u

biblioteka mm
edicija vidici

urednik sreko lorger

grafiki urednik gorki uvela

izdava
la d n i z a o o d

ko maruli

split iza loe 9

VICTOR PAPANEK

ZA STVARNI
11
H
1 .

ovu knjigu posveujem svojim

studentima za sve to su me
nauili

split
1973

naslov originala
victor papanek
design for the real world
thames and hudson ltd
london 1972

prijevod i tiskanje ovog izdanja

doputeno je od autora

prijevod

branka uki

struna recenzija prijevoda

goroslav keller

predgovor
jugoslavenskom
izdanju
Odluio sam napisati knjigu kakvu bih rado
proitao.

victor j. papanek

Ovo je knjiga o dizajnu, ali ni u kojemu sluaju ne i knji

ga samo za dizajnere. tovie, prije bi se moglo rei da je
to izvanredno vjerna socioloka ili kulturoloka studija
morfologije industrijskoga dizajna i njegove uloge i zadat
ka u suvremenom drutvu, te da e u dizajnera od zanata
naii na osudu. Ali, rei za Papeneka da je specijalista za
bilo koje podruje i rei za njegovu knjigu da je namije
njena strunjacima, bilo bi pogreno i znailo bi bitno
neshvaanje itavog profesionalnoga puta Victora Papaneka, poznatog i uglednog amerikog dizajnera, dizajn-edukatora i teoretiara dizajna, dekana kole za dizajn
kaliforni jske Akademije za umjetnost. Jer, Papanek snagu
industrijskog dizajna, snanog orua s pomou kojega
ovjek mijenja svoju ivotnu i radnu okolinu, a posredno
i sama sebe, vidi upravo u irini pogleda, interdisciplinar
nosti i pluridisciplinamosti, u mogunosti irokoga tret
mana problema od strane dizajnera.
Ovo je knjiga to je u profesionalnim krugovima dizajna
izazvala konsternaciju i ok. Ne bez razloga: u prvoj re
5

enici uvoda Papanek doslovce tvrdi da ima malo pro

fesija koje su tetnije od industrijskoga dizajna, a samo je
jedna propagandni dizajn pokvarenija i podmuklija.
Za Papaneka je dizajn jedno od najpodmuklijih sredstava
kapitala suvremenoga svijeta, naj nepotenija profesija, ko
ja ljude nagovara da kupuju stvari koje ne trebaju, s nov
cem kojeg nemaju, samo zato da im poniraju ljudim a koji
ma to nita ne znai. U ovim relacijam a Papanek beskom
promisno demistificira, razgoliuje jednu bitnu drutve
nu dilemu profesije: disproporciju izmeu njezine ide
ologije i prakseologije. U drutvu koje baca, potroakom
drutvu izobilja, motivima i ciljevima kojega upravlja,
manipulira krupni kapital, dizajner ne radi za one koji tre
baju nego za one koji imaju. Papanek se bez ustruavanja
i svom estinom okomljuje na establishment suvremenoga
dizajna; establishment, koji, po njegovu miljenju, naj
ee ignorira stvarne potroae i njihove stvarne, indivi
dualne i drutvene potrebe. U tom kontekstu njegova knji
ga postaje jasna profilacija onog procesa to je u profesi
onalnim krugovima ve dulje vremena zam jetan kao kriza
profesije.
Osnovna je nam jera ove izvanredne knjige da dovede u
sumnju koncepciju industrijskoga dizajna to je inaugu
rirala suvremena zapadna civilizacija i kultura. Papanek
nam hoe saopiti da je ta koncepcija i ta ideologija la,
lana lakirovka i sjaj jedne civilizacije kojoj je bitni
interes da fetiizacijom tehnoloke estetizacije prikri je
bit suvremenih drutvenih problema i kapitalistiko-trinih odnosa, jednostrano glorificirajui samo jedan kul
turni model vrijednosti kao jedino mogu. Kao i njemaki
arhitekt Claude Schneidt, Papanek dokazuje svu iracio
nalnost estetske fetiizacije nasuprot stvarnim problemima
ovoga naeg, stvarnoga svijeta.
Ako je u doba stajlinga postojala jasna diferencijacija pro
gresivnog i regresivnog u ideologiji oblikovanja, ako su
propagandni ciljevi i namjere inkarnacije profita jasno i
nedvosmisleno isticani kao dizajnerovi zadaci, danas se ova
bit vjeto prikriva. Suvremenim oblikovanjem auto
mobila eli se prikazati briga za ovjeka, faktori sigurnosti
i komfora njegova vlasnika, ali najvee probitke takva di
zajna ipak ubire kapital automobilske industrije. Dizaj

neri naega civilizacijskog kruga motivirani su (ili prisi

ljeni?) oblikovati igrake za odrasle, pri emu funkcional
nost i ergonominost imaju samo ulogu fetia i simbola so
cijalnog prestia. Suvremena industrija servira nam prak
tine, jednostavne i funkcionalne proizvode, podilazei vjeto naoj elji da sami sebi i drugima izgledamo
praktini, domiljati i spretni, koristei artikle kraj
nje nepraktine, komplicirane i nefunkcionalne. itavom
paletom trikova umjetnoga zastarijevanja, koju Papanek
lucidno demaskira, mi smo kao potroai na tritu mani
pulirani; umjesto da vjeto koristimo, konzumiramo te pred
mete industrijske proizvodnje, mi smo sami vrlo vjeto
konzumirani, iskoriteni. Dizajn za ljudsku upotrebu ili
ljudsku zloupotrebu? pita se Tomas Maldonado. Ali, po
stavljanje takvih pitanja i takvih dilema, karakteristino
papanekovSkih, nije destrukcija nego konstrukcija jednoga
novog dizajna za stvarne ljudske, drutvene i individualne
potrebe, dizajna za stvarni svijet. Dok se s jedne strane di
zajneri iivljavaju u estetskoj fetiizaciji, formirajui i mi
jenjajui ukus manjine, dotle je golema sfera realnih po
treba velikoga broja stanovnitva ostavljena po strani dizajnerova interesa, s obzirom da oni ne zanimaju dizajnerova poslodavca industriju, iz jednostavnoga razloga
to nemaju dovoljno novca ili ga uope nemaju. Ovi ljudi
ne doivljavaju nikakva olakanja koja nosi tehnoloki na
predak, oni ne osjeaju monu snagu industrijskoga dizaj
na kao sredstva i djelatne discipline oblikovanja i prilagoavanja predmeta, okoline i proizvodnih procesa ljudi
ma, samo zato jer za industriju nisu dovoljno atraktivan
trini segment. Tko nema novca, nije ni potencijalni
kupac, dakle, za njega nema smisla nita ni proizvoditi
to je logika kapitala. Djeca, mlai ljudi, studenti, starci,
hendikepirani, slijepi, bogalji pripadaju ovoj grupi.
Osamdeset posto potencijalnih kupaca ine stariji ljudi,
debeli, suvie mali ili suvie veliki, u osmom ili devetom
mjesecu trudnoe. Ali, dizajner radi za onih dvadeset po
sto idealnih potroaa s dobrim prihodima, status-seekersa, mladih, u dobroj fizikoj kondiciji, s osjeajem
za up to date, za one koji se zanimaju za moderno,
postindustrijsko, nekonvencionalno.
7

Papanekov prijedlog rjeenja ovog apsurda vrlo je jedno

stavan: oblikovati za veinu umjesto za m anjinu. Nizom
praktinih prim jera Papanek u ovoj knjizi upuuje kako
se stvarni problemi veine mogu rijeiti: od oblikovanja
malog mehanikog pisaeg stroja za Brajevo pismo za sli
jepe, preko djejih slikovnica od tekstila, kartonskoga dodekaedarskog HI-FI zvunikoga sistema deseterostruko
jeftinijeg od onih kakve nam nudi elektronska industrija,
bicikla za rehabilitaciju oduzete djece, edukativnoga tele
vizora (cijena 9 dolara), rashladnog ureaja na runi po
gan, od medicinske opreme do brana za borbu protiv ero
zije zemljita i vozila za terene bez cesta. U ovoj knjizi on
prikazuje stotinjak praktinih prim jera dizajna za stvarni
svijet, to ih je realizirao sa svojim studentima. Svi su ovi
pronalasci i izumi nepatentirani, slobodni za koritenje, jer
po Papanekovu miljenju, intelektualno je blago vlasnitvo
svih ljudi, itavoga ovjeanstva.
Napokon, tu su ljudi, golem broj ljudi Treeg svijeta. Tu
su i manjine u razvijenim zemljama. Oni im aju svoje po
trebe i svoje mogunosti. Dizajner mora zadovoljiti te po
trebe i te mogunosti, ako eli biti profesionalno odgovoran
i drutveno angairan. Sto znai divno oblikovan braunov elektrini brijai aparat ili barokni ventilator u regi
jama bez elektrine energije? Sto znai ford kapri u
regijama bez cesta (84 posto Zemljine povrine). Tenja za
padnom nainu ivota, automobilu, televizoru i plastinom
namjetaju (a nain ivota zapadne civilizacije dizajneri
sm atraju jedino moguim i opravdanim) u nerazvijenim
zemljama raa golemim frustracijama, dovodei ak i do
drutvenog otpadnitva. Sramotno je ljude to um iru od
gladi zabavljati dizajnom automobilskih karoserija. Suoeni
s demografskom eksplozijom, na rubu smo gladovanja. Iako
3/4 gladnoga svijeta ima mizerabilnu poljoprivredu, na svi
jetu ne postoji niti jedan fakultet ili odjel za dizajn koji
bi se bavio dizajnom poljoprivrednih strojeva i sistema.
Victor Papanek itav je svoj profesionalni ivot posvetio
problemima dizajna za siromane, za nerazvijene zemlje,
za ljude sa skromnim prihodima. Meu ostalim pro
jektima, u ovoj knjizi on prikazuje i radio-prijemnik od
stare upotrebijene konzerve. Cijena je takva aparata nez
natna, a koristi u svrhu odgoja i naobrazbe goleme. Ne za
8

boravimo: 50 posto ovjeanstva je nepismeno. U nerazvi

jenim zemljama ak 90 posto. Treba li tim ljudima ford
kapri ili tranzistorski prijemnik za edukativan program?
I to je tu stvarno dizajnerov zadatak? Kada je spomenuti
prijemnik pokazao studentima i nastavnicima na Visokoj
koli za oblikovanje u Ulmu, Zapadna Njemaka (Hochschule fiir Gestaltung), kae Papanek, svi su se nastavnici
digli i otili, indignirani runoom predmeta. Ali, svi stu
denti su ostali! Razumljivo, rjeenje elemenata hardwarea sistema edukacije ne rjeava apriori i, esto daleko te
i i znaajniji problem samog edukativnog programa, pro
blem softwares, ali daje podstreka rjeavanju itava
sistema.
Svojim praktinim radom Papanek pokazuje da ima vie
naina gledanja na profesiju dizajna. Odluujui to eli
stvoriti i s kojom svrhom, dizajner ponovno potvruje svoj
poloaj u drutvu. Umjesto da oblikuje u savrenom miru
i pokornosti ono to se od njega trai da uoblii, umjesto
da se prepusti zadovoljstvu vojnika, kome su osigurana tri
obroka, krov nad glavom i nareenja, dizajner se mora
uzdignuti u red posrednika izmeu stvarnih potreba dru
tva i odgovornih osoba koje su zaduene za upravljanje
proizvodnjom. Papanek nastoji nai put ispravnoga, dru
tveno angairanog i profesionalno etikoga postavljanja
dizajnera u suvremenom drutvu: dizajner, po njegovu mi
ljenju, ne smije linijom manjega otpora nastojati samo
osigurati svoju egzistenciju i socijalnu sigurnost, ve izbo
riti svoju stvarnu poziciju advokata potroaa u industri
ji (kako kae ameriki dizajner Bel Geddes), osobe i pro
fesije koja je u stanju, u skladu s drutvenim, kulturnim i
humanim kriterijima, usmjeriti industrijsku proizvodnju i
snagu njezine tehnologije u smjeru stvarnih potreba i nji
hova zadovoljavanja. To nee biti korisno samo za potro
aa nego i za industriju. Tehnoloki, energetski i intelek
tualni potencijali sukobljavaju se s arhainim sistemima
drutvenih vrijednosti, a industrijski dizajn moe i mora
postati jedan od danas rijetkih kulturnih korektora na tom
planu. Jedan je od najvidljivijih oblika takvih arhainih
sistema drutvenih vrijednosti privatno vlastnitvo. Zbog
toga, umjesto arhaine i statine formule kupnja = vlas9

niStvo, Papanek inaugurira suvremenu i dinamiku for

mulu iznajmljivanje = koritenje.
Ova je knjiga mnogo vie od prirunika ili strunog doku
menta. Svojim prim jerim a i svojim sadrajem ona je okos
nica jedne kulturoloke analize suvremene civilizacije, ona
provocira na razmiljanje, ona raa dileme. Dileme, koje
Buckminster Fuller, koji je napisao i predgovor knjizi, sin
tetizira rijeima: Ako se hoe biti dizajnerom, odluu
jemo se izmeu toga da uinimo neto korisno i pametno,
ili da zaraujemo novac. Knjiga Victora Papaneka onaj
je dragocjeni feed-back, tim dragocjeniji to je rijedak, koji
nas vraa na globalna pitanja profesije na koja u prakseologiji svakodnevnoga djelovanja zaboravljamo pitanja
drutvene i ekoloke odgovornosti dizajnera. Papanek to
ne ini bez razloga: u asopisu Design and Environment
(br. 1/70, str. 35), upozorava: Moglo bi se dogoditi da in
dustrijski dizajn postane prva profesija to je nastala i
nestala u jednoj generaciji.
Usprkos originalnim istraivanjima na podruju bionike u
primjeni biolokih formi i procesa u dizajnu, Papaneka ne
moemo sm atrati predstavnikom nekoga novog stila u di
zajnu. I to bi bilo protivno intencijama njegova istraiva
lakog i praktinog rada. Ako treba ukazati na ono bitno
u dizajnu, to je Papanek impostirao, to je upravo zahtjev
za drutvenim angairanjem i moralnom odgovornou di
zajnera, emu mora biti podvrgnuta i praksa, ali prije
svega edukacija dizajna. Ovdje Papanek-praktiar upotpu
njava Papaneka-edukatora: Papanek se zalae za odgoj i
naobrazbu dizajnera novim formama timskoga, praktinog
i drutveno-relevantnoga rada. I ne samo dizajnera: demi
stificirajui suvremeni sistem unutar kojega dizajn dje
luje i dizajn sm, Papanek razvija mo kritike selekcije
potroaa kroz njegovu vlastitu naobrazbu. Djelujui tako
na konzumeristikom planu, on postaje Ralph Nader indu
strijskog dizajna (kako mi ga je u jednom razgovoru pri
kazao njegov bliski suradnik James Hennessey).
Izvanredno estok, jedak i destruktivan kada analizira po
troako, neokapitalistiko drutvo suvremene Amerike,
drutvo koje baca, drutvo u kojemu dizajner oblikuje
10

igrake za odrasle, Papanek je izvanredno konstruktivan

kada ukazuje na nova podruja angamana dizajnera, na
potrebe novih oblika edukacije. Papanek ne postavlja sa
mo pitanja to i zato oblikovati? (kako glasi naslov
jednog njegova lanka u danskom asopisu Mobillia), ve
trai i nalazi odgovore na ova pitanja.
elimo li kritiki ocijeniti ovu knjigu i njezina autora, sva
kako treba uzeti u obzir okolnosti i milje u kojima je stva
rana. To je suvremena Amerika. To vredniji je pokuaj i
lucidniji autor koji u lakirovki suvremene Amerike uspi
jeva prodrijeti u bit kapitalistikih proizvodnih i dru
tvenih odnosa, u kojima dizajner dobija neslavnu ulogu
inkamatora profita. Papanek upozorava na alosne zablu
de umjetnoga zastarijevanja a, poput francuskog ekono
miste Pierra Kendea, na feti progresa, na progresivistiku
ideologiju glorifikacije materijalne proizvodnje. Kada bi
poruka njegova djela bila samo Ne slijedite na prim
jer!, kada bi motto bio ona engleska poslovica: Kada
Amerikanci s velikim arom krenu u neto novo, priekaj
te malo; ako se ne vrate, slijedite ih, bila bi to dragocjena
poruka. Ali, Papanek ide i dalje sugerirajui nove puteve.
Prvi i osnovni odnosi se na edukaciju dizajna. Dizajneru
odgojem i naobrazbom treba usaditi, smatra Papanek, os
jeaj odgovornosti i drutvenog angamana, stid kada obli
kuje seksi toster i hrabrost da takav zadatak odbije. Pa
panek taj stav profesionalno provodi u ivot, najprije kao
profesor dizajna na Purdue univerzitetu, gdje je osnovao
odjel za industrijski dizajn i dizajn okoline, a danas kao
dekan kole za dizajn kalifornijske Akademije za umjetnost
u Los Angelesu. Polazei od svojega osnovnog stava da su
kola i fakultet samo osnova permanentne edukacije di
zajnera tokom itavoga ivota, Papanek to na originalan
nain izraava: ispunjavajui jedan upitnik, iako nosilac
niza akademskih titula, na pitanje: formalna naobrazba,
odgovara: nema. Za Papaneka, mnogo je vanije usvo
jiti algoritam uenja nego memorirati beskorisne podatke.
Zbog toga Papanek ne daje gotove recepte, on ne govori
o dizajn-metodologiji, o formulama, primjeni kompjutora
u dizajnu, o organizaciji dizajna i stohastikim procesima.
Kada bi tako inio iznevjerio bi samoga sebe. On samo
potie na razmiljanje, on upuuje na kritinost, na onu
11

radikalnu marksistiku kritiku svega postojeeg, on usmje

rava, odnosno, jo tonije, on provocira nae vlastito
usmjerenje.
U takvoj suvremenoj Americi Papanek u svakom sluaju
pripada onim amerikim intelektualcima, koji su odluili
aktivno i angairano boriti se protiv dominantnog trenda
dananjega razvoja ove visokocivilizirane zemlje niskoga
kulturnog i drutvenoga stupnja razvoja. Samo jedan pro
fesionalno lucidan i senzibilan praktiar, teoretiar i edukator dizajna kakav je Papanek, mogao je u toj i takvoj
Americi proniknuti u bit drutvenih problema i uzroka
to ih izazivaju, razgoliti nejasne i kompleksne odno
se meu stvarnim motivima kapitala i posljedicama da
nanjega stanja industrijskoga dizajna, odnose koji se vje
to mistificiraju. Razumljivo, u tim i takvim stavovima,
u tim i takvim nastojanjima, Papanek nailazi na niz ot
pora i sukoba u amerikom drutvenom i profesionalnom
establishm ents Ali, kako kae J. K. Galbraith, ima tre
nutaka kada ovjek mora biti na pravoj strani i gubiti.
Iako je formalno ameriki dizajner, Papanekov angaman
ima internacionalne karakteristike i koordinate. Boravei
dugo vremena u skandinavskim zemljama i na Polineziji,
s Eskimima i Hopi i Navaho Indijancima, radei kao
UNESCO-ov ekspert, Papanek je uspio uoiti u razliitim
krajevima svijeta razliite uvjete razvoja dizajna i iste
ljudske potrebe, uspio je sagledati svu prepotenciju zapad
noga civilizacijskog kruga, koji, u svojoj ignoranciji, eli
svoj model ivota nametnuti kao jedino mogu i jedino
ispravan.
S druge strane, treba itaoca u svakom sluaju upozoriti i
na odreenu kritinost u pristupu ovoj knjizi, kritinost
osobito u onim Papanekovim analizama, koje se odnose di
rektno na socioloku i ekonomsku sferu. Ako je u analizi
procesa dizajna u njegovu drutvenom kontekstu Papanek
daleko prerastao okvire amerikoga drutva i amerike
profesije, ako je dokazao dizajn kao element internaciona
lizacije svjetske kulture i ideologije, dokazavi svu stupidnost umjetne podjele dizajna na neke nacionalne, umjetno
iskonstruirane stilove i pokrete, isto tako u analizi drutve
ne fenomenologije i njezine genetike, Papanek ipak ostaje
12

Amerikanac: njegova analiza drutvenih stimulusa ipak je

donekle simplificirana i na momente nedovoljno argumen
tirana.
Za Victora Papaneka dizajn je ivot u punom smislu te ri
jei i punom opsegu. Za Papaneka dizajn je, kao i za Gui
Bonsiepea, kreativno rjeavanje problema bez obzira na
stupanj njihove kompleksnosti i razine. Za Papaneka dizajn
je svaki oblik intelektualne konceptualizacije stvari, pro
cesa i sistema. To nije disciplina u klasinom smislu te ri
jei, nego model analize i razmiljanja, kritiki i kreativan
model rjeavanja stvarnih problema stvarnoga svijeta. Ka
ko kae i Niels Diffrient, dizajn mora biti problemski, a
ne tehniki orijentiran, dok se po britanskom teoretiaru
dizajna Mishi Blacku dizajn mora vie baviti drutvenim
problemima, nego tehnikim i estetskim preokupacijama
svojega vremena. Problem dizajna nije problem oblika, ne
go problem potreba i njihova zadovoljavanja. Na alost, i
za dizajnere vrijedi, kao i za arhitekte, ona tvrdnja Howarda Gossagea: Ako imate problem i odete arhitekti s njim,
jedino to vam on moe ponuditi, jest kua. A dizajn je
sinteza nauke, umjetnosti i tehnologije. Kako i T. Maldo
nado konstatira, on je sinteza kulture i nauke, mogunost
stvaranja naune kulture. Sposobnost poopen ja, generali
zacije, kae Fuller, mnogo je dragocjenija od sposobnosti
specijalizacije. U svijetu profesionalne specijalizacije i partikularizacije miljenja i djelovanja, interdisciplinarni kon
cept dizajna najsnanije je sredstvo, ili bi barem moglo i
trebalo biti, kojim je dosad raspolagalo ovjeanstvo s ci
ljem sreenja i unapreenja i sebe i svoje okoline, s ciljem
djelovanja na standard i kvalitetu naeg i radnog i slobod
noga ivota. Papanek shvaa da je defekt sadanje inter
disciplinarnosti dizajna defekt karaktera i smjera te inter
disciplinarnosti: to nije humanistika, nego tehnoloki ori
jentirana interdisciplinarnost i pluridisciplinarnost. Rela
tivno je za ovu temu, tovie i za itav profesionalni opus
Victora Papaneka, miljenje talijanskoga kulturologa Carla
Argana: Da bi ivjela, industrijski razvijena drutva tre
baju inteligenciju. Naroito se favorizira jedan tip inteli
gencije, a to je instrumentalistika inteligencija koja se
rado zapoljava, dok je kritiki nastrojena humanistika
inteligencija manje poeljna ili nije nipoto poeljna...
13

U datim ogranienjima, tehnikim i vremenskim, pruamo

zainteresiranom jugoslavenskom itaocu prijevod Papanekove knjige. P ri tom bismo eljeli upozoriti na poetak i
kraj knjige: na izvanredan predgovor Buckminstera Fullera, profesora nauke o dizajnu na univerzitetu Junog Illinoisa u Carbondaleu, te na izvanredno opsenu bibliogra
fiju od oko 500 referenci na kraju knjige, koja najadekvatnije prikazuje Papanekov nain gledanja na ovu djelatnost
i njezinu interdisciplinarnost.
S obzirom na to da se radi o prvoj knjizi o dizajnu u Ju
goslaviji uope, izbor bi mogao biti kritian. Naroito zato
to Papanek rui cjelokupnu postojeu konstrukciju di
zajna, elei na njezinim ruevinama sagraditi jednu novu.
U naim uvjetima, gdje se nakon desetak godina upornoga
nastojanja pojedinaca i manjih grupa tek biljee prvi po
etni rezultati, takav proces mogao bi biti katastrofalan
za ovu tek proklijalu mladicu svijesti o potrebitosti dizaj
na kao kulturnoga korektivnog elementa industrijske pro
izvodnje i masovne potronje. No, s obzirom na Papane
kov imperativ moralno-svjesnog i drutveno-angairanoga
dizajna, na potrebu traenja i nalaenja vlastitih rjee
nja i puteva za vlastite uvjete, ini nam se da je slu
ajan izbor ovog djela, kao prve knjige o dizajnu u
nas, izvanredno sretna okolnost. Jer, mlado se drvo
najlake svija. A s obzirom na ekonomicistiku pragmatiku
i mimikriju inozemnih uzora dizajna, ne u smislu rjeava
nja problema, nego kopiranja oblika, mimikriju koja do
vodi do stajlinga, pa ak i do duhovnog, intelektualnog i
socijalno-humanistikoga kia, vjerujemo da bi Papanekov
apel na svjesnost i kritinost mogao biti znaajan korektiv
u razvoju teorije i prakse jugoslavenskog dizajna. Kako
Papanekova knjiga nije uputstvo za oblikovanje proizvoda,
nego kritika analiza dizajna, koja impostira oblikovanje
stavova i orijentacije, treba je sm atrati djelom koje implicite postavlja i pitanje: Quo vadi, YU dizajn?. Bilo bi,
mislimo, katastrofalno, da je prva knjiga o dizajnu na na
em jeziku djelo neke dizajnerske zvijezde tipa Kako sam
uspio u ivotu ili Dizajn bez muke u 100 lekcija. Mnogo
je vanije u naim koordinatama smjestiti dizajn u realne
drutvene, kulturne i proizvodne okvire. A Papanekova
14

knjiga, ne na nivou modela, nego na nivou apela za racio

nalan i kritiki stav, omoguuje upravo to.
Odnos izmeu dizajna i okoline za Papaneka je dijalektiki
odnos: s jedne strane dizajn odreuje okolinu, ali je svo
jom okolinom, materijalnom i drutvenom, ekonomskom i
kulturnom, i odreen. U tom smislu dizajn za stvarni svi
jet znai rjeavanje problema odreene sredine, nalaenje
takve koncepcije dizajna koja optimalno zadovoljava uvje
te odreene sredine. To znai da ne postoji univerzalno
dobar dizajn, on je odreen konkretnim uvjetima u kojima
nastaje i funkcionira, i u okviru kojih jedino moe biti va
loriziran. Prije svega u odnosu na konkretne i stvarne, a
ne umjetno stvorene i manipulirane potrebe suvremenoga
ovjeka. Postavljajui pitanja Papanek trai odgovore, ali
nae, vlastite odgovore.
Prevodei ovu knjigu, susretali smo se sa stanovitim pote
koama. Neke su od njih bile tehnike naravi, druge su se
odnosile na nerazvijenost domae strune terminologije. U
elji da itaocu pruimo to potpuniju i adekvatni ju infor
maciju, na takvim smo mjestima ostavili biljeke, svugdje
gdje je bilo potrebno ukazati deskriptivno na smisao ter
mina. Djelo je, nadalje, neznatno skraeno (preteno u
ilustrativnom materijalu) to su diktirali iskljuivo tehniki
uvjeti.
Molimo itaoce da to uvae.

goroslav keller

15

p re d g o v o r

Ima dubokih prijateljstava koja tra ju unato injenici

ak i upravo zbog nje da se pojedinci u znatnoj mjeri
razlikuju po iskustvenim stajalitima, istodobno zadivljeni
cjelovitou pogleda koji m otiviraju svakoga od njih. Takva
se prijateljstva esto zasnivaju na istom stavu prema od
reenim nejednakostima i pasivnosti, iako se zbog razli
itih motiva esto razlikuju u sluajnom odabiranju stra
tegija za rjeavanje problema.
Victor Papanek i ja takva smo dvojica nerazdvojivih, a ipak
neovisnih prijatelja, koji, jer mogu usko suraivati, nisu
meusobni takmaci. Dugogodinji profesor dizajna na uni
verzitetu Purdue, Victor Papanek sada taj predm et pre
daje na kalifomijskoj Akademiji za umjetnost. Ja sam uni
verzitetski profesor na sveuilitu Junog Illinoisa. Na
mjerno sam generalist i nisam vezan za neki odjel. Iako
sam profesor, ne poduavam nijedan predmet. Naziv moje
katedre je Sveobuhvatno, predviajue istraivanje znan
stvenog dizajna (CADS Comprehensive, Anticipatory
Design-Science Exploration). Istraujem univerzalne zako
ne koji vrijede i za pojavne fizike oblike u prirodi i za
oblike izbora i odluivanja ljudi.
Doputenje da napiem ovaj predgovor karakteristino je
za nae prijateljstvo.
U ovoj knjizi Victor Papanek sve oko sebe smatra dizaj
nom. Slaem se s ovom tezom, pa bih je razradio na svoj
nain.
16

Za mene rije dizajn1 oznaava i intelektualnu koncep

ciju, kao i materijalni oblik. elim ukazati na razliku iz
meu oblika kao subjektivnoga doivljaja koji podrauje
nehotine i esto podsvjesne reakcije i oblika koji objek
tivno djeluje na osjetilne organe. Ono to inimo svjesno
objektivno je oblikovanje. Kad kaemo da postoji oblik,
znai da je um organizirao doivljaje u logine i koncep
tualne sklopove. Snjene pahuljice su oblik, kristali su di
zajn, muzika je dizajn kao i elektromagnetski vizualni spek
tar od kojega se sastoje dugine boje, ak i svaki dio spek
tra je dizajn; planete, zvijezde, galaksije i pravilnost nji
hova kretanja jest dizajn; periodski sistem kemijskih ele
menata takoer je dizajn. Ako DNA-ENA (deroksiribonukleinska kiselina ribonukleinska kiselina) ini genetsku
ifru oblika rue, slonova i pela, moramo postaviti pitanje
o zakonima koji molekule DNA-RNA pretvaraju u ifrira
ne programe.
Suprotnost dizajnu je kaos. Dizajn je olienje inteligencije
ili razumljivost. Veina oblika koje ljudi osobno doivlja
vaju su prije svega oblici morskih valova, vjetra, ptica, i
votinja, trave, cvijea, stijena, komaraca, pauka, lososa, ra
kova i leteih lastavica. Ljudi se suoavaju i sa sveobuhvatnijim oblicima kao to je na primjer oblik odravanja
ivota na planeti zvanoj Zemlja: koritenjem Suneve ener
gije na Zemlji za fotosintetiko funkcioniranje vegetacije
odvija se proces oslobaanja svih plinova, koji su kompo
nirani tako da ine specifine kemijske elemente nune za
odranje ivota sisavaca na Zemlji, a nakon to sisavci is
koriste te plinove, oni se opet putem kemijskih spajanja i
razdvajanja transformiraju, oslobaajui plinove potrebne
za regeneraciju vegetacije, ime se zatvara integralni cik
lus regenerativno-ekolokoga dizajna.
Osim to sam mornar, ja sam i mehaniar. lan sam Me
unarodnog udruenja mehaniara i aviotehniara. Znam
* T7 anglosaksonskoj terminologiji pojam -design ima vrlo iroki spek
tar znaenja, od prakse oblikovanja Industrijskog proizvoda preko kon
struiranja i projektiranja do svake druge Intelektualne konceptualizaclje.
U naSoJ strunoj terminologiji uvrijeio se smisao Interdisciplinarne
prakse kreiranja oblika Industrijski proizvedenih predmeta.
U itavom ovom djelu pod pojmom -dizajn sm atramo oblik, formu.
Jednako kao i formiranje, konceptuallzadju, oblikovanje: dajemo mu,
dakle, neto sira odreenja od njegova pragmatina referenduma,
(opaska recenzenta).
2 Papanek: Dizajn za stvarni svijet

17

popravljati sve strojeve. U svako se doba mogu prihvatiti

posla u mehanikoj radionici, na tokarskoj klupi ili u bilo
kojoj limarskoj radionici. Imam iroko iskustvo u tehnolo
giji proizvodnje i ekonomici industrijske proizvodnje. Po
znat mi je princip proizvodnje alata za alate.
Poeo sam se baviti dizajnom spontano, jo kao mladi na
otoku Maine. Nisam arao po papiru, da bih zatim traio
stolara koji e mi to izraditi. Sam sam provjeravao svoj
dizajn. Najee sam sam izraivao alat i pronalazio mate
rijal u prirodi. Odlazio bih u umu i odabrao drvo, izvlaio
ga, tesao, a zatim mu davao eljeni oblik. Proao sam put
od izvorne koncepcije, osnovne ideje rad nepoznat dru
gima do m ijenjanja okoline na niz naina, uvijek vo
dei rauna o sporednim utjecajima na izmijenjenu okolinu.
Zapoeo sam od prim itivnih uvjeta od kojih, po svemu su
dei, nitko jo nije istraivao. Nauio sam reorganizirati
okolinu na naine kojima se postie korist za zajednicu.
Pola stoljea lutao sam provjeravajui adekvatnost svojih
prijanjih ekolokih zakljuaka i njihovih naknadnih me
udjelovanja na okolinu. Nikakvi porazni rezultati nisu
zabiljeeni.
Zbog takvih istraivanja zanima me kompleksna tehnolo
gija sa svim njezinim socijalnim, industrijskim, ekonom
skim, ekolokim i fiziolokim implikacijama. Industrija
koristi sve mogue vrste metalnih legura i plastinih masa.
Mene ne zanima samo razvoj kemije, ve i alat prilago
en tom razvoju elektrokemije i metalurgije.
Kako zapoeti dizajn i uhvatiti se ukotac sa svim nepo
sredno ili posredno relevantnim faktorima od poetka do
rjeenja problema? Potrebno je znati matematiku i koris
titi to znanje. Ako konstruiram avion, moram znati prora
unati snagu svakog dijela i djelovanje pojedinih sklo
pova, moram znati napraviti testove dinamikog i stati
kog optereenja, a i naine verificiranja teoretskih pro
rauna. Moram znati Bemoullijeva pravila, Poissonov za
kon i druge ope zakone. Moram do u detalje poznavati
sve pravne i ekonomske probleme upotrebe i odravanja
aviona i si.
Godinama su dizajnerske timove u avionskoj industriji
sainjavali magistri ili doktori tehnike. Kao iskusni teoreti
18

ari takvi su strunjaci stvarali oblik aviona i njegovih

sastavnih dijelova. Da bismo imali predodbu o struktu
ralnoj kompleksnosti ovog predmeta napominjem da se
prosjean jednosobni stan sastoji od oko 500 raznih tipskih
dijelova. Automobili u prosjeku imaju 5.000 tipskih dije
lova, a avioni ak vie od 25.000.
Prorauni dizajnerskog tima aeronautikih inenjera sadr
e proraune pritisaka, optereenja i ponaanja finalnih
sklopova i pojedinih dijelova u upotrebi. Pri montai i
ugradnji proizvoda u jednosobne stanove, prosjena tole
rancija dimenzija dijelova, u odnosu na dimenzije specifi
cirane projektom, iznosi + 1 cm; za automobile toleran
cija iznosi + tisuinu centimetra, a za avione + desettisuinu centimetra.
Drugi svjetski rat prvi je u povijesti kojemu je prekretnicu
predstavljala superiorna zrana sila. Proizvodnja aviona do
bila je vanost bez presedana. Kada su godine 1942. USA
poele s proizvodnjom tisua i tisua aviona, dogaalo se da
dizajnerski timovi nisu nita znali o metodama proizvodnje
i materijalima; nisu na primjer poznavali odreene stan
dardizirane oblike isporuivanih legura aluminija koje su
naruivali. Zbog takve neinformiranosti dizajnera tisue i
tisue vagona metalnog otpada odvozilo se iz tvornica. Vi
e od polovine ukupne koliine aluminija, koja je u toku
drugoga svjetskog rata isporuena amerikim tvornicama
aviona, odvezena je kao otpad. tovie, konstruktori su za
htijevali da se odreeni proizvod izrauju samo od sredi
ne metalne ploe, ime su dvije treine materijala ile u
otpad, samo zato to su njihovi teoretski prorauni pokazi
vali nepouzdanost kvalitete rubnih dijelova ploa. Zbog to
ga su posebne grupe pogonskih inenjera potpuno istog
teoretskoga predznanja, ali dobro upoznate s praksom pro
izvodnje i najnovijim dostignuima na podruju alata, mo
rale potpuno prepraviti osnovne projekte dijelova za avi
one kako bi se postigla ista vrstoa i optimalna finalna
proizvodnja, ali i uz maksimalno iskoritenje materijala i
alata. Pogonski inenjering obuhvaa i pravilo alatom
utedi vrijeme rada alata, emu prethodi i dugotrajno
planiranje. Za postavljanje postrojenja potrebno je mnogo
iskustva na podruju proizvodnje.
19

Kompletan pogonski inenjer mora poznavati i posao alat

niara. Izrada alata izvanredno je znaajna faza razvoja,
bez obzira da li se radi o proizvodnji automobila ili aviona.
Alatniari su nevidljiv, gotovo nestvaran svijet, sedam pa
tuljaka industrijske proizvodnje. Kada pogonski inenjer
konstatira da za obavljanje nekoga posla nema standard
nog alata, tada dobar alatniar i dobar pogonski inenjer
konstatiraju moramo izraditi alat kojim emo postii to,
i to uine. Nebrojeno puta. Time se smanjuje ljudski rad,
a poveava ljudska sloboda.
to je to eksturzija? U posudu nalik vazi s trbuastom izboinom pri dnu i uskim grlom na vrhu malo po malo se zbi
ja odreeni materijal, na prim jer aluminij, uz povremeno
snano udaranje, kako bi se m aterijal jednakomjerno ras
poredio po dnu. Nakon oblikovanja posuda se vertikalno
otvara na nekoliko mjesta da bi se izvadio gotov otpresak.
To je posao karakteristian za pogonski inenjering. Po
gonski inenjeri m oraju znati pod kojim toplinskim uvje
tima se moe obraivati i kaliti odreeni dio, da li poje
dine legure podnose preradu, kovanje ili rezbarenje, koli
ko dugo smiju transform irati metal a da se ne kristalizira
i da li daljnja termika obrada omoguava daljnju trans
formaciju materijala. Pogonski inenjering zahtijeva od
ovjeka golemo iskustvo i umjetniko-nauni inventivni
duh.
Kada su kompleksni dijelovi napokon proizvedeni, dizajner
ih mora znati otpremiti do odredita. Mora poznavati pro
pise transporta, kako bi znao treba li proizvode staviti u
drvene sanduke da bi bili sigurno transportirani.
U mojoj mladosti, prije prvoga svjetskog rata, u New Yorku je bilo vrlo malo automobila, nijedan kamion i nekoliko
malih elektrinih kolica. Prijevoz tereta uglavnom se obav
ljao konjima i tekim teretnim kolima. Koijai su savjes
no obavljali svoj posao. Gotovo u pravilu to su bili nepis
meni ljudi, ali esto i pijani. Koijaa je zanimalo jedino
da natovari ili iskrca svoja kola. A za to nije bilo potreban
talenat, zanimanje za proizvod. Viao sam kola koja su se
utovarila i istovarila uz buan tresak. Prijevoznici nisu
20

znali to sadri ambalaa koju prevoze, pa su je nagomila

vali gdje im se svidjelo. Ponekad bi se teret stropotao s
kola.
New York je bio i prm malih obrtnika koji su prevozili
svoju robu. Uvjeren sam da je 25 posto robe koja se u to vri
jeme prevozila zavravalo u otpadu. I proizvoa i kupac
unaprijed su se mirili s time da e se 25 posto svih poiljaka
otetiti u toku transporta. Ideja o valovitim kartonskim
kutijama jo nije roena. Tadanje kartonske kutije bile
su bijedne i esto bi se i same od sebe otvarale. Skupocje
ne stvari su se prilikom transporta uvale u vrlo tekim i
skupim drvenim sanducima. Raeni su neunitivi sanduci
s nadom da se dragocjeni teret nee otetiti ak ni u slu
aju da padne s kola. Za prekooceanske teretne brodove
konstruirani su veliki sanduci koji su mreama ubacivani
u skladini prostor broda. Ti sanduci su esto nemilosrdno
udarali u bok broda. Osiguravajua drutva su nudila ve
like nagrade za izum kvalitetnije ambalae. Zatim je na
stupilo zlatno doba kontejnera. A nakon drugoga svjetskog
rata pojavila se plastina pjenasta ambalaa otporna na
udar, u koju se paljivo pakiraju televizori, foto-aparati
i slino.
Za vrijeme drugoga svjetskog rata ukazala se potreba
transportiranja golemih predfabriciranih sastavnih dijelo
va aviona. To su bili vrlo skupi dijelovi, a izrada dovolj
no velikih sanduka za njih bila je gotovo nemogua. Do
vitljivi inenjeri konstruirali su specijalne kamione u ko
je su montirali specijalne amortizere za siguran prijevoz
odreenoga proizvoda. To je tzv. jig-transport.
Iz jig-transporta razvio se dizajn standardnih kontejnera
za vagone, kamione i prekooceanske brodove u koje su se
mogli smjetati specijalni drai. CADS (Comprehensive
Anticipatory Design Science sveobuhvatan predviajui
znanstveni dizajn)2 obuhvaa prikazani razvoj oblika. Ti
* Za pojam comprehensive, anticipatory design science u naflem jeziku
nemamo odgovarajueg termina. U osnovi, rlje je o nauci o dizajnu,
odnosno, joA tonije, naunom dizajnu, interdisciplinarnoj djelatnosti
koja. Izmeu ostalog, obuhvaa itav niz humanistikih znanosti, ergonomlju i futurologlju. Drugim rijeima, to Je znanost koja nastoji pro
iriti svoj djelokrug kako poopavanjem svojih principa na nova P*>ruja, tako 1 predvianjem 1 planiranjem svog budueg razvoja, (opaska
prevod.)

21

oblici moraju biti prilagoeni geografskim specifinostima

krajeva u kojima se nalaze izvori sirovina, to znai da
moraju biti prim jenljivi irom svijeta. Nauni dizajn snosi
odgovornost za oblike kroz itav proces od separacije, is
kopa, proiavanja, legiranja m aterijala do konanog ob
likovanja proizvoda. Znanstveni dizajn mora uzimati u ob
zir lijevanje metalnih ploa. Nauni dizajner zna da se pre
tapanje elika u razne cijevi, I nosae, folije i ploe esto
moe izbjei, ako ga proizvodi njihov krajnji korisnik.
U toku prvoga svjetskog rata poela je industrijska proiz
vodnja legura. U drugom svjetskom ratu koriten je velik
broj raznih legura aluminija i elika. Proizvoai elika i
aluminija izraivali su irok asortiman raznih veliina le
gura i oblika koljena, ljebova, I, T i Z nosaa. Tvornice
aviona bile su opskrbljene itavim nizom svih moguih di
jelova razliitih veliina i od razliitih materijala. Pojavio
je tako velik broj razliitih vrsti elika i aluminija da je u
katalozima uvedena decimalna klasifikacija, budui da je
njihov broj prelazio nekoliko tisua. Za klasifikaciju spe
cijalnih m aterijala koriteni su i koloristiki kodovi. Skla
dita tvornica aviona bila su prepuna najrazliitijih ipki,
poluga, koljena, ljebova i si. Proizvoai metalnih siro
vina morali su se pridravati standardiziranih dimenzija,
pa proizvoaima aviona nije preostajalo nita drugo ve
da prema potrebama sijeku velike komade u itav niz ma
njih dijelova. A kada su iz svojih zaliha isjekli dijelove,
preostajao je otpad.
Zbog velike koliine otpadnoga m aterijala i utroenoga ra
da, nakon drugoga svjetskog rata, tehnologija proizvodnje
aviona poinje se naglo mijenjati. Donald Douglas, kon
struktor poznatog aviona DC-3 i drugih aviona serije DC,
izjavljuje: Ne elim vie nikada zaposliti dizajnera koji
istodobno nije i pogonski inenjer. Moramo ukloniti izme
u njih razlike. Pojava sve sloenijih legura nakon dru
goga svjetskog rata takoer je izazvala promjene sistema
proizvodnje. Kompjutor je omoguio hvatanje ukotac s
najsloenijim problemima. Svemirska istraivanja potvr
dila su neograniene mogunosti upotrebe legura. Za pro
izvodnju mlaznih aviona i raketa bili su potrebni materi
jali takve izdrljivosti i termike stabilnosti koji se prije
nisu mogli ni zamisliti. Ukazala se potreba za takvim me
22

talom koji bi izdrao temperaturu i optereenja kojima je

izloena svemirska kapsula prilikom povratka u Zemljinu
atmosferu, kada se uslijed brzine od nekoliko tisua milja
na sat razvijaju fantastino visoke temperature i pritisci.
Time je zapoela nova era industrijske proizvodnje koju
karakterizira teza da bi trebalo imati metal odreenih
svojstava, kakav zasad jo ne postoji. Prvi put u povijesti
metalurzi su u mogunosti da s pomou kompjutora dou
do spoznaja o fundamentalnim problemima spajanja i raz
dvajanja u prirodi, koje im omoguuju stvaranje novih,
dosad nepoznatih metala. Takav se proces odvija jedino u
poslijeratnom razdoblju.
Dosad su istraivai s vremena na vrijeme otkrivali nove
legure njihova se otkria nisu mogla predvidjeti. Sre
dinom 20. stoljea, ljudi poinju stvarati specifine metale
za posebne namjene koje proizvode u unaprijed odree
nim koliinama i finalnim oblicima. Tako je zapoela pot
puno nova faza sveobuhvatnoga dizajna kojim se una
prijed odreeni, nepostojei metal proizvodi u oblicima
spremnima za upotrebu. Proizvodnja aviona ne prolazi vie
kroz meufaze traenja najslinijih vrsti specijalnih legu
ra, posebnih koljena ili Z-poluga, koje bi se zatim mo
rale u radionici doraivati. Nagli razvoj strategija dizajna
ak se ni ne predaje u tehnikim kolama, jer se avio-tehnologija mijenja tako brzo da profesori tehnikih kola ne
maju mogunost da se upoznaju s promjenama.
U velikim halama Instituta za tehnologiju Massachussetsa3
nagomilana je do juer vrhunska mainerija koja je ve
danas potpuno zastarjela. To je golemo groblje tehnologije.
Studenti vie nisu zainteresirani za strojarstvo jer su uli
da e ono to naue zastarjeti prije nego to diplomiraju.
Takav razvoj zahvaa sve faze tehnologije i fizike. Knjiga
Victora Papaneka pomae pogrebu itave plejade danas
posve zastarjelih profesija.
Ubrzani slijed promjena u dizajnu i proizvodnim sposob
nostima ovjeanstva, kojim se bavi CADS, moe se smat
rati predznakom mnogo veih evolutivnih promjena u i
votu ovjeanstva na naoj planeti.
* Massachussets Institute of Technology (MIT).

23

Ljudska se vrsta razvija pet i pol m ilijuna godina od

perioda kada su ljudi ivjeli u ratrkanim , malim, izolira
nim plemenima, meusobno toliko udaljenim da nisu znali
za postojanje drugih. Zavretkom tog razdoblja zapoinje
period dug desetak tisua godina u kojem ljudi grade u tvr
de i gradie u osamljenim i bogatim poljoprivrednim pod
rujima, koji su opet meusobno bili toliko udaljeni da je
postojanje drugih slinih gradova-drava za stanovnike
takva grada bila samo legenda. S vremena na vrijeme olu
ja, poplava, poar, kuga ili neka druga poast nagna
la bi stanovnike takva grada da pou u potragu za no
vim utoitem i plodnom zemljom. Izbijali bi veliki ratovi
kada bi otkrili i zaposjeli kultiviranu zemlju drugih. Usred
tog perioda zapoetoga gradovima-dravama, poela je iz
gradnja plovnih objekata, od amaca do brodovlja koje je
moglo prijei oceane. Voda prekriva tri etvrtine Zemljine
povrine, a njezina tri naoko razdvojena oceana spajaju se
samo oko A ntarktika.
Otkriem meusobne povezanosti svih oceana, zapoelo je
povezivanje svjetskih izvora, ije ujedinjenje daje sve ve
e materijalne vrijednosti za cijelo ovjeanstvo. Zapoi
nje fenomen industrijalizacije, kao integritet povijesnog is
kustva ljudskoga roda pretvoren u znanstvene principe to
omoguuju provoenje sve veih zadataka uz sve manja
ulaganja ljudskoga rada, kilovata snage i koline materi
jala za odreene namjene. A sve se to postie energijama
drukijim od Suneve, koja se nalazi u prirodnim proce
sima.
ovjeanstvo je u posljednjih pet stotina godina bilo svje
dokom u poetku postepene, a danas sve bre industrijali
zacije. Poetno odranje ljudske vrste na naoj planeti bilo
je vezano iskljuivo za vegetaciju, ribe i meso kopnenih
ivotinja. Do te se hrane dolazilo lovom i sakupljanjem
plodova, a kasnije uzgojem. Zatim slijedi navodnjavanje, a
nakon prvoga svjetskog rata uvoenje mehanizacije u ra
tarstvo s plugovima, traktorim a i strojevima za etvu uz
koritenje fosilnog goriva za pokretanje strojeva. U po
sljednjih sto godina elektromagneti i konstrukcioni elik
omoguili su ovjeku da iskoristi dio neograniene energi
je svemira. Ono to se sada deava slino je upotrebi ener
gije akumulatora kojim se stavlja u pogon elektrini po
24

kreta motora, kako bi se ukljuio motor, ija e neznatna

energija ponovno napuniti akumulator. Tokom posljednjih
pedeset godina poeli smo u cijelom svijetu osnivati me
usobno spojene mree za distribuciju energije, s pomou
kojih iskoritavamo samo mali dio energije svemira.
Da bi izvrili svoju dunost prema ovjeanstvu broj na
unih dizajnera mora se poveati da bi se omoguio pre
obraaj ovjeanstva od stanja egoistikog neznanja do sve
obuhvatne naobrazbe i svijesti o odranju i razvoju cjeloga ljudskog roda. Takvo odranje i razvoj postali su teh
niki izvedivi, ali ah onemoguuju neznanje, kratkovidnost
i kratkoronost dojueranjega naina odravanja ivota
ovisnog o ovogodinjem prinosu.
Sada nam je na raspolaganju neiscrpna snaga plime svjet
skih oceana, pokretana gravitacijom, energija vjetra i Sun
ca da puni nae elektrine energetske mree.
Ne vrijedi vie uzreica Ne moemo sebi dopustiti da
troimo, jer se ona zasnivala na privremenim, kratkotraj
nim i lako iscrpivim snagama. Sada se ovjeanstvo uklapa
u sistem svemira koji nam omoguuje neograniene spo
sobnosti obnavljanja lokalnoga ivota na naoj planeti. Ob
likovanje ovoga novog sistema zadatak je naunoga di
zajnera. Novi sistem mora evidentno pokazati da sve ono
to trebamo uiniti, znamo uiniti i moemo sebi dopustiti
da to uinimo.
Razvojni problemi ovog epohalnog prijelaza stvorili su uv
jete koje Victor Papanek tako uspjeno razmatra u ovoj
knjizi. On sputa azbestni zastor na historijsku pozornicu
ovjeanstva na Zemlji kojega stalno sputavaju posljednji
dani specijalizacije. Specijalizacija na svim podrujima po
mou edukativnog sistema bila je sredstvo jueranje tira
nije i strategije podijelila-vladaj. Ako ovjeanstvo eli
preivjeti na naoj planeti, ono mora postati opepismeno,
kooperativno i s uroenim smislom za sveobuhvatno predviajue oblikovanje u kojem svako ljudsko bie nastoji
postii udobnost ivota drugih ljudskih bia.

r. buckminster fuller
25

uvod

Malo je profesija tetnijih od industrijskog dizajna. Vjero

jatno je samo jedna od njih pokvarenija. Propagandni di
zajn'* kojim se ljudi nagovaraju da kupe stvari koje im ne
trebaju i s novcem kojega nemaju, samo zato da ostave do
jam na druge, po svemu je sudei danas najpokvarenija
profesija. Industrijski dizajn, naruen od propagandista, ko
ji kreira blistave idioterije, dolari odmah na drugo mjesto.
Nikada se u povijesti odrasli ljudi nisu ozbiljno prihvaali
oblikovanja elektrinih etki za kosu, kiastih, ljokicama
oblijepljenih kutija, garnitura za kupaonicu od kunina krz
na, da bi zatim izraivali studije za izradu i plasman tih
stvari milijunima ljudi. Prije (u zlatna stara vremena)
osoba sklona ubijanju postajala bi general, kupila bi rud
nik ili studirala nuklearnu fiziku. Danas je industrijski
dizajn doveo ubojstvo na nivo masovne proizvodnje. Obli
kovanje kriminalno nesigurnih automobila kojima se go
dinje ubije ili unesrei gotovo milijun ljudi irom svijeta,
stvaranjem novih vrsti neunitivog otpada to unitava
okolinu i izborom materijala i procesa koji zagauju zrak
oko nas, dizajneri su postali opasna profesija. A vjetine i
znanja potrebna za takav posao paljivo se ucjepljuju mla
dim ljudima.
U eri masovne proizvodnje, kada se sve mora planirati i
dizajnirati, dizajn je postao najsnanije orue s pomou
kojega ovjek oblikuje svoje orue i okolinu (a posredno
drutvo i sama sebe). To od dizajnera zahtijeva visoku
drutvenu i moralnu odgovornost. To od ljudi koji se bave
dizajnom takoer zahtijeva bolje poznavanje ovjeka, a od
javnosti vie uvida u smisao dizajna. Jo nikada nigdje nije
< Odnosi se na dizajn parnica ekonom ske propagande, grafiki dizajn
1 vizualne kom unikacije, (op. rec.)

26

objavljena ni jedna knjiga o odgovornosti ili javnosti ra

da dizajnera.
U veljai godine 1968. asopis Fortune objavio je lanak
koji predvia kraj profesije industrijskoga dizajna. Kao
to se moglo pretpostaviti, dizajneri su reagirali prezirno
i uzbueno. Mislim, meutim, da glavni argumenti lanka
u Fortuni stoje. Krajnje je vrijeme da industrijski di
zajn, kakva smo dosad vidjeli, izumre. Dokle god se dizajn
bude bavio izradom trivijalnih igraki za odrasle, ubo
jitih strojeva sa svjetlucavim repnim perajama, seksi
pokrivaima za pisae strojeve, tosterima, telefonima i
kompjutorima, izgubio je pravi razlog svojega postojanja.
Dizajn mora postati inventivno, visoko kreativno sredstvo
koje e odgovarati stvarnim potrebama ljudi. Mora se vie
orijentirati na istraivalaki rad, jer je vrijeme da presta
nemo zatrpavati zemlju bijedno dizajniranim stvarima i
konstrukcijama.
U posljednjih deset godina radio sam s dizajnerima i stu
dentskim dizajnerskim timovima u mnogim dijelovima
svijeta. Bilo to na nekom otoiu u Finskoj, seoskoj koli
u Indoneziji, tokijskom uredu s air conditionom, malom
ribarskom selu u Norvekoj, ili za katedrom u Americi,
uvijek sam nastojao objasniti to to znai baviti se dizaj
nom u drutvenom smislu. Ima toliko toga to se moe
rei ili uiniti, ali ak i u McLuhanovoj elektronskoj eri
ovjek prije ili poslije mora pribjei pisanoj rijei.
U okviru goleme literature koju imamo o dizajnu nalazi
se na stotine prirunika namijenjenih iskljuivo dizajne
rima ili studentima. Drutveni smisao dizajna kao tema i
ira javnost kao itaoci zanemareni su.
Prekapajui po knjigama o dizajnu na sedam jezika, koje
prekrivaju zidove moje kue, ustanovio sam da nedostaje
jedna knjiga koju bih sada proitao i preporuio svojim
studentiam i dizajnerima. Budui da nae drutvo oteava
dizajnerima da jasno shvate socijalnu, ekonomsku i poli
tiku bit onoga to ine, to nije stvar samo mojeg osobnog
razoaranja. Stoga sam odluio napisati knjigu kakvu bih
sam rado proitao.
27

Ova je knjiga pisana s uvjerenjem da u itavoj koncepciji

patenata i autorskih prava postoji neto fundamentalno
pogreno. Ako radim dizajn igrake koja e istodobno biti
i terapeutsko pomagalo bolesnoj djeci, ini mi se neko
rektnim da se proizvodnja te igrake odgaa godinu i pol
zbog odobravanja patenta. Mislim da su ideje brojne i
jeftine i da je loe zaraivati na potrebama ljudi. Imao
sam sreu da veinu svojih studenata uvjerim da prihvate
takav stav. Mnogi prim jeri dizajna, prikazani u ovoj knjizi,
nikada nisu patentirani. Prevladava sasvim suprotan prin
cip: u mnogo smo sluajeva moji studenti i ja napravili
skice i mjerne nacrte, recimo, igralita za slijepu djecu,
napisali uputstvo za jednostavnu proizvodnju i tehniki
opis, da bi zatim sve to fotokopirali. Na zahtjev bilo kojeg
poduzea moji e studenti besplatno poslati sva uputstva.
Sam pokuavam raditi to isto. Jedan prim jer iz vlastite
prakse moe poblie objasniti ovaj stav.
Prije gotovo dva desetljea, odmah po zavretku kolo
vanja, napravio sam dizajn stolia novih konstruktivnih
principa. Fotografiju i skice stolia dao sam asopisu
Sunset koji ih je objavio u veljai 1953. u rubrici
Uradi sam. Junokalifomijska tvornica pokustva Mo
dem Color Inc. prihvatila je dizajn i krenula s proizvod
njom. Iste godine prodali su oko osam tisua stolova. No,
sada je 1970. Tvrtka Modem Color Inc. ve je odavno
bankrotirala, ali je Sunset nedavno ponovno objavio isti
dizajn u knjizi Pokustvo koje moete uraditi sami, tako
da se ti stolii i dalje izrauju.
Thomas Jefferson je i sam gajio duboke sumnje u isprav
nost principa odobravanja patenata. U vrijeme kada je
pronaao ureaj za lomljenje konoplje poduzeo je odlune
korake protiv patentiranja napisavi jednom svom prija
telju: Uzgajivaima konoplje ve je odavno potrebno neto
slino, tako da u im sa sigurnou utvrdim praktinost
toga izuma, anonimno objaviti lanak u novinama kako bih
unaprijed osujetio da neki nepozvani vlasnik patenta spri
jei njegovu masovnu upotrebu.
Nadam se da e ova knjiga unijeti nov nain razmiljanja
u tehnike dizajna i inicirati mudar dijalog meu dizajne
rima i potroaima. Knjiga je podijeljena u dva dijela, od
28

kojih svaki sadri est poglavlja. Prvi dio pod naslovom

Tako je to ima za svrhu definirati i kritiki ocijeniti
dizajn kakav je danas. Sest poglavlja drugoga dijela Tako
bi trebalo biti, posveenih pokojnom dru Robertu Lindneru iz Baltimorea, trebaju pruiti itaocu jedan noviji
nain gledanja na pojedine aspekte profesije dizajna.
Inspiraciju i pomo dobio sam u mnogim dijelovima svijeta,
tokom mnogih godina formiranja ideje i spoznaje o potrebi
pisanja ovakve knjige. Proveo sam mnogo vremena ivei
meu Navaho indijancima, Eskimima i stanovnicima otoka
Bali, a posljednjih sedam godina provodim gotovo treinu
vremena u Finskoj i vedskoj, to ima velik utjecaj na
nain mojega razmiljanja.
U etvrtom poglavlju Ubojstvo Uradi sam, izraavam
zahvalnost pokojnom dru Robertu Lindneru iz Baltimorea,
s kojim sam se dugo godina dopisivao, za njegovu koncep
ciju trostrukih ogranienja. Ideju o Kymmenyksetu
sam prvi put formulirao za vrijeme simpozija o dizajnu
odranog godine 1968. na otoku Suomenlinna u Finskoj.
Rije ujamaa je jednostavan nain da se kae radimo
zajedno i meusobno se pomaemo bez kolonijalizma i
neokolonijalistike eksploatacije, a nastala je u Africi za
vrijeme mojega rada za UNESCO.
Odvjetnik iz Detroita Harry M. Phile, zasluan je za mnoge
primjere opasnog dizajna, citirane u petom poglavlju.
Vei dio jedanaestoga poglavlja Neonska uionica odra
ava stavove mojih dobrih prijatelja Bob Malona iz Connecticuta i Bucky Fullera.
etvorici ljudi dugujem posebnu zahvalnost. Walteru Muhonenu iz Costa Mese u Kalifomiji, jer me njegov ivotni
optimizam tjerao da ustrajem, iako su moji ciljevi izgledali
nedostini. On me nauio to je pravi znaaj finske rijei
sisu. Patricku Deckeru iz Teksasa, jer me nagovorio da
napiem ovu knjigu. Pelle Olaf Johanssonu iz Halmstada
i Stockholma u vedskoj, koji je provodio besane noi di
skutirajui sa mnom o dobrim stranama dizajna i koji je
omoguio dovrenje prvoga vedskog izdanja ove knjige.
Mojoj supruzi, Harlanne, koja mi je pomogla da napiem
29

ono to mislim, umjesto da piem ono to dobro zvui. Nje

zina pitanja, kritika i ohrabrenje uvelike su mi olakali
posao.
Jetke primjedbe i pomo mojeg izdavaa, Veme Moberga,
uinili su ovo revidirano izdanje snanijim i direktnijim.
U svijetu koji je vizualno, fiziki i kemijski ogranien, naj
bolja i najjednostavnija stvar koju arhitekti, industrijski
dizajneri, planeri i drugi mogu uiniti za ovjeanstvo bila
bi da potpuno prestanu raditi. U proces zagaivanja nae
ukupne okoline m akar djelomino su um ijeani i dizajneri.
Meutim, u ovoj knjizi zauzimam mnogo afirm ativniji stav.
ini mi se da ne moemo dalje ne radei, ve radei kon
kretno. Dizajn moe i mora postati sredstvo s pomou
kojega e mladi ljudi sudjelovati u m ijenjanju drutva.
Otkako je njemaki Bauhaus5 objavio godine 1924. svojih
etrnaest tankih svezaka, veina udbenika uglavnom pona
vlja iste metode, tek poneto ih razvijajui. Filozofija, stara
vie od pola stoljea, deplasirana je u podruju koje mora
biti tako napredno kao to je ovo.
Kao drutveno i moralno angairani dizajneri, mi moramo
voditi rauna o potrebama svijeta koji je u teku poloaju,
a kazaljka na satu pokazuje m inutu do dvanaest.

helsinki singaradja (bali) Stockholm

1963 1971 .

* F iavac u um jetnosti 1 dizajnu Izmeu dva svjetska rata. Okupio veliki

dio progresivnih intelektualaca itave Evrope i odigrao vrlo vanu
ulogu u arhitekturi, dizajnu, um jetnosti 1 kulturi. Dolaskom Hiti era na
vlast Bauhaus prestaje postojati. Dio njegovih sljedbenika odlazi 111 u
USA 111 u Sovjetski Savez gdje nastavljaju svoje djelovanje. Na trad i
cijam a B auhausa, nakon drugog svjetskog rata, fondacija Scholl osniva
u Ulmu progresivno orijentiranu Visoku kolu za oblikovanje (Hochschule fUr Gestaltung) koja je dala itav niz naprednih Ideologa dizajna
(Maldonado, Bonslepe). Poslije dulje krize, Ulm ska kola godine 1968.
prestaje s radom pod pritiskom pokrajinske vlade B aden-W urtenberg.
(op. rec.)

30

1 DO
I I

TA K
TC
.

to je dizajn?
definicija dizajna
kompleks funkcija
Sredite kotaa pridrava trideset preki
Korisnost ovisi o rupi sredita
Lonarska glina oblikuje posudu
Svrsi slui njezina unutranjost
Kua se gradi sa vrstim zidovima
Praznina prozora i vrata ini je upotrebljivom
Ono to postoji moe se mijenjati
Nepostojee ima beskrajne primjene

lao-tse

Svi su ljudi dizajneri. Sve to inimo predstavlja dizajn,

jer dizajn je osnova svih ljudskih djelatnosti. Planiranje
i oblikovanje bilo koje radnje usmjerene na eljeni, pred
vidljivi cilj proces je dizajniranja. Svaki pokuaj odvajanja
dizajna kao neke posebne discipline suprotan je stvarnoj
vrijednosti dizajna kao primarne sheme ivota. Dizajn je
pisanje epske poeme, slikanje remek-djela, pisanje kon
certa. Ali, dizajn je i ienje i preureenje ladica pisaeg
stola, vaenje pokvarenog zuba, pravljenje pite od jabuka,
biranje strana u nogometnoj utakmici i odgoj djeteta.
3 Papanek: Dizajn za stvarni svljetc

33

Dizajn je svjestan napor usmjeren uspostavljanju zamilje

noga reda. Prirodni red smrznutih kristala na prozorima,
heksagonalnog savrenstva pelinjega saa, lia ili arhi
tekture rua, privlai ovjeka. Meutim, ovi oblici nisu
rezultat dizajna. Oni im aju samo onoliko reda koliko im
ovjek pripisuje. Razlog zbog kojega u njima uivamo kao
u prirodnim ljepotama u tome je to nalazimo jednostav
nost, eleganciju i iskonsku ljepotu. Ali, ni to nije dizajn.
Iako ove stvari imaju oblik, red i ljepotu, nedostaje im
svjesna namjera. Kada bi to nazvali dizajnom, pripisali bi
svoje vlastite tvorevine sluajnosti. Linija tijela pastrve
estetski nas zadovoljava, ali je ovaj oblik samo posljedica
djelotvornog plivanja. Estetski zadovoljavajui oblici sta
bljike suncokreta, ananasa, borova eera ili raspored lia
na peteljci mogu se i objasniti Fibonaccijevim nizom (svaki
broj je suma prethodna dva broja: 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21,
3 4 ...), ali jedina vanost tih oblika je to bolja fotosinteza
koja se postie izlaganjem maksimuma povrine suncu.
Slino je i s ljepotom paunova repa, koja je rezultat intraspecifine selekcije i koja se, u navedenom prim jeru, moe
pokazati ak i fatalnom za vrstu.
Nasumce baenoj hrpi kovana novca nam jera takoer nedo
staje. Meutim, pomaknemo li novie i poslaemo li ih
po veliini i obliku, mi pridodajemo elemenat namjere i
stvaramo neku vrstu simetrinog reda. Ovaj sistem sime
trinog reda omiljen je u male djece i prim itivnih naroda,
jer je lako shvatljiv. Daljnje pomicanje novia rezultira
bezbrojem asimetrinih aranmana, koji, da bi bili shva
eni i priznati, zahtijevaju viu razinu znanja i vei anga
man promatraa. Premda se estetske vrijednosti simetrinih
i asimetrinih oblika razlikuju, i jedni i drugi mogu pruiti
zadovoljtinu jer je prvobitna namjera jasna. Samo margi
nalni modeli (oni koji se nalaze na granici izmeu simetrije
i asimetrije) ne uspijevaju jasno prikazati nam jeru dizaj
nera. Nejasnost tih prijelaznih sluajeva stvara u proma
traa osjeaj nelagodnosti. No, osim tih prijelaznih slua
jeva ima beskrajno mnogo zadovoljavajuih kombinacija
novia. to je najvanije, nijedna od njih nije pravo rje
enje, iako se neke mogu initi boljima od drugih.
Pomicanje novia po stolu akt je dizajna, jer dizajn kao
djelatnost rjeavanja problema ne moe nikada, po defini
34

ciji, uroditi jednim pravim rjeenjem: on e uvijek pronai

bezbroj odgovora od kojih su neki bolji, a neki loiji.
Ispravnost dizajn-rjeenja ovisit e o vanosti koju prida
jemo kombinaciji.
Dizajn mora biti smislen, racionalan, a smislenost zamje
njuje buku semantikih odreenja rijei kao to su lijep,
ruan, hladan, draestan, odvratan, realan, mra
an, apstraktan, zgodan, znaenja koja karakteriziraju
devalviranu misao u odnosu s Picassovom Guernicom,
Frank Lloyd Wrightovim Vodopadom, Beethovenovom
Eroicom, Stravinskijevim Le Sacre du printemps,
Joyceovim Finneganovim putom. Na sva ova djela reagi
ramo u odnosu na njihov smisao.
Nain djelovanja kojim dizajn ispunjava svoju svrhu jest
njegova funkcija. Forma slijedi funkciju, bojni pokli
Louisa Sullivana iz 1880. i 1890. godine, dopunio je
Frank Lloyd Wright izrekom Forma i funkcija su jedno.
Meutim, sa semantikog aspekta, sve su ovakve izreke,
od Horatia Greenougha do njemakoga Bauhausa, potpuno
besmislene. Koncepcija da ono to je korisno mora i lijepo
izgledati, neuvjerljiva je isprika za sav sterilan dizajn
namjetaja, koji podsjea na operacionu salu i pribora za
jelo dvadesetih i tridesetih godina. Stol za ruavanje iz
tog razdoblja imao je plou od blistavo bijelog mramora
s pomno izraenim postoljem maksimalne izdrljivosti uz
minimalno koritenje materijala, obino od sjajnoga nerajueg elika. Ali, prva reakcija koja bi se javljala kod prilaenja takvu stolu, bila je da se po njemu ispruite i
ekate da vam netko izvadi slijepo crijevo. Nita kod toga
stola nije govorilo izvolite jesti. Le style international i
die neue Sachlichkeit prilino su okrnjili nae, ljudske vri
jednosti. Le Corbusierova kua kao la machine a habiter
i kue kutije karakteristine za nizozemski pokret De
Stijl odraavaju perverziju estetike i funkcionalnosti.
Da li da dizajniram funkcionalno, pitaju studenti, ili
estetski zadovoljavajue? To je u dananjem dizajnu naj
ee, najrazumljivije i najsloenije pitanje. elite li da
ovo dobro izgleda ili da radi? Barikade se diu meu
samo dvama od mnogih aspekata funkcije. Odgovor je, me
utim, posve jednostavan: estetska vrijednost je neraz
35

dvojni dio funkcije. Jednostavan diagram prikazuje dina

mine akcije i relacije koje ine kompleks funkcije:

kompleks funkcija

Sada moemo razmotriti svih est dijelova kompleksa funk

cija prikazanih shematski, i definirati svakoga od njih.
METODA: Interakcija orua, procesa i materijala. Dobra
metoda pri pravilnoj upotrebi m aterijala znai nikada ne
dopustiti da m aterijal izgleda kao neto to nije. M aterijali
i orue moraju se optimalno iskoristiti, dakle, nikada ne
uzimati neki m aterijal ako znamo da se s drugim posao
moe obaviti jeftinije i efikasnije. eljezna greda u kui
obojena kao drvo; plastina boca s izgledom skupocjenog
stakla; imitacija stare postolarske klupe iz Nove Engleske,
proizvedena godine 1967. (crvotoine uz doplatu od 1 dolar),
dovuena u dnevnu sobu dvadesetog stoljea da bi sluila
kao nestabilna podloga za au koktela ili pepeljaru; sve
su to perverzije materijala, orua i postupaka. Ovaj zahtjev
za odgovarajuom metodom vrijedi naravno i na podruju
umjetnosti. Konj, skulptura Alexandera Caldera, izloe
na u Muzeju modernih umjetnosti u New Yorku, izraena
je od specijalnog materijala u kojem je i zamiljena. Calder je zakljuio da e mu imirovina dati specifinu boju
36

i strukturu koju je elio za svoju skulpturu. Meutim, imirovina se moe koristiti samo u prilino uskim daicama
(zbog toga se oduvijek koristila za izradu malih kutija).
Jedini nain kojim je mogao dobiti skulpturu eljene veli
ine od drveta u malim komadima bilo je ispreplitanje
drveta kao kod izrade djeje igrake. Stoga je estetika
skulpture Konj u velikoj mjeri ovisila o metodi ra
da. Za finalnu izvedbu, u muzeju Modeme umjetnosti, Calder je odabrao tanke letvice orahovine, drveta koje je po
strukturi vrlo slino.
Kada su prvi vedski naseljenici odluili da se nasele na
podruju dananjeg Delawarea, imali su na raspolaganju
samo drvee i sjekire. Materijal je bilo okruglo deblo dr
veta, alat sjekira, a postupak utor u kladi. Neizbjean re
zultat ove kombinacije alata, materijala i postupka jest
drvena koliba.
Od drvene kolibe u Delawareu iz godine 1680. do pustinjske
kue Paola Solerija u Arizoni dvadesetog stoljea nije bilo
veih skokova. Solerijeva kua je jednako toliko neizbje
an rezultat alata, materijala i postupka kao to je to bila
i drvena koliba.
Naroita poroznost pustinjskog pijeska, na kojem je Soleri
izgradio svoj dom, omoguila je primjenu njegove jedin
stvene metode. Odabravi humak pustinjskog pijeska, So
leri ga je unakrsno isprepleo kanalima koji podsjeaju na
kosti kita, napunio ih betonom i tako je dobio krovnu kon
strukciju budueg doma. Krovite je prekrio betonskom
oplatom, a zatim buldoerom izbacio pijesak ispod njega
da bi dobio ivotni prostor. Zdanje je kompletirao umeta
njem automobilskih prozora sakupljanih po grobljima auto
mobila. Solerijeva kreativna upotreba alata, materijala i
postupaka bio je radikalan zaokret koji nam je pruio pot
puno novu metodu gradnje.
Samonikla kupola od stiropora tvrtke Dow Chemical re
zultat je drugog radikalnog pristupa nainu izgradnje. Os
nova je zgrade kruni potporni zid visok 28 cm. Na ovaj
zid se nastavlja traka stiropora iroka 10 cm, koja se kru
no penje do visine od nula do 10 cm, stvarajui tako os
novu spiralne kupole. Na sredini se nalazi mehanizirana
oprema s dvije vretenaste motke. Na jednoj se nalazi ope37

rater, a na drugoj varilac. Motke krue poput igle na kom

pasu, koja opisuje krug i spiralno se diu oko 90 cm u mi
nuti. Postepeno se pomiu prem a sreditu. Varilac termiki
vozi beskonanu traku stiropora 10 x 10 cm na prethodno
postavljeni stiropor. K runim penjanjem, uz stalno sma
njivanje promjera, spirala oblikuje kupolu, a na vrhu os
taje otvor prom jera 90 cm, kroz koji izlazi ovjek i ukla
nja se oprema. Ovaj otvor se zatim zatvara. Sada je kon
strukcija ve gotova, ali jo uvijek potpuno bez vrata i
prozora. Nakon toga se urezuju vrata i prozori (uz mini
mum napora; konstrukcija je jo uvijek tako meka da se
otvori mogu urezati noktom), a konstrukcija se iznutra i
izvana prska betonom ojaanim lateksom. Kupola je superlagana, sposobna da izdri velike brzine vjetra i priti
ska snijega, otporna na tetoine i nadasve jeftina. Neko
liko takvih kupola prom jera 16 m mogu se lako meusobno
povezati.
Sve te metode gradnje demonstriraju jednostavnost mo
guih rjeenja uz kreativnu interakciju alata, m aterijala i
procesa.
PRIMJENA: Radi li to? Boca s vitaminima trebala bi
pojedinano dozirati tablete, boica s tintom ne bi se smjela
prevrnuti, ambalaa od plastine folije, namijenjena go
tovim jelima, trebala bi izdrati tem peraturu kljuale vode.
Ni u jednom iole razumnom domu nema potrebe da bu
dilica leti zrakom brzinom od pet stotina m ilja na sat, pa
je izrada satova aerodinaminih oblika deplasirana. Hoe
li upalja za cigarete dizajniran u obliku repne peraje auto
mobila, (iji je dizajn opet kopija lovakog aviona iz ko
rejskog rata) biti efikasniji? Pogledajte nekoliko ekia:
svi se oni razlikuju po teini, m aterijalu i obliku. Kipar
sko dlijeto je potpuno okruglo i omoguava neprestano
okretanje u ruci. D raguljarski eki za graviranje precizni
je instrument za finu obradu metala. Geodetski pijuk pre
cizno je izbalansiran da bi pojaao zamah ruke prilikom
razbijanja kamenja.
Kemijska olovka s umjetnom polietilenskom orhidejom ok
ruenom umjetnim mrkvimm liem od polistirena jest,
meutim, nakinureno iivljavanje za iroku primjenu.
38

Posljedice uvoenja novih pronalazaka nikada se ne mogu

predvidjeti. Kod automobila se, na primjer, razvila fina iro
nija. Jedna od prvih primjedaba automobilu bila je da, za
razliku od dobrog starog Zelenka, nema sedmo ulo da
pronae put kui kadgod bi njegov vlasnik zbog tereven
ke onemoao. Nitko nije predviao da e masovno pri
hvaanje automobila inaugurirati amerike spavaonice na
kotaima, pruajui svakome mogunost izbora novog mje
sta za seks (i skrovite od nadzora roditelja i branih dru
gova). Nitko nije oekivao da e automobil toliko ubrzati
nau pokretljivost, irei gradove i predgraa; uzrokovati
smrt pedeset tisua ljudi godinje; ili da e dislocirati so
cijalne grupe pridonosei otuenju; sredinom etrdesetih
godina nitko nije mogao predvidjeti da e rjeenjem pri
marne upotrebne funkcije automobila on postati simbolom
statusa i sredstvom za iivljavanje. No, uslijedile su dvije
jo vee ironije. Poetkom ezdesetih godina, kad su se lju
di poeli ee koristiti avionom i na svom odreditu uslu
gama rent a cara, klijenti poslovnog ovjeka vie nisu imali
prilike vidjeti njegov vlastiti automobil i na osnovi toga
ocijeniti njegov socio-ekonomski status. Velik dio detroitske barokne raskoi naglo je splasnuo, pa se automobil
ponovno sveo na prijevozno sredstvo. Novac kojim se do
kazivao socio-ekonomski status sada se troi na jahte, te
levizore u boji i ostale efemernosti. Posljednja ironija tek
dolazi: kako ugljini dioksid benzinskog motora zagauje
atmosferu, elektrini automobil malih brzina i radiusa kre
tanja ispod sto milja, podsjea na prekretnicu stoljea. Ali,
i to je anahronizam, jer su dani individualnim prijevoznim
sredstvima odbrojeni.
Automobil je tipian primjer perverzije dizajna za iroku
primjenu sedamdesetih godina.
POTREBA: Mnoga dizajn-rjeenja zadovoljavaju tek pro
lazne potrebe i elje, dok dizajneri esto zanemaruju stvar
ne, autentine potrebe ljudi. Ekonomske, psiholoke, du
hovne, tehnoloke i intelektualne potrebe ljudskog bia
obino je skuplje i tee zadovoljiti nego brino konstruira
ne i manipulirane hirove koje nameu privremene sklonosti
i moda.
39

U vrlo pokretnom, slojevitom drutvu, psiholoku potrebu

za sigurnou i stalnou esto podlo zloupotrebljavaju
prodavai i propagandne agencije skretanjem interesa ku
paca beskorisnim luksusnim sitnicama, koje potvruju sta
tus.
Cini se da ljudi preferiraju kieno pred jednostavnim isto
kao to su skloniji sanjarenju umjesto razmiljanju, misti
cizmu umjesto racionalizmu. Ljudi to trae zadovoljstvo
u mnotvu i odabiru visokofrekventne ceste radije nego
usamljene i tihe staze, ini se da se osjeaju sigurniji u go
mili i vrevi. Podjednak je strah od unutarnje kao i od vanj
ske praznine.
Potreba za sigurnou zbog-toga-to-jesam pretvorila
se u igranje uloga, u potrebu potvrde statusa. Potroa, koji
ne moe ili ne eli ivjeti svojim ivotom, mijenja svoju
ulogu i pojavljuje se nakien Naugahyde izmama, pseudo-vojnom uniformom, mornarskom kouljom, malim krzne
nim kaputiem i svim moguim vanjskim simbolima Davy
Crocketta ili Legije stranaca. (Apoteozu gluposti ovog tipa
predstavlja slogan: Budi pravi Paul Bunyan mome, brada
ukljuena, koji zaboravlja injenicu da je Paul Bunyan
izmiljen lik jedne propagandne tvrtke poetkom ovog sto
ljea). Krzneni haljetak i izme od lososova krzna oigled
no su samo rekvizit za igranje uloge, budui da klimatske
karakteristike ine njihovu stvarnu upotrebu nezamisli
vom igdje, osim moda u Sjevernoj Dakoti.
Samo deset mjeseci poto je kompanija Scott Paper iz
bacila na trite papirnate haljine po cijeni od 99 centi, te
iste haljine za jednokratnu upotrebu, mogle su se kupiti u
dijapazonu cijena od 20 do 149,5 dolara. Uz poveanje potro
nje, cijena od 99 centi po haljini mogla je pasti na 40 centi.
A papirnata haljina po cijeni od 40 centi dobra je ideja.
Kao to se moglo oekivati, industrija je izvitoperila tu ide
ju i ignorirala znaajnu funkciju dizajna zadovoljenje
potreba: prodaju haljine koja bi bila dovoljno jeftina da
bi se njezina jednokratna upotreba inila potroau eko
nomski opravdanom.
Ubrzane tehnoloke promjene koriste se za umjetno za
starijevanje tehnologija. Ovogodinji proizvod ima toliko
tehnolokih unapreenja da ga ona uistinu ine nadmo
40

nim u odnosu na prologodinji. Ekonomika trita, meu

tim, jo se uvijek bazira na statinoj ideologiji kupova
nje = posjedovanje, umjesto na dinaminoj iznajmljiva
nje = koritenje, a politika cijena jo uvijek ne rezultira
smanjenim trokovima za potroae. Ako bi, na primjer,
televizor trebao biti jednogodinje potrono dobro, a ne
roba koja se kupuje jednom u ivotu, to bi se trebalo odra
ziti i na njegovoj cijeni. Na taj nain stvarne vrijednosti
pravih stvari potisnute su lanim vrijednostima lanih
predmeta, to bi mogli nazvati nekom vrstom Greshamova
zakona dizajna.
Stav neka jedu kolae, pravo je koje je uzurpirao proiz
voa. Potroai, koji vie ne vape za korom kruha, mo
gu praviti razliku samo izmeu razliitih preliva kolaa.
Nae, na profit i potronju usmjereno zapadno drutvo po
stalo je toliko strogo razdvojeno da manjina uiva u ui
cima i beneficij ama potpunog ivota, dok veina nikada
ne moe ispoljiti ni elementarne oblike kreativnosti koje
bi im pomogle da razviju senzibilitet i intelektualne snage.
Pripadnioi civiliziranih drutava ili nacija ovise o ruka
ma, mozgovima i imaginacijama eksperata. Meutim, ka
ko god kolovani bili ti eksperti oni u velikoj veini ne po
sjeduju osjeaj etike intelektualne i kulturne odgovorno
sti, pa naa cjelokupna kvaliteta ivota u znatnoj mjeri
trpi u dananjem sistemu masovne proizvodnje i privatnog
kapitala.
SVRHOVITOST (TELEZA)6: Promiljeno, svjesno iskori
tavanje prirodnih i drutvenih izvora da bi se ostvarili
odreeni ciljevi (American College Dictionary, 1961).
Svrhovitost dizajna mora odraavati vrijeme i uvjete koji
su ga prouzroili, i mora se uklapati u ope socio-ekonomske sisteme u kojima djeluje.
Nesigurnost i sloenost problema naega drutva pobuuju
u mnogih ljudi elju da vrate izgubljene vrijednosti kup
njom starinskog namjetaja, stavljanjem tkanih sagova,
kupnjom gotovih patvorenih portreta svojih predaka i vjeanjem puke kremenjae iznad kamina. Petrolejke, tako
Autor koristi term in telesis i *teletiki- razm atrajui pod njim pro
blem adekvatnostt u odnosu na okolnosti, okolinu, svrsihodnost- (op.
rec.)

41

popularne u jednog dijela potroaa, opasan su i nerazu

man anahronizam, koji samo odraava nesigurnu enju za
dobrim starim vremenima i u potroaa i u dizajnera.
Naa dvadesetogodinja ljubav prem a japanskom zen bu
dizmu, arhitekturi Ise Shrines i carskoj palai Katsura,
haiku poeziji, Hiroige i Hokusai slikanju na drvenim plo
icama, glazbi kote i samisena, svjetiljkam a i sake garni
turama, zelenim ajnim likerom, sukiyaki i tempurom
izazvala je neobuzdanu potranju u ljudi koji ne obraaju
panju na svrsishodnost.
Sada je ve oito da na interes za japanske stvari nije
samo prolazni hir ili pomodarstvo, ve je to prije poslje
dica vee kulturne konfrontacije. Kako je Japan bio vie
od 200 godina odsjeen od zapadnog svijeta njegovi su kul
turni izrazi cvjetali u istom (iako poneto batinjenom)
obliku u carskim gradovima Kyoto i Edo (dananji Tokio).
elja zapadnog svijeta da bolje upozna japansku kulturu
moe se usporediti s reakcijom Evrope na klasiku u vrije
me renesanse. Meutim, nemogue je prenositi elemente iz
jedne kulture u drugu.
Podovi tradicionalnih japanskih kua prekriveni su hasurama. To su prostirai veliine 90X180 cm, izraeni od riine trske i punjeni navlakom od pletenog rogoza. Duge su
strane spojene crnom lanenom trakom. Mada su ovi prostirai i mjerila standarda (o kuama se govori da posje
duju est, osam ili dvanaest prostiraa), njihova osnovna
namjena je zvuna izolacija, a ujedno su neka vrsta usisa
a za prainu koji filtrira estice praine kroz tkanu po
vrinu rogoza i zadrava je u sredini slame od raine trske.
S vremena na vrijeme ti se prostirai (zajedno s prainom
koja se nakupila) uklanjaju i zam jenjuju novima. Noge Ja
panaca, obuvene u iste, arapi nalik, cipele takoer se
uklapaju u ovaj sistem. Zapadnjake cipele s donovima
i otrim potpeticama brzo bi unitile povrinu prostiraa,
a osim toga na njima bi se u kuu unosilo mnogo vie p r
lja vtine. Sve vea upotreba obinih cipela i jurnjava koju
je donijela industrijalizacija oteavaju dalnje koritenje
ovih prostiraa i u Japanu, a u Sjedinjenim Dravama,
gdje je zbog visokih trokova takva izmjena ubitano sku
pa, to je apsolutno besmisleno.
42

Ali, prekrivaem prekriven pod tek je dio velikog dizajn-sistema japanske kue. Krhki, pokretni zidovi od papira
i prekrivai daju kui odreena akustika svojstva koja
su imala utjecaja i na dizajn i razvoj muzikih instrume
nata, pa ak i melodiozne strukture japanskog jezika, po
ezije i drame. Klavir, oblikovan za izolirane zidove i podo
ve koji odbijaju zvuk u kuama i koncertnim dvoranama
Zapada, ne moe se koristiti u japanskoj kui, a da pri tom
briljantnost Rahmanjinova koncerta ne pretvori u prodor
nu buku. Slino tomu osebujne kvalitete japanskog samisena ne mogu se potpuno doivjeti u kutiji koja odjekuje,
a predstavlja ameriku kuu. Amerikanci koji pokuavaju
uskladiti japanski interijer s amerikim nainom ivota u
svojoj su potrazi za egzotikom ustanovili da se elementi
ne mogu nekanjeno istrgnuti iz svojega konteksta.
Za razliku od spomenutih prekrivaa, neki su proizvodi
nastali bez obzira na svoju prikladnost. Ameriki automo
bil primjer je za to. Napravljen je za ceste jo nesagraene, super-gorivo jo nerafinirano i za vozae s vrlo brzim
refleksima jo neroene.
ASOCIJACIJA: Naa psihologijska konstitucija, koja se
esto vraa uspomenama iz najranijeg djetinjstva, djeluje
i predisponira nas u smislu simpatije ili antipatije prema
odreenim vrijednostima.
Sve vei otpor kupaca prema mnogim proizvodima poka
zuje da dizajn zanemaruje asocijativni aspekt kompleksa
funkcije. Nakon dva desetljea svojega postojanja, industri
ja televizora, na primjer, jo nije nala odgovor na pitanje
da li bi televizor trebao nositi asocijativne vrijednosti di
jela namjetaja ili tehnike opreme. Televizorski prijem
nici koji nose nove asocijativne vrijednosti (televizori za
djeje sobe arkih boja i materijala, snabdjeveni taktilno
ugodnim, ali nefukcionirajuim ureajima za kontrolu i
podeavanje odreenog kanala za odreeno vrijeme, po
kretni televizori za bolnike krevete i si.) mogli bi ne samo
raistiti zapanjujue velike zalihe televizora u skladiti
ma, ve i stvoriti nova trita. Minijaturni tranzistorski
depni radio jo uvijek hita u trihotomije: kamera? na
kit? novanik?; emu treba pripisati monotonu istovetnost mnogih primjera koje vidimo. Iako je apsolutno mo
43

gue da se ti depni radio-aparati prilagode potrebama i

eljama raznih socio-ekonomskih grupa i da se time stvo
re nova podruja prihvaanja, zasad se jo uvijek tranzi
stori gotovo iskljuivo prodaju tinejderima.
A kakav je oblik najprikladniji za boicu s vitaminima,
bombonijera, boice za parfem ili soljenke u stilu moder
nog danskog dizajna?
Reakcija mnogih dizajnera na ova pitanja nalik je neuspje
loj reakciji Hollywooda: javnost se prikazuje kao potpuno
neproduhovijena, bez ukusa i moi razlikovanja. Prosjean
potroa za njih je slabi kvocijenta inteligencije od oko
70, spreman prihvatiti sve to nesveto trojstvo Motivacionog istraivanja, Analize trita i Prodaje odlui da je za
njega dobro. Ukratko, asocijativne vrijednosti dizajna de
generirale su do najnieg zajednikog nazivnika. O njima
se odluuje vie na osnovi pobuenih pretpostavki i are
nih grafikona, nego na osnovi stvarnih elja potroaa.
Budui da masovna proizvodnja i automatizacija nameu
i opseg proizvodnje i veliku slinost tipova, postaje ne
obino vanim proiriti dva osnovna principa dizajna:
1. Jasna odluka o namjeni proizvoda. Da li je automobil,
na primjer, sportska oprema, prijevozno sredstvo, dnev
na soba s bordelom na kotaima ili kromirani bijeli
simbol podesan da se pretvori u m rtvaki sanduk?
2. Vea raznovrsnost tipova proizvoda. Moemo li uistinu
oekivati da e prodava etki, rektor univerziteta, va
rilac brodogradilita i upravitelj vrtnoga kluba u
Westchesteru kupiti isti televizor, koji se razlikuje sa
mo po polituri i izvedbi ekrana?
Odreivanje izgleda i predodbe proizvoda zahtijeva mno
go ira istraivanja osnova boje, oblika, opipljivosti (taktilnosti), vizualne organizacije itd., kao i dublje poznavanje
ovjekovih perceptivnih sklopova i njegove individulne
predodbe sama o sebi. Sinteza takvih studija i vei stu
panj kritinosti dizajnera trebali bi rezultirati proizvodi
ma oblika vjernijih svojoj stvarnoj namjeni.
Mnogi proizvodi uspjeno ujedinjuju vrijednosti visoko
asocijativnog sadraja, da su oblikovani sporadino ili si
stematskim procesom dizajna.
44

Boica za saharin koju je oblikovao Raymont Loewy Asso

ciates za Abbott Laboratories ujedinjuje i eleganciju
ukrasa za stol i funkciju sredstva za slaenje bez imalo
sugestije na lijek. Na alost, treba dodati da su ostale bo
ice koje proizvodi Abbott Laboratories nedovoljno nalik
boicama za lijek: u oujku 1971. zbog Abotovih zara
enih boica za intravenoznu tekuinu umrlo je devet
ljudi. Lettera 22, portabl-pisai stroj tvrtke Olivetti
ostavlja neposredan dojam rafinirane elegancije, preciz
nosti, lake nosivosti, efikasnosti u radu, dok njezin dvo
bojni kovei od platna i koe sugerira da podnosi sve
vrste klime.
Apstraktne vrijednosti mogu se direktno prenijeti bilo ko
mu, to se moe vrlo jednostavno i demonstrirati.

komparacija getalta

&
Kada bismo itaoca zamolili da odabere kojem bi od pri
kazanih likova radije dao ime Takete ili Maluma (obje su
rijei liene bilo kakva smisla u svim jezicima), on bi
odmah lik na desnoj strani nazvao Takete (W. Koehler,
Getalt psihologija).
Mnoge su asocijativne vrijednosti doista univerzalne i za
dovoljavaju nesvjesne, duboko skrivene porive. Nesvjesna
povezanost izmeu onoga to promatra oekuje i oblika
predmeta moe se ispitati. Potivanjem rezultata takvih is
traivanja postiu se i ostale asocijativne vrijednosti, kao
na primjer elegancija, vanjski izgled, pokretljivost i drugo.
45

ESTETIKA: Tu se javlja um jetnik s tracionalnom bradom,

pojava okruena mitom, obuvena u sandale, s obaveznom
mrzovoljnom gazdaricom, tavanskom sobom i stalkom za
slike, koja slijedi svoje skrivene snove i intuicije o oblici
ma. Oblak misterije koji obavija estetiku moe se (i trebao
bi se) raspriti. Definicija u rjeniku teorija ljepote, uku
sa i umjetnosti, ostavlja nas tamo gdje smo bili. Unato
tomu znamo da je estetika sredstvo, jedno od najvanijih
u repertoaru dizajnera, sredstvo koje mu pomae prilikom
stvaranja oblika i boja u konkretnost koja nas pokree, za
dovoljava, koja je lijepa, uzbuujua, ispunjena oduev
ljenjem, osmiljena.
Budui da nema prave mjere za analizu estetike, ona se
sm atra osobnim izraajem punim misterije i okruenim besmislenou. Mi znamo to nam se svia ili ne svia i ne
ka na tomu ostane. Umjetnici i sami poinju prom atrati
svoja djela kao autoterapeutska sredstva vlastitog izraa
vanja, brkaju doputenje i slobodu, i odriu se svake dis
cipline. esto nisu u mogunosti sloiti se u pogledu raznih
elemenata i karakteristika estetike dizajna. Ako usporedi
mo Posljednju veeru Leonarda da Vincija s tapetom,
shvatit emo da i jedno i drugo slui estetici. U poslu tako
zvane iste umjetnosti, osnovna je briga da se radi na ni
vou inspiracije, oduevljenja, ljepote, katarze . . . ukratko,
da se emotiramo neverbalistikim stimulansima. Ali Po
sljednja veera je uz to trebala ispuniti i ostale zahtjeve
funkcije; osim duhovne zadae ona je trebala pokriti zid.
Sa stajalita metode, morala je odraavati m aterijal (boju
i sredstvo), alat (etke i slikarski noii) i postupke (indi
vidualno slikarstvo) koje je obavio Leonardo. Trebala je
ispuniti ljudsku potrebu za duhovnom zadovoljtinom. A
morala je zadovoljiti i s asocijativnog svrhovitog aspekta,
prikazujui dogaaje iz Biblije. Napokon, morala je ostva
riti identifikaciju putem asocijacije to je za promatraa
jednostavnije postii pomou kliea, kao to su karakteris
tian lik, odora i dranje Spasitelja.
Ranije verzije Posljednje veere, raene u toku estog i
sedmog stoljea, prikazivale su Isusa kako lei ili se nasla
nja na poasnom mjestu. Gotovo tisuu godina dobro od
gojeni ljudi nisu sjedili za stolom. Leonardo da Vinci je
odbacio taj poloaj tijela karakteristian za rane civiliza
46

cije prilikom prikazivanja Isusa i Apostola. Da bi Posljed

nja veera bila prihvatljiva na asocijativnom planu za
Talijane njegova doba, Leonardo je druinu razmjestio oko
stola posljednje veere na stolice, na nain svojega (Leonardova) doba. Na alost, biblijski prikaz glave sv. Ivana
kako poiva na Isusovim grudima za umjetnika je pred
stavljao nerjeiv problem, poto su svi razmjeteni prema
obiajima renesanse.
S druge strane, osnovna je namjena tapete da pokrije zid.
Sve vei izbor materijala i boja to ih koristi tvornica,
pokazuje da i ona mora ispuniti estetski aspekt funkcije.
Nitko ne porie da je na velikom umjetnikom djelu, kao
to je Posljednja veera, estetika naglaena i primarna
funkcija, a namjena da pokrije zid sporedna. Osnovni za
datak tapete je njezina primjena za pokrivanje zida, a es
tetika zauzima podreen poloaj. Ali oba ova primjera mo
raju obuhvatiti svih est podruja kompleksa funkcije.
Svaki zamiljeni predmet moemo promatrati kroz aspekte
prikazanog kompleksa funkcija i na taj nain ga bolje
shvatiti. Moemo uzeti boicu parfema i promatrati je s
istih pozicija kao i Posljednju veeru: estetski imamo
jasan, ist oblik. Boja je akvamarin plava (Akvamarin je
uiedno i naziv parfema) i ini lijep kontrast sa sjajnim
bronanim poklopcem. Tkivo je meko i ugodno prianja
uz ruku, proporcije su izvanredne i itavoj boici daju ka
rakter jedinstva. Zadovoljavajui ritam izmjena, propor
cija i balans mogu se primijetiti i u veliini, rasporedu i
tipu slova. Nastavimo li analizu ostalih pet aspekata funk
cije, vidimo da boica adekvatno odraava metodu dobrom
upotrebom materijala (staklo obloeno vinil-plastikom) i
postupkom automatiziranog puhanja stakla. Stabilna je, a
plastini ovoj u stanovitoj mjeri titi boicu od razbijanja,
tako da je upotrebna vrijednost prilino zadovoljena. Bo
ica odgovara podrujima Potrebe: biolokoj (seks), eko
nomskoj i psiholokoj (status). Skrivene bioloke potrebe
nale su odgovor u obliku falusa, to predstavlja podruje
asocijacija. Daljnji primjeri asocijativnog podruja jesu:
boja i naziv parfema su identini; boja tovie sugerira
prozranost miomirisa to se od njega oekuje. Polirani
mjedeni poklopac ima karakter skupocjene pozlate; profi
njenost je snano naglaena natpisom na boici.
47

Dizajneri esto nastoje ii dalje od prim arnih funkcional

nih zahtjeva metode, primjene, potrebe svrhovitosti, aso
cijacije i estetike, tee ii za preciznou i jednostavnou.
U tako formuliranim zahtjevim a nalazimo stupanj estet
skog zadovoljavanja koji se moe usporediti s lakoom ga
lebova leta, jainom kvrgavog drvenog sanduka ili bojama
zalaska sunca. Posebno zadovoljstvo koje proizlazi iz je
dnostavnosti neke stvari moemo nazvati elegancijom. Kad
govorimo o elegantnom rjeenju mislimo na svjestan
angaman ovjeka kojim se sloeno svodi na jednostavno:
Za to moe posluiti Euklidov matematski dokaz o besko
nanosti broja osnovnih brojeva. Osnovni su brojevi ne
djeljivi, kao na prim jer 3, 17, 23 itd. ovjek bi pomislio da
e poveanjem numerikih serija osnovni brojevi biti sve
rjei u odnosu na sve veu koliinu m anjih brojeva i da
emo na kraju dobiti neki vrlo visoki broj koji e ujedno
biti posljednji osnovni broj.
Euklidov dokaz demonstrira na jednostavan i elegantan
nain da to nije istina i ma koliko astronomskim veliinama
se pribliavali, uvijek emo susresti brojeve koji nisu pro
dukt manjih. Evo dokaza: pretpostavimo da je P hipotet
ski najvei osnovni broj, a onda zamislimo broj koji je je
dnak 1X 2X 3X 4 . . . XP. Taj broj je izraen numerikim
simbolom P . Dodajemo tome 1 : (P* + 1). Taj broj oito
nije dijeljiv sa P niti bilo kojim drugim brojem manjim
od P (jer su svi oni ukljueni u P ); dakle (P + 1) je os
novni broj vei od P.
Duboko zadovoljstvo koje se budi ovim dokazom estetsko
je i istodobno intelektualno: neka vrsta oaranosti bliskom
prolou.

filogenocid:
povijest profesije
industrijskog
dizajna
Svi smo mi u blatu, samo to neki od nas gle
daju zvijezde.

oscar wilde

Osnovni je zadatak dizajna da izmijeni ovjekovu okolinu

i orue, a posredno i sama ovjeka. ovjek je oduvijek
pokuavao izmijeniti sebe i svoju okolinu, ali je to mogue
tek u posljednje vrijeme zahvaljujui znanosti, tehnologiji
i masovnoj proizvodnji. Napokon smo u mogunosti da
definiramo i izdvojimo probleme, da odredimo potencijalne
ciljeve i da smiljeno radimo na njihovu ostvarenju. Supertehnologizirana, sterilna i nehumana okolina postala je
jedna od moguih perspektiva: svijet koji se gui pod stal
nim sivosmeim svodom zagaenog zraka druga. Razne
znanosti i tehnologije strogo su podijeljene i specijalizi
rane. Sloenijim problemima pristupaju samo timovi stru4 Papanek: Dizajn za stvarni svijet

49

nj aka koji obino govore samo argonom svoje profesije.

Industrijski dizajneri, koji su esto lanovi takvih timova,
ubrzo dolaze do spoznaje da, osim to moraju ispuniti svoju
uobiajenu zadau dizajnera, m oraju istodobno biti komu
nikativni most meu pojedinim lanovima tima. esto je
dizajner jedina osoba koja govori raznim tehnikim ar
gonima. Zbog njegove obrazovne osnove, obino mu se
dodjeljuje uloga prevodioca u takvu timu. Tako se dogaa
da u toku timskog rada industrijski dizajner postaje sintetiar tima samo zbog nemara ljudi svih ostalih pro
fesija.
To nije uvijek bilo tako.
Mnoge knjige o industrijskom dizajnu govore da je dizajn
nastao kad je ovjek poeo izraivati orue. Iako razlika
izmeu Australopithecus africanusa i modernog dizajnera
nije tako velika kako obino mislimo ili se nadamo, poistoveivanje izrade prvog alata s nastankom profesije dizajna
u osnovi je pokuaj pridobijanja statusa profesije pozi
vanjem na povijesne procese. U poetku bijae dizajn
oigledno, ali ne industrijski dizajn. Henry Dreyfuss, jedan
od osnivaa profesije industrijskog dizajna, kae u knjizi
Designing for People (Dizajniranje za ljude) (vjerojatno
najboljoj i najkarakteristinijoj knjizi o industrijskom di
zajnu):
Industrijski dizajner nastao je nakon eliminiranja preko
m jerne dekorativnosti, ali njegov je pravi posao poeo
analizom proizvoda, pronalaenjem elemenata koji ga ine
kvalitetnim i iznalaenjem naina da se uini jo boljim,
a tek tada brigom za izgled. Industrijski dizajn nikada ne
zaboravlja da je ljepota samo povrna. Godinama je u
naem birou vaila uzreica da e ono to radimo koristiti
za vonju, sjedenje, promatranje, govor, stavljanje u po
gon, rukovanje, odnosno na bilo koji nain koristiti ljudima
pojedinano i grupno. Ako je kontakt izmeu proizvoda i
ljudi konfliktan, industrijski dizajner je promaio. Ako,
s druge strane, ljudi imaju osjeaj vee sigurnosti, udob
nosti, ele kupovati, ako se osjeaju efikasnije ili jedno
stavno sretnije dizajner je uspio. U svoj zadatak on
unosi objektivni, analitiki aspekt, usko suraujui s pro
izvoaem, njegovim inenjerima, ljudima u proizvodnji i
50

prodajnim kadrom, imajui na umu sve, i najsitnije pro

bleme koje bi tvrtka mogla imati u poslovnom ili indu
strijskom svijetu. Do stanovite je mjere kompromisan, ali
otro odbija da ga pokolebaju u principima dizajna za koje
zna da su sigurni. Ponekad moe izgubiti klijenta, ali rijet
ko gubi njegovo potovanje.
Industrijski dizajn je uvijek povezan s proizvodnjom i pro
izvodnim kapacitetima, dakle u stanju u kojem ne uiva
ni ovjek ni bog.
Prva briga za dizajn alata i strojeva pojavila se gotovo
istodobno s poecima industrijske revolucije u Engleskoj.
Prvo udruenje za industrijski dizajn osnovano je godine
1849. u vedskoj, a ubrzo zatim slina udruenja osnovana
su u Austriji, Njemakoj, Danskoj, Engleskoj, Norvekoj
i Finskoj (upravo tim redoslijedom). Dizajneri tog vremena
bili su zaokupljeni davanjem oblika i pogrenim traganjem
za odgovarajuom ljepotom strojeva i predmeta njima
izraenih. Gledajui stroj, oni su vidjeli stvar koja je
vapila za dekorativnim ukrasima. Ti su ukrasi uglavnom
koriteni iz klasine ornamentike i uzora u ivotinjskom
i biljnom carstvu. Tako su goleme hidrauline prese bile
oblijepljene listovima korintskih stupova, ananasa i stili
ziranim snopovima ita. Mnogi od pravih oblika ili refor
miranih oblika toga vremena, zaeti pisanjem i uenjem
Williama Morrisa i Elberta Hubbarda u Americi, formirali
su neku vrst luditske filozofije protiv strojeva. Frank
Lloyd Wright je godine 1894, rekao da je stroj ovdje da
ostane i da bi dizajner trebao najpovoljnije koristiti ovo
normalno sredstvo civilizacije umjesto da ga prostituira
kao to je dosad inio aplicirajui ubitane, svugdje pri
sutne oblike drugog vremena i drugih uvjeta koji mogu
posluiti samo da ga razore. Pa ipak su dizajneri prolog
stoljea bili ili zagovornici raskonog viktorijanskog baroka
ili pripadnici umjetniko-zanatskog ceha, obeshrabreni
tehnologijom strojeva. Rad Kunstgewerbeschule u Austriji
i nekih izoliranih grupa njemakih dizajnera prethodio je
buduem razvoju, no tek nakon to je Walter Gropius
godine 1919. osnovao njemaki Bauhaus, ostvarena je ne
sigurna veza izmeu umjetnosti i stroja.
51

Nijedna kola dizajna u povijesti nije imala vei utjecaj

na oblikovanje ukusa i dizajna od Bauhausa. Bila je to
prva kola koja je dizajn tretirala kao vitalni dio proiz
vodnog procesa, a ne kao primijenjenu umjetnost ili
industrijsku umjetnost. To je postao prvi meunarodni
forum za dizajn, jer je okupio nastavniko osoblje i stu
dente itava svijeta, a njegov se utjecaj kasnije irio, jer
su ti ljudi osnivali svoje urede i kole za dizajn u drugim
zemljama. Vrlo temeljito, Bauhaus je nastojao obuhvatiti
metodologiju i edukaciju dizajna. Gotovo svaka bolja kola
dizajna u Americi jo i danas koristi osnovni teaj o
nastanku dizajna kojeg je stvorio Bauhaus. Godine 1919.
imalo je smisla devetnaestogodinjem Nijemcu dopustiti
eksperim entiranje builicom i cirkularnom pilom, aparatom
za varenje i tokarskom klupom, kako bi mogao iskusiti
interakciju izmeu alata i materijala. Danas bi ta metoda
predstavljala anahronizam, jer je ameriki tinejder pro
veo itav svoj ivot u svijetu kojim dominiraju strojevi
(od ega vjerojatno velik dio vremena leei pod razno
raznim automobilima, podeavajui im brzinu). Za studenta
ija amerika kola za dizajn jo uvijek slijepo oponaa
metode obuke koje je razvio Bauhaus, kibernetika, kom
pjutori i elektronika, tehnologija plastimera i bionika jed
nostavno ne postoje. Teajevi koje je razvio Bauhaus bili
su izvanredni za ono vrijeme i mjesto, ali amerike kole
koje slijede taj sistem u sedamdesetim godinama ovog sto
ljea oponaaju infantilizam dizajna.
Bauhaus je na izvjestan nain bio neprikladna promjena,
jer su izvori njegova razvoja i karakteristika loe odabrani.
Debelo tampanim slovima objavio je svoj proglas: Arhi
tekti, kipari, slikari, svi se mi moramo pretvoriti u obrt
nike . . . Hajde da napravimo nov ceh obrtnika! Prevelik
naglasak na interakciji zanatstva, umjetnosti i dizajna
vodio je u slijepu ulicu. Uroeni nihilizam slikarstva u
razdoblju nakon prvog svjetskog rata mogao je vrlo malo
pomoi prosjenom ili ak diskriminiranom potroau. S
druge strane, slikarska djela Kandinskog, Kleea, Feiningera i drugih nisu imala ba nikakve veze s aneminom
elegancijom proizvoda nekih dizajnera.
U Americi je industrijski dizajn, poput maratonski dugih
plesova, estodnevnih biciklistikih trk a i besplatnih obroka
52

u kinematografima bio dijete ekonomske krize. Na prvi

pogled otekli trbuh djeteta koje pati od slabe ishrane
ostavlja dojam dobre ishranjenosti; tek naknadno primje
ujete mrave ruke i noge. Rezultati ranog amerikog
industrijskog dizajna bude istu sliku prividne gojaznosti
i stvarne slabosti.
U vrijeme krize hiperprodukcije, proizvoau je za trite
trebao novi propagandni trik, a industrijski dizajner je
njegovim proizvodima mogao dati bolji izgled uz nie
proizvodne i prodajne trokove. Definicija Harolda Van
Dorena u knjizi: Industrial Design (Industrijski dizajn)
karakteristina je za to razdoblje:
Industrijski dizajn je praksa analiziranja, kreiranja i raz
voja proizvoda za masovnu proizvodnju. Njegov je cilj da
ostvari oblike koji garantiraju uspjeh prije poduzimanja
velikih investicionih ulaganja, i koje se mogu proizvoditi
po cijeni koja e osigurati iroku distribuciju i prihvatljiv
profit.
Harold Van Doren, Norman Bel Geddes, Raymond Loewy,
Russel Wright, Henry Dreyfuss, Donald Deskey i Walter
Dorwin Teague pioniri su prakse dizajna u Americi.
Karakteristino je da su svi oni zapoeli kao scenografi
u kazalitu ili araneri izloga.
Dok su arhitekti prodavali jabuke na ulicama, bivi kaza
lini scenografi i bivi araneri izloga kreirali su limune
u bogatim odajama.
Redizajn Gestetnerova ureaja za umnoavanje, kojega je
napravio sam Raymond Loewy, vjerojatno je prvi i naj
poznatiji sluaj razvoja industrijskog dizajna. Ali kao to
je Don Wallance primijetio tri desetljea poslije u svojoj
knjizi Oblikovanje amerikih proizvoda:
Usporedne slike prije i poslije koje prikazuju fotokopirne
ureaje, lokomotive, friidere, namjetaj i bezbroj drugih
stvari koje je izmijenio industrijski dizajner, bile su vrlo
impresivne. Jo su impresivniji podaci o prijanjoj i sada
njoj prodaji. Zaudo, kada danas, nakon vie od dvadeset
pet godina, promatramo te stvari, nije nam sasvim jasno
da li je prijanja ili sadanja verzija bolje podnijela
test; vremena.
53

Ovakav nain oblikovanja, nam ijenjen trenutno vizual

nom uzbuenju ostao je nepromijenjen sve do poetka
drugog svjetskog rata.
Automobilska i druge industrije robe za iroku potronju
morale su preorijentirati svoje proizvodne kapacitete na
proizvodnju oruja, a ratni uvjeti, mada privremeni, name
tnuli su industrijskim dizajnerima nov osjeaj odgovor
nosti. Dizajneri su se suoili sa stvarnim zahtjevima perfomansi u kompleksu funkcija, koje su nametnuli borbeni
uvjeti. Potreba za strojnim dizajnom (dizajnom za upotrebu
nasuprot dizajnu za prodaju), bila je zdravija osnova od
trnih uvjeta. Strahovite nestaice m aterijala prisilile su
dizajnere na mnogo veu racionalizaciju perfomansi, mate
rijala i ostalih ogranienja koje je nametnuo rat. Tava
od plastificiranog kartona koja je nekoliko sati mogla
izdrati tem peraturu od 475, koja se mogla p rati i bezbroj
puta upotrijebiti, po cijeni od 45 centi, izvrstan je primjer,
pa je neobino da je krajem godine 1945. nestala s trita.
Drutveni utjecaji na dizajn u toku rata u Sjedinjenim
Dravama mogu se podijeliti u tri razliite neovisne faze.
Prva je izraena parolama: Moramo ubijati naciste, jer
oni ubijaju Zidove i ele zavladati svijetom, a to je loe,
ili To je posao, hajde da ga zavrimo. Smisao je bio
surovost i izvrenje. U okviru kompleksa funkcije dizajner
je morao naglasiti prim jenu i potrebu. Drugu fazu izra
avaju stavovi: Ratujemo za mamu, pitu od kupina i dje
vojku iz susjedstva. Ili ujem kako Amerika pjeva.
Poruka je bila: odlunost i nostalgija. Dizajn kao da odra
ava preokupaciju metodom i svrhovitou. Trea je faza
bila: Kada sve to zavri, moe sletjeti svojim helikopte
rom na vrh plastificirane kue s klima ureajima, akvari
jima za tropske ribice koje se proteu od zida do zida,
robotom-barmenom i trodimenzionalnim televizorom. Ili
sauvali smo svijet tehnokracije. Poruka je bila: ispu
njenje i hedonizam. Dizajn je podlegao neobuzdanoj asocijativnosti i estetizaciji.
Neposredno nakon zavretka rata The New York Times
objavio je itavu reklamnu stranicu za prodaju Reynoldsovih kemijskih olovaka, koje su se po cijeni od 25 centi po
komadu mogle nabaviti u robnoj kui Gimbel. U pone
54

djeljak ujutro je Herald Square bio tako pun ljudi koji

su ekali da se Gimbel otvori da je policija morala odra
vati red. Mjesto u repu za kemijsku olovku moglo se pro
dati po 510 centi, a kad je kua Gimbel u srijedu
ograniila prodaju na jednu olovku po kupcu, cijena im je
nenadano skoila na 5060 dolara po komadu.
Ta je lakrdija trajala oko pet tjedana; ak ni trodnevni
trajk eljeznikih radnika nije pogodio prodaju jer je sin
dikat obeao da e prevoziti mlijeko, neophodne ivene
namirnice i Reynoldsove kemijske olovke. S Reynoldsovom kemijskom olovkom moglo se pisati pod vodom ali
praktiki nigdje vie. One su putale, mrljale, cijedile se
po depovima, a umetaka nije bilo jer su kemijske olovke
bile namijenjene jednokratnoj upotrebi. Bacale bi se im
bi presuile, ako ne i prije. Ipak su se prodavale. im bi
kupili kemijsku olovku postajali ste moderni. Kao to je
cvijet u zapuku prvih graanskih odijela oznaavao kraj
jedne ere, Reynoldsove olovke u vanjskom depu oznaa
vale su poetak druge. Mogla se nabaviti i druga roba
iroke potronje, ali je ovo bio posve nov proizvod na
tritu.
arobno lagana Reynoldsova olovka od blistavog alumi
nija inila je ovjekovo osobno samopouzdanje da je naa
strana dobila rat.
(Sada moemo rei: naa je olovka kopija njemakih ke
mijskih olovaka, koje je Reynolds pronaao godine 1943.
u jednom junoamerikom baru.)
Industrija je ugaala spremnosti javnosti da prihvati sve
to je novo, razliito. Stihijsko sjedinjenje izmeu tehno
logije i umjetno ubrzavanih prohtjeva potroaa rezulti
ralo je tamnim stranama stajlinga i umjetnog zastarije
vanja. Ima tri vrste zastarijevanja: tehnoloko (otkriven
je bolji ili jednostavniji nain da se neto uini), tronost
materijala (proizvod se istroi) i umjetno7 (odreuje se
vijek trajanja proizvoda; ili je materijal ispotprosjene
kvalitete pa se istroi u predvienom roku, ili se vitalni
dijelovi ne mogu zamijeniti ili popraviti). Poslije drugog
Umjetno zastarlvanje dio je dladpllne planiranja proizvoda, u kon
ceptu ekonomke poduzea; svoje Izvore nalazi u m o d n im ciklusima _koji
se planiraju u takvim terminima da pralzvoau osiguraju dovoljnu
propulzivnost trita, (op. rec.)

55

svjetskog rata najvie smo se obrukali stajlingom i umjetnim

zastarijevanjem. (Da ironija bude vea, ubrzana trk a teh
nolokih inovacija esto izaziva tehnoloku zastarjelost
proizvoda prije nego mu se ona stajlingom8 nametne.)
U sedamdesetim je godinama drutvena okolina u kojoj
djeluje dizajn doivjela jo jednu prom jenu na planu
polarizacije drutva. U USA siromani postaju jo siro
manijima, a debeli maori postaju jo tustijima. Na dru
goj strani srednja klasa sve vie eli potvrditi, pronai i
svoj identitet i vrijednost posjedovanjem kamping-opreme
i drugih proizvoda. S druge strane, jadna sirotinja koja se
ranije uljudno i skromno sakrivala, naglo je uskrsnula
kao prava ivotna stvarnost. Na podruju Mississippija i
June Caroline djeca um iru od gladi. U velikim gradskim
etvrtima ivi enorman broj ljudi koji ni u kojem sluaju
ne dijele ni motivacije ni aspiracije srednje klase. To
nisu samo ljudi crnakog, portorikanskog ili meksikog
porijekla. U isto vrijeme ozlojeeni stariji graani iz
naih seoskih podruja, osujeeni u svojim pokuajima da
u dobi od 65 godina mirno ive s penzijom od 150 dolara
obilaze jeftina ljetovalita Floride, junog Texasa i june
Kalif orni je, snivajui paranoidne snove o faistikoj restau
raciji dobrih starih vremena.
Na opem planu rascjep izmeu onih koji imaju i onih
koji nemaju postao je jo izrazitiji. Komparacija podataka
dohotka per capita energetskih robova iz knjige
E. Buckminstera Fullera Inventory of the World Resour
ces posve jasno prikazuje taj trend.
Energetskog roba odreuje slijedee: osim energije koju
troi na metabolike procese vlastitog tijela, ovjek moe
u 8-satnom radnom vremenu obaviti otprilike 150.000
stopa/funti rada. Stopa/funta je koliina energije potrebna
da se teina jedne funte digne za jednu stopu. Taj dodatni
rad se u odnosu na okolinu moe nazvati neto-dobitkom.
Neto-dobitak koji se potencijalno dobija od svakog ov U svojoj osnovi, stajllng predstavlja stvaranje iluzije o prom jeni pro
izvoda njegovim vanjskim dekodiranjem. U tom smislu, on je najsnanije
sredstvo um jetnog zastarijevanja. Prilikom intervencije stajlinga stilist
uope ne zalazi u strukturu predm eta koji oblikuje, ve se zadrava
sam o na njegovoj povrini.
Izmeu stajlinga i industrijskog dizajna nalazi se redlzajn (preobliko
vanje), intervencija koja ponovno stru k tu rira proizvod, ali ne zalazi u
njegovu funkciju, valorizaciju potreba ili osnovne nam jene, (op. rec.)

56

jeka u godinu dana, ako radi po 8 sati, 250 dana u godini,

iznosi 37,5 milijuna stopa/funti.
Ako u obzir uzmemo greku u procjeni manju od 10 posto,
svjetska potronja energije iz mineralnih goriva (ugljen,
nafta, plin) i vodene energije od 1960. naovamo iznosi
94,4 kvintilijuna (94,429,000,000,000,000,000) stopa/funti. Uz
pretpostavku efikasnosti u pretvaranju potronje bruto
energije u rad 4 posto, ista dobit iznosi 3,7 kvintilijuna
(3,769,960,000,000,000,000) stopa/funti.
Podijelimo li ovu broju sa 37,5 milijuna stopa/funti (jed
nogodinja neto dobit energije svakoga ovjeka), ustanovit
emo da je za njega uinjen ekvivalent od 100,6 bilijuna
godinjeg ljudskoga rada.
Taj ljudski ekvivalent od 100,6 bilijuna nazvat emo 100,6
bilijuna energetskih robova.
100,6 milijuna robova energije
----------------------------------------- = 33,5 energetskih robova
3 milijarde ljudi
per capita
Meutim, ti energetski robovi nisu jednakomjerno raspo
reeni po cijeloj zemaljskoj kugli. Znaajne razlike nala
zimo, na primjer, izmeu 199 milijuna stanovnika sjevernoamerikih zemalja koje posluuje po 185 robova (460
robova po obitelji) i stanovnika Azije koji se moraju zado
voljiti uslugama od po samo 3 roba (podaci za godinu 1960).
Od godine 1960. ove su se razlike poveale. Smanjenjem
stope nataliteta u sjevernoamerikim i zapadnoevropskim
zemljama i fantastinom eksplozijom populacije u ostalim
dijelovima svijeta, bilanca sada iznosi 208 energetskih
robova po stanovniku Sjeverne Amerike i 0,9 energetskih
robova po stanovniku zemalja u razvoju.
Ekstrapopulacijom Fullerovih podataka i uz pomo stati
stika UNESCO-a dolazimo do zakljuka da ak i korelacija
izmeu planiranog vijeka trajanja proizvoda i stvarnog
roka upotrebe stavlja u nepovoljan poloaj nerazvijene
dijelove svijeta, to se vidi iz slijedee tablice:
57

W
Bicikli
Strojevi za pranje
rublja i glaala
Alati za elektri
ni pogon
Automobili
Gra. oprema
Industr. oprema
Poljoprivredni
strojevi
Oprema za ceste
Brodovi
M inijaturni H i-Fi
aparti, fotografska
i filmska oprema

M3>3

25

72

75

25

10
11
14
20

3
2,2
8
12

17
30
30

15
30
15

35

1,1

25
40 i vie
100 i vie
75 i vie
2500 i vie
50
80 i vie
50

Iz toga proizlazi da energetske robove, izraene u opremi

i strojevima, stvarno imamo i uspijevamo potratiti.
Vei dio gore navedenih podataka spadao bi zapravo u
podruja sociologije i ekonomije ali, kao to je ranije
reeno, industrijski dizajn predstavlja horizontalnu sintezu
i prelazi uske granice spomenutih naunih disciplina. Dok
drugim disciplinama prevladava vei naglasak na verti
kalnoj specijalizaciji, gore navedeni podaci sasvim se
opravdano mogu proglasiti problematikom dizajnera (ili
bi barem tako trebalo biti).
U knjizi Never Leave Well Enough Alone (Nikada ne
napustiti dobro) Raymond Loewy se podsjea poetka
svojih lutanja, lutanja u potrazi za klijentima. Krajem
dvadesetih i tridesetih godina, on je, zajedno s ostalim
dizajnerima, kucao na vrata kompanija kao to su General
Electric, General Rubber, General Steel, General Dyna
mics. Nepristrano treba priznati da su on i njegovi kolege
58

dobro obavili posao za svoje zajednike poslodavce i da to,

zapravo, jo uvijek i ine. Ali sa aljenjem se mora kon
statirati da previe dananjih, tek diplomiranih, dizajnera
urno pristupa dizajnerskim timovima velikih poduzea
gdje ive zaahureni u sigurnosti obrauna trokova, bene
ficije, plaene lanarine u lokalnim klubovima, raznih
anuiteta, penzije, socijalnog osiguranja i godinjeg odmora
u rekreacionim centrima poduzea u Novoj Engleskoj ili
Aspenu, Colorado.
Danas je ve svima jasno da je potrebno novo lutanje.
Golema podruja potreba, a s tim u vezi i potrebe za
dizajnom, postoje irom svijeta. Na dizajneru je da (poput
Raymonda Loewyja, ali na drutveno i moralno mnogo
prihvatljiviji nain) zakuca na vrata koja nikada ranije
nisu otvorena. Izbor ne treba praviti izmeu opeg sivila
i uskogrudne sigurnosti s jedne strane, te udljivog hihotanja i halucinacija izazvanih LSD-om s druge.
Postoji i trei put. OEO (Office of Economic Opportunity
Ured za ekonomske mogunosti), projekt SAP (Southern
Appalachian Project), ILO (International Laber Organiza
tion Meunarodna organizacija rada) u Zenevi, vicar
ska. UNESCO, UNICEF, kao i mnoge druge organizacije
(razliito politiki obojene) koje se na nebrojenim podru
jima bave problemima optimalnog rjeenja ljudskog
opstanka: ovo je samo nekoliko osnovnih usmjerenja po
kojima bi se dizajneri morali i trebali kretati.

59

mit o otmjenom
dizajnu:
dizajn,
umjetnost i o b rt
Dobar ukus je najoitije sredstvo nesigurnih.
Ljudi dobra ukusa revno kupuju staru odjeu
Imperatora.
Dobar ukus je prvo utoite nekreativnih snaga.
To je posljednja slamka za umjetnike.
Dobar ukus je opijum javnosti.

harley parker

Tumorni razvoj kreativnog individuuma, koji se egocent

rino iivljavao na raun promatraa ili potroaa, irio
se od umjetnosti preko veine obrta da bi napokon zahva
tio ak i dizajn. Umjetnik, obrtnik, a u nekim sluajevima
i dizajner vie ne rade imajui na umu korist potroaa;
tovie, mnoga kreativna ostvarenja postala su krajnje
individualistiki, autoterapeutski komentari umjetnika. Jo
sredinom dvadesetih godina na tritu su se pojavile sto
60

lice, stolovi i tronoci koje je dizajnirao Nizozemac Wijdveldt. Bila je to posljedica slikarskog smjera De Stijl. Na
tim etverokutim apstrakcijama obojenim u kriave osnovne
boje, sjediti je bilo gotovo nemogue; bile su krajnje neu
dobne. Otri rubovi derali su odjeu, a cjelokupna luckasta
konstrukcija nije imala nikakve veze s ljudskim tijelom.
Danas moemo sebi dopustiti da se podrugljivo smjekamo
tim pokuajima prenoenja dvodimenzionalnih slika Pieta
Mondriana i Thea van Doesburga u kuni namjetaj za
stan. Stolica je bila simbol profinjenog ukusa samo neko
liko godina, ali pokuaj da se moderne packarije pretvore
u trodimenzionalne objekte svakodnevne upotrebe ostaje
i nadalje. Sofa Salvadora Dalija u obliku usana Mae West
moda je smjeli nadrealistiki akt kao i krznom presvu
ena alica i tanjuri Mereta Oppenheima, ali dananji
jastuii za napuhivanje prodaju se na tisue komada. Iako
nije loa zamisao kupiti za 1,50 dolar jastuk koji se moe
strpati u dep, a po potrebi napuhati, ta mala plastina strai
la ne ispunjavaju nijednu od svojih funkcija. Budui da su
izraeni od providne plastine mase ne diu, dok se
vlasnik obilato znoji. Na slikama u konzervativnim aso
pisima (kao to su House Beautiful i House and Garden),
jastuci se obino prikazuju na hrpi, ali kad ih se nekoliko
doista skupi imaju nezgodnu manu da cvile poput pra
sadi kojoj se stavi no pod grlo. Nekoliko takvih jastuia
ukusno porazbacanih po kauu djeluje vrlo privlano.
Njihova primjena pokazuje, kao to je to sluaj i kod mno
gih drugih predmeta, da smo za volju iskljuivog vizualnog
dojma rtvovali sve svoje ostale potrebe. Budui da se
jastuci kupuju takoer na osnovi vizualne predodbe,
nefunkcionalnost se ne osjea sve do trenutka kad ih eli
mo upotrijebiti. Zamislite tek razoaranje da vam se usred
ljubavnog zanosa jastuk jednostavno ispue!
S novim postupcima i beskrajnom listom novih materijala
koji mu stoje na raspolaganju, umjetnik, obrtnik i dizajner
trpe tiraniju apsolutnog izbora. Kada je sve mogue, kada
su uklonjena sva ogranienja, dizajn i umjetnost vrlo se
lako pretvaraju u beskonanu potragu za novitetima, a
elja za novinom u umjetnika postaje uskoro i elja za
novinom u promatraa i potroaa, sve dok se novost radi
61

novosti ne pretvori u jedino mjerilo. Dizajner se svojim

radom sve vie otuuje od drutva i kompleksa funkcija.
U svom romanu Magister Ludi, Hermann Hesse opisuje
drutvo elitnih intelektualaca koji su usavrili mistian,
simbolian jezik nazvan igrom bisera, kojim su sve
znanje sveli na neku vrstu jedinstvene teorije polja. Svijet
izvan tog drutva razdiru pobune, ratovi i revolucije, ali
uesnici igre bisera izgubili su svaki kontakt s vanjskim
svijetom. Oni su zaokupljeni meusobnom razmjenom
svojeg znanja kroz igru. Zabrinjavajua je paralela izmeu
Hesseove igre i suvremenog umjetnika, naroito kad on
govori o ciljevima s aspekta vlastitog doivljaja. On ras
pravlja o prostoru, transcendenciji prostora, multiplikaciji
prostora, podjeli i negaciji prostora. To je prostor odvojen
od ovjeka, kao da ljudska vrsta uope ne postoji. To je,
zapravo, verzija igre bisera.
O umjetniku Ad Reinhardtu, Time pie slijedee:
Meu novim eksponatima, trenutno izloenim u Muzeju
za modernu umjetnost, nalazi se veliko platno pod nazi
vom Apstraktno slikarstvo, koje na prvi pogled izgleda
potpuno crno. Kad se malo bolje pogleda, primjeuje se
podjela na sedam m anjih dijelova. U opisu slike, apstraktni
umjetnik Ad Reinhardt objanjava svoje djelo: etvrtasto
platno (bez boje i oblika), iroko pet stopa, poput ovjeka
s rairenim rukama, visoko pet stopa, poput ovjeka (ni
veliko ni malo, bez odreene veliine) podijeljeno na tri
jednaka dijela (bez kompozicije), horizontalna forma negira
vertikalnu formu (bez forme, bez vrha, bez dna, bez
pravca), tri tamne (mrane), ne-kontrastne (bezbojne) boje;
rad kistom da bi se izbrisala prethodno mutna, slobodnom
rukom slikana povrina (neuglaena, nestrukturirana,
neravna, bez otrih i mekih rubova), koja ne reflektira
svoju okolinu ista, apstraktna, neobjektivna, besko
nana, besprostorna, nepromjenljiva, nedosena, nezaintere
sirana slika-objekt koji je samosvjestan (ne nesvjestan)
idealan, transcendentan, svjestan niega do umjetnosti
(apsolutno ne anti-umjetniki).
Toliko od jednog od najelokventnijih amerikih um jet
nika.
62

Knjige uenih historiara umjetnosti izraavaju velik

nemir zbog utjecaja fotografije na plastinu umjetnost.
Sasvim je sigurno da je aparatom, koji omoguuje kopi
ranje prirode svakom tko je u stanju pritisnuti dugme,
djelomino ispunjen jedan od osnovnih ciljeva slikarstva:
napraviti to vjerniju reprodukciju. Obino se zanemaruje
injenica da je i fotografija prvoklasna apstrakcija. Tako
su u galicijskim i poljskim zaostalim krajevima Austro
u g a rsk e imperije, jo poetkom prvog svjetskog rata, seoski
apotekari napravili dobar posao prodajui model fotogra
fije mukarca. Svi ti domiljati vlasnici duana imali su
zalihe etiri vrste modela fotografija mukaraca. Jedna
je slika prikazivala lice uredno izbrijana mukarca. Na
drugoj je bio portret mukarca s brkovima. Trea je pri
kazivala mukarca s bradom, dok je na etvrtoj dola do
punog izraaja upava elegancija modela s bradom i brko
vima. Mladi koji je pozvan u vojsku kupovao bi jednu
od etiri fotografije, svavako onu koja je najvie sliila
na njega i poklanjao je za uspomenu svojoj supruzi ili
dragani. To je upalilo! Upalilo zbog toga to je ak i stra
nac s istim ili slinim brkovima vie podsjeao na lice
supruga no bilo to drugo, osim naravno njegova lica.
Meutim, rijetko je tko razmiljao o znaajnom utjecaju
strojeva i njihovu savrenstvu. Toleracije koje se, na pri
mjer, zahtijevaju u proizvodnji upaljaa za cigarete i koje
se postiu na strojevima za automatsku obradu mnogo su
ue od bilo ega to je mogao postii Benvenuto Cellini,
vjerojatno najvei kovinotokar renesanse. U tehnologiji
proizvodnje metalnih predmeta u dananje je doba pitanje
rutinske proizvodnje ostvarenje tolerancije od + 1/10.000
ina. Ovo nije pokuaj procjenjivanja vrijednosti Cellinija
u odnosu prema automatskoj tokarskoj klupi, ve dokaz
da se isto savrenstvo moe postii rutinski na lana
nim vrpcama i u tvornicama, ime se plastina umjetnost
liava svog drugog cilja, traganja za savrenstvom. Svi
alo mu se to ili ne, suvremeni umjetnik ivi u suvre
menom drutvu. ovjek danas ivi okruen strojevima
jednako toliko koliko su i strojevi okrueni ljudima. U
prirodi ima vie ovjekovih proizvoda nego prirodnih pred
meta. U nemogunosti da se sam uklopi u tu promjenu
okoline, moderni umjetnik je za sebe kreirao itav niz
obrambenih mehanizama.
63

Neizbjeno, um jetnik ivi u tehnolokom svijetu. ak i

akademski slikar pejzaa, koji recimo ivi u Comwallu,
prisiljen je da svakodnevno gleda vie automobila nego
krava. Stoga neki um jetnici u strojevima vide opasnost,
neki nain ivota, a ne neki spas. Svi oni moraju pronai
nain kako da se s tim pomire.
Oigledno je najjednostavniji nain da se rijeimo opasno
sti taj da je ismijavamo. Od svojih najranijih poetaka
godine 1916. dadaistiki pokret je pokuavao prikazati u
Cabaret Voltaire opu apsurdnost ovjeka dvadesetog
stoljea i njegova svijeta, velikom dozom satirinosti na
raun strojeva. Od Marcel Duchampsa (Zato da ne
kiemo, Fontana i dr.) preko mnogih kolaa Maxa
Ernsta do sakritikih konglomeracija industrijski proizve
denih artikala Merzbau K urta Schwittersa, uvijek je bio
prisutan pokuaj da se strojevi kroz apsurdnost, satiru ili
burlesku izvrgnu ruglu. Suvremena manifestacija tog poku
aja je djelo Strojevi Jean Tinguelyja. Te velike umne
tvorevine sloene od zubaca, zavrtanja, ica, kiobrana,
kotaia, arulja i dijelova ivaeg stroja tresu se, podrh
tavaju i trepere da bi ponekad eksplodirali ili (na veliko
razoaranje) samo tinjali. Jedna od takvih skulptura,
sastavljena od bezbroj dijelova starih strojeva, godine 1960.
postavljena je u vrtu Muzeja za modernu umjetnost u
New Yorku. Na zalasku sunca, skulptura se pokrenula. Uz
sveopi uitak prisutne publike, dijelovi skulpture su se
mahnito ruili i zahvaeni vatrom izgarali sve dok se nisu
pretvorili u hrpice kerozina i re. Dogaaj je popraen
nezadovoljnim pogledom gradskih vatrogasaca, koje su
pozvali zaplaeni susjedi.
Prekomjerna kompenzacija moe takoer biti zabavna. Piet
Mondrian je, naavi se suoen s preciznou strojne
obrade, sredinom dvadesetih godina u Nizozemskoj, i sam
odluio da se pretvori u stroj. Njegova etvrtasta bijela
platna podijeljena uskim crnim prugama sa samo dva ili
tri dinamino balansirana kvadrata ili pravokutnika u
osnovnim bojama, mogla su jednako tako biti i rezultat
rada stroja. Doista, kompjutor u Baselu, vicarska, danas
izrauje slike u Mondrianovu stilu. Time se namee pitanje
kreativnosti; kompjutor protiv Mondriana. Ostavljajui po
strani injenicu da je kompjutor potrebno programirati,
64

ovo samo upuuje na nivo kreativnosti Mondrianova rada.

Ubrzo poslije njegove smrti imao sam prilike vidjeti retro
spektivu Mondrianova rada na izlobi u New Yorku, koja
je obuhvatila i neke od njegovih nedovrenih slika. Linije
crne boje prikazane su komadima crne trake; na bijeloj
podlozi jo su se uvijek nazirali tragovi trake koja je
pomicana amo-tamo. Mondrian je oito isprobavao razne
poloaje. Poznavajui ga za vrijeme njegove bolesti, znam
da bi mu mnogo drae bilo da je mogao sjediti udobno
zavaljen u naslonjau, dok bi mu dva pomonika pomicala
linije i obojene plohe amo-tamo sve dok on ne bude smat
rao da je postignut savren balans. Da je ivio dulje i
vidio kompjutore koji izbacuju grafike prikaze, sigurno
bi ih smatrao prekrasnom novom igrakom. Po tragovima
vrpce na njegovim bijelim nedovrenim platnima vidimo
da je sam Mondrian slijedio nain rada s kompjutorima
i da se sva kreativnost koju je unosio u slikarstvo svodila
na podruje donoenja estetskih odluka. Rad Pieta Mondriana naiao je na spremno, ali poniavajue priznanje
u podruju dizajna fasada modernih zgrada, u ambalai
Kleenex papirnatih maramica i u grafikim prije
lomima.
Trei nain da se izae nakraj sa strojevima jest da ih se
potpuno izbjegava. Nadrealistiki pokret sljedbenika ira
cionalne strane dadaizma pokuao je proniknuti u to pod
ruje, napola kaljuu, napola vrt, poznato kao nesvjesno
ili individualistiko. Baziranjem svojih superrealistikih
djela na podsvjesnim simbolima, oni su se nadali da e
postati suvremeni vraevi, arobnjaci, amani boje. Pro
blem je ove koncepcije u tome to se podsvjesno motivirane
emocije razlikuju od linosti do linosti. Salvador Dali
moe proivljavati beskrajnu seksualnost svoje slike gorue
irafe (zapravo on to smatra svojim najpotentnijim slikar
skim seksualnim stimulansom), ali ona ne prenosi seksu
alnu uzbuenost ni na jednog promatraa slike. Naga dese
togodinja djevojica, Dorothee Tanning, u visokim iz
mama, s mornarskom kapicom na glavi, koja puteno grli
usijanu cijev tednjaka, takoer nije uspjela pobuditi odgo
varajuu reakciju. Bilo je mnogo brbljarija na temu jungovskih prototipova i fetiistiki amblemi nadrealizma
nisu bili primljeni. Nedostajao im je sadraj. Comte de
5 Papanek: Dizajn za stvarni svijet

65

Lautramont napisao je da je nadrealizam poput sluaj

nog susreta ivaeg stroja i kiobrana na stolu za seci
ranje, no otada se dogodilo mnogo takvih nadrealistikih
sluajnih susreta dogaaju se i sada s vruom prainom
panjolske, Evrope, Vijetnama i koncepcija vie nije
bizarna.
Joseph Cornell lukavo je iskoristio ovjekovu volju za igrom
s kuom lutaka. Njegove male kutijice s vjeto smjetenim
udnovatim ezoterinim predmetima, predstavljaju savit
ljive, male svijetove, od kojih je svaki za sebe savren i u
koje ne mogu ulaziti znakovi komercijalizirane, pseudointelektualne ili masovno kulture.
Traenje zaklona od okoline koja prijeti, zatvaranjem u
male izolirane sredine, doveo je na najvii nivo Yves
Klein. Neke su od njegovih metoda opisane u knjizi
Kola (Collage). Kad nije bio zaposlen lijepljenjem 426.000
spuvi po zidu hotela, gospodin Klein je volio slikati akva
rele, a zatim ih za vrijeme jakih kia ostavljati u dvoritu
da bi postigao dinaminu razmjenu prirodne i ovjekove
imaginacije. Isti je sistem prim jenjivao i pri izradi uljenih
slika koje bi se sporo suile: privrstio bi ih na krov svog
sitroena i provozao uokolo kako bi se boje proistile.
Vrhunac karijere postigao je 1958. kada je Galerie Iris
Clert odrala njegovu prvu izlobu nevidljiva slikarstva.
Galerija je sveano obojena u bijelo, a jedino to se u njoj
moglo vidjeti bili su jednostavni bijeli okviri objeeni po
zidovima. Na njima je ipak visjela cijena i opis Nevid
ljiva slika, 30 X 73 cm, Fr. 80.000. Izloba je rasproda
na. Stotine Pariana i amerikih turista utke su plaali
i prema svojim automobilima nosili prazne bijele okvire,
koje su kasnije, vjerojatno, pobjedonosno vjeali na zidove
svojih dnevnih soba. Bilo bi zanimljivo saznati da li bi
gospodin Klein primio nevidljive ekove.
Mada su Andy Warhol, Roy Lichtenstein i Robert Rau
schenberg unijeli u svoje produkcije prilino logike, njihovi
pokuaji da neobino svedu na svakidanje, a svakidanje
podignu na pijedestal neobinog, gube svoj prvobitni zada
tak. Lice Marilyn Monroe ablonski slikano pedeset puta
namee zakljuak da je gospoica Monroe jedna iz mase;
iako je to ocjena koja se moe prim ijeniti na veinu holi-

vudskih simbola seksa, to se nikako ne moe rei za gospo

icu Monroe. Svoenje ljudskih emocija na razinu epizode
iz humoristikog stripa pokuaj je da se ovjek banalnou
zatiti od tekoa. Marcel Duchamp je nedavno rekao: Ako
netko uzme pedeset konzervi juhe Campbell i stavi ih na
platno, ne zanima nas vizualni efekat njegova djela. Ono
to nas zanima jest kakav je to um koji eli staviti pede
set praznih konzervi na platno.
Umjetnost kao oblik samozadovoljavan ja moe, naravno,
posluiti i kao ventil agresije i neprijateljstva. Niki de
Saint-Phalle u svoje konstrukcije od bijelog gipsa puca
pukom nabijenom mjehuriima boje, koja se cijedi i kapa
po predmetima. Dok nije bila zaokupljena bijelim gipsom
i flobert-pukom, gospoica de Sain-Phalle sastala se s
dvojicom suradnika i konstruirala u Stockholmu gigant
ski akt u leeem poloaju, u kojega posjetioci ulaze kroz
vaginu da bi razgledali unutranjost, vrtuljke za djecu
i koktel bar smjeten u enormno velikim dojkama.
Prije smo govorili o umjetniku koji pati zbog tiranije apso
lutnog izbora. Ali ako mu nije stalo da se ruga strojevima,
sam postane stroj, pretvara se u lanog vraa i konstruira
minijaturne svjetove zatvorene u kutijice, uzdie svaki
danjicu na simbol banalnosti ili se agresivno okomljuje
na srednju klasu koju vie ne moe okirati. Djelokrug
njegova izbora naglo se smanjuje. Ostaje mu jedno: slu
ajnost. Jer, dobro programirani kompjutor ne pravi gre
ke. Dobro konstruiran stroj ne moe pogrijeiti. to je
onda loginije nego glorificirati greke i oboavati slu
ajnosti. Jean (Hans) Arp, jedan od koosnivaa dadaistikog pokreta u Ziirichu za vrijeme prvog svjetskog rata,
prvi je to pokuao Oblicima sloenim po zakonima sluaj
nosti. Gospodin Arp je razderao jedan od svojih akva
rela (ne gledajui ga) zatim se popeo na vrh ljestava i
pustio da komadii padnu. Kasnije ih je paljivo prilijepio
na mjesta na koja su pali. Nekoliko desetljea kasnije
drugi e vicarac, imenom Spoerri, pozvati svoju djevojku
na doruak, da bi zatim prilijepio sve posue, zamrljane
papirnate salvete, koru sa slanine i ostatke itne kae za
stol, to djelo nazvao je Doruak s Marijom i objesio ga
sa stolom u muzej. Vjerojatno je bilo neizbjeno da se
poslije kapljica i grumenia na slikama Jacksona Pollocka
67

iz etrdesetih i poetkom pedesetih godina, slikari apstra

ktnog ekspresionizma odueve grekama, sluajnou i
neplaniranjem. Jedan od pripadnika te grupe stvara s
kistovima privrenim na podlaktici lijeve ruke jer, kako
kae ne moe sakupiti darovitost ak ni iz lijeve ruke.
U ostalih slikara koji valjaju gole modele preko svojega
platna ili se po jo vlanoj slici voze motociklima, skuterima, biciklima, koturaljkam a ili ih gaze skijakim cipe
lama, elja za neim novim dola je do punog izraaja.
Vei dio onoga to je prije spomenuto o odnosu um jetnika
prema stroju jo uvijek je prisutno i u najsuvrem enijim
pravcima slikarstva. Tomu se jo moe dodati da u konti
nuiranom traenju izraza kojega e kupci ili promatrai
proglasiti drukijim, avangardnim ili nedokuivim,
suvremeni um jetnik tei da u svom radu bude to upadljiviji.
Sve vei broj ljudi (naroito mlaih) automatski odbacuje
m aterijalna dobra, predmete i proizvode. Da je taj osjeaj
u velikoj m jeri posljedica injenice to ivimo u postindustrijskom drutvu koje je zasieno aparatima, tricama
i industrijskim trivijalnostim a, potpuno je jasno. Poslje
dica toga jest konceptualna umjetnost. Prim jer za to
jest djelo jednog vodeeg slikara, koje se sastojalo od
otprilike 15 stranica uta papira. Na svakoj je stranici on
pretjeranom tonou opisivao pojedinosti veliinu
boje, strukturu i kompoziciju 400 slika, koje nije napravio.
Tome su jo dodani opisi uvjeta rada pod kojima bi bila
stvarana ta platna, da su bila stvarana. Nakon to je pro
itao te deskriptivne pasuse, on je papire spalio.
Fotograf George McKinnon fotografira slike u starim novi
nama i naziva ih djeliima retrospektive.
Kada se patrone muzeja pozove na formalno otvorenje,
savjetuje im se da ne dou u muzej, ve da umjesto toga
odu na stanicu podzemne eljeznice u 63. ulici i da se
pogledaju u ogledalu automata za vakae gume na drugoj
etai; ili da sjednu na brod za Staten Island i da itavo
putovanje provedu u zahodu itajui utnju Johna
Cagea; ili da iznajme sobu u hotelu Americana i da svo
vrijeme provedu brijui se. Te aktivnosti, koje bi istodobno
obavljali svi ti ljudi, trebale bi predstavljati otvorenje

umjetnike predstave i predstavu za sebe. Okrueni smo

ljudima koji pokuavaju igrati igre na sreu. Kao to smo
ve ranije napomenuli, to je jedina igra koju stroj nee
prihvatiti i stoga je i to reakcija protiv stroja.
Otkako je problem okoline postao popularna stvar,
imamo novi artistiki pravac pod nazivom zemljani
radovi. Zemljani radovi mogu biti tota: 30 stopa dug
jarak iskopan u pustinji Mojave, po jedan list otkinut sa
svakog treeg hrasta u Tallahasseeu, Florida; ili ak snijeg
na livadi u Coloradu, kojemu uope nita nije dodano.
Ne elim donositi svoj sud o onima koji pronalaze svje
stan, kreativni i umjetniki angaman pianjem u sloj
snijega, ali sam uvjeren da dobri ljudi koji se bave umjet
nou mogu pronai mnogo autentinije naine da nas
iznenauju, oduevljavaju ili prikazuju svoje stavove.
(Usput reeno, sve ovo, kao i budui razvoj umjetnosti,
navedeno je, opisano i objanjenjo u knjizi koju je godine
1948. u Engleskoj napisao C. E. M. Joad. Njezin izvan
redno adekvatan naslov jest Dekadencija.)
U emu je znaenje svih ovih artistikih igara za ivot?
Bez sumnje, naem je vremenu potrebno slikarstvo,
muzika, kiparstvo i poezija. Rijetko je kada ushienje bilo
toliko potrebno kao sada. Umjetnici Kine, Kube i Sjever
nog Vijetnama pomagali su svojim narodima u borbi za
osloboenje, razvijajui nove naine izraavanja, koji su
se bazirali na narodnim motivima i seljakoj kulturi.
Naravno, ak i salonsko trabunjalo iz New Yorka, San
Francisca i Los Angelesa, koje ugaa svojim hirovima,
moe se zadovoljiti govorei o ljudima koji to ine. Ali
nedavni sukob u New Yorku moe makar ukazati na dru
kiji stav: kada je nekoliko slikara razbilo dva tuceta
violina i violencella da bi djelie nalijepili na zid i kre
irali sliku, postavljeno je nekoliko provokativnih pitanja
o mladim Portorikancima i Crncima u susjedstvu koji bi,
moda, eljeli studirati muziku, ali ne mogu kupiti instru
mente . ..
A gdje su stalne izlobe dizajna? Osim Muzeja za modernu
umjetnost u New Yorku, postoje tragovi kolekcija u Min-

neapolisu, San Franciscu, Bostonu i Buffalu. Ostali dijelovi

zemlje mogu ponekad pogledati putujuu izlobu dobrog
dizajna i time zavrava njihovo izlaganje dobro-dizajniranih stvarima.
A u tom pogledu, ak i najuglednije izlobe dobrog
dizajna mogu biti razoaranja. U New Yorku je Muzej
za modem u umjetnost nedavno odrao izlobu uspjeno
dizajniranih stvari koja je podigla runo, zapravo nam
jerno runo, na novu razinu. Tako smo mogli vidjeti
malenu, stajau svjetiljku koja je dizajnirana da djeluje
nestalno i nestabilno, bez obzira pod kojim se kutom
postavlja. Neukrotiv plastini odljevak, obojen tako da
djeluje poput smrznuta proljeva, predstavlja udoban naslo
nja. Ukratko, u drutvu u kojem se uz minimum napora
moe postii savrenstvo strojne izrade ili ak ugaanje
modnim hirovima, glomaznost i runoa postali su nada
hnuti vrijednou za nekolovane i polukolovane promat
rae i kupce. Ostale takve izlobe obrauju se u estom
poglavlju.
Ako je dizajn aktivnost rjeavanja problema, onda nema
razloga da postoji ovo ponizno iskazivanje potovanja naj
niem zajednikom nazivniku. Samo ako dizajner zaboravi
na svoje odgovornosti prema sebi i drugima i obavlja
posao svodnika za odjel prodaje, onda nalazi da je ova
kreacija pregrijane duevne hrane ukusna.
Mnogo je bilo govora o dekadenciji Rima kada su barbari
bili pred vratima. Pred naim vratim a nema barbara: mi
smo postali svoji barbari, a barbarizam je postao samo
nikla zbirka predmeta.

70

ubojstvo
uradi sam
drutvena
i moralna
odgovornost
dizajnera
Istina je da se od inenjera ne trai da oblikuju
za sigurnu upotrebu. Uz nau spoznaju da mo
emo uiniti drukije, daljnja neaktivnost jest
kriminal. Smrtnost uslijed saobraajnih nesrea
moe biti smanjena. Bespotedno unitavanje na
naim autocestama nepotreban je gubitak. . .
vrijeme je za akciju.

r. f. kennedy

Jedan od mojih prvih radova nakon kole, bio je dizajn

stolnog radio-aparata. Bio je to posve nov, do tada nepo
znat, dizajn: postojala je uska unutranja veza mehanikih
71

i elektrinih faktora. Bio je to moj prvi a nadam se i possljednji, sluajni susret s tom vrstom dizajna: stiliziranjem
i dizajnom kozmetike. Radio je bio jedan od prvih malih
i jeftinih stolnih aparata koji su se pojavili na poslije
ratnom tritu. Nakon to sam zavrio kolu u skraenom
roku, ja sam se, naravno, osjeao nesigurnim i prestrae
nim s obzirom na golem posao, naroito s obzirom da je
radio bio jedini proizvod nove korporacije. Jedne veeri,
moj klijent gospodin G. izveo me na balkon svojega apratmana s pogledom na Centralni Park i upitao shvaam li
koliku odgovornost preuzimam radei za njega dizajn
radio-aparata.
S lakoom kronine nesigurnosti nasmijao sam se i zapo
eo diskusiju o ljepoti koja je tada vladala na tritu
na razini zadovoljavanja potroaa. Bio sam prekinut.
Da, naravno, zakljuio je on, ali vaa odgovornost ide
mnogo dalje od toga. Potom je zapoeo dugu i meni teko
shvatljivu diskusiju, na njemu svojstven nain, o odgovor
nosti prema dioniarima i posebno prema radnicima.
Pomislite to izrada vaeg radio-aparata znai za nae rad
nike. Za serijsku proizvodnju gradit emo postrojenje u Long
Islandu. Zapoljavamo otprilike 600 novih ljudi. Dakle, to
to znai? To znai da e radnici iz mnogih drava, iz Georgie, Kentuckyja, Alabame, sudjelovati u tomu. Oni e pro
dati svoje kue i kupiti ovdje nove. Oni e form irati sasvim
novo drutvo na sebi svojstven nain. Njihova djeca bit e
izdvojena iz svojih dosadanjih kola i upisat e se u raz
liite kole ovdje. Njihovi novi zahtjevi ovisit e o novim
supermarketima, dragstorima, nove servisne stanice bit
e otvorene da bi zadovoljile njihove potrebe. Pretposta
vimo da se radio ne prodaje. U godini dana morat emo se
sasvim preorijentirati. Radnici e biti vezani na mjeseno
plaanje svojih domova i automobila. Neki od duana i
uslunih djelatnosti bankrotirat e nakon to se novac pre
stane obrtati. Njihovi domovi bit e prodavani na drabi.
Njihova djeca, bez obzira da li e njihovi oevi nai novi
posao, morat e m ijenjati kole. Posvuda e zbog toga biti
mnogo sranih napadaja, ali o tome nee nikada razmiljati
moji dioniari. A sve to samo zato to ste vi napravili
pogreku u dizajnu. Tu zapravo lei vaa odgovornost i ja
se kladim da vas tome nikada nisu uili u koli!
72

Ja sam bio vrlo mlad i, otvoreno govorei, vrlo impre

sioniran. Priroda diskusije gospodina G-a o tritu, imala
je svoj smisao. Ja sam se morao sloiti da dizajner mora
vagati svoju odgovornost u odnosu na dizajn proizvoda i
njegova mjesta i prijem na tritu. Ali to je jo uvijek bio
naivan i ogranien pristup problemu. Odgovornost dizaj
nera mora uzimati sve to u obzir. Njihov socijalni i mo
ralni sud mora biti prisutan mnogo prije nego to zaponu
dizajn i prije nego donesu odluku o najvanijim momenti
ma pitanja da li proizvod koji treba proizvesti ili ne pro
izvesti zasluuje uope njihovu panju. Drugim rijeima,
hoe li dizajnerov posao biti drutveno dobro ili ne.
Hrana, boravite i oblaenje: to je nain na koji smo uvi
jek opisivali osnovne potrebe ovjeka; uz neprestano dodavana usavravanja alata i strojeva. Ali ovjek ima vee
osnovne potrebe nego to je to hrana, krov nad glavom
i odjea. Pretpostavljali smo da e nas isti zrak i ista
voda pratiti i biti nam na raspolaganju deset milijuna
godina ili otprilike tolika, ali slika o tomu se drastino
promijenila. Razlozi za zagaen zrak, zagaene rijeke i
jezera vrlo su sloeni. Industrijski dizajneri i industrija
openito jednako su odgovorni kao i ostali inioci za ovak
vo stanje stvari.
Predodba o Americi, stvorena izvan nje tridesetih godina,
kreirana je na osnovi filmskih pria. Opsjena, zemlje bajki
i izmiljene prie, uinili su vei utjecaj, direktni ili indi
rektni, na strane gledaoce od fabule i glumaca. To je bila
komunikacija s jednom idealnom sredinom, sredinom koja
se izvrsno uklapala sa svim kasnijim beskorisnim, neupo
trebljivim artiklima.
Danas mi izvozimo proizvode i ureaje. S poveanjem kul
turne i tehnike kokakolonizacije dijela svijeta, koji sma
tramo slobodnim, takoer izvozimo sisteme i ivotne
stilove premonih bijelaca, srednje klase namijenjene dru
tvima sa srednjim zaradama u inozemstvu i getima, siro
tinjskim grupacijama, indijanskim rezervatima itd . ..
Dizajner-planer je odgovoran za sve nae proizvode i ure
aje i za sva naa otkria koja su pogrena. On je odgo
73

voran kako za lo dizajn tako i za odbacivanje svoje odgo

vornosti za kreativna rjeenja ne elei se mijeati ili
izvlaei se.
Ja definiram socijalnu i moralnu odgovornost u dizajnu.
Ponavljajui milijun ili vie puta svoje greke u dizajnom
napravljenim strojevima, napravam a, kuama, prijevoznim
sredstvima, dizajner-planer konano je podigao ubojstvo
na razinu masovne proizvodnje.
Tri dijagrama objasnit e pomanjkanje socijalne angaira
nosti u dizajnu. Ako (u dijagram u I) izjednaimo trokut
s dizajn-problemom, odmah emo vidjeti da industrija i
njezini dizajneri vode brigu samo o siunom vrhu ne
obraajui panju na stvarne potrebe.

dijagram 1: dizajn-problem
sudjelovanje dizajnera

stvarni problem

Uzmimo za prim jer seoski potanski sandui. On je obino

tako velik da nekoliko dana dri pisma i razliite asopise.
Potanski je sandui izraen od metalnog lima, u obliku
velike kutije za kruh, tako da snijeg, led i kia lagano
klize preko njega. Na njima je takoer mali znak u obliku
zastavice koja se podie kad je potar dostavio potu. To
je jeftino i praktino.
Upravo sada je Ured za dizajn Zapadne obale promijenio
dizajn seoskih potanskih sanduia nudei ga lokalnim
proizvoaima. Rezultat: serija francuskih, japanskih, ko
lonijalnih ili raketama inspiriranih ekstravagancija koje
su skupe i nagruju izgled prirode. Oni su dovoljno mo
74

derni da su prisiljeni na zastarijevanje za nekoliko godina.

Snijeg vie ne klizi preko njih. Vjerojatno e se dobro
prodavati/ u dalekim predgraima i prigraima i imat e
odreenu simbolinu vrijednost novih proizvoda. Proizvo
ai mogu biti zadovoljni: mnogi e se potanski sanduii
prodati i, to je jo vanije, jo e ih se vie moi naturiti
javnosti svakih nekoliko godina, jer se ak i modom po
tanskih sanduia moe manipulirati.
Sto je to dizajnerov razvoj? Postoji pogreka u dizajnu
seoskih potanskih sanduia, ak i bez obzira na nagrivanje prirode. elimo li angairati novi dizajn, u vezi sa
stvarnim problemima dostave pote u seoska podruja, po
novno prouimo gornji dio naeg deskriptivnog trokuta.
Do koje se mjere mogu potanski sanduii uklopiti (ili ak
potpuno nestati) u prirodni ambijent? Mogu li novi mate
rijali, alati i procesi smanjiti cijenu kotanja i gubitak
materijala?
Mogu li ti sanduii biti otporniji na oteenja? Mogu li
vee poiljke ui u kutiju? Moe li novi dizajn pomoi i
ubrzati isporuku? (S nevjerojatno zastarjelim sistemom do
stave pote u Sjedinjenim Dravama, postoji sumnja da e
i elektronski proces obrade podataka rezultirati priblino
normalnim rasporedom dostave; donedavna je u Engleskoj
gradska pota bila dostavljena 8 puta dnevno, a seoska 4
puta.) Hoe li potroai uope biti u situaciji da kupuju
ove potanske sanduie ili bi minimalno federalno ulaga
nje olakalo proces dostave i zatitilo privatnost poiljaka?
Hoe li lokalnim novinama biti doputeno da postave svoje
vlastite potanske sanduie, koristei ih u normalnim for
matima, koji e i dalje naruavati rubove cesta? To su
samo neka od pitanja koja se postavljaju pred dizajnera u
okviru veeg dijela trokuta.
Dijagram II grafiki je identian dijagramu I. Promijenjen
je samo naslov. Umjesto Dizajn-problem stavili smo na
slov Zemlja. Njegov smisao postaje odmah jasniji ako
znamo da se govori o nekoj udaljenoj egzotinoj zemlji.
Dopustimo li da taj trokut vrijedi za sve zemlje June ili
Srednje Amerike (moda s izuzetkom Republike Kube)
moemo vidjeti smisao svrhovitosti. Sve ove zemlje egzi
stiraju s bogatstvom koje je koncentrirano u rukama ma75

dijagram 2: zemlja
-................ sudjelovanje dizajnera

stvarni problem

lih grupa odsutnih zemljoposjednika. Mnogi ljudi nisu

nikada vidjeli junoamerike zemlje koje istodobno tako
uspjeno administriraju i eksploatiraju. Dizajn je luksus
u rukama male klike koja ini tehnoloku, novanu i kul
turnu elitu svake nacije. Roeni Indijanci, njihova popula
cija koja ivi izvan zemlje nisu nikada imali alate, kre
vete, krov nad glavom, kole ili bolnice, njima se dizajneri
nisu pribliili. To je golema populacija velikih potreba koje
reprezentira donji dio naeg trokuta. Ako sugeriramo da
to isto vrijedi i za veliki dio Afrike, jugoistone Azije i
Bliskog istoka, mogua su manja neslaganja.
Na nesreu, ovaj se dijagram moe jednako lako primije
niti i na nau vlastitu zemlju. Seoska sirotinja, Crnci i
bijeli graani u malim gradovima unutranjosti, edukativna sredstva u 90 posto kolskih sistema, bolnice, ambulan
te, dijagnostiki instrumenti, poljoprivredne alatljike, pod
ruja su dizajnom zanemarena. Novi se dizajn u ovim
podrujima sporadino javlja, obino kao rezultat pritiska
trita, a ne kao rezultat istraivanja stvarnih potreba.
Ovdje, u zemlji, mi takoer moramo otkriti one kojima
dizajner slui u manjem gornjem dijelu trokuta.
Kako e i sam italac otkriti, trei dijagram potpuno odgo
vara prvom i drugom. Opet smo samo promijenili naslov.
Odsad ga zovemo Svijet. Moe li postojati bitna sumnja
da su dizajneri potpuno zaboravili na ljude iz tog svijeta?
Gdje je nestao na inventivni duh? Ovo nipoto nije po
kuaj da se iskoristi sve to nam ivot prua. Uostalom,
76

dijagram 3: svijet
sudjelovanje dizajnera

stvarni problem

potpuno je ispravno i pravilno da igrake za odrasle

mogu nabaviti oni koji su spremni i da plate, napokon, ve
smo toliko puta napomenuli da ivimo u bogatom drutvu.
Ali, tek maleni dio nae odgovornosti pada na polje este
tike. Ponekad se ovjek mora upitati zato, na primjer, ni
jedan ameriki radio nema dobar dizajn, dok istodobno
Sony, Hitachi, Panosonic i Aiwa proizvode oko 84
visokospecijaliziranih tranzistora, od kojih je svaki dizaj
niran za specifino podruje primjene. (Ove konstatacije
jednako vrijede za magnetofone, televizore ili, recimo, ka
mere). Mnogi izdavai knjiga, gurajui neshvatljive besmi
slice na popise bestselera, uspijevaju svake godine objaviti
i nekoliko vrijednih izdanja.
Ja ne plediram za ekstraordinarni, inovativni dizajn za
radio-aparte, budilice, svjetiljke, hladnjake, ili bilo to te
vrste; ja bih samo elio da proizvodi budu estetski dovolj
no prihvatljivi i da ne pobuuju vizualne predodbe kadilaka u spolnoj uzbuenosti prema kutiji za kruh. Nije
li strano da je tako malo dizajna i tako malo proizvoda
stvarno usmjereno potrebama ovjeka? Promatrati djecu,
koja u krajnjoj bijedi umiru u Bijafri, s aicom ledenog
martinija u ruci, moe biti puka zabava za mnoge ljude,
ali samo tako dugo dok njihovi gradovi ne ponu gorjeti.
Za angairanog dizajnera ovaj nain ivota i nedostatak
dizajna nije prihvatljiv.
esto su dizajneri, pokuavajui obuhvatiti itav trokut
(Problem, Zemlja ili Svijet), optueni da rade za elitu.
77

O sim to je glupa, ova je osuda p o tp u n o lana i odraava

k riv u koncepciju i k riv o poim anje u o k v iru kojeg se kree
po d ru je dizajna. Te zablude m o ra ju se isp itati i raistiti.
P retp o stav im o da se je d an in d u strijsk i d iz a jn e r ili itav
d izajn ersk i b iro tre b a specijalizirati iskljuivo za pod
ru ja ovjekovih potreba, ista k n u tih u ovom i ostalim
p oglavljim a. Od ega bi se sastojao ta j posao? P rije svega
od d izajn a kolskih pom agala: e d u k a tiv n ih pom agala za

K onstrukcija naslona nam ijenjenog za uionice pored obinih

stolica. Omoguuje osam razliitih poloaja za nemonu djecu.
Dizajner Steven Lynch, student univerziteta Purdue.

78

predkolske ustanove, jaslice, djeje vrtie, osnovne i sred

nje kole, kolede i univerzitete, magistarske i postdiplom
ske studije. Tu bi spadala kolska pomagala i sredstva za
specijalizirana podruja, kao to su obrazovanje odraslih,
teoretska i praktina nastava za retardirane, defektne i
hendikepirane; posebni sistemi uenja jezika, struno usa
vravanje, rehabilitacija zatvorenika i mentalno zaostalih.
Dodajmo tome edukativnu preorijentaciju za ljude koji u
svojim prebivalitima prolaze radikalne transformacije: od
sirotinjskog dijela grada, geta ili seoske neimatine u grad
ski ivot; iz sredine kao to je, recimo, starosjedilako ple
me sredinje Australije u ivot tehnokratskog drutva; sa
Zemlje u svemir ili na Mars; iz spokojnosti engleskog pej
zaa u ivot na Mindanao Deepu ili Arktiku.
Dizajnerski bi posao naeg zamiljenog biroa obuhvaao
dizajn, inovacije i usavravanje medicinskih dijagnostikih
instrumenata, bolniku i zubarsku opremu, kirurke instru
mente i pomagala, opremu i namjetaj bolnica za mentalne
bolesnike, opremu za rodilita, dijagnostika i rehabilitaciona pomagala za oftalmologe i dr. Podruje rada obu
hvaalo bi proizvode od preglednije skale na kunom ter
mometru do pomagala specijalne namjene, kao to su in
strumenti srce-plua, stimulatori srca, umjetnih i presa
enih organa, maleni viziri nalik naoalama, italaki me
hanizmi za slijepce, savreniji stetoskopi i ureaji za
analizu urina, pomagala za bolji sluh i bolji kalendarski
dozatori antibebi pilule itd.
Biro bi se bavio sigurnosnim ureajima za kuu, industri
ju, transport i mnoga druga podruja; bavio bi se kemij
skim i termikim zagaenjem rijeka, potoka, jezera, oceana
i zraka. Gotovo 75 posto ljudi u svijetu, koji ive u siro
matvu, gladovanju i s nezadovoljenim potrebama sigurno
bi zauzeli velik dio radnog vremena u ve dovoljno ispu
njenoj satnici naeg biroa za znanstveni dizajn. Potrebu za
takvim radom nemaju samo nerazvijene zemlje i zemlje u
razvoju. Takva potreba postoji i u naoj zemlji. Bolest
crna plua, rairena meu rudarima Kentuckyja i Za
padne Virginije, tek je jedno od bezbrojnih profesionalnih
oboljenja koja bi se mogla ukloniti odgovarajuim dizaj
nom opreme ili procesa.
79

tapovi za slijepce od plastinih optikih vlakana. tap svjet

luca u mraku i prua mnogo vei osjeaj opipljivog oslonca
za ruku. Studentski dizajn Roberta Senna, univerzitet Purdue.
S red n ji i vii rukovodei kad ro v i (naroito m ukarci u
dobi izm eu trid e se t p e t i ezdeset godina) ine g ru p u koja
svoje zd rav lje sta v lja n a kocku. S m rtn i sluajevi zbog
zastoja k ard io v askularnog sistem a (in frak t i srani udar)
zastrau ju e su esti. Taj se g u b itak lju d sk ih ivota moe
p rip isa ti slijedeim osnovnim uzrocim a: pogrena ishrana,
n ed o sta tak k re ta n ja i sindrom i stresa. O prem a za vjebu
k o ja b i m o tiv ira la k o rite n je m ogla b i spasiti ivote m no
gih lju d i iz te grupe.
O snovna sk lonita am erikih In d ijan aca i populacije L aponaca u N orvekoj, vedskoj i Finskoj kao i sklonita
(priv rem en ih ili stalnih) za sve lju d e koji ive u u d aljen im
k rajev im a z a h tijev aju dizajn i nove izume. Bez obzira
r a d i li se o relativno jednostavnom sklonitu kao to je
svem irska stan ica ili gradovi-kupole n a V eneri i M arsu ili
kom pleksnom s tv a ra n ju zem aljskih uvjeta n a M jesecu,
na e d izajn ersk i biro b iti angairan jednako kao i u
podoceanskim gradovim a, tvornicam a n a A rk tik u , ili um

jetnim otonim gradovima, usidrenim poput jahti na rijeci

Amazoni, Mediteranu i oko Japanskog i Indonezijskog
arhipelaga.
Oprema za istraivanje obino je skalupljena, privremeno
sastavljena, pa nauno istraivanje uvijek trpi zbog ne
dostatka racionalno dizajnirane opreme. Od radarskih te
leskopa do jednostavnih kemijskih epruveta i menzura,
dizajn je uvijek zaostajao. to je s potrebama starijih i
senilnih? Trudnica i gojaznih? Otuenih mladih ljudi irom
svijeta? to je s dizajnom u transportu (injenica da je
ameriki automobil, poslije otkria mitraljeza, najefikas
nije sredstvo za ubijanje, ne bi smjela biti razlog uspavanosti na lovorikama), prometnim vezama i procesu pro
bijanja u prometnoj guvi?
Zar jo uvijek dizajniramo za manjinu? injenica je da
smo svi mi u jednoj ivotnoj fazi djeca i da nam je nao
brazba potrebna itava naeg ivota. Gotovo svi mi posta
jemo odrasli, sredovjeni i stari. Svima su nam potrebne
usluge i pomo profesora, lijenika, zubara i bolnica. Svi
mi imamo svoje specijalne grupe potreba, svi mi ivimo
u zemlji u razvoju naeg uma, bez obzira gdje smo geo
grafski ili kulturno locirani. Svima nama potreban je
transport, prometne veze, proizvodi, alati, sklonita i odje
a. Moramo imati istu vodu i zrak. Kao bioloka vrsta
trebamo zadovoljiti izazov istraivanja, obeanja svemira,
znatielju ispuniti znanjem.
Ako nakon svega rezimiramo u cjeloviti zadatak sve naoko
beznaajne sitnice na posljednjih nekoliko stranica, ako
kombiniramo sve te specijalne potrebe, ustanovit emo
da ipak dizajniramo za veinu. Samo onaj industrijski
dizajner, zadovoljan stilom ivota sedamdesetih godina
ovog stoljea, koji izmilja trivijalnosti za trite bogatih
drutava, uistinu dizajnira za manjinu.
emu ova polemika? to je odgovor? Ne samo za slijedeu
godinu ve za budunost, i ne samo u jednoj zemlji, ve
u itavu svijetu. U toku ljeta 1968. otkrio sam jednu finsku
rije koja vue korijen iz vremena srednjeg vijeka: kymmenykset. Znaenje joj je potpuno isto kao srednjovjekov
ne crkvene rijei tithe (desetina). Desetina je bila vrsta
poreza u naravi: seljak bi izdvajao 10 posto svog uroda
6 Papanek: Dizajn za stvarni svijet

81

za siromane, bogata se krajem godine odricao 10 posto

svog prihoda da nahrani one kojima je to bilo potrebno.
Mi kao dizajneri ne moramo davati novac u vidu kymmenykseta ili desetine. Mi kao dizajneri moemo pomoi
dajui samo 10 posto svojih ideja i talenata za 75 posto
ljudskog roda kojemu je potrebna pomo.
Uvijek e biti ljudi poput Buckminstera Fuller a koji e
provoditi 100 posto svog vremena dizajnirajui za potrebe
ljudi. Veina nas to ne moe raditi u tom omjeru, ali sam
uvjeren da i najuspjeniji dizajner moe izdvojiti jednu
desetinu svog vremena za stvarne potrebe ljudi. Nevano
je kako e funkcionirati taj mehanizam: etiri sata na sva
kih etrdeset, jedan radni dan na svakih deset ili najidealnije, da se svaka deseta godina provede kao neka vrsta
subotarskog dizajniranja za ljude umjesto dizajniranja za
novac.
Mada jedinstvena pohlepa dizajnerskih biroa onemoguava
takav profil dizajna, studentim a bi barem trebalo dati po
drku da rade na taj nain. Jer, upuujui studente na
nova podruja angamana, moemo postaviti drukije si
steme razmiljanja o problemima dizajna. Moemo im po
moi da razviju onu vrstu socijalne i moralne odgovornosti
koja treba dizajnu.
Problema ima posvuda. Za ljevoruke se nikada nije dizaj
niralo (vidi esto poglavlje). Zatitni radni ljemovi dobili
su naziv po svojoj funkciji zatite glave. No, ta su pokri
vala za glavu nesigurna i nedovoljno ispitana u pogledu
apsorpcije kinetike energije. Kad sam nedavno nabavljao
nekoliko zatitnih ljemova, primijetio sam da su mnogi
opremljeni uputstvima za ienje, podeavanje na eljenu
veliinu i slino. elio bih navesti citat iz reklamnog letka
za sigurnosni ljem to ga je proizvela tvrtka Jackson
Products i Warren, Michigan:
UPOZORENJE: Ovaj ljem prua ogranienu zatitu. On
smanjuje uinak sile predmeta koji pada na vrh ljema.
Treba izbjegavati da ljem doe u doticaj s energetskim
elektrinim vodovima (otvorenim icama) ili opremom. NE
MIJENJAJTE I NE MODIFICIRAJTE ljem, odnosno priguni sistem.
82

Kontrolirajte redovito i zamijenite priguni sistem ili ljem

im se primijete znaci oteenja.
Gore navedeno UPOZORENJE vrijedi za sve industrijske
zatitne ljemove i kape, bez obzira na proizvoaa (pod
vukao autor).
Svi prospekti zatitnih ljemova imaju to upozorenje,
pisano gotovo istim rijeima.
Gotovo su dva milijuna zatitnih naoala koje se godinje
proizvedu u Sjedinjenim Dravama nesigurne lee se
lagano oteuju, mogu se rasprsnuti, a veina ih pod udar
cem rasijee nos. Takozvane jake cipele dizajnirane da
zatite prednji dio stopala od gnjeenja uslijed pada krho
tina, ne apsorbiraju dovoljno kinetiku energiju da bi mo
gle korisno posluiti; kapica povrh prstiju puca ako na nju
padne mala elina motka s visine od jednog metra. Mnoge
kabine kamiona za duge pruge toliko vibriraju da za 4 do
10 godina potpuno unitavaju ovjekove bubrege. Lista
propusta mogla bi se nastaviti u beskonanost.
Bilo je vrijeme, prije nekoliko milijuna godina, kad je
bezimeni peinski ovjek ubio zeca, pojeo ga u svojoj pe
ini i bacio kosti na zemlju. ena ga je sigurno molila da
kosti baca izvan peine, kako bi ostala ista i uredna. Vre
mena su se promijenila. Svi se mi zajedno danas nalazimo
u istoj peini i vie nema mjesta za bacanje otpadataka.
Ili, da to promijenimo u mnogo smiljeniju metaforu, svi se
mi nalazimo na malom svemirskom brodu koji se zove
Zemlja, promjera 9.700 milja i letimo oceanima prostora.
To je malen svemirski brod i 50 do 60 posto populacije
ne moe pomoi u njegovu upravljanju, ak ne mogu po
moi ni sebi da preive, ali ne svojom krivicom. Glad i
bijeda tjeraju nejaku djecu da jedu boju sa zidova, umirui
zatrovani olovom u getima Chicaga i New Yorka. Djeca u
Los Angelesu i Bostonu umiru od ujeda zaraenih takora.
Pogreno je i neprihvatljivo liiti se intelektualnog poten
cijala ijednog pojedinca na naem svemirskom brodu.
Imuni rijetko shvaaju da se u proteklom desetljeu raz
lika izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju produbila
vie nego ikada prije u historiji. Ta je razlika porasla vie
u posljednjih godinu dana nego u toku prethodnih devet
83

godina. Ponor to dijeli one koji imaju najveu mo i ba

caju hranu i onih koji to nemaju, neprestano se poveava,
a sve je vie i vie ljudi u grupaciji koja nema. Otok Mau
ritius je godine 1941. imao populaciju od 226.000; smrtnost
je iznosila 36 na svakih 1.000 ljudi. Do 1955. na M auritiusu
je ivjelo 648.000 ljudi ne uzimajui u obzir imigraciju.
Preko javnih zdravstvenih ustanova stopa smrtnosti se
smanjila: 12 na svakih 1.000. Ova slika e se jo drastinije
izmijeniti. Moe se procijeniti da e poveanom stopom
nataliteta i smanjenim mortalitetom, ovaj mali otok godine
2000. imati stanovnitvo od preko milijun ljudi. Ljudi koji
e morati ivjeti, jesti i troiti odreeni minimum dobara.
Mauritius ima malo poljoprivrede i nikakvu industriju.
Uzimajui ovaj otok kao prim jer, moemo uoiti neke od
stvarnih potreba (koje su tinjale milijun godina), koje
su se prvi put poele oslobaati.
Sve ovo namee pitanje vrijednosti. Ako je dizajner do
voljno moan da mijenja ovjekov alat i okolinu, da posta
vi ubojstvo na industrijsku osnovu, namee to velike mo
ralne i drutvene odgovornosti. Pokuao sam pokazati i
njenicu da poklanjanjem 10 posto vremena, talenta, vje
tine, dizajner moe pomoi. Ali gdje pomoi? Gdje su
stvarne potrebe?
Poetkom pedesetih godina imao sam sreu da vodim du
gotrajnu korespodenciju s pokojnim drom Robertom Lindnerom iz Baltimorea. Zajedno smo radili na knjizi Krea
tivnost protiv konformizma, a naa je suradnja prekinuta
njegovom preranom smru. elio bih navesti opiran citat
iz predgovora (str. 36) njegovoj knjizi Recept za po
bunu koji se odnosi na njegovu koncepciju vrijednosti:
Kraj ovjekova prouavanja sama sebe ne moe biti dru
go do shvaanje punog potencijala svojega bia i elje da
nadvlada trostruka ogranienja koje mu je nametnula sud
bina, bog ili puka sluajnost. Ljudska su bia zatvorena u
elinom trokutu koji predstavlja pravu pravcatu zatvor
sku eliju. Jedna je strana trokuta medij u kojem moramo
ivjeti, druga je oprema koju posjedujemo, ili je moemo
izmisliti; trea je injenica naa smrtost. Svi napori, i
tavo bie, usmjereni su na eliminiranje stranica ovog zat
vora. Ako postoji smisao u ivotu, on mora biti usmjeren
84

prema ruenja stranica trokuta koje ograniavaju ljudska

bia, da se provali u nov nain egzistencije gdje takvo
trojstvo ogranienja vie ne postoji. To je konana svrha
kojoj tee i pojedinci i vrste; to je konani cilj prema
kojemu tei rasa; to je konani cilj koji ivotu daje smisao
i sadraj.
Izvan igre rijei filozofa u konanoj analizi, sve to ovjek
ini pojedinano ili u organizacijama koje gradi ima
kao svoj cilj nadvladavanje jednog, dva ili sva tri aspekta
ovog osnovnog trokuta ogranienja. Ono to nazivamo pro
gresom, nije nita drugo ve sitne pobjede nad jednom ili
svim stranama trokuta, koje postie svaki ovjek ili svako
doba. Stoga je progres u ovom i jedinom moguem smislu
mjerljiv, prema toj mjeri mogu se procijeniti i valorizirati
stvari kao to su egzistencija linosti, aktivnost i ciljevi
grupe, ak i kulturna dostignua.
Dosad jo neproraunati mileniji za vrijeme kojih ovjek
nastava Zemlju svjedoci su njegovih kontinuiranih, juna
kih napora da se spasi iz trokuta koji ga sputava. Nesmi
ljeno i neravnopravno on se tokom stoljea borio i napokon
osvojio medij svojega prebivalita, a sada ve stoji na od
skonoj dasci prema zvijezdama. Danas, kada vie nije
vezan za zemlju i kada je ak uspio opustiti lance graviteta, moe se osvrnuti da prebroji svoje pobjede. Podlegli
su mu elementi, pa i prirodne barijere prostora i vremena.
Neko sputan na uzanom podruju, vezan visinom drvea
na koje se mogao penjati, daljinom do koje su ga mogle
nositi noge, vidikom kojega je mogao obuhvatiti njegov
pogled, daljinom do koje je sezao njegov glas, dohvatom
njegovih ruku i otrinom ostalih ula neko zastraena
rtva svake opasnosti po egzistenciju koju nestalna Priroda
ima u svom katalogu danas je on gospodar svih tih sila
koje bi ga drale svojim sunjem zauvijek. Dakle, jedan
se eljezni zid njegove elije stanjio i kroz pukotine i otvo
re koje je u njemu nainio, do njega su dopirale daleki
vjetrovi slobode i dozivajui sjaj vanjskih svjetova.
Slina je i druga strana trokuta ogranienja nametnuta
biolokim ustrojstvom ljudskih bia korak po korak u
neprestanoj, ustranoj borbi, ovjek pobjeuje. Uglavnom
je to bio proces irenja, obiljeen oblikovanjem alata da
85

bi se usavrila funkcija udova, osjetljivou specijalizira

nih ekstrem iteta i efikasnou svih ostalih dijelova i orga
na koji ine ljudsko tijelo. Na tom su podruju pobjede
bile od neprocjenjive vrijednosti. One su se nagomilale do
te mjere da kidaju vanjsku opnu koe koja nas obavija,
ak do stupnja na kojem proizvodi ruku i mozga kao
to je sluaj kod gigantskih kompjutora i drugih uda na
eg doba daleko nadilaze kapacitete svojih kreatora. I,
konano, u pogledu posljednje strane trokuta, dok dani
naih godina jo uvijek traju samo koliko i mig na blagom
licu vjenog sata, dug ivot ako ne i besmrtnost ve su
vie nego obeanje.
Prim jena znanja jasna je unato turobnim morama kroz
koje istraiva mora kriti put u traenju reda i smisla.
Znanosti i umjetnosti poput individualnog ivota ov
jeka sva nastojanja i pokuaji, usmjereni ostvarenju
ovjekova potencijala i krajnje koristi za evolutivni pro
dor koji e uslijediti kada se zidovi trokuta koji sputava
napokon sravne sa zemljom. Stoga se vrijednost pojedine
nauke, cjelokupne discipline ili umjetnikog djela moe
staviti na zdjelicu vage i procijeniti.
Slino kao to smo u prvom poglavlju napravili estero
struki kompleks funkcija da bismo ocijenili dizajn, sada
moemo ukljuiti trokut ogranienja i iskoristiti ga kao
prim arni filter za odreivanje socijalne vrijednosti dizajna.
Iako se o amerikom automobilu mnogo govori u jednom
od slijedeih poglavlja, moemo ga i sada uzeti kao objekt
za demonstraciju.
Prvi su automobili nadvladali jedan od tri zatvorska zida
trojstva. Automobilom se moglo stii dalje i bre nego to
je to ovjek mogao na vlastitim nogama, a osim toga se
mogao prevoziti teak teret. Ali danas je ve automobil do
te mjere optereen lanim vrijednostima da je postao napuhnut simbol statusa, vie tetan nego koristan. On guta
i isputa veliku koliinu para koje uzrokuju rak, prebrz je,
uludo troi sirovinu, nespretan je i ubija u prosjeku 50.000
ljudi godinje. Radnim je danom u vrijeme najvee guve
potrebno najmanje sat vremena da se od East Rivera stig
ne do Hudsona u 42. ulici: ovjek to pjeice moe proi za
samo dio tog vremena. Prom atrajui te aspekte, automobil

podupire zid mortaliteta u trokutu; komparacijom su nje

gove prednosti postale zanemarive.
Meutim, automobil je samo jedan primjer. Na slian se
nain sve to je ovjek dizajnirao moe procijeniti.
Knjiga K. G. Pontusa Hultena, pod nazivom Kako e iz
gledati stroj na kraju mehanike ere, izvanredno je djelo.
Izdvojit emo dva citata:
Proizvodnja artikala koji zapravo nikome nisu potrebni,
ve samo zauzimaju prizemlja svih velikih robnih kua,
samo je jedan od mnogih vanjskih simptoma neeg bitno
pogrenog u svijetu prekomjerne proizvodnje i nedo
voljne ishranjenosti. Da bi se odrala prekomjerna proiz
vodnja, a da se pritom izbjegnu tekoe oko prodaje
proizvoda, potrebno je da se negdje permanentno vodi
namjeran unitavajui rat. Danas se u svijetu troi preko
150 milijardi dolara godinje za stvarno ili potencijalno
unitavanje ivota i dobara, u usporedbi s oko 10 mili
jardi dolara godinjeg transfera kapitala iz bogatih u siro
mane zemlje od kojih velik dio opet otpada na vojnu
pomo.
Na slijedeoj stranici Hulten nastavlja:
Vjerojatno najvei politiki problem s kojim se svijet
danas suoava jest razlika izmeu pojedinih podruja u
odnosu na njihov tehnoloki razvitak. Mnogi dijelovi Evro
pe i Amerike ve naputaju mehaniko doba da bi uli u
elektronsko, dok vei dio Afrike, na primjer, tek poinje
s industrijalizacijom.
Do izvjesne je mjere era mehanizacije, izgleda, vezana za
eru kolonijalizma. Obje su dosegle kulminaciju u devet
naestom stoljeu; obje su zasnovane na instinktu za eks
ploataciju. Svijet je usmjeren na otkrivanje i kultiviranje
sirovina kojima su se punili strojevi. Vladajuim je sna
gama rijetko padalo na um da bi ljudi na ijoj se zemlji
nalaze te sirovine i koji prolijevaju znoj da ih stvore, tre
bali imati znatne koristi i beneficije od toga. Kadgod bi
domoroci pravili ozbiljnije probleme, uobiajena reakcija
je bila da se poalje topovnjaa.
87

Do godine 1950. u Africi su bile samo etiri nezavisne

zemlje; danas ih ima vie od etrdeset. One su politiki
svjesne i krajnje nacionalne, ali tehnoloki potpuno neraz
vijene. Industrijska je proizvodnja u itavoj Africi (izuzi
majui Junu Afriku) zapravo manja nego u vedskoj sa
moj. Ukoliko se strane vlade i privatne korporacije ne
ujedine s afrikim narodima u opem i dugoronom pro
gram u industrijskog razvoja, socijalni i politiki rezultati
vjerojatno e biti eksplozivni.
Dopustite mi da ovo dopunim s nekoliko vrlo konkretnih
prim jera (Amerikancima bi dobro inilo da ih se naveer,
prije poinka, sjete): Prodajna cijena jednog automobila
aston m artin DB odgovara cijeni 14 stanica za hitnu
pomo u Treem svijetu. Novana sredstva angairana na
usavravanju Fordova modela maverick (samo jednog od
mnogih modela) omoguila bi izgradnju tehnikih kola u
cijeloj Africi. U Japanu je nedavno industrija fotoaparata
proizvela Nikon Photomic FTN s automatskom eksponaom. Cijena ove kamere (s uobiajenim priborom) od
govara cijeni 8 ribarskih amaca na Junom Pacifiku.
Napokon, Nikon FTN naveliko se prodaje fotograf ima-am aterim a koji ga jednostavno zam jenjuju za prologo
dinji Nikon F (bez m jeraa eksponae). Obje kamere
daleko nadilaze najnorm alnije zahtjeve amaterske foto
grafije, naroito nakon uvoenja novih savrenijih kolor-filmova. Svi mi znamo da amerika domaica troi godi
nje mnogo vie na kozmetike salone i sredstva za uljepavanje nego to nacija troi na naobrazbu. Moda smo
neto manje svjesni injenice da ubojstvo jednog Vijetnamca stoji 50.000 do 250.000 dolara.
to treba uiniti? I kako to moemo uiniti? Kao najbolji
odgovor moe posluiti serija primjera.
Jedan od nekoliko zaista vrijednih dizajna u svijetu na
mijenjen zemljama u razvoju izradila je u posljednjih 25
godina ekipa od 3 dizajnera iz raznih zemalja. Ovaj se
jednostavan ureaj za proizvodnju cigle koristi na slije
dei nain: blato ili zemlja spremaju se u posudu oblika
cigle, slijedi jak pritisak teke poluge, a rezultat je odlina
cigla od nabijene zemlje. Ovaj ureaj omoguava lju
dima da proizvode cigle u koliinama koje su im pot

rebne 500.000 komada dnevno ili samo 2 na tjedan. Od

takvih cigli napravljene su kole, kue i bolnice irom
June A m erike i ostalih krajeva Treeg svijeta. Danas u
Ekvadoru, Venezueli, Gani, N igeriji, Tanzaniji i mnogim
drugim dijelovima svijeta postoje kole, bolnice i itava
sela. Izum je velianstven: ljudi vie ne m oraju kisnuti, a
nastava je omoguena u krajevim a gdje to ranije nije bilo
mogue i gdje kole jo prije nekoliko godina nisu ni po
stojale. U reaj za proizvodnju cigli omoguio je izgradnju
tvornica i m ontiranje oprem e u podrujim a gdje se to
nikada u prolosti nije ni pokuavalo uiniti. To je drutve
no angairan dizajn koji odgovara stvarnim potrebama
ljudi u dananjem svijetu.

masFewbied teti
Jeftin edukativni televizor kojega e Afrikanci izraivati u
Africi. Dizajnirao Richard Powers, student univerziteta Purdue.

Za vrijem e m eunarodnog simpozija o dizajnu, odranog

1968. u gradu Jyvaskylau u Finskoj, sudjelovao sam kao
lan UNESCO-ve ekipe m eunarodnih strunjaka za di
zajn sa zadatkom da razvijem dizajn-rjeenje za Afriku.
Mnogi problem i ekaju rjeenje. Cirkulacioni je sistem u
Treem svijetu, a naroito u Crnoj Africi, vrlo lo.
Ljudi obolijevaju, je r se izmetine ne mogu uspjeno isprati;
sanitarni ureaji gotovo da i ne postoje. Nema dovoljno
vode, je r je zagaena talogom, protjecanjem kroz otvorene
jarke i nevjerojatno brzim isparivanjem . Voda nije pod

kontrolom i esto ispire dragocjenu plodnu zemlju. Navod

njavanje u selima jednostavno ne postoji. Ono to manjka
jest cijev, ili jo bolje jednostavan ureaj koji e omogu
iti proizvodnju dijelova cijevi u selu ili putem industrije
u kolibi. Dakle, zadatak je bio da se napravi stroj za
izradu cijevi. Stroj za proizvodnju cijevi kojega bi mogli
izraditi Afrikanci u Africi i koji bi koristio opem dobru.
Stroj (ili alat) koji e miomii privatni profit, udruene
organizacije, eksploataciju i neokolonijalizam.
Crnci iz sedam zemalja rekli su mi da je jedna od nji
hovih najveih potreba jeftin, obrazovni televizor. Televi
zor koji e se preko UNESCO-a distribuirati u afrike
drave, proizvoditi u Africi, uz koritenje domaih mate
rijala koliko god je to mogue, kao i lokalne radne snage,
Od njega ne bi smjele imati profit nikakve privatne kor
poracije Evrope ili Sjeverne Amerike.
Televizija je pronaena u Velikoj Britaniji i Americi prije
gotovo 40 godina. Budui da su to bile prve zemlje u koji
ma se pojavio televizor i zbog strukture njihova trita,
dizajn televizora je s tehnolokog aspekta ostao nerazvijen,
na najranijim razinama. Televizori u Sjevernoj Americi
razdvajaju sliku na 525 linija. Sovjetski televizori imaju
625, engleski 405 i 625, a francuski 819 linija. To znai da
su te slike jasnije i zahtijevaju od oka i mozga manje na
pora za itanje informacije. Jasno je da bi potpuno nov
televizor, namijenjen edukativnim potrebama trebao imati
vrlo veliki broj linija.
Provodei osnovna ispitivanja za takav televizor, moji di
plomirani studenti i ja otkrili smo mnoge stvari koje su
nas zapanjile i oduevile, a k i u visokociviliziranoj, tehno
loki naprednoj zemlji, kao to je Njemaka, televizori
imaju birae za 13 raznih kanala, mada se koriste samo 2.
U naem sluaju, kompletan mehanizam biraa moe se
jednostavno izbaciti jer mi radimo na jednokanalnom te
levizoru. Mogunost implozije ekrana poveava se estim
koritenjem dugmadi za ukljuivanje i iskljuivanje. Mi pla
niramo emitirati iskljuivo obrazovne emisije, tako da tele
vizor neprestano moe biti ukljuen. Potronja struje za
nemariva je zbog upotrebe tranzistora. Budui da je
televizor namijenjen tropskim uvjetima, inilo se da e
90

njegova ventilacija biti najvei problem. Otkrili smo da

je upotrebom integriranih kola, oslobaanje topline (toliko
neznatno da uklanja svaku potrebu za ventilacijom. Za
pravo montiranjem aluminijskih apsorbenata topline u
kuita televizora, odvodi se suvina toplina.
Nae je istraivanje moralo obuhvatiti klimatologiju, antro
pologiju, elektriku i elektroniku, gustou stanovnitva, pre
vladavanje pojedinih afrikih jezika u raznim podrujima,
teren (zbog transmisionih razloga), socijalni poloaj i mno
ge druge putokaze dizajna.
Nakon to smo otkrili, prilino kasno, u naem istraiva
kom radu da se prilino usavren, na tritu konkurentan
televizor (koji ukljuuje 36 kanala, automatsko ukljuiva
nje i iskljuivanje, unutarnje ventilatore i neuobiajenu
koliinu seksi stila) prodaje na tritu Sjedinjenih Dra
va po cijeni od 119,95 dolara (ukljuujui sve profite, trans
port i carinske dabine) ispitali smo i taj televizor. Usta
novili smo da radna snaga, proizvodni trokovi i utroeni
materijal kotaju japanskog proizvoaa manje od 18 do
lara. U uvjetima dananjeg afrikog znanja, tvornica i
distribucione mree, na se televizor moe izraditi za manje
od 9 dolara.
Na konani projekt kutije za televizor omoguit e i in
dustrijsku proizvodnju (po normi od 2.000 kutija dnevno
po stroju) i individualnu proizvodnju pojedinca uz seosku
cestu. ovjek Afrike sam e odluiti eli li napraviti 30
kutija dnevno ili jednu svakih nekoliko dana.
U vrijeme kad sam ovo pisao (prosinac 1970) uvoenje
kazeta s video-trakama u crno-bijeloj tehnici i koloru bilo
je samo pitanje vremena. S toga razloga pravimo novi
dizajn naega edukativnog televizora tako da e moi emi
tirati i te trake. Nema sumnje, da e naroito na podruju
naobrazbe, video-kazete radikalno izmijeniti razvoj Treeg
svijeta.
Uskoro e ovaj televizor po cijeni od 9 dolara, biti dovren
i predan UNESCO-u. On e se pridruiti naem radio-aparatu (dizajniranom za Indoneziju) cijena kojega je 9
centi.
91

Ima mnogo naina da se radi za potrebe nerazvijenih ze

m alja i zemalja u razvoju. Najjednostavniji, najei i vje
rojatno najbjedniji jest da dizajner sjedi u svom uredu
u New Yorku, Londonu ili Stockholmu i da dizajnira stvari
koje e se izraivati recimo u Tanzaniji. U tom se sluaju
izrauju predmeti, poput suvenira, od domaih m aterijala
i uroenih vjetina uz pobonu nadu da e se prodavati u
razvijenim zemljama. Oni se prodaju, ali samo za kratko
vrijeme, jer dizajniranjem dekorativnih predm eta za kuu
i modnih artikala, mi jednostavno veemo ekonomiku te
zemlje za ekonomiku drugih zemalja. Dvije su mogunosti:
ako ekonomika bogatih zapadnih zemalja propadne, s njom
propada i ekonomska nezavisnost zemlje u razvoju. Ako
ekonomika bogate zapadne zemlje i dalje nastavi napre
dovati, s modnim sklonostima i predrasudama njezine po
pulacije jo e se vie m anipulirati, a kao posljedica toga
ekonomska e nezavisnost zemlje u razvoju opet propasti.
Drugi malo uspjeniji nain ukljuivanja dizajnera bio bi
da neko vrijeme provede u nerazvijenoj zemlji, radei
dizajn koji e zaista odgovarati potrebama tamonjeg sta
novnitva. To opet namee pitanje smiljenog angamana.
Jo neto bolji nain: da se dizajnera premjesti u nerazvi
jenu zemlju da tamo pouava dizajnere dizajniranju za
potrebe te nacije. Ali ni to nije idealna solucija.
Idealna je solucija prema sadanjem stanju stvari: dizaj
ner bi se preselio u neku zemlju i obavljao sve gore na
vedene poslove. Ali osim toga, on bi takoer nauio dizaj
nere kako da prenose svoje znanje i obuavaju dizajnere.
Drugim rijeima on bi postao sija sjemena iz kojeg bi
se razvili sposobni dizajneri iz redova domaih stanovnika.
Tako bi se u okviru najvie jedne generacije, za najmanje
pet godina, mogla stvoriti grupa dizajnera koji su najbolje
upoznati sa svojom kulturnom batinom, svojim nainom
ivota i vlastitim potrebama.
itav dizajn mora biti operativan. Jednako kao to je afri
ki televizor mnogo sloeniji posao od obinog televizora.
Njegova proizvodnja zahtijeva nova znanja domaeg sta
novnitva, mnogo radne snage, nove tvornice i nove pro
metne veze. Dizajn sam po sebi mora, kao to je to pri
kazano u gornjem primjeru, uvijek biti operativan.
92

potrona kultura*
dananjice
zastarijevanje,
trajnost i vrijednost
Ako elimo biti dizajnerima, moramo se odlu
iti hoemo li uiniti neto korisno, ili zarai
vati novac.

r. buckminster fuller

Po svoj prilici poelo je s automobilima. Boje, alat i ka

lupi koji se koriste u proizvodnji automobila istroe se
nakon otprilike tri godine. To je omoguilo proizvoaima
automobila u Detroitu da tempiraju raspored svog stilskog
ciklusa. Sitnije kozmetike promjene obavljaju se jednom
godinje; zbog potrebe da se preprave i ponovno dizajniraju
kalupi, vee se promjene stila ubacuju svake 2 i po ili 3
godine. Od kraja drugog svjetskog rata proizvoai automo
bila uvjeravaju ameriku javnost da je moderno i na nivou
* Autor upotrebljava termin Kleenex culture, aludirajui na papirne
maramice koje se tro&e i odbacuju. Dakle, kod nas bi to mogli nazvati
celex kulturom, (op. prevod.)

93

da se kola m ijenjaju m akar svake tri godine. Ova nepre

stana promjena dovela je do povrne izradbe i gotovo
nepostojee kontrole kvaliteta. etvrt je stoljea amerika
dravna administracija preutno odobravala ili ak davala
oduevljenu podrku ovom sistemu zastarijevanja. Neki od
ekonomskih i rasipnikih rezultata takve politike doku
m entirani su u ostalim poglavljima. Ono to je ovdje u
pitanju jest irenje ovog sistema: od mijenjanja automo
bila svakih nekoliko godina do tretiranja svega kao artikla
koji se odbacuje, i uvjerenja da je sve potrona roba, pa
ak da je i veina ljudskih vrijednosti prolazna i odbaciva.
Kad se ljudi nagovaraju reklamom, propagandom i dosa
ivanjem da odbacuju svoje automobile svake tri godine,
odjeu dva puta godinje, Hi-Fi ureaje svakih nekoliko
godina, svoje kue svakih pet godina (dok sam pisao ovu
knjigu, prosjena se amerika obitelj selila jednom u sva
kih 56 mjeseci), onda moemo i mnoge druge stvari sma
tra ti potpuno zastarjelim. Odbacivanje namjetaja, prije
voznih sredstava, odjee i raznih ureaja moe nas ubrzo
dovesti do uvjerenja da su brakovi (i ostale intimne veze)
isto tako stvari za odbacivanje i da se, na globalnom planu
zemlje, pa ak i itavi potkontinenti mogu odbaciti poput
papirnatih maramica.
Unato svojoj kretavoj i zastraujuoj bunosti knjiga
Proizvoai smea Vancea Packarda govori o forsiranom
umjetnom zastarijevanju i trajnosti proizvoda u pravom
svjetlu.
Ono to odbacujemo nismo uspjeli vrednovati. Ako dizaj
niramo i planiramo stvari koje e se bacati, posveujemo
premalo panje kod dizajniranja ili razm atranja sigurnos
nih faktora.
Osmog travnja 1969. Odjel za zdravlje Suffolka, drava
New York, podnio je izvjetaj o svojoj studiji kolor-televizora. Prouavajui televizore svih veliina, cijena i iz
vedbi, otkrili su da najmanje 20 posto kolor-televizora
emitira tetne rendgenske zrake na udaljenosti od 1 do 4
metra. Drugim rijeima, jedan od svakih pet televizora koji
su u upotrebi moe sterilizirati gledaoca, ili, nalkon dulje
94

upotrebe, izvrgnuti njegovu ili njezinu djecu genetskim

oteenjima.
Prvog travnja 1969. General Motors je povlaio svaki
sedmi automobil ili kamion na popravljanje tvornikih
greki, jer se pokazalo da su ta vozila sasvim nesigurna
na cesti.
Sud u Sacramentu dodijelio je vie od 750.000 dolara tui
teljima koji su preivjeli, zbog nemarnog dizajna benzin
skog rezervoara na modelu korvete. Sud u Los Angelesu
dodijelio je vie od milijun dolara nekolicini ljudi, zbog
folksvagenove loe stabilnosti na okukama.10
Dvadeset devetog lipnja 1967. Ernest Pelton, sedamnaesto
godinji igra ragbija kole u Sacramentu, Kaliforni ja, za
dobio je udarac u glavu. Depresija subkortikalnog sloja moz
ga bacila ga je u permanentnu komu. Ne oekuje se da e se
ikada povratiti svijesti. Medicinski trokovi za njegovo odr
avanje u ivotu procijenjeni su na preko milijun dolara.
Ovo navodim zbog toga to je Pelton nosio najbolji i naj
skuplji (28,95 dolara) zatitni ljem koji je dosad proizve
den. Svake se godine prodaje 125.000 tih ljemova, no jo
nikada nije napravljen test apsorpcije kinetike energije!
Zapravo, od 15 milijuna zatitnih ljemova, kapa i sport
skih ljemova, koliko ih se godinje proda u ovoj zemlji,
nijedan jo nikada nije provjeren u pogledu kinetike
energije!
Primjeri, skupljeni iz novinskih isjeaka tokom posljednjih
godina, nastavljaju se:
Mladi je paraliziran do kraja ivota jer se nenadano
ukljuila elektrina energija na njegovom tokarskom stolu;
Smrtno je stradala majka troje djece jer joj je u sudaru
automobila volan prignjeio grudni ko;
Kran goleme graevinske dizalice sruio se i pet obitelji
ostaje bez mueva i djece;
Ovi i slini sudski procesi rezultat su nelnstltucionaliziranog pokreta
potroaa, tzv. consumerism (konzjumerlzm). koji nastaje kao reakcija
na m anipuliranje tritem 1 potroaima. Cilj Je konzumerizma da po
vrati utjecaj potroaa na triStu 1 sprijei drutveno i Individualno
tetno ponaanje privrede. Jednim od prvih pobornika tog pokreta smat
ra se mladi ameriki advokat Ralph Nader koji Je postao poznat upravo
sudskim procesima protiv automobilske Industrije, (op. rec.)

95

est stotina ena (godinje) ostaje bez ruku pri punjenju

strojeva za pranje rublja;
Mlada djevojka, izlazei iz robne kue, formalno je sasje
ena na komade jer se velika staklena vrata nepravilno
okreu kada im na prag dospije komadi ljunka;
Pokvareni vlasnik rudnika ne primjeuje da za elinu
uad vrijede sigurnosni propisi: kabel puca i tri rudara
pogibaju;
Cisterna koja prevozi ugljini dioksid na 20C eksplodi
rala je usred grada Midwesterna;
Troje djece je paralizirano jer su se naglavake sputala
niz tobogan (tobogani su vrlo loe dizajnirani, ali nitko
ne obraa panju na potrebu da se napravi novi dizajn);
Gimnastiar je potpuno paraliziran je r je njegova hori
zontalna greda bila nestabilna;
Malo dijete ispija toksian preