Akvakultura u najirem znaenju obuhvaa nadzirani uzgoj biljnih i ivotinjskih vrsta u

vodenom mediju. U svjetskim razmjerima, akvakultura je jedna od najdinaminijih grana u

gospodarstvu priobalnih zemalja. Openito je prihvaeno da se teko moe oekivati
poveanje ulova iz tradicionalnog morskog ili slatkovodnog ribolova, te da se predvieni
nedostatak ponude ribe moe nadoknaditi jedino iz podruja akvakulture. Potreba akvakulture
da odgovori izazovima stabilnosti ponude hrane, potakne zapoljavanje i meunarodnu
razmjenu, najoitije se ogleda u brzoj ekspanziji toga podruja, ija je godinja stopa rasta
proizvodnje od 1984. do 1995. godine iznosila 10%, dok je isti pokazatelj za kopneno
stoarstvo bio 3%, a za ribolov svega 1,6%.
Akvakultura, tj., uzgoj organizama u vodi, danas predstavlja poljoprivrednu industriju s
najveom godinjom stopom rasta od 10% na svjetskoj razini . Jedna od znaajki akvakulture,
za razliku od tradicionalne kopnene poljoprivrede, je velika diversifikacija proizvodnje. Ta
raznolikost proizlazi iz injenice da se iz mora iskoritava veliki broj organizama (vie od 350
vrsta riba, koljkaa i drugih mekuaca, rakova i algi), a 2 potranja za njima vodi do razvoja
uzgoja pojedinih vrsta. Broj vrsta koje se uvode u akvakulturu raste smanjivanjem
komercijalnog izlova iz prirodnih populacija i porastom cijena na tritu. Potrebe za razvojem
tehnologije uzgoja novih vrsta kreu se od tehnologije za uzgoj jeinaca, jastoga ili kirnji, kao
poznatih vrsta, pa sve do uzgoja algi, spuvi, koralja ili platenjaka za potrebe farmakoloke
industrije i biomedicine.
Openito je prihvaeno da se u svijetu teko moe oekivati poveanje ulova iz tradicionalnog
morskog i slatkovodnog ribolova, te da se predvieni nedostatak ponude ribe moe
nadoknaditi jedino iz podruja akvakulture. Potreba akvakulture da odgovori izazovima
stabilnosti ponude hrane, potakne zapoljavanje i meunarodnu razmjenu, najoitije se ogleda
4 u brzoj ekspanziji te djelatnosti, ija je godinja stopa rasta proizvodnje od 1984. do 1995.
godine iznosila 10%, dok je isti pokazatelj za stoarstvo bio 3%, a za ribolov svega 1,6%.
Ovaj brzi razvoj komercijalne akvakulture uvijek je bio praen temeljnim znanstvenim
istraivanjima, kojima se nove vrste morskih organizama uvode u akvakulturu praksu. Veina
nastavnika na studiju je sudjelovala u ovim istraivanjima u Hrvatskoj od 1980. godine, te
imaju znaajne uspjehe u ovom polju u meunarodnim okvirima. Ovo jami snanu
povezanost studenata i studija s modernom znanou u akvakulturi. Posebice diplomski studij
akvakulture ima snaan znanstveni karakter jer je veinom usmjerenom izuavanju najnovijih
tehnologija i trendova u akvakulturi.
Tijekom posljednjeg desetljea akvakulturna industrija je iskazivala godinji rast na svjetskoj
razini od 12%, a danas je njezin udio u ukupnom svjetskom tritu vodenih organizama vei
od 30%. Svi struni i ekonomski pokazatelji ukazuju da e akvakulturna proizvodnja u svijetu
dramatino rasti, jer morska prostranstva predstavljaju jedini vei prostor koji e ostati
dostupan proizvodnji hrane.
Mogunosti karijere u akvakulturi su raznolike i ukljuuju prije svega poslove izravno vezane
za proizvodnju, kao to su uzgoj, odravanje, hranidba, izlov, transport i slino, do poslova
vezanih za voenje mrjestilita i uzgajalita. Manjim farmama uglavnom upravlja jedan 5
ovjek koji je odgovoran za cijeli proces proizvodnje kao i za voenje financijskog

poslovanja. Meutim, najnoviji trend razvoja velikih integriranih akvakulturnih poduzea,

znaajno je utjecao na organizaciju uzgoja ribe, koljkaa i rakova u svijetu. To se posebice
ogleda u znaajnom poveanju broja i tipova poslova koji su se poeli pojavljivati novom
organizacijom akvakulturne industrije. Moderna akvakulturna industrija raspolae
obrazovanim kadrom na svim razinama proizvodnje i upravljanja, kao i vlastitim razvojnoistraivakim odjelima s kadrom do doktorske razine obrazovanja. Svjetska iskustva (Irska,
Francuska) pokazuju da se strunjaci koji su diplomirali akvakulturu zapoljavaju i u nizu
prateih djelatnosti koje servisiraju akvakulturnu proizvodnju, od nabave opreme i hrane
preko prodaje konzumne ribe i koljkaa, pa sve do konzultantskih poslova na poduzetnikim
i dravnim razinama.
2. OBRATAJ I AKVAKULTURA
Obrataj je rezultat naseljavanja i rasta sedentarnih i semisedentarnih organizama na
potopljenim strukturama. Proces obratanja materijala poinje odmah po uranjanju nekog
materijala u more. Bakterijske kolonije, jednostanine alge, praivotinje i gljive naseljavaju se
u vremenskom razdolju od nekoliko sati.
Oko 200 vrsta biljaka i ivotinja smatra se obratajnim vrstama. Raznolikost i
intenzitet obrataja ovise o mnogobrojnim imbenicima kao to su mikrolokacija, sezona,
lokalni okolini uvjeti (Igi, 1982). Prisutnost pojedinih vrsta moe poticati rast drugih ili
jedni drugima mogu postati kompetitori.Vrste koje se bre ire i koje imaju vie
reprodukcijskih ciklusa godinje postaju dominantne na nekom podruju. Dosad provedene
studije pokazuju kako je nastanak obrataja najbri u podrujima laganog strujanja jer se
obratajni organizmi pod tim uvjetima najlake razvijaju. Problem obrataja na dagnjama s
naih uzgajalita postaje sve ozbljniji budui da obrataj predstavlja izravnu kompeticiju
uzgajanim organizmima te poveava njihovu stopu mortaliteta. Osim toga, obrataj djeluje na
domaina svojom masom to se manifestira na smanjivanju funkcionalnih sposobnosti (Igi,
1982), a pojedini obratajni organizmi su uzronici ili prenositelji raznih bolesti i time tete
rastu domaina (Willemsen, 1950). Koliina obrataja razmjerna je vrijednosti slanosti pa ta
pojava ne predstavlja problem u slatkim vodama i u slatkovodnoj akvakulturi. Za Jadran je
karakteristino da obratajni proces pokazuje sezonsku promjenjivost i veina se obratajnih
organizama naseljava na podlogu tijekom proljea i ljeta (Igi, 1995). Tipini obratajni
organizmi su vrlo otporni i prilagodljivi na uvjete sredine u kojoj se nalaze. Karakteristini
biljni razredi koje nalazimo na naim podrujima su Cyanophita, Bacillariophyta te
ivotinjski rodovi Mytilus, Spirorbis i Schizoporella. Prema istraivanjima provedenim na
uzgajalitu koljkaa u Malostonskom zaljevu, pet vrsta (Eudendrium racemosum, Bugula

neritina, Pomatoceros triqueter, Botryllus schlosseri i Ciona intestinalis) pronaeno je

tijekom cijele godine (Brato, 2004).

2.1. Kontrola i uklanjanje obrataja u akvakulturi

Uzimajui u obzir sve negativne posljedice obrastanja akvakulturnih materijala i

organizama, taj problem je potrebno uzeti u obzir kao jedan od financijskih i radno zahtjevnih
stavki u upravljanju i planiranju svakog uzgajalita. Ukoliko je stupanj obrastanja jako velik
potrebna je stalna kontrola, ienje i mijenjanje akvakulturnih alata i materijala (Slikovi i
Jeli, 2002). Kod uzgoja dagnje M. galloprovincialis potrebno je stalno ienje i uklanjanje
obrataja s povrine njihove ljuture. Navedeni postupci izravno utjeu na profitabilnost
uzgoja jer zahtijevaju dodatni rad i trokove radne snage (Slike 3. i 4.). Dodatni je problem to
uestalo ienje i stalne promjene uzgojnih parametara mogu uzrokovati gubitak i oteenje
uzgojnih organizama te se negativno odraziti na prirast i razvoj (Slikovi i Jeli, 2002).
Poznato je kako obrataj smanjuje komercijalnu vrijednost koljkaa pa je cilj
ustanoviti uinkovitu metodu uklanjanja bez oteenja ljuture. Potrebno je pronai
odgovarajue jeftino sredstvo koje bi smanjilo broj tetnih i nepoeljnih organizama. Pri tome
treba voditi rauna o minimalizaciji radne snage koja bi uklanjala obrataj. Trenutno se u tu
svrhu pri uzgoju dagnji koristi suenje na zraku i potapanje u slatku ili prezasienu slanu
vodu.
Ne postoji univerzalno sredstvo za uklanjanje naseljenih organizama budui da svaka
vrsta ima svoje karakteristino razvijenu otpornost na upotrijebljena sredstva i metode za
ukanjanje. P. triqueter, cjeva koji e u narednim poglavljima biti temeljitije prikazan, ne
ugiba ni nakon 5 sati stajanja u slatkoj vodi, a, balenidi ni nakon tri dana (Slikovi i Jeli,
2002)
Dvojbeno je i u koje vrijeme izvesti navedene radove budui da i sami koljkai
pokazuju odreenu otpornost prema slatkoj vodi.

Slika 3. i 4. Ljuture dagnji obrasle pomatocerosom

Postoji nekoliko studija u kojima se prouava utjecaj niskobudetnih opcije u akvakulturi.

Najee koritene metode su ienje i koritenje protuobratajnih materijala, mehaniko
ienje, ukljuujui etkanje i struganje (Willemsen, 2005).
Uklanjanje obrataja vodenim mlazom je intezivan i zamoran rad (Hodson i sur.;
1997) koji nije uinkovit za sve obratajne vrste pa tako ni za pomatocerosa iju vrstu
cjevicu od kalcijevog karbonata ne moe ukloniti. Suenje koljkaa na zraku i suncu
usmruje, ali ne uklanja obrataj pa se ne moe rei da je to potpuno uinkovita metoda. Uz to
u upljinama moe ostati vode i nakon nekog vremena isuivanja obratajni organizmi
preivljavaju i nastavljaju svoj razvoj nakon ponovnog uranjanja u more. ienje koljaka
moe se kombinirati s uranjanjem obraslog koljakaa u toplu i slatku vodu. Stres u takvom
mediju usmruje obrataj, ali ga ne uklanja s povrine koljkaa (Willemsen, 2005).
Kod kaveznog uzgoja ribe ustanovljeno je nekoliko metoda kojima se umanjuje ili
sprjeava obrataj. Nekad uzgajani organizmi svojim gibanjem ili prehranom potiu
uklanjanje ili smanjenje koliine obrataja.Takva pojava moe koristiti uzgajivaima posebno
u polikulturnom uzgoju. Preporuljivo je temeljito istraiti i meusobni utjecaj odabranih
vrsta u polikulturnogm uzgoju kako ne bi dolo do meusobne kompeticije, koja moe
uzrokovati pogubne uinke za zdravlje i fiziku kondiciju uzgajanih organizama (Willemsen,
2005).
Pri konstruiranju kaveza mogu se koristiti materijali koji imaju protubratajna svojstva
kao to su galvanizirani elik, ica presvuena polivinil kloridom, bakar i njegovi spojevi te
nikal (Milne, 1970; Kuwa, 1984). Takvi kavezi su skuplji od obinih pa su mnogim

uzgajivaima nedostupni (Jeli, 2002). Takoer se mogu koristiti toksini protuobratajni

premazi. Tanin je prvi poznati protubratajni premaz koji je imao uinkovitost smanjivanja
obrataja do 20%. Nedostatak taninskog premaza je kompliciranost pri nanoenju na mreu.
Postoje i drugi biocidni premazi, koji polako izluuju tvari koje neprestano stvaraju toksini
sloj oko mree. Taj sloj sprjeava naseljavanje juvenilnih stadija obratajnih organizama
Protuobratajna sredstva na bazi bakra najee se koriste u uzgoju ribe i njihovo puno
djelovanje traje oko est mjeseci. Uporaba tih premaza nepovoljna je za okoli i neke
uzgajane vrste. Na podruju Jadranskog mora mree se moraju premazivati protubratajnim
sredstvima svake godine. (Jeli, 2002). Preporuljivo je da se ti radovi izvode od travnja do
svibnja, kako bi se najjaa zatita dobila u ljetnom razdoblju, kada je naseljavanje liinaka i
spora najintenzivnije. Danas su najuinkovitiji premazi napravljeni na bazi silikonskih
elastomera kojima su dodani uljni aditivi (Jeli, 2002).
Budui da su navedena tetna za okoli, uzgajane organizme i zdravlje ljudi njihovu
upotrebu treba izbjegavati. Zato se tei pronalaenju protuobratajnog sredstva koje bi imalo
slijedea svojstva:
-

ne zagauje okoli,

aktivan kod niskih koncentracija,

ekonomian,

nije tetan za ljude i uzgajane organizme,

ne se mijenja pri spajanju s odgovarajuom osnovom i da je biorazgradivo.