Professional Documents
Culture Documents
Johannes Lindner
Pojam i ciljevi
Igra uloga kao simulaciona igra nudi mogunost
saznavanja, proivljavanja, oblikovanja socijalnih
naina ponaanja, te kreiranja objektivnih strategija
rjeenja.
Odjeljak 2
Odjeljak 3
Odjeljak 4
Odjeljak 5
Odjeljak 6
Odjeljak 7
Odjeljak 8
Odjeljak 9
Teorija
Pojam i ciljevi
Svakodnevno se sukobljavaju proturjeni interesi, dogaaju se konflikti. U jednoj firmi
se treba kupiti automobil za vanjske saradnike/ce. Pet saradnika/ca je prijavilo
potrebu za automobilom? Ko e ga dobiti?
Kod pedagoke igre uloga odigravaju se ciljano odreene situacije, npr. poslovni
razgovor ili neka scena iz svakodneovnog ivota, tj. ulazi se u fiktivnu situaciju i pokuava
se s njom nositi. Pedagoka igra uloga nudi kao simulativna igra mogunost da se otkriju
socijalne forme ponaanja, da se definiraju, proive, analiziraju i oblikuju konflikti interesa
i situacije odluke kao i da se po mogunosti stvore konkretne strategije rjeavanja. Pri
ovoj kompliciranoj metodi se bez rizika simuliraju socijalne situacije bliske realnosti
preuzimanjem uloga i dinaminom interakcijom.
Jedna stvar je npr. poznavati ekonomiju, ali sasvim drugaije je to znanje iskoristiti,
reagirati, prilaziti drugim osobama pri razgovorima, diskusijama i konfliktima. Igra
uloga prua podijum za neto takvo. Igra uloga ukljuuje sposobnosti interakcije i
analize uesnika, odnosno stimulira ih (socijalna kompetencija) i prua/produbljuje
struno znanje (struna kompetencija).
Ve mala djeca igraju u svom svijetu fantazija odreene ivotne situacije. Kod njih je
kartonska kutija prodavnica, jedno dijete je prodavaica, a drugo muterija. Jedna
djevojica moe biti majka, a djeak nevaspitano dijete. Igra je ovdje najprije
djelatnost bez svjesne svrhe koja je povezana sa zadovoljstvom. Predmet didaktike
igre uloga se ve namee. Prednost u odnosu na realnost se sastoji u tome da
pogreke nemaju posljedica i da je proces uenja povezan sa radou. Ova
motivacija se treba uvezati u kolske i poslovne procese uenja.
Teorija
Teorija
Interakcijska teorija uloga (Habermas, Krappmann, Dreitzel) se razvila u
sedamdesetim godinama na temelju simbolinog interakcionizma i kritikoj teoriji.
Stabilne nisu veze meu ulogama se norme ispunjavaju nereflektirano, nego one
veze u kojima partneri u interakciji mogu u okviru zadatog polja djelovanja zadovoljiti
individualne potrebe i ostvariti vlastite zamisli. Interakcija znai da subjekti (koji vide
razliite alternative u ponaanju) planiraju i realiziraju strategije u ponaanju koje su
ovisne o situaciji i time se prilagoavaju na osobenosti i reakcije partnera u
interakciji.
Igri uloga koja je razvijena na osnovu tradicionalne teorije uloga nedostaje prostora
djelovanja za subjektivnu interpretaciju uloga kroz same aktere, poeljno je samo
prilagoavanje/preuzimanje uloga (role taking) bez dalje refleksije.
Za humanu i produktivnu praksu igre uloga je interesantan koncept uloga koji se
zasniva na interakcijskoj teoriji uloga. Akterka se uivljava u ulogu (role-making),
ona spoznaje kako njena interpretacija utjee na odvijanje igre (preslikavanje
realnosti). Proces uenja se ovdje ne odvija samo apstrakcijom (role-taking) nego i
bavljenjem ulogom pri emu se ui kako da se iskoristi svaki prostor djelovanja koji
poiva u odreenoj ulozi. To znai da je mogue spoznati promjenjljivost socijalnog
sklopa uloga.
2.3 Nastava orijentirana na djelovanje
Oblikovanje nastave orijentirano na djelovanje spada u centralne teme pedagogije
zanimanja. Temelj raznolikosti metoda su klasino informativno predstavljanje i timski
/grupni rad, metoda sluaja otvara pristup mnogim drugim kompleksnim
metodama.
Igra uloga kao kompleksna metoda uenja orijantiranog na djelovanje predstavlja
pojaano povezivanje instrukcije (u informativnoj fazi i fazi refleksije) i konstrukcije
(koja zapravo ini fazu igre). S jedne strane ona se sastoji od razliitih metodskih
komponenti (informativno predstavljanje, sluaj, grupni rad, razgovor u razredu itd.),
a s druge strane je temelj za ostale kompleksne metode, npr. igra planiranja,
preduzee za vjebu, analiza dilema.
Teorija
Teorija
Igra uloga stimulira strune/drutvene bazne sposobnosti kao:
Sposobnost komunikacije i prezentacije. Uesnici vjebaju formuliranje i
artikuliranje stanovita kojih se dotiu drugi uesnici i sluaju ih.
Sposobnost kooperacije. Uesnici pripremaju ulogu u timu i razvijaju strategije.
Konflikt-menadment: uesnici vjebaju da racionalno reagiraju na emocionalne
istupe u diskusiji i da razumno prevladaju konfliktne situacije (racionalni nivo i nivo
odnosa se trebaju razdvojiti).
Distanca prema ulozi/konflikt s ulogom: uesnici mogu rtazviti sposobnost
distanciranja prema ulozi, ako npr. ubijeena protivnica eura uskoi u ulogu
predstavnice vlade. Uesnici mogu spoznati i konflikte s ulogom ukoliko npr. jedna
kranka i menaderica rtvuje rad s djecom da bi odogovrila zahtjevima zarade i
samim time interesima svojih akcionara.
Razraditi kompleksna rjeenja: uesnici trebaju spoznati da se za ekonomske
probleme rijetko pronalazi jedno pravo rjeanje. Za tee probleme postoje
uglavnom samo kompleksna rjeenja i ne tako esto potrebno jednostavno
rjeenje. Npr. zahtjev u okviru diskusije o socijalnim parazitima. Nezaposleni
trebaju raditi za drutvo da bi sprijeili da se novac za nezaposlene zloupotrijebi.
Taj zahtjev ne nalazi na odjek u problematici nezaposlenih (20 miliona
nezaposlenih u zemljama EU).
Tolerancija prema dvosmislenosti: uesnici vjebaju kako da se nose sa
vieznanim situacijama.
Socijalna i struna kompetencija?
Ciljevi uenja sadravaju istovremeno sticanje odnosno ponavljanje konkretnih
problema. Da bi se pregledao, razumio, ananlizirao opiran materijal i ukljuio se u
tok igre, integriraju se kognicija i emocija. Ovaj postupak podrava tezu da igra uloga
moe integrirati socijalnu i strunu kompetenciju. Ciljevi uenja, koji se sastoje u
tome da se poveu struni i socijalni aspekt, zahtijevaju igru uloga s detaljno zadanim
ulogama. Za BIRKENBIHL-a igra uloga prua mogunost da se, bazirano na
strunim spoznajama, radi na dranju. On se zalae za upotrebu igre uloga jer
malokoji ovjek mijenja svoje ponaanje samo na osnovu intelektualnog uvida.
Teorija
Uvod
Teorija
Igra uloga se sastoji iz vie faza: priprema, provedba, ocjena (uporedi sliku strane 1). Posebno za fazu
procjene je potrebno planirati veliki vremenski udio.
Teorija
Za razradu uloga postoje dvije alternative. Stepen predodreenosti jedne uloge
odraava pri tome stepen upravljanja igre uloga ( uporedi otvorena/ voena igra
uloga):
Materijali dolaze od voe igre uz opis sluaja za sve sudionike i specifine
informacije o ulogama za pojedniane grupe.
Ukljuivanje uenika/ca u informacionu odnosno pripremnu fazu: sadraji uloga
mogu biti razraeni u zajednikom razgovoru sa razredom. Za svaku ulogu moe
biti formirana manja grupa, tako da je svaki/a uenik/ca ukljuen/a u razradu
uloge. Podjele se radni nalozi za sopstveno prikupljanje informacija, tako da
uvoenje u ulogu moe uslijediti i pojedinanom radu kod kue (ovdje se
omoguava prelaz u projektima orijentisanu nastavu).
Za pripremnu fazu kao i za razradu uloga u grupi od pomoi moe biti slijedei radni
list. U informacionoj fazi potrebno je objasniti zadatke posmatraa. Jedan
odgovarajui list sa uputama moe biti od pomoi. Razredu mora biti jasno da kasnije
moraju ocjeniti dejstvo, blizinu stvarnosti, strunu ispravnost.
Faza 2: Provedba:
Moemo razlikovati dva osnovna postupka toka. Fish bowl-tehnika i multiplinarni
postupak. Fish bowl znai da glavni akteri igraju situaciju igre uloga, dok drugi lanovi
razreda sa strane posmatraju igru. Multiplinarni postupak cjelom razredu omoguava
aktivnost, pri emu se igra uloga odvija istovremeno u pojedinanim grupama. Fish
bowl-tehnika se posebno odnosi na drutvene, otvorene uenike/ce. Vodstvo igre pri
ovoj tehnici ima bolju mogunost kontrole, moe prekinuti igru ili deavanja spretnom
moderacijom upraviti u ispravnom smjeru. Multiplinarni postupak je onda prikladan
kada se radi o iskustvima svakog pojedniano. esto se na primjer primjenjuje u
nastavi jezika.
Faza igre uveliko ovisi od prostoru za igru, situaciji igre i zahtjevima prema vodstvu
igre. Najprije je potrebno pripremiti prostoriju za fazu igre, potrebno je pomjeriti
stolove, postaviti stolice, mogue je preureivanje zidova, izraditi kartice sa imenima
( ime uloge!) za uesnike/ce itd. Zahtjevi prema moderaciji razlikuju se u ovisnosti od
iskustava sudionika. Moderatori igru zapoinju pitanjima, eventualno sa ciljanom
provokacijom kako bi pobudili angaman uenika/ca. Na dalji tok igre moderatori ne
bi trebali direktno utjecati. Obrada pogrenih deavanja zadatak je faze refleksije.
Faza igre traje od 10-15 minuta, ne mora imati logini kraj, te stoga moe biti
prekinuta im se stvori baza za diskusiju/ naknadnu obradu koja e uslijediti.
Igrae/ice moramo oslovljavati imenima njihovih uloga.
Teorija
Tok igre uveliko ovisi o sudjelovanju igraa/ica, njihova dinamika i angaman ine
dra ove metode. Oni moraju biti motivisani, involvirani, kako bi izali iz sebe da bi
simulacija mogla biti uspjena. Ovdje je neophodan veliki uinak vodstva igre, s
jedne strane ve pri izboru aktuelne i uenicima/cama bliske teme, a s druge strane
pri prezentaciji, prikazu problema, moderaciji, podjeli grupe i pri voenju faze igre
(moe biti preputeno iskusnim uenicima/cama).
Igra uloga
Igranje uloge U svom ivotu preuzimaju uloge- svjesno ili nesvjesno- u svakodnevici ponekad jako brzo
mijenjaju uloge. Oni su kerke, uenica, egrti, konzumenti, poreznici, teniski partneri/ce, prijatelji/ce,...
