You are on page 1of 34

Pregled poglavlja

Johannes Lindner

Simulacija Igra uloga


Odjeljak 1

Pojam i ciljevi
Igra uloga kao simulaciona igra nudi mogunost
saznavanja, proivljavanja, oblikovanja socijalnih
naina ponaanja, te kreiranja objektivnih strategija
rjeenja.

Odjeljak 2

Korjeni igre uloga


Igra uloga je nastala u pozoritu i preko grupne
psihoterapije stigla je do obrazovanja i usavravanja.

Odjeljak 3

Varijante/ciljne grupe igre uloga


Ve teoretski korjeni pokazuju razliite oblike igre
uloga, kao i razliite ciljne grupe.

Odjeljak 4

Faze igre uloga


Igra uloga se sastoji iz vie faza: priprema, provedba,
refleksija/naknadna obrada.

Odjeljak 5

Razvoj jedne igre uloga


Putem opisa uloga utvruje se struktura igre.

Odjeljak 6

Polja problema kod igre uloga

Odjeljak 7

Igra uloga br.1: askanje


Od jednostavnijeg ka sloenijem!

Odjeljak 8

Igra uloga br.2: Kupovina automobila


Kupuje se novi automobil; koji od vanjskih slubenih
montaera ga treba dobiti.

Odjeljak 9

Igra strategija br.3: Brodolom


Jedan se brod prevrne i potone; koju opremu treba
spasiti?

Igra uloga/ Odjeljak 1/ Strana 1

Teorija

Pojam i ciljevi
Svakodnevno se sukobljavaju proturjeni interesi, dogaaju se konflikti. U jednoj firmi
se treba kupiti automobil za vanjske saradnike/ce. Pet saradnika/ca je prijavilo
potrebu za automobilom? Ko e ga dobiti?
Kod pedagoke igre uloga odigravaju se ciljano odreene situacije, npr. poslovni
razgovor ili neka scena iz svakodneovnog ivota, tj. ulazi se u fiktivnu situaciju i pokuava
se s njom nositi. Pedagoka igra uloga nudi kao simulativna igra mogunost da se otkriju
socijalne forme ponaanja, da se definiraju, proive, analiziraju i oblikuju konflikti interesa
i situacije odluke kao i da se po mogunosti stvore konkretne strategije rjeavanja. Pri
ovoj kompliciranoj metodi se bez rizika simuliraju socijalne situacije bliske realnosti
preuzimanjem uloga i dinaminom interakcijom.
Jedna stvar je npr. poznavati ekonomiju, ali sasvim drugaije je to znanje iskoristiti,
reagirati, prilaziti drugim osobama pri razgovorima, diskusijama i konfliktima. Igra
uloga prua podijum za neto takvo. Igra uloga ukljuuje sposobnosti interakcije i
analize uesnika, odnosno stimulira ih (socijalna kompetencija) i prua/produbljuje
struno znanje (struna kompetencija).
Ve mala djeca igraju u svom svijetu fantazija odreene ivotne situacije. Kod njih je
kartonska kutija prodavnica, jedno dijete je prodavaica, a drugo muterija. Jedna
djevojica moe biti majka, a djeak nevaspitano dijete. Igra je ovdje najprije
djelatnost bez svjesne svrhe koja je povezana sa zadovoljstvom. Predmet didaktike
igre uloga se ve namee. Prednost u odnosu na realnost se sastoji u tome da
pogreke nemaju posljedica i da je proces uenja povezan sa radou. Ova
motivacija se treba uvezati u kolske i poslovne procese uenja.

Igra uloga/ Odjeljak 2/ Strana 2

Teorija

Korijeni igre uloga


Prikaz na strani 1 daje pregled korijena pedagoke igre uloga. Baka igre uloga je
pozorite / gluma, majka je grupna psihoterapija. Socioloke teorije uloga su
utjecale na razliite koncepte igre uloga. Uenje koncentrirano na radnju kao i
razliite pedagoke kole su uvrstile koritenje igre uloga u poslovnom obrazovanju
i usavravanju.
2.1 Psiholoki temelji nastanak igre uloga
Lijenik, psihijatar i sociolog Jakob L. MORENO (1890 - 1974) razvio je 1922.
psihoterapijsku igru uloga za svoj model grupne psihoterapije. Metoda je nastala u
okviru njegovog rada s psihiki bolesnim osobama kojima je time omoguen uvid u
ponaanje drugih. Amatersko pozorite koje je osnovao i posmatranje djece koja su
se igrala pomoglo mu je da razvije terapijsku metodu: psihodramaterapiju u kojoj igra
uloga ima vanu funkciju. MORENO je razvio tehnike razmjene uloga, ogledavanja,
uduplavanja, prostornog i vremenskog otuenja.
MORENOVIM uspjesima, koji su se sastojali u tome da se pomou igre uloga
akterima omogui uvid u ponaanje treih osoba, bili su ohrabreni psiholozi koji su
poeli primijenjivati ovaj postupak u ostalim podrujima. Ova metoda nala je svoju
prvu primjenu u ekonomskom obrazovanju menadera, prije svega na Harvard
Business School, Massachusets, USA.
2.2 Socioloka igra uloga
U sociologiji uloga se sastoji u tome kako pojedinac spoznaje i oblikuje svoj
drutveni ivot, npr. u ulozi majke, kerke, prijateljice, slubenice, partnerice u tenisu,
potroaa itd. Svaki ovjek se u toku svog ivota socijalizira (djetinjstvo, kolovanje),
tj. on se upoznaje s ponaanjem koje zahtijeva odreene uloge. Sociologija poznaje
dva pojma uloga koji vode do dva koncepta igre uloga.
Tradicionalna teorija uloga (Merton, Parsons, Linton, Dahrendorf) poiva na
funkcionalizmu i polazi od toga da je djelovanje u ulozi funkcionalnije ukoliko su
jasnije propisane uloge (oekivanja drutva) tj. ukoliko se interpretacije normi uloga i
praktino ponaanje igraa meusobno poklapaju. Po ovom shvatanju se konflikti
uloga i time sopstvene interpretacije moraju izbjegavati jer mogu dovesti do
nestabilnosti podruja socijalnih veza.

Igra uloga/ Odjeljak 2/ Strana 3

Teorija
Interakcijska teorija uloga (Habermas, Krappmann, Dreitzel) se razvila u
sedamdesetim godinama na temelju simbolinog interakcionizma i kritikoj teoriji.
Stabilne nisu veze meu ulogama se norme ispunjavaju nereflektirano, nego one
veze u kojima partneri u interakciji mogu u okviru zadatog polja djelovanja zadovoljiti
individualne potrebe i ostvariti vlastite zamisli. Interakcija znai da subjekti (koji vide
razliite alternative u ponaanju) planiraju i realiziraju strategije u ponaanju koje su
ovisne o situaciji i time se prilagoavaju na osobenosti i reakcije partnera u
interakciji.
Igri uloga koja je razvijena na osnovu tradicionalne teorije uloga nedostaje prostora
djelovanja za subjektivnu interpretaciju uloga kroz same aktere, poeljno je samo
prilagoavanje/preuzimanje uloga (role taking) bez dalje refleksije.
Za humanu i produktivnu praksu igre uloga je interesantan koncept uloga koji se
zasniva na interakcijskoj teoriji uloga. Akterka se uivljava u ulogu (role-making),
ona spoznaje kako njena interpretacija utjee na odvijanje igre (preslikavanje
realnosti). Proces uenja se ovdje ne odvija samo apstrakcijom (role-taking) nego i
bavljenjem ulogom pri emu se ui kako da se iskoristi svaki prostor djelovanja koji
poiva u odreenoj ulozi. To znai da je mogue spoznati promjenjljivost socijalnog
sklopa uloga.
2.3 Nastava orijentirana na djelovanje
Oblikovanje nastave orijentirano na djelovanje spada u centralne teme pedagogije
zanimanja. Temelj raznolikosti metoda su klasino informativno predstavljanje i timski
/grupni rad, metoda sluaja otvara pristup mnogim drugim kompleksnim
metodama.
Igra uloga kao kompleksna metoda uenja orijantiranog na djelovanje predstavlja
pojaano povezivanje instrukcije (u informativnoj fazi i fazi refleksije) i konstrukcije
(koja zapravo ini fazu igre). S jedne strane ona se sastoji od razliitih metodskih
komponenti (informativno predstavljanje, sluaj, grupni rad, razgovor u razredu itd.),
a s druge strane je temelj za ostale kompleksne metode, npr. igra planiranja,
preduzee za vjebu, analiza dilema.

Igra uloga/ Odjeljak 3/ Strana 2

Teorija

Varijante/ciljne grupe igre


uloga
Ve su teoretske osnove pokazale razliite forme igre uloga koje proizilaze iz
namjere i ukljuuju razliite ciljne grupe. Da bi se pokazao spektar, mogu se
razlikovati sljedee varijante igre uloga:
Spontana igra uloga, onako kako je igraju djeca, odlikuje se time da se igrai s
reijskim uputama kao u igri/za uprave sami vode i variraju izmei igre i realnosti.
Sociodrama predstavlja konflikte unutar grupe, pokuava se nai rjeenje pomou
dramskog proivljavanja.
Psihodrama kao metoda psihoterapije tretira psihike komplekse.
Pri kratkoj scenskoj predstavi se ponavljaju pojedinane scene kolske ili radne
svakodnevnice. Ova igra uloga odgovara po tendenciji tradicionalnoj teoriji uloga,
npr. uvjebava se ponaanje pri razgovoru u kupovini ili pri intervjuu.
Igra uloga kao drutvena igra u kojoj uesnici uskau u razliite karaktere, npr.
viteke igre.
Pedagoka igra uloga kao predmet ovog rada zasluuje ire objanjenje koje
slijedi.
Ciljevi pedagoke igre uloga u strunom obrazovanju
Bazirajui se na interakcijskoj teoriji uloga putem igre uloga se ne provode samo
propisi za uloge (tj. ponaanje se ne uvjetuje), nego se dinamikom interakcijom
uesnika obezbjeuje prostor za orijentiranje u svijetu i za samoodluivanje. Cilj je
proireno razumijevanje ekonomije i stimuliranje socijalne kompetencije kao
odluujueg kriterija kvalifikacije pri ekonomskom obrazovanju i usavravanju.

Igra uloga/ Odjeljak 3/ Strana 3

Teorija
Igra uloga stimulira strune/drutvene bazne sposobnosti kao:
Sposobnost komunikacije i prezentacije. Uesnici vjebaju formuliranje i
artikuliranje stanovita kojih se dotiu drugi uesnici i sluaju ih.
Sposobnost kooperacije. Uesnici pripremaju ulogu u timu i razvijaju strategije.
Konflikt-menadment: uesnici vjebaju da racionalno reagiraju na emocionalne
istupe u diskusiji i da razumno prevladaju konfliktne situacije (racionalni nivo i nivo
odnosa se trebaju razdvojiti).
Distanca prema ulozi/konflikt s ulogom: uesnici mogu rtazviti sposobnost
distanciranja prema ulozi, ako npr. ubijeena protivnica eura uskoi u ulogu
predstavnice vlade. Uesnici mogu spoznati i konflikte s ulogom ukoliko npr. jedna
kranka i menaderica rtvuje rad s djecom da bi odogovrila zahtjevima zarade i
samim time interesima svojih akcionara.
Razraditi kompleksna rjeenja: uesnici trebaju spoznati da se za ekonomske
probleme rijetko pronalazi jedno pravo rjeanje. Za tee probleme postoje
uglavnom samo kompleksna rjeenja i ne tako esto potrebno jednostavno
rjeenje. Npr. zahtjev u okviru diskusije o socijalnim parazitima. Nezaposleni
trebaju raditi za drutvo da bi sprijeili da se novac za nezaposlene zloupotrijebi.
Taj zahtjev ne nalazi na odjek u problematici nezaposlenih (20 miliona
nezaposlenih u zemljama EU).
Tolerancija prema dvosmislenosti: uesnici vjebaju kako da se nose sa
vieznanim situacijama.
Socijalna i struna kompetencija?
Ciljevi uenja sadravaju istovremeno sticanje odnosno ponavljanje konkretnih
problema. Da bi se pregledao, razumio, ananlizirao opiran materijal i ukljuio se u
tok igre, integriraju se kognicija i emocija. Ovaj postupak podrava tezu da igra uloga
moe integrirati socijalnu i strunu kompetenciju. Ciljevi uenja, koji se sastoje u
tome da se poveu struni i socijalni aspekt, zahtijevaju igru uloga s detaljno zadanim
ulogama. Za BIRKENBIHL-a igra uloga prua mogunost da se, bazirano na
strunim spoznajama, radi na dranju. On se zalae za upotrebu igre uloga jer
malokoji ovjek mijenja svoje ponaanje samo na osnovu intelektualnog uvida.

Igra uloga/ Odjeljak 3/ Strana 4

Teorija

Funkcije igre uloga


U okviru ekonomskog obrazovanja i usavravanja ekonomsko-didaktika igra uloga
moe biti ukljuena u razliitim fazama nastave i tako ispuniti razliite funkcije.

Uvod

u novu tematiku (npr. na poetku nastavne jedinice o trokovima osoblja,


igra uloga o poveanju plae),
Razrada sadraja, tj. ciljano se razrauje prethodno znanje koje je sadrajno
vano za simulaciju, u nastavku se iskustva iz igre uloga upotrebljavaju za dalji
rad,
Ponavljanje i saetak nastavnih sadraja se ovdje koristi kao snaga za
motivaciju da bi se pobjeglo iz zamarajue rutine u razredu,
Provjera uspjeha u uenju, kompleksne situacije u kojima se mora djelovati u
grupi se mogu ukljuiti kao predmet provjere znanja u formi igre uloga.

Kada se treba ukljuiti igra uloga?


Ukoliko se tie konkretnih osoba (aktuelnost)
Suprotstavljeni interesi (konflikti)
Ukoliko ne postoji opevaee rjeenje

Igra uloga/ odjeljak 4/ strana 2

Teorija

Faze igre uloga


Primjena igre uloga je vezana za njenu funkciju. Od funkcije zavisi i uloga voe igrea time i uloga nastavnika/ce/trenera.
Uloga voe igre:

On vodi, upravlja, daje procjenu,


Prekida igru, kada mu se to uini primjerenim, utvruje ponovni poetak,
Brine se za medije, slike na tabli, flip-charts,
Pravi saetak, procjenjuje zajedno sa razredom, omoguava razmjenu,
Daje radne zadatke i djeluje kao strunjak za grupe uenika/ca.

Igra uloga se sastoji iz vie faza: priprema, provedba, ocjena (uporedi sliku strane 1). Posebno za fazu
procjene je potrebno planirati veliki vremenski udio.

Faza 1: Priprema (podjeljeno u pred- i informacionu fazu)


Jezgro je stvaranje zajednikih osnova. Predfaza je usko povezana sa prethodnim
nastavnim jedinkama, objanjavanju se bitni pojmovi, npr. za igru uloga
premjetanje proizvodnih odjeljenja iz Austrije u Bugarsku: situacija radnog trita u
Austriji i Bugarskoj, investicije austrijskih preduzea u inozemstvu i obim investicija
inozemnih preduzea u Bugarskoj, vrsta investicija.
Informaciona faza slui zagrijavanju grupe, motivaciji, razjanjavanju problema.
Ukoliko se po prvi put primjenjuje igra uloga neophodno je potrebno objasniti metodei
ciljeve uenja (upute za uenike/ce). Uenicima/cama polako treba pribliiti igre
uloga koje se tiu problema, pri tome se mogu primjeniti igre imitacije kako bi se
podstaklo umjee igre.
Voa igre utvruje uloge i djeli razred u grupe, koje razrauju jednu od uloga i iz
svoje sredine biraju jednog aktera za provoenje (faza igre). Raspodjela uloga moe
biti prvedena na razliite naine ( drijebom, odlukom razreda, javljaju se dobrovoljci,
redom...). Posebno prilikom dodjele uloga od strane razreda treba obratiti panju da
se isto ne odvija po ustaljenim klieima. Niti jedan/jedna od uenika/uenica ne smije
biti primoran/na na preuzimanje neke od uloga!

Igra uloga/ odjeljak 4/ strana 3

Teorija
Za razradu uloga postoje dvije alternative. Stepen predodreenosti jedne uloge
odraava pri tome stepen upravljanja igre uloga ( uporedi otvorena/ voena igra
uloga):
Materijali dolaze od voe igre uz opis sluaja za sve sudionike i specifine
informacije o ulogama za pojedniane grupe.
Ukljuivanje uenika/ca u informacionu odnosno pripremnu fazu: sadraji uloga
mogu biti razraeni u zajednikom razgovoru sa razredom. Za svaku ulogu moe
biti formirana manja grupa, tako da je svaki/a uenik/ca ukljuen/a u razradu
uloge. Podjele se radni nalozi za sopstveno prikupljanje informacija, tako da
uvoenje u ulogu moe uslijediti i pojedinanom radu kod kue (ovdje se
omoguava prelaz u projektima orijentisanu nastavu).
Za pripremnu fazu kao i za razradu uloga u grupi od pomoi moe biti slijedei radni
list. U informacionoj fazi potrebno je objasniti zadatke posmatraa. Jedan
odgovarajui list sa uputama moe biti od pomoi. Razredu mora biti jasno da kasnije
moraju ocjeniti dejstvo, blizinu stvarnosti, strunu ispravnost.

Faza 2: Provedba:
Moemo razlikovati dva osnovna postupka toka. Fish bowl-tehnika i multiplinarni
postupak. Fish bowl znai da glavni akteri igraju situaciju igre uloga, dok drugi lanovi
razreda sa strane posmatraju igru. Multiplinarni postupak cjelom razredu omoguava
aktivnost, pri emu se igra uloga odvija istovremeno u pojedinanim grupama. Fish
bowl-tehnika se posebno odnosi na drutvene, otvorene uenike/ce. Vodstvo igre pri
ovoj tehnici ima bolju mogunost kontrole, moe prekinuti igru ili deavanja spretnom
moderacijom upraviti u ispravnom smjeru. Multiplinarni postupak je onda prikladan
kada se radi o iskustvima svakog pojedniano. esto se na primjer primjenjuje u
nastavi jezika.
Faza igre uveliko ovisi od prostoru za igru, situaciji igre i zahtjevima prema vodstvu
igre. Najprije je potrebno pripremiti prostoriju za fazu igre, potrebno je pomjeriti
stolove, postaviti stolice, mogue je preureivanje zidova, izraditi kartice sa imenima
( ime uloge!) za uesnike/ce itd. Zahtjevi prema moderaciji razlikuju se u ovisnosti od
iskustava sudionika. Moderatori igru zapoinju pitanjima, eventualno sa ciljanom
provokacijom kako bi pobudili angaman uenika/ca. Na dalji tok igre moderatori ne
bi trebali direktno utjecati. Obrada pogrenih deavanja zadatak je faze refleksije.
Faza igre traje od 10-15 minuta, ne mora imati logini kraj, te stoga moe biti
prekinuta im se stvori baza za diskusiju/ naknadnu obradu koja e uslijediti.
Igrae/ice moramo oslovljavati imenima njihovih uloga.

Igra uloga / odjeljak 4/ strana 4

Teorija
Tok igre uveliko ovisi o sudjelovanju igraa/ica, njihova dinamika i angaman ine
dra ove metode. Oni moraju biti motivisani, involvirani, kako bi izali iz sebe da bi
simulacija mogla biti uspjena. Ovdje je neophodan veliki uinak vodstva igre, s
jedne strane ve pri izboru aktuelne i uenicima/cama bliske teme, a s druge strane
pri prezentaciji, prikazu problema, moderaciji, podjeli grupe i pri voenju faze igre
(moe biti preputeno iskusnim uenicima/cama).

Faza 3: Refleksija / osiguranje uinka uenja


Faza igre je stvorila nove zajednike temelje, imanentna evaluacija omoguava
osiguranje uinka uenja. Stoga faza evaluacije (refleksija/naknadna obrada) ima
poseban znaaj. Pri Feedback-u jedna osoba informie drugu kako su spoznali i
razumjeli njene naine postupanja pri igri uloga. Kako bi ova faza uspjeno protekla,
Feedback-pravila bi trebala stvoriti osnovu za pozitivnu Feedback-kulturu, jer
Feedback mijenja onog drugog i meusobne odnose. Pravila igre bi mogla da glase
ovako:
Za onoga ko daje Feedback: konkretno samospoznano ponaanje objektivno
opisati, bez moralisanja, bez paualnih miljenja, jasno i tano formulisati,
Feedback bi trebao obuhvatiti i pozitivne utiske, treba uzeti u obzir kapacitet
informacija drugoga.
Za onoga na koga se odnosi Feedback: Ne preuzimati odmah odbrambeni stav,
najprije samo sasluati, naknadno pitati i razjasniti. Dejstvo Feedbacka zavisi od
spremnosti otvorenog sluanja.
Poinjui sa Feedback-krugom najprije igrai uloga trebaju biti ispitani o njihovim
iskustvima: Kako vam je bilo, kako ste se osjeali, kako ste se ophodili jedni s
drugima? Zatim posmatrai uz pomo upitnika za posmatranje saoptavaju svoja
zapaanja, tek na kraju vodstvo igre saoptava svoje utiske. Za tano ispitivanje
argumentacione linije i kontrole ponaanja ne postoji bolje sredstvo od
(video)kamere, ona je nemilosrdna! Ona omoguava i ispitivanje djelovanja i
vanosti govora tijela. U diskusiji bi trebalo saeti i generalizirati tok igre, kako bi se
osigurao transfer na analogne sluajeve, a saznanja i vjetine bila utvrena i dalje
mogla biti koritena. Mogue strune greke koje bi se mogle pojaviti u fazi igre
trebaju obavezno biti razjanjene. Usporedba sa praksom, ukoliko se igra uloga
odnosi na jedan stvarni postupak/deavanje, je jedan posebno plodonosan nain
naknadne obrade. Struno gradivo igre uloga kao dio nastavnog gradiva treba iznai
mogunost kontrole uinka.

Igra uloga/ odjeljak 4/ strana 6

List sa napomenama za uenike/ce

Igra uloga
Igranje uloge U svom ivotu preuzimaju uloge- svjesno ili nesvjesno- u svakodnevici ponekad jako brzo
mijenjaju uloge. Oni su kerke, uenica, egrti, konzumenti, poreznici, teniski partneri/ce, prijatelji/ce,...
Preuzimati drugu ulogu Pri igri uloga svjesno preuzimaju jednu drugu ulogu. Biti e im potrebno vremena da
se snau. Istraiti e mogunosti, igrati e uloge moda onako kako su ih vidjeli kod drugih osoba, zatim e
promjeniti ulogu, isprobati kako to djeluje.
ta moete nauiti pri igri uloga?
Igra uloga Vam moe pomoi pri pronalaenju novih saznanja, pri samorazvoju. S jedne strane vodi ka iroj
spoznaji ekonomije, to znai
Vee obaziranje na ekoloka, socijalna, zdravstveno-politika i internacionalna razmiljanja ( npr. globalizacija,
dimenzija-Sjever-Jug) u nastavi ekonomike preduzea i ekonomije, prepoznavanje umreavanja privrede sa
drugim ivotnim oblastima (privredno i pravno opismenjavanje),
Postati svjestan injenice da svako od nas u privrednom ivotu zastupa druge interese, koji mogu voditi ka
konfliktima i suprostavljanju interesa,
Postati osjetljiv za privredno-politike postavke pitanja ivotne stvarnosti razviti novinsku kulturu.
S druge strane se putem igre uloga podstie Vaa socijalna kompetencija, kao bitan kriterij kvalifikacije za Va
poslovni ivot:
Sposobnost komunikacije i prezentacije:
Zastpanje argumenata
Spoznati samoga sebe, poveanje samopouzdanja
Razvijanje stratekog postupanja u timu
Analiza neverbalnih oblika izraavanja (govor tijela,...)
Shvatati druge i sluati ih
Sposobnost konflikta:
Prilikom sukoba miljenja odvojiti objektivni i subjektivni nivo, to znai objektivno argumentirati i ne napadati
osobu (kultura diskusije)
Dogovaranje kompromisa
Razviti Feedback-kulturu
Za pripremni rad u grupi U grupi se zajedno sa kolegicama i kolegama pripremate na igru uloga. Trebate
prikupiti to vei broj argumenata i mogunosti rjeenja. Razgovarajte jedni s drugima, koristite materijale i Vaa
iskustva.
Odluite ko e u Vaoj grupi igrati ulogu. Igra uloga ivi od spontanosti reakcija. Obzirom da nije mogue
predvidjeti ta e rei jedan suigra mora se spontano reagirati. Elementi igre uloga su jezik, izraz tijela i pokreti,
ne glumako umijee ve objektivno argumentiranje u dijalogu je u sreditu panje.
Poslije igre svojim kolegicama/kolegama dajte Feedback, to znai, informiite ih kako ste spoznali i shvatili njihov
nain ponaanja pri igri uloga. Mogui struni problemi bivaju oslovljeni, eventualno ispitani u poreenju s
praksom.

Igra uloga/ odjeljak 4/ strana 7


List sa napomenama za uenike/ce

Posmatranje
List sa napomenama
za uenike/ce

Oni nisu samo gledaoci! Kao posmatra imate vaan zadatak, Vi ste takorei ogledalo. Na
kraju igre dajete feedback.
Vano: Ne radi se o tome da li je neko bio to je mogue orginalniji, smjean ili glumaki
brilijantan ili je loe glumio. Dobro je to je objektivno ispravno, to je mogue, kao i u ivotu,
i ta mogunosti nude kao promjenu.
Nekoliko napomena

Govor tijela:
blokiranje, nervoza
Strune kompetencije:
sposobnost ubjeivanja, davanje argumenata odnoso injenica u pravo vrijeme,
Aktivno sluanje:
da li se prilagoavalo jedni drugima, da li se obraala panja na argumente
prethodnika
Kultura diskusije:
Prekidanja, lino potinjavanje, polemike, sasvim neravopravna raspodjela
vremena govora, strukture moi,
Cjelokupan utisak:
pojednianih uesnika/ca (uz voenje diskusije)
Kako procjenjujete rezultat diskusije?
Odnos ka stvarnosti:
Koliko je realistina simulacija? Da li se jedna diskusija zaista moe tako ili slino
odvijati? Koliko je realistino moderiralo vodstvo diskusije? Koliko je realistian bio
sadrajni tok?
Zakljuci za Vas:
ta ste iz toga nauili? Kakav je sad Va stav?

Igra uloga/ odjeljak 5/ strana 2

Teorija

Razvoj igre uloga


Zavisno od cilja igre uloga moemo razlikovati razliite vrste sastavljanja informacija
o ulogama. Putem opisa uloga (na kartama uloga) utvruje se struktura igre. Igre
uloga, koje zahtjevaju role taking (znai preuzimanje uloge), su prvenstveno voene
igre uloga. Omoguava li igra uloga visoki stepen individualnog oblikovanja uloge od
strane aktera, onda je razvoj igre uveliko otvoreniji.
Opis situacije koje odgovara studiji sluaja trebala bi sluiti kao polazite. To znai,
situacija igre uloga

je orjentisana na realnim injenicama;


izbjegava iznimne i sporedne situacije;
ne prezentira gotova rjeenja;
ostavlja prostor za odluke;
posjeduje karakter za podsticanje djelovanja odnosno
u sebi skriva motivaciju igre.

Karta uloga treba da sadri informacije o karakteru i namjeravano ponaanje uloge


koje treba predstaviti. Principijelno opis uloge daje podatke o sadrajnim i formalnim
teitima ovisno o ciljnoj grupi:

znanja i sposobnosti osobe,


motivi, predodbe o vrijednostima,
mo, autoritet,
stege i interesi.

Opis uloga treba biti formulisan u drugom licu kako bi bila omoguena identifikacija
sa napisanim. Iz istog razloga treba izbjei karakterizirajue opise (kao: Vi se ljutite
zato...), umjesto toga vie smisla ima opis situacija koje impliciraju ovaj osjeaj.
Oekujui rezultati ne trebaju otvoreno ili skriveno biti ugraeni u opis zadataka,
pogreni pravci razmiljanja mogu biti oslovljeni u naknadnoj obradi ili u daljoj
nastavi.

Igra uloga/ odjeljak 6/ strana 2

Teorija

Polja problema pri igri uloga


Igra uloga pred one koji ue stavlja velike zahtjeve. Obim priprema je veliki,
potrebno je napraviti i prilagoditi koncept igre i opise uloga. Neuspjeh didaktike
igre sauesnici doivljavaju posebno bolno, pri emu se mjerila ocjene prema
normalnoj nastavi esto uveliko poveavaju. Dok se uobiajena nastava sa
aktivnim sudjelovanjem od (ponekad puno nie) oko 50% ukupnog broja
uenika/ca smatra itekako uspjenom, odustajanje i malog broja suigraa u
jednoj didaktikoj igri ve vodi optem osjeaju da je sve propalo. Sve ovo
doprinosi injenici da didaktike igre uzimaju u svijesti uesnika visoku vrijednost,
ali u nastavnoj praksi produuju zapostavljeni poloaj odnosno ostaju ogranieni
na posebnim situacijama (probe poduavanja, projektni dani i sl.), kod kojih su
okvirni uslovi toliko povoljni, da se ak i didaktika igra moe provesti.
Od jednostavnijeg ka sloenijem. Udio sloenih metoda mora rasti i treba
vremena. Zahtjeva time s jedne strane konfrontaciju, koja korak po korak
napreduje od metodikog zahtjevanog nivoa, sa aktivnim i participativnim
metodama (npr. rad u parovima grupni rad situativna igra uloga ispitivanje
strunjaka planirana igra uloga).
Uvoenje u metodu. Izvan toga zahtjeva nastavu o nastavi, to znai
nastavnici/ce svojim uenicima/cama trebaju prenijeti znanja o metodama. Njima
time objanjavaju primjenjenu metodu kao i time stremljene ciljeve.
Na postizanje cilja uenja moe utjecano putem dinaminih procesa grupe.
Postoji nize moguih konflikata unutar malih grupa (koje e vjerovatno biti
formirane za obradu opisa uloga): odbijanje jednog lana grupe od strane grupe,
zadaci grupe ne bivaju uzeti za ozbiljno, formiranje grupacija, potreba za
dominacijom i slino.
Izvor greaka-opis uloga: Kod samog opisa uloga potrebno je obratiti panju na
niz izvora greaka kao: mnogo uloga, obiman sadraj uloga, nije mogue
prepoznati pravi problem, neaktuelnost i/ili bliskost uenicima/cama.

Igra uloga/ odjeljak 6/ strana 3

Teorija
Tok igre koje se ne moe planirati: Ponekad igre uloga preuzimaju tok koji nije
bio planiran. Vodstvo igre gubi kontrolu nad onim to se ui. U tom sluaju je faza
procjene/analize posebno vana, odnosno moe imati smisla ponoviti igru uloga,
ali onda pod drugim okolnostima, sa opisom uloga koji e put ka cilju uenja bolje
skicirati.

Uenici/ce sa slabijim uinkom: Kod nastavnih formi koje zahtjevaju aktivnost


uenika uvijek postoji opasnost da uenici/ce koji imaju neto slabiji uinak, koji
nisu tako dobri u artikulaciji, se na jedan nain strukturalno kanjavaju. Umjesto
da se njihova sposobnost komunikacije trenira u jednoj bezrizinoj situaciji, oni
se osjeaju uhvaenima u svojoj potekoi i povlae se od saradnje. Raspodjela
uloga uveliko ovisi o dobrovoljnom uinku, tako da imaju malo mogunosti za
vjebu, da se fazi zagrijavanja isprobaju sa relativno malim rizikom. Vodstvu igre
bi trebalo biti jasno da ovako razliiti tipovi uenika/ca postoje. Od sluaja do
sluaja je mogue reagirati na to, time to e se svjesno dodjeljivati pogodne
uloge.

Igra uloga zahtjeva puno vremena. Igr euloga tendiraju ka utroku mnogo
vremena i prostora. Zbog mnogo vremena koje je potrebno utroiti potrebno je
izvagati da li metodika oiglednost kod odabrane tematike opravdava zalaganje.
Pojedinane scenske igre ne bi takoe trebale dugo trajati.

Igra uloga/Odjeljak 7/Strana 1


Metodski list: Igra uloga br. 1

askanje
Koji su ciljevi?

Ova vjeba je pogodna za lagano ulaenje u kompleksnost


igre uloga. Cilj se sastoji u prepoznavanju kako se odvija
komunikacija izmeu dvije osobe, kako komuniciramo jako
selektivno, tj. vidimo i ujemo samo ono to elimo.
Komunikacija stoji pod utjecajem oformljenih miljenja o
sagovorniku.
Igra uloga eli pokazati ovakvo ponaanje jednostavnim
primjerima. askanje ovdje slui samo kao povod, samo
prva runda je zapravo askanje. U sljedeim rundama se
ne moe vie govoriti o askanju jer se tad ve svaki put
daju precizni zadaci. Ovim varijacijama se grupa uvodi u
tehnike igre uloga a da uesnici i ne primijete da se vie
ne radi o igri. Nakon svake runde slijedi kratka manevarska
kritika tako se grupa navikava i na taj segment.
Posljednja runda je, pedagoki posmatrano, najznaajnija
jer se ovdje treba razraditi manevarska kritika odnosno
feedback koji se sastoji u tome, da se nikoga ne moe
motivirati ili ubijediti u neto ukoliko se ne poznaju
njegove potrebe i ne uzmu se u obzir. Ova spoznaja
vai za skoro sve igre uloga.

Kako?
Pravila igre

Govori se o neobaveznim temama, npr. vrijeme, grad u


kome se uesnici nalaze, kakvo je bilo putovanje itd.
Trae se zajednike stvari s drugima, npr. isti hobiji:
sport, muzika, knjievnost, pozorite, putovanja itd.
Mogu se i nai linosti koje su zajedniki predmet
oboavanja, npr. pozorini, filmski glumci ili lica s tvekrana.
Oprezno se moe naeti i tema obitelj, npr. ukoliko su
oba sagovornika u braku i imaju djecu.
Pokuava se stvoriti ugodna atmosfera u kojoj se
sagovornici pohvaljuju i cijene.
Ne govori se o politici, vjeri ili bolestima.

Igra uloga/Odjeljak 7/Strana 2


Prva igra (5 minuta)

Druga igra
(7 minuta)

Nakon to su objanjena pravila igre, izabiru se dva


dobrovoljca za prvu igru. Dva igraa se kratko informiraju
da se prvo igra osnovna tema. Pretpostavljamo da jedan
od njih sjedi u hotelu za stolom, a drugi sjeda za isti sto uz
uobiajeno pitanju da li je mjesto slobodno. Osoba koja je
kasnije dola treba da zapone razogovor pitanjem:
Oprostite, jedno pitanje: moete li mi preporuiti neko jelo
koje je specijalitet ove kue? Iz ovoga se treba razviti
razgovor. Jedini cilj razgovora: ugodno askati i ostaviti
prijatan utisak na drugoga.
Sada voa seminara namijeta budilnik na pet minuta i puta
oba sagovornika da razgovaraju. Kada budilnik zazvoni,
razgovor se prekida. Ova vjeba se najee izvodi bez veih
pogreaka. Akteri se pohvaljuju za svoju igru i bira se sljedei
par.
Sada igramo varijaciju br. 1 na osnovnu temu: situacija je ista
kao i prije, dakle razgovor u restoranu hotela. Sada svaki
sagovornik dobija mali zadatak za ovaj razgovor. Upute se
daju odvojeno za svakog sagovornika!
Tako se prvi igra poziva na stranu i postavlja mu se
pitanje: Koje zanimanje biste rado imali osim vaeg
sadanjeg? Pod pretpostavkom da e uesnik odgovoriti
ljekar na selu, daje mu se sljedei zadatak: Vi ste dakle
sada u razgovoru seoski ljekar. To neete rei doborvoljno
ve samo ako Vas sagovornik utivo priupita, a ne ostavi
utisak pretjeranog insistiranja, onda mu recite Vae
zanimanje. Samo tako moete saznati koje zanimanje ima
Va sagovornik!
Onda dajte upute i drugom igrau, koji takoer bira eljeno
zanimanje. Onda grupi posmatraa recite o emu se radi i
imenujte oba zanimanja koje su sagovornici izabrali.
Igrai sada imaju sedam minuta za razgovor.

Igra uloga/Odjeljak 7/Strana 3


Trea igra
(7 minuta)

Nakon ove runde prelazite sa sljedeim parom na novu


varijaciju. Ovdje se radi o prethodno utvrenim miljenjima
koje oteavaju svaku vrstu komunikacije.
Dajte upute igrau br. 1 na sljedei nain: Sreete u
restoranu hotela jednog ovjeka s kojim zapoinjete
razgovor. Sluajno se prije toga na recepciji uli da je taj
ovjek operski pjeva. On meutim ne zna da vi to znate.
elite ga navesti da Vam ispria neto o svom
interesantnom zanimanju. Vi sami otkrivate Vae
zanimanje tek na upit sagovornika.
Igrau br. 2 dajte upute na sljedei nain: Po zanimanju
ste operski pjeva. Za stolom u restoranu dolazite u
razgovor s drugom osobom. Pokuajte da saznate njegovo
zanimanje, a svoje zanimanje, koje inae ne elite otkriti,
navedite samo onda ako vas sagovornik vjeto o tome
upita.

etvrta igra
(10 minuta)

Nakon ove runde prelazite s novim parom na novu


varijaciju.
Dajte upute igrau br. 1 na sljedei nain: Nikada ne
jedete salatu jer je Vaa majka prije uvijek salatu
pripremala sa sokom od limuna. Od tada, dakle od Vaeg
djetinjstva, salatu ne moete ak ni pogledati a kamoli
pojesti!
Igrau br. 2 dajte upute na sljedei nain: U restoranu
dolazite u razgovor s nekim ovjekom. Primijetili ste da je
odmah vratio salatu koja je dola uz njegovo jelo. Ali Vi ste
gotovo fanatini ljubitelj salate. Pokuajte nagovoriti Vaeg
susjeda za stolom da treba pojesti i salatu.
Ova runda treba trajati 10 minuta.

Igra uloga/ odjeljak 7/ strana 4


Refleksija etvrte igre

Po pravilu u seminaru se ne uspjeva protivnika salate


uiniti prijateljem salate. To je i nevano. Ono to je bitno
za refleksiju jeste da se u toku igre pravi ona greka koja je
se svakodnevno pojavljuje i u poslovnom ivotu, odnosno
da pokuavamo da onog drugog na neto nagovorimo.
Trebamo ubjediti ne nagovoriti! Ubjediti moemo u
svakom sluaju ako poznajemo potrebe drugoga, to znai
da djelimino poznajemo osobu, njene ciljeve i elje. Na to
se onda moemo nadovezivati.

Pomono sredstvo:
video

Ne postoji bolje sredstvo za povratne informacije o


ponaanju od kamere. Svako ko upravlja, prodaje ili
predaje, mora znati kako djeluje na druge; i to u
kombinaciji govorne rijei i govora tijela. To mu pokazuje, i
to nemilosrdno, kamera. Voa igre u ovom sluaju gotovo
da ne mora davati kritine napomene, ve u protivnom prije
svega djeluje podravajue.

Autor

Po ugledu -Michael Birkenbihl, 1981.

Igra uloga/ odjeljak 8/ strana 1


Metodski list: Igra uloga br. 2

Dilema oko novog automobila

Koji ciljevi?

U svakodnevici se neprestano susreu interesne


suprotnosti, dolazi do konflikata. U jednom preduzeu
treba kupiti novi automobil za vanjske saradnike/ce, pet
saradnika/ca prijavljuje potrebu za istim. Ko e dobiti
automobil? Igra uloga kao simulaciona igra nudi
mogunost saznavanja drutvenih naina ponaanja,
definisanja interesnih konflikata i situacija donoenja
odluka, proivljavanja, analiziranja, uobliavanja i mogue
kreiranje objektivnih strategija rjeenja.
Ova igra uloga slui i uenju koritenja kartica sa ulogama, u
ovom primjeru jo relativno malo napomena; u varijaciji nudi
se prijedlog pripreme obimnijih materijala npr. za jednu igru
uloga treba prekinuti proizvodnju zbog zagaenja okoline. Za
predstavnike/ce uloga mogu se tada pripremiti i opirnije
informacije kako bi se sadraj uenja mogao prihvatiti i odmah
primjeniti. (Bitno je da se vrijeme pripreme putem ove
varijacije uveliko poveava!)

Kako?
Poetna situacija
Pojedinani rad
(3 minute)

Principijelni sadrajni uvid vidi poglavlje 2/ studija sluaja/


odjeljak 7/strana 1+2. Grupa se dijeli u pet manjih grupa,
svaka od grupa dobiva jednu od kartica sa ulogama.
Zatim e svaki/a od uesnika/ca proitati svoju karticu sa
ulogama.

Igra uloga/odjeljak 8/strana 2


Grupni rad
(10 minuta)

U maloj grupi se priprema kako bi mogla biti obraena


uloga, kako bi se mogao postii cilj. U igri uloga bitna je
opaska da se iz male grupe nominira predstavnik/ca za
igru uloga. Ovaj igra treba biti dobro pripremljen od
drugih lanova male grupe i uivjeti se u ulogu, injenice i
dogaanja koja nisu opisana uputama o ulogama treba
tako rijeiti kako bi se, po njegovom/njenog miljenju, ona
rijeila u jednoj stvarnoj ivotnoj situaciji.

Sama igra uloga (cca.


Predstavnici malih grupa nastupaju, prostorija bi trebala biti
15 minuta) uz naknadnu ureena kao pri jednoj manjoj konferenciji, moderator
razmjenu informacija
otvara razgovor i kratko jo jednom objanjava
problematiku.
Prilikom razmjene informacija traba najprije biti analizirano
kako s se predstavnici osjeali u svojoj ulozi i da li su
miljenja da su uspjeno odigrali ulogu. U drugog koraku
daju
se
povratne
informacije
o
pojedinanim
argumentacijama, dakle sadrajni nivo. U treem koraku
rije je o jezikom i neverbalnom ponaanju, kao i o stilu
diskusije.
Varijacija (v a n o)

Izrauju se opirni materijali za pojedinane uloge, kako bi


se moglo bolje sadrajno argumentirati. Nakana je da
uenici/ce time razrauju odnosno produbljuju sadraje
uenja i iste primjenjuju u igri uloga.

Igra uloga/ odjeljak 8/ strana 3

Radni list Igra uloga br. 2

Dilema oko novog automobila


Uloga za majstora Ivana Reprova

Vi ste voa grupe jedne grupe za usluivanje kupaca. Svaki od Vaih saradnika vozi
Ladu, s kojom u toku dana posjeuje razliita radna mjesta.
Uvijek, kada Vi dobijete Ladu na raspolaganje, kako biste je zamjenili za staru,
morate rijeiti teki problem, ko od Vaih ljudi treba da dobije novu Ladu. esto pri
tome nastaju gorka osjeanja, jer svako od Vaih ljudi vjeruje da ima pravo na novi
automobil. I ta okolnost Vau nakanu da pravedno djelite ini jo teom. Sad ponovo
morate progutati gorku pilulu, jer su Vaoj grupi najavili novu Ladu.
Kako biste ovaj put problem rijeili to elegantnije odluili ste da odluku prepustite
uveliko Vaim ljudima. Vi ete samo prije svega primati prijedloge, kako bi se ova
akcija mogla provesti to je mogue pravednije. Nemojte do posljednjeg trenutka
zauzimati neki stav jer Vi elite uraditi ako je ikako mogue ono to ljudi smatraju
pravednim!

Igra uloga/ odjeljak 8/ strana 4

Radni list Igra uloga br. 2

Dilema oko novog automobila


Uloga za Georga:

Kada je sazrelo vrijeme za dodjelu nove Lade, miljenja ste da pripada Vama. Kao
prvo najdue ste u slubi, a kao drugo Vam se ne svia Va sadanji autobus. To je
po svoj prilici jedan automobil iz produkcije poslije godinjeg odmora-ponedjeljkom
ujutro, kojem svakog trenutka neto nedostaje, iako sasvim paljivo s njim
postupate. Ve dugo ekate priliku da se ponovo rijeite ovog vozila koje jo izgleda
kao novo.
Georg 15 godina u firmi, vozi 7 godina staru Ladu, stanje kilometrae: 70.000 km

Igra uloga/ odjeljak 8/ strana 5

Radni list Igra uloga br. 2

Dilema oko novog automobila


Uloga za Michaela

Vjerujete da zasluujete novo vozilo i sigurno ste ve na redu. Va sadanji


automobil je ve star a obzirom da Georg koji je najdue u slubi ionako ima dovoljno
nov automobil Vi trebate dobiti slijedeu Ladu. Vi ste svoj sadanji automobil odrali
u dobrom stanju tako da jo sasvim dobro izgleda. ovjek bi trebao zato biti
nagraen to automobil firme tako paljivo njeguje kao svoj vlastiti.
Michael 11 godina u firmi, vozi 10 godina staru Ladu, stanje kilometrae: 110.000 km

Igra uloga/ odjeljak 8/ strana 6

Radni list igra uloga br. 2

Dilema oko novog automobila


Uloga za Hansa

Morate se vie voziti nego veina drugih kolega, obzirom da radite samo izvan centra
grada. Imate jedan prilino star automobil i mislite da trebate dobiti novu Ladu, jer se
toliko puno vozite.
Hans 10 godina u firmi, vozi 9 godina staru Ladu, stanje kilometrae: 98.000 km

Igra uloga/ odjeljak 8/ strana 6

Radni list- igra uloga br.2

Dilema oko novog automobila


Uloga za Thomasa

Grijanje u Vaem sadanjem automobilu je preslabo. I kada je Petar prilikom sudara


udario u Vaa lijeva vrata teta je samo povrno uklonjena. Vrata proputaju suvie
mnogo hladnog zraka i Vi svoje este prehlade objanjavate tom injenicom. elite
imati topao automobil obzirom da morate prilino daleko voziti. Sve dok je automobil
tehniki ispravan i posjeduje dobre tokove i konice, svejedno Vam je da li je
automobil potpuno nov ili ne.
Thomas 5 godina u firmi, vozi 8 godina staru Ladu, stanje kilometrae: 85.000 km

Igra uloga/ odjeljak 8/strana 7

Radni list Igra uloga br.2

Dilema oko novog automobila


Uloga za Petra

Vozite najjadnije automobil grupe. Star je 10 godina, i prije nego to ste ga Vi dobili
ve je bio starudija. Nikad nije bio sasvim ispravan i ve se tri godine muite s njim.
Vrijeme je da konano dobijete pristojan automobil i izgleda samo pravednim da e
slijedea Lada biti Vaa. Niste imali nijednu nezgodu- izuzev jednom kada ste udarili
u Thomasova vrata, jer ih je otvorio kada ste se Vi unatrag vozili iz garae.
Peter 3 godine u firmi, vozi 10 godina staru Ladu, stanje kilometrae: 115.000 km

Simulacija igra uloga/ Odjeljak 9/ Strana 1

Metodski list: br. 3

Igra saradnje Brodolom/1


Koji su ciljevi?

Kako?

Ova igra saradnje je light verzija poznate igre NASA-e. Glavni


ciljevi su spoznati kakvo ponaanje je potrebno za odreenu
radnu grupu, a kakvo ponaanje ometa dnevna dostignua
jedne grupe u npr. jednoj firmi vjebaonici. Mladi ovjek treba
razviti spremnost da kritiki reflektira sopstveno ponaanje u
grupi i da ga u skladu s tim i promijeni.

Polazna situacija

Uenicima i uenicama se objanjava da se upravo nalaze u


dramatinoj situaciji. Njihov brod tone daleko od prve obale u
Atlantskom okeanu. Po etiri do est lanova grupe se
spaavaju u amcu, prije toga razmiljajui koja oprema im je
bezuvjetno potrebna za preivljavanje.

Samostalni rad (5
minuta)

Najprije treba svako za sebe poredati najvanije dijelove opreme


(vidi Radni list, dio Moj poredak). Najvaniji dio opreme dobija
onda broj 1, drugi po vanosti broj 2 do najmanje potrebnog s
brojem 15. Vrijeme ca. 5 minuta. Samostalni rad slui kao
priprema za grupni rad i treba osposobiti sve uesnike da daju
svoj doprinos.

Grupni rad
(20 minuta)

Formiraju se grupe od etiri do est lanova. Uenici i uenice


uporeuju poretke, obrazlau ih i razmjenjuju argumente. Radni
nalog za grupe glasi: usaglasiti se oko zajednikog poretka i taj
poredak unijeti u rubriku Grupni poredak. Po radnoj grupi se
rasporeuju jedan do dva posmatraa koji ne uestvuju u
diskusiji ve biljee ponaanje u grupi. Kao pomo posmatrai
dobijaju upitnik za posmatranje i mogu ga tako koristiti da
jednostavno zaokruuju uestalost odreenih formi ponaanja.
Vrijeme za grupni rad: do 20 minuta.

Simulacija Igra uloga /Odjeljak 9 /Strana 2

Metodski list: br.3

Igra saradnje Brodolom/2


Poreenje
rezultata

Nastavnik za vrijeme grupnog rada pie na tabli dijelove


opreme, a predstavnici grupa unose svoje poretke u matricu.
Oni trebaju obrazloiti po tri najvanija odnosno najmanje vana
dijela opreme. Tek nakon grupnih rezultata se predoava
rjeenje trgovake mornarice i unosi se u rubriku Idealni
poredak. Kao voa igre ne zadravajte se previe na
diskusijama oko tanosti poretka ve uenicima objasnite da se
ova igra sastoji u tome kako pronai grupno rjeenje.
Posmatrai mogu sada diskretno saopiti feedback
pojedinanim grupama. Osim toga pojedine grupe mogu
izraunati koliko bodova odstupaju od Idealnog rjeenja
(izraunati i zbrojiti razlike po poretku u apsolutnim ciframa).
Dodatno svaki lan grupe moe izraunati sopstveno
odstupanje. U pravilu dobre grupe osvoje izmeu 40 i 60 bodova
odstupanja dok pojedinani rezultat u normalnom sluaju ispada
znatno loije nego grupni rezultat.

Ponaanje u
radnoj grupi

Uenici i uenice prvo dobijaju takoer upitnik posmatranja i


trebaju razliitim bojama markirati one take koje smatraju
neophodnim odnosno (drugo bojom) take koje po njihovom
miljenju spreavaju grupni rad.
Nakon toga nastavnik/nastavnica predstavlja ukratko etiri
osnovne forme ponaanja u radnoj grupi. Sljedei zadatak je da
uenici svrstaju pojedinane take iz upitnika o ponaanju u
pravilnu rubriku radnog lista pod nazivom Ponaanje u radnoj
grupi. Rjeenja se zatim uporeuju.

Simulacija Igra uloga /Odjeljak 9 /Strana 3

Metodski list br. 3

Igra saradnje Brodolom/3


Sopstvena
refleksija

Svaki uenik i uenica markira na ispunjenom radnom listu


Ponaanje u radnoj grupi one sposobnosti koje se odnose na
njega.
Kao voa igre pazite na to da ne doe do agresivnog
raspoloenja u razredu i da se panja usmjeri na
samokritino rasvjetljavanje vlastitog ponaanja.
Jednostavno, mnogo je tee biti iskren prema samom sebi i
ne predati se iskuenju da se posveti drugima kako bi se
skrenula panja sa vlastitog ponaanja.

Dalji koraci

Sa liste formi ponaanja razred se mora usaglasiti kojih 10


taaka su najvanije i razviti 10 odgovarajuih pravila za grupni
rad. Ova zajedniki skrojena pravila e se zatim okaiti na zid u
razredu. Kako bi se dobio karakter ugovora, svi uenici i uenice
e potpisati sva pravila.

