www.zrno.

ba

PRVI BOSANSKOHERCEGOVAKI MAGAZIN O NAORUANJU I OPREMI ZA VOJSKU, POLICIJU, AGENCIJE ZA ZATITU I LOVCE
BROJ 1 - NOVEMBAR/STUDENI 2007 - GODINA I

CIJENA 5 KM - PRICE 3 EURO

NAGRADA ZA PRETPLATNIKE:
MiG-35
NATO oznaka Fulcrum-F

PITOLJ HS 9 / XD 9

Meta Iran Vazduni udari SAD i Izraela

Oklopno modularno
vienamjensko vozilo Gefas

Puka specijalaca
za 21. vijek - SCAR

Pitolj HS 9 / XD 9
Springfield Armory - Extreme Duty

9 771840 315005

ISSN 1840-3158

U lov sa poluautomatskom
samaricom H&R1871 Excell Auto

SPECIJALNA PONUDA ZA ITAOCE MAGAZINA !!!

.
medicina.ba

INTERNET SISTEM
MEDICINSKIH
INFORMACIJA

VIJESTI,
MEDICINA,
ZDRAVLJE,
BOLESTI,
SAVJETI, ...

www.medicina.ba

Ekskluzivni zastupnici

Kompanija
specijalizirana za trgovinu opremom
za sport i lov, orujem, pitoljima i municijom

5.11

TACTICAL SERIES

SVE ZA PROFESIONALCE, SPORTISTE I LOVCE

Nazovite, pitajte nas,

sve za Vas!

Podrunica Sarajevo:
HIFZI BJELEVCA 56
SARAJEVO - STUP
Tel.: 033 634 344
Fax: 033 634 202

KM TRADE D.O.O. VISOKO

JALIJA 77 - VISOKO
Tel.: 032 732 010
Fax: 033 634 202

Podrunica Teanj:
ENESA GALIJAEVIA 4
Tel.: 032 651 005
Fax: 033 634 202

AKTUELNOSTI

10 MIG-35 NATO OZNAKA FULCRUM-F

12 INTERVJU ELJKO PAVLIN
14 META IRAN
16 BESPILOTNE LETJELICE
19 RAKETE MALOG I SREDNJEG DOMETA
20 OKLOPNO MODULARNO VIENAMJENSKO VOZILO GEFAS
24 SHOT SHOW 2007
26 AMERIKA PJEADIJA U XXI VIJEKU
28 SNAJPER AS50
31 PUKA AMERIKIH SPECIJALACA ZA 21. VIJEK - SCAR
34 POLUAUTOMATSKE SAMARICE EXCELL AUTO KOMPANIJE H&R 1871
36 LOVAKA PUKA STEYR-MANNLICHER LUXUS
38 HRVATSKI PITOLJ HS
42 GDJE UVATI KUNO ODBRAMBENO ORUJE
44 NO BLACKHAWH BHB40
45 INTERNET PROSTOR NA METI PENTAGONA
49 BITKA ZA OKINAWU
53 AIRSOFT KAO ZABAVNA TIMSKA IGRA
55 ZANIMLJIVOSTI

Struni magazin o naoruanju i

specijalnoj opremi za vojsku,
policiju, agencije za zatitu i lovce
Izdava
Tiger d.o.o. Sarajevo
Marketing, izdavatvo i trgovina
Direktor i glavni urednik
Nezira Bekto
Adresa redakcije
Trg sarajevske olimpijade bb
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

DTP studio
Tiger d.o.o. Sarajevo
Telefon
061 485 106
061 272 702

Potovani itaoci,
Pred vama je prvo izdanje prvog
bosanskohercegovakog strunog magazina
o naoruanju i specijalnoj opremi za vojsku,
policiju, agencije za zatitu i lovce. Cilj nam je
informisati, educirati i povezati sve ljubitelje
naoruanja i tehnike na podruju Bosne i
Hercegovine i zemalja regiona.
Magazin Zrno e izlaziti jednom mjeseno,
formata 21 x 26,5 cm, na kvalitetnijem papiru i
kompletan u koloru. Novi broj magazina e biti
tampan i distribuiran poetkom svakog
mjeseca, a moi e se kupiti na trafikama ili biti
isporuen putem pote za pretplatnike.
Namjenjen je profesionalcima i svim
ljubiteljima naoruanja iz Ministarstva odbrane
BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, Oruanih
snaga BiH, Dravne granine slube,
policijskih struktura FBiH i RS, agencija za
zatitu, lovakih i sportskih udruenja i
privrednih subjekata.
Zahvaljujemo se svim prijateljima
magazina Zrno koji su dali podrku i savjete.
Posebna zahvalnost Vedranu Kljuaninu za
dizajn naslovne stranice. Takoer se
zahvaljujemo i saradnicima koji su dali svoj
doprinos: Haris Peljto, Nadan Duranovi,
Zarmin Haskovi, Nedad Avdi, Danijel
Potocki, Amela Dubur, Samir Bekto i drugi.
Pozivamo sve zainteresovane da se
pretplate i primaju magazin na adresu po
izboru. Godinja pretplata (10 brojeva plus
dvobroj) iznosi 50 KM.

Raun KM
Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo
1610000065150061
Identifikacioni broj
4201266390009

Internet
www.zrno.ba

Sve agencijske vijesti i tekstovi

inostranih agencija preuzeti na osnovu
ugovora broj 020-65-12/6 od Novinske
agencije Tanjug

E-mail
zrno@zrno.ba
tampa
tamparija Bemust Sarajevo

AKTUELNOSTI
Amerike oruane snage rade na robotu za izvlaenje ranjenika
merike oruane snage ubrzano rade na razvoju robota koji bi mogli da se upotrijebe u borbenim
situacijama. Izmeu ostalog, eksperimentie se sa prototipom hidraulinog robota koji bi mogao da spaava
ranjene vojnike u situacijama u kojima je to previe opasno za ljude. Kompanija Vekna robotiks razvila je
ovjekolikog robota, sa snanim, hidraulinim rukama i nogama sa ugraenim gusjenicama, koje mogu da
savlauju razne vrste terena, pa ak i da se penje i sputa stepenicama. Robot je nazvan Ber, a po izgledu podsjea
na ovjeka u kleeem stavu, s tim to umjesto butina i cjevanica ima gusjenice. Specijalni sistem za odravanje
ravnotee omoguava mu da se kree kako sa sklopljenim tako i sa ispruenim nogama. U uspravnom stavu visok je
metar i 80 centimetara, ali ako savije noge u koljenima, a u kukovima se nagne sasvim naprijed, Ber znatno smanjuje
svoj profil, to je znaajno za borbene situacije. Njegove hidrauline ruke djeluju slino kao viljukar, ali sa njenijim pokretima, a mogu
da podignu i nose teret od 227 kilograma, gotovo jedan sat. Operator na sigurnoj udaljenosti kontrolie isti daljinskom komandom, a uz
pomo video kamera i mikrofona moi da vidi i uje ta se dogaa na licu mjesta.

U Izraelu predstavljen robot-vojnik

zraelska vojna kompanija Elbit Systems Ltd. je predstavila prenosivog robota tragaa-ubojicu
koji e se moi koristiti u borbenim zonama, a njegovo naoruanje ukljuuje automatski pitolj,
poput Uzija, i rune granate. Robot VIPeR, veliine manjeg televizora, proizvod je pokuaja da
se razvije oruje koje bi u borbama prsa u prsa s palestinskim borcima i gerilcima libanonskog
Hezbollaha smanjilo opasnosti za izraelske vojnike. Proizvoa tvrdi da njihovom robotu ne smetaju
stepenice, tamne uliice i prolazi, peine, uski tuneli itd. Oruje bi se koristilo uz pomo video
kamere. Izrael planira uvesti VIPeR u svoje jedinice nakon izvjesnog broja testiranja na terenu.

Pentagon ignorisao zahtjeve oficira za sigurnijim vozilima

ajtiraniji ameriki dnevni list

USA Today pie o nalazima
vlastite istrage oko navoda da je
Pentagon ignorisao pozive oficira s terena
za sigurnijim vozilima. Odgovorni iz
Pentagona znali su ve godinama prije
rata u Iraku da jedno drugo vozilo znatno
bolje titi od bombi na cesti od slabo
oklopljenih Humveeja. Isti su ignorisali
pozive oficira, pa i analitiara samog
Pentagona da se vojnike na terenu opremi
sigurnijim vozilima.
Prema nezvaninim podacima do
danas je od eksplozija bombi na cesti u
Iraku ubijeno oko 1500 amerikih vojnika i
marinaca koji su koristili Humveeje.
Analitiari procjenjuju da bi polovica tog
broja preivjela eksploziju da je bila u
vozilu nazvanom MRAP - skraenici od
Mine Resistant Ambush Protected
Vehicle. Umjesto nabavke navedenih

vozila, Pentagon se odluio na pojaanje

bonih oklopa na Humveejima, to nije
titilo od eksplozija ispod vozila.
Prema USA Today, iako je Pentagon
izbjegavao kupiti vozila MRAP za
amerike vojnike, istovremeno je vojska
vrila pritisak da se takva vozila kupe za
iraku vojsku. Prole godine, irakoj je
vojsci obeano 600 takvih vozila, a
poetkom ove godine isporueno ih je
400, proizvedenih u Sjedinjenim
Amerikim Dravama.
Istovremeno, zahtjevi marinaca
zavravali su u ladicama. Tek je u februaru
ove godine - dvije godine nakon prvog
zahtjeva za takvim vozilom - marincima su
isporueni MRAP-ovi, kako pie USA
Today.
Pentagon je u meuvremenu osnovao
Radnu grupu za razmatranje naina
zatite od bombi na cesti - koja je u dvije

godine izrasla u punu agenciju unutar

Pentagona s godinjim budetom od 4
milijarde i 300 miliona dolara. Agenciji je
nabavka MRAP vozila bila tek 'krajnje
rjeenje, kad nita drugo ne da rezultata'.
Prema listu USA Today, ta su vozila
postala prioritet tek na zahtjev ministra
odbrane Roberta Gatesa. Spekulie se da
je za prethodno odgaanje u velikoj mjeri
bio odgovoran prethodni ministar odbrane
Rumsfeld.
Humvee sa
oklopljenom
kupolom

Pakistan izvrio probno lansiranje krstaree rakete "raad"

akistan je krajem avgusta izvrio probno lansiranje svoje najnovije

krstaree rakete za koju tvrdi da je "nevidljiva" i da se moe lansirati sa
platformi u vazduhu.
Ta raketa, nazvana "raad", ima domet od 350 kilometara i moe da nosi sve
vrste bojevih glava, saoptila je pakistanska vojska. Na izvor je dodao da je
raketa "teko primjetna, vjerovatno zbog primjene 'stelt' tehnologije kad je rije
o dizajnu i materijalima".
Proba je obavljena mjesec dana nakon to je Pakistan testirao svoju
krstareu raketu "babur", koja ima domet od 700 kilometara. Raketa "babur" je
prvi put testirana 2005. godine.
Zapadni vojni analitiar u Islamabadu kae da se "raad" moe postaviti na
lovaki avion JF-17, na kome zajedno rade Pakistan i Kina, kao i na J-10 koji
Pakistan planira da kupi od Kine.
Probno ispaljivanje rakete "raad" je obavljeno sa pakistanskog "daso
miraa", a ne sa kineskog aviona, to govori da ta raketa vjerovatno predstavlja
jedan od pakistanskih projekata u vezi sa Junoafrikom Republikom, a ne
Kinom.
Ratno vazduhoplovstvo Pakistana namjerava da kupi 250 lovakih aviona
JF-17, a traju pregovori o kupovini do 40 J-10. JF-17 zajedno proizvode kineska
kompanija za proizvodnju aviona "engdu" i pakistanski aeronautiki kompleks
u Kamri na sjeveru Pakistana, a J-10 proizvodi sam "engdu".
Farhan Bokhari
Jane's Defence Weekly - London

NOVA RUSKA VAKUUMSKA BOMBA

ostaje uobiajeno da Rusija zaprepasti svijet novim orujem "bez

premca". Ovog puta je demonstracija obavljena na estogodinjicu
teroristikih napada na Sjedinjene Amerike Drave. Ruska vojska je
izvrila probu izuzetno mone vakuumske bombe. Strateki bombarder Tu-160
je bombu sa padobranom izbacio na poligon. Neobinost te bombe je u tome to
ona, za razliku od nedavno demonstriranih stratekih i hiperzvunih krilatih
raketa, moe biti upotrijebljena ve sutra.
Sablazan je utoliko vea to se snaga njene eksplozije moe porediti sa
snagom atomske bombe, s tim da ne postoji opasnost od zagaivanja ivotne
sredine. Dosad se najmonijom vakuumskom bombom smatrala amerika, koja
je testirana prije etiri godine i koju su dokoni ljudi u SAD nazvali "majkom svih
bombi". Rusi su u inat "zakletim prijateljima" svoj izum nazvali "ocem svih
bombi". Tako je formirana svojevrsna porodica vakuumskih bombi. Istina, "tata"
nadmauje "mamu": po temperaturi dvaput, po snazi etiri puta, a po povrini
koju pokriva - dvadeset puta.
Prepirati se oko toga ko je prvi razvio takve bombe, kau strunjaci, nema
smisla poto su vakuumsku eksploziju prvi ostvarili Nijemci kad su u vrijeme
Drugog svjetskog rata namjeravali da unite Gibraltar. Oni su u vazduh rasprili
vodonik koji je zajedno sa kiseonikom obrazovao zapaljivu smjesu, a oblak su

MiG-ovi SRBIJE NA REMONTU U RUSIJI

o kraja 2007. godine, u ruskim

remontnim zavodima bit e obnovljeno
pet aviona MiG-29 koji se nalaze u
sastavu ratnog vazduhoplovstva Republike
Srbije. Rije je o najsofisticiranijim avionima
kojima raspolae srpsko ratno vazduhoplovstvo,
a bili su u sastavu vazduhoplovstva bive
Jugoslavije.
Meutim, godinama prije nego to se
Jugoslavija raspala, zapovjednitvo ratnog
vazduhoplovstva je naredilo da se eskadrila
aviona MiG-29 smjesti u bazama u Srbiji. Po
raspadu Jugoslavije, svih 12 MiG-ova 29 ostalo je
u sastavu vojske Srbije i Crne Gore, no u
intervenciji NATO-ovih snaga 1999. godine
uniteno je sedam aviona MiG-29.
Pet preostalih aviona nekoliko posljednjih
godina bili su prizemljeni jer Srbija nije imala
rezervnih dijelova ni novca za njihovo
obnavljanje. Dva meunarodna tendera
raspisana za remont aviona su propala jer
kompanije koje su se javile sa svojim finansijskim
ponudama su bile nedostupne mogunostima
budeta Republike Srbije.
U velikoj tajnosti, sklopljen je direktni dogovor
Ministarstva odbrane Republike Srbije i jednog
remontnog zavoda u Rusiji, pa e modernizaciji
pet aviona MiG-29 kotati 22 miliona eura. Taj
novac osiguran je, uz ostalo, i prodajom
nekretnina bive jugoarmije, meu kojima je i
nekoliko manjih vazduhoplovnih baza u Srbiji.
Dunosnici Srbije nisu htjeli saoptiti ta
modernizacija aviona obuhvata i hoe li avioni
MiG-29 po povratku iz Rusije biti naoruani nekim
novim, sofisticiranijim orujem.
Vojni analitiari u Evropi procjenjuju da
modernizacijom aviona MiG-29 Srbija pokuava
na odreeni nain vriti pritisak na pregovaraki
proces o sudbini Kosova, te da je posao s Rusijom
svojevrsna demonstracija dobrih odnosa
Beograda i Moskve. Ipak, mali su, zapravo nikakvi
izgledi, da bi u sluaju nepovoljnog razvoja
dogaaja oko Kosova, Srbija pribjegla nekoj
vojnoj akciji za koju bi joj trebali avioni MiG-29.
Uostalom, u sukobu sa sofisticiranim avionima
NATO-a ti, avioni pokazali su sve nedostatke
tokom 1999. Godine.
Aleksandar Miloevi - Vjesnik - Zagreb

zapalili pomou obine bombe. Izum su razvili Amerikanci tokom rata u Vijetnamu. Sovjetski Savez
je tu novinu primijenio u vrijeme sukoba sa Kinom 1969. godine, a zatim i u Afganistanu. Ruska
vojska trenutno raspolae irokim arsenalom vakuumskih eksplozivnih ubojnih sredstava tree
generacije. Teko je rei da li su u naoruanju i ubojna sredstva razvijena jo u Sovjetskom Savezu
na osnovu prakastih i tenih reagenasa.
Dananji proizvodi takve vrste mogu da unite ne samo neprijateljsku ivu silu, to jest ljude, ve
i biljni svijet, poljoprivredne usjeve. Da bi neupuen ovjek shvatio o kakvoj se eksploziji radi,
dovoljno je rei da, na primjer, ciglani zid neke zgrade pada ne u smjeru od centra eksplozije
monog projektila, ve obrnuto - prema centru. Treba dodati da se pomou vakuumske eksplozije
mogu lako likvidirati teroristi koji su se pritajili u peinama i dubokim brdskim skrovitima budui da
ljudski organizam i tamo osjea strahovit pad pritiska - plua pucaju, oi iskau iz onih duplji,
ovjek zadobija ozbiljne unutranje povrede, ukljuujui povrede mozga.
Novi ruski proizvod e, kako kau predstavnici vojske, zamijeniti nuklearna eksplozivna punjenja male snage. Borba protiv
meunarodnog terorizma e biti prebaena na kvalitativno nov nivo. U Ministarstvu odbrane Rusije tvrde da taj projekt ne naruava
nikakve meunarodne sporazume. Zaista, vakuumska eksplozivna sredstva nisu zabranjena meunarodnim humanitarnim pravom.
"Bomba je napravljena bez mnogo trokova i ima veliku destruktivnu mo", rekao je zamjenik naelnika Generaltaba Rusije.
Princip dejstva vakuumske bombe je odavno poznat: nad odreenim ciljem se raspri i eksplodira specijalna zapaljiva materija.
Destruktivni faktori su udarni talas eksplozije i vrlo visoka temperatura. U Ministarstvu odbrane kau da eksplozivna materija u novoj
avionskoj bombi ima veu razarajuu snagu poto je napravljena pomou nanotehnologije. Strunjaci smatraju da upravo u sastavu
materije lei tajna koju vojska uva i koju e jo dugo uvati pod oznakom "strogo povjerljivo". Ranije bombe, kako nae, tako i amerike,
bile su stvarno "prljave" - eksplodirao je oksid acetilena ili propilena, a ta jedinjenja su veoma toksina. Moe se samo nagaati ta se
nalazi u novoj bombi.
Osim toga, strunjaci kau da je sutina te bombe u tome to se njena energija troi selektivno - snaga eksplozije se unaprijed
odreuje s obzirom na vrstinu cilja koji treba unititi. General Rukin vjerovatno zbog toga i govori o jeftinoi bombe. U ovom sluaju se
u potpunosti moe primijeniti pojam "optimizovana eksplozija". Zanimljivo je da se demonstracija "oca svih bombi", koji je oigledno
namijenjen za avione, poklopila sa obnavljanjem deurnih letova ruskih aviona strateke avijacije nad onim oblastima sveta nad kojima
nisu letjeli od 1992. godine. Nagovjetaj je prilino jasan.
Zato je taj izum, koji je u uskim vojnoindustrijskim krugovima poznat ve 15 godina, objelodanjen tek sada? Neko to povezuje sa
poetkom predizborne trke (koja je, naravno, vanija od trke u naoruavanju). Neko kae da ruski vojnoindustrijski kompleks
jednostavno mora neto da demonstrira u sporu oko razmjetanja elemenata amerikog stratekog sistema protivraketne odbrane u
Evropi. Neko, pak, tvrdi da je trka u naoruavanju stvarno u toku.
Nikolaj Poroskov
Vremja novostjej - Moskva

PALESTINSKE RAKETE VEEG DOMETA

rigada Al-Quds, vojno krilo pokreta Islamic Jihad iz Gaze, predstavila je nove rakete veeg
dometa Quds 4. Za raketni sistem tvrde da je dvofazni i da ima domet od 18 do 22 kilometra.
Prva raketa je testirana poetkom aprila 2007. godine.
Glasnogovornik Brigada Al-Quds je izjavio da je inenjerska jedinica ovog pokreta ve proizvela
nekoliko novih modela. On tvrdi da je raketa konstruisana uz prijateljsku pomo.
Nova raketa Quds 4 je duine 3,2 metra, 25 cm u preniku i nosi bojevu glavu sa 7-9 kilograma
TNT-a. Ukupna teina prije lansiranja iznosi 40 kg. Nakon lansiranja poslije 30 sekundi leta,
odnosno preenih 9 kilometara, odvaja se prvi pogonski modul i pali drugi koji nosi bojevu glavu
napunjenu eksplozivom do mete.
Njemaka raketa V2

NOVI IZRAELSKI HIBRIDNI OKLOP ZA BORBENA VOZILA

zraelska direkcija za razvoj naoruanja "Rafael" zavrila je razvoj novog hibridnog (reaktivno/pasivnog) dodatnog oklopa za
borbena vozila, namijenjenog naroito za poveanje zatite od projektila sa specijalno oblikovanim eksplozivnim punjenjem (EFP).

Taj oklopni sistem zatite od veeg broja prijetnji (M-TAPS) predstavlja dio projekta koji su "Rafael" i amerika kompanija "Protected
Vehicles" predloili kao rjeenje za potrebe oklopnih vozila MRAP II Pomorskodesantnih jedinica SAD, koja su dizajnirana da izdre
zasjede, udare mina i napade improvizovanim eksplozivnim napravama.
Kad je rije o potrebama za MRAP I, dvije kompanije zavravaju rad na poetnoj narudbi od 60 oklopnih borbenih vozila "Golan",
koja imaju pogon na sva etiri toka i koja su opremljena "Rafaelovim" neosjetljivim reaktivnim oklopom etvrte generacije.
U sluaju M-TAPS-a, koji se smatra hibridnim oklopom pete generacije, takoer se koristi veoma neosjetljiv eksploziv, ali drugaiji od
onoga u neosjetljivom reaktivnom oklopu, namijenjen savladavanju projektila sa specijalno oblikovanim eksplozivnim punjenjem, kao i
drugog oruja sa oblikovanim punjenjem.
"EFP su mnogo tei i stvaraju irok mlaz prilikom udara, za razliku od uskog mlaza koji stvaraju projektili ispaljeni iz reaktivnog
runog protivoklopnog bacaa granata (RPG)", rekao je ef "Rafaelovog" odjeljenja za sisteme zatite. "M-TAPS je dvonamjenski oklop
koji moe da savlada obje vrste prijetnji".
Kako kae "Rafael", M-TAPS prua zatitu od RPG, improvizovanih eksplozivnih naprava, projektila sa specijalno oblikovanim
eksplozivnim punjenjem, veoma brzih fragmenata artiljerijskih bombi i projektila za probijanje oklopa ispaljenih iz tekih mitraljeza.
"Rafael" i izraelska vojska su intenzivno testirali taj sistem u borbi protiv EFP, RPG i drugih prijetnji. "To je idealno rjeenje za borbu protiv
RPG i EFP, koji predstavljaju veinu prijetnji za borbena vozila u Iraku, Afganistanu i drugim trenutnim sukobima".
Iako "Rafael" nije htio da otkrije podatke o teini M-TAPS-a, tvrde da je taj sistem "veoma lagan u poreenju sa drugim hibridnim
oklopima i stoga veoma privlaan za upotrebu na oklopnim vozilima male i srednje teine. Lako se moe postaviti na bilo koje vozilo sa
tokovima ili gusjenicama, kao i na osnovni tenk".
"Rafael" trenutno predlae integraciju novog oklopa drugim proizvoaima zatienih vozila. To je ponueno i Velikoj Britaniji za
njena patrolna vozila sa srednjim stepenom zatite i izraelskoj vojsci.
Alon Ben-David
Jane's Defence Weekly - London

Pitolj Smith & Wesson's Sigma SW9VE na dunosti u Afganistanu

roizvoa Smith & Wesson's davne 1994. godine je tritu predstavio Sigma poluautomatski pitolj. U startu predvien za
novi metak .40 Smith & Wesson, da bi bio prihvaen od policijskih struktura i ljubitelja pitolja, brzo je adaptiran za 9mm
Luger. Do dananjeg dana pitolj Sigma je doivio nekoliko modifikacija i stekao svoje pobornike.
Nedavno je pitolj Sigma SW9VE, model Allied Forces, naruen od
strane Afganistanske vojske (Afghanistan National Army), policije i
graninih jedinica u poetnoj koliini od 22.000 komada kalibra 9mm.
Odreene koliine pitolja e biti opremljene podcijevnom inom
dizajniranom za montiranje razliitih laserskih niana ili svjetiljki.
Konstruisan je sa duplim komandama pogodnima za rukovanje i desnom
i lijevom rukom. Uraen je od polimera sa navlakom od nehrajueg
elika zatienog Melonite finiem, adekvatnim za vremenske i borbene uslove koji
vladaju u Afganistanu. Na zadnjem dijelu cijevi nalazi se indikator metka u cijevi koji
omoguava korisniku da u stresnim situacijama karakteristinim za Afganistan vidi da je pitolj
napunjen. Cijev je duine 10,2 cm (4'') dok je ukupna duina pitolja 18,5 cm. Okvir se moe napuniti sa 16
metaka plus jedan u cijevi. Ukupna vrijednost isporuke nije poznata ali na amerikom tritu cijena pitolja
iznosi oko 430 dolara.

POKLON PITOLJ HS 9
Potovani itaoci,
Magazin Zrno u saradnji sa kompanijom SHOT d.o.o. Zenica organizuje
nagradnu igru u kojoj kao glavnu nagradu moete osvojiti pitolj HS 9.
Uee u nagradnoj igri ostvaruju svi itaoci koji do kraja decembra 2007.
godine postanu godinji pretplatnici magazina Zrno. Godinja pretplata, 10
brojeva i dvobroj, iznosi 50 KM.
Za uestvovanje u izvlaenju nagrade potrebno je uplatiti i poslati orginal
uplatnicu na adresu redakcije:
TIGER d.o.o.
TRG SARAJEVSKE OLIMPIJADE BB
71000 SARAJEVO
S napomenom: Magazin ZRNO - pretplata - nagradna igra
Primjer popunjene uplatnice je dat u nastavku.
Napomena: Dobitnik nagrade e morati da ima/dobije dozvolu za pitolj od
nadlene institucije.