Preuzimati drugu ulogu Pri igri uloga svjesno preuzimaju jednu drugu ulogu. Biti e im potrebno vremena da
se snau. Istraiti e mogunosti, igrati e uloge moda onako kako su ih vidjeli kod drugih osoba, zatim e
promjeniti ulogu, isprobati kako to djeluje.
ta moete nauiti pri igri uloga?
Igra uloga Vam moe pomoi pri pronalaenju novih saznanja, pri samorazvoju. S jedne strane vodi ka iroj
spoznaji ekonomije, to znai
Vee obaziranje na ekoloka, socijalna, zdravstveno-politika i internacionalna razmiljanja ( npr. globalizacija,
dimenzija-Sjever-Jug) u nastavi ekonomike preduzea i ekonomije, prepoznavanje umreavanja privrede sa
drugim ivotnim oblastima (privredno i pravno opismenjavanje),
Postati svjestan injenice da svako od nas u privrednom ivotu zastupa druge interese, koji mogu voditi ka
konfliktima i suprostavljanju interesa,
Postati osjetljiv za privredno-politike postavke pitanja ivotne stvarnosti razviti novinsku kulturu.
S druge strane se putem igre uloga podstie Vaa socijalna kompetencija, kao bitan kriterij kvalifikacije za Va
poslovni ivot:
Sposobnost komunikacije i prezentacije:
Zastpanje argumenata
Spoznati samoga sebe, poveanje samopouzdanja
Razvijanje stratekog postupanja u timu
Analiza neverbalnih oblika izraavanja (govor tijela,...)
Shvatati druge i sluati ih
Sposobnost konflikta:
Prilikom sukoba miljenja odvojiti objektivni i subjektivni nivo, to znai objektivno argumentirati i ne napadati
osobu (kultura diskusije)
Dogovaranje kompromisa
Razviti Feedback-kulturu
Za pripremni rad u grupi U grupi se zajedno sa kolegicama i kolegama pripremate na igru uloga. Trebate
prikupiti to vei broj argumenata i mogunosti rjeenja. Razgovarajte jedni s drugima, koristite materijale i Vaa
iskustva.
Odluite ko e u Vaoj grupi igrati ulogu. Igra uloga ivi od spontanosti reakcija. Obzirom da nije mogue
predvidjeti ta e rei jedan suigra mora se spontano reagirati. Elementi igre uloga su jezik, izraz tijela i pokreti,
ne glumako umijee ve objektivno argumentiranje u dijalogu je u sreditu panje.
Poslije igre svojim kolegicama/kolegama dajte Feedback, to znai, informiite ih kako ste spoznali i shvatili njihov
nain ponaanja pri igri uloga. Mogui struni problemi bivaju oslovljeni, eventualno ispitani u poreenju s
praksom.
Posmatranje
List sa napomenama
za uenike/ce
Oni nisu samo gledaoci! Kao posmatra imate vaan zadatak, Vi ste takorei ogledalo. Na
kraju igre dajete feedback.
Vano: Ne radi se o tome da li je neko bio to je mogue orginalniji, smjean ili glumaki
brilijantan ili je loe glumio. Dobro je to je objektivno ispravno, to je mogue, kao i u ivotu,
i ta mogunosti nude kao promjenu.
Nekoliko napomena
Govor tijela:
blokiranje, nervoza
Strune kompetencije:
sposobnost ubjeivanja, davanje argumenata odnoso injenica u pravo vrijeme,
Aktivno sluanje:
da li se prilagoavalo jedni drugima, da li se obraala panja na argumente
prethodnika
Kultura diskusije:
Prekidanja, lino potinjavanje, polemike, sasvim neravopravna raspodjela
vremena govora, strukture moi,
Cjelokupan utisak:
pojednianih uesnika/ca (uz voenje diskusije)
Kako procjenjujete rezultat diskusije?
Odnos ka stvarnosti:
Koliko je realistina simulacija? Da li se jedna diskusija zaista moe tako ili slino
odvijati? Koliko je realistino moderiralo vodstvo diskusije? Koliko je realistian bio
sadrajni tok?
Zakljuci za Vas:
ta ste iz toga nauili? Kakav je sad Va stav?
Teorija
Opis uloga treba biti formulisan u drugom licu kako bi bila omoguena identifikacija
sa napisanim. Iz istog razloga treba izbjei karakterizirajue opise (kao: Vi se ljutite
zato...), umjesto toga vie smisla ima opis situacija koje impliciraju ovaj osjeaj.
Oekujui rezultati ne trebaju otvoreno ili skriveno biti ugraeni u opis zadataka,
pogreni pravci razmiljanja mogu biti oslovljeni u naknadnoj obradi ili u daljoj
nastavi.
Teorija
Teorija
Tok igre koje se ne moe planirati: Ponekad igre uloga preuzimaju tok koji nije
bio planiran. Vodstvo igre gubi kontrolu nad onim to se ui. U tom sluaju je faza
procjene/analize posebno vana, odnosno moe imati smisla ponoviti igru uloga,
ali onda pod drugim okolnostima, sa opisom uloga koji e put ka cilju uenja bolje
skicirati.
Igra uloga zahtjeva puno vremena. Igr euloga tendiraju ka utroku mnogo
vremena i prostora. Zbog mnogo vremena koje je potrebno utroiti potrebno je
izvagati da li metodika oiglednost kod odabrane tematike opravdava zalaganje.
Pojedinane scenske igre ne bi takoe trebale dugo trajati.
askanje
Koji su ciljevi?
Kako?
Pravila igre
Druga igra
(7 minuta)
etvrta igra
(10 minuta)
Pomono sredstvo:
video
Autor
Koji ciljevi?
Kako?
Poetna situacija
Pojedinani rad
(3 minute)
Vi ste voa grupe jedne grupe za usluivanje kupaca. Svaki od Vaih saradnika vozi
Ladu, s kojom u toku dana posjeuje razliita radna mjesta.
Uvijek, kada Vi dobijete Ladu na raspolaganje, kako biste je zamjenili za staru,
morate rijeiti teki problem, ko od Vaih ljudi treba da dobije novu Ladu. esto pri
tome nastaju gorka osjeanja, jer svako od Vaih ljudi vjeruje da ima pravo na novi
automobil. I ta okolnost Vau nakanu da pravedno djelite ini jo teom. Sad ponovo
morate progutati gorku pilulu, jer su Vaoj grupi najavili novu Ladu.
Kako biste ovaj put problem rijeili to elegantnije odluili ste da odluku prepustite
uveliko Vaim ljudima. Vi ete samo prije svega primati prijedloge, kako bi se ova
akcija mogla provesti to je mogue pravednije. Nemojte do posljednjeg trenutka
zauzimati neki stav jer Vi elite uraditi ako je ikako mogue ono to ljudi smatraju
pravednim!
Kada je sazrelo vrijeme za dodjelu nove Lade, miljenja ste da pripada Vama. Kao
prvo najdue ste u slubi, a kao drugo Vam se ne svia Va sadanji autobus. To je
po svoj prilici jedan automobil iz produkcije poslije godinjeg odmora-ponedjeljkom
ujutro, kojem svakog trenutka neto nedostaje, iako sasvim paljivo s njim
postupate. Ve dugo ekate priliku da se ponovo rijeite ovog vozila koje jo izgleda
kao novo.
Georg 15 godina u firmi, vozi 7 godina staru Ladu, stanje kilometrae: 70.000 km
Morate se vie voziti nego veina drugih kolega, obzirom da radite samo izvan centra
grada. Imate jedan prilino star automobil i mislite da trebate dobiti novu Ladu, jer se
toliko puno vozite.
