GRAoEVINSKI

FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 59

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

2. OSNOVE DIMENZIONIRANJA PRESJEKA U STANJU GRANINE OTPORNOSTI (ULS) ZA

NAPREZANJE SA MOMENTOM SAVIJANJA I UZDUNOM SILOM (EC2)
Ranije je reeno da je dimenzioniranje za naprezanje sa momentom savijanja i uzdunom silom
predhodno napregnutih presjeka na potpuno istim osnovama kao i dimenzioniranje armiranobetonskih
presjeka, to se detaljno izloe u predavanjima "Betonske konstrukcije I i II". Medjutim, zbog cjelovitosti
i odrepenih specifinosti postupka dimenzioniranja prema EC2 (koncept sigurnosti, oznake i sl.) ovdje e
se ponoviti odrepeni stavovi koji su ranije dati.
Raunske predpostavke za proraun granine otpornosti presjeka

2.1

Vrijede slijedee predpostavke:

a) Presjeci i nakon zaokretanja ostaju ravni (Bernoulli-eva hipoteza ravnih presjeka), tj. deformacije
su linearno rasporepene po visini presjeka.
b) Beton ne sudjeluje u preuzimanju sila zatezanja, tj. zanemaruje se vrstoa betona na zatezanje
(fct =0). Dakle predpostavka "istog" stadija II.
c) Podrazumjeva se da je ostvaren potpun spoj izmepu betona i armaturnog elika odnosno elika
za prednaprezanje (ako su obavijeni betonom), tj. vlakna betona i elika koja se nalaze na jednakoj
udaljenosti od neutralne linije imaju jednaku deformaciju, tako da vrijedi ,cs = ,s, pri emu se pod
,cs podrazumjeva deformacija betonskog vlakna ukljuujui i otvore naprslina a ,s deformacija
armaturnog elika. Kod armature za prednaprezanje potrebno je dodatno uzeti u obzir
preddeformaciju ,pm,0 usljed prednaprezanja prije ostvarivanja spoja sa betonom.
d) Pojednostavljene (idealizirane) raunske dijagrame F-, betona, armaturnog elika i elika za
prednaprezanje sa kojima se priblino uzima u obzir i elastoplastino ponaanje materijala.
2.1.1 Raunski dijagram Fc-,c betona

Slika 1 Raunski dijagram Fc-,c betona

parabola-pravac.
Oblik raunskog dijagrama Fc-,c betona u pravilu je parabola-pravac. Taj dijagram predstavlja idealiziranu
raspodjelu napona betona u pritisnutoj zoni presjeka u stanju granine otpornosti. Na osnovu koncepta
dimenzioniranja sa parcijalnim koeficijentima sigurnosti, maksimalna ordinata (napon betona) je "@fcd (sl.1),
Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 60

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

gdje je, "=0,85 koeficijent kojim se obuhvata vrtoa betona za dugotrajno djelovanje optereenja. Veza
na sl.1 moe se definisati slijedeom funkcijom:
(1)

gdje je,

Fc
,c
fck
fcd
(c

:napon betona,
:deformacija betona,
:karakteristina vrijednost vrstoe betona na pritisak odrepena na cilindrinim tjelima,
:raunska vrijednost vrstoe betona na pritisak, fcd=fck/(c,
:parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal beton (vidi 1.4);
(c = 1,5 za stalnu i prolaznu proraunsku situaciju
91,3 za iznimnu (incidentnu) proraunsku situaciju A

Klasa betona C
(fck/fck,cube)
fcd = fck/(c
[N/mm2]

C12/15

C16/20

C20/25

C25/30

C30/37

C35/45

C40/50

C45/55

C50/60

(c = 1,5

8,0

10,7

13,3

16,7

20,0

23,3

26,7

30,0

33,3

(c = 1,3

9,2

12,3

15,4

19,2

23,1

26,9

30,8

34,6

38,5

Pored dijagrama parabola-pravac, EC2 doputa primjenu bilinearnog dijagrama Fc-,c betona (sl.2) kao
i dijagrama pravokutnog oblika odnosno tzv. naponskog bloka.

Slika 2 Raunski dijagram Fc-,c betona

bilinearnog tipa

2.1.2

Raunski dijagram Fs-,s obinog elika

Prema EC2, raunski idealizirani dijagram Fs-,s obinog elika moe se uzeti kao bilinearni, koji se sastoji
iz tzv. Hooke-ovog pravca (Es=200 000 N/mm2) i pravca u podruju plastinog ponaanja elika (iznad
napona na granici teenja fyk). U pogledu dijela raunskog dijagrama Fs-,s u plastinom podruju
doputaju se dvije mogunosti (sl.3):

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 61

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

Slika 3 Idealizirani dijagram Fs-,s obinog elika (EC2)

a) Predpostavka horizontalne idealno plastine grane, pri emu deformacija elika ,s nije ograniena.
Meputim, na osnovu smjernica Njemakog odbora za beton (DAfStb, Heft 400), istezanje elika
ogranieno je na 20 (max ,s = 0,020).
b) Predpostavka da linija Fs-,s u plastinom podruju ima uzlazni karakter (od raunske granice teenja
fyd=fyk/(s pa do raunske granice kidanja ftd=ftk/(s). Takope, na osnovu navedenih smjernica ovdje se
istezanje elika ograniava na 10 (max ,s = 0,010).
Ovdje je,
Fs
,s
fyk
fyd
ftk
ftd
(s

2.1.3

:napon u obinom eliku,

:deformacija elika,
:karakteristina vrijednost napona elika na granici teenja (mjerodavan je napon pri trajnoj
deformaciji od 0,2 %,
:raunska vrijednost napona elika na granici teenja, fyd=fyk/(s,
:karakteristina vrijednost napona elika na granici kidanja,
:raunska vrijednost napona elika na granici kidanja, fyd=ftk/(s,
:parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal elik (vidi 1.4);
(s = 1,15 za stalnu i prolaznu proraunsku situaciju
91,0 za iznimnu (incidentnu) proraunsku situaciju A

Raunski dijagram Fp-,p elika za prednaprezanje

Linija Fp-,p elika za prednaprezanje u principu se dobija na osnovu verifikacionih dokumenata, odnosno,
na osnovu ispitivanja (vidi 2.1 u poglavlju: Osnovna svojstva materijala). Analogno obinom eliku, i kod
elika za prednaprezanje, idealizacija se moe uraditi sa bilinearnom linijom uz dvije razliite predpostavke
(sl.4):
a) Predpostavka horizontalne idealno plastine grane, sa ordinatom 0,9@fpd = 0,9@fpk/(s, pri emu
deformacija elika ,p nije ograniena. Meputim, i u ovom sluaju, na osnovu smjernica Njemakog
odbora za beton (DAfStb, Heft 400), istezanje elika za prednaprezanje ograniava se na 20 a
odnosi se na deformaciju elika ),p kojom se kasnije uveava preddeformacija elika ,pm,0 nakon
poetnog prednaprezanja (max ,p = ,pm,0 + 0,020).
b) Predpostavka da linija Fp-,p u plastinom podruju ima uzlazni karakter od 0,9@fpd pa do fpd. Takope,
na osnovu navedenih smjernica istezanje elika se ograniava na 10 a odnosi se na ),p (max ,p
= ,pm,0 + 0,010).

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 62

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

Slika 4 Raunski dijagram Fp-,p elika za prednaprezanje (EC2)

Ovdje je,
Fp :napon u eliku za prednaprezanje,
,p :deformacija elika za prednaprezanje,
fpk :karakteristina vrijednost vrstoe elika za prednaprezanje na granici kidanja,
fpd :raunska vrijednost vrstoe elika za prednaprezanje, fpd=fpk/(s,
,pm,0 :poetna deformacija elika za prednaprezanje u trenutku t=0, ,pm,0=Fpm,0/Ep,
),p :deformacija elika koja se dobija kasnije nakon poetne deformacije.
(s :parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal elik (kao kod obinog elika).
2.1.4

Mogui dijagrami deformacija u stanju granine otpornosti

Slika 5 Mogui dijagrami deformacija presjeka u stanju granine otpornosti

Mogui dijagrami deformacija (sl.5) presjeka u stanju granine otpornosti, za sve sluajeve naprezanja
Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 63

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

sa momentom savijanja i udunom silom (pritiska ili zatezanja), direktno proizilaze iz Bernoulli-eve
hipoteze ravnih presjeka sa graninim vrijednostima deformacija iz dijagrama F-, elika i betona. Zbog
predpostavke potpunog spoja izmepu elika i betona, iz dijagrama moguih deformacija jednostavno se
uspostavlja veza deformacija elika (obinog ili elika za prednaprezanje sa preddeformacijom ,pm,0) za
bilo koji poloaj u presjeku. Detaljnija objanjenja data su u ranijem kursu (Betonske konstrukcije I) a
ovdje e se ukratko navesti najosnovniji pojmovi kao osnova za postupak dimenzioniranja.
Na sl.5, sa ,p oznaena je ukupna deformacija elika za prednaprezanje, koja se sastoji od, dijela ,pm,0,
koji se ostvaruje poetnim prednaprezanjem (istezanjem) a prije ostvarivanja spoja sa betonom (tzv.
preddeformacija prednapregnute armature) i dijela ),p, koji prati deformaciju presjeka nakon ostvarene
"potpune" veze sa betonom.
U graninom stanju otpornosti presjeka, u zavisnosti od veliine vanjskih raunskih sila koje napadaju
presjek Msd i Nsd, kao i sile prednaprezanja Pm, razlikuju se slijedea podruja (sl.5):

Centrino zatezanje ili zatezanje sa malim ekscentricitetom (cijeli presjek je zategnut),

Savijanje (sa uzdunom silom), sluaj punog iskoritavanja zategnute armature,

Savijanje (sa uzdunom silom), sluaj istovremenog punog iskoritavanja zategnute armature i
pritisnutog betona,

Savijanje (sa uzdunom silom), sluaj punog iskoritavanja pritisnutog betona ali sa naprezanjem
zategnute armature manjim od fyd (podruje prelaska sa preovaladavajueg savijanja ka
preovladajuoj uzdunoj sili pritiska),

Pritisak sa malim ekscentricitetom ili centrian priisak (cijeli presjek je pritisnut).

Potrebno je napomenuti da taka A na sl.5 proizilazi na osnovu smjernica Njemakog odbora za beton
(DAfStb, Heft 400), koji je ograniio deformacije elika na 10 odnosno 20 (vidi sl.3 predpostavka a
ili b). Openito u EC2 deformacija elika nije ograniena, tako da bi se ta taka nalazila praktino u
beskonanosti. U tom sluaju i kod opadajue vrijednosti momenta savijanja deformacija elika bi
istovremeno rasla a deformacija pritisnutog betonskog vlakna ostala bi nepromjenjena ,c2 =-3,5 .
Meputim kada se ograniava deformacija elika, tada za opadajuu vrijednost momenat savijanja,
deformacija elika ,s1 ostaje nepromjenjena a deformacija betona ,c2 istovremeno opada (podruje ).
Inae u praktine svrhe ove razlike i nemaju bitnog uticaja na rezultate dimenzioniranja.

2.2

Napomene za dimenzioniranje prednapregnutih elemenata

Kod dimenzioniranja elemenata od prednapregnutog betona u osnovi treba razlikovati:

Prednaprezanje bez spoja sa betonom, to podrazumjeva i strukturne elemente u fazi izvedbe

prije ostvarivanja spoja sa betonom (kod postupka prednaprezanja sa naknadnim spojem).

Prednaprezanje sa trenutnim spojem, odnosno stanje elemenata nakon ostvarivanja spoja (kod
postupka prednaprezanja sa naknadnim spojem).

Ovo proizilazi iz toga, to uslovi kompatibilnosti deformacija betona i elika, u prvom sluaju moraju se
formulisati na cjelokupnoj nosivoj strukturi, dok u drugom sluaju, zbog predpostavke potpunog spoja
elika i betona, ti uslovi se odnose na popreni presjek.

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 64

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

U sluaju kada je obezbjepen spoj prednapregnute armature sa betonom, postupak dimenzioniranja u

osnovi se ne razlikuje od postupka dimenzioniranja armiranobetonskih elemenata. Na strani dejstava,
treba voditi rauna o dodatnim presjenim silama od statiki neodrepenog djelovanja prednaprezanja (vidi
prethodno poglavlje). Na strani otpornost presjeka uzima se statiki odrepeno djelovanje prednaprezanja
u formi preddeformacije (iako je mogue i drugaije rjeenje), poto je prednapregnuta armatura
postupkom prednaprezanja prije ostvarivanja spoja ve predhodno istegnuta.
Za odrepivanje unutarnjeg stanja naprezanja u presjeku, za odrepeni dijagram deformacija presjeka, a
na osnovu linije Fp-,p elika za prednaprezanje, uzima se ukupna deformacija elika za prednaprezanje
,p, koja se sastoji od preddeformacije ,pm,0 i dodatne deformacije ),p usljed vanjskog napreznja, tj.
(2)
Nakon ostvarivanja spoja elika i betona i na osnovu predpostavke potpunog spoja, vlakna betona u visini
armature za prednaprezanje imaju istu deformaciju kao i elik za prednaprezanje, pri emu neelastine
deformacije usljed puzanja i stezanja betona i relaksacije elika se zanemaruju (kao i kod
armiranobetonskih presjeka) tako da je ),=,cp, pa jednapba (2) je:
(3)
u gornjim jednapbama je,
,pm,0
:raunska veliina preddeformacije (predistezanja) armature za prednaprezanje,
),p
:raunska vrijednost dodatne deformacije armature za prednaprezanje usljed vanjskog
optereenja (Msd i Nsd),
,cp
:raunska vrijednost deformacije betonskog vlakna u visini armature za prednaprezanje.
Napomena: U poglavlju "Proraun presjenih sila od prednaprezanja" (taka 1. str. 30) navedeno je da
se raunska preddeformacija ,p(0) dobija kada se srednja vrijednost preddeformacije pomnoi
sa parcijalnim koeficijentom sigurnosti (p, tj. ,p(0)=(p@ ,pm,0. Kao indikativne vrijednosti, izvorno
u EC2, za (p su 0,9 ili 1,2, u zavisnosti od efekta preddeformacije (povoljno ili nepovoljno).
Takope, doputeno je (zbog pojednostavljenja, naroito kod prorauna presjenih sila po
linearnoj teoriji elastinosti) dimenzioniranje provoditi sa (p=1,0 tako da vrijedi ,p(0)=,pm,0.
Kod postupka dimenzioniranja, preporuka je (Kupfer), da se ogranii dodatna deformacija ),p=,cp ukoliko
je ona negativna (skraenje) na vrijednost lim ),p=-2,0 (neiskoritavati najveu raunsku vrijednost
skraenja -3,5 ), zbog toga to dolazi do znatnog remeenja vrstoe spoja betona sa elementima za
prednaprezanje (DIN 4227, Dio 2, zahtjeva ak ogranienje, lim ),p=-1,5 ).
Razlika kod dimenzioniranja presjeka prednapregnutih elemenata u odnosu na armiranobetonske
elemenate, prije svega je u tome, to kod prednapregnutih elemenata treba istraiti vie stanja, zbog
vremenski ovisnog toka postupka prednaprezanja i optereenja i zbog uticaja puzanja i stezanja betona
i relaksacije elika za prednaprezanje. Kod prednapregnutih elemenata treba razlikovati:
1.

Stanje neposredno nakon unoenja sile prednaprezanja, odnosno nakon ostvarivanja spoja
betona i elika za prednaprezanje (t=t0). U pravilu ovdje djeluje samo prednaprezanje i vlastita
teina elementa. Za ovo stanje potrebno je dokazati napone pritiska u tzv. predhodno pritisnutoj
zategnutoj zoni presjeka kao i napone zatezanja u pritisnutoj zoni presjeka.

2.

Stanje nakon nanoenja daljnjeg stalnog i promjenljivog (pokretnog) optereenja (t=t1), gdje je

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 65

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

potrebno uzeti u obzir i prinudne uticaje. Ovdje je potrebno voditi rauna o minimalnim
momentima savijanja (min Msd).
3.

Stanje nakon obavljanja svih vremenski ovisnih gubitaka sile prednaprezanja (t64), sa
djelovanjem promjenljivog (pokretnog) optereenja i prinudnih uticaja. Kod ovog stanja treba voditi
rauna o maksimalnim uticajima savijanja (max Msd).

Postupak dimenzioniranja presjeka u sluaju statiki odrepenog djelovanja prednaprezanja moe se

provoditi na tri razliita, ali potpuno ekvivalentna naina:
Postupak a)

Stav sa preddeformacijom (predistezanjem) ,pm,0 za odrepivanje ukupne deformacije

armature za prednaprezanje ,p. Presjek se dalje posmatra kao presjek koji se sastoji od
betonskog dijela, obine armature i armature za prednaprezanje (sl.7).
Ovaj postupak je pregledan i lako shvatljiv a pogodan je za obino iterativno odrepivanje
sila otpornosti presjeka (NRd, MRd), naroito gotovim kompjuterskim programima.

Postupak b)

Stav kod kojeg se preddeformacija ,pm,0 zamjenjuje sa kvazi silom prednaprezanja Ptd,0,
koja djeluje na betonski presjek (kao sila pritiska) u nivou poloaja armature za
prednaprezanje (
). Presjek se dalje posmatra kao
presjek koji se sastoji od betonskog dijela, obine armature i armature za
prednaprezanje, pri emu armatura za prednaprezanje se tretira kao nenapregnuta (sl.8).
Postupak je pogodan u sluajevima kada se armatura za prednaprezanje rasporepuje
u veem broju kablova postavljenim u razliitim poloajima po visini presjeka. Lako je
primjenljiv za postupak dimenzioniranja sa razliitim pomagalima kao to su tabele ili
dijagrami.

Postupak c)

Stav kod kojeg se, na mjestu armature za prednaprezanje, na strani dejstava, aplicira sila
Fpd, koja se dobija na osnovu ukupne deformacije prednapregnute armature ,p, tj.
. U ovom sluaju presjek se dalje promatra
kao armiranobetonski presjek (bez armature za prednaprezanje), (sl.9). Kako bi se
odredila sila Fpd potrebno je predpostaviti ukupni napon u prednapregnutoj armaturi, to
je kasnije potrebno i dokazati. U pravilu, kada prednapregnuta armatura lei u zategnutoj
zoni presjeka predpostavlja se sila koja odgovara deformaciji teenja prednapregnute
armature.
Postupak u najveem broju sluajeva vodi relativno brzom postupku dimenzioniranja uz
pomo odgovarajuih tabela ili dijagramima.

2.3

Dimenzioniranje presjeka sa pravokutnom pritisnutom zonom

2.3.1 Sile koje napreu presjek (dejstva)

Sile koje napreu presjek (savijanje sa uzdunom silom) svode se na momenat savijanja MSd i podunu
silu NSd, koja djeluje u odrepenoj osi presjeka. Najee ove presjene sile odrepuju se za osu koja prolazi
kroz teite betonskog presjeka. Zbog primjene odgovarajuih tabela ili dijagrama za dimenzioniranje,
prije svega za armiranobetonske presjeke, momenat savijanja i podunu silu svodi se na osu koja prolazi
Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 66

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

kroz teite zategnute (obine) armature. Premjetanjem podune sile NSd (koja ostaje nepromjenjena)
u teite zategnute armature, mjenja se momenat savijanja (sl.6), tako da je:
(4)

Slika 6 Svopenje sila koje napreu presjek na liniju kroz teite zategnute armature
Kod prednapregnutih presjeka, bitno je na koji nain se uzima u obzir uticaj prednaprezanja, da li na strani
dejstava ili na strani otpornosti presjeka, to zavisi od odabranog postupka dimenzioniranja (a, b ili c).
Svopenje sila koje napreu presjek, moe se odnositi i za neku drugu, za dimenzioniranje pogodnu osu
u presjeku.
Tako kod postupaka a) (sl.7), presjene sile (
), pored vanjskih uticaja (dejstava), sadre i dio

Slika 7 Sile koje napreu presjek i sile otpora presjeka za dimenzioniranje prema postupku a)
statiki neodrepenog djelovanja prednaprezanja. Dakle uticaji (statiki odrepeni dio) prednaprezanja su
na strani otpornosti presjeka.
Kod postupka b) (sl.8), sile koje napreu presjek se dopunjuju sa dijelom uticaja od statiki odrepenog
djelovanja prednaprezanja. Za naprezanje od prednaprezanja moraju se uzeti fiktivne sile, koje odgovaraju
Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 67

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

deformaciji betonskog vlakna u visini i-tog elementa za prednaprezanje (i=1,...n). Ovaj postupak primjenljiv
je i za prednaprezanje bez spoja. Za ove fiktivne sile (sl.8) vrijedi,
(5)

(6)

gdje je statiki odrepeni dio prednaprezanja,

(7)
(8)

Slika 8 Sile koje napreu presjek i sile otpora presjeka za dimenzioniranje prema postupku b)
Kod ovog postupka svrsishodno je presjene sile svesti na liniju kroz mjesto djelovanja rezultujue sile
(Fs1d + )Fpd) (Kupfer). Poto je sila )Fpd nepoznata, to je potrebno iteracijom doi do zadovoljavajueg
rezultata. Svedene sile na liniju, ija je udaljenost r u odnosu na sistemsku osu (kroz teite betonskog
presjeka) su:
(9)

(10)

Udaljenost r je,

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 68

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

Slika 9 Sile koje napreu presjek i sile otpora presjeka za dimenzioniranje prema postupku c)
Kod postupka c) (sl.9) uticaj prednaprezanja u potpunosti se uzima na strani sila koje napreu presjek
tako da je,
(12)

(13)
U odnosu na teite zategnute (obine) armature, poduna sila N(c)Sd se nemjenja dok momenat savijanja
prema jednadbi (4) je:
(14)

2.3.2 Unutarnje presjene sile (otpornost presjeka)

Vie puta naglaeno, da je dimenzioniranje presjeka sa prednapregnutom armaturom na istim osnovama
kao i armiranobetonskih presjeka, to se u ovom dijelu nee davati detaljniji izvodi pojedinih veliina, kako
je to urapeno u kursu "Betonske konstrukcije I". Poto je ovo izlaganje zasnovano na oznakama MC90
i EC2 kao i konceptu sigurnosti iz EC2, to e se navesti svi potrebni izrazi.
Raunska veliina i poloaj rezultante Fcd napona betona na pritisak
a) Neutralna linija prolazi unutar poprenog presjeka

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

Slika 10

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 69

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

Poloaj rezultante napona pritiska betona za sluaj kada neutralna linija prolazi
kroz presjek

Zakon raspodjele napona pritiska betona prema jednadbi (1) je:

(15)

Prema oznakama na sl.7, visina pritisnute zone betona je:

(16)

gdje je, > relativna visina pritisnute zone:

(17)

Rezultanta napona pritiska betona je:

(18)

Iz predhodne jednadbe, bezdimenzionalna veliina <cd, koja se naziva relativna sila pritiska betona, je,
(19)

Koeficijent "R=*Fm /("@fcd)*, predstavlja odnos srednje vrijednosti napona betona (prosjean napon betona)
u pritisnutoj zoni i raunske vrstoe betona na pritisak. Koeficijent "R naziva se i koeficijent punoe, a
definisan je sljedeim jednadbama:

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 70

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

(20)

Udaljenost a rezultante Fcd od pritisnutog ruba betona (sl.10), lako se moe odrediti na osnovu uslova da
je statiki momenat rezultante jednak statikom momentu njenih komponent, tako da je,
(21)
gdje je,

(22)

Koeficijent ka poloaja sile Fcd, predstavlja i relativni poloaj rezultante sile pritiska betona u odnosu na
pritisnuti rub presjeka (ka=a/x).
Na osnovu gornjih jednadbi, a prema sl.7 i sl.10, moe se odrediti i krak unutarnjih sila z, koji predstavlja
rastojanje izmepu rezultante napona pritiska betona Fcd i rezultante napona u zategnutoj (obinoj) armaturi
Fs1d, tj:
(23)
Dakle koeficijent . predstavlja relativnu veliinu kraka unutarnjih sila i odrepen je jednadbom:

(24)

b) U cijelom presjeku vladaju naponi pritiska (neutralna linija izvan presjeka)

Za podruje dijagrama moguih dilatacija (sl.5 i sl.11) veza izmepu rubnih dilatacija betona je:
(25)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 71

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

Slika 11 Poloaj rezultante napona pritiska betona za sluaj kada je cijeli

presjek pritisnut
Poloaj
neutralne linije, koja se nalazi izvan presjeka, u odnosu na jae pritisnuti rub je:
(26)

U ovom sluaju rezultatanta napona pritiska betona:

(27)

tako da je relativna sila pritiska betona:

(28)

Koeficijent punoe "R=*Fm /("@fcd)*definisan je jednadbom:

(29)

Udaljenost a rezultante Fcd od jae pritisnutog ruba betona prema sl.11 je:
(30)
pri emu je relativni poloaj rezultante pritiska betona (ka=a/h):

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 72

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

(31)

Raunska veliina rezultanti Fs1d i Fs2d napona u armaturi

Rezultanta napona u zategnutoj armaturi Fs1d i napona u pritisnutoj armaturi Fs2d su:
(32)
Na osnovu idealizirajueg dijagrama Fs-,s armaturnog elika (sl.3) je za predpostavku "a":

(33)

pa je prema tome,

(34)

Za sluaj predpostavke "b" dijagrama Fs-,s, naponi zatezanja (pritiska) u armaturi u podruju deformacija
,yd $ ,s $ 0,010 mogu biti i vei od fyd za vrijednost,

(35)

Raunska veliina rezultante Fpd napona u prednapregnutoj armaturi

U sluaju opisanog postupka a) (sl.7), sila zatezanja u prednapregnutoj armaturi u zategnutoj zoni presjeka
je:
(36)
gdje je,
(37)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 73

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

Kod primjene postupka b) (sl.8), na strani sila otpornosti presjeka uzima se dio uticaja prednaprezanja koji
odgovara deformaciji betonskog vlakna u visini armature za prednaprezanje, tj.
(38)
gdje je,
(39)

U sluaju primjene postupka c) (sl.9), unutarnje sile ine samo sile armiranobetonskog presjeka poto se
ukupni uticaj prednaprezanja uzima na strani dejstava.
Raunska veliina ekvivalentnih FRd i MRd presjenih sila otpornosti presjeka
Armiranobetonski i prednapregnuti presjeci (postupak a) sl.7):
(40)

(41)

Prednapregnuti presjeci (postupak b) sl.8):

(42)

(43)

Prednapregnuti presjeci (postupak c) sl.8):

(44)

(45)

2.3.3 Jednadbe ravnotee

Jednadbe za dimenzioniranje dobivaju se iz uslova ravnotee presjeka u stanju granine otpornosti tj.
izjednaavanjem raunskih presjenih sila od dejstava sa ekvivalentnim raunskim silama otpornosti
presjeka. Za prednapregnute presjeke, za ovaj sluaj naprezanja, kako je to predhodno navedeno,
mogue je primjeniti tri potpuno identina postupka, pa je:
Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 74

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

Armiranobetonski i prednapregnuti presjeci (postupak a) sl.7):

(46)

(47)
Prednapregnuti presjeci (postupak b) sl.8):
(48)

(49)
Prednapregnuti presjeci (postupak c) sl.9):
(50)

(51)

Ove jednadbe ravnotee mogu se napisati u razvijenoj formi za presjeke sa pravokutnom pritisnutom
zonom, tako to bi se uvrstili izrazi (40) do (45) sa odgovarajuim veliinama datim jednadbama od (18)
do (34).
Za pravokutne armiranobetonske presjeke, za sluaj kada neutralna linija prolazi kroz presjek (sl.10),
dobija se:

(52)

(53)

ili suma momenata s obzirom na teite zategnute armature,

(54)

U svrhu pravljenja tabela ili dijagrama ili pak kompjuterskih programa za praktino dimenzioniranje
presjeka, svrsishodno je gornje jednadbe napisati sa bezdimenzionalnim veliinama. Za sluajeve sa
Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 75

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

preovladavajuim uticajima savijanja u odnosu na normalnu silu, vanjske sile od dejstava izraavaju se
u odnosu na statiku visinu d, pa je tzv. relativna (bezdimenzionalna) normalna sila:

(55)
relativni momenata savijanja u odnosu na teite betonskog presjeka:
(56)
odnosno, relativni momenat savijanja u odnosu na teite zategnute armature,
(57)

Uvrtavanjem u jednadbe (52), (53) i (54) i nakon njihovog srepivanja dobijaju se jednadbe ravnotee
sa bezdimenzionalnim koeficijentima u slijedeem obliku:

(58)

odnosno,
(59)

Za sluaj kada neutralna linija prolazi izvan presjeka i u presjeku vladaju samo naponi pritiska tada na isti
nain se dobija:

(60)

odnosno,
(61)
gdje je,

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 76

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

(62)

Koeficijenti D1 i D2 predstavljaju geometrijski stepen armiranja u odnosu na betonski presjek, a koeficijenti

T1 i T2 predstavljaju tzv. mehaniki stepen armiranja.
U jednadbama ravnotee pojedine veliine imaju slijedee znaenje:
h
d
b
d1,d2
<Sd
:Sd

:ukupna visina pravokutnog presjeka,

:statika (korisna) visina presjeka,
:irina pravokutnog presjeka,
:poloaj u presjeku zategnute, odnosno pritisnute armature,
:raunska relativna vrijednost normalne sile od dejstava (jed. (55)),
:raunska relativna vrijednost momenta savijanja od dejstava s obzirom na teite betonskog
presjeka (jed. (56)),
:Sds :raunska relativna vrijednost momenta savijanja od dejstava s obzirom na teite zategnute
armature (jed. (57)),
<cd
:raunska relativna vrijednost rezultante napona pritiska betona (jed. (19)),
"
:koeficijent za redukciju vrstoe betona na pritisak kod dugotrajnog optereenja ("=0,85),
"R
:koeficijent punoe dijagrama Fc-,c betona (jed. (29)),
>
:relativna visina pritisnute zone betona (jed. (17)),
ka
:koeficijent poloaja rezultante napona pritiska betona (jed. (22) ili (31)),
.
:koeficijent kraka unutarnjih sila (jed. (24)),
Fs1,Fs2:naponi u teitu zategnute odnosno pritisnute armature (jed. (33)),
As1,As2:povrina poprenog presjeka zategnute, odnosno pritisnute armature,
D1,D2 :geometrijski stepen armiranja (jed (62),
T1,T2 :mehaniki stepen armiranja (jed (62)),
U odrepenim prilikama dimenzioniranja, kao to je kod primjene interakcionih dijagrama za simetrino
armirane pravokutne presjeke, vrijednosti relativnih vanjskih sila od dejstava mogu se odnositi na ukupnu
visinu h presjeka, tj,

(63)

(64)

Jednadbe ravnotee u ovom sluaju, za simetrino armirane pravokutne presjeke (As1=As2 tj. D1=D2 tj.
T01=T02 i d1=d2) imaju slijedei oblik:
-

Neutralna linija prolazi kroz presjek:

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 77

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

(65)

Neutralna linija izvan presjeka i u presjeku vladaju samo naoponi pritiska,

(66)

Za razliku od predhodnih, u ovim jednadbama je,

(67)

2.3.4 Ogranienje visine pritisnute zone i dvostruko armirani presjeci

Ogranienje visine pritisnute zone betona >=x/d, za presjeke sa preovladavajuim uticajem savijanja,
direkno je vezano za pitanje do koje granice se presjeci mogu armirati sa jednostrukom armaturom,
odnosno kada je potrebno ojaavati pritisnutu zonu betona sa pritisnutom armaturom.
Za odabranu graninu vrijednost relativne visine pritisnute zone betona >lim=(x/d)lim dobija se iz (59)
odgovarajua vrijednost graninog momenta savijanja s obzirom na teite zategnute armature, tj.
(68)
odnosno,
(69)

Kod armiranobetonskih presjeka, kada je djelujui momenat savijanja s obzirom na teite zategnute
armature vei od MSd,lim tada presjeke armiramo i u pritisnutoj zoni.
Prema EC2 za ogranienje visine pritisnute zone betona postoje tri kriterija:

L
L
L

nosivost pritisnute zone,

ekonominosti,
omoguavanja dovoljne sposobnosti rotacije presjeka (duktilnost).

U pogledu nosivosti pritisnute zone, kod armiranobetonskih presjeka sa preovladavajuim uticajem

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 78

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

savijanja, dobija se kao gornja raunska vrijednost relativnog momenta savijanja :Sds,lim, za >lim=1,0 tj.,
(70)
Kod prednapregnutih presjeka, kao i kod presjeka sa preovladavajuim uticajem normalne sile pritiska
odgovarajui i vee vrijednosti za >>1,0.
Sa stanovita ekonominosti, kod armiranobetonskih presjeka potrebno je voditi rauna da deformacija
,s1 u zategnutoj armaturi ne prepe raunsku vrijednost deformacije ,yd na granici teenja. S obzirom na
ovo je,
(71)
Za u Evropi uobiajeni elik S500, je ,yd=2,17 (za (s=1,15) i dobija se >lim=0,617 i :Sds,lim=0,316. Za nae
vrste elika BR 400/500 je ,yd=1,74 (za (s=1,15) pa je >lim=0,668 i :Sds,lim=0,332.
Upotreba pritisnute armature za :Sds$:Sds,lim je opravdana, prije svega to bi kod jednostruko armiranog
presjeka bilo potrebno, sa porastom momenta savijanja, smanjivati napone u armaturi Fs1<fyd a time i krak
unutarnjih sila (.<0,74), to dovodi do znatnog porasta potrebne povrine sada vie ne iskoritene
zategnute armature. Ovo ne samo da je neekonomino nego je to i pogoravanje sposobnosti rotacije
presjeka (duktilitet) poto nije dostignuta ,yd.
Kod prednapregnutih presjeka umjesto granice teenja ,yd dolazi dodatna deformacija armature za
prednaprezanja ),p,lim, koja je, uz poetnu datu preddeformacije ,pm,0, potrebna da se dostigne deformacija
koja odgovara raunskoj granici teenja 0,9@fpd. U tom sluaju je,
(72)

gdje je,
Granini momenat se dobija iz jednadbe (69).
U pogledu omoguavanja dovoljne sposobnosti rotacije presjeka
Da bi se obezbjedila dovoljna sposobnost rotacije presjeka, (naroito kod statiki neodrepenih nosaa)
potrebno je ograniiti relativnu visinu pritisnute zone. Ova granica zavisi od kvalitetne klase betona i od
duktiliteta primjenjog armaturnog elika.
Ako se kod dimenzioniranja eli optimalno koristiti visina pritisnute zone, ovo ne samo da vodi do
iterativnog prorauna nego i do problema optimizacije u pogledu odrepivanja i rasporeda cjelokupne
armature. Iz praktinih razloga polazi se od toga da se unaprijed odabere veliina unutarnje preraspodjele
presjenih sila i da se tako dobije pripadajua granica >lim za visinu pritisnute zone.
Prema EC2 date su granine vrijednosti relativne visine pritisnute zone >lim iz kojih slijedi i odgovarajua
vrijednost relativnog momenta savijanja do koje vrijednosti presjek se moe armirati jednostrukom

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 79

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

armaturom:

# Kod primjene linearne teorije elastinosti sa ukljuivanjem (ograniene) unutarnje preraspodjele

presjenih sila:
<

>lim = 0,45

! :Sds,lim = 0,252

:za klasu betona C 12/15 do C 35/45;

<

>lim = 0,35

! :Sds,lim = 0,206

:za klasu betona C 40/45 i veu.

# Kod primjene teorije plastinosti bez posebnog dokaza sposobnosti rotacije presjeka:
<

>lim = 0,25

! :Sds,lim = 0,154

Dakle, u sluajevima kada je na osnovu gornjih kriterija potrebna dvostruka armatura, tada se djelujui
momenata savijanja MSds odnosno :Sds rastavlja na dva dijela:
II.

dio MSds,lim odnosno :Sds,lim, kojeg uravnoteuju rezultante napona pritisnute zone betona (bez
pritisnute armature) i odgovarajue zategnute armature As1,M,

III.

dio )MSds = MSds - MSds,lim odnosno ):Sds = :Sds - :Sds,lim, kojeg uravnoteuje par unutarnjih sila
od napona u pritisnutoj armaturi As2 i napona u dodatnoj zategnutoj armaturi )As1.

2.3.5 Postupak dimenzioniranja

Postupak dimenzioniranja je ustvari klasian postupak tehnike mehanike, gdje je stanje sila definisano
kroz jednadbe ravnotee (poglavlje 2.3.3) a stanje pomjeranja kroz jednadbe kompatibilnosti deformacija
na osnovama hipoteze ravnih presjeka (Bernoulli), predpostavke o potpunom spoju izmepu betona i
armature i predpostavke zakona F-, osnovnih materijala (poglavlje 2.1.).
U sluaju armiranobetonskog pravokutnog presjeka, za zadane presjene sile i poznatu klasu betona i
vrstu elika, potrebno je odrediti est nepoznatih veliina:

U etiri geometrijske veliine presjeka: b,d (ili h), As1, As2,

U dvije deformacione veliine: rubni deformacije ,c2 i ,s1 (ili ,c1)
Pri ovome kvalitetna klasa betona i vrsta elika moraju biti unapreijed poznati (odabrani).
Za odrepivanje est nepoznatih veliina na raspolaganju su samo dvije uslovne jednadbe ravnotee (za
N i M) i uslovi kompatibilnosti o linearnoj raspodjeli deformacija po visini presjeka. S toga smo prisiljeni
da preostale nepoznate veliine predpostavimo to u osnovi rjeenje ini kompleksnim sa stanovita
optimizacije. U praksi, openito su mogua odrepena pojednostavljenja, kao npr. da su dimenzije
betonskog presjeka unaprijed pozate (tzv. vezano dimenzioniranje). Kod presjeka koji su napregnuti
preteno na savijanje, treba birati to je mogue manji odnos pritisnute i zategnute armature, pri emu
pritisnutu armaturu treba iznimno stavljati i to u sluajevima kada odabrana klasa betona nemoe da
obezbjedi dovoljnu nosivost pritisnute zone presjeka. Kod presjeka gdje preovladava poduna sila u
odnosu na momenat savijanja u pravilu se upotrebljava simetrina armatura.
Za zadano naprezanje, odabranu geometriju poprenog presjeka, raspored i poloaj armature u presjeku,
postavljeni zadatak dimenzioniranja generalno se rjeava iterativnim putem. U tu svrhu pogodni su
kompjuterski programi, koji primjenom jednostavnih numerikih metoda nalaze rjeenja nelinearnih
jednadbi (npr. Newton-Raphson-ova iteracija ili najjednostavnije metodom probe u intervalima u kojima
Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 80

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

se nalaze rjeenja) na osnovu kojih se odrepuje pripadajue stanje deformacija i potrebna povrina
poprenog presjeka armature.
U sluajevima rasporeda armature i vie slojeva dobijaju se u pravilu daljnje nepoznate veliine koje se
eliminiu utvrpivanjem tanog rasporeda armature.
Kod prednapregnutih presjeka mogue je polaziti od unaprijed utvrpenog odnosa povrina obine (meke)
armature i armature za prednaprezanje. Najee za dokaz graninog stanja nosivosti, broj elemenata
za prednaprezanje u zategnutoj i pritisnutoj zoni diktira dokaz graninih stanja upotrebljivosti tako da on
moe i na taj nain biti poznat. Dimenzioniranje se tada svodi na to da se odredi dodatno potrebna obina
armatura u pritisnutoj i zategnutoj zoni presjeka. Poto je djelovanje prednaprezanja u presjeku poznato
tada se dimenzioniranje presjeka moe provoditi istim postupkom kao za armiranobetonski presjek. Osim
toga dimenzioniranje se pojednostavljuje u sluajevima kada u pritisnutoj zoni nema elemenata za
prednaprezanje.
Za dobivanje tabela i dijagrama za dimenzioniranje svrsishodno je polaziti od zadanog stanja deformacija
(ili poloaja neutralne linije) i na osnovu jednadbi ravnotee, uz primjenu utvrpenih zakona F-, betona
i elika, direktnim putem (bez iteracije) odrediti potrebne pomone veliine, pripadajue presjene sile i
pripadajuu povrinu presjeka armatrure.
2.3.5 Postupak sa optim dijagramom za dimenzioniranja
Sa optim dijagramom za dimenzioniranje (sl.12) mogue je dimenzionirati pravokutne armirano-betonske
i prednapregnute presjeke, napregnute na savijanje sa ili bez normalne sile. Poto su svi parametri u
bezdimenzionalnoj formi, to dijagram vrijedi za sve vrste elika i sve klase betona. Takope dijagram vrijedi
za razliite forme dijagrama Fs-,s elika, kao i za razliite vrijednosti parcijalnih koeficijenta sigurnosti.
Postupak dimenzioniranja je slijedei:
Prvo je potrebno proraunati vrijednost relativnog (bezdimenzionalnog) momenta savijanja u odnosu na
teite zategnute armature (57):
(73)
gdje je,
Porepenjem proraunate vrijednosti :Sds sa veliinom :Sds,lim (jednadba (69)) odrepuje se da li je potrebno
presjek armirati i u pritisnutoj zoni (dvostruko armirani presjeci) ili ne.
Sa dijagrama na sl.12 na apscisi se pronape vrijednost :Sds, na osnovu ega se na ordinati oitaju
pripadajue vrijednosti > (relativna visina pritisnute zone presjeka), . (relativna veliina kraka unutarnjih
sila), <cd (relativna sila pritiska betona) i odgovarajue vrijednosti deformacije betona gc i elika gs1 i gs2.
Za sluaj da je potrebna samo zateia armatura (:Sds#:Sds,lim), tada se potrebna povrina zategnute
armature odrepuje na osnovu jednadbe koja se jednostavno dobija iz uslova ravnotee (52) i (54) (pri
emu je As2=0):

(74)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO
gdje je,

Slika 12

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 81

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

uz uvjet da je,

Opti dijagram za dimenzioniranje pravokutnih presjeka

Za sluaj da je potrebna i pritisnuta armatura (:Sds$:Sds,lim), tada se potrebna zategnuta armatura odrepuje
na osnovu jednadbe:
(75)
a pritisnuta armatura,

(76)
gdje je,
Naponi Fs1 i Fs2 su ovisni od deformacija elika gs1 i gs2.
Kod dimenzioniranja prednapregnutih pravokutnih presjeka (postupak a), sl.7) kod kojih je ukupna
Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 82

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

armatura rasporepena u jednom redu, a koja se sastoji od Ap i As1, jednadba za proraun potrebne
zategnute obine armature ima oblik:

(77)

pri emu je,

Ovdje je,
gpm

)gp
Ep
fpk

:preddeformacija elika za prednaprezanje uzimajui u obzir sve vremenski ovisne gubitke

(puzanje, skupljanje, relaksacija),
:dodatna deformacija armature za prednaprezanje usljed istezanja izazvanog momentom
:Sds, vrijednost koja za isti poloaj obine armature i armature za prednaprezanje odgovara
deformaciji gs1 na dijagramu sl.12,
:modul elastinosti elika za prednaprezanje,
:karakteristina vrijednost vrstoe na zatezanje armature za prednaprezanje.

Kod primjene postupka c) ( sl.9, sluaj gdje se prednaprezanje u potpunosti uzima da djeluje na strani
sila koje napreu presjek) vrijedi slijedee:
Za emu optereenja MSd=max MSd opravdano je poi od raspodjele deformacija koja odgovara >lim, tj.

(78)
pa je,
(79)
Sila prednaprezanja u prednapregnutoj armaturi je,
(80)

pri emu je,

Kod postupka c) ova sila se uzima na strani dejstava (vidi jdnadbe (12), (13) i (14)), pa je,

(81)

Poto je,
(82)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

gdje je,

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 83

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

, odnosno,

to je,
(83)
Ukoliko je MSds(c) # MSds,lim, tada se sa opteg dijagrama oitava za :Sds(c) pripadajua vrijednost . (relativna
vrijednost kraka unutarnjih sila), na osnovu koje se odredi potrebna povrina zategnute (obine) armature:
(84)

gdje je,

Ako je MSds(c) $ MSds,lim, u tom sluaju potrebna je i pritisnuta armatura. Potrebna zategnuta armatura je,

(85)
gdje je,

Potrebna povrina pritisnute armature je,

(86)

Ovdje je,

Za emu optereenja MSd=min MSd (pri emu je predznak za minMSd isti kao i za maxMSd), dobija se
najvee naprezanje pritiska u predhodno pritisnutoj zategnutoj zoni presjeka. Takope i u ovom sluaju
potrebno je poi od predpostavljene raspodjele deformacija. Najvea deformacija je na donjem rubu, pa
kao prva predpostavka (Grasser/Kupfer/Pratsch) za poloaj neutralne linije, moe se poi od uvjeta
*NRd(c)*$*NSd(c)*, tj,
(87)
Kao to je ranije navedeno za odrepivanje Fpd preporuljivo je ovdje raunati sa parcijalnim koeficijentom
(p=1,2, pa je,
(88)
gdje je, )gp<0.
Sile u obinoj armaturi Fs1 i Fs2 dobijaju se iz gs1 i gs2 promatrajui presjek kao armiranobetonski. Uslov za
dovoljnu nosivost predhodno pritisnute zategnute zone moe se na slijedei nain formulisati:

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 84

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

(89)

(90)

gdje je,
Ako su navedeni uvjeti ispunjeni moe se smatrati da je dokaz nosivosti prethodno pritisnite zategnute
zone presjeka urapen.
2.3.6 Postupak sa bezdimenzionalnim tabelama
Slijedee tabele mogu se koristiti za dimenzioniranje pravokutnih presjeka koji su napregnuti preteno na
savijanje sa ili bez normalne sile. Prednost tabela sa bezdimenzionalnim koeficijentima je u tome to su
neovisne o vrsti elika kao i o kvalitetnoj klasi betona, a u odnosu na opti dijagram bre su za upotrebu
i daju veu tanost. Tabele su date kako za jednostruko armirane presjeke tako i za dvostruko armirane
presjeke u ovisnosti od ogranienja visine pritisnute zone presjeka >=x/d.
Kod jednostruko armiranih presjeka postupak je takav da se za odgovarajui relativni (bezdimenzionalni)
momenat savijanja u odnosu na teite zategnute armature:

(91)
oita odgovarajui mehaniki stepen armiranja,

(92)
Osim toga iz tih tabla mogue je odrediti (to je potrebno samo kod dimenzioniranja prednapregnutih
presjeka) bezdimenzionalne pomone veliine >, ., gc2 i gs1 kao i vrijednosti napona u armaturi koji
odgovaraju eliku S 500 (koji je postao standard u Evropi). Pri ovome postoji veza izmepu T1,M i :Sds u
obliku:
(93)

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO
2.4

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 85

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

Dimenzioniranje presjeka T-oblika

Sa stanovita dimenzioniranja, za presjek T-oblika samo se smatra onaj kod kojeg pritisnuta zona ima
takav oblik. Takope, ovdje se podrazumjevaju i tzv. jednostrani T-presjeci kod kojih ploa lei samo sa
jedne strane rebra (npr. rubni nosai) kao i sanduasti presjeci kod kojih se jedna od ploa (gornja ili donja
potpuno nalazi u zategnutoj zoni.
Ploa kod T-presjeka sudjeluje, na osnovu krute veze na smicanje sa rebrom, u punom obimu samo u
okolini rebra dok sa poveanjem udaljenosti od rebra postupno opada i njeno sadejstvo. Ovakav tok
naprezanja jedino je mogue raunski obuhvatiti teorijom elastinosti, odnosno, teorijom povrinskih
nosaa, meputim iz praktinih razloga primjene u praksi uveden je pojam "sudjelujue irine". Sudjelujua
irina u pravilu se daje u propisima za beton i prednapregnuti beton, a odrepena je na osnovama linearne
teorije elastinosti uz predpostavku Bernoulli-eve hipoteze odnosno linearne raspodjele deformacija po
cijelom T-presjeku, to podrazumjeva ravnomjernu raspodjelu napona po cijeloj (sudjelujuoj) irini ploe.
Ovo vrijedi i kod jednostranih T-presjeka ili kod presjeka sa nesimetrinom ploom kod kojih je progib u
bonom smislu ili sprijeen ili je znatno manji u odnosu na veritikalni progib. ukoliko ovo nije ispunjeno
tada se radi o dvoosnom (bimomentnom) savijanju.
2.4.1 Sudjelujua irina T-presjeka
Sudjelujua irina, kako je navedeno, definie se na osnovu linearne teorije elastinosti tj. na osnovu
raspodjele napona u ploi presjeka. Sudjelujua irina beff je ona irina, koja se dobije iz predpostavke
konstantnog toka napona po cijeloj irini ploe (sl. 12). Prema tome je,

(94)

Veliina sudjelujue irine zavisi od raspona l0, vrste optereenja i naina oslanjanja nosaa.

Zlatar

GRAoEVINSKI
FAKULTET
SARAJEVO

Slika 13

PREDNAPREGNUTI BETON

strana 86

Dimenzioniranje za naprezanje sa M i N

K - 98/99

Oznake za odrepivanje sudjelujue irine T-presjeka

Sa stanovita postupka dimenzioniranja interesantna je sudjelujua irina samo u pritisnutom pojasu

betona. Vrijednosti koje se odrepuju na bazi linearne teorije elastinosti, pod predpostavkom da je presjek
u stadiju I, su na strani sigurnosti, jer kod naprezanja u blizini loma naponi betona su rasporepeni punije
i izrazito nelinearno (parabola-pravac) pa je i sudjelujua irina u tom sluaju vea. (Sa stanovita
odrepivanja presjenih sila i dokaza stanja upotrebljivosti od znaaja je i sudjelujua irina u zategnutoj
zoni presjeka).

Zlatar