Ime i prezime
Adresa na koju elite primati magazin ZRNO
Kontakt telefon

1 6 1 0 0 0 0 0 6 5 1 5 0 0 6 1

Uplata godinje pretplate za magazin ZRNO

Tiger d.o.o. Sarajevo

50,oo KM

Raun kod Raiffeisen Bank dd Sarajevo

MiG-35 NATO OZNAKA FULCRUM-F

Novi avion ili nova verzija MiG-a 29

ikoyan MiG-35 (NATO
oznaka Fulcrum F) ranije
poznat kao projekat MiG29M (Izdelie 9.61) za jednosjed i MiG29M2 (9.67) za dvosjed prvi se put pojavio
tokom moskovske vazduhoplovne izlobe
MAKS 2005 pod oznakom MiG-29OVT
(Otklanjaemji Vektor Tjagi) opremljen
motorima s vektorskim potiskom. Iste
godine na vazduhoplovnoj izlobi Aero
India u Bangaloreu je predstavljen
indijskoj javnosti. Osnovni zadatak
prikaza MiG-a 29OVT bila je da se
impresioniraju prisutni predstavnici
indijskog ratnog vazduhoplovstva
nadleni za kupovinu 126 komada MMRCA aviona (MRCA - multirole combat
aircraft - srednjih vienamjenskih
borbenih aviona).
Svoj prvi let MiG-29OVT s pokretnim
mlaznicama izveo je 2003. godine i tokom
tog leta pokretanjem mlaznica runo je
upravljao pilot. Sada je upravljanje
mlaznicama automatizovano preko MiGovog SDU-915OVT kontrolnog sistema.
Avion MiG-29OVT spada u zadnju
generaciju razvoja "dvadesetdevetke"
(Izdelie 9.15), koja je poela sa svojim
razvojem tokom 1991. godine.
Finalna verzija MiG-a 35 zvanino je
predstavljena na internacionalnoj
vazduhoplovnoj izlobi Aero India 2007 u
Bangaloreu. Objavljeno je da je MiG 35
stigao u indijski Bangalore iz Moskve u

MiG 35
Najozbiljniji kandidat za
126 aviona M-MRCA
(MRCA - multirole combat aircraft)
za indijsko ratno vazduhoplovstvo

roku od tri sata i to supersoninom

brzinom uz nekoliko dosipanja goriva u
vazduhu.
Indijsko vazduhoplovstvo u svom
sastavu ve posjeduje avione tipa Su30MKI namijenjene za borbu na velikim i
srednjim udaljenostima, dok bi se MiG-35
koristio za blisku vazdunu borbu
iskoritavajui mogunosti superpokreljivosti ostvarene upotrebom motora s
vektorizacijom potiska.
Tzv. "vektorski potisak" omoguava
bolje performanse aviona tako to pilot
moe da kontrolie pravac izduvnih
gasova i to u svim pravcima. Navedeno se
postie na osnovu novog dizajna mlaznica
na motorima koje imaju, to kau
matematiari, tri stepena slobode, a
pokreu se hidraulikom. Prednosti
ovakvog rjeenja su, izmeu ostalih,
jednostavnost konstrukcije, mala masa i
brzo pokretanje. Najvei nedostatak
mlaznice je nemogunost reverzibilnog
potiska, odnosno koenje motorom. Ovo
revolucionarno otkrie za MiG 35 je
osmiljeno u ruskom projektnom uredu za
motore "Klimov" iz Petrograda koji ima
bogatu istoriju u pravljenju modernih
mlaznih motora.
Vektorski potisak efikasno se koristi za
izbjegavanje projektila vazduh-vazduh i
zemlja-vazduh, bolju pokretljivost u
sluaju bliske borbe kao i za unaprjeenje
sigurnosti leta pri malim brzinama.
Pokretne
mlaznice za
RD-33MK
turboventilacijske motore
MiG-a 35
takoer su
razvijene od
s t r a n e
kompanije
K l i m o v.
Te s t i r a n j e
10

prvih eksperimentalnih pokretnih

mlaznica koje nose oznaku KLIVT Klimovskij Vektor Tjagi ili Klimov Vectoring
Thrust poelo je 1997. godine. KLIVT
mlaznice prvi su put javno prikazane 1998.
godine na moskovskoj izlobi vazduhoplovne tehnike. KLIVT mlaznice takoer
su postavljene i na AL-31F motor za
eksperimentalni Su-27 (598).
KLIVT mlaznice mogu se pomicati 15
stepeni po vertikali i za 8 stepeni po
horizontali pri brzini skretanja od 60
stepeni u sekundi. Pomicanje se obavlja
pomou pokretnog prstena na koji je
privrena mlaznica promjenjivog
prenika. Pokretni prsten se kree
pomou tri hidraulina pomjeraa koji su
simetrino razmjeteni oko mlaznice.
Hidraulini su pomjerai postavljeni na
fiksni nosei prsten koji okruuje komoru
za naknadno sagorijevanje.
Motor RD-33MK "Morskaya Osa"
predstavlja modifikovanu verziju motora
RD-33 ija je prvobitna namjena bila za
pogon modela MiG-29K i MiG-29KUB.
Ima oko 7 % vie konjskih snaga u odnosu
na bazni model zahvaljujui modernim
materijalima. Posjeduje napredan sistem
koji reducira termiku i optiku vidljivost
to je postignuto ugradnjom bezdimnih
komora za sagorijevanje. Motor moe biti
opremljen sa thrust vectoring nozzle koji
omoguava poveanje borbene
efikasnosti od 12 do 15 %. U odnosu na
originalni motor RD-33MK ima poveani
protok vazduha za 6,5 %. Temperatura
ispunih plinova u turbini poveana je za
40o C te je ugraen i novi potpuno
automatizovani sistem digitalne kontrole
rada motora (Full-Authority Digital Engine
Control - FADEC). RD-33MK proizvodi
maksimalni potisak od 88,3 kN to je 6,9
kN vie nego kod RD-33. Operativni vijek
motora povean je na 4000 radnih sati, s
generalnim remontom svakih 1000 sati.
Serijska proizvodnja motora radi se u

avionika bit e mu istovjetna s kasnijim

12B) novi MiG-35 ima
verzijama MiG-a 35.
50 posto vei dolet uz
Indija se sprema pokrenuti projekt
nosivost dvostruko
budueg vienamjenskog borbenog
vee teine oruja na
aviona (Future Multirole Combat Aircraft osam (umjesto est)
F-MRCA) koji bi u operativnu upotrebu
podkrilnih nosaa.
trebao ui poslije M-MRCA lovca. Suhojev
MiG-35 moe nositi i
U odnosu na MiG 29,
projekt T-50 prihvaen je 2002. godine, a
najmodernije rusko
MiG-35 ima 50% vei dolet
pilot-projekt razvoja novog lovca prihvatila
oruje kao to je
uz nosivost dvostruko vee
je ruska dravna komisija 2004. godine.
srednjodometni
teine oruja na osam podkrilnih nosaa
Generalne karakteristike MiG-a 35:
projektil vazduhPoletna nominalna masa: 17,5 tona
vazduh RVV-AE (Rfabrici ernjev u Moskvi. Kompanija
Poletna maksimalna masa: 23,5 tona
77), ili voene projektile vazduh-zemlja
Klimov radi i na razvoju motora nove
Maksimalna brzina: 2,400 km/h
kao to je nadzvuni Kh-31 i podzvuni
generacije VK-10M kojeg je naruila
Dolet bez dopunskog goriva: 2,000 km
Kh-35U, te iroki asortiman voenih
kompanija RSK MiG. Motor bi, kad bude
Dolet sa dopunskim gorivom: 3,000 km
bombi. Zahvaljujui novim postupcima
zavren, trebao zamijeniti motore RDDuina: 19 metara
odravanja predvienih za konstrukciju
33MK u kasnijim verzijama MiG-a 35, a
Raspon krila: 15 metara
aviona, zajedno s duim vremenom
trebao bi se ugraivati i u novi lovac MiGVisina: 6 metara
doputenim izmeu dva remonta motora i
E. O VK-10M se zna vrlo malo osim to bi
Pogon: 2 puta Klimov RD-33MK
opreme, MiG-35 ima znatno manje
trebao imati maksimalni potisak s
Maksimalni potisak 2 x 88,3 kN
operativne trokove u odnosu na MiG-29.
naknadnim izgaranjem od 103 kN.
Projektovani rok upotrebe: 4000 sati
RSK MiG tvrdi da je cijena operativnog
Najvee promjene na MiG-u 35 pored
Vrijeme izmeu generalnih remonta: 1000
vijeka MiG-a 35 barem upola manja nego
vektorskog potiska predstavlja novi
sati
MiG-a 29. Nova verzija MiG-a 35 postat e
Phazotron Zhuk-AE radar s aktivnim
Za oruje vazduh-vazduh zona pokrivanja
standard za iduu proizvodnju
radarskim pretraivanjem (active
"dvedesetdevetki", te e tako istisnuti s
iznosi: -po azimutu +/- 70o - po elevaciji
electronically scanned array - AESA), i
proizvodnih traka trenutane verzije MiG+90 o/-50 o
novo dizajnirani Optical Locator System
29M1 i MiG-29M2.
Domet pretraivanja za ciljeve u vazduhu
(OLS) koji zamjenjuje prethodni IRST.
Za sada se zna da e MiG 35 kotati
veliine lovca: - eoni 200 km - repni 80 km
Tipino za moderne AESA radare i Zhukoko 32 miliona dolara u zavisnosti od
Broj istovremeno praenih ciljeva: 30
AE ima antenu koja se moe pomjerati do
opreme, to je dosta jeftinije s obzirom da
Mogunost istovremenog napada meta u
20 stepeni prema gore zbog toga to avion
ameriki F-16 kota duplo vie, dok je MiG
vazduhu: 8 ciljeva
tokom borbe na srednjoj visini veinu
35 ak pet puta jeftiniji od Lokid
Mogunost istovremenog napada meta na
svojih ciljeva ima iznad sebe. Druge
Martinovog F-22 (raptora).
zemlji: 2 cilja
vidljive promjene su u kokpitu gdje su
Kompanija RSK MiG razvija i svoj
Naoruanje: Top 1x 30 mm GSh-30-1
analogni ureaji minimizirani i zamijenjeni
lovaki avion nove generacije MiG-E
Oruje vazduh-vazduh: RVV-AE, R-73 i
digitalnim LCD multifunkcionalnim
preko projektnog biroa Mikojan OKB.
novije
ureajima (MFDs).
Mikojanov E lovac izgubio je u takmienju
Oruje vazduh-zemlja: Kh-31, Kh-35,
Jednosjed i dvosjed verzije MiG-a 35
2002. godine za novi ruski lovaki avion
KAB-500 i novije
imaju jednak oblik kabine kao dvosjed,
(izabran je Suhojev Tmeutim, prostor unutar pilotske kabine u
50 teki lovac).
Dominantno vidljiva
jednosjed verziji gdje se inae nalazi
Meutim RSK
dva motora Klimov
stranje sjedite
MiG je nastavio
RD-33MK
zamijenjen je
razvijati projekti
dodatnim rezeMiG-E za izvoz
rvoarom za
koji je poznat i pod
gorivo zapremine
oznakom Eksportnoneto vie od 600
orientirovannji Loghij
litara.
Mnogofunkcionalnji Istrebitel
U poreenju
(EO LMFI) ili izvozni lahki
s MiG-om 29 (9vienamjenski lovac. Motori, radar i
Pilotska kabina

11

Intervju
ELJKO PAVLIN, direktor HS Produkta od 2001. godine

Hrvatski brend broj jedan

Dubravko Gvozdanovi

ZRNO: Svaki poetak je teak. Koja

je tajna uspjeha HS Produkta, odnosno
pitolja HS?
Ukratko, dobra konstrukcija i dobra
promocija. Dobar proizvod to je broj jedan i
onda dobra promocija od naeg partnera
iz Amerike. Nismo teili tome da odmah
zaradimo puno novca, ve smo strahovito
puno novca uloili u nove tehnologije i
razvoj proizvoda.
ZRNO: Vi ste direktor kompanije HS
Produkt iz Hrvatske. Koje su Vae
odgovornosti i obaveze kao direktora
velike kompanije? Da li su to kontakti
sa menaderima kompanije Springfield
Armory?
Na prvom mjestu su kontakti sa
kompanijom Springfield Armory, poto je
kod nas situacija da prodajemo 95 % i vie
proizvodnje u Sjedinjene Amerike
Drave. Zbog toga je komunikacija sa
Amerikom svakodnevna. Dogovaramo
poslove i termine redovnih isporuka koje

eljko Pavlin

idu gotovo svaki dan. Planiramo ta emo

raditi kratkorono za pola godine, godinu,
pravimo planove za naredne tri godine i
utvrujemo dugorone planove za narednih pet godina. Znai to je svakodnevni
posao uz redovne obaveze u pogonu od
tisuu ljudi, da sve dobro funkcionira i da
se proizvodnja velikih koliina odvija po
planu.
ZRNO: Pitolj HS je dobitnik
mnogih nagrada u SAD. Da li Vam
nagrade daju snagu i moral da
postiete jo vee uspjehe?
Svakako, jer nagrade u Americi nisu
lane i postignute poznanstvima,
kontaktima ili drugim sredstvima. U
Americi je prisutan cijeli svijet. Tu su
svjetski proizvoai poput Glock-a,
Smith&Wesson-a, Berette, Hecler-a itd. U
toj konkurenciji dobiti nagradu je veliki
uspjeh, pogotovo za malu zemlju poput
Hrvatske za koju u Americi ne znaju ni gdje
je, ni ta je i za koju misle da je jo
12

zaostala.
ZRNO: Pitolj HS je hrvatski
proizvod broj jedan i da svi u SAD znaju
za Hrvatsku kroz Va proizvod?
To je tono jer mi sada lagano
postajemo, ono to je sad popularno rei,
Hrvatski brend. Imamo veliki izvoz i ljudi
vide kada na pitolju pie Made in
Croatia i na taj nain prepoznaju
Hrvatsku. Sada u Americi kada se
spomene Hrvatska odmah je povezuju sa
pitoljem. To je prva asocijacija.
ZRNO: U posljednje vrijeme
ostvarujete dobre rezultate s HS-om u
kalibru .45 ACP.
HS u kalibru .45 ACP je promovisan
poetkom 2006. godine u SAD. Radi se o
relativno duem vremenu. U meuvremenu smo tritu ponudili 5'' HS, zatim
jedan meumodel Compact .45 ACP.
Uglavnom svake godine imamo jedan
ozbiljniji novitet i nekoliko podmodela
tijekom te godine. Tako smo za 2007.
godinu tritu ponudili Compact . 45 ACP
to je bio jedan veliki uspjeh. Prije godinu,
odnosno pola godine smo ponudu proirili
sa 4'' .45 ACP, pa sa 5'', a za iduu godinu
opet spremamo odreenih noviteta i
nadamo se da emo ponoviti uspjeh koji
smo postigli sa kalibrom .45 ACP.
ZRNO: Prema odreenim
informacijama u fazi ste konstrukcije
nove jurine puke za Hrvatsku
vojsku? Kakvi su Vam planovi na ovom
polju?
HS Produkt ima dosta planova.
Jurina puka je jedan sasvim drugi
pravac razvoja nae tvornice i mi na tome
radimo jedno due vrijeme. Trenutno
radimo ispitivanje puke u suradnji sa
Hrvatskom vojskom, meutim biu
oprezan i saekaemo rezultate ispitivanja. Cilj nam je da potpiemo ugovor o
isporuci puke s Hrvatskom vojskom, a

nakon toga ponudimo proizvod stranom

tritu.
ZRNO: Da li proizvodite pitolj HS u
SAD ili u nekoj drugoj zemlji?
Kompletna proizvodnja svih pitolja
pod nazivom HS ili XD, odnosno prije pod
imenom HS 2000 se radi u naoj tvornici.
U svijetu gdje god da kupite HS moete biti
sigurni da je proizveden u tvornici u
Hrvatskoj. U SAD jedino to rade su manje
modifikacije npr. ako neko eli noni nian,
promjene niane, stave optiku i slino.
Takoer se u SAD rade odreene
takozvane kastom verzije na osnovu
specifinih zahtjeva kupaca. U svakom
sluaju se radi o manjim stilskim
zahvatima, jer se napominjem sva
proizvodnja radi u Hrvatskoj.
ZRNO: Planirate li otvarati neke
pogone u SAD ili Aziji?
Obino u sluaju da odreena zemlja
kupuje za vojsku ili policiju nae pitolje,
tada obino po zakonu imaju takozvani dio
ofset poslovi, gdje bi se dio proizvodnje
radio u zemlji naruioca. Trenutno
pregovaramo sa nekoliko zemalja gdje
bismo napravili ofset poslove, ali je to
povezano samo sa ugovorima sa vojskom
ili policijom, odnosno u konanici sa veim
koliinama.
ZRNO: Koji je uspjeh postigao
pitolj HS na tritima Evrope ili Azije,
poto po tradiciji dominira trite SAD?
Moramo biti iskreni. injenica je da
osim Hrvatske i Bosne, ak nismo niti
pokuavali reklamirati se i izvoziti na
podruje Europe, a jo manje u Aziju. Tako
da ono to smo eventualno izvezli na ta
podruja je zahvaljujui tome to su ljudi
vidjeli da se pitolj trai u Americi. U sutini
mi jo nismo zadovoljili sve potrebe trita
SAD, tako da jednostavno nije imalo
smisla rasipati snage na ta znaajno
manja trita dok jednostavno ne doemo

do odreenog nivoa u SAD. Tada emo se

sigurno iriti po Europi i Aziji, ali to e vie
biti vezano zbog imena, brenda, nee biti
zbog velike koliine koju moemo prodati.
ZRNO: Trite Bosne i Hercegovine
je malo. Da li je Vama interesantno
prodavati pitolj HS na naem tritu?
Sigurno po koliini prodanih proizvoda
nama nije interesantna ni Hrvatska, a
pogotovo ne Bosna i Hercegovina.
Meutim, mi radimo sa firmom Shot iz
Zenice od 2001. godine. Od samih
poetaka kada se pojavio prvi HS i drago
nam je zbog toga to smo prisutni u Bosni i
Hercegovini. BiH smo posvetili osobitu
panju jer ne moemo rei da nam je to
ludi komercijalni uspjeh, ali u svakom
sluaju predstavlja ouvanje brenda uz
pozitivan odziv korisnika. Mi smo ve 5-6
godina prisutni u BiH i preko firme Shot iz
Zenice imali smo kontakte sa specijalnom
policijom. 2002. - 2003. godine kada je
specijalna policija MUP-a FBiH ila u SAD
na takmienje, mi smo zahvaljujui
Springfieldu osigurali da oni idu na
takmienje sa naim pitoljima. U SAD su
ih ekali nai pitolji, a Springfieldovi ljudi
su im dali takoer puke i tokom
takmienja praktino uzeli pod svoje.
ZRNO: Ako nije tajna koliko ste
prodali pitolja HS na podruju Bosne i
Hercegovine?
Iskreno reeno, nisam siguran, ali
mislim da se radi o par stotina. Sigurno je
da na distributer zna tono o kojoj se
koliini radi. Meutim mogu rei da nam je
prioritet Hrvatska i Bosna i Hercegovina.
Mogu rei da od velikih isporuka za SAD
moramo, posluiu se izrazom krasti.
Amerikanci su vrlo osjetljivi i govore nam
da dok god ne zadovoljimo potrebe trita
SAD ne bi trebali pitolj HS prodavati
nigdje drugo.

ZRNO: Da li podravate sportsko

praktino streljatvo u Hrvatskoj?
Mi kao firma pokuavamo dati punu
podrku. Ostvarujemo odlinu suradnju sa
g-dinom Gvozdanoviem iz Hrvatske, koji
je regionalni direktor za praktino
streljatvo. On je praktino pokrenuo
sportsko streljatvo u BiH. Mi u tom smislu
radimo promociju i sponzoriramo klub
Delta iz Zagreba. Biemo sponzori i
regionalnog takmienja u organizaciji
kluba Delta u Zagrebu gdje emo napraviti
prezentaciju pitolja HS. U tom smislu na
jednom od stejdeva e jedan na pitolj
biti u vodi. Zadatak natjecatelja e biti da
ga uzme iz vode i puca. Drugi pitolj e biti
zakopan u prainu i takoer natjecatelj e
imati zadatak da ga izvue iz praine i
puca. Nama je to interesantno da
pokaemo kako pitolj radi u ekstremnim
uvjetima, a za natjecatelje e to biti jako
atraktivno. Iskoristio bih ovu priliku i
pozvao sve strijelce iz BiH da prisustvuju
takmienju jer e biti dosta atraktivno.
ZRNO: Koji su planovi Vae
kompanije u budunosti?
Ne volim puno priati o planovima ali
vam mogu rei da plan ostaje kao i svake
godine, ponuditi tritu neki novi proizvod.
Mi smo sa naim pitoljem HS, kada se
pojavio prvi put, svijetu pokazali odreene
inovitete. Sigurno je da mi elimo ostati
vodei u tom segmentu pitolja. Iduih
godina emo sigurno predstavljati neke
nove inovitete ali sada ne mogu govoriti
tono o emu se radi jer predstavlja
poslovnu tajnu. U ovom segmentu emo
nastojati zadrati, nazvau ga, svjetski
vrh. Isto kao to pokazuje ova pria sa
pukom, lagano emo ulaziti i u neke
druge segmente pjeakog naoruanja.
Osim jurine puke prikazaemo i neke
druge novitete.

www.zrno.ba
13

META IRAN

VAZDUNI UDARI SAD-A NA IRAN

dministracija predsjednika
SAD D. Bush-a pojaava
vojno prisustvo u Perzijskom
zaljevu pravdajui ga pojaanim borbenim
operacijama u Iraku. Meutim mnogi
analitiari u svijetu se slau da na taj nain
ele da poalju jasnu poruku Iranu i izvre
pritisak da se odustane od razvoja
nuklearnih potencijala. Predstavnici
administracije ponavljaju da poveano
vojno prisustvo ne treba posmatrati kao
pripreme za napad na Iran, ali naglaavaju
da u sluaju nastavka Iranskog
nuklearnog programa, aktuelna
Administracija predsjednika SAD Bush-a
ostavlja sve opcije otvorenim pa i vojne
udare.
Jedna potencijalna vojna opcija koja
stoji na raspolaganju Vojsci SAD ukljuuje
koritenje vazdunih napada na Iranska
oruja za masovno unitenje i raketne
potencijale. U Iranu postoji nekoliko
nuklearnih postrojenja i mnogo vie
sumnjivih lokacija na kojima se moda radi
na razvoju nuklearnog oruja. Nuklearna
elektrana Bushehr kapaciteta 1000 MW
sigurno bi bila jedna od meta vazdunog
napada, pored nuklearnih postrojenja u
Natanzu i Araku.
Ameriki vazduni napadi na Iran bi bili
slini Izraelskom napadu na nuklearni
centar Osiraq u Iraku 1981. godine, ali
mnogo jaeg intenziteta. Po intenzitetu bi
bili snaniji od udara na Irak sa poetka
kampanje 2003. godine. Za potencijalni
napad bi se sigurno koristili B-2 nevidljivi
bombarderi iz baze Diego Garcia ili bi
polijetali direktno sa teritorije SAD. Kao
dopuna bombarderima B-2 koristili bi se
nevidljivi avioni F-117 iz baze al Udeid u
Kataru ili sa drugih lokacija irom svijeta.
Vojni planeri u Pentagonu su sastavili i
listu ogranienih vazdunih udara koji bi
bili namijenjeni samo kritinim nuklearnim
14

postrojenjima i raketnim potencijalima

kako bi se unitio Iranski nuklearni
program i sprijeio raketni napad na
susjedne zemlje, posebno Izrael. U svakoj
od opcija posebna panja se poklanja
moguim Iranskim kontranapadima
konvencionalnim i nekonvencionalnim
sredstvima na Vojsku SAD u Iraku.
POTENCIJALI VOJSKE SAD-A U
REGIONU
Mnogi nosai aviona su jo u regionu
kao podrka operacijama Enduring
Freedom i Iraqi Freedom, dok se drugi
potencijalni brzo mogu rasporediti u zoni
sukoba. Pored toga Vojska SAD ima
avione u vojnim bazama na vie lokacija
irom Perzijskog zaljeva, ukljuujui Irak,
Kuvajt, Katar, Oman, Ujedinjene arapske
emirate i bazu Diego Garcia. Iako je broj
aviona drastino smanjen u odnosu na
poetak invazije na Irak, SAD imaju
odreen broj F-15Es, F-16s, mornarikih
aviona i neutvren broj tekih bombardera
u regionu. Prema podacima Internet
portala globalsecurity.org u gore
navedenim bazama je trenutno
stacionirano oko 518 aviona i helikoptera
sa 17.000 prateeg vojnog osoblja.
Taan broj aviona SAD u Perzijskom
zaljevu je teko utvrditi jer se
svakodnevno obavlja smjena jedinica na

terenu, dok se zna da od sredine juna

2003. godine u regionu nisu stacionirani
AWAC-si. Nedostatak informacije o
tanom broju aviona uzrokuje da se ne
moe predvidjeti ni koliina municije za
precizne napade (Joint Direct Attack
Munition).
Rasporeivanje dodatnih snaga SAD
u region zahtjeva malo vremena, ali
nedovoljan broj nevidljivih aviona, aviona
za rano upozoravanje i ostalog potrebnog
personala pokazuje da jo uvijek nije
aktuelna vojna opcija vazdunih napada.
Sline pripreme i planovi se vre i u sluaju
napada na Sjevernu Koreju mada je
poslije zadnjih pregovora
navedena
opcija daleko manja. Ipak uvijek postoji
opcija da Vojska SAD eli da iskoristi
element iznenaenja i iskoristi teke
bombardere locirane na teritoriji SAD.
K r s t a r e e r a k e t e To m a h a w k
rasporeene na nosaima, razaraima i
podmornicama takoer e se koristiti u
moguem udaru. Udarna grupa (Carrier
Strike Group) obino ima na raspolaganju
500 vertikalnih lansirnih elija koje
dozvoljavaju da 250 Tomahawk-a
uestvuje u zadacima.

F-117 Nighthawk

Vazduni udari SAD-a i Izraela

VAZDUNI UDARI IZRAELA NA IRAN

Izraelske vazduhoplovne snage
nemaju ozbiljnog konkurenta u ostalim

Lockheed Martin F-22 Raptors u formaciji

F-16 Fighting Falcon u pozadini

B-2 Spirit bombarder u pratnji dva F-117 Nighthawks

bliskoistonim zemljama, to omoguava
Izraelu da projektuje svoju mo irom
regiona i vri prijetnje Iranu.
Tokom arapsko-izraelskih ratova
1967. i 1973. godine, izraelsko
vazduhoplovstvo pokazalo je visok stepen
sposobnosti. I danas, mnogi analitiari se
slau da te snage mogu da dosegnu
znatno dalje od libanskog neba. Iz
asopisa Jane's Defence Weekly koji je
jedan od vodeih izvora informacija o
vojnim sposobnostima zemalja u svijetu.
tvrde da su izraelske vazduhoplovne
snage nesumnjivo najbolje u regionu.
Izraelska avijacija ima dobru opremu,
strunost i taktiku. Takoer posjeduje itav
niz bombi i raketa navoenih radarom i
video kamerama. Dakle, ima itav niz
mogunosti na raspolaganju za vazduni
napad na iranska nuklearna postrojenja.
Jedna od slinih akcija izraelske
avijacije dogodila se juna 1981. godine,
kada je osam izraelskih jurinih aviona
tipa F-16, pod zatitom est lovaca tipa F15, preletjelo 1100 kilometara preko
Jordana i Saudijske Arabije i unitilo iraki
nuklearni reaktor Osiraq, koji su Izraelci
smatrali za ozbiljnu prijetnju. Ti avioni
operisali su na ivici svog maksimalnog
doleta. Prema podacima Internet portala
za odbrambene analize
globalsecurity.org, Izrael sada posjeduje
avione koji mogu da dolete i do drugih
zemalja sa nuklearnim ambicijama.
Izraelski lovci tipa F-15 i F-16 opremljeni
su veoma velikim dodatnim rezervoarima
za gorivo koji im omoguavaju da bez

dopunjavanja dolete do Irana i nazad.

Nema sumnje da Izraelci vre pripreme i
stvaraju uslove koji bi im omoguili da
napadnu iranska nuklearna postrojenja.
Meutim, iz asopisa Jane's Defence
Weekly navode da bi unitavanje iranskog
nuklearnog programa bilo daleko
komplikovanije od napada na Irak, 1981.
godine. Cilj u Iraku je bio jasan i
jednostavan za unitavanje. U Iranu bi to
bilo mnogo tee, s obzirom da ima oko 20
ciljeva irom Irana. Izraelci bi morali da
jednim udarom nanesu dovoljnu tetu da
onemogue iranski nuklearni program.
Analitiari navode da je Iran smjestio svoja
nuklearna postrojenja u dobro zatiene
podzemne bunkere, ali dodaju da Izrael
posjeduje specijalne bombe sposobne za
razaranje takvih ciljeva. Meutim
dolijetanje do tih ciljeva bilo bi prilino
komplikovano zbog same razdaljine od
Izraela do Irana i nekoliko zemalja izmeu
istih. Pretpostavlja se da Saudijska Arabija
nee dati Izraelu dozvolu za prelijetanje
njene teritorije. Rute preko Jordana ili
Sirije i Iraka su komplikovanije, tako da
ruta preko Crvenog mora ostaje najbolja,
iako veoma dugaka.
Analitiari predviaju da iranska
vojska ne bi mogla da se efikasno brani
protiv napada Vojske SAD, dok bi Izrael
bio daleko manje opasan protivnik.
Navode da Iranci imaju mnogo
savremenih lovaca, ali imaju velike
probleme sa rezervnim dijelovima, tako da
ne bi pruili ozbiljan otpor. Iranci takoer
imaju i protivavionske rakete, ali analitiari

15

smatraju da su mnoge zastarjele i

vjerovatno mogu da se ometaju
modernom tehnologijom.
Sposobnost Irana da se odbrani vea
je nego ikada. Mnogi analitiari smatraju
da su iranski raketni potencijali postali jo
snanije sredstvo odvraanja od mogueg
napada, jer su istovremeno u stanju da
odgovore napadima na ciljeve u Izraelu.
Izrael brine i uticaj Irana na libanski
Hezbollah i ponaanje Sirije u sluaju
sukoba. Nadajmo se mirnom zavretku
bez sukoba.
U sluaju napada SAD na Iran
koristili bi se i bespilotni avioni tipa
MQ-9, zvani Riper - to na engleskom
znai kosilica - koji su ve ukljueni u
borbene operacije u Iraku i
Afganistanu.
Iako e letjelice biti stacionirane u
Iraku, njihovi operateri e biti
hiljadama kilometara daleko, u jednoj
bazi amerikih Vazduhoplovnih snaga,
u Nevadi, odakle e upravljati njima
putem satelitskog linka. MQ-9 je
pojaana i poboljana verzija
bespilotne letjelice zvane Predator,
koja se ve odavno upotrebljava kao
izvia, a u nekim sluajevima i kao
lovac naoruan sa dvije rakete.
Riper ima turboelisni pogon, sa
motorom od 900 konjskih snaga u
repnom dijelu i elisom okrenutom
unazad, a naoruan je sa ak 14 raketa
tipa Hallfajer. Trup mu je dugaak
preko 10 metara, a raspon krila je 20
metara, gotovo koliko i avion za blisku
podrku i borbu protiv oklopnih vozila
tipa A-10. Prema saoptenju amerikih
Vazduhoplovnih snaga, Riper je
opremljen nizom senzora koji mu
omoguavaju da otkrije, fiksira i prati
ciljeve na zemlji, kao i radarom visoke
rezolucije.
U vazduhu moe da ostane 24 sata,
i da leti po svakom vremenu dostiui
visinu od preko 15 hiljada metara.
Riperi e biti stacionirani u najveoj
amerikoj vazduhoplovnoj bazi u
Iraku, u Baladu, a upravljanje nad
avionima e vriti paralelno operatori
u Iraku i u amerikoj dravi Nevadi.

Prvi dio

BESPILOTNE NAORUANE LETJELICE

U posljednjih nekoliko godina dolo je do nevjerovatno velike upotrebe naoruanih bespilotnih
letjelica. Na elektronskim medijima i Internetu mogu se gledati spektakularne autentine snimke
praenja, navoenja ili ispaljivanja projektila i pogaanja ciljeva sa bespilotnih letjelica. Ne treba
biti veliki strunjak i u prvi mah ne uvidjeti velike mogunosti bespilotne letjelice koja je trenutno
vie u vojnoj upotrebi, ali i postepenoj upotrebi u sigurnosno civilnom sektoru.

ako prvi pokuaji upotrebe bespilotnih

letjelica seu u period II svjetskog rata
gdje su odreena testiranja na
protubrodskim radio-voenim raketama
radili njemaki ininjeri, operativna
upotreba bespilotnih letjelica datira iz
perioda Vijetnamskog rata. Letjelica
Gyrodyne Dash (Drone Anti-Submarine
Helicopter) ili QH-50C/D, koritena je za
transport protupodmornikih torpeda na
ciljnu poziciju, a operisala je sa brodova
Amerike ratne mornarice. Leteu metu
AQM-34 Firebee, Ameriko vazduhoplovstvo je modifikovalo u izvidniku
letjelicu. Ista je obavljala misije aerofoto
izvianje u toku leta kamerama visoke
rezolucije. Poslije slijetanja tehniari su
uzimali film, razvijali i analizirali u
specijaliziranim laboratorijama. Od 746
proizvedenih QH-50 unutar Dash projekta
ak ih je 411 izgubljeno u razliitim
incidentima.
U tom vremenu dosta je bilo

protivljenja od strane pripadnika

vazduhoplovstva koji su dugo vremena
uspjeno blokirali razvoj naoruanih
bespilotnih letjelica. Razvoj i sposobnost
protuvazdunih voenih raketa biveg
SSSR je uticao da se ipak vre odreena
ispitivanja i na ovom polju. Izrael je koristio
bespilotne letjelice za otkrivanje i
oznaavanje meta, a unitavanje su vrile
druge slube poput vazduhoplovstva i
artiljerije.
Veliki utica j razvoju naoruanih
bespilotnih letjelica dali su tzv. Ameriki
ratovi protiv terorizma u kojem se javio
problem otkrivanja i unitavanja skrivenog
neprijatelja. Jednostavno se javila potreba
za lahkom borbenom letjelicom koja e se
moi u vrlo kratkom vremenu prebaciti u
bilo koji dio svijeta i koja e djelovati protiv
svih vrsta ciljeva.
Integracija razliitih sistema na jednom
mjestu

Primjer prenosa video slike visoke rezolucije

u realnom vremenu sa bespilotne letjelice

16

Jedna od
definicija bespilotnih letjelica
glasi: Bespilotne letjelice su
avioni bez
posade, tei od
zraka, pokretani
elisnim ili mlaznim motorom,
koji se kreu
nebalistikom
putanjom,
upravljani

autonomno ili daljinski, a mogu nositi

razliitu izviaku opremu ili naoruanje
Obino se dijele na osnovu radijusa
kretanja na one taktikog i stratekog
nivoa. Naelno se uzima da je taktiki nivo
do 250 km, a sve preko ove brojke se
uzima kao strateki nivo.
Upravljanje taktikim bespilotnim
letjelicama vri operater sa zemlje koji sve
naredbe prenosi uz pomo radiovalova na
UHV podruju, s tim da mora postojati
optika vidljivost izmeu zemaljskog
predajnika i prijemnika na letjelici. Na
mjestima gdje je reljef nepovoljan
(Afganistan), nastoji se postaviti vie
relejnih ureaja na terenu ili se nadzor vri
uz pomo komunikacionih satelita, to je i
standard na bespilotnim letjelicama
stratekog znaaja.
U novije vrijeme razvijaju se ureaji
koji omoguavaju potpunu autonomiju u
letu oslanjajui sa na danas sveprisutnu
GPS navigaciju, skoro bez uticaja
ljudskog faktora. Razvoj digitaliziranih foto
i videoureaja visoke rezolucije kao i izum
data-linka koji sve snimljeno prenosi u
realnom vremenu na zemaljsku kontrolnu
stanicu, su vojnim komandantima
omoguili nevjerovatne informacije u
planiranju i izvoenju borbenih operacija.
Pored kamera sa mogunosti
digitalnog zumiranja i visoke rezolucije, za
otkrivanje aktivnosti na zemlji se koriste i
ureaji poput FLIR (Forward Looking Infra
Red) koji omoguava pregled terena u
uslovima smanjene vidljivosti ili tokom
noi. Tu je i SAR (Synthetic Aperture
Radar), najnapredniji ureaj za uzimanje

radarskih slika terena uz dodatnu

mogunost detekcije pokretnih ciljeva,
(ureaj se odavno koristi na AWACS-u
Airborne Early Warning and Control
System radarski sistem za izvianje
velikog dometa namijenjen za navoenje
lovake avijacije i komandno mjesto
smjeteno u avionu). Navedeni ureaji su
iroskopski stabilni i zavisno od tipa
obino su smjeteni u posebne kupole u
sklopu letjelice.
CIA ispalila prvi Hellfire sa Predatora
Prije nego to e postaviti oruane
sisteme na bespilotne letjelice, amerike
vojne i sigurnosne slube su koristei
izviake bespilotne letjelice uoili
izvjesne probleme. Kao prvo letjelicom
upravlja o p e r a t e r k o j i s e n a l a z i
desetinama ili stotinama kilometara
daleko. Operater u odnosnu na pilota u
avionu ima ogranienu sliku okruenja u
kojem bespilotna letjelica djeluje pa se
mislilo da e to izazvati odreene
probleme. Zbog toga su strunjaci traili
rjeenje u vidu koritenja posebno
oblikovanih LCD ekrana koji stvaraju puni
efekat tzv. virtualnog okruenja leta.
Takoer moralo je doi do poveanja
stepena pouzdanosti upravljanja
letjelicom na velikim daljinama, zatim
poveanja rezolucije na optikoelektronskim ureajima kako se ne bi
deavali sluajevi pogrene identifikacije
cilja.
Tokom 2001. godine, uz odreena
protivljenja, amerika obavjetajna
agencija CIA i amerike oruane snage su
pokrenule prvo testiranje i ispaljivanje
voenog projektila zrak-zemlja. ast je
pripala General Atomics-ovoj bespilotnoj
letjelici RQ-1L Predator-A, i Lockheed
Martin-ovom protuoklopnom projektilu
AGM-114 Hellfire (do tada uglavnom
lansiran sa borbenih helikoptera AH-64
Apache). Od lansiranih probnih 16 Hellfire
raketa njih 12 su pogodile ciljeve.
Inae RQ-1 Predator ima sljedee

MQ-1B Predator naoruan sa dvije Hellfire rakete

karakteristike: krstarea brzina leta je 220

km/h, maksimalni plafon leta je 6000
metara, a ukupni raspon krila je neto
manji od 15 metara.
Prvo borbeno djelovanje u kombinaciji
Predator/Hellfire izvedeno je od strane
CIA-e u Afganistanu okto bra 2001.
godine, a zatim 3. novembra 2002. godine
u Jemenu, kada je Predator, naoruan s
dva Hellfire-a, poletio iz Djiboutia kako bi
unitio sumnjivi automobil u kome su bila
lica osumnjiena za teroristike aktivnosti.
Borbeno iskustvo diktira izbor
naoruanja
Kombinacija Predatora i raketa Hellfire
se pokazala ubojitom ali i
neekonominom. Projektil Hellfire je
razvijen da nakon leta nadzvunom
brzinom unitava najsavremenije
tenkove, te nije najpogodniji za
unitavanje lakih vozila, stambenih
objekata ili
grupisanih protivnika na
otvorenom prostoru, to je bilo posebno
izraeno u
borbenim djelovanjima u
Afganistanu i Iraku. Pojedinana cijena
projektila AGM-114 Hellfire iznosi oko
100.000 $, pa je amerika vojska uputila
zahtjev za proirenje arsenala jeftinijim
projektilima. Projektil Spike (svega teine
2,4 kg) i pristupanom cijenom od 4.000 $
ispunjava uslov za eliminisanje mekanih
i manje vrijednih ciljeva. Ima domet do 4
km, a na cilj se navodi putem elektrooptikog sistema koji mu omoguava tzv.
ispali i zaboravi mod rada. Postoji i neto
skuplja verzija Spike ER (Extender Range
17

poveani domet), sa radijusom djelovanja

do 8 km, to se postie uz pomo optikog
kabla. Spike ER ima sposobnost
probijanja elinog oklopa debljine 1.000
mm.
Laserski voene bombe GBU-12
Paveway II, teine 225 kg, GBU-30
(JDAM) i kasetne bombe BLU-108 teine
29 kg, su samo neki od desetina drugih
sistema koji manje vie rade na principu
laserskog oznaavanja mete sa same
bespilotne letjelice ili osoblja na terenu.
Nakon isputanja laserski voena bomba
jednostavno slijedi liniju (i liniju odbijanja)
laserske zrake sve do oznaenog cilj.
Upotreba laserski voenih bombi zasad je
ograniena na manji broj veih bespilotnih
letjelica sa mogunosti noenja veih
tereta.
Ipak za vrijedne ciljeve modifikovan je
projektil AGM-114 Hellfire koji je dobio
oznaku P (za upotrebu sa Predatora).
Domet je povean na 7,5 km
jednostavnom korekcijom putanje.
Prvobitne rakete Hellfire su letjele na veu
visinu i sa gornje polusfere napadale
gornji manje oklopljeni dio vozila.
Djelovanjem sa bespilotne letjelice to vie
nije bilo potrebno. AGM-114 P je uao u
operativnu upotrebu sredinom 2005
godine.
U zavisnosti od vrste zadatka na
letjelice se po potrebi montiraju projektili
zrak-zrak kratkog dometa AIM-9
Sidewinder namijenjenih prvenstveno
samoodbrani.

U pozadini MQ-1 Predator i F-16 Fighting Falcon

Poveanje gabarita letjelica

Poveanjem obima zadataka i
noenja raznog naoruanja je uslovilo da
proizvoai konstruiu modele sa
poveanim gabaritima, poveanim
doletom i prostorom za raznu visoko
sofisticiranu opremu poput radara,
optiko-elektronskih ureaja, ureaja za
navoenje projektila, laserskih
oznaivaa, komunikacionih datalink
ureaja pa do motora i goriva za letjelicu.
Uzeemo za primjer ve spomenuti
osnovni model RQ-1 Predator, koji je
posluio kao osnova za vee i modernije
letjelice koje se pojavljuju pod razliitim
oznakama, imenima ali i specijaliziranim
namjenama: MQ-9 Predator B obavlja
zadatke lahkog jurinika (ima mogunost
noenja teih ubojnih sredstava poput
bombi 225 kg), MQ-1L (obavlja izviake
zadatke na veim daljinama) i MQ-12A
S k y Wa r i o r ( o p r e m l j e n d i g i t a l n o
kontrolisanim motorom na teko gorivo)
nosi etiri Hellfire projektila.
Takoer za ameriku vojsku se razvija
jo nekoliko tipova bespilotnih letjelica.

Upravljanjem bespilotnom letjelicom vri

najvei i najskuplji
operater sa zemlje ili mobilne stanice
strategijski znaajni
obino postavljenje na motornom vozilu
RQ-4B Global
H a w k i j i m
uvoenjem u
operativnu slubu
e zapoeti i obrnuti
proces postepenog
povlaenja iz
slube poznatog
izviakog aviona
U-2. Naruena je
prva serija od 63
letjelice RQ-4B
vrijednosti 6,56
milijardi dolara.
Izraelski IAI je
vedski Saab Aerosystems je razvio
razvio model Heron koji djeluje iznad
bespilotni helikopter Skeldar srednjeg
palestinskih teritorija, ali i za mornariki
dometa koji u zraku moe ostati do pet
nadzor. Za kupovinu letjelice Heron su se
sati. Proizvoa posebno istie funkcioniodluile indijska i turska ratna mornarica.
sanje u tekim zimskim uslovima i
U Evropi veliki uspjeh je ostvario
besprijekornu pouzdanost.
francuski proizvoa Sagem Defense
Securite sa svojom bespilotnom letjelicom
Nedad Avdi
Sperwer, koji pored francuske koriste
Glock Sigurnost
Kanada, Grka, Danska, Nizozemska i
vedska.

Presjek letjelice MQ-12 Sky Warrior

1. Radar APY-8 Lynx; 2. Elektkrooptiki senzor AAS-52 MTS-A; 3. Satelitska antena; 4. Sincgars;
5. EPLRS; 6. Radio ARC-210; 7. IFF sistem APX 119;
8. Motor Thielert Centuriom 1,7; 9. projektili Hellfire;
10. Sistem za lansiranje projektila Hellfire

18

RAKETE SREDNJEG I MALOG DOMETA

aelnik Generaltaba oruanih
snaga Rusije ne iskljuuje
mogunost jednostranog izlaska
Rusije iz rusko-amerikog Sporazuma o
likvidaciji raketa srednjeg i malog dometa.
Moskva bi na taj nain, kako kae
naelnik, "adekvatno i asimetrino"
odgovorila na planove o razmjetanju
elemenata amerikog sistema
protivraketne odbrane u Evropi.
"To to Sjedinjene Amerike Drave
danas rade stvarajui treu pozicionu
zonu protivraketne odbrane u Evropi ne
moe se nikako objasniti", izjavio je
naelnik. "Sporazum izmeu Moskve i
Vaingtona je vremenski neogranien, ali
postoji mogunost izlaska iz njega - ako
jedna strana iznese ubjedljive razloge".
U vrijeme kad Moskva i Vaington
potpuno ispunjavaju svoje obaveze u
pogledu nerazmjetanja raketa srednjeg i
malog dometa, mnoge zemlje (Indija,
Izrael, Pakistan, Iran, Sjeverna Koreja)
aktivno razvijaju tu vrstu oruja. U vezi s
tim Rusija smatra da je mogu izlazak iz
rusko-amerikog Sporazuma o raketama
srednjeg i malog dometa, kao i poetak
razvijanja tih raketa. U Ministarstvu
odbrane kau da je Moskva sposobna da
u kratkom roku obnovi proizvodnju
balistikih raketa maksimalnog dometa od
500 do 5.000 kilometara. To bi mogle biti i
po Sporazumu unitene sovjetske rakete
srednjeg dometa RSD-10 "pionir", ali i
najsavremeniji sistemi "iskander".
Sistem "pionir" je pretea stratekih
raketnih sistema "topolj" i "topolj-M".
Osmiljen je u moskovskom Institutu za

termotehniku, a proizvoen je u fabrici u

Votkinsku. Danas se u njoj montiraju
mobilne varijante rakete "topolj-M" i njene
varijante koje se lansiraju iz silosa. Kau
da "topolj-M" i "pionir" imaju mnogo toga
zajednikog. Ako bude politike volje i
finansija, proizvodnju raketa srednjeg
dometa, obnovljenih pomou savremenih
tehnologija, mogue je organizovati u vrlo
kratkom roku.
Situacija je jo jednostavnija u sluaju
"iskandera". Trenutno je taj raketni sistem
tek uveden u naoruanje. Ove godine je
poela njegova serijska proizvodnja. Kako
kau strunjaci, poboljavanje njegovih
taktiko-tehnikih svojstava, odnosno
poveanje dometa sa sadanjih 280 na
500 i vie kilometara nee biti naroito
teko.
Moskva ne skriva da e razvoj raketa
srednjeg dometa biti odgovor na inicijative
SAD koje se tiu izgradnje evropskog
sistema protivraketne odbrane. Vladimir
Putin je na to upozorio Vaington jo 2000.
godine, nakon izlaska Sjedinjenih Drava
iz sporazuma o protivraketnoj odbrani iz
1972. Za Moskvu je to praktino posljednji
argument. Rakete srednjeg dometa su
ve imale pozitivnu ulogu u naoj istoriji nakon to ih je Sovjetski Savez razmjestio
na Kubi, izbjegnut je rat izmeu SAD i
Sovjetskog Saveza.
ISKANDER
"Iskander" je raketni sistem nove
generacije. Lansirni ureaj tog sistema

Iskander

19

moe, iz duboke pozadine snaga,

efikasno da unitava raketne sisteme,
dalekometnu artiljeriju, objekte sistema
protivraketne i protivvazdune odbrane,
avijaciju na aerodromima, centre
upravljanja i veze, ukljuujui podzemne i
druge vane ciljeve malih razmjera i one
koji se nalaze na jednoj zajednikoj
povrini. Radi poveanja vjerovatnoe
unitenja dobro zatienih ciljeva, u
sistemu su primijenjena tehnika rjeenja
koja raketi omoguavaju da lako savlada
neprijateljske sisteme protivvazdune ili
protivraketne odbrane. Slina svojstva
danas ima samo "topolj-M". Sistem je
sasvim autonoman prilikom otkrivanja
ciljeva i ne zavisi od prisustva izviakih
satelita ili aviona na nebu iznad zone
borbenih operacija.
SPORAZUM O LIKVIDACIJI RAKETA
SREDNJEG I MALOG DOMETA
Sovjetski Savez i Sjedinjene Drave
su Sporazum o raketama srednjeg i malog
dometa potpisale 8. decembra 1987.
Sporazum je stupio na snagu 1. juna 1988.
Likvidacija raketa srednjeg i malog
dometa i lansera takvih raketa, kao i
pomone opreme, zavrena je do 1. juna
1991.
U skladu sa odredbama Sporazuma,
Rusija, Bjelorusija, Ukrajina i Kazahstan
su se obavezali da nee proizvoditi
balistike i krilate rakete srednjeg (1.0005.500 kilometara) i malog (500-1.000
kilometara) dometa i kopnenog baziranja,
da nee sprovoditi letaka ispitivanja
takvih raketa i da nee proizvoditi dijelove i
lansere takvih raketa. Sporazum je prvi
put znaio prelaz od kvantitativnih i
kvalitativnih ogranienja na potpunu
likvidaciju dvije vrste raketa. Tokom
njegove realizacije ukupno je uniteno oko
2.700 raketa.
Dmitrij Litovkin
Izvestija Moskva

OKLOPNO MODULARNO VIENAMJENSKO VOZILO GEFAS

Modularno vozilo visoke zatite

i fleksibilnosti
prikladno za pratnju konvoja,
izvianje, patrole i slino.
Projekat Gefas koristi iskustva
June Afrike u razvoju vozila
otpornih na mine, koja su
kombinovana sa tzv. citadel
pristupom kojim se naglaava
zatita odjeljenja za posadu. To je
dovelo do toga da Gefas bude
modularne konstrukcije, kako bi se
olakala primjena elektrine transmisije s motorima smjetenim u osama

Vozilo Gefas sa svojom inovativnom

modularnom konstrukcijom sa fokusom na
zatiti posade, mogunosti zamjene modula,
nastavkom funkcionisanja poslije oteenja
jednog od modula, performansama, jeftinim
odravanjem, manjim logistikim potrebama i
drugim karakteristikama, nedvosmisleno
postavlja standarde za budua oklopna vozila.

rmije svijeta danas i

sutra za rjeavanje irokog
spektra zadataka trebaju visoko
mobilno, univerzalno vozilo koje odlikuje
visoka zatita na ratitu uz maksimalnu
fleksibilnost. Zbog toga su zatita i
fleksibilnost kljune rijei koje opisuju
novo oklopno vozilo Gefas njemake
kompanije Rheinmetall Landsysteme
GmbH. Radi se o novom oklopnom vozilu
tokau inovativne konstrukcije sa jasnim
fokusom na zatiti posade koje e
nedvosmisleno postaviti standarde za
budue sisteme ove vrste.
Vozilo Gefas to je skraenica od
njemakog Geschutztes Fahrzeug
System (odnosno napredni sistem
zatitnog vozila - Advanced Protective
Vehicle System), nudi nenadmaan nivo
zatite za vozilo njegove teine. Zamiljen
je kao vienamjensko ophodno vozilo

proizvodnju prvog vozila krajem 2007.

godine kako bi demonstrirala njegove
karakteristike. Gefas kao platformu
planiraju koristiti i za novi Njemaki protivvazduni sistem SysFla. U razvoju uz
Rheinmetall Landsysteme GmbH
uestvuju kompanije MTU Motoren und
Turbinen-Union Friedrichshafen GmbH,
ESW EXTEL SYSTEMS Wedel, RENK
Aktienge-sellschaft, STW Sensor Technik Wiedemann GmbH, IBD i
Timoney Technology LTD.

