11.

ZAKONI ZRAENJA
11.1. CRNO TIJELO
Toplinsko zraenje nastaje kad atomi ili molekule tijela, pobueni termikim gibanjem,
emitiraju EM valove. Intenzitet i spektralni sastav izraene toplinske energije nekog tijela
uglavnom ovisi o njegovoj temperaturi. Emisijski spektri vrstih tijela su kontinuirani i
sadre sve valne duljine. Oblik spektra i raspored energije po pojedinim valnim
duljinama ovisi i o osobinama povrine tijela koje zrai. Kad zraenje upada na povrinu
nekog neprozirnog tijela, dio upadnog zraenja se apsorbira, a dio odbija.
Faktor apsorpcije = omjer apsorbiranog i upadnog toka:
Faktor refleksije = omjer reflektiranog i upadnog toka:
Vrijedi: + = 1

= a / u
= r / u

Tijelo koje potpuno apsorbira odreene valne duljine je crno tijelo za to podruje spektra:
= 1, = 0
Tijelo koje reflektira svo upadno zraenje je bijelo tijelo: = 0 , = 1
Tijelo koje djelomino reflektira sve valne duljine upadnog zraenja je sivo tijelo:
0 < < 1,
, ne ovise o valnoj duljini
0 < < 1,
IDEALNO CRNO TIJELO

-potpuno apsorbira svo upadno zraenje

-izotermna upljina s malim otvorom nakon
mnogobrojnih refleksija upadnog zraenja u upljini je sve
apsorbirano, a i vjerojatnost da upadno zraenje izae van
je vrlo mala

SLIKA: IDEALNO CRNO TIJELO HEN-BARTOLI, KULII SL. 8.1. STR.

348

11.2. ZAKONI ZRAENJA APSOLUTNO CRNOG TIJELA

Spektralna gustoa zraenja apsolutno crnog tijela za razliite temperature:
SLIKA: SPEKTRI CRNOG TIJELA ZA RAZLIITE TEMPERATURE HENBARTOLI, KULII SL. 8.2.a) i b) STR. 350-351
Kad apsolutno crno tijelo emitira zraenje, onda je intenzitet zraenja ovisan o apsolutnoj
temperaturi (u K):
I = T 4

Stefan-Boltzmannov zakon

Stefan-Boltzmannova konstanta = = 5,67 10 8

W
m2 K 4

Mjerenjem je utvreno da intenzitet ovisi o valnoj duljini i temperaturi: I = f ( , T )

Intenzitet je snaga po jedinici povrine: I = P / S (u W/m2)
Iz slike vidimo da maksimumi krivulja ovise o temperaturi i da svaka krivulja ima
maksimum na odreenoj valnoj duljini m .
Veza izmeu apsolutne temperature i valne duljine m na kojoj krivulja ima maksimum,
dana je Wienovim zakonom pomaka:

mT = 2,898 103 mK = Wienova konstanta

Npr.

pri sobnoj temperaturi: T = 300K, m = 10 m (infracrveno toplinsko podruje)

Na Suncu: T = 6000K, m = 0,5m (vidljiva svjetlost)

11.3. PLANCKOV ZAKON ZRAENJA APSOLUTNO

CRNOG TIJELA
Britanski fiziari Rayleigh i Jeans su primjenjujui zakone klasine mehanike, klasine
statistike dinamike i teorije elektromagnetizma na zraenje u izotermnoj upljini dobili
teorijski rezultat poznat pod imenom RAYLEIGH-JEANSOVA FORMULA.
SLIKA:
USPOREDBA
RAYLEIGH
JEANSOVE
FORMULE
I
EKSPERIMENTALNOG SPEKTRA; ULTRALJUBIASTA KATASTROFA HENBARTOLI, KULII SL. 8.4. STR. 355
No teorija i ekspriment su bili u totalnoj suprotnosti. Za velike valne duljine se R-J
formula pribliavala eksperimentalnim podacima. No za male valne duljine je teorijska
krivulja ila u beskonanost. S obzirom da su te male valne duljine zapravo u
ultraljubiastom podruju, taj se rezultat teorije zove ULTRALJUBIASTA
KATASTROFA. Raunanjem intenziteta zraenja prema R-J formuli, umjesto prema
Stefan-Boltzmannovom zakonu, dobije se beskonano veliki intenzitet.

14.12.1900. na sastanku Njemakog fizikalnog drutva Max Planck je prikazao rjeenje

ovog problema uzimajui pretpostavku o zraenju oscilatora koji su trebali predstavljati
crno tijelo. Pretpostavio je da atomi imju kvantizirana energijska stanja i da emitiraju i
apsorbiraju energiju samo u kvantima, te pri tome prelaze iz jednog stanja u drugo.
Minimalna energija koja se moe emitirati ili apsorbirati je h , gdje je - frekvencija
EM zraenja, a h = 6,62610-34 Js (koja je odreena eksperimentalno). Svaka vea
koliina energije E dana je cjelobrojnim viekratnikom od E0 = h = hc / :
E = 2h ,3h ...nh

Taj minimalni paket energije zovemo KVANT ENERGIJE. Energija je

KVANTIZIRANA i nije vie kontinuirana ve DISKRETNA veliina (za razliku od
energije u klasinoj fizici).

SLIKA: KLASINI I KVANTNI OSCILATOR HEN-BARTOLI, KULII SL.

8.6. STR. 358
Kvantni oscilator moe biti atom koji titra ili stojni EM val u nekoj upljini.
U statikoj ravnotei su razna stanja oscilatora uzbuena razliitim vjerojatnostima koje
su proporcionalne e nh / kT prema Maxwell-Boltzmannovoj statistici. Srednja energija
takvog oscilatora je:

nhe
E=

h ne nh / kT

nh / kT

n =0

n =0

E=

nh / kT

n=0

nh / kT

n =0

h nx n

Uz e h / kT = x :

E=

n =0

= h
n

x + +2 x + 3x 2 + ...
1 + x + x 2 + x 3 + ...

n =0

E = hx (derivacija tog geometrijskog reda) / (beskonani geometrijski red)

Geometrijski red: 1 + x + x 2 + x 3 + ... =

1
1 x

Derivacija tog geometrijskog reda: x + +2 x + 3 x 2 + ... =

E = h

d
1
1
(
)=
(1 x) 2
dx 1 x

x
he h / kT
h
=
= h / kT
h / kT
1
1 x 1 e
e

Uz E 1 / Planck je izveo formulu za spektralnu gustou zraenja:

f ( , T ) =

c 8 hc
4 4

1
e

hc
kT

=
1

2 hc 2

hc
kT

(*)
1

Osnovna pretpostavka za R-J formulu je bio teorem o ekviparticiji energije koji kae da
svaki stupanj slobode, odnosno svaki nain titranja doprinosi energiji jednako i to s kT,
gdje je k = 1,38110-23 J/K = Boltzmannova konstanta.
Planck je traio ovisnost o valnoj duljini tako da:

f ( , T ) 0 za 0

Osim slaganja s eksperimentom, treba se vidjeti da se i drugi zakoni (StefanBoltzmannov i Wienov) mogu izvesti iz Planckovog zakona zraenja.

Integriranjem (*) po svim valnim duljinama dobije se:

I = f ( , T )d =
0

2 5 k 4 4
T
15c 2 h 3

2 k
se dobije vrijednost Stefan-Boltzmannove konstante.
15c 2 h3
Za velike valne duljine iz Planckovog zakona dobijemo R-J formulu jer za velike valne
duljine je:
A raunanjem

hc

e kT 1 +

hc
kT

To uvrstimo u (*):

f ( , T ) =

c 8 hc
1
c 8
=
kT =
4
4
hc

4 1+
4
1
kT

R-J formula

Odreivanje Wienove konstante iz Planckovog zakona zraenja:

hc

d
10hc
f ( , T ) = 6

Uz x =

1
e

hc
kT

+
1

2hc

kT

hc
kT

hc
=0
2 kT

hc
xe x
dobijemo: x
=5
kT
e 1

Slijedi numeriko rjeavanje i x0 = 4,965

hc
ili
4,965kT
hc
mT =
= 2,898 10 3 mK
4,965k

m =

Wienov zakon pomaka