Hans 10 godina u firmi, vozi 9 godina staru Ladu, stanje kilometrae: 98.000 km
Vozite najjadnije automobil grupe. Star je 10 godina, i prije nego to ste ga Vi dobili
ve je bio starudija. Nikad nije bio sasvim ispravan i ve se tri godine muite s njim.
Vrijeme je da konano dobijete pristojan automobil i izgleda samo pravednim da e
slijedea Lada biti Vaa. Niste imali nijednu nezgodu- izuzev jednom kada ste udarili
u Thomasova vrata, jer ih je otvorio kada ste se Vi unatrag vozili iz garae.
Peter 3 godine u firmi, vozi 10 godina staru Ladu, stanje kilometrae: 115.000 km
Kako?
Polazna situacija
Samostalni rad (5
minuta)
Grupni rad
(20 minuta)
Ponaanje u
radnoj grupi
Dalji koraci
Dodaci
Izvor
Radni list br 3
Poetna situacija: Jedan brod tone daleko od slijedee obale Atlanskog okeana. Spasite se
sa lanovima svoje grupe u jedan spasilaki amac i morate odluiti koja je oprema
najvanija jer od toga zavisi preivljavanje cijele grupe. Pokuajte najprije da sami napravite
poredak najvanije opreme (5 minuta). Zatim uporedite Va rezultat sa ostalim lanovima
grupe i pokuajte da u grupi doete do zajednikog rjeenja (20 minuta).
Oprema
Sekstant
Ogledalo za brijanje
Kanistar sa 20 litara svjee vode
Mrea protiv komaraca
Hrana za opkrsbu u situacijama
nude
Pomorska karta
Spasilaki prsluk
10 litara dizel-ulja i upalja
Mali tranzistor
Harpun za ajkule
etiri kvadratna metra providne
plastine folije
Dva litra ruske votke
Pet metara najlonskog konopca
Dvije kutije okolade
Udica sa priborom
Moj
poredak
Poredak
grupe
Idealan
poredak
Rjeenja br. 3
Oficiri Trgovake mornarice napravili su rang-listu predmeta uz objanjenje. Sredstva za
navigaciju nisu odluujua: prebrambeni artikli i prije svega svjea voda nee biti dovoljni do
trenutka kada e se sopstvenom snagom stii do obale malim spasilakim amcem. Izvor
rjeenja lei u injenici da se brodolomci uine vidljivima ekipama za spaavanje i da mogu
preivjeti prve sate. Veina spaavanja uslijede u prvih 36 sati. Svi predmeti koji mogu sluiti
kao signal su stoga posebno vana:
Idealni poredak
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Napomene za ponaanje
u radnoj grupi
Dva posmatraa po grupi biljee koji lanovi grupe pokazuju
slijedee naine ponaanja:
Povuen/a, eka da se neto desi
Argumentira
Ne mogu sluati
Doprinosi oputanju
Pronalazi podudarnosti
Vrijea druge
Sa svim se slae
Nakon grupnog rada i nakon objave rjeenja radi se o stvarnoj svrsi ove vjebe:
sopstveno ponaanje u grupi treba biti kritiki razmatrano. Zatim uenici/ce
trebaju da iz ove liste oznae u jednoj boji (npr. zelenoj) sve pozitivne naine
ponaanja, a u drugoj boji (npr. zelenoj) sve negativne naine ponaanja.
Ponaanje
orijentisano
sebi
Pasivno
ponaanje
Ovdje je rije o
lanovima grupe koji
su jako zainteresirani
za rjeenje zadatka
grupe. Predmet rada
je u prvom planu.
Razum i struna
kompetencija su bitni
a ne bavljanje
ovjekom.
Ponaanje koje je
posmatrano:
Ponaanje koje je
posmatrano:
Ponaanje koje je
posmatrano:
Ponaanje koje je
posmatrano: