You are on page 1of 2

Europske politike grade tvravu Europu

Kriza uzrokovana nestabilnou i poveanim brojem sukoba u sve vie zemalja


svijeta dovela je do dosad najvieg zabiljeenog broja izbjeglica u svijetu: ak 59
milijuna. Posljedino tome, sve je vie migranata pred granicama Europe, pogotovo
onim morskim: do lipnja 2015. vie od 100 000 ljudi brodom je doseglo zemlje june
Europe. Umjesto pronalaenja novih odgovora za nastalu krizu, Europska se unija
oslanja i nadovezuje na svoje ve postojee restriktivne politike prema izbjeglicama i
migrantima. Takvim se politikama gradi tvrava Europa koja zatvara vrata sve veem
broju onih koje bi trebala tititi.
Prvi od obrambenih mehanizama tvrave Europe s kojim se susreu izbjeglice
europski je vizni reim, zbog kojega je preko 90% traitelja azila prisiljeno koristiti
nezakonite metode ulaska na teritorij. Osim viza, tu su i napredni sustavi nadzora
granica, sve uinkovitiji u otkrivanju pojedinaca koji bez potrebnih dokumenata
pokuavaju prijei granicu. Dio tog sustava ine biometrijske i informacijske baze
podataka (Eurosur, Eurodac), mrea imigracijskih i policijskih slubenika koji patroliraju
na granicama, agencija Frontex koja uva vanjske granice Europske unije i deportira
migrante te slube za presretanje na kopnu i moru. Da Europa aktivno radi na izgradnji
tvrave oito je i iz suradnje i financiranja zemalja poput Maroka, Turske i Libije putem
readmisijskih, viznih sporazuma ili financiranja izgradnje prihvatnih i detencijskih
centara to dalje od granica Europske unije, s ciljem zaustavljanja migranata prije no
to uope dosegnu Europu. Unija mnogo vie vremena i novaca troi na osiguravanje
granica od pretpostavljene migrantske prijetnje, umjesto na zatitu ljudi, izbjeglica koje
bjee pred progonom i trae nau solidarnost. Pri raspodjeli sredstava, naglasak se
stavlja na nadzor granica, dok je financiranje integracije izbjeglica i potivanja njihovih
ljudskih prava i dostojanstva mnogo nie na ljestvici prioriteta.
Zatvaranje sigurnih puteva u EU izbjeglice u konanici samo prisiljava na
pronalaenje opasnijih naina dolazaka do eljene zemlje, nerijetko sa smrtnim
posljedicama. Procjenjuje se da je od 2000. godine do danas gotovo 30 000 ljudi
poginulo u pokuaju ulaska na teritorij Europe, od ega veina upravo pri prelasku
Sredozemnog mora. 2014. godine na Sredozemnom moru ivot je izgubilo 3 419 ljudi
(UNHCR, 2014.), a do prve polovice 2015. ta je brojka ve dosegla alarmantnih 1 829
smrti (IOM, 2015.). Nije sluajnost da broj poginulih migranata na europskim granicama
raste sukladno s godinama rada Frontexa, uvoenjem sustava Eurosur i Eurodac te
uspostavljanjem Dublinskog sustava u kojem prva zemlja ulaska izbjeglice postaje
nadlena za rjeavanje njegovog sluaja.
Nakon travanjske tragedije na Sredozemnom moru u kojoj pogiba 800 ljudi i
prijedloga doneenog na izvanrednom sastanaku ministara vanjskih poslova, da se na
migrantsku krizu odgovori unitavanjem brodova migranata i izbjeglica, postaje oito da

Unija ne namjerava promijeniti svoju politiku, ve je dodatno postroiti. No unitavanje


brodova nee sprijeiti migrante, pogotovo izbjeglice, u traenju utoita te je potrebno
raditi na otvaranju novih legalnih kanala i naina ulaska Europu. Prema Amnesty
Internationalu (2014.) gotovo pola neregularnih ulazaka u Europu u 2013. (od toga ak
63% onih koji dolaze morem) inili su migranti iz Sirije, Afganistana, Somalije i Eritreje
zemalja razorenih sukobima i obiljeenih krenjem ljudskih prava, stoga je oito da je
veina izbjeglica u potrazi za meunarodnom zatitom.
Rijetki su oni koji uspiju ui u Europu, gdje ih eka novi niz problema. Prvo ih se
kao traitelje azila preventivno zatvara u prihvatne i detencijske centre, u kojima
primjena sile i nasilje nisu rijetkost, a jednom kad dobiju izbjegliki status uglavnom su u
nemogunosti ostvariti svoja prava, marginalizirani te preputeni kriminalizaciji i izloeni
rasizmu i ksenofobiji, koji ih vode do neminovne drutvene izolacije.
Cilj ove akcije osvijestiti je javnost kako u naoj neposrednoj blizini, na granicama
Europe, umire sve vei broj migranata i izbjeglica. Te smrti posljedica su restriktivnih
europskih politika koje grade nepropusni zid, tvravu Europu prema onima kojima je
potrebna zatita. Akcija je i apel hrvatskim politiarima koji imaju mo utjecaja unutar
struktura EU da iskoriste svoj glas kako bi zagovarali promjenu i solidarnije prakse
prema izbjeglicama.