Professional Documents
Culture Documents
lan 17
Najvea dozvoljena duina vozila, iznosi:
1) za motorno vozilo, osim autobusa i vozila vrste L - 12,00 m;
2) za vozilo vrste O i R - 12,00 m, s tim to se duina prikolice meri od vunog oka rude do
najisturenije take na zadnjem kraju vozila, a duina poluprikolice se meri od ose vunog epa
do najisturenije take na zadnjem kraju poluprikolice;
3) za autobus sa dve osovine - 13,50 m;
4) za autobus sa najmanje tri osovine - 15,00 m;
5) za zglobni autobus - 18,75 m;
6) za zglobni autobus sa dve ili vie okretnica - 25 m;
7) za vozilo vrste L - 4,00 m;
8) za vozilo vrste K, osim K - 12,00 m.
5
Razmak izmeu zadnje osovine vunog vozila i prednje osovine prikolice i prikljunog vozila sa
centralnom osovinom ne sme biti manji od 3,00 m.
Najvei dozvoljeni prepust moe iznositi najvie 63% ukupnog razmaka osovina.
Najvea dozvoljena tolerancija u duini vozila iznosi 0,5% od propisanih vrednosti.
Odredba stava 5. ovog lana ne odnosi se na vozila koja su proizvedena, odnosno prvi put
registrovana pre 1. januara 1973. godine.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.
lan 18
Najvea dozvoljena irina vozila iznosi 2,55 m, osim:
1) za radnu mainu, vozila vrste S i traktor na koji je postavljen prikljuak za izvoenje radova
za koje najvea dozvoljena irina iznosi - 3,00 m;
2) za vozilo vrsta N i O sa nadograenom hladnjaom sa zidom debljine preko 45 mm, za koje
najvea dozvoljena irina iznosi - 2,6 m;
3) za vozilo vrste N koje ima izmenljive ureaje za odravanje puteva, za koje najvea
dozvoljena irina iznosi - 3,00 m.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, irina vozila ne obuhvata prekoraenja koja mogu nastati usled
deformacija pneumatika u zoni naleganja na kolovoz, postavljanja lanaca za sneg i ugradnje
gabaritnih svetala, pokazivaa pravca skretanja, spoljnjeg ogledala, svetala za osvetljavanje
puta, elastinih blatobrana i druge dodatne opreme elastino vezane za vrstu konstrukciju
vozila.
Svi zglobno ili elastino vezani delovi iz stava 2. ovog lana, kad se preklope uz vrstu
konstrukciju vozila, moraju biti unutar propisane najvee dozvoljene irine vozila, a ostali delovi
- unutar propisane najvee dozvoljene irine iz ovog lana, uveane za vrednost dozvoljenog
odstupanja od najvie 1%.
lan 19
Najvea dozvoljena visina vozila iznosi - 4,0 m, osim vozila vrste L, za koje najvea dozvoljena
visina iznosi - 2,5 m.
Klirens vozila mora omoguavati da vozilo optereeno do najvee dozvoljene mase moe da
pree prepreku visine 10 cm.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.
lan 20
Motorna vozila, kao i skupovi vozila, moraju imati takve ureaje da prilikom vonje u krugu od
360, najisturenija taka vozila mora biti voena po krugu prenika od najvie 25 m, pri emu se
gabariti vozila moraju kretati u pojasu najvee irine 7,2 m.
lan 21
Najvea dozvoljena ukupna masa motornog vozila i skupa vozila iznosi 40 t.
Ukupna masa motornog vozila ili prikolica ne sme da prelazi vrednost najvee dozvoljene mase
vozila koja je deklarisana na proizvoakim tablicama motornog vozila ili prikolica.
Ukupna masa skupa vozila ne sme da bude vea od najvee dozvoljene mase skupa vozila
koja je deklarisana na proizvoakim tablicama skupa vozila. Ukoliko ovaj podatak nije poznat,
ukupna masa prikljunog vozila ne sme biti vea od ukupne mase vunog vozila za vie od
50%.
Ukupna masa motornog vozila ne sme da prelazi sledee vrednosti, i to:
lan 22
Osovinsko optereenje vozila ne sme da prelazi vrednosti deklarisane od strane proizvoaa i
navedene na proizvoakoj tablici na vozilu.
Osovinsko optereenje vozila odnosno skupa vozila u stanju mirovanja na horizontalnoj podlozi
ne sme prelaziti:
1) za jednu gonjenu osovinu - 10 t;
2) za jednu pogonsku osovinu - 11,5 t;
Ukupno optereenje dve osovine motornih vozila, i koje imaju meusobno rastojanje:
1) do 1,0 m (d<1,0) ne sme da prelazi 11,5 t,
2) od 1,0 m do 1,3 m (1,0d<1,3) ne sme da prelazi 16 t;
3) od 1,3 m do 1,8 m (1,3d<1,8) ne sme da prelazi 18 t, odnosno 19 t ako je pogonska osovina
opremljena udvojenim pneumaticima i vazdunim oslanjanjem, ili oslanjanjem koje se prihvata
kao ekvivalentno, ili gde je svaka pogonska osovina opremljena sa udvojenim pneumaticima i
pri emu maksimalno osovinsko optereenje bilo koje osovine ne prelazi 9,5 t;
Ukupno optereenje dve osovine prikljunih vozila sa meusobnim rastojanjem:
1) do 1,0 m (d<1,0) ne sme da prelazi 11 t;
2) od 1,0 m do 1,3 m (1,0d<1,3) ne sme da prelazi 16 t;
3) od 1,3 m do 1,8 m (1,3d<1,8) ne sme da prelazi 18 t;
4) od 1,8 m ili vee (d1,8) ne sme da prelazi 20 t;
Ukupno optereenje tri osovine prikljunih vozila sa meusobnim rastojanjem:
1) koje ne prelazi 1,3 m (d1,3) ne sme da prelazi 21 t;
2) koje prelazi 1,3 m i ne prelazi 1,4 m (1,3<d1,4) ne sme da prelazi 24 t.
lan 23
Najvea dozvoljena masa vozila sa tokovima bez pneumatika iznosi za vozilo koje ima tokove
sa naplacima od metala, pune gume, plastike ili slinog materijala, i to sa:
1) jednom osovinom - 1,2 t;
2) dve osovine - 3,0 t.
Naplaci od metala, pune gume, plastike ili slinog materijala moraju biti ravni. Elementi kojim su
naplaci privreni moraju imati ravnu glavu i ne smeju da budu van ravni naplatka.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.
lan 24
Odnos bruto snage motora izraene u kilovatima i najvee dozvoljene mase vozila odnosno
skupa vozila izraene u tonama, mora biti najmanje 5 kW/t, osim vunih vozila koja slue za
vuu prikljunih vozila pomou rude i nisu namenjena za prevoz ljudi ili tereta i vunog vozila
turistikog voza kod kojih mora biti vea od 2,2 kW/t.
Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na traktore za poljoprivredu i umarstvo, kao ni na
vozila koja se pokreu elektromotorom.
Odredbe ovog lana ne odnose se na vojna vozila.