DCAF Backgrounder

Vojni ataei
07/2007
Ko su vojni ataei?

Ko su vojni ataei?

Kako je nastala ova pozicija i na koji

nain se razvijala?

Vojni atae je pripadnik oruanih snaga koji slubu

obavlja u ambasadi kao predstavnik vojnog
establimenta svoje drave u inostranstvu, i koji na ovoj
funkciji uiva diplomatski status i imunitet. Vojni atae
predstavlja opti pojam koji ukljuuje osoblje iz svih
grana oruanih snaga, mada neke vee zemlje mogu
imenovati ataea za svaki ogranak slube ponaosob,
kao sto su ataei za vazduhoplovstvo ili mornaricu.

Koji su glavni zadaci vojnih ataea u

dananje vrijeme?
Kako razliite zemlje pristupaju poziciji
vojnog ataea?
Dokle se stiglo u reformi sistema vojnih
ataea ?
Gdje se moe nai vie informacija?

Vojni atae je obino odgovoran za sve aspekte

bilateralnih vojnih ili odbrambenih odnosa. Neke drave
razmjetaju ataee i za rad na drugim sigurnosnim
pitanjima, kao to su migracija ili pitanja policije i
pravosua.
Pripadnici dravnih oruanih snaga mogu takoe da
obavljaju slubu u okviru vojne misije pri nekoj od
regionalnih organizacija, kao to su NATO, EU, ECOWAS
ili UN. Ove osobe su uglavnom imenovane na funkciju
kao vojni savjetnici ili efovi misija. Njihovi zadaci
su najee multilateralni po prirodi, dok se sistem
vojnih ataea koncentrie na bilateralne odnose
vojnih establimenata. Ovaj Backgrounder e se
usmjeriti na potonju kategoriju i primijenie poglavito
zapadnoevropski pristup poziciji vojnog ataea.

Diplomatski status vojnih ataea

D CA F
Geneva Centre for the
Democratic Control
of Armed Forces
Ovaj dokument je dio serije DCAF Backgrounder
koja obezbjeuje kratak uvod u mnotvo pitanja
koja se tiu upravljanja sektorom bezbjednosti i
njegove reforme.

Beka konvencija o diplomatskim odnosima, potpisana 18.

aprila 1961., daje imunitet funkcionerima na osnovu njihove
klasifikacije u diplomatskoj misiji. Konvencija definie pravni
status vojnih ataea u lanu 7:
Pod rezervom odredaba l. 5, 8, 9 i 11, drava koja akredituje
imenuje po svom izboru lanove osoblja misije. to se tie
vojnih, pomorskih ili vazduhoplovnih ataea, drava kod
koje se akredituje moe zahtijevati da joj se njihova imena
unaprijed saopte radi davanja saglasnosti.
Iz gorenavedenog slijedi da se na osnovu odredbi Konvencije
vojni ataei smatraju lanovima diplomatskog osoblja koje
uiva puni imunitet.

Vojni ataei
Kako je nastala ova pozicija i na koji nain
se razvijala?
Pozicija vojnog ataea nastala je tokom 17. vijeka
u vrijeme Tridesetogodinjeg rata, kada je Vojvoda
od Rieljea poslao vojne oficire u inostranstvo
da odravaju vezu sa saveznicima, prate razvoje
na vojnom planu i prikupljaju informacije. U 18.
vijeku nastaje praksa rasporeivanja vojnih ataea
u ambasade. Do 19. vijeka veina zemalja koristila
je vojne ataee, to je predstavljalo trend ubrzan
nastankom nacionalnih ustanova za odbranu i
stvaranjem kolonijalnih imperija.
Dvadeseti vijek donio je dramatine promjene u
broju i obrazovanju vojnih ataea. Tokom ovog
perioda, povean broj drava, sve sloenija priroda
oruanih sistema i vei znaaj prikupljanja informacija
pojaali su potrebu za ataeima. Godine 1961., prava
i odgovornosti diplomata ozakonjeni su kroz Beku
konvenciju, a ataeima je dat isti status.
Promjene u bezbjednosnom ambijentu nakon
zavretka Hladnog rata predstavljaju veliki izazov
funkciji vojnog ataea i daju mu ulogu u dravnoj
odbrambenoj diplomatiji. Pored tradicionalnih
zadataka, vojni ataei danas moraju da se bave
irokim spektrom pitanja koja ukljuuju i:

reformu sistema odbrane i bezbjednosnog

sektora u zemljama u procesu demokratizacije,

sloene operacije za podrku

procesima i civilna vanredna stanja,

terorizam.

