Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • O Kajkavskom

    Uploaded by

    brunelleschi1993
    13 views10 pages
    spis o kajkavskom narječju

    Original Title

    o Kajkavskom

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    spis o kajkavskom narječju

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    13 views10 pages

    O Kajkavskom

    Uploaded by

    brunelleschi1993
    spis o kajkavskom narječju

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 10
    ANTUN SOJAT 0 ZAGREBACKOM KAJKAVSKOM GOVORU 1, JoS od vremena velikih migracija pred Turcima Zagreb je sreditte uu kojem se skupljaju nositelji svih triju hrvatekih narjetja, raznoraznih dijalckata I organskih govora Zagreb 1e8i na sjecistu dvaju dijalckata Kajkavskoga narjetja: za- gorskoga i turopoljsko-posavskoga. Osim toga, u njegovo} neposredno} Duizini, izmedu Sutle i Zapretiéa, relativno je velika naseobina kejkavsilh Hkavaca, doseljenih Eakqvaca, Koji su i do danas ofuvali neke jeziéne ‘osobine svojega predmigracijskoga govora — u akcentu, u fonetici, u leksigkom blagu I nedaleki konzervativni samoborski, ‘okiGki, pljesi- vidhi, ovaljeki i drugi jugozapadni kejkeveké govori imaju niz jeziénih elemenata koji se razlikuju od paralelnih jeviénih osobina w istoénijim ajkavskim Krajevima i identigni su ili veoma sligni tim osobinama uw nnekim Gakavekim govorima (mnogi ikavizmt ili tkavsko-ekavska konti- nuanta etaroga jata, glas a na mjestu poluglasa ili nezamijenjeni polu- las, alas 6, koji moze imati # fonoloiles vrijednost, glasovi § i 2, regio- nalno ograniéeni, i neke druge fonetske pojave; izostajanje metatonij- skoga dugosilaznog akeenta u nekim poloZajima tipiénim za ostale kaj- kkavske govore; mnoge izolekse velu te govore s Zakavskim, a ne s osta- lim kajkavskim govorima)# Sa sjeveroistotne strane Zagreba teritorijalno veoma su bliski danainjem gradekom podrugju i prigorsl govori zelin- skoga tipa# a s istoka govori seavetsko-dugoselskoga tipa. Zagreb se u postjednjim godinama naglo Firi: mnoga seoska naselja ppostala su dio grada, seoske se kuée gube meéu golemim zgradama novih gradskih stambenih naselja, a starosjedioci postaju nematna manjina u tim naselfima, NajveGi se dio starosjedilaca raseljuje — kkuéice koje sme- 1 Wim & Soja, nesta SaslIaj Sule, marprave Init za Jk (= ED 3, "y Uap. A. Sot Govor u emobars t njapooo) okie, Rar 3 31-7 3 tap. linc tA. Sojet, Zetinckt ip poor, ROD 2 De 125 ‘taju urbanistitkom planu rude se, a njihovi se vlasniei sele u novoiagra~ Gene stanove, ponajéesée daleko od dotedanjih svojih bivaliita, Rezultat th preseljavanja starosjedilatkoga Kajkavskog stanovnisiva jest gublje- je geogratski odredenoga dijalekatskoga kajkavskog mozsika na pod- rugiu dansinjega Zagteba, mozaika koji je sve do th zbivanja, tj. do danas, na neki nagin djelovao na formiranje zagrebatkogs, gradskoga Jkomunikativnoga kajkavskoga govora, odnosno njegovih varljanata Do drugoga svjetskog rata Zagreb je obuhvatao podrutje Gornjega 4 Donjega grada, ukljutujuéi u Donji grad na zapadu Cernomeree i Trei njevku, na jugu Horvate (+Horvaéanska cestas) i Tmnje, na istoku dio Dubrave, da spomenem samo neka sela koja su potetkom ovoga stoljeéa, pa { Kkashije, bila izvan gradskih granica. Sela Markufevec, Remete, Bu- ovee, Retkovec, Slqnovec i druga oblignja sjeveroistotna i istoéna sel ‘kao i'sela na jugu i zapadu Zagreba, na primjer Jakubevee, Remetine Blato, Vrapte, tipoloski su pripadala, a starosjedilatkim svojim dijelom i danas pripadaju turepoljsko-posavskom dijalektu. Originalni govori sela na sjeveru, na primjer u Sestinama i Mikuliéima po svojim su osobinama pripadnici zagorskoga dijalekta, 2, Tamedu 1959. 4 1965. godine proutavao sam govor starosjedilaca w ‘nekim selima koja su danas dio Zagreba. U veri sa svojom temom ovdje éu samo napomenuti da sam veé onda konstatirao neke promjene origl- nalnih govornih osobina pod velikim utjecajem svakodnevnoga dodira nositelja tih govora sa zagrebatkim gradskim stanovnistvom, i kajkavske, 1 Stokavske, 1 Cakavske govorne osnovice. Zapazio sam odstupanja od originalnoga njihova akcenta — kakav je prikazzo prof. Stjepan Ivié u svojo} raspravi Jezik Hroata kajkavaca’ — u smjeru zagrebatke gradske kkajkavake akcentuacije. U Sestinama sam u nekih govornika (a veé se fonda, 1964. g., tek malen dio stanovaiitva o8 bavio iskljuéivo ratarstvom, veéina je radila u zagrebatkim poduzetima, sva se djeca Skolovala, & velik dio made pohadao srednje Skole u contra Zagreba) redovito Piljetio akcont ¢ kko¥ju, z rikami, sibota, nédelo, gen. pl. vflkof, prez. De i sl. mjesto sobdte, nedéla, ¢ KokoKj2, z rukimi, vukOf, bell 1 sl, Kakay je akcent bio u vebine ispitanika, osobito onih koji su se bavili samo ratarstvom, U fonetici, takoder pod utjecajem gradskoga govora, uw nekih se govornika razlikovanje tipiéoih sooskih kajkavskih vokalnih {onema i glasova svelo na minimum. Sliénih sam pojava zabiljeZio 1 po Grugim istrativanim selima, npr. u Gornjem Vraptu mnogi su ispitanicl ‘mjesto glasova ¢ 4 ¢ govorill ~srednjec e, mjesto @ ili ua asrednjec a, w ‘morfologiji su se, ux starije, onda joS mnogo frekventnije oblike pojav- Vivali { obliei obléni u Zagrebu, na primjer po ndjtima, 2 rééima wz ‘obiéne oblike po noftl, 2 reéml; wu akcentuaclji se, kako vidimo, veé mo- a0 prenositi akcont sa starijoga mjesta u rijeti ili su mu se mijenjale Aiziolotke karakteristike. U tuzopoljskim selima, osobito onima uz Savu A ujetopie ZAz0 a8, agred 08 128 juga Zagreba, koja su danas dlo grada, zabiljesio sam sporaditno iz Dlegavanje otvorenih, zstvorenih, odnosno labijaliziranih vokala (slo > > silo, sno > séno, vrdle > 'vrdk, ok > vik), dugosilazni akeent mijesto akuia (pitem > pifem), pa i gubljenje fonoleske razlikovnosti akcenata (vdlem > v6lima, 3fnam > EEnama, f sfle > f eflima, f Hma > f Samama, 2 wki > z vikima). ‘Takve § signe promjene originalnih dijalekatskih osobina _govore ram o utjecaju nekajkavskih govora, osobito standardnog jezika, na kaj- Kavski govor zagrebatkoga podrudja, Sliéne se promjene dogadaju, i to -nsjprije upravo u navedenim kajkavakim osobinama, ali s mmogo manjim intenzltetom i sa zanemarljivim definitivnim rezultatime, i u drugim Kajkavskim stedinama kad dolaze u snainiji doticaj s drugim narje’jem 4Ii s drugim narjeéjima, Te su promjene karakteristiine za kajkaveku eoines kojom se iole Skolovani kejkavei suze u razgovoru sa stranim Yjudima, bez obzira na dijalekatsku pripadnost tih svojih sugovornika. U Gijelom tom kompleksu promjena tipiénih osoblna organskin govora najvainiju ulogu ima psihitki odnos kajkavea prema svojemu govoru, prema socijalnoj oznaci seoske kajkavitine. Otkako je kajlavitina pre stala postojati ko medij knjizevnosti i optenito javnoga priopéavanja — dugotrajnim proganjanjem kajkavsiih strukturalnih i leksigkih oso Dina {2 javnoga Bivota, iz knfizevnosti éak i onda Kad bi te osobine slt- ‘ile za stilski potrebnu omaku ambijenta! — originalna je seoska kajkav- Stina dugo vremena bila za mnoge njezine pripadnike, pa i za mnoge nedovoljno upuéene nekajkavee, govor manje vrijednostl, 3. Medutim, zagrebatki je kajkavski govor, s jezitaim obiljezjima ‘koja ga veé odavno dijele od najbliie scoske kajkavske okoliee, & danas Jo8 jezile socljalnoga prestiza u Zagrebu. Unato’ tinjeniei da je Zagred priviatan centar za titavo podrutje SR Hrvatske, pa i za stanovnistvo ddrugih republika, unatoé Uinjeniel da je statistika veé pred desetak go- dina utvrdila da’oko 80 posto Zagrepéana ill nije rodeno u Zagrebu ili 4m se barem jedan roditelj doselio iz kojega drugoga kraja — Zagreb je jo8 uvijek kajkavski grad, I wnajtvrdie Stokavel, ako nisu intelektualci, ako se po duinosti, po zadatku svojega radnog mjesta dl funkeije ne bave javnim priopéavanjem, nastoje svoj gover, pa bio i uzoran u Sto- kkavskom smislu, t}. veoma blizak knjiZevnom jezik, prilagoditi osobi- ‘nama zagrebatloga Kajkavskoga govora, Njihova su djeca Siokavel tako ugo dok ne izidu na ulicu da se igraju, dok ne podu w skolu, dok se ne pomijelaju s djecom starasjedilaca, Osnovna je karakteristika zagrebatke Kajkavske koiné da se u njoj mijeSaju kajkavski govorni element sa Stokavskima. KoliGinskd odnos Htokavskih osobina prema Kajkavskima ovisan je o Skolovanosti { nati- tanosti govornika, ovisen je i o raspolotenju, 6 prilikama, o druftvu u —veie! UB mas F sre, Kaasion Keine, syeiboae In onorem Georg ¥. Shee Usp. nor. dle A. Koran, a, 8, Dalskogh |, 3237 kkojem se govornik nalazi, Cak i u obiteljskoj sredini ravnopravno se smjenjuju neke zagrebatke kajkavske i izrazito Stokavske znagajke, po- nnajéeiGe w ovisnosti o temi razgovora, Velik dio Zagreptana neprestano ‘Gi injidevni jezik 1 njim se svakodnevno sludi; svi pismeni Zagrepéani (aatalost, ima i nepismenih) Bitaju gotovo iskljutivo tekstove na stan~ dardnom jezikta — u novinama, éasopisima, bolestrie, u znanstvenim raspravama, u knjigama o bilo kojem problemu tovjekova 2ivota; u svim obiteljima koje posjeduju radlo-aparat ill televizor svakoga se dana sa- fima i satima slula knjifevni jezik, i hrvatske i srpske varijante. Sto- kavitina je u Zagrebu neprekidno prisutna — nugna i neminovna, neiz~ bjeZiva, A unatod tomu, da ponovim, Zagreb je jo8 uvijek kajkavski grad, ti, zagrebaska koiné pripada kajkavskom narjedju. 4. Da pokudamo objasniti Sto Je to zaprayo zagrebati kajkavski go- vor, postoji li jedan jedinstveni kajkavslei idiom koji sluli kao zagre- batka kajkavske Koiné — tj. kao gradski razgovorni jecik pri &ijem se ostvanivanju gube raznolike dijalokatske osobine raznolikih organskih govora i siijevaju u novi, jedinstvent razgovorni jezik; je Ii zagrebacka Kajkavska koiné razgovorni jezik koji ima strogo odredene, uvijel jed- nake svoje fonetske, akeenatske i fonoloske, morfoloske i tvorbene, sin- faktigne { leksiake omake — ili ima vi8e medusobno razlititih varijenata zagrebatke kajkavitine ‘Ukeatko Gu iznijeti omovne jeaitne karakteristike koje izdvajaju zagrebatki kajkavski govor od drugih, seoskih kajkavskih govora i koje ‘mut daju osobito mjesto u Kajkavskom narjefju. Prvo éemo pokuésti izdvofiti neke govorne osobine koje su jednake iu kajkavskom i u Hokavskom izraZavanju zagrebatkih kajleavaca, onih Zagrepéana koji nose i prenose tipitan gradski zagrebatki govor. "To Je u prvom redu fonoloski sustav od § vokala, Tako ima i nekih rugih ikajkavskih govora s takvim vokalnim sustavom (uglaynom na ju- fozapadnom kajkavskom podrufju), nije nimalo vjerojatno da je ta o80- Dina zagrebaéke kajkavitine nastala kao rezultat kontakta s njima — va sela koja okruzuju donedavni Zagreb s bilo koje strane imaju sustav od 7 vokala, ‘Najucéljivija pofava u morfologifi Jest wjednativanje dativa, lokativa 4 Instrumentala plurala po Stokavskom uzoru (se'lakima, ’uhima, "énaj- Gericame, ‘judima, 'kostima,’ tako i w zamjeniSko} i u pridjevskoj pro- ijeni: ‘nalim, ‘dobrim, ‘velikim, za sva tri spomenuta padeza). U dative singulara pridjeva % roda iskljutivi je nastavak -oj (‘mladoj, ‘dobro). Ostaci starijih Kajkavskih oblika raziititin od Btokavskih uw deklinaciji su veoma rijetki U zagrebatko} se kajkavskoj kolné mnoge kajkavske osobine mije- {Jaju sa Hokavskim, na svim jeziénim razinama, 1 nak * to Jo u ovom red upotrjbiien sbog tehnith cwogs) ornate mu sto skemnta, # ne tiles skapeatoren akeonat (0 Tesllzncjama tgsebstrous KAJRAY- 128 to, kako mamo, zagrebatki su kajkavel ekavel. Medutim, sasvim su redovite 1 ckavikowjekavake dublete, kao na primjer ‘dete — ‘djete, ‘del (ma) ~ "del, “eph — ‘lepk,‘posle — "poste ia, au nekim je rijet- rma kjifevni lie w potpunosttistisnuo ekavski, kao u primjerim ‘pri, ‘aie, ‘emijem ae (al emem, ‘ne smem, npr: "ne emem 're ‘Kontinuanta poluglasa u zagrebatko} je kajkavitini takeder dvostru ka — na mjestu gdje je nekada bio primarni ili sekundarni poluglas mode biti kajkavsko © (pose, ‘pes, ‘pesek, 'sinek, "rupéek, “dcec, ‘mute, “rekel, "mogel, ‘dofel), alt je Kontinuanta @ i leks | kategorijsll pro- Hrenija'(etarac, “ast, ‘onaha, “dan, ‘danas, ‘son, ‘saham, ‘staklo, ‘sav, "jedan, "tamni, "ja som, "von, "vant itd). Obje su ove zamjene ponsjeedte arlitito distribuirane leksitki 1 kategoriski, all se takoder smjenjuja 'u istim oblicima (rubec — 'rubae, be'teéen — be'tezan. Alternacija @ —'a na mjestu poluglasa veoma je stara u zagrebadko} Kajkavitinl, po- fvrdena je vet u 11. stoljetu. Dubletni kajkavsko-Stokavski oblic {inate su desi: “ojutro — wjutro, ‘» grat — u ‘grat, najgorit — ‘najgor, “puléal — ‘pute, ’2 mamom — —"e mamom, gen. pl. "kovof — "Kotte, imp. emi — "uzmi, "morti — “mokda itd. Omovna oznaka Kajkavskoga narjetja — upitno-odnosna zamjenica oj Karakterisira i sagrebatie Kajkavitinu. Al, zaniekano, us kajkavsle se oblik'nikaj veoma testo govor! 1 ni nit i nidte (tako 1 "nekaj ‘nef — ‘nebt)* Tu slotenicama s prijedlozima pretetu Stokavizirant oblich {It su w potpunosti istianult kajkavale: ‘sakaj t'zal —‘valt — 'saito, all samo ‘potto a ne pokaj (u zatenju pitanja 2a cijenu: ‘posto “jabuke?,

    You might also like