Kompjuterski model

tokova. Poto je rije o

modularnom dizajnu moe
se jednostavno konfigurisati
za razne vojne namjene
poput komandnog, protivvazdunog, oklopnotransportnog vozila ili vozila
za druge namjene.
Kompanija Rheinmetall
Land-systeme GmbH planira
Unutranjost Gefasa
20

GLAVNE KARAKTERISTIKE
Konstrukcijski gledano, Gefas
osnovne konfiguracije se sastoji od
glavnog modula, pogonskog (motornog)
modula i osovinskih modula s tokovima.
Modularni dizajn omoguava optimalno
konfigurisanje kompletnog vozila za svaki
zadatak to ukljuuje i integraciju

potrebnih podsistema. Mehanika i

funkcionalna veza meu modulima je
standardizovana, sa malim brojem
konektora to pojednostavljuje zamjenu
jednog od modula pri unitenju ili
oteenju i moe se obaviti i na terenu u
borbenim uslovima. Konektori su
viefunkcionalni (slini se koriste u

Modularnost

radi bolje zatite od eksplozije mine, i

odvojeni su od modula za posadu radi
smanjenja prenoenja udarnog talasa na
posadu. Izvan dijelova modula za posadu
nalaze se kontejneri za teret, koji
apsorbuju dio energije od eksplozije mine
ili improvizovanih eksplozivnih naprava.
Ispred modula za posadu postavlja se
pogonski modul u koji se montira 4-litarski
dizel motor snage 440 kW (598 KS) i
generator. Dodatne baterije u modulima
osiguravaju energiju za rad vozila u
sluaju pogotka ili otkazivanja generatora.
Gefas je dizajniran tako da osigurava
mobilnost i u sluaju da samo jedan modul
preivi pogodak. Iza i ispred modula za
posadu vozilo Gefas ima osovinski modul

konstrukciji podmornica), isprobani i

testirani, a obezbijeuju prenoenje
energije, podataka i drugih potrebnih
medija izmeu modula. Upravlja i
konice nemaju mehaniku ve
elektronsku vezu, a nad radom vozila
upravlja mnotvo elektronskih sistema.
Elektronski i kompjuterski sistemi
omoguuju posadi kad primi zadatak da

plan operacija snime na medij i uitaju ga u

kompjuterski sistem vozila. Posada tada
pristupa bazi podataka i ima sve podatke
od mapa, rastojanja, rezervi goriva, zaliha
i ostalih informacija vezanih za zadatak.
Modularni dizajn uslovio je da vozilo
bude konstruisano sa dizel elektrinim
pogonom. Modul za posadu, na ijim se
zatitnim karakteristikama insistiralo,
moe da prihvati do est osoba.
Gornji dio bonih strana dosta je
iskoen radi bolje balistike zatite i
zatite od bone eksplozije, dok su donji
dijelovi oklopa u obliku dubokog slova V,

sa dva toka sa sopstvenim motorima i

vjeanjem. Koritenjem identinih modula
osigurava se manje vrijeme montae,
manje logistike potrebe,
jeftiniji dijelovi i manji
trokovi odravanja.
Generalno unitavanjem
jednog osovinskog
modula vozilo i dalje nije
onesposobljeno i sa
drugim modulom moe
nastaviti kretanje i izvui
se iz opasne zone.
Vozilo je predvieno
za prijevoz avionima C130 Hercules i A400M.
irina vozila je 2,55 metra
(u rangu kamiona) tako da
je idealan za pratnju
konvoja i kretanje u
urbanoj sredini. Zahvaljujui modularnom
dizajnu i mogunou
dodavanja istih
21

predstavlja idealnu platformu za razliite

verzije od 4x4, 6x6 do 8x8. Pored osnovne
verzije konfiguracije 44, Gefas moe da
se proiri i na verzije 66 dodavanjem
pozadi drugog osovinskog modula, a dalje
proirenje, do 88, mogue je
dodavanjem dvoosovinskog modula na
verzije 44. Masa vozila, zavisno od
verzije, kree se od 12,5 za prazno do 20
tona sa opremom, odnosno do 25 tona sa
prikolicom. Gefas je relativno dugaak, sa
ukupnom duinom od 7,5 m i osovinskim
rastojanjem od 4,8 m, to ima prednosti pri
eksploziji ispod prednjih tokova koji su
prilino udaljeni od odjeljenja za posadu.
Tokovi treba da se opreme neobino
irokim pneumaticima 415/80 R27.
Poveana sigurnost vozila postie se i
snanim elektromagnetskim (HPEM)
sistemom koji sprjeava radiom
kontrolisanu detonaciju improvizovanih
eksplozivnih naprava (IEDs) ili vri njihovu
detonaciju sa sigurne udaljenosti.
Navedeno je krucijalno vano u eri
eksplozivnih naprava koje detoniraju
pored puta. Automatsko naoruanje
omoguava Gefasu sigurno, visokoprecizno angaovanje u opasnim
situacijama. Elektro-optiki senzorski
sistem sa slikovnom detekcijom mobilnih

Ulaz u vozilo

meta i njihovim praenjem

pravovremeno osigurava
prepoznavanje potencijalnih
neprijateljskih vozila ili ljudstva.
Lasersko optiki senzori povezani sa
dimnim ureajima sa automatskom
aktivacijom smanjuju rizik od
snajperskih napada prije same
neprijateljske vatre.
Konfigurisan kao platforma za
voene projektile, vozilo Gefas se
sastoji od dva osovinska modula, dva
glavna modula, motornog modula
integrisanog pozadi i specijalnog
modula za mobilni lanser.
Radarska verzija Gefas vozila je u
konfiguraciji 6x6 sa tri osovinska
modula. Pokretan motorom
integrisanim pozadi nudi dosta
prostora za integraciju 12 metarskog
taktikog radara za detekciju malih i brzih
meta.
Protivvazduna varijanta vozila u 8x8
konfiguraciji sastoji se od osnovne 4x4
konfiguracije sa dodatnim 4x4 vozilom ili
prikolicom. Posljednji nosi protivvazdunu
kupolu sistema Skyranger proizvedenu od
strane Oerlikon Contraves koja se moe
koristiti podjednako za mete u vazduhu i
na zemlji. Kao dodatna opcija, vozilo moe
biti naoruano vodeim projektilima.

Prednji i gornji dio bonih strana dosta

je iskoen radi bolje balistike zatite i
zatite od bone eksplozije, dok su donji
dijelovi oklopa u obliku dubokog slova V
modula nije sluajna, jer je utvreno da u
sluaju pogotka prvo stradaju cijevi za
hlaenje i kablovi koji vode do volana.
Osovinski moduli za prednji i zadnji dio
vozila su identini, a po karakteristikama
imaju sve odlike super terenskog vozila. Ni
najmanji dio osovinskog modula, odnosno
pogonskog modula ne nalazi se u modulu
za posadu pa u sluaju eksplozije mine
ispod toka nema opasnosti da fragmenti
navedenih modula uzrokuju povrede
posade.
POGONSKI MODUL

OSOVINSKI MODULI
Locirani u unutranjosti osovinskih
modela nalaze se pokretake jedinice,
koje se sastoje od dva STW elektromotora
sa potrebnom elektronikom za
upravljanje. Odluka da se elektrini pogon
postavi u unutranjosti osovinskog

Pogonski modul sadri svu potrebnu

opremu za pokretanje vozila i
snabdijevanje energijom ostalih modula.
Spojen sa drugim modulima preko
standardnog interfejsa, dozvoljava
nezavisno funkcionisanje svakog modula i
jednostavnu zamjenu u sluaju oteenja.
Vazduh za hlaenje i sagorijevanje se
dovodi specijalnim kanalima koji
obezbijeuju optimalnu zatitu od
zapaljivih sredstava uz istovremeno
smanjivanje toplotnog (IR) potpisa.
Kompanija MTU je odgovorna za
razvoj motora koji e se bazirati na
dizelskom 4-cilindrinom agregatu 4R890
koji se ve ugrauje u novo Njemako
borbeno vozilo pjeadije Pumu. Vozilo sa
22

ovim motorom razvija brzinu od 100 km/h

sa fenomenalnim dometom od 1000
kilometara. Specijalno razvijen za vojnu
upotrebu osigurava visoke performanse i
izdrljivost u ekstremnim uslovima.
Pogonski modul ine motor, elektrini
pokretan ureaj za hlaenje, sistem za
filtriranje vazduha i generator elektrine
energije. Posljednji je razvijen i
proizveden od kompanije ESW.
GLAVNI MODUL
Glavni modul se sastoji od nosee
strukture sa zatitnom jedinicom. Zatitna
jedinica je povezana sa krovom vozila
pravei veu zonu slobodnog prostora
iznad poda. Navedeno osigurava da
zatitna jedinica ostane neoteena ako
protivoklopna mina eksplodira ispod
vozila. tavie, bone strane i asija
vozila imaju velike kose povrine koje
efikasno odbijaju udarni talas uzrokovan
minama i bombama. Dodatne eline
ploe na noseoj strukturi i zatitnoj
jedinici obezbijeuju dodatnu zatitu od
projektila. Kompanija Rheinmetall planira
razvoj i ugradnju kao dodatnih opcija
reaktivnu i aktivnu oklopnu zatitu.
Prednje povrine vozila su punjenje
balistikim staklom, kao i bona vrata. U
vozilo se ulazi i izlazi kroz iroka dobro

kompletnom opremom. Veliki

skladini bunkeri postavljeni
na bonim stranama i na kraju
vozila poveavaju korisni
prostor.
ZAKLJUAK

zatiena vrata na zadnjem dijelu vozila,

zatim kroz otvor na krovu i kroz bone

Iz svega dosad navedenog

moemo zakljuiti da e vozilo
Gefas sa svojom inovativnom
modularnom konstrukcijom sa
fokusom na zatiti posade,
mogunosti zamjene modula,
nastavkom funkcionisanja
poslije oteenja jednog od
Posljednja modifikacija vozila
modula, performansama,
prikazana na izlobi Eurosatory 2006
jeftinim odravanjem, manjim
logistikim potrebama i drugim
karakteristikama, nedvosmisleno postaviti
otvore. Glavni modul je dovoljno prostran
standarde za budue sisteme ove vrste.
da nosi estolanu posadu sa njihovom

STRUNI STE U OBLASTIMA VOJNOG,

POLICIJSKOG ILI LOVAKOG ORUJA.
ORUJA.
ELITE PISATI ZA MAGAZIN ZRNO.
POZIVAMO VAS DA BUDETE DIO NAEG
TIMA I POSTANETE STRUNI SARADNIK
MAGAZINA ZRNO.
Kontakt tel.: 061 485 106 ili e-mail:
zrno@zrno.ba
23

T
O
H

O
H
S

07
0
2
W

Prezentacija o kojoj e se
priati godinama

rajem septembra u Sarajevu u

organizaciji kompanije "SHOT"
d.o.o. Zenica je odrana
regionalna prezentacija specijalne
policijske, taktike, i druge opreme i
naoruanja za potrebe policije, vojske,
dravnih institucija i agencija. Prezentacija ovakve vrste je po prvi put
odrana u Bosni i Hercegovini i regionu.
Sama prezentacija je bila podijeljena

Odgovoran za velianstveni dogaaj - Kemal Kljuanin

Predstavnici policijskih struktura

iz BiH, Hrvatske, Srbije, Oruanih snaga BiH,
privrednih subjekata i medija

Dio izloene opreme

Odlina organizacija i profesionalnost

pripadnika firme Shot

na dva dijela. Prvi dio prezentacije

odran je u renomiranom hotelu Radeon
Plaza, dok je drugi praktini dio odran
slijedei dan na strjelitu Suhodol pored
Tarina. Prezentaciji su prisustvovali
predstavnici svih policijskih struktura iz
Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i
Republike Srbije, Oruanih snaga BiH,
privrednih subjekata i medija.
U velikoj kongresnoj sali bili su
izloeni pitolji, puke, snajperi i ostala
specijalna policijska, taktika, i druga
Finalne pripreme prije gaanja
pitoljima i automatom MP9

24

oprema. Posjetioci su mogli da pogledaju

izloene primjerke i dobiju informacije
strunjaka iz kompanije Shot.
Uvodnu rije je odrao direktor
kompanije Shot g-din Kemal Kljuanin
koji je pozdravio prisutne i predstavio
goste iz svjetskih renomiranih kompanija
Smith&Wesson, Brugger&Thomet, Swiss
Arms, Sig Sauer, HS Produkt, Streamlight,
American Technologies Network (ATN),
General Starlight Corporation Inc (GSCI),
Blackhawk, Vallon GmbH i mnoge druge.
Posjetioci eljno ekaju svoj red
da isprobaju oruje

Meta nije preivjela

Finalne pripreme prije gaanja

snajperom APR 308 i
jurinom pukom SG 552
Nakon uvodnog govora g-dina Kemala
Kljuanina uslijedile su prezentacije
automata MP9, snajpera APR 308, opreme
proizvoaa Magnum, pitolja HS, oruja
Swiss Arms, pitolja Sig Sauer, svjetiljki
proizvoaa Streamlight i na kraju
opreme proizvoaa Motorola.
Drugi dan i drugi praktini dio
prezentacije odran je na strjelitu
Suhodol pored Tarina. Predstavnici
policijskih struktura iz Bosne i
Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Oruanih
snaga BiH i privrednih subjekata imali su
priliku da isprobaju i pucaju iz pitolja
HS, automata MP9, jurine puke SG 552 i
snajpera APR 308.
Na kraju moemo zakljuiti i ponoviti
da se radilo o prezentaciji o kojoj e se
priati godinama.

Pripadnica ljepeg pola

na vatrenoj liniji sa
jurinom pukom SG 552

Snajperom se moglo pucati

iz leeeg i sjedeeg poloaja
na mete udaljene 100 metara

U narednim brojevima moete saznati vie o

automatu MP9, snajperu APR 308 i drugom
oruju izloenom na Shot Show-u 2007.
25

AMERIKA PJEADIJA U XXI VIJEKU

vezi sa nedavnom izjavom

prvog ovjeka Pentagona
Roberta Gejtsa o tome da su
Sjedinjenim Amerikim Dravama
neophodne kopnene snage sposobne
da se bore protiv velikih armija,
izgleda da je nuno da se razmotri
sadanje stanje amerike Kopnene
vojske i perspektive njenog razvoja.
ARMIJA I NJENE REZERVE
Prije svega treba napomenuti da se
Kopnena vojska u SAD zove Armija.
To je najbrojniji dio oruanih snaga zajedno sa rezervom ona broji oko
1.200.000 vojnika i oficira. Od toga, u
redovnoj vojnoj slubi je 502.000 ljudi,
koji ulaze u sastav dvije tenkovske,
dvije mehanizovane, jedne vazdunodesantne, jedne desantno jurine i
dvije lahko pjeadijske divizije, 11
posebnih brigada (pet brigada armijske
avijacije i est artiljerijskih brigada) i 14
jedinica borbenog obezbijeenja.
Osnovna taktika jedinica je divizija
koju u prosjeku ini 16.000 ljudi
rasporeenih u pet brigada (tri
osnovne brigade, ininjerijska brigada
i brigada armijske avijacije) i jedinice
borbenog i pozadinskog obezbijeenja. Sve u svemu, postoje samo 34
brigade koje vode borbena dejstva u
neposrednom kontaktu sa protivnikom. ini se, naravno, ovjeku koji nije
ba upuen u vojna pitanja, da
redovnih jedinica u amerikoj armiji
ima relativno malo, naroito ako se
uzmu u obzir obim zadataka koje one
danas izvravaju i njihova ratrkanost
po planeti. Kad je rije o brojnosti,
redovna amerika Kopnena vojska je
tek na 10. mjestu meu kopnenim
vojskama svih zemalja svijeta. Zbog
toga je i razumljiv ogromni znaaj koji
za ameriku armiju imaju njene

sukobima. Sutina te reorganizacije se

rezervne komponente. One su
uglavnom sastoji od visokog stepena
sastavljene od regularne rezerve
mobilnosti i samostalnosti brigada,
(325.000 ljudi) i nacionalne garde
kao i od poveanja njihovog broja.
(350.000), iji dijelovi i formacije su po
Trenutno je ve reorganizovana i
strukturi u osnovi slini dijelovima i
izvrava borbene zadatke u Iraku 3.
formacijama redovne Kopnene vojske.
mehanizovana divizija. Komanda
Prema podacima Janes Defence
Kopnene vojske namjerava da s
Weekly, naoruanje Kopne vojske
obzirom na iskustva te divizije do 2008.
SAD je 1. januara 2007. godine
godine reformie sve redovne kopnene
ukljuivalo: 7.620 tenkova, 21.600
snage, iji broj brigada e se poveati
borbenih oklopnih vozila, 3.700
na 48. Reorganizacija e zatim biti
samohodnih i vunih orua, 850
sprovedena u formacijama regularne
reaktivnih ureaja za plotunsku paljbu,
rezerve i nacionalne garde.
oko 500 protivavionskih raketnih
Promjenama je podvrgnut i sistem
sistema, 300 aviona, 4.600 borbenih i
popunjavanja kopnenih snaga transportnih helikoptera, vie od 50
starosna granica za regrute je
amfibijskih brodova. Koliina i
podignuta sa 35 na 40 godina. Taj korak
taktiko-tehnike karakteristike
je izazvan nedostatkom onih koji ele
osnovnih modela naoruanja i vojne
da slue u Kopnenoj vojsci, s obzirom
tehnike amerike armije omoguavaju
na tekoe i ozbiljne gubitke
joj da izvrava praktino sve
pjeadijskih snaga u Iraku i
operativne zadatke vrhovne komande.
Afganistanu. Poto treba smanjiti
Osim toga, globalne promjene vojno
zahtjeve kad je rije o ljudima srednjih
politike situacije koje su se desile
godina, za njih su utvreni nii kriteriji
tokom protekle decenije radikalno su
fizike spremnosti - skoro duplo nii od
izmijenile ulogu kopnenih snaga u
odgovarajuih kriterija koje moraju da
zatiti nacionalnih interesa SAD.
zadovolje regruti starosti od 17 do 20
Iskustvo borbene primjene armijskih
godina. Meutim, drugi kriteriji fizike
formacija u Afganistanu i naroito u
spremnosti, obrazovnog i moralnoIraku pokazalo je da je postojea
psiholokog nivoa su isti i za mlade i za
struktura divizija danas prevaziena.
ne ba mlade kandidate i vojnike.
One ne mogu adekvatno da odgovore
Prema podacima lista Armi,
na nove izazove usljed nedovoljne
podizanje starosne granice za vojnu
pokretljivosti i samostalnosti. Sve to je
primoralo vrhovno
ameriko rukovodstvo da pristupi
M4 sa lanserom granata
stvaranju nove
organizacije
jedinica Kopnene
vojske, koja bi
omoguila brzo i
efikasno dejstvo,
kako u velikim
ratovima, tako i u
regionalnim
26

istraivanja koje je obavila

specijalna laboratorija Kopnene
vojske. Negativnu ocjenu je
dobila automatska puka M-16,
prvenstveno zbog kvarova u
sluaju prodiranja pijeska u nju,
tekoa pri upotrebi u gradskim
uslovima i neposrednoj borbi. U
tom pogledu, veliki broj vojnika
Kopnene vojske SAD daje
prednost automatskoj puci
kalanjikov, koja je veoma
pouzdana i besprijekorno
funkcionie u uslovima koji
Mitraljez M240B
vladaju u Iraku i Afganistanu.
tavie, moe se lahko nabaviti
u tim zemljama. to se uniforme tie,
slubu je tokom est mjeseci 2006.
skoro nikakvi nedostaci nisu
godine omoguilo da se uglavnom
pronaeni
(primijeen je samo
osigura neophodna popunjenost
nedostatak depova na rukavima). Ona
kopnenih snaga (inae, za prijem u
je moda najfunkcionalnija od svih
Ratno vazduhoplovstvo i Korpus
modela uniforme sline namjene svih
mornarike pjeadije SAD-a i dalje vai
armija
svijeta. Napravljena je od
granica od 27 godina, a za prijem u
specijalne tkanine, jake i lahke. Kao i
Ratnu mornaricu granica od 35
obua, nepromoiva je, sprjeava
godina).
pregrijavanje i promrzavanje, po boji
odgovara svakom godinjem dobu i
ORUJE I UNIFORMA
terenu. Uz uniformu ide nepromoivi
kombinezon, koji je malo tei od jednog
Iskustvo borbenih dejstava u Iraku i
kilograma i koji se moe stavljati i
Afganistanu je zahtijevalo promjenu i
skidati bez razodijevanja i izuvanja. U
kad je rije o opremi pjeadijskih
komplet je ukljuena i vrea za
snaga. To se prvenstveno odnosi na
spavanje koja je pogodna za sve
individualno oruje vojnika. List Stars
vremenske prilike i koja osigurava
and strajps je objavio rezultate

Patrola u Iraku

zatitu od nevremena, hladnoe i

vruine tokom odmora. Borbeni
zatitni komplet se sastoji od
pancirnog prsluka, ljema i titnika za
laktove i koljena. Pancirni prsluk je
teak 7,5 kilograma, a napravljen je od
kevlara i snabdjeven odvojivim
titanijumskim listovima. Bez njih titi
vojnika od metaka iz pitolja i sitnih
ubojnih paradi. Titanijumski listovi
tite od puanih metaka i krupnih
paradi. Na pancirni prsluk se stavlja
navlaka sa depovima za puane
okvire. Za izradu ljema (teine od 1,5
do 1,9 kilograma u zavisnosti od
veliine) takoer je upotrijebljen
vieslojni kevlar, proet fenolskom
smolom. Osigurava zatitu glave od
metaka iz pitolja i paradi. titnici za
laktove i koljena, napravljeni od veoma
kompaktnog polietilena, umnogome
pomau prilikom puzanja. U
individualnu borbenu opremu
amerikog pjeadinca spada i
standardno, spremno za upotrebu,
sljedovanje hrane (energetske
vrijednosti vee od 1.300 kalorija).
Sastavlja se od skoro 70 razliitih jela,
ukljuujui vegetarijanska, a vojnicima
se daje po njihovom izboru, za tri i vie
dana, zavisno od zadatka koji treba da
obave. Teina jednog sljedovanja je 730
grama, a upotrebljivo je est mjeseci, i
to u svim klimatskim uslovima.
Individualna borbena oprema
pjeadinaca se stalno upotpunjuje s
obzirom na elje oficira brigadnog
odjeljenja kao najupuenije u njeno
koritenje. Trenutno se u Iraku i
Afganistanu sprovode operativne
probe dva nova modela ljemova, tri
modela uniforme i obue, pancirnog
prsluka i vie od dvadeset varijanti
druge opreme vojnika i oficira.
Pripadnici jedinica koje uestvuju u
vojnim i mirovnim operacijama
obnovljenu opremu dobivaju svake tri
godine.
Mark tajnberg
Nezavisimaja gazeta - Moskva

27

Accuracy International AS50

Snajper za unitavanje meta

do 2.200 metara
S50 .50 BMG je zadnja kreacija
snajper/anti-materijalne puke
britanskog proizvoaa vatrenog
oruja Accuracy International. Kompanija
Accuracy International je specijalizovani
britanski proizvoa vatrenog oruja iz
Portsmouth-a, Hampshire, a poznata je
kao najbolji proizvoa Accuracy
International Arctic Warfare serije
preciznih snajperskih puaka. Kompanija
je osnovana 1978. godine od britanskog

1 Pomoni rukohvat

olimpijskog prvaka u streljatvu, dobitnika

zlatne medalje, Malcolm Cooper-a (19472001), a njegove visoko-precizne
snajperske puke upotrebljavaju mnoge
vojne jedinice i policijski odjeli irom
svijeta.
Kompanija Accuracy International
2005. godine je kupljena od strane
britanskog konzorcija koji je dao
finansijsku podrku koja je rezultirala
predstavljanjem nove AS50 u kalibru .50

3 Sigurnosna poluga

7 Ruica zatvaraa

5 Okida

Dostupan iz pozicije za pucanje.

Dva poloaja: F - otkoeno
i S - zakoeno. U zakoenom
poloaju blokira okida.

Jednostavan za podeavanje
slui i kao zadnji oslonac.
Moe se sklopiti u
sluaju transporta.

BMG poluautomatske snajperske puke

na Shot Show-u 2005 u Las Vegas-u.
Poluautomatska puka, proizvoaa
Accuracy International (AI), AS50 je
dizajnirana specijalno za Amerike
specijalce (SPECOPS). Tanije reeno
konstruisana je specijalno na zahtjev
Amerike Komande za specijalne
operacije US SOCOM (US Special
Operations Command) i Navy SEALs.
Zahtjevi koji su konstrukcijski gledano

9 Drai remena
Dva draa montirana
na svakoj strani puke
kao standard.

Jednostavna, ne zapinje
i omoguava strijelcu
repetiranje uz zadravanje
niskog profila prije pucanja.

AS50 ima dvo stepenski okida

koji se moe podesiti za teinu
povlaenja od 1,5-2,0 kg.
Rukohvat slian kao
kod puke M16.

Osnovni elementi AS50

7
9

2
6

5
11

1
10

2 titnik
Efikasno apsorbuje
trzaj pri opaljenju.

4 Poluga za rasklapanje 6 Blokirajui mehanizam 8 Sanduk

Omoguava jednostavno
rasklapanje u sluajevima
rutinskog ienja ili zastoja.

Dodatni sigurnosni mehanizam Izraen od legiranog elika

za prevenciju rasklapanja puke sa integralnom MIL-STD
1913 inom.
kada je ista otkoena.

28

10

Okvir
elini okvir
kapaciteta 5
metaka.

trebali biti rijeeni nisu bili jednostavni:

usljed poveanog broja zadataka na
viestruke ciljeve pripadnici U.S.
SOCOM-a su zahtijevali poluautomatsku
snajpersku / anti-materijalnu puku kalibra
.50 BMG (12,7 x 99 mm) za dejstvo na
viestruke udaljene mete sa eksplozivnom ili zapaljivom municijom uz nizak
trzaj i zvuk pri pucanju. Takoer je trebala
biti lagana, izdrljiva, ergonomski dobro
oblikovana, jednostavna za upotrebu,
rasklapanje, sklapanje i transport uz,
naravno, visoku preciznost.
Shodno zahtjevima dobili su
snajpersku / anti-materijalnu puku
velikog dometa i mogunosti, kombinovano sa velikom brzinom pucanja u svim
borbenim uslovima. Navedeno omoguava operateru brzo dejstvo na vie meta.

11

Noice

12

Podesive noice koje

se mogu rotirati oko ose.
Omoguavaju stabilno
pucanje i brzo
pronalaenje meta.

Prednji rukohvat
Izraen od aluminijuma
sa inama na bonim
stranama. tite korisnika
i od toplote cijevi.

AS50 na borbenom poloaju

Male teine, ergonomskih rukohvata sa

sposobnou jednostavnog sklapanja,
odravanja i transporta. U katalogu za AI
AS50 pie da se za potrebe transporta ili
skladitenja kundak moe odvojiti (ili
spojiti) u sekundi. Kompletan sistem moe

13

Cijev

14

Izraena od nehrajueg
elika. Duine 692 mm.

se rasklopiti na glavne dijelove za manje

od tri minute i servisirati bez alata,
odnosno potreban je samo rafciger.
AS50 radi na principu pozajmice
gasova, koji se do zatvaraa vraaju kroz,
po cijeloj duini perforiranoj vodilici,

Gasni razvodnik
AS50 ima inovativni,
visoko pouzdani sistem
pozajmice gasova.

12
14

15

Gasna konica
Smanjuje trzaj,
svjetlosni otisak i
minimizira podizanje
praine oko strijelca.

Optiki nian
obezbjeuje
precizan pogodak
do 2.200 metara.
15

13

Accuracy International AS50

Kundak se jednostavno moe skinuti u

sluaju transporta ili skladitenja.

Kompletan sistem se moe rastaviti na glavne komponente za tri minute.

U sluaju kvara puka se moe servisirati samo sa jednim rafcigerom.

29

rasponu od 1,5 do 2 kg.

Oruje se puni elinim odvojivim
okvirom kapaciteta 5 metaka. Ukupna
duina puke je 1369 mm, dok je prazna i
bez optikog niana teka 14,1 kilogram.
AS50 ima dokazanu preciznost za dejstvo
po metama udaljenim preko 1.800 metara
dok po specifikacijama proizvoaa moe
unitavati mete do 2.200 metara.

Za preciznost AS50 zaduena je i itava paleta

dnevnih i nonih optiko-elektronskih niana
koji se mogu montirati na inu.
mm
99
,7
x
12
tak
me
ki
eli
ti v
ris
ko
50

gasove u cilju
smanjenja podizanja
praine oko strijelca. Navedeno
je iznimno vano pri upotrebi u
pjeanim predjelima gdje oblak
praine podignut od barutnih
gasova lahko otkriva poloaj
strijelca.
Na dvodjelnom legiranom
elinom, mainski obraenom
sanduku postavljena je integralna,
po NATO standardu MIL-STD 1913,
ina za montiranje optikog niana.
Dvije dodatne ine su montirane na
bonim stranama kratke obloge
cijevi, na koju su sa donje strane
fiksirane i podesive noice. Obloga
cijevi slui kao zatita strijelca od
toplote cijevi. Podesive noice po
visini i okretne po uzdunoj osi uz
pomo pitoljskog rukohvata i
zadnjeg draa, koji se moe
fiksirati u odreenom poloaju ili
sklopiti (nije podesiv po visini),
omoguavaju stabilan oslonac i
precizno pucanje. Za preciznost

pucanja zaduena je i itava paleta

dnevnih i nonih optiko-elektronskih
niana koji se mogu montirati na inu.
Na desnoj strani puke se nalaze
regulator paljbe sa dva poloaja, ruica
zatvaraa i otvor za izbacivanje ahura.
Puka je opremljena dvostepenskim
sigurnosnim mehanizmom koji fiziki
blokira okida. Okida je dvostepenski pa
se sila potrebna za okidanje kree u

AS

postavljenoj na gornjoj strani cijevi.

Odlikuje je impresivna preciznost za poluautomatsku .50 kalibarsku puku.
Cijev duine 692 mm, sa korakom
uvijanja od 381 mm, nije fiksirana za
sanduk. Na prednjem dijelu ima dvokomornu konicu za redukciju trzaja. Ista
je dizajnirana tako da istovremeno
smanjuje plamen pri pucanju i usmjerava
barutne

30

NOVA JURINA PUKA AMERIKIH SPECIJALACA

- SCAR

Jedna puka mijenja

pet varijanti oruja
merika Komanda za specijalne
operacije SOCOM (Special
Operations Command), u sklopu
programa SCAR (S.O.F. Combat Assault

postavljanja razne dodatne opreme, kao

to su razni optiki niani, bacai granata,
baterijske svjetiljke i slino.
Novo oruje proizvodie renomirana

SCAR-L

Kundak je i
teleskopski i preklapajui

Baca granata EGLM

Otvaranje: povlaenje naprijed i lijevo ili desno

Blizina okidaa koja omoguava pucanje

i lansiranje granata bez mijenjanja poloaja ruke
Rifle), odabrala je za svoju jurinu puku
sljedee generacije novo modularno i
adaptivno oruje, a rije je o modifikovanoj
verziji poznate jurine puke FNC.
SOCOM eli mogunost upotrebe dva
razliita kalibra pa e puka planirana u
dvije verzije, SCAR-L (Mark 16 SCAR Light, lahka) koristiti municiju 5,56x45 mm
NATO smjetenu u poboljani okvir puke
M16 i SCAR-H (Mk 17 SCAR - Heavy,
teka) sa punjenjem 7,62x51 mm NATO u
okviru novog dizajna kapaciteta 20
metaka. Cilj je da ove dvije verzije
zamjene sadanjih pet varijanti oruja koje
se koriste u operacijama.
Puka SCAR je konvencionalne
koncepcije i koristi sistem pozajmice
gasova sa kratko udarnim klipom i
rotacionim zatvaraem. Sistem je slian
mitraljezu FN Minimi / M249 SAW i manje
je osjetljiv na sitni pijesak, prainu ili drugu
prljavtinu. Ima mogunost jednostavnog

mm Remington SPC (posebno razvijen za

amerike specijalne jedinice) i 7,62x39
mm M43. Mogunost da puka za
specijalce SCAR koristi metak 7,62x39

belgijska kompanija FN (Fabrique

Nationale) Herstal preko svoje kompanije
FNH USA u SAD pod nazivom SCAR u
dvije navedene verzije, ali i neke druge

mm (metak za puku AK-47 Kalanjikov)

vezana je iskljuivo uz rairenost tog
metka i njegovu dostupnost u oblastima
operacija specijalnih snaga. Puka SCAR
koja bude
prilagoSnajperska verzija puke SCAR
ena za
rusku

koje e
k o r i s t i t i
municiju 6,8x43
31

Sanduk puke je konstruisan iz dva

dijela, gornjeg i donjeg, povezanih sa dva
unakrsna klina. Gornji dio je napravljen od
aluminijuma dok je donji od polimera.
SCAR-L i SCAR-H koriste slian gornji dio
sanduka koji se razlikuje jedino u veliini
otvora za izbacivanje ahura.
Na svakoj verziji puaka SCAR bie
integrisane vienamjenske MIL-STD 1913
ine (Picatiny) za fleksibilnu konfiguraciju
oruj a za razliite misije. Sa gornje strane
od
prednjeg do zadnjeg niana
postavljena je Picatinny
ina predviena za

SV). Na istoj puci mogue je koristiti

razliite cijevi i mijenjati ih po potrebi, pri
emu je odluujui faktor za zamjenu
potrebna preciznost. Standardna duina
cijevi kod verzije SCAR-L e biti 351 mm
(13,82 ina), za blisku borbu duine 253
mm (9,96'') i za snajpersku verziju, duine
od 457 mm (18''). Duina kompletne
puke u ovoj verziji e se kretati od
minimalnih 612 mm (31,02") do
maksimalne duine od 850 mm (34"). Za
verziju SCAR-H na raspolaganju e biti
cijevi duina 330 mm (13''), 400 mm
(15,75'') i 500 mm (19,68'') kada se trai
maksimalna preciznost. Minimalna duina
ove verzije je 798 mm (38,7") dok
maksimalna iznosi 1,021 mm (40,2").
Snage za specijalne operacije moi e da
mijenjaju cijevi po potrebi sa zadatkom,
mada odluka o vrsti cijevi ostaje u
nadlenosti oficira. Za zamjenu cijevi
potrebno je manje od 5 minuta, a uz
odreena podeavanja mogua je i
promjena kalibra. Varijanta SCAR-L
zamijenit e puku za blisku borbu M4A1,
Mk 18 (Close Quarters Battle Rifle CQBR) i Mk 12 SPR, a SCAR-H mijenja
M14 i snajpersku puku Mk 11.

postavljanje optikog
niana, ureaja
z a n o n o
osmatranje ili
k a m e r a .
Dodatne ine
postavljene su
sa bonih strana
i ispod prednjeg
dijela puke.
Sve navedene
ine su dizajnirane kao
integralni dio strukture puke
poboljavajui stabilnost pri pucanju tako
to vre izolaciju harmonijskih vibracija
prouzrokovanih automatskom paljbom.

Kompanija FN Herstal planira sredinom 2008.

godine proizvesti poluautomatsku verziju
puke SCAR. Planirana verzija e biti specijalno dizajnirana za komercijalno trite.

municiju 7,62x39 mm dobie dodatnu

laku cijev.
Operativci SOCOM-a traili su vei
kalibar, odnosno 7,62x51 mm, jer
omoguava veu ubojnu mo na veoj
udaljenosti. U sluaju djelovanja u
urbanom okruenju jai kalibar isto tako
ima odreenih prednosti. Jaim je metkom
lake probiti prepreke kao to su zidovi i
vrata, a i efikasniji je kada se gaaju
vozila.
SCAR je konstruisan kao modularno
oruje koje se jednostavno i brzo moe
prilagoditi za razne namjene. Obje SCARL i SCAR-H e inicijalno biti dostupne u tri
verzije, standardna (Standard - S), za
blisku borbu (Close Quarters Combat CQC) i snajperska verzija (Sniper Variant -

Kod SCAR puaka kundak je i

teleskopski i preklapajui. Teleskopsku
osobinu ima radi prilagoavanja razliitim
konfiguracijama line opreme vojnika,
oklopa ili odjee, to moe zahtijevati
promjene u poloaju puke s obzirom na
rastojanje izmeu korisnikovog ramena i
okidaa. Preklapajui kundak je pogodniji,
jer omoguava specijalcima da otvaraju
vatru i ispod civilne odjee kada je kundak
sklopljen, kao i za borbu iz
vozila, helikoptera, s
padobranom i u slinim
situacijama. Korisnik ima

mogunost da prilagodi
kundak svom tijelu i
postigne najbolju
vidljivost, bez obzira
na to da li je optiki
nian ugraen ili nije.
Rukohvat puke
razvijen je uz primjenu irokih
antropometrijskih
mjera za odreivanje oblika i veliina
najpogodnijih za vojnika. Raspoloivi
adapteri omoguavaju vojniku da podesi
rukohvat prema svojoj ruci. Redizajnirani
rukohvat nudi bolje upravljanje i kontrolu.

SCAR u maskirnom finiu

32

Regulator paljbe pomjera se od

zakoenog poloaja do poluautomatskog
ili automatskog i nazad za samo 90 i
podeen je za kako desnu tako i lijevu ruku
(kod M4A1 regulator je potrebno rotirati
180 i nije podeen za obje ruke). Okvir sa
municijom je podeen za koritenje s obje
ruke i zatien je od sluajnog vaenja.
Takoer, i ruica za punjenje se moe
jednostavno instalirati na
jednoj ili drugoj strani jer ima
predviene otvore sa obje
strane.
Brzina

paljbe
od samo 600
do 650 zrna u
minuti (900
zrna kod
M4A1)
olakava
upravljanje orujem i
stvara krai bljesak pri pucanju.
Poboljanja na mehanizmima omoguila
su da se rijee mnogi problemi uoeni kod
prethodnih automatskih puaka,
ukljuujui zagrijavanje i odvod gasova.
Ova puka se mnogo lake isti i odrava
nego M4A1.
Obje varijante SCAR L i H imaju 90%
identinih zajednikih komponenti, to
nikada dosad nije ostvareno s tako
razliitim kalibrima kao to su 5,5645 mm
i 7,6251 mm. Jedini dijelovi koji su razliiti
za obje varijante su oni koji se odnose
specijalno za kalibar, tj. prihvat cijevi 5,56
mm ili 7,62 mm, okvira, glave zatvaraa i
otvora izbacivaa. Zajednike kompone-

nte kod svih modela puaka su od velikog

znaaja jer smanjuju potrebno vrijeme za
obuku i prilagoavanje korisnika razliitim
verzijama potrebnim za razliite misije. Na
SCAR puke se montiraju promjenljivi,
podeavajui elini niani. Zadnji nian je
montiran na gornjoj ini, dok se prednji
nian nalazi na gasnom regulatoru.
Okviri za metke su razliiti, ali su
znatno poboljani u odnosu na
dosadanje. SCAR-L koristiti poboljani
elini okvir sa puke M16, dok e SCARH koristiti novi okvir kapaciteta 20 metaka
u kalibru 7,62x51 NATO ili standardni okvir
7,62x39 M43 sa AK (Kalanjikova). Svaka
verzija puke SCAR bie opremljena
sa po 10 okvira.

Komponente
koji se montira ispod cijevi, otvara se sa
strane, omoguava punjenje dugih
granata 40 mm, moe da se rukuje i
desnom i lijevom rukom. Raspoloivi
kundak omoguava samostalno
koritenje EGLM. Upravljanje vatrom je
vrhunsko i ima laserski daljinomjer s
ugraenom automatskom elevacijom.
Kada je EGLM uperen nisko ili visoko
na konanici svijetli crveni signal, a
ako je usmjeren na cilj konanica
svijetli zeleno. Za skrivene ciljeve, ili
one iza prirodnog zaklona, nian
daje rastojanje do cilja. EGLM je
kompatibilan s najnovijom programiranom municijom 40 mm koja
eksplodira u vazduhu iznad cilja.
Proizvodnja pojedinih verzija
puaka SCAR zapoeta je krajem
2005. godine, a konana
distribucija trebala bi da se zavri do
2011. godine, ili ranije. SOCOM
oekuje da se ukupno isporui do
85.000 primjeraka varijante SCAR-L i
15.000 primjeraka varijante SCAR-H.
Puke SCAR e proizvoditi kompanija FN
Manufacturing LLC.
Samir Bekto

Cijevi su predviene
za ivotni ciklus od 35.000 zrna,
a vijek upotrebe za cijeli sistem za
90.000 zrna. Na kraju ciklusa, ili u sluaju
neispravnosti, cijevi se mogu zamijeniti za
par minuta odvijanjem dva zavrtnja.
Srednji broj zrna izmeu dva zastoja
iznosi 2.000 zrna.
Prema sadanjim podacima teina
prazne SCAR-L
iznosi 3,08 kg, dok
e teina verzije
SCAR-H iznositi
3,26 kg.
Firma FN
Herstal razvila je i
lanser granata za
program SCAR.
To je pojaani
modularni baca
granata EGLM
Duina cijevi se bira u zavisnosti
(Enhanced Gre- od zadatka, dok ostala
nade Launcher), konstrukcija ostaje ista.
33

Jednostavno
manipulisanje
bacaem granata

POLUAUTOMATSKE SAMARICE EXCELL AUTO

KOMPANIJE H&R 1871

U lov s poluautomatskom
samaricom
od nazivom Excell Auto krije
se itava linija poluautomatskih samarica kalibra
12/76 koje se proizvode u Turskoj po
specifikacijama i standardima kvalitete
kompanije H&R 1871 (Harrington &
Richardson's). Excell Auto preuzima
lidersku poziciju u promjeni izraza Turska
samarica koji su lovci i sportisti irom
svijeta koristili kada su opisivali puke
loeg kvaliteta i slabije pouzdanosti. Sada
poluautomatska samarica Excell Auto
(pojedini je imenuju i sa Auto 5) koja dolazi
iz Turske pored lijepe izrade, uz nisku
cijenu prua i integralnu pouzdanost
sistema.

Kompanija Sarsilmaz proizvodi sve

pitolje za Tursku vojsku, koja je po
veliini druga u NATO savezu.
Nova puka Excell Auto konstruisana

Orginalna kompanija H&R osnovana

davne 1871. godine poslovala je do
1986. godine kada je zatvorena. Nova
kompanija H&R 1871 osnovana 1991.
godine poela je proizvodnju revolvera,
puaka i samarica prema dizajnu stare
H&R kompanije. H&R 1871 kupljena je
od strane kompanije Marlin Firearms
2000. godine i orjentisala je na trita van
SAD.

cijevi, odvode se gasovi nastali

sagorijevanjem baruta u gasni cilindar. U
cilindru djeluju na klip i preko sistema
poluga i klina, ostvaruje se veza sa
zatvaraem. Svi modeli imaju magacin
kapaciteta pet metaka plus jedan u cijevi.
Izgled svih modela i zavrna obrada je
odlina. Sretnici koji su imali priliku da
pucaju iz Excell Auto navode da je idealno
balansirana i stabilna pri pucanju. Pri
koritenju jaeg magnum punjenja gasni

Excell Auto Synthetic

prema klasinom poluautomatskom

modelu Franchi iz 1950-tih godina
proizvodi se u fabrici Sarsilmaz na SAAMI
specijalnim CAD-CAM mainama
koritenjem CNC tehnologije uz
specifikacije i po standardima kvalitete
H&R 1871. Samarice Excell Auto
funkcioniu na principu pozajmice
gasova. Kroz otvore na donjem dijelu

cilindar se moe okrenuti da bi se smanjio

povratni udar. Excell Auto se isporuuje u

kompletu sa dosta dodatne opreme koja
ukljuuje bravu za okida sa kljuem, etiri
izmjenjiva oka i kljuem za okove. Seriju
Excell Auto ini pet modela i to Synthetic,
Walnut, Waterfowl, Turkey i Combo.

Excell Auto Synthetic

Model Excell Auto Synthetic se
isporuuje u crnom mat finiu. Ima crni

Excell Auto Walnut

34

terena.

sintetiki pitoljski ekiran rukohvat i

ventilirani titnik. Rebrasta 710 mm duga
cijev ima 4 arafa kompatibilna za 4 vrste
izmjenljivih okova (IC, M, IM, F). Teina
samarice je 3,2 kg, dok je ukupna duina
1232 mm.

Excell Auto Walnut

Excell Auto Waterfowl

Karakteristika ovog modela je da se
proizvodi kompletno u kamuflanom finiu
movarnog terena to je ini idealnom
pukom za lov na patke i guske.

Excell Auto Turkey

C o m b o j e
identian modelu
Synthetic
s tom
razlikom da se mogu
kombinovati dvije
vrste cijevi. Promjenom cijevi poluautomatska samarica se
pretvara u poluautomatski karabin sa
fiber optikim prednjim i zadnjim
nianom. Duina
cijevi karabinske
verzije iznosi 610
mm.

Excell Auto Turkey

Ovaj model ima sve karakteristike

prethodno opisanog modela osim to se
umjesto plastinog kundaka isporuuje sa
kvalitetnim orahovim kundakom.

Za razliku od ostalih modela Excell

Auto Turkey ima krau cijev, 560 mm dugu
sa fiber optikim prednjim i zadnjim
nianom. Kraa cijev utie i na smanjenje
teine pa iznosi 3,06 kg. Proizvodi se
kompletno u kamuflanom finiu umskog

35

Na kraju moemo
zakljuiti da e se
Excell Auto uz irok
izbor modela, kvalitetnu izradu i uz nisku
cijenu zadrati jo
dugi niz godina na
tritu.

Excell Auto Combo

Excell Auto Waterfowl

Excell Auto
Combo

Lovaka puka Steyr-Mannlicher Luxus

ZLATNI OKIDA - SIMBOL LUKSUZA

uka koja je briljantno osmiljena da uvijek prua neto novo. Umjetniko i estetsko djelo
runog rada koje je ipak rezultat industrijskog procesa. Luxus je napravljen za lovce i
sportiste koji imaju velika oekivanja.

ema kraja priama o nadarenim

oruarima. Izvanredne tehnike
vjetine, bogato iskustvo i ista
genijalnost proizvodnje oruja, to se
prenosi sa potovanjem sa generacije na
generaciju. Meutim uvijek postoje
pojedinci za koje vrijedi navedeno.
Austrijska kompanija Steyr-Mannlicher,
jedan od vodeih svjetskih proizvoaa
nedavno je predstavila Luxus, umjetniko
dijelo od lovake puke koja je osvojila
etiri nagrade za inovacije.
Samo jedan model iz cijele SteyrMannlicher-ove linije je opremljen sa
zlatnim okidaem. Steyr-Mannlicher
Luxus. Zlatni okida predstavlja simbol
odlinog kvaliteta i luksuza, a ugrauje se
kao poklon korisniku od kompanije SteyrMannlicher samo u jadan model puaka.

(duina cijevi 650 mm) i Mountain Rifle

(planinska puka duine cijevi 508 mm)
kalibre. Ukupna duina puke u zavisnosti
od cijevi se kree od 1.115 mm za
Standard, 1.165 mm Magnum i za
Mountain 1.023 mm. Teina puke varira
izmeu 2,9 i 3,3 kilograma u zavisnosti od
kalibra, kundaka i ukljuenih teleskopskih
niana. Cijev se moe zamijeniti bez
potrebe za ponovnim podeavanjem
teleskopskih niana, jer je sklop niana
fiksiran na svakoj cijevi. Cijev se takoer,
pri promjeni, tako jednostavno moe
fiksirati na kuitu sa jednim arafom koji
je dizajniran da ostane u mjestu - bez
gubljenja arafa. Ove inovacije dramatino poveavaju funkcionalnost oruja.

snim kotaiem.
Materijali koriteni kod Luxus-a su
elegantni i funkcionalni. Njegovi metalni
dijelovi su MannoxTM-om zatieni, to
onemoguava hranje, a ienje je
gotovo i suvino. Srednji dio se pravi od
posebno ojaanog aluminija ili, ako se to
preferira od elika. Kundak je izraen od
skupocjenog oraha dostupnog u tri nivoa
kvalitete i svaki je jedinstven sam po sebi.
Bone strane kuita su zamjenljiva sa
gravurom koja se dizajnira na zahtjev

Safe Bolt System

Zlatni okida
Luxus, na njemakom rije za
luksuz, vai kao prva lovaka puka sa
enormnom funkcionalnosti. Funkcionalnost znai prihvatljivost i prilagodljivost karakteristike pokazane kod ove puke
svjetske klase.
Sistem puke je prilagoen SteyrMannlicher-ovoj liniji oruja. Centralni dio
je patentiran prijemnikom izmeu
kundaka i cijevi koji dozvoljava montau
cijevi sa tri razliite duine u svim
popularnim kalibrima. U Mannlicher Luxus
se mogu montirati cijevi dizajnirane za
Standard (duina cijevi 600 mm), Magnum

Zatvara je opremljen sa tehnoloko

dokazanim Safe Bolt sistemom (SBS),
ima promjenljivu glavu sa malim uglom
otvaranja od 60. Navedeno osigurava
najvii standard sigurnosti. Pored ovog
sistema sigurnosti, korisnici Luxus-a imaju
i dokazani 2+1 pozicioni sigurnosni sistem
zakljuavanje sa ergonomskim sigurnoSigurnosni sistem

36

Model Luxus 2007 u prvom planu.

Raniji modeli iza.

Standardna verzija Luxus-a sa

drvenim bonim stranama.

Luxus-a sa aluminijumskim
graviranim bonim stranama.

Luxus-a sa srebrno obojenim i

graviranim bonim stranama.

Umjetniko remek djelo i zlatni okida su simboli luksuza.

svakog pojedinanog kupca. Promjenljive

bone strane dozvoljavaju brzinsku
transformaciju iz npr. funkcionalne
lovake puke u izlobeni primjerak.
Magazin se izrauje od aluminijuma
sa kapacitetom 3+1 metak za standard i
magnum kalibre, 2+1 za kalibre .270 WSM
i .300 WSM i opcionalno nude mogunost
ugradnje okvira kapaciteta 5+1 ili 6+1
metaka. Kuite je konstruisano da se
prilagodi okvirima za sve kalibre municije,
a napravljeno je od aluminijuma velike
tvrdoe ili po zahtjevu elino kao baza za

graviranje.
Neograniena mogunost ugradnje razliitih
dijelova ini da se Steyr-Mannlicher Luxus
moe dobiti u vie od 2000 kombinacija.
Kompletan sistem se takoer moe
prilagoditi za ljevoruke korisnike bez

Kuite (sanduk)

Luxus-a sa okvirom
veeg kapaciteta.

dodatnih trokova.
Kada se puka uzme u ruke, osjeaj
izbalansiranosti, male teine, vrstoe uz
spoj funkcionalnosti, inovacija i tradicije u
proizvodnji daje nam za pravo da kaemo
da Steyr-Mannlicher Luxus predstavlja
lijep primjer lovake puke, prave za
svaku priliku. Takoer, postoji sigurno
jedan dio kojeg niko ne bi mijenjao na
Steyr-Mannlicher Luxus-u: zlatni okida.

VmS group d.o.o. Sarajevo

Drutvo za inenjering, promet i usluge
Nedima Filipovia 12,
71 000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
Tel./ fax: ++387 (0) 33 71 71 70
E - mail: vmsgroup@bih.net.ba

37

HS PRODUKT HS-9/SPRINGFIELD ARMORY XD-9

Od nule do svjetske slave

itolj HS-9 kao najuspjeniji

proizvod hrvatske vojne
industrije, proizvodi kompanija HS Produkt iz Karlovca. Pitolj HS je
poluatomatski pitolj koji se prodaje pod
nazivom HS-9, HS-40, HS-45, (broj
predstavlja oznaku kalibra) na hrvatskom
tritu i tritima van SAD-a, dok se na
amerikom tritu prodaje pod imenom
Springfield Armory eXtreme Duty
odnosno XD-X (X takoer predstavlja
oznaku kalibra).
ISTORIJAT HS PITOLJA
U Hrvatskoj je 1991. godine u sjeni
rata projektni tim sa Markom Vukoviem
na elu proizveo prvi hrvatski pitolj.
Pitolj je u sutini predstavljao adaptaciju
poznatog Walthera P-38 iz Drugog
svjetskog rata. Kapacitet je iznosio 15
metaka u dvorednom okviru. Dugme
utvrivaa okvira smjeteno je na
uobiajenom mjestu, u predjelu korijena
titnika obaraa. Bravljenje pitolja
obavljalo se po provjerenom Waltherovom
sistemu padajueg bloka. Na poetku
proizvodnje oruje je nueno u tri modela:
standardni, ukupne duine 205 mm (cijev
duine 125 mm) i mase od 957 grama
(prazan), kompaktni (cijev 100 mm) i
takmiarski (cijev 152 mm). Kod
slijedeeg modela HS-95, sa Waltherovog
sistema bravljenja se prelo na
modifikovani Brauningov sistem. Krajem
90-ih, konstruktori u kompaniji HS Produkt
napravili su analizu svih pitolja u svijetu

(isto je uradio i Glock na poetku) te su

uzeli najbolje osobine od svih za dizajn
novog pitolja. Koritenjem najboljih
osobina pitolja Glock, Colt-a 1911 i SIG
Sauer-a uspjeli su napraviti kvalitetan
pitolj. Model je nazvan HS-2000, a prvi
prototipovi su izraeni 1998. godine.
Slijedei savremene svjetske
trendove, dizajniran je i proizveden sa
ramom od polimera, a svojim je
konstrukcijskim rjeenjima, malom
teinom i velikom pouzdanou pri
rukovanju dobio ponajprije priznanja
struke - vojske i policije.
Prema dostupnim podacima,
kompanija HS Produkt vie je puta izvozila
pitolje HS-2000 u Bosnu i Hercegovinu,
meutim radilo se o nekoliko desetaka
komada te ih je u tom periodu ukupno
uvezeno oko 200. U toku 1999. godine,
nekoliko desetaka komada HS-2000
izvezeno je na Filipine, a iste godine je
2000 komada isporueno u Veliku
Britaniju te 70 komada u eku Republiku.
Prvi ozbiljniji ugovor HS Produkt
sklopio je 2000. godine s amerikom

XD
38

kompanijom Intrac Arms International iz

Knoxvilla, kada je isporuena i prva
koliina od 10.000 pitolja. Pokazalo se
HS Produkt ima izuzetno dobar pitolj, ali
da kompanija Intrac nema dovoljno
razgranatu mreu trgovina, pristup vojnim
i policijskim institucijama, putem kojih bi
mogla napraviti vei proboj na ameriko
trite.
Legendarna amerika kompanija za
proizvodnju kratkog i dugog naoruanja,
Springfield Armory, 2002. godine je
otkupila pravo prodaje i marketinkog
promoviranja za HS pitolj.
Preimenovan je u SA-XD (Springfield
Armory - eXtreme Duty, odnosno
ekstremna dunost) i za kratko vrijeme,
zahvaljujui kvalitetu, pristupanoj cijeni
(na civilnom tritu je cijenom od oko 530
dolara prosjeno jeftiniji sto dolara po
komadu u odnosu na konkurenciju),

1.

3.

2.
Konica na rukohvatu

Indikator napetosti udarne igle

i agresivnom marketingu, stekao

reputaciju na zahtjevnom tritu SAD. Uz
skraenicu XD dolazi i oznaka kalibra tako
da su u ponudi XD-9 (9 mm PARA), XD-40
(.40 Smith & Wesson) i XD-357 (357 SIG).
Trenutno se proizvodi vie od 40
modela pitolja, od ega su tri modela
osnovna, u tri kalibra. Svaki od njih se
moe nai u kratkoj, standardnoj ili dugoj
varijanti, s polimernim rukohvatom u
nekoliko boja. Kompanija Springfild nudi
pitolj u pet kalibara, pet veliina i etiri
boje. Kalibri su 9 PARA, .40 Smith &
Wesson, .357 SIG, .45 ACP i .45 GAP.

4 ina

5 ina

3 ina

Veliine su: standardni slubeni sa

cijevi od 102 mm (etiri ina), taktiki sa
cijevi 127 mm (pet ina), model V-10 sa
kompenzatorom, kompaktni i
supkompaktni sa cijevi dugom 76,2 mm
(tri ina).
Boje u ponudi su crna, maslinastozelena, duo-ton i vojna braon.

4.
Konica na obarau

Kapacitet okvira i dimenzije zavise od

kalibra i veliine modela, ali standardne
varijante primaju 16 metaka kalibra 9 mm
PARA, 12 metaka .40 S&W, 13 metaka .45
ACP plus jedan u cijevi. Svi modeli su
opremljeni inom za ugradnju lasera ili
svjetla ispod cijevi .
Strategija kompanije je da svake
godine predstavi jedan novi model, te da
pored toga svaka tri-etiri mjeseca na
trite "izbaci" poboljanu verziju.
KARAKTERISTIKE HS PITOLJA
Pitolj HS-X je moderan poluautomatski pitolj sa zabravljenim
zatvaraem, a odlikuje se malom teinom,
velikim kapacitetom, optimalnom
sigurnou, ergonomski dobro oblikovanom drkom od polimernog materijala,
ujednaenom silom okidanja, indikatorom
zapetosti igle i nezavisnim automatskim
konicama. Vizuelni identitet se odlikuje
atraktivnim tamno-sivim mat finiem svih
metalnih dijelova, dok je polimerni ram u
crnoj boji. Pitolj se bravi na naelu
kratkog trzaja cijevi, a djeluje poluautomatski, to znai da se energija
barutnih gasova opaljenog metka koristi
za punjenje oruja i zapinjanje udarne igle.
Nakon opaljenja zadnjeg metka navlaka
ostaje u otvorenom poloaju, zadravana
polugom zadraa zatvaraa. Kod pitolja
HS za izradu rama od polimera
upotrijebljen je materijal nazvan ultramid
66, poznat po izuzetnoj trajnosti i
termostabilnosti. ine na ramu za kretanje
zatvaraa samo su u prednjem dijelu
izraene od elika, dok je ostatak od
polimera. Drka pitolja je ekirana
sprijeda i pozadi, da bi se sprijeilo
isklizavanje iz vlane ili oznojene ruke.
Ameriki izvori posebno naglaavaju
ergonomske karakteristike drke pitolja,
39

Indikator metka u cijevi

takozvani S-shape oblik drke, koji

korisnicima sa manjom akom omoguuje
da lahko rukuju pitoljem. Ugao pod kojim
je drka pitolja postavljena u odnosu na
ram isti je kao kod Colt-a 1911, pitolj koji
su zamijenile Berette i Sig Saueri
osamedesetih godina a koji je jo
popularan u SAD. Iako HS ima razmjerno
tanju drku od, npr. Glocka, ne moe se
nositi s modularnim drkama koje biraju
korisnici, kakve imaju Beretta PX4 Storm
ili Smith&Wesson 99. Usjek u osnovi
titnika obaraa potpomae da oruje lei
nie i udobnije u aci. Leite za palac i
oblik drke omoguuju da i strijelci sa
manjom akom i kraim kaiprstom
lagano dosegnu obara.
Metalni dijelovi poput zatvaraa se
izrauju CNC tehnologijom od vrlo
kvalitetnog elika i tite novim finiem
Tenifer X - Treme, materijalom slinom
poznatom Glock-ovu Tennifer-u, koji
omoguuje dugotrajnu zatitu od korozije i
oksidacije. Tenifer X - Treme je nova
generacija zatitnog materijala razvijenog
u saradnji HS Produkta i kompanije
Durferrit. Do 2005. godine kao zatita se
koristio materijal Bruniral, meutim

ali je i pored svih tretmana ispalio skoro

20.000 metaka bez zastoja. Radi
ilustracije o kojoj se koliini radi, navodimo
da su samo meci u kutijama teki oko 300
kilograma. Prema objavljenim karakteristikama od strane proizvoaa, pitolj
HS moe pucati pod vodom na dubini do tri
metra.
HS NA TRITU SAD

uoeno je da Bruniral nije otporan kako se

oekivalo, pogotovo pri noenju uz kou
jer usljed dejstva soli iz znoja dolazi do
korozije. Na HS-u je ruica za otputanje
zatvaraa napravljena prema uzoru na Sig
Sauer, a ram i osigura na okidau po
uzoru na Glock. Na zadnjem dijelu otvora
za izbacivanje ahura je poluga koja je
indikator (pokaziva) metka u cijevi. Ista je
izbaena kada je metak u cijevi, te se
moe napipati u uslovima manje
vidljivosti. Na zadnjoj strani navlake je
indikator napetosti pitolja koji je izbaen
ako je pitolj napet, i takoer se moe
napipati u uslovima manje vidljivosti.
Navedeno je iznimno vano jer korisnik u
panici i u mraku moe provjeriti da li je
pitolj napet ili ga mora repetirati. Naime,
poznato je da vojnici u pravilu ne

nose pitolj s metkom u cijevi, za razliku od

bolje obuene policije koji nose pitolj s
metkom u cijevi jer im je pitolj glavno, a ne
pomono oruje.
Cijev se odlikuje proirenjem prednjeg
dijela, to je karakteristino za
takmiarske pitolje. Opruga je dvojna,
teleskopskog tipa, umanjuje trzaj i
intenzitet udara kome je zatvara izloen
pri pucanju.
Pitolj HS ima tri sigurnosna
mehanizma. Prvi je smjeten u obarau, i
zahtjeva da korisnik prvo povue primarni,
a potom pritisne i sekundarni obara.
Ovim je osigurano da pitolj ne moe
izvriti okidanje dok se obara ne pritisne
do kraja. Drugi sigurnosni mehanizam
predstavlja tzv grip safety na zadnjoj
strani drke pitolja, slino pitolju Colt
1911. Oruje ne moe izvriti okidanje
osim u sluaju da je grip safety vrsto
stisnuta, jer ne samo da blokira zapinja,
ve ne dozvoljava ni pomjeranje
zatvaraa. Pitolj ne moe opaliti sve dok
zatvara nije u potpunosti u prednjem
poloaju. Trei pasivni mehanizam je
sigurnica udarne igle koja sprjeava
opaljenje u sluaju pada pitolja.
Tokom vrenja testiranja pitolj XD je
na poznatom Torture testu gazio kamion,
smrzavan je u ledu, zatrpavan u pijesak,

40
0

Danas je HS jedan od dva najprodavanija pitolja u SAD-u s tendencijom

da u iduih nekoliko godina u potpunosti
preuzme trite. U samo prve dvije godine
prodaje HS po broju prodanih primjeraka,
veim od 50.000, daleko je nadmaio u
svijetu mnogo poznatije kompanije poput
Walthera, Berette i Heckler & Kocha.
Prema pokazateljima pitolj HS ve je na
tritu SAD-a prodat u vie od 500.000
primjeraka. Springfield Armory nudi
doivotnu garanciju za XD. Uz civile,
pitolj je slubeno odabran za upotrebu u
amerikim agencijama DEA i FBI, dok su
ga usvojili i policijski odjeli irom SAD.
Takoer je u upotrebi nekih amerikih
specijalnih jedinica trenutno smjetenih u
Iraku i Afganistanu. Dobitnik je mnogih
priznanja specijaliziranih i svjetskih
uglednih asopisa Handgunner, Guns i
Guns & Ammo. Od NRA (National Rifle
Association) proglaen je najboljim
pitoljem 2003. i 2006. godine, to je
najznaajnije priznanje za kvalitet pitolja
u SAD-u, a time i u svijetu. Umjesto
zakljuka, moemo rei da je uspjeh
HS/XD pitolja u Americi nesporna
referenca za cijeli svijet.
HS/XD pitolje ve dugi niz godina
uvozi zenika kompanija SHOT d.o.o.,
ekskluzivni zastupnik i distributer za
podruje Bosne i Hercegovine.
Za nabavku, dodatnu opremu,
i servis moete se obratiti na:
tel. 032 440 320, fax. 032 247 777
na e-mail: shot@bih.net.ba
ili putem kontakt formulara na web
stranici SHOT d.o.o. :
www.shot.com.ba

Sistem rada pitolja HS sa dva metka u okviru

1.

2.

Poetni poloaj

Repetiranje pitolja

4.

3.

Opaljenje - Udarna igla

u prednjem poloaju

Metak u cijevi - Udarna

igla u zadnjem poloaju

6.

5.

Ubacivanje novog
metka u cijev

Izbacivanje ahure

8.

7.
Metak u cijevi - Udarna
igla u zadnjem poloaju

Opaljenje - Udarna igla

u prednjem poloaju

10.

9.

Navlaka zatvaraa ostaje

u zadnjem poloaju

Izbacivanje ahure

41

POLICA, ORMAR ILI SEF

Gdje uvati kuno-odbrambeno oruje?

oslije dugog razmiljanja odluili
ste da kupite kuno odbrambeno
oruje. Razmislite o svom
ivotnom stilu i na osnovu toga trebate
odluiti koji tip oruja e najbolje
odgovarati vaim potrebama. Pitolj ili
puka e biti najbolji izbor, a odluku ta
izabrati donesite na osnovu poznavanja
oruja, rasporedu kue i koliko prostora
imate na raspolaganju. Samarica ili
pumparica, ima mnogo toga za ponuditi jer
je jednostavna za koritenje i lahko je
pogoditi na razdaljinama veliine jedne
sobe. Pitolj je komplikovaniji za
rukovanje i precizno pogaanje ali ne
zahtjeva puno prostora za smjetaj.
Nakon izbora od nadlene institucije
dobijete sve potrebne dozvole i kupujete
pitolj ili puku.
Prvi problem sa kojim se suoavate je
gdje uvati oruje u kui. Prvo i osnovno
pravilo je da se oruje (pitolj) ne nosi sa
sobom unutar kue. Potrebno je razviti
sistem tako da je oruje spremno i
dostupno za koritenje ali na takav nain
da nee postati opasnost za porodicu,
odnosno djecu koja se igraju po kui.
Morate uvijek na umu imati ozbiljnost
situacije, odnosno da se radi o pitolju, a
ne igraki i drati isto na mjestima koja su
sigurna za uvanje ali i dostupna u sluaju
zatite.
U sluaju da elite imati brz pristup
oruju, prva stvar koju trebate odrediti
Ormar za oruje sa
biomehanikim
nainom otvaranja

jeste ko moe doi u kontakt sa orujem.

Ako imate djecu, onda ete oruje uvati
van dometa. Takoer morate poznavati
propise i zakone vezane za oruje jer ako
ne osigurate svoje oruje po zakonu i
dijete ispod 18 godina ga uzme i
nepravilno upotrijebi, vi moete biti
optueni za zloin.
ak i ako nemate djece, trebate uzeti u
obzir odrasle osobe koje mogu doi u
kontakt sa vaim kunim odbrambenim
orujem. Svi imamo prijatelje koji su
previe radoznali, zato mislite o ovome
kada razmiljate o tome gdje ete locirati
svoje oruje.
Najgora ideja je da drite napunjeno
oruje pokraj kreveta. Mnogi ljudi prave
uplje knjige i koriste ih da ostave pitolj na
policu. Ovo na prvi pogled dobro
funkcionie, ali razmislite o vjetini vaeg
djeteta koje se moe popeti na stolicu ili
leaj i nai knjigu izmeu svih drugih
knjiga. Neko e rei da nema djecu i da
nema prijatelje koji prenoe, ali ta bi se
desilo ako bi neko ko nije mislio nita loe
uao u va stan grekom (deava se ako
se ivi u stanu) i vi ga/nju upucate? Pitolj
ispod jastuka je moda i gora solucija od
prethodne. Ako se probudite u pola noi i
provalnik je ve u sobi sa vama ili, jo gore,
stoji iznad vaeg kreveta, vi ste ve
izgubili. Tokom takvog dogaaja, imate
vie anse da upucate sami sebe ili
nekoga ko dijeli krevet sa vama, nego to
ste u mogunosti da upucate negativca
koji je ve iznad vas.
Manje loa ideja, ali je i dalje loa ideja,
je drati prazno oruje blizu kreveta i
napunjen okvir u ladici u blizini. Zamislite
situaciju da se probudite zbog buke od
provalnika u prizemlju, uzimate pitolj,
ustajete iz kreveta, otvarate ladicu, punite
pitolj, uzimate svjetiljku i kreete traiti
42

prijetnju. Ovo zahtijeva da se osoba

probudi, a mozak fokusira na zadatak i
uradi neto to treba punu panju.
Slijedee rjeenje je uvanju oruja u
zakljuanom ormaru spavae sobe. U
sklopu ovog rjeenja postoji dosta sprava
za zakljuavanje okidaa, i veina je dosta
sigurna. Navedeno omoguava dranje
oruja izvan dosega djece i pogleda
odraslih. U ovoj varijanti oruje je izvan
pogleda i dodira, ali prilino dostupno.

Sef sa sigurnosnim kljuem i

biomehanikim nainom otvaranja
Najsigurnija stvar za uraditi jeste,
naravno, drati oruje u zakljuanom sefu,
ali ako to uradite nee vam biti lahko
dostupno. Da bi otvorili sef, trebate da
pritisne odreen broj dugmadi odreenim
redoslijedom ili otkljuate drugim
mehanizmom. Meutim postoji velika

mogunost da pod stresom zaboravite

kombinaciju koju trebate ukucati u sluaju
mogue provale. Ipak, ako imate djecu u
kui, ovi sefovi bez kljueva mogu ponuditi
najbolju kombinaciju kompromisa izmeu
sigurnosti i pristupa. Kljuno je da vjebate

Sef za pitolj sa
biomehanikim nainom otvaranja

otvaranje sefa isto kao to vjebate i sa

orujem koje se nalazi u sefu. Vjebajte
dok ukucavanje ifre ne postane prirodno,
i onda to utvrujte sa povremenim
probama.
Mnogo bolji izbori ovih dana su sefovi
za pitolje koji rade na biomehaniki nain
- prepoznavanje pomou otiska prsta - i ne
trebaju ni kljueve ni dugmad da se otvore.
Ovo je najbolja kombinacija izmeu
sigurnosti i dostupnosti oruja, a ako
pogledate po kui nai ete mjesta za
skrivanje sefa u sklopu ve postavljenih
ukrasa u stanu ili kui.
Zakljuak je da nikada ne zaboravite
da vas oruje u kui ne ini 100 %
sigurnim. Daje vam odbrambenu opciju,
ali je to samo alat, onaj koji zahtjeva

pravilno vjebanje i jo mudriju upotrebu.

Ako vam ne moe obezbijediti 100 %-tnu
sigurnost, osigurajte da vaa djeca ili
kuni prijatelji budu 100 % sigurni od
nestrune upotrebe.

16. EVROPSKO PRVENSTVO U PRAKTINOM STRELJATVU

Francuskoj je od 16. do 22. septembra 2007. godine odrano
16. Evropsko prvenstvo u praktinom streljatvu (IPSC) koje je
okupilo 1.100 uesnika iz 42 zemlje. Takmienje je
organizovano u gradu Cheval-Blanc na 24 stejda. Stejdevi su bili
raznovrsni, a takmiari su morali dokazati svoje vjetine pucanja iz svih
poloaja kao i sa skutera, bicikla i nestabilnih mostova. Svaki strijelac je
morao ispucati minimalno 390 metaka, odnosno oko pola miliona
metaka za sve uesnike. Uesnici su podijeljeni u 60 grupa po 15
takmiara. Takmiari su takoer bili podijeljeni u divizije open, modifi,
standard, revolver standard i produkcija. Za uestvovanje na takmienju
individualno se trebalo platiti 250 eura dok je za ekipe po lanu bilo 150
eura.
U diviziji open prvi je Erik Graufel iz Francuske, drugi Horhe
Balesteros panija i trei
Saul Kir iz Izraela. Prvi u
Proizvoai pitolja i
produkciji je Adam Tic iz
opreme su iskoristili
eke, iza njega Martin
priliku da predstave
Vinji iz Slovake i trei
svoje proizvode
Vitalij Kruin iz Rusije.
Vie detalja moete
pronai na Internet
stranici organizatora
www.fftir.org ili na stranici
IPSC www.ipsc.org.

43

Takmiar puca sa bicikla

na jednom od stejdeva

Modeli BHB40 i BHB41

Noevi kompanije BlackHawk Blades

za taktiku i optu upotrebu
ompanija BlackHawk Blades
kao dio velike grupacije
BHB40
BlackHawk Products Group
predstavila je na Blade Show-u 2007 dva
Dizajniran za
nova modela noeva: BHB40 i BHB41.
optu i taktiku
Namijenjeni za taktiku i optu upotrebu,
primjenu, BHB40 je
osnove oba noa izraene su na strukturi
izvanredna kombinacija performansi i
okvira od 420J nehrajueg elika sa
vrijednosti. Njegova vrsta, ergonomska
drkom obloenom najlonskim vlaknima
ruka izraena je od postojanog 420J
ojaanim fiberglasom. Ergonomsku ruku
nehrajueg elika uklopljenog u pod
odlikuje jedinstvena tekstura: serijski
pritiskom valjanju plastinu drku sa
ponavljani trougaoni logo
kompanije
prepoznatljivom teksturom.
BlackHawk Blades-a koji nou daje
Otrica modela BHB40 prepoznatljiva
poseban izgled i siguran grip. Otrice
je po tanto blago sputenom vrhu, a
noeva atraktivnog dizajna izraene su od
izrauje se od 9Cr13CoMoV nehrajueg
9Cr13CoMoV nehrajueg elika.
elika. Otrica se isporuuje u mat sivom
Jedinstvena karakteristika ovih noeva je
zavrnom premazu. Vea veliina same
otvor na otrici koji uz dosjetljivi dizajn
otrice i shodno tome vei otvor na otrici
doputa i jednostavno jednoruno
o l a k a v a
jednostavno
potezanje.
jednoruno
Otrica modela
potezanje.
BHB40 duga je 9,5
Odlian sigurnosni
cm (3.75 ina), a
mehanizam korica,
No BHB40 sa
njegova ukupna
uz komplet set za
testerastom otricom
duina je 22,5 cm
noenje koji se
(8.85 ina), dok
isporuuje, daje
BHB41 odlikuje
mogunost etiri
otrica od 7,5 cm
poloaja noenja
(2.95 ina) i ukupna
noa i pogodnost za
duina od 17,7 cm
koritenje na lijevoj ili
(6.95 ina). Korice
desnoj strani.
noeva posjeduju
Spojnice su te koje
siguran mehaomoguavaju postanizam zakljuvljanje noa sa lijeve ili
avanja. Mogu je
desne strane tijela i
odabir sa potpuno
okretanje noa u 2
ravnom ili dijelom
poloaja (vrh gore ili
testerastom
dole).
otricom.

a
1s
B4 m
BH trico
tni

ak m o
mp
to
Ko eras
t
tes

44

BHB41
BHB41 je
manja, kompaktnija verzija
svog veeg
brata BHB40.
Njegova trajna
konstrukcija
ukljuuje
umetke od
nehrajueg
elika u pod
pritiskom
valjanju
plastinu
oblogu drke te
odlian sigurnosni mehanizam
korica. Izraena od
9 C r 1 3 C o M o V
nehrajueg elika,
jedinstvena otrica modela
BHB41 nudi se kao ravna ili
dijelom testerasta. Otvor na
otrici prisutan je i kod ove
kompaktne verzije omoguavajui
jednostavno jednoruno potezanje.

U pozadini
no BHB40 sa
ravnom otricom

INTERNET PROSTOR NA METI PENTAGONA

NOVI OBLICI SUKOBA INFORMACIONI RAT

Budua bojita

ojava Interneta je donijela

brojne nove mogunosti u
sferi informacionog ratovanja.
U tu svjetsku mreu je ukljueno trenutno
preko 40 miliona vlasnika kompjutera u
vie od 154 zemlje svijeta i otprilike jedna
milijarda korisnika Interneta, od kojih
redovni korisnici ine oko 845 miliona.
Tako veliki auditorijum je, sasvim
razumljivo, morao da privue panju
strunjaka za izvoenje psiholokih
operacija.
TRI ELEMENTA
INFORMACIONOG RATA
Zvaninici SAD-a su jo u toku
komandno-tabnih vjebi svojih oruanih
snaga 1995. godine zakljuili da bi mogli
da koriste Internet kao efikasno sredstvo u
bilo kakvoj informativnoj kampanji i da
oruane snage moraju da budu u stanju da
vode rat u toj svjetskoj mrei. Jo tada je,
na primjer, predvieno da se oblast
primjene psiholokih operacija proiri i na
nju. To je oznailo poetak istraivanja u
toj oblasti, koja se i danas aktivno
nastavljaju uz finansiranje i kontrolu CIA,
Pentagona i niza drugih amerikih
dravnih slubi. Pri tome se izuzetna
panja poklanja ispitivanju mogunosti
psihotropnog oruja, odnosno prikrivenog
uticaja na ljudsku svijest. Osnovni
psihofiziki zadaci i ciljevi tog uticaja su
promjena pojedinih crta ljudskog karaktera, promjena sveukupnog ovjekovog
ponaanja, smanjenje intelektualnih i
stvaralakih mogunosti, guenje linosti
i, konano, praktino potpuna kontrola
nad njom.
Primjena psihotropnog oruja moe
da dovede do stvaranja drutvenih grupa
kojima se moe upravljati na nivou

podsvijesti i koje su spremne da izvre

svako nareenje. Koritenje tog oruja je
najopasnije protiv visokih dravnika,
vojnih i drugih odgovornih lica zato to oni
pod njegovim uticajem mogu da povlae
poteze u interesu mogueg protivnika.
Prema amerikoj doktrini, psiholoke
operacije predstavljaju vaan instrument
strategije nacionalne bezbijednosti
Sjedinjenih Drava. One ulaze u sferu
informacionog rata zajedno sa javnom i
aktivnostima vojnih organa na uspostavljanju odnosa sa javnou. Iako sva ta tri
elementa imaju kljunu ulogu u informacionim operacijama i meusobno se
stimuliu, slue za izvravanje razliitih
zadataka i obavljanje razliitih funkcija.
Javna diplomatija predstavlja
zajedniku aktivnost razliitih slubi
usmjerenu na inostranu javnost. U
psiholokim operacijama se koriste
specijalna sredstva i metode djelovanja na
javnost izvan granica Sjedinjenih Drava.
Odnosi sa javnou, sa svoje strane,
nisu usmjereni na upravljanje ili manipulisanje javnom aktivnou i javnim
mnijenjem i po zakonu moraju da budu
odvojeni od psiholokih operacija i da se
razlikuju od njih. Odnosi sa javnou,
pored toga, ne mogu da se koriste za
obmanjivanje i dezinformisanje domae ili
strane javnosti.
Razvoj novih tehnologija i sredstava
globalne komunikacije doveo je, meutim,
do velikog preklapanja izmeu odnosa sa
javnou i psiholokih operacija.
U aktivnostima usmjerenim na
uspostavljanje odnosa sa javnou
napravljen je zaokret od distribucije
specijalnih proizvoda (novine, radio,
televizija i slino) ka obradi tema i
sainjavanju poruka.
Ameriki strunjaci za psiholoke
45

operacije smatraju da je zbog tog

preusmjeravanja panje sutinski znaaj
dobilo potpuno povezivanje i usklaivanje
aktivnosti u domenu odnosa sa javnou,
psiholokih operacija, javne diplomatije i
drugih elemenata informacionih operacija.
Javno informisanje - kako u zemlji tako i u
inostranstvu - treba da bude usklaeno na
svim nivoima da bi se sauvalo povjerenje
javnosti u svaki od navedenih instrumenata. Iako sadrina psiholokih
operacija, odnosa sa javnou i javne
diplomatije moe da se razlikuje, oni ne bi
trebalo da budu u meusobnoj
suprotnosti.
Zainteresovanost za koritenje
koordiniranih informacionih programa u
razliitim vojnim psiholokim operacijama
zavisi, po miljenju strunjaka za te
operacije, od nekoliko faktora. Kao prvo,
ameriko rukovodstvo je donijelo politiku
odluku da e odvraanju prijetnje od
strane potencijalnog protivnika mirnim
putem dati prednost u odnosu na
rjeavanje sukoba uz pomo sile. Drugo, u
uslovima postojanja Interneta i drugih
tehnologija, dravna sredstva komunikacije praktino nisu u stanju da kontroliu
protok informacija izmeu drava kako bi
obezbijedila sebi veu prohodnost do
ciljnih grupa u inostranstvu.
Tree, globalni trend urbanizacije,
posebno u zemljama treeg svijeta, ini
neprihvatljivim koritenje vatrene sile na
bojnom polju, kako bi se izbjegli gubici
meu civilnim stanovnitvom. Sva ta
sredstva moe, uz to, da upotrebi i
potencijalni protivnik.
U amerikim dokumentima koji
sadre smjernice za oblast informacionih
operacija istie se da je sposobnost
oruanih snaga za efikasnu i ubjedljivu
komunikaciju sa lokalnim rukovodstvom

izuzetno vaan faktor za ostvarenje

politikih i vojnih ciljeva.
Takoer, s obzirom na razornu snagu
klasinog oruja i ograniene uspjehe
diplomatije, moe se rei da su
nesmrtonosni instrumenti kao to su
psiholoke operacije izuzetno aktuelni i
efikasni u sklopu aktivnosti diplomatije i
vojne sile.
PRAVNA OGRANIENJA
Primjena psiholokih operacija od
strane amerikih oruanih snaga je
istovremeno, imajui u vidu za Sjedinjene
Drave karakteristino izuzetno strogo
potovanje zakona, donekle ograniena
odreenim pravnim normama. Na vojne
psiholoke operacije se primjenjuje itav
niz zakona kojima se regulie javna
diplomatija, to znai da pokretanje
psiholokih operacija i njihovo izvoenje
predstavljaju s pravne take gledita
jedan od oblika javne diplomatije.
U pitanju je Smit-Muntov zakon iz
1948, kojim su utvrene osnove javne
diplomatije posle Drugog svjetskog rata i
omogueno formiranje Agencije za
informisanje (USIA). Zakonom o
meunarodnim odnosima iz 1972. su
unijete izmjene u Smit-Muntov zakon
kojima se zabranjuje irenje informacija o
SAD, njihovom narodu i politici, pripremljenih za plasiranje izvan granica zemlje,
na teritoriji samih Sjedinjenih Drava.
Amandman Zorinski je jo vie
ograniio sredstva javne diplomatije,
zabranivi finansiranje bilo kakvih
programa i distribuciju programskih
materijala koji bi mogli da utiu na javno
mnijenje u Sjedinjenim Dravama. Pored
toga, zakon o reorganizaciji organa za
meunarodne odnose iz 1998. godine je
objedinio itav niz odgovarajuih resora, a
Agenciju za informisanje stavio pod okrilje
Stejt dipartmenta.
Problemi na tom planu proistiu iz
neophodnosti (predviene zakonom) da
se napravi razlika izmeu poruka
upuenih domaoj i meunarodnoj

rmacija vojnim kanalima veze smatra

javnosti. Taj problem je trebalo da rijei
dozvoljenim. Dalje, manipulisanje
direktiva amerikog predsjednika broj 68,
percepcijom protivnike strane, irenje
u kojoj se kae daje rad na informisanju
panike putem tajne promjene zvaninih
meunarodne javnosti otvoren i usmjeren
saoptenja ili televizijskih i radio izvjetaja
iskljuivo na stranu javnost. Istie se i da
i dezinformisanje protivnika ne predstainformacije koje se plasiraju u samoj zemlji
vljaju krenje zakona ratovanja. Meutim,
ne smiju da budu protivrjene i da moraju
manipulisanje stanovnitvom protivnike
da budu usklaene. Po rijeima jednog
zemlje do te mjere da ono izgubi osjeaj za
zvaninika, "ranije su na meunarodnom
realnost ili koritenje propagande,
planu djelovali samo USIA i drava. Poslije
videomorfinga (specijalne montae) ili
informacione revolucije, svaka organitelevizijskog i radio izvjetavanja za
zacija je u stanju da komunicira sa
raspirivanje graanskog rata ili podstistanovnitvom drugih zemalja". Pomecanje genocida moe se, sa pravne take
nuta predsjednika direktiva je i donijeta
gledita, okarakterisati kao krenje
da bi te organizacije osigurale odgovaodreenih zakona.
rajuu koordinaciju svoje informacione
Imajui u vidu iroke mogunosti koje
djelatnosti.
prua Internet, ali i pomenuta zakonska
Strunjaci amerikih oruanih snaga
ogranienja, strunjaci za psiholoke
za psiholoke operacije smatraju da,
operacije amerikih oruanih snaga
pored nacionalnih, postoje i odreene
razmatraju sljedee realne mogunosti za
meunarodne pravne prepreke za
koritenje tog globalnog sredstva
koritenje Interneta u cilju izvoenja
masovne komunikacije. Amerike
psiholokih operacija. Akti kojima se
oruane snage mogu, po njihovom
reguliu konkretna dejstva i opti principi
miljenju, da ga aktivno koriste kao pomo
meunarodnog zakonodavstva mogu na
u izvravanju neuobiajenih vojnih
izvjestan nain da ogranie aktivnost
zadataka, kao i za voenje propagande i
struktura koje se bave izvoenjem
kontrapropagande, dezinformisanje
psiholokih operacija zbog zaostajanja
protivnika i informativni rad sa neutralnim
postojeih zakona za brzim napretkom
stranama.
informacione tehnologije. Kao rezultat
U Sjedinjenim Dravama postoje,
toga, trenutno ne postoje ni sasvim jasna i
meutim, i protivnici tog stava, koji takoer
precizna definicija psiholokog rata, ni
razmatraju, prije svega, zakonske aspekte
jasna zakonska zabrana izvoenja
ovog problema. Glavni argument protiv
informacionih operacija. Drugim rijeima,
izvoenja psiholokih operacija na
mogu se postaviti pitanja u vezi sa
Internetu tie se izdvajanja ciljnih grupa,
legitimnou informacionih borbenih
dejstava. Mnogi
segmenti psiholokih operacija su
direktno obuhvaeni meunarodnim zakonodavstvom.
Ta k o , n a
p r i m j e r, p r a v i l a
Meunarodnog
saveza za telekomunikacije ne vae
Future Combat System
za zemlje koje su u
Borbeni sistem budunosti
ratu, to znai da se
prenoenje info46

odnosno sprjeavanja mogunosti da

ameriki graani dobiju odgovarajua
saoptenja plasirana putem Interneta.
Strunjaci za psiholoke operacije
smatraju da je ipak mogue promijeniti
postojeu politiku koja spreava koritenje
Interneta za izvoenje vojnih psiholokih
operacija i bez ukidanja ogranienja
vezanih za posebno izdvajanje amerikih
graana kao ciljne grupe.
Neeljene posljedice se mogu izbjei
koncentrisanjem na irenje pouzdanih
informacija meu odreenim grupama
stanovnitva. Agencija za informisanje je,
na primjer, dok nije stavljena pod okrilje
Stejt dipartmenta, imala po sadrini
razliite web sajtove za amerike graane
i stranu javnost. Sada se sajt Biroa za
meunarodne informativne programe
(nekada USIA) na engleskom jeziku
razlikuje od verzija na francuskom i
panskom prije svega po tome to se
njihovi korisnici upuuju na lanke o
ljudskim pravima (posebno na Kubi i u
Peruu), problemu narkotika, korupciji,
demokratskim slobodama i epidemiji side.
Na sajtu na engleskom jeziku nieg od
toga nema. Posebno treba istai da verzije
na francuskom i panskom upuuju na
radio-stanicu Glas Amerike, koja po
zakonu ne moe da emituje program na
teritoriji Sjedinjenih Drava.
PRIMJENA U PRAKSI
Postoje, ipak, brojni primjeri praktine
primjene Interneta kao globalnog sredstva
masovne komunikacije za izvoenje
informacionih operacija. Tako su, na
primjer, snage NATO-a tokom borbenih
dejstava protiv Jugoslavije nastojale da uz
pomo raketa i aviona unite srpske
televizijske i radio predajnike, ali po
nalogu amerike vlade nije vren pritisak
na srpski Internet. Stejt dipartment je
istovremeno, poto je Srbima omoguio
da koriste Internet za svoju kampanju, bio
prinuen da uloi velike napore kako bi joj
se suprotstavio putem Interneta i sauvao
povjerenje u Sjedinjene Drave.

oblikovati po elji.
Ameriki strunjaci su miljenja da je
Odreene informacije mogu da se
informativna kampanja koja je trebalo da
putem Interneta alju naklonjenim
obezbijedi podrku vojnoj operaciji NATOgrupama u udaljenim oblastima kako bi
a protiv Jugoslavije jasno pokazala da
one same uticale na ciljnu grupu. U drugim
svjetska kompjuterska informativna
sluajevima je za to potrebno angaovati
mrea otvara velike mogunosti za
specijalne jedinice. S pravom se moe rei
formiranje javnog mnijenja i plasiranje
da Internet prua ogromne mogunosti
odreenih informacija u svjetskim
kada je re o slanju informacija iz pojedinih
medijima. Ona omoguava onima koji je
regiona u Sjedinjene Drave i obratno, kao
koriste (a meu kojima se nalaze i vladine i
i o organizovanju politike, pa ak i
nevladine organizacije i ustanove, nauni
operativne podrke na terenu.
centri i redakcije medija mnogih zemalja)
Mnogi ameriki strunjaci smatraju da
ne samo da dobiju najrazliitije i
e pravac u kojem e se u budunosti
najdetaljnije informacije praktino iz svih
kretati ofanzivno voenje informacionog
dijelova svijeta ve i da sami preuzmu
rata biti koritenje Internet-kanala za
ulogu njihovih kreatora i distributera.
organizovanje psiholokih operacija, kao i
Jo jedan novi aspekt koji ukljuuje
za "rano politiko upozoravanje" na
Internet u informacioni rat i psiholoke
opasnosti koje prijete amerikim intereoperacije jeste mogunost uspostavljanja
sima. Analitike slube amerikog
kontakta sa ljudima na teritoriji protivnike
ministarstva odbrane preporuuju rukovozemlje. U vrijeme vazdunih napada i
dstvu Pentagona da razmotri mogunost
raketnih udara NATO-a po Jugoslaviji,
koritenja Interneta u cilju jaanja
neki mediji i pojedini korisnici svjetske
psiholokog dejstva prilikom izvoenja
mree su slobodno komunicirali putem
specijalnih operacija izvan granica zemlje.
elektronske pote i ata. Tako je, na
Pristupanost globalne kompjuterske
primjer, ef vanjskopolitike redakcije
mree omoguava da se uz pomo nje
informativnog portala MSNBC.com
potrebne informacije dostave grupama
komunicirao u to vrijeme sa tridesetak
"simpatizera" Sjedinjenih Drava u
Srba, dok je Internet-asopis "Slejt"
razliitim regionima. Ti ljudi bi, po miljenju
objavljivao detaljni dnevnik svog
amerikih strunjaka, u mnogim sluajedopisnika iz Beograda.
vima mogli da samostalno izvode brojne
Mogunost odravanja linih
zadatke koje sada izvravaju specijalne
kontakata uz pomo svjetske mree moe
jedinice amerikih oruanih snaga.
da se aktivno i uspjeno koristi i za
Internet moe da se koristi i kao
izvoenje informacionih operacija. U
tehnika odbrane, prije svega putem
izvjetaju odbora za vojno-nauna
sprjeavanja upada u zvanine web
istraivanja amerikog ministarstva
sajtove i baze podataka. Na kompjuterima
odbrane o mogunostima psiholokih
operacija je jo 2000.
godine pomenuto
Future Combat System
koritenje Internet tehnoBorbeni sistem budunosti
logija kao to su atovanje i
razmjena informacija za
iniciranje dirigovanih
diskusija sa ciljem da se
utie na pojedince. Sada
se pored web sajtova
mogu koristiti i diskusioni
forumi, reklamni baneri,
Internet-igrice i audio i
video snimci, koji se mogu
47

individualnih korisnika i Internetprovajdera, na nacionalnim telekomunikacionim mrenim prolazima ili na web

serverima moe se instalirati specijalni
program za filtriranje koji e blokirati
pristup sajtovima u zavisnosti od Internetadrese korisnika.
Ameriki strunjaci za informacionopsiholoke operacije imaju ve izvjesno
iskustvo kada su u pitanju aktivnosti u
kompjuterskim mreama protivnika. Tako
su tokom operacije "Podrka demokratiji"
na Haitiju voenoj od 1994. do 1996.
godine, pored klasinih telefonskih poziva
pripadnicima haianske vojske, u kojima
je na njih apelovano da ne pruaju otpor
amerikim snagama, nekim lanovima
vlade te ostrvske drave koji su imali
kompjutere elektronskom potom poslana
prijetea pisma. Na sajtu Pentagona se
jo uvijek mogu nai plakati uraeni u
vrijeme operacija "Pustinjski tit" i
"Pustinjska oluja", koji su, izmeu ostalog,
distribuirani i preko svjetske kompjuterske
mree.
U toku priprema za izbore u Bosni i
Hercegovini i njihovog odravanja,
strunjaci za psiholoke operacije
Sjedinjenih Drava i NATO-a su koristili
Internet za propagiranje pozitivne slike o
ulozi snaga Sjevernoatlantskog saveza u
rjeavanju bosanskog problema, za slanje
grafikog materijala propagandnog
karaktera (letaka, plakata) i tako dalje. Od
maja 1996. je pokrenuta distribucija lista
"Telon", zvaninog glasila amerikog
vojnog kontingenta u BiH (operativna
grupa "Orao"), preko svjetske mree.
Vratimo se ponovo vojnoj operaciji
koju je NATO pokrenuo protiv Jugoslavije
u proljee 1999. godine.
U tom periodu je, prema procjenama
strunjaka, bilo postavljeno vie od
300.000 sajtova na Internetu posveenih
u veoj ili manjoj mjeri kosovskom
problemu i dejstvima tog vojnog saveza.
Ameriki strunjaci za kompjuterske
tehnologije su sami napravili ogromnu
veinu tih sajtova ili su uestvovali u
njihovoj izradi, to znai da su za cilj imali

48

pruanje aktivne podrke propagandnoj

kampanji NATO-a.
Tipian primjer privatnog sajta, koji je
propaganda tog saveza aktivno koristila,
bila je web stranica izvjesnog Franeska.
Taj sajt je, pored uobiajenih rubrika
(hronika deavanja, novinarski lanci),
sadrao i istorijska istraivanja sprovedena uglavnom na amerikim univerzitetima.
Tokom operacije "Iraka sloboda",
slube amerike vojske zaduene za
psiholoke operacije ponovo su aktivno
koristile Internet u cilju informativnopsiholokog dejstva na protivnika. Tako su
Amerikanci poetkom januara 2003. izveli
veliku akciju uz pomo elektronske pote.
Poslali su, naime, irakim generalima
pisma na arapskom jeziku pozivajui ih da
ne izvravaju nareenja Sadama
Huseina. U tim pismima sa oznakom
"vano" nije bilo otvorenih prijetnji, ali je
njihova poruka bila jasna.
U njima je savjetovano da se
inspektorima UN dostave podaci o
lokacijama na kojima se nalazi oruje za
masovno unitenje. U elektronskim
porukama, koje su sastavili vodei
ameriki vojni psiholozi, istaknuto je da e
Sjedinjene Drave, ako graani Iraka
pomognu da se sprijei upotreba tog
oruja, uiniti sve kako bi generali i lanovi
njihovih porodica bili zati-eni. Pri tom je
primao-cima pisama skretana panja na
to da e odbi-janje saradnje donijeti
"ozbiljne posljedice", dok e oni koji budu

Server

uestvovali u koritenju tog stranog

oruja biti smatrani ratnim zloincima. U
pismima je traeno i da se mjesta na
kojima se nalaze skladita hemijskog,
biolokog i nuklearnog oruja obiljee
svjetlosnim signalima.
U cjelini uzevi, akcija slanja pisama
lanovima irakog vojnog rukovodstva
tako velikih razmjera predstavljala je novi
momenat u psiholokim operacijama
amerikih oruanih snaga. Najviim
oficirima je sugerisano da e Iraani
snositi ogromne gubitke ako se ne
prikljue borbi protiv Sadama ili makar
odbiju da se orujem suprotstave invaziji.
Komandantima jedinica je zaprijeeno da
e biti izvedeni pred sud kao ratni zloinci
u sluaju da upotrebe oruje za masovno
unitenje protiv saveznikih sila ili drugih
drava i zatraeno je da ne izvravaju
nareenja o upotrebi tog oruja u sluaju
invazije.
Treba istai da se oblici i metode
voenja informacionog rata neprestano
usavravaju zahvaljujui novim tehnikim
pronalascima. U Sjedinjenim Dravama je
ve napravljena i praktino spremna za
upotrebu stanica za glasovno dezinformisanje, koja omoguava presretanje
razgovora koje protivnici vode putem
radio-veze, unoenje lanih informacija
glasovima uesnika razgovora i slanje u
gotovo realnom vremenu.
Vladimir Ahmadulin Nezavisimaja gazeta - Moskva

Bitka za Okinawu (prvi dio)

KRVAVA ZAVRNICA RATA NA PACIFIKU

itka za Okinawu, voena na ostrvu Okinawi na Rjukju ostrvima (juno od etiri najvea
ostrva Japana) je bila najvei amfibijski napad za vrijeme Rata na Pacifiku tokom Drugog
svjetskog rata. To je bila najvea pomorsko-kopneno-vazduna bitka u istoriji, voena od
kraja marta do juna 1945. Nijedna sukobljena strana nije oekivala da e to biti posljednja velika
bitka u ratu.

akon gubitka otoka Iwo Jime,

Japanci su vrili pripreme za
borbe na matinom otoju.
Istovremeno Amerikanci su planirali
Operaciju Pljusak, invaziju na glavna
ostrva Japana, koja se nije dogodila zbog
predaje Japana nakon napada atomskim
bombama i objavom rata od strane
Sovjetskog saveza. Prije ove glavne
invazije Amerikanci su odluili prvo
zauzeti Okinawu i okolne manje otoke.
Japanci su na Okinawi imali oko 77.000
regularnih vojnika te oko 40.000
pripadnika lokalnih jedinica sastavljenih
od slabo naoruanih stanovnika otoka.
Konani ishod bitke nikada nije dolazio
u pitanje iako je Amerikancima bilo
potrebno gotovo tri mjeseca od 1. aprila do
22. juna 1945. godine da slome
organizirani otpor i skoro pola miliona
vojnika. Dok su na otoku voene borbe, na
moru su Japanci avionima s pilotima
kamikazama nanosili estoke udare
amerikoj floti i potopili 34 i otetili 386
brodova.
Bitka je nazvana "elini tajfun"
(Typhoon of Steel), a "elina kia" (tetsu
no ame), i "siloviti elini vjetar" (tetsu no
bf) od strane stanovnika Okinawe, to
se odnosilo na intenzitet vatrene moi
koritene u sukobu.
Tokom nekih bitaka poput Bitke za Iwo
Jimu, nije bilo civila, ali Okinawa je imala
veliki broj stanovnika, i oko 150.000 civila
je ubijeno tokom bitke. Ameriki gubici su
iznosili preko 72.000 osoba, od kojih je
12.513 ubijeno ili nestalo, preko duplo vie
nego u bitkama na Iwo Jimi i Gvadalkanalu

zajedno. Nekoliko hiljada vojnika koji su

umrli kasnije bilo od rana ili iz drugih

razloga, nije ukljueno u ovaj broj. Oko

66.000 Japanaca je ubijeno i 7.000

Plan napada:
- 26. mart 1945. godine iskrcavanje 77. pjeadijske divizije na Kerama ostrva
- 31. mart iskrcavanje marinaca na otok Keise Shima
- Glavno iskrcavanje se dogodilo 1. aprila 1945. godine
na Hogushi plae zapadnog dijela Okinawe

49

zarobljeno, ali injenica je da su mnogi

vojnici radije izvravali samoubistvo, nego
se izvrgavali sramoti zarobljavanja. Na
moru je ivot izgubilo jo oko 5.000
amerikih mornara kao i oko 2.000
japanskih pilota kamikaza.
Prije Bitke za Okinawu
Amerike podmornice su tokom 1944.
unitavale japanske brodove na putu za
Okinawu. Vojni brod Tojama Maru je
potopljen na putu za Okinawu od strane
USS Sturgeon (SS-187) i pri tom je
poginulo oko 5.600 vojnika. Ovi japanski
gubici se ne ubrajaju u rtve tokom bitke.
Prije bitke, brod za evakuaciju,
Cushima Maru je potopljen od strane USS

Bowfin (SS-287) i 1.484 ena i djece je

poginulo.
Malo prije bitke, japanski bojni brod
Jamato su potopili ameriki avioni, dok je
iao na Okinawu u katastrofalnoj Operaciji
Ten-Go. Japanci su planirali da ukotve
Jamato na obali Okinawe, i koriste ga kao
kopnenu artiljeriju.

Japanske odbrambene
pozicije 01. aprila
1945. godine

Kopnene snage
Kopnenu bitku je vodila Amerika
Deseta armija (Tenth Army) predvoena
komandantom general pukovnikom
Simon Bolivar Buckner-om, Jr. Armija je
pod svojom komandom imala dva
korpusa: Ameriki III amfibijski korpus pod
komandom general majora Roy Geiger,

Faza II
Napredovanje 6. divizije marinaca
prema sjeveru Okinawe

koji se sastojao od 1. i 6. marinske divizije

(Marine Division) i XXIV korpusa pod
komandom general majora John R.
Hodge. XXIV korpus se sastojao od 7. i 96.
pjeadijske divizije (Infantry Divisions).
Rezervu je inila 2. marinska divizija.
Deseta armija je takoer kontrolisala 27.
diviziju predvienu za garnizon i 77.
pjeadijsku diviziju. Deseta armija je
ukupno raspolagala sa 102.000 vojnika,
88,000 marinaca, i 18,000 mornara.
Japanskom odbranom na jugu
komandovao je general pukovnik Mitsuru
Ushijima sa pomonicima, efom
personala general pukovnikom Isamu
Cho i efom operacija pukovnikom
Hiromichi Yahara. Glavnu snagu odbrane
otoka inila je 32. Armija (Thirty-Second
Army) sastavljena od 9-te, 24-te, 62-e
divizije i 44-te mjeovite nezavisne
brigade. Sjevernim dijelom Okinawe
komandovao je pukovnik Takehido Udo.
Japanci su na Okinawi imali oko 77.000
regularnih vojnika i oko 40.000 pripadnika
lokalnih milicija.
Saveznika mornarica
Amerika mornarica je dala veliki
doprinos avionima i brodovima ukljuenim
u operacije. Veina aviona i manjih

50

Operacija Ten-Go

Japanski amci
napunjeni eksplozivom
za samoubilake misije
bombardera koji su uestvovali u borbama
je bila sa nosaa aviona. Ukupne
pomorske snage Saveznika u kampanji
Okinawa su iznosile 1.300 brodova,
ukljuujui 40 nosaa, 18 ratnih brodova i
200 razaraa. U ovoj kampanji Japanci su
po prvi put koristili kamikaze kao glavni dio
odbrane. Do 25. maja oko 1.500 aviona
uestvovalo je u samoubilakim misijama.
U toku dvomjesene bitke za Okinawu,
Japanci su izveli 1.900 samoubilakih
misija, pri kojima su unitili veliki broj
saveznikih brodova na kojima je poginulo
oko 5.000 mornara. Zbog toga je Amerika
mornarica pretrpjela vee gubitke u ovoj
operaciji nego u drugim bitkama voenim
do tada.
Iako su kopnene snage inili 100 %
ameriki vojnici, Britanska Pacifika flota
(British Pacific Fleet) sa nosaima aviona
je obezbijedila oko 20 % vazdune
podrke. Flotu su sainjavali britanski,
kanadski, novozelandski i australski
brodovi i osoblje. Njihova misija je bila
neutralisanje japanskih aerodroma na
Sakishima ostrvu.
Britanska Pacifika flota djelovala je
od 26. marta do 10. aprila. Nakon 10.
aprila pa sve do 23. aprila dodijeljen im je
zadatak djelovanja na aerodrome na
Formosi. Nakon pauze vraaju se u borbu

4. maja i ukljuuju u bombardovanje

preostalih aerodroma.
Japanske pripreme
Polazei od pretpostavke da ne moe
braniti kompletan otok, general Mitsuru
Ushijima koncentrisao je odbranu oko
istorijskog grada Shuri, srednjovjekovne
tvrave. Prvi put u toku Rata na Pacifiku,
Japanci su imali dovoljno vremena za
izgradnju utvrenja uz podrku velikog
broja tenkova i artiljerije. Ova injenica uz
hiljade vojnika sa trogodinjim ratnim
iskustvom je uvjerila Amerikance da e
zauzimanje Okinawe biti
najtea bitka od poetka
rata. General Ushijima je
znao da Saveznike
predvoene Amerikancima ne moe
zaustaviti, ali je elio da
plate svaki metar
napredovanja. Velik broj
peina skrivao je teku
artiljeriju postavljenu na
ine, to je omoguavalo
jednostavno izvlaenje,
djelovanje i ponovno
skrivanje.

51

Moda najdramatinija akcija u ovoj

kampanji se desila daleko od Okinawe.
Plan je bio da se u operaciji Ten-Go
najvei svjetski ratni brod Yamato uz
podrku ostalih brodova probije kroz
savezniki obru do Okinawe, usidri u
blizini obale i bori koristei topove kao
kopnenu artiljeriju i posadu broda kao
pjeadiju. Meutim nakon naputanja
japanskih voda, otkriven je i napadnut.
Nakon dvodnevnih borbi ratni brod
Yamato je oteen i potopljen 7. aprila
1945. godine, daleko od obala Okinawe.
Nakon ovoga japanska mornarica je
zaustavila sve operacije i nije uestvovala
u borbama do kraja rata.
Kopnene operacije
Kopnena bitka je poela 26. marta
1945. godine iskrcavanjem 77.
pjeadijske divizije na Kerama ostrva
(Kerama Retto), 27 kilometara udaljena
od Okinawe. U ovim preliminarnim
operacijama na Kerama ostrvima koje su
trajale 5 dana, poginuo je 31 ameriki
vojnik uz 81 ranjena, dok je oko 650
japanskih vojnika poginulo ili zarobljeno.
Operacija je izvrena kako bi se sprijeili
samoubilaki napadi amcima. Operacija
je nastavljena 31. marta iskrcavanjem
marinaca na otok Keise Shima, svega 15
kilometara zapadno od Okinawe.

Iskrcavanje 77. divizije

16. aprila 1945. godine
na ostrvo Ie Shimu

Tipina odbrambena pozicija

na ostrvu Le Shima

LEGENDA
A - Glavni put
B - Pomoni put, miniran
C - Bodljikava ica
D - Ulaz u sistem tunela
E - Antitenkovski jarak
1-4 Ulazi u tunel
5-6 Pomono okno tunela
7
Glavni tunel
8-11 Ulazi u peine

veim brojem samoubilakih napada, ak i od

strane japanskih ena
naoruanih kopljem. Ie
Shima je zauzeta 21.
aprila i preureena je u
vazduhoplovnu bazu za
operacije protiv Japana.
Nastavak u narednom
broju.

z bitku je vezano
nekoliko interesantnih doga-

aja.

Glavno iskrcavanje se dogodilo na LDay, 1. aprila 1945. godine. Na Hogushi

plae zapadnog dijela Okinawe iskrcali su
se XXIV korpus i III amfibijski korpus. 2
marinska divizija izvrila je lano
iskrcavanje na Minatoga plae,
jugoistoni dio Okinawe kako bi zbunila
Japance i vezala rezervne snage na ovom
dijelu ostrva.
Deseta armija je bez velikih problema
zauzela juni i centralni dio ostrva
uspostavljajui kontrolu nad Kadena i
Yomitan aerodromima (Kadena je danas
najvea amerika vojna baza u Aziji, i
njene piste mogu da koriste veliki avioni).
Uprkos protivljenju svojih savjetnika i bez

adekvatne pripreme, general Buckner je

odluio da odmah zapone sa fazom II
svoga plana - zauzimanjem sjevernog
dijela ostrva. 6. divizija marinaca je poela
sa fazom II napadom na brdovit i umovit
teren Motobu poluotoka (Motobu
Peninsula). Japanska odbrana je u ovom
dijelu bila koncentrisana na Yae-Take,
stjenovitom masivu sa grebenima i
usjeklinama. Nakon estokih borbi,
marinci su 18. aprila oistili rejon Motobu
poluotoka.
U meuvremenu, 16 aprila, 77.
pjeadijska divizija je napala Ie Shimu,
malo ostrvo na zapadnom dijelu
poluostrva. Naili su na estok otpor sa

Pri kraju borbi ameriki

zapovjednik general
Buckner poslao je pismo japanskom
zapo-vjedniku odbrane Ushijimi. Pismo
je nekako dolo do peine u kojoj se
nalazio japanski tab. Ushijima i ostali
oficiri su ga proitali - bila je to ponuda da
se Japanci predaju uz brojne fraze o
tome kako su do sada pokazali veliku
hrabrost itd. Meutim do careve naredbe
da se poloi oruje niti jedan japanski
zapovjednik nije se predao. etiri dana
prije kraja operacije, dok je vrio
inspekciju trupa na liniji fronta, poginuo je
general Buckner pogoen gelerom
granate ispaljene od zadnjih plotuna
japanskih topova. Ushijima je na kraju
poinio seppuku (ritualno samoubistvo),
a njegov grob Amerikanci su pronali i na
njemu napisali: "Idi u pakao!" (Go to hell!)
Imperijalna vojska Japana je u toku
borbenih operacija na ostrvu Okinawi
prisiljavala civile na samoubistvo kako
ne bi postali zarobljenici. Japanska
vojska je organizovano dijelila civilima
rune bombe za in samoubistva.

Japanske odbrambene pozicije

52

Najpoznatija amerika rtva je bio ratni

reporter Erni Pil (Ernie Pyle), koga je ubio
japanski snajperista na Ie Shimi, na
sjeverozapadu Okinawe.

Airsoft
M15A4 CARBINE

AIRSOFT KAO ZABAVNA TIMSKA IGRA

Iskustvo slino stvarnom sukobu

irsoft se prvo pojavio u Japanu

gdje se razvio kao zabavna
timska igra. Pravi razvoj je doivio
u SAD-u gdje je, uz paintball, postao vrlo
popularna timska igra zbog svoje
realistinosti, sigurnosti i pristupanosti. U
odnosu na paintball u airsoftu se ne
koriste kuglice sa bojom. Namjena airsofta
je da prui iskustvo slino stvarnom
sukobu. Zbog toga su za paintball i airsoft
vrste terena drugaije, kao i oprema i
oruje.
Airsoft "oruja" su vjerne replike
realnih oruja po dimenzijama, detaljima i
skoro iste teine. Razlika u odnosu na
realna oruja je u pneumatskom
mehanizmu, odnosno airsoft oruja
koristei malu koliinu vazduha izbacuju
plastinu kuglicu oznake BB prenika 6
mm koja je mnogo manje opasna od
uobiajenih zranih puaka.
Maksimalna snaga airsoft oruja je od
0,08 Joula pa do 1 Joula. Sama brzina
ispaljivanja kuglice iznosi od 200-300 fps
(feets per second). Veina airsoft puaka
ima mogunost rafalnog pucanja, sa
brzinom ispaljivanja od 600 do 1200
kuglica u minuti.
Danas proizvoai airsoft opreme
nude replike gotovo svih poznatih puaka i
pitolja, dok se danas mogu nai i poznate
verzije SF oruja iz filmova. Replike se
mogu nadograditi dodatnom opremom
kao to su optike, niani, laseri, lampe itd.
Airsoft je kao zabavna timska igra
prepoznatljiva upravo zbog realizma
svojih replika oruja. Navedeno je razlog
zbog kojeg ga koriste vojske i policije
mnogih zemalja svijeta (Italijanska,
Francuska, vicarska itd.) pri svojim
treninzima i usavravanjima. Za zatitu pri
igranju nune su zatitne naoale ili
maska preko cijeloga lica. Sve igre i

53

scenariji koji se koriste u paintball-u

pogodni su i za airsoft. Vlada miljenje da
se airsoft igra iskljuivo na umskim
terenima, ali pogodni su svi tereni, od
otvorenog mil-sima do bliske borbe po
graevinama. Iako je svaki teren pogodan
za airsoft, preferiraju se vei tereni od 2x2
km pa vie.

Pravila airsofta nisu stri ktno

definisana i zavise od organizatora igre.
Osnovno pravilo je da kada je igra
pogoen jasno i glasno potvrdi isto (vano
je potenje svakog uesnika) i sa
podignutom rukom te orujem na ramenu
napusti teren ili se skloni na oznaena

TIPOVI BORBE U AIRSOFTU

Postoje dvije osnovne podjele po vrsti
borbe i to Mil-sim(Military Simulation) i
arkadni stil:
Mil-sim tip igre naglasak stavlja na
realnost borbe sa vie igraa na veim
terenima. Radi se o vjerojatno najblioj
varijanti realne borbe koja je mogua bez
ugroavanja sigurnosti.
Arkadni stil igre se
bazira na samom
pucanju. Veinom je
za manje igraa i
na manjim
terenima.

Airsoft snajperista

Airsoft replika jurine puke SCAR

mjesta. Drugo bitno pravilo je da naoale

za igru ostaju na oima dok svi igrai nisu
na broju i svima bude jasno da je susret
zavren.
MUNICIJA ZAAIRSOFT
Municija za airsoft oruje 6 mm BB
(ball bearing), nema dovoljno snage da
ozlijedi igraa osim u nezatieno oko, ili u
usta i uho iz neposredne blizine.
Osnovna podjela je po masi. Tako
imamo 0,20g, 0,23g, 0,29g itd.
Vrijedi napomenuti da to vie
grama, manji domet ali bolje
pravolinijsko kretanje. Postoje jo
i bio-razgradive kuglice. Kuglice
preko 0,28g su prvenstveno
namije-njene za snajpere.
PRINCIP RADA AIRSOFT
ORUJA
Airsoft oruja se dijele sa na
GBB (Gas Blow Back) i EA
(Electric Airsoft). Gas Blow Back
je oznaka za plinske replike koje
za pogon koriste plin. Najraireniji
su pitolji. GBB-ovi osim samog izgleda,
kopiraju i sve radnje potrebne za pucanje.
Znai kada stavite okvir, morate povui i
zatvara. Kod pucanja zatvara se realno
pomie nazad-naprijed uz trzaj, a kada se
isprazni okvir, zatvara ostane u zadnjem
poloaju. U okvir na GBB-ovima ide plin
koji je i pogon za izbacivanje. Imamo i
verzije Non Blow Back (NBB), odnosno
plinske replike kao i GBB ali im je zatvara
fiksan. EA koristi baterije i nema trzaj kod
ispaljivanja. Osnovno je da se koristi
vazduh za izbacivanje kuglice pa airsoft
oruje mnogi uporeuju sa vazdunom
pukom. Automatic Electric Gun (AEG) je
najrairenija airsoft replika u kojoj baterija
pokree elektrini motor koji izbacuje
kuglice. Baterija daje napon elektromotoru koji nategne oprugu koja onda
izbaci kuglicu kompresovanim vazduhom.
Sve elektrine replike imaju mogunost
automatskog pucanja i to vrlo impresivnog

Airsoft snajper
SVD Dragunov

od 600 do 1200 kuglica u minuti. Postoje

jo i replike snajpera na kojima se opruga
runo napinje realnim natezanjem
zatvaraa - Springer. Springer predstavlja
airsoft replike koje za izbacivanje kuglica

puniti. Prosjek baterija je oko 1700 mAh

to je dovoljno za oko 2000 ispucanih
kuglica pri sobnoj temperaturi i za oko
1300 po hladnijem vremenu. Baterije od
8,4V su za sve puke vie nego dovoljne i
proizvoai veine puaka ih
Airsoft replike
preporuuju.
Airsoft oruje moe imati
ugraen i takozvani Hop-up
mehanizam. Hop-up je mala
gumica i dodatak oko nje koji
drastino poveava domet airsoft
oruja. Njegova je svrha da doda
malu rotaciju metku prema gore i
tako zrno leti puno dalje. Gumica
takoer zatvara i prostor oko
kuglice, tako da manje vazduha
proe oko kuglice prilikom
ispaljivanja.
Domet airsoft oruja zavisi od
bezbroj faktora kao to su tip, brzina,
koriste oprugu koja se natee runo za
municija,
vjetar, duina cijevi itd. Airsoft
svaku kuglicu.
ispravna
puka sa dobro podeenim
Baterije u airsoft oruju su dopunjive,
hopup-om
ima krajnji domet od oko 60
a trajanje istih zavisi od kapacitet koji se
metara. Snajperske airsoft puke imaju
izraava u mili amper-satima (mAh),
neto vei domet zbog vee snage i due
veliine i vremenskih uslova. Baterija od
cijevi.
600 mAh moe ispucati u prosjeku oko
http://www.airsoft-hrvatska.com/
500 kuglica prije nego se mora ponovno
Airsoft rune bombe

ZANIMLJIVOSTI
Australac oklopnjakom ruio stubove za mobilnu telefoniju
edan Australac optuen je pred sudom u Sydneyu
nakon to je po predgrau divljao vojnim oklopnim
transporterom i pritom unitio est stubova za mobilnu
telefoniju, objavili su australski mediji. U policijskom izvjetaju
se navodi da je 45-godinjak uhapen dok je pokuavao
unititi i sedmi stub, prenosi News Ltd. Unitavao je
telefonske stubove tako to bi probio ogradu i onda ih
oklopnim transporterom do kraja unitio. Australac je optuen
za namjerno izazivanje tete, provalu i opasnu vonju. Nije
objavljeno kako je Australac doao do vojnog oklopnog
transportera, vrstu istog i koji su ga motivi vodili u unitavanju
stubova.

Statistiki u Iraku gine vie britanskih nego amerikih vojnika

Britanske snage koje slue u Iraku imaju vei postotak poginulih nego njihovi
saveznici Amerikanci, prvi put nakon invazije 2003. godine, javlja Sunday
Telegraph. Ispitivanje Kraljevskog statistikog drutva, utvrdilo je broj
britanskih i amerikih rtava u periodu od svibnja 2006. do lipnja 2007. godine.
Zakljuak istraivanja je da je stopa poginulih britanskih vojnika prela onu
amerikih rtava, poslije pojaanog nasilja u gradu Basri. Britanija ima 5500
vojnika u Iraku, a poginulo ih je 23 izmeu 5. veljae i 24. lipnja. Amerikanci
imaju 165,000 vojnika u Iraku, od kojih je u istom razdoblju poginulo 463.
Statistiki, na 1000 vojnika pogiba 8.8 britanskih vojnika, a 7.3 amerikih,
zakljuila je prof. Bird. Takoer, zakljuila je da se poveava stopa poginulih u
cestovnima zasjedama. Komisija za Irak, koju vodi Lord Ashdown, predloila je
da se britanski vojni ciljevi usmjere na 'jasnu strategiju za povlaenje'. Komisija
kae da bi Britanija trebala prestati s 'ofenzivnim vojnim operacijama', i
fokusirati se na treniranje i obuku irakih sigurnosnih snaga.

AT4 rocket
luncher

VENECUELA IDE PUTEM MILITARIZACIJE

Susjedne drave Venecuele zabrinjava
obiman program obnove naoruanja koji se
finansira prodajom nafte. Zabrinjava nabavka
naoruanja, koja se sastoji od 24 kupljena aviona
"Suhoj" Su-30 MK i naruenih pet ruskih
podmornica, kupljenih 55 helikoptera MI 26 T, MI 17V 5 i MI 35M, 100.000 automatskih puaka
"kalanjikov" AK 103-104 i 5.000 snajperskih
puaka "dragunov" SVD. Ova kupovina oruja
venecuelanske vojske uticae na promjenu
regionalne ravnotee i izazvae reakcije
susjednih junoamerikih drava.
Iako je veina oruanih snaga drava ovog
regiona veoma loe naoruana, izuzev
Kolumbije i ilea, prerano je govoriti da u
Latinskoj Americi postoji trend naoruavanja.
Avioni "suhoj" sa dometom od 3.000
kilometara ne predstavljaju prijetnju samo za
Majami, Bogotu, Panamu ili Manaus ve, bi ovi
avioni uz dodatno punjenje mogli ugroziti
vazduni prostor Brazila ili Meksika.
S jedne strane, broj kupljenih "kalanjikova"
prevazilazi brojno stanje kopnene vojske, dok, s
druge strane, venecuelanski vojnici nisu obueni
da rukuju snajperima "dragunov" sa dometom od
800 metara.
Paulo Parangua
Le Monde - Pariz

55

BPL KOJA OSTAJE U VAZDUHU DO GODINU DANA

merika vazduhoplovna istraivaka laboratorija (AFRL) odvojila je 750.000 dolara za finansiranje rada na drugoj
fazi projekta hibridne bespilotne letjelice (BPL), koja moe da ostane u vazduhu, na visini od oko dvadeset hiljada
metara, i do godinu dana.

Portparol korporacije za mainogradnju ''D-STAR'' izjavio je za na asopis da je dodjela finansijskih sredstava za

drugu fazu uslijedila nakon to je u maju 2007. godine uspjeno okonana prva faza, koja je kotala 100.000 dolara, a
podrazumijevala je razradu koncepta i rad na preliminarnom projektu. Druga faza ovog programa, koja e trajati od juna
2007. do marta 2009. godine, kota 750.000 dolara i obuhvata provjeru aerodinamike letjelice za velike visine
"AeroLensKraft" (ALC) pomou umanjenog (40 m x 40 m - to je otprilike jednako veliini transportnog aviona C-130)
modela koji e biti ispitan u tunelu, kao i dalju analizu i eksperimente u vezi sa prikupljanjem, skladitenjem i koritenjem
energije.
Trea faza ovog projekta zavisie od uspjenosti realizacije druge faze, a iziskivala bi finansijska sredstva potrebna za
izradu aviona za letaka ispitivanja. Ukoliko ta sredstva bude dobio, ''D-STAR'' se nada da e prvi let uspeti da izvede do
2011. godine.
Na ALC-u radi podrunica ''D-STAR''-a ''Aurajan erospejs'', koja namjerava da kao rezultat dobije vazdunu platformu
koja leti na velikim visinama i koja e imati izdrljivost satelita, ali ne i predvidljivost satelitske orbite.
U ''D-STAR''-u kau da ALC ima iroke mogunosti primjene i u vojne i u civilne svrhe, kao to su: izvianje i
osmatranje, prenoenje obavjetenja, granino patroliranje, nadgledanje obale, nadgledanje puteva, autoputeva,
cjevovoda, eljeznikih ina, uma, turistikih centara, gradilita, kao i privatno obezbijeenje. Veliko komercijalno trite
na koje ''D-STAR'' eli da plasira ALC je i trite usluga beinog Interneta u oblastima do kojih ne doseu optiki kablovi.
Relativno mala visina na kojoj e ALC letjeti - njegovih sedamnaest do dvadeset etiri kilometra iznosit e
desetinu operativne visine leta satelita - omoguit e njegovim ugraenim kamerama da imaju mnogo veu
56
rezoluciju od kozmikih sistema.
Poto e letjeti iznad vremenskih prilika i vazduhoplovnog saobraaja, nee smetati drugim avionima ili BPL,
kao ni oni njemu, a zahvaljujui slaboj radarskoj vidljivosti - bie izraena od kompozitnih materijala - i velikoj
operativnoj visini leta, trebalo bi da bude van dometa veine malih sistema protivavionske odbrane.
Veina detalja o pogonskom sistemu ALC je strogo povjerljiva, ali zna se da se radi o pretvaranju solarne
energije prikupljene tokom dana u vodonik, koji se troi tokom noi. ALC e u svojoj unutranjosti imati dovoljno
prostora za skladitenje ovog gasa pod niskim pritiskom, zbog ega nee biti potrebe za rezervoarima sa visokim
pritiskom, kompresorima i ureajima za razmjenu toplote. Pored toga to slui kao pogonsko gorivo ove BPL,
vodonik takoer omoguava i lakou kretanja i redukuje usporavanje usljed sile podizanja, zbog ega je letjelici potrebno
manje snage. ''D-STAR'' je objelodanio podatak da neke nove tehnologije na ijem razvoju se radi u okviru ovog programa
imaju veze sa solarnim i tankoslojnim solarnim elijama.
U ''D-STAR''-u tvrde da ALC moe sam da se usmjerava ka odreenom poloaju bilo gdje na svijetu i da leti brzinom od
sto dvadeset vorova, a zatim da lebdi iznad mete, ''gotovo potpuno nepomino, u stanju da se odupre i najjaem udaru
vjetra''. Nakon otprilike godinu dana, ALC se vraa u bazu radi servisiranja i dodavanja malo destilovane vode za dobijanje
goriva.
Rad na ALC finansira se u okviru
Bespilotna letjelica
AFRL-ovog programa Nauna
Global Hawk
istraivanja malih preduzea, iji je
cilj da se pomogne malim
preduzeima kako bi bila u stanju da
vladi SAD ponude ekonomina
nauna reenja za tehnike
probleme.
Gareth Jennings
Jane's Defence Weekly - London

NOVI HIT MEU BOGATAIMA - LUKSUZNE PODMORNICE

Seattle 1000

uksuzne podmornice su nove igrake velikih svjetskih bogataa koji se

ele maknuti od oiju javnosti, a onda i posmatrati ega ima na dnu mora.
Za "siu" od nekoliko desetaka miliona dolara upisuju se u ekskluzivni
klub milijardera vlasnika podmorskih jahti. Trenutno pod povrinama svjetskih
mora plovi stotinu luksuznih podmornica, iji vlasnici ele i ostaju anonimni.
Nije da bogatai pitaju za njihove cijene, ali proizvoai kau da najjeftinija,
za 10 ljudi, kota 15 miliona dolara. Srednje velika podmornica kompanije U.S.
Submarines stoji 25 miliona dolara. U katalogu ove kompanije je i luksuzna
trokatna podmornica Phoenix 1000 za 80 miliona dolara. To je vie od izleta u
svemir, ali manje od luksuznih, prestinih jahti ije se cijene kreu izmeu 100 i
150 miliona.
Privatna podmornica je prava bagatela u odnosu na goleme amerike vojne
podmornice tipa Virginia. To plovilo koje nosi sa sobom 16 raketa tomahawk
kota 2,4 milijarde dolara, 80 puta vie od privatnog Phoenixa 1000.
Luksuzne podmornice ne prave se samo u SAD-u. Francuz Herver Jaubert je
jo 1995. napustio ratnu mornaricu i visok in u njoj da bi se prihvatio rada na
konstrukcijskom stolu. Sada je ef kompanije Exomos u Dubaiju, koja isporuuje
ova nova uda luksuza.

Phoenix 1000

Discovery 1000

TAJVANSKA GRAFITNA BOMBA

ajvan e razviti nesmrtonosnu grafitnu bombu dizajniranu da onemogui snabdijevanje elektrinom energijom u rivalskoj Kini. U
sluaju rata, krstaree rakete sijung feng 2E bi nosile tzv. bombe za nestanak struje, koje slue za paralisanje
elektroenergetskih sistema u gradovima na jugoistonoj obali Kine, objavio je United Daily News . Bombe funkcioniu tako to
na elektrane isputaju oblak hemijski tretiranih vlakana ugljenika, to izaziva kratak spoj, ali ne ubija ljude. Ako parlament ovo usvoji,
Institut za nauku i tehnologiju ungan e poeti istraivanje i razvijanje ovog oruja koje e kotati do 500 miliona tajvanskih dolara
(15,34 miliona amerikih dolara), poevi od sljedee godine.
Tajvansko ministarstvo odbrane je odbilo da komentarie ove tvrdnje. Amerika je navodno koristila grafitne bombe protiv Iraka u
Zaljevskom ratu, onemoguavajui 85 posto snabdijevanja elektrinom energijom. Burni odnosi izmeu Tajvana i Kine e se vjerovatno
nastaviti nakon to je tajvanski predsjednik en ui-bjan odbio ponudu za mirovni sporazum sa Kinom, uz obrazloenje da bi to bilo kao
pristajanje na sporazum o predaji.
U intervjuu za International Herald Tribune , en je kazao da je ponuda Kine da sa Tajpejem potpie mirovni sporazum pod
terminom princip jedne Kine bila praena neprihvatljivim uslovima. Hu je uputio sveani poziv u govoru na otvaranju kongresa
Kineske komunistike partije u Pekingu, ali je izriito rekao da nezavisnost ostrva nikada nee biti tolerisana.
Tajvan i Kina su se podijelili poslije graanskog rata 1949. godine i, mada ostrvo od tada nije pod kineskom vlau, Peking ga smatra
svojom teritorijom koja treba ponovo da se ujedini.
Kina je u vie navrata zaprijetila da e izvriti
Hsiung Feng IIE
invaziju na ostrvo, ako ono proglasi formalnu
nezavisnost, zbog ega je Tajvan nabavio
napredno oruje, uglavnom od Amerike. Tajvan
je prikazao dvije rakete domae proizvodnje na
vojnoj paradi, kojom je htio da pokae Kini da
ima sredstva da se brani.
AFP

57

AKCIJSKA PRODAJA
599 KM

339 KM

Taktika lampa za pitolj

sa laserskim nianom
Streamlight M6

Taktika lampa za pitolj

Streamlight M3

56 KM

182,60 KM

Majica, termoizolacijska
(ispod pancirke)

Taktika izma
MAGNUM ELITE LEATHER
koa, vodonepropusna izma

159 KM

54,60 KM

Transportna torba
HATCH M2 Mission Specific

Transportni ranac, 50l

TRAJE DO ISTEKA ZALIHA !!!

49 KM

Obloge rukohvata
PACHMAYR za GLOCK

187,20 KM

TAKTIKA IZMA
PLANIKA "STOL", koa

46 KM

Dra metaka na kundaku

sama

92,40 KM

izma duboka, koa

33,40 KM

45 KM

Ranac 35l
FOX Adventure

Brave za zakljuavanje
sa ifrom

79,60 KM

579 KM

246 KM

14 KM

Futrola pod pazuh,

horizontalna sa
rezervnim okvirom za
GLOCK ili HS

CR SPEED futrola za IPSC

za GLOCK / HS / Z
komplet

Futrola taktika za GLOCK

sa takt. lampom Streamlight
SAFARILAND 6004

Naoale za gaanje
Kilimanaro
Bijele

U SARADNJI SA PARTNERIMA MAGAZINA ZRNO

NUDIMO VAM PO AKCIJSKIM CIJENAMA PRIKAZANE PROIZVODE
NARUDBE SE PRIMAJU NA TELEFON 061/ 485 106 ILI PUTEM E-MAIL-a zrno@zrno.ba

39

AKCIJSKA PRODAJA

TRAJE DO ISTEKA ZALIHA !!!

69,10 KM

32,80 KM

Lampa STREAMLIGHT
TWIN TASK 3AAA Laser Combo
Xenon, LED, Laser

69,10 KM

Lampa - privjesak za kljueve

STREAMLIGHT KEYMATE

Lampa MAGLITE
3D

46,80 KM

LAMPA STREAMLIGHT
STYLUS REACH

Lampa STREAMLIGHT
LED

21,80 KM

215,50 KM

12,90 KM

Ugaona vojna baterija US

139 KM

Vojniki aov - sklopivi,

trodijelni, sa torbicom

Univerzalni alat
GERBER Multi Plier 600

LAMPA STREAMLIGHT
SIDEWINDER- LED, IR, GRN

257,40 KM

Reflektor STREAMLIGHT
VULCAN
8W, 220V AC/12V DC

8,60 KM

Reflektor Alpina, 1mil CP

230V/12V AC/DC

115 KM

41 KM

STREAMLIGHT
LITE BOX
8W, 220V AC/12V DC

397,80 KM

9 KM

Runi metal detektor

FORCE WARE Md6

Identifikacijske ploice
sa gumicom US DOG TAG
crne/inox

113 KM

Univerzalni alat
GERBER Needlenose tool

11,60 KM

Kompas standardni,
metalno kuite

NARUDBE SE PRIMAJU NA TELEFON 061/ 485 106 ILI PUTEM E-MAIL-a zrno@zrno.ba
PRODAJETE, KUPUJETE ORUJE - KUPON ZA BESPLATAN OGLAS
Tekst:
Ime i prezime:

Telefon: