govori cijelog zadarskog otoéja pripadaju skupini ikavsko- ckavskih Gakavskih govora: prema sjeverozapadu otogja ti su govori vibe ekavski, 4 prema jugoistoku vie ikavski akié-Cestarié, 1957). Cinjenica je da su zbos ‘odvojenasti morem i otoci pred Zadrom — poput drugih jadranskih otoka — tokom ppovijesti bili manje izlozeni prodoru novih stanovnika iz unutrainjosti kopnenoga dijela Bolkanskoga potuotoka, od okoinoga podrugja na kopnu. Stoga na otocima nalazimo i najstarie jeziéne osobine cakavskoge dijalekta (Jakic-Cestarié, 1966). To se narotito odnosi na manje otoke u zapadnom dijlu tog podrugj, Koji su priliéno udaljeni od kopne. To su otoci Silba, Olib, Ist i Premuda, na Kojima se nalazi po jedno malo naseje, i Kofi su ostali najkompaktaiji po svom starom stanovnistve i starim jeziénim crtama, zahvaljajuéi relativnoj izoliranosti morem i Konzervativnom naginu Zivota njihovin stanovnike. U njima je, kako navodi Hamm (1955), jeziéni xazvo bio manje ii ve homogen, jer se dosljaci — ukolike migracija nije iznenadna {uve brojna — bro prilugodujstaresjetiocims, popsimaj nino jai tka tarne obitaje. ‘Unatoé dugotrajaom razdoblju mlctacke vlasti na tom podrugju (od 15. do Konca 18, stoljeéa) talijanski jezik nije bitno utjeeao na govore stanovnika tih oroka i ostavio je tragove samo u rijetima materijalne kulture, a koje su prilagodene govornom sustavu éakavskoga dijalekta, O tome svjedoti i toponimija otoka zadar~ skog athipelaga, koja je gotovo potpuno slavenska. hrvatska, uz nekoliko éznimaka staroromanskoga i grékoge porijekla (Skok, 1950). Najvedi utjeca) na oblikovanje 1 evoluciju tih govora izvriile su migracije stanovaistva od 15, do 17. stoljeéa, kada su skupine iabjeglica pred ‘Turcima bjeZale s kopna i naseljavale se na otocima. U svojoj studi 0 pojavi ikavizama i ckavizama na otoku Silbi, Manojlovié (1968), na temelju antropogcografskoge prousavanja, imosi pretpostavku da su te migracije iavrlile macajan utjece) na pojavu ikavizama na tom podrugju. Prema njegovu 107 |A. SUIOLDAIC 1 SUR, JEZICNA MIKROEVOLUCUA OTOKA SILBE I OLIBA mifljenju. najstarija struja naseljavanja tih otoka bila je ekavska, odnosno ekavsko- “ikavska, i to do 15, stoljoGa. Drugi sloj maseljavanja u 15. stoljecu zahvati stanovnistvo uglavnom iz priobalnoga podruéja na kopmu, koje se jeziéno narodito razlikovalo od otoénog stanovnistva, Medutim, treei sloj naseljavanja uw 16, stoljegu — kud su se zbile i najvece migracije stanovnika na otoke — zahvatilo je Kopneno stanovnistvo ikavaca iz Bosne, Ravnih kotara i Pos ‘morja, Koji su, dofavii na otok Silbu, nametuli ikavizme starjjem stanovnistvu. ‘Manojlovié (1969) u spomenutom je radu pronaiao na Silbi dvostruko vedi osnova u Kojima se javijaju ikavizmi od onih u Kojima se javijaju ekavizmi. Po njegovu miBljenju Zari8te ikavizma bilo je negdje u medurijegju rijeke Vrbasa i rijeke Bosne. Kasnijim migracijama ikavsko stanovnistvo kretalo se prema obali i mijeSalo se s ranijim priobalnim stanovaigtvom i stanovnigtvom oblizajih otoks. Kako je dinerska migracija ikavaca bila mnogobrojna i dugotrajna, ikavizmi su potiskivali vedi broj ekavskih leksema na otocima, a danainjnjihovi relikti pokazuju priligno jaku 2ilavost odolijevanja zabvaljujuci fonetskim i psiholoskim faktorima. ‘Medutim, i migracijska kretanja stanovnika otoka Silbe znatno su utjecala na govor fotoka, u kojem se sve vile gube stari Gakavski oblici, tako da danas tek mali bro} starijih Ijudi pamti nekadainje govorne oblike. Obzirom na otok Olib, prvi povijesni podaci o danaSnjim stanovnicima otoka potjecu iz 1476. godine. Tada je, prema predaji, skupina izbjeglica sa vrela Cetine naselila otok Olib pod vodstvom popa Jurja Getinjanina, O tome svjedodi i drveni kri2 koji su doseljenici tada donijli ‘a sobom, a éuva se i danas u mjesnoj crkvi na Olibu. Podaci o tim doseljenicima, zabiljezeni u matignim knjigama od 1480, godine, o&uvani su u mjesnom Zupnom ‘uredu, Dodljaci su se asimilirali sa starosjediocima, a njihove govorne karakteristike ujecale su na jezik Olibljana i dale su posebna obiljegja. Po njima se taj govor raz- likuje od obliinjih Gakavskih govora na susjednim otocime. Antropoloska multidisciplinarna istrazivanja populacije otoka Silbe i otoka ‘iba, provedena analizom etno-povijesnih, demografskih i migracijskih podataka (Gujaldzié i sur., 1983, 1984; Jovanovié i sur., 1984, 1987; Rudan i sur., 1987) te amalizom morfoloskih (Smolej i sur, 1983, 1984) i fizioloskih (Gomei i sur, 1983; Smolej i sur., 1984, 1987) te dermatoglifekih svojstave (Rudan i sur., 19845 Letinié i sur., 1987) pokazala su kako u nizu socio-kulturaih (npr. de- mografakih i migraciskin) 1 biologkih (polifaktorijaino determiniranih) svojstava ppostoje izrazene razlike/heterogenosti medu populacijama tih dvaju, geografski inuzetno bliskih otoka (na najblizem mjestu udaljenost medu njima izosi samo kilometar), Kao logiéan nastavak provedenih antropologijskih istrazivanja, ali i uu sklopu sveobuvatne analize baziénog i kulturnog vokabulara Sakavskoga podrugja — ialozenog tijekom posljednjih stoljeGa mnogobrojnim promjenama uslijed velikih zigracija stanovnitva — namjera nam je u ovom radu prouéiti analizom baziénog vvokabulara jezitmu mikrodiferencijaciju (slignosti ili rezlike) izmedu stanovnika ‘otoka Silbe i oroka Oliba GRAPA I METODE, Istrazivanjima je obuhvagena analiza tzy. bazitnog vokabulara, koji je otporniji ‘na promjene i utjecaje sa strane, a ukljuuje 100 do 200 svakodnevnih rijeti koje postoje u svakoj kulturi. Odredivanje srodnosti dvaju jezika ili dijalekata analizom 108 [RASPRAVE 25, SV, 18M, 1-118 a 2 23. past arst 2 Sa Een 25. fadra ‘gdea 26, rebro ihe oF pecs plertplied Er eae 50. Sete 3h maz sme 32 Send Hoa ‘Sad jean ob * Zatvoreni ja) [ol naglaéeni su dugosilsznim akcentom. Zuéni suglasi nett Be mitre ies in ovel kot ker Foliba sais bie ai fetla Svinte ative Ive Ro fod gv, 2 4) na kraj lagovorne seine obervutent ali ta obervugenott iz tonitiih razlogs nije cznagena, 109 [A SUIOLD2IC T SUR, JEZICNA WIKRORVOLUCIA OTOKA SILME Y OLIBA. ajihovih bazitnih vokubulara temelji se na utvrdivanju broja srodaih rijedi koje su fonetski, morfoloski i leksidki istovjetne. Baziéni vokabular primijenjen u analizi sadréava ukupno 103 rijeti, prikezanih na Tablici 1. Prvi korak u analizi odnosio se na utvrdivanje broja razlika bez obzira na fonetsku, morfoloSku i leksigku razinu, ‘ako da je svakoj od rijedi dan istovjetan ili razligit broj, a ta kvalif kacija omogucila je procjenu statistitkog vrednovanja razlika dvaju ispitivanih govora. Kako je ana- (npr. Sujoldzié isur., 1979, 1982—83, 1984—85), smatramo kako je ovdje nije po- teebno opsimnije prikazati. Radi kvantifikacije opazenih razlika medu govorima (W prostoru bazitnog vokabulara) Silbe i Oliba, testiranje hipoteze o podudarnosti opazenih i ofekivanih frekvencija razlika medu mjima testirano je 72 testom. Radi uspostavijanja relevantnijih vrijednosnih odnosa medu ispitivanim jezignim ‘osobinama izvriena je, zatim, procjena postojetih razlika s obzirom na fonetsku, ‘morfolodku i leksicku rezinu, kao i hijerachija opaenih razlika s obzirom na vainije — primame — i manje vazne — sekundarne — diskriminante, REZULTATI I DISKUSIJA ‘Skupljene rijeti bazitnog vokabulare prikazane su na Tablii 1. uz odgovarajuca akcentuaciju, Analiza prikazane grade pokazuje da se u govorima Silbe i Oliba u nagelu izvorno dugi naglaSeni samoglasnici /a/ [&/ [6) ostvaruju kao zatvoreni [3] Le] {9}, pri Gemu se zatvoreno [a] moze izgovarati priblizno i kao [0]. Zatvorenost navedenih samoglasnika moze i manje ili vise izostei, ali se mode ostvarit i difton- skim izgovorom [2] ['] [0]. Kratki prednagiasni samoglasnici [a je) [0] tele re- ddukcijama, odnosno pomaku artikulacijske baze, pri gemu su uodene tendencije 4a se samoglasnicisrednjega rea, prednji ji straznji ol, zarnjenjuju niskim samo- lasnikom a/ (npr. nevista > navista, gromaéa —~ gramaéa) ili da se prednji samo- slasnik srednjega reda Je/ zamjenjuje visokim samoglasnikom prednjega eda (i To se, w tim ikavsko-ekavskim govorima, moze zbivati i sa samoglasnikom [e) odrjetlom od staroga watas, pa jeu primjera kao zvizsa (Olid) dobiveno fi! od fe! kao iw sisert od sestra (Olib); tw dakle samoglasnik ji; nije izvavan rezalta fonet- skoga razvoja staroga satae, U znatnoj su mjeri reducirane i duzine dugih samogles- nika (ukljueujud i fzvorno duge fi /£/) dod vike i ée8ée nenaglasenih (u zana- slasnom slogu redovito) nego raglatenih. Na taj nagin kvantiteta sve vise gubi na ruzlikovnosti, tako samoglasnitku razlikovnost pretezno odrazava kvaliteta sumo- slasnika samoglasni¢koga tipa mae, vet i 0s, 8). U medusobno} su opreci zatvoreni prema nezatvorenim samoglarnicima (a ¥ & © # ¢, 0 # 0). Pri tome su zatvoreni samoglasnici u nagela nasljednici odgovarajucih izvornih dugih, a nezatvoreni ratkih. samoglasnika. Primjeri takoder pokazuju da su olipski i silbljanski govor prodli razdoblje duljenja Kratkoga naglasenoga samoglasnika /a/ u otvorenim slo- govima u svim pozicijome u rijeti osim na apsolumom krajajem slogu (mati -> mdi). To se zakljuéuje po tome 80 se takvo produljeno /a/ ne izgewara zatvorenam it

    You might also like