mirovnim

Vojna diplomatija
Glavna karakteristika vojne diplomatije je kombinovana
upotreba diplomatskih i vojnih sredstava. Aktivnosti
vojne diplomatije ukljuuju:

pruanje vojnih savjeta i pomoi zemljama koje

reformiu svoj sektor odbrane,

uspostavljanje mjeovitih civilnih i vojnih misija

u podrujima zahvaenim konfliktom ili u
postkonfliktnoj fazi,

razvoj novih mjera za kontrolu naoruanja,

razoruanja i mjera za jaanje bezbjednosti i
povjerenja, naroito kao odgovor zahtjevima iz
podruja zahvaenih konfliktom ili u postkonfliktnoj
fazi.

Vojna diplomatija nastala je najveim dijelom kao

odgovor zahtjevima zemalja Zapadnog Balkana i
Centralne i Istone Evrope, ali je kasnije igrala znaajnu
ulogu i u drugim regionima.
Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) bilo je prvi zagovornik vojne
diplomatije, prvi put pomenuvi ovaj koncept u svom
Pregledu strateke odbrane iz 1998. i oslovivi ulogu
ataea u ovom kontekstu. Nakon napada na SAD 11.
septembra 2001., UK se vratila svom Pregledu strateke
odbrane i razvila neto sto je nazvano Novo poglavlje.
Njime se stavlja akcenat na znaaj vojne diplomatije
prilikom rjeavanja uzroka sukoba i terorizma, kao i
koristi koja proizilazi iz irokog pristupa koji se nalazi u
sri Novog poglavlja. Kroz obavljanje funkcije vojnih
diplomata, vojni ataei UK daju znaajan doprinos borbi
svoje zemlje protiv terorizma.

Koji su glavni zadaci vojnih ataea u

dananje vrijeme?
Glavne uloge vojnih ataea su sljedee:

Ataeov spektar odnosa i zadataka irio se shodno

tome, a rasli su i zahtjevi za njegovom tehnikom
ekspertizom i strunim politikim znanjem. Brojna
deavanja ukazuju na to da e se ovaj trend nastaviti
i ubudue.

1. zatita vojnih i bezbjednosnih interesa svoje

zemlje,

U skladu s ovim promjenama, mnoge drave su

odluile da zaponu proces revizije svog sistema
vojnih ataea. Ponovo se razmatraju pitanja kao to
je nain na koji se upravlja ovom pozicijom, obuka
vojnih ataea za slubu, kao i gdje i na koji nain se
vri njihov razmjetaj. Najvei izazov u ovom procesu
je da se sistem vojnih ataea prilagodi savremenim
potrebama uz istovremeno potovanje budetskih
ogranienja koja mogu biti znaajna.

3. odravanje bezbjednosno-politike i vojne

mree koje je u stanju da funkcionie ak i u
vrijeme problematinih ili smanjenih bilateralnih
odnosa,

2. predstavljanje vojne vlasti svoje zemlje i

odravanje veze s vojnim vlastima drave u kojoj
se nalaze,

4. vrenje uloge vojnog i/ili bezbjednosnog

savjetnika ambasadora i osoblja ambasade,

Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces

Vojni ataei
5. praenje stanja u zemlji kod koje su akreditovani
(s fokusom na bezbjednost) i izvjetavanje vlasti
u domovini,
6. nadgledanje i rukovoenje aktivnostima koje se
odnose na dostupnost vojnim informacijama,
vojnu diplomatiju i bezbjednosnu saradnju,
kako u bilateralnim kontaktima tako i kroz
multilateralne programe kao to je NATO-ovo
Partnerstvo za mir,
7. promocija domae industrije ratne opreme u
nekim instancama, i
8. mogunost uestvovanja u rukovoenju
operacijama u sluaju vanrednog stanja i
mjerama pomoi u sluaju kriza.

Kako razliite zemlje pristupaju poziciji

vojnog ataea?
Oblast dejstva i struktura sistema vojnih ataea
razlikuje se od zemlje do zemlje u zavisnosti od njenih
bezbjednosnih prioriteta i raspoloivih sredstava.
Ambasada neke zemlje moze da bude bez ataea,
da ima jednog odgovornog za sve vojne odnose,
ili da ima nekoliko ataea od kojih svaki predstavlja
poseban ogranak oruanih snaga. Posljednji pristup
se obino primjenjuje u predstavnitvima SAD,
iji je sistem vojnih ataea najvei na svijetu i broji
na stotine osoba rasporeenih u 135 ambasada.
vajcarska, s druge strane, ima ukupno 17 ataea
koji obavljaju bilateralne odnose sa 72 drave.

Meu njima nalazi se i predstavnik ministarstva

vanjskih poslova, iji komentari imaju veliki uticaj na
konanu odluku. U drugim zemljama, kao na primjer
u Austriji, Francuskoj i u UK, isto ministarstvo ima
mali ili praktino nikakav uticaj jer odluku donosi
ministarstvo odbrane. Imenovanje na ovu funkciju
moe da zavisi i od dobijanja odobrenja od strateke
i/ili vojne obavjetajne slube, zdruenog taba, i/ili
ambasadora u zemlji u kojoj vojni atae treba da vri
slubu.
Kada preuzme poziciju, vojni atae postaje podreen
ambasadoru i po ranku se nalazi na drugoj, treoj
ili etvrtoj poziciji u ambasadi. U zemljama kao sto
je Austrija ambasador moe direktno da dodjeljuje
zadatke vojnom ataeu. Meutim, ovaj pristup nije
karakteristian za vei broj zemalja jer veina ataea
prima nareenja od ministarstva odbrane. Atae
o svom radu u redovnim intervalima izvjetava
odjeljenje vojnih ataea i vojne obavjetajne slube.
Vojni atae moe biti opozvan sa funkcije u bilo kom
trenutku ako se smatra da vie nije pogodan za tu
poziciju.
Kakvu obuku prolaze vojni ataei?
Obuku vojnih ataea obino ine tri glavne
komponente:

specijalizovani kurs jezika koji moe trajati od

nekoliko mjeseci do godinu dana. Potreban
nivo poznavanja lokalnog jezika zavisi od uslova
u zemlji u koju se vojni atae alje. Odravanje
korisnih odnosa s tamonjom vojskom moe
zahtijevati samo osnovno poznavanje (u
kombinaciji sa naprednim nivoom engleskog) ili
teno znanje jezika;

obuka koja se odnosi na konkretne duznosti

vojnog ataea, kao to su politika odbrane i
bezbjednosti, obavjetajne aktivnosti, protokol,
struktura oruanih snaga, kontrola naoruanja,
kontrola izvoza oruja i specijalizovan
kompjuterski trening;

kulturoloka obuka radi navikavanja vojnog

ataea na dravu kod koje se akredituje; u nekim
zemljama - Francuskoj, vajcarskoj - ova obuka
moze da ukljui i suprunika i ostale lanove
porodice.

Kako se vri odabir vojnih ataea i kako se nadgleda i

upravlja njihovim radom u razliitim zemljama?
Kada se otvori konkurs za poziciju vojnog ataea,
regrutacija se vri ili putem otvorenog konkursa
ili na prijedloge pojedinih grana slube. Vojni in
kandidata razlikuje se od zemlje do zemlje i kree
se od potpukovnika ili pukovnika do general
majora. Kvalifikovani kandidati esto govore jezik
i posjeduju znanje o dravi kod koje se akredituju
ali to predstavlja obavezan preduslov za dobijanje
posla. Visoko se cijene drutvenost, profesionalna
strunost i intelektualna znatielja.
Nakon to se izvri selekcija kandidata, zapoinje
konana faza izbora vojnog ataea. U vajcarskoj
vojnog ataea imenuje komisija za imenovanje koju
ine predstavnici osam razliitih odjeljenja vlade.

Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces

Vojni ataei
Nakon preuzimanja dunosti, vojni atae obino
ima priliku da nastavi kurseve jezika. Dodatne
mogunosti za uenje proistiu i iz povremenih
sastanaka sa vojnim osobljem u domovini i prisustva
na godinjim konferencijama vojnih ataea.
Tradicionalno se obuka za vojnog ataea vri na strogo
nacionalnoj osnovi. Meutim, u posljednjih nekoliko
godina pojavili su se i multilateralni programi obuke.
Primjer takvog programa je godinja Obuka za vojne
ataee koju vri enevski centar za bezbjednosnu
politiku. Program traje etiri dana i organizuje se
za grupu vojnih ataea iz vie od dvadeset zemalja
(dodatne informacije mogu se nai na www.gcsp.
ch/e/training/Short%20courses/DA%20Module/
index.htm
Koliko dugo traje sluba vojnog ataea?
Sluba vojnog ataea obino traje tri godine. Kao
u sluaju civilnih diplomata, pokuava se nai
ravnotea izmeu potreba za upoznavanjem prilika
na terenu i prenoenjem iskustava, i potrebe da
vojni atae ne odomai. I dok postoje opcije za
produetak mandata, njima se u sluaju vojnih
ataea ne pribjegava esto. Posao sam po sebi ne
predstavlja profesiju ve jednu od prilika koje se
pruaju u vojnoj karijeri.

Dokle se stiglo u reformi sistema vojnih

ataea?
Moe da se govori o dva glavna pristupa reformi.
Prvo, postoje zemlje iji su sistemi vojnih ataea
ostali uglavnom nepromijenjeni nakon zavretka
Hladnog rata. Tu spadaju drave koje sistem koriste
prvenstveno radi prikupljanja informacija. Drugo,
postoje zemlje koje su se fokusirale na preispitivanje
i preoblikovanje svojih sistema vojnih ataea.
Veina zemalja lanica EU i NATO spada u ovu
kategoriju. Neke drave, kao Austrija, primjenjuju
princip postepenosti, oslanjajui se na tekui proces
preispitivanja; neke, kao vajcarska, nastojale su da
reviziraju sistem vojnih ataea u jednom pokuaju.
Glavne karakteristike programa reformi su:

od bilateralnih ataea ka vojnim savjetnicima:

neke drave su smanjile broj bilateralnih
mjesta i poveale broj multilateralnih pozicija u
regionalnim vojnim misijama EU, UN ili NATO, ili
u njihovim tabovima, obzirom da se saradnja
i razmjena podataka u velikoj mjeri odvijaju u
ovim kontekstima. Multilateralni oficiri obavljaju
mnoge zadatke kao i bilatelarni vojni ataei ali
posjeduju vii in i potpadaju pod posebno
odjeljenje unutar ministarstva odbrane;

iz razvijenih ka zemljama u razvoju: neke

drave su sredite svojih aktivnosti premjestile s
tradicionalnog razmjetanja osoblja u susjedne
zemlje na razmjetanje u zemlje koje poprimaju
novi strateki znaaj. Na primjer, snane veze
izmeu vojski EU i NATO zemalja znaajno
su umanjile njihovu potrebu za razmjenom
vojnih ataea. Zapadnoevropske drave stoga
uspostavljaju nove pozicije vojnih ataea na
Bliskom Istoku, u Africi i Aziji, i istovremeno
ukidaju pozicije u susjednim dravama;

od bilateralne do multilateralne akreditacije:

neke drave su prele sa sistema posebnih ataea
stacioniranih u dvije ili tri razliite zemlje na sistem
u kom jedan atae odrava bilateralne odnose sa
dvije ili sve tri te drave. Atae je rasporeen u
jednu od drava u regionu i putuje esto u drugu
zemlju ili zemlje za koje je akreditovan. Slino
tome, dva ili tri ataea mogu biti rasporeeni
u istu zemlju u cilju odravanja bilateralnih
odnosa sa est ili sedam zemalja regiona. I dok

Uloga vojnog ataea u Libanu za vrijeme izraelskih

vojnih operacija 2006. godine
U kriznim podrujima ili u situacijama vanrednog
stanja vojni atae moe biti direktno ukljuen u
zadatke operativnog rukovoenja, kao to je civilna
evakuacija. Za vrijeme izraelske vojne kampanje ljeta
2006., francuski vojni atae u Libanu bio je veza izmeu
Francuske ambasade, vlasti zapadnih zemalje, libanske
vojske i francuskog vojnog osoblja dok je izvravao
bezbjednosne i evakuacione planove za civilno
stanovnitvo. U nastojanju da locira izolovane pojedince
i dovede ih do sigurnih okupljalita, atae je vrio
direktnu komandu nad francuskim vojnicima i upravljao
drugim sredstvima. On je bio zaduen i za uspostavljanje
logistikih mjesta za snabdjevanje za Privremene snage
UN-a u Libanu (UNIFIL) i Francusku ambasadu u Bejrutu
u saradnji sa libanskim osobljem.svoje zemlje protiv
terorizma.

Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces

Vojni ataei
ovakav pristup doprinosi efikasnijoj upotrebi
ogranienih sredstava i pomae da se obezbijedi
regionalni uvid u situaciju, on moe ograniiti
poznavanje prilika u pojedinim sredinama ili
umanjiti broj i raznovrsnost kontakata;

od rasporeivanja u druge drave do rada iz

domovine: pojedine zemlje su zamijenile ataee
kao lokalne zastupnike putujuim ataeima
koji odravaju bilateralne odnose sa vie
zemalja. I dok su lokalni ataei rasporeeni u
pojedinim regijama, putujui ataei obavljaju
dunosti iz domovine. Glavna prednost ovog
sistema je uteda sredstava. Meutim, sistem
ima i puno nedostataka, kao to su nedovoljno
poznavanje regiona, nedovoljno produbljene
mree kontakata, i smanjena pristupanost i
raspoloivost vojnog ataea koji ima obavezu da
izvrava i druge zadatke u domovini;

od stalnog ka privremenom: neke drave su

prele sa stalnog rasporeivanja vojnih ataea u
odreene zemlje na privremeno rasporeivanje
koje zavisi od potrebe u odreenoj vanrednoj
situaciji. Ovaj pristup takoe smanjuje ataeovo
poznavanje lokalnih prilika i linosti, i moe
ozbiljno umanjiti njegovu efikasnost;

od vojnog ataea do bezbjednosnog

ataea: parlamenti nekih zemalja zahtijevaju
da se pozicija vojnog ataea preimenuje u
bezbjednosni atae. Ovaj naziv moe preciznije
oslikati iri bezbjednosno-politiki pristup
zemlje koja akredituje ataea, ali je s druge strane
nemogue da jedna osoba obavlja dunosti
koje se tiu irokog spektra pitanja sektora
bezbjednosti. Nadalje, obzirom da djelotvornost
vojnog ataea zavisi od njegove sposobnosti da
uspostavi bilateralne vojne odnose sa zemljom u
kojoj radi, bezbjednosni atae koji ne posjeduje
potrebnu specijalizaciju moe da se pokae
nesposobnim da omogui kvalitetne odnose sa
pripadnicima bezbjednosnog establimenta.

prilagoavanje uloge vojnog ataea savremenim

bezbjednosnim prioritetima

Gdje se moe nai vie informacija?

Publikacije koje se bave sistemom vojnih ataea su rijetke.
Jedina opsena studija objavljena je 1959. godine, a radi se
o doktorskoj disertaciji sa jednog vajcarskog univerziteta
pod naslovom: Der Militrattach, seine vlker- und
landesrechtliche Stellung mit besonderer Bercksichtigung
der Schweizer Verhltnisse.

DCAF trenutno priprema dokument koji e pruiti detaljnije

informacije na osnovu poreenja sistema vojnih ataea
Austrije, Francuske, vajcarske, Njemake i UK. Ovaj
dokument bie dostupan na internet stranici www.dcaf.ch.

Svaka zemlja razvija sopstveni pristup sistemu vojnih

ataea. Spajanje ataea iz razliitih zemalja kao i
zvaninika koji ih obuavaju i rukovode njihovim
zadacima moglo bi pruiti znaajnu korist. Naroito
znaajno, takav pristup bi mogao uspostaviti forum
za razmjenu iskustava i ispitivanje novih naina za

Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces

Pristup pojedinih evropskih zemalja poziciji vojnog ataea

Austrija

Francuska

Njemaka

vajcarska

UK

Koja kancelarija
imenuje vojnog
ataea?

Ministarstvo odbrane i Zdrueni

stab

Ministarstvo odbrane i Zdrueni

stab

Ministarstvo odbrane uz akreditaciju Ministarstva

vanjskih poslova

Komisija sastavljena od predstavnika 8 vladinih

odjela

Direktor Vojne
diplomatije (vojni
oficir) i direktor
Vojno-politikih
odnosa (PDR)
u Ministarstvu
odbrane (civilno
lice)

Kome unutar
ministarstva
odbrane vojni
atae podnosi
izvjetaje?

ef odbrane,
Direkcija za
bezbjednosnu
politiku i odbranu,
Odjeljenje za
ataee

Zamjenik efa
Zdruenog osoblja
za meunarodne
odnose i vojnu
obavjetajnu
slubu (DRM)

Svi izvjetaju prvo

idu ambasadoru
a zatim drugim
slubama

Operativni
izvjetaju idu
Kancelariji
vojnog ataea;
Obavjetajni
podaci alju
se Kancelariji
za strateko
obavjetavanje

Direkcija PDR za
profesionalna pitanja; Odjeljenje
vojne diplomatije
za administrativna
pitanja; izvjetaji
se alju u Ministarstvo odbrane

Kakav profil
posjeduje aplikant prije imenovanja na mjesto
vojnog ataea?

Od potpukovnika
do brigadnog
generala iz redova
Ministarstva odbrane ili osoblja
iz viih komandnih
struktura

Od potpukovnika
do general majora
sa iskustvom u
obavjetajnom
radu, iz Zdruenog
osoblja i/ili iskustvom u zemlji u
koju se alje

Od vieg potpukovnika do brigadnog generala

Profesionalni ili
rezervni oficir
zaposlen u Ministarstvu odbrane;
rezervni oficir iz
privatnog sektora

Karakteristian
profil ne postoji ali oficiri
moraju posjedovati znaajno
i raznovrsno
iskustvo

Koliko dugo traje

misija vojnog
ataea?

4 godine sa
mogunou
produetka za jo
dvije ; produetak
misije ukoliko
se ne moe nai
zamjena ili u
vanrednoj situaciji

3 godine

3 godine

3 godine sa
mogunou
produetka za jo
jednu

Rasporeivanja
sa porodicom
traju 3 godine dok
individualna (u
mali broj zemalja,
npr. Irak) traju
1,5 do 2 godine ;
mogui produeci
misije za jo
jednu godinu uz
odobrenje

Kakvu obuku prolaze vojni ataei?

Standardan program obuke jo

ne postoji; novi
kurs e obuhvatati
jednu godinu
uenja jezika
kombinovanu sa
est mjeseci bezbjednosne politike

Kurs jezika; kurs

od tri mjeseca o
bezbjednosnoj
politici; kurs od
jedne sedmice
o drutvenom
protokolu za
suprunike

Kurs jezika i petoili estomjeseni

kurs za vojnog
ataea

Obuka od 11
mjeseci koja
obuhvata sve aspekte, ukljuujui
i obuku za
suprunika

Standardna obuka
za sve ataee
u cilju boljeg
upoznavanja sa
bezbjednosim
pitanjima; kurs
jezika obuhvata
nivoe od osnovnog
do specijalistikog
u zavisnosti od
zemlje u koju se
atae alje

Notes

SERIJA DCAF BACKGROUNDER

o reformi i rukovoenju sektorom bezbjednosti
DCAF Backgrounder obezbjeuje kratak uvod u mnotvo pitanja koja se tiu upravljanja sektorom bezbjednosti i njegove reforme.
Va komentar je dobrodoao. Molimo da poaljete svoje primjedbe i prijedloge na backgrounders@dcaf.ch
David Law je urednik serije DCAF Backgrounder.

Serija DCAF Backgrounder

Izazovi za obavjetajnu djelatnost

Djeca vojnici

Obavjetajne slube

Sistemi vojne pravde

Vojni ombudsman

Pravila ponaanja OSCE-a

Multietnike oruane snage

Parlamenti i donoenje budeta za odbranu

Nacionalna politika bezbjednost

Parlamenti i nabavka za sektor bezbjednosti

Parlamentarni odbori za odbranu i

bezbjednost

Slanje vojske u inostranstvo

Shvatanje reforme sektora bezbjednosti

Parlamentarni nadzor nad obavjetajnim

slubama

Sigurnosna provjera za sektor bezbjednosti

Privatna vojna preduzea

Vanredna stanja

www.dcaf.ch/backgrounders

DCA F

enevski centar za demokratsku kontrolu oruanih snaga (DCAF) promovie dobru upravu i reformu sektora
bezbjednosti. Centar vri istraivanja o dobrim praksama, ohrabruje razvoj odgovarajuih standarda na dravnom
i meunarodnom nivou, daje preporuke za razvoj odgovarajue politike, vri savjetodavnu ulogu i prua dravama
programe podrke. Partneri DCAF-a obuhvataju vlade, parlamente, institucije civilnog drutva, meunarodne
organizacije i niz aktera u sektoru bezbjednosti, kao to su policija, sudstvo, obavjetajne agencije, slube granine
bezbjednosti i vojska.
Posjetite nau Internet stranicu www.dcaf.ch