Dodaci

Radni list Brodolom


Rjeenje nastavnika
Upitnik za posmatranje: Osobine ponaanja u radnoj grupi
Radni list: Ponaanje u radnoj grupi

Izvor

Pawek 1998, po Schwbisch/Siems, adaptirao Lindner 2002

Simulacija Igra uloga/ odjeljak 9/ strana 4

Radni list br 3

Poetna situacija: Jedan brod tone daleko od slijedee obale Atlanskog okeana. Spasite se
sa lanovima svoje grupe u jedan spasilaki amac i morate odluiti koja je oprema
najvanija jer od toga zavisi preivljavanje cijele grupe. Pokuajte najprije da sami napravite
poredak najvanije opreme (5 minuta). Zatim uporedite Va rezultat sa ostalim lanovima
grupe i pokuajte da u grupi doete do zajednikog rjeenja (20 minuta).

Oprema

Sekstant

(slui za odreivanje poloaja, pri tome je


potreban i potpuno taan sat)

Ogledalo za brijanje
Kanistar sa 20 litara svjee vode
Mrea protiv komaraca
Hrana za opkrsbu u situacijama
nude
Pomorska karta
Spasilaki prsluk
10 litara dizel-ulja i upalja
Mali tranzistor
Harpun za ajkule
etiri kvadratna metra providne
plastine folije
Dva litra ruske votke
Pet metara najlonskog konopca
Dvije kutije okolade
Udica sa priborom

Moj
poredak

Poredak
grupe

Idealan
poredak

Simulacija Igra uloga/ odjeljak 9/ strana 5

Rjeenja br. 3
Oficiri Trgovake mornarice napravili su rang-listu predmeta uz objanjenje. Sredstva za
navigaciju nisu odluujua: prebrambeni artikli i prije svega svjea voda nee biti dovoljni do
trenutka kada e se sopstvenom snagom stii do obale malim spasilakim amcem. Izvor
rjeenja lei u injenici da se brodolomci uine vidljivima ekipama za spaavanje i da mogu
preivjeti prve sate. Veina spaavanja uslijede u prvih 36 sati. Svi predmeti koji mogu sluiti
kao signal su stoga posebno vana:

Idealni poredak
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Ogledalo za brijanje: sa ogledalom se mogu jako dobro davati signali


/znakovi (davanje siglana spasilakim avionima).
10 litara dizel-ulja: Jedna vunena nit potopljena u ulju se zapali i prije
svega nou privlai panju spasilakih ekipa na brodolomce.
Kanistar sa 20 litara svjee vode: bez vode je preivljavanje mogue
samo nekoliko dana
Hrana za opkrsbu u situacijama nude: Hrana je specijalno pripremljena
za situacije nude.
etiri metra providne plastine folije: Upotreba ove folije je viestruka:
hvatanje kinice, zatita od vode i vjetra...
Dvije kutije okolade: okolada ima veliku energetsku vrijednost i dobra
je hrana zalihe.
Udica sa priborom: Ribe se moraju naprije upecati.
Pet metara najlonskog konopca: za vezivanje opreme kako be ni ispala iz
amca.
Spasilaki prsluk: za ljude koji padnu s broda.
Harpun za ajkule: za odbranu od ajkula.
Dva litra ruske votke: prije svega za dezinficiranje otvorenih rana ( nije
dobra za piti zato to nadraava osjeaj ei)
Mali tranzistor: od male je koristi obzirom da moe samo primati a ne i
odailjati signale
Pomorska karta: Naelo je biti pronaen. emu nam koristi pomorska
karta bez navigacionih sredstava?
Mrea protiv komaraca: na otvorenom moru nema komaraca.
Sekstant: i ovdje vrijedi, uini se vidljivim pri brodolomu. ansa za
pristizanjem na daleku obalu prije potronje posljednjih rezervi vode i
hrane je jako mala. Osim toga je sekstant bez posebno tanog sata
bezvrijedan (hronometar).

Simulacija Igra uloga/ odjeljak 9/ strana 6

Radni list za posmatrae br. 3

Napomene za ponaanje
u radnoj grupi
Dva posmatraa po grupi biljee koji lanovi grupe pokazuju
slijedee naine ponaanja:
Povuen/a, eka da se neto desi

Olakava sebi, puta druge da pripremaju

Pokuaji vladanja diskusijom

Razmjenjuje informacije, organizira

Zapoinjanje radnih procesa

Jako uzbueno i preosjetljivo reagira

Ohrabruju na zajedniki rad

Argumentira

Ne mogu sluati

Oslovljava druge, eli da uje njihova


razmiljanja

Prikljuuju se veini ili jakom vodstvu


Ne uzima u obzir druge argumente
Nesmaostalni
Organizira
Uzima u obzir i podstie druge dobre
prijedloge

Doprinosi oputanju

Pokuaj ukljuivanja svih u rad

Pronalazi podudarnosti

Problem sachlich erklren

Pridaje veliku vrijednost razlikama

Rezultate, prijedloge saimaju i uporeuju

Vrijea druge

Omalovaavaju druge (miljenja)

Gotovo da ne govori, dri se po strani

Posreduju pri razliitim miljenjima

Zapisuje, izvjetava za grupu

Gotovo da ne pokazuje aktivnosti

Sa svim se slae

Nakon grupnog rada i nakon objave rjeenja radi se o stvarnoj svrsi ove vjebe:
sopstveno ponaanje u grupi treba biti kritiki razmatrano. Zatim uenici/ce
trebaju da iz ove liste oznae u jednoj boji (npr. zelenoj) sve pozitivne naine
ponaanja, a u drugoj boji (npr. zelenoj) sve negativne naine ponaanja.

Simulacija- Igra uloga / odjeljak 9/ strana 7

Radni list za posmatrae br. 3

Ponaanje u radnoj grupi


Poredajte sve osobine upitnika za posmatranje

Ponaanje
orijentisano
sebi

Ponaanje koje Ponaanje


podstie
orijentisano
saradnju
zadatku

Pasivno
ponaanje

lanovi ovog naina


ponaanja su jako
ubjeeni u sebe. Oni
vie misle na
ispunjavanje
sopstvenih ideja i
potreba nego da
pomognu grupi pri
rjeavanju zadatka.
Egoizam je ispred
zajednikog.

lanovi ove grupe se


prije svega brinu za
saradnju i
meusobnu pomo.
Zainteresirani su za
to da se svi dobro
osjeaju u grupi. Oni
uspostavljaju
ravnoteu i podstiu
komunikaciju.

Ovdje je rije o
lanovima grupe koji
su jako zainteresirani
za rjeenje zadatka
grupe. Predmet rada
je u prvom planu.
Razum i struna
kompetencija su bitni
a ne bavljanje
ovjekom.

Ovi lanovi grupe


dre se po strani iz
razliitih razloga. Ne
ele stajati u centru
panje, radije ekaju,
oprezni su, odnosno
lijeni i gotovo da ne
pokazuju inicijative.
Ubrzo se slau sa
svim i kreu se
zajedno za veinom.

Ponaanje koje je
posmatrano:

Ponaanje koje je
posmatrano:

Ponaanje koje je
posmatrano:

Ponaanje koje je
posmatrano:

Nakon rasporeivanja oblika ponaanja svako jo treba samokritino obiljeiti


one take koje se tiu njega/nje samoga/same. Gdje su Vae jae strane? ta
trebate promjeniti u Vaem ponaanju u grupi?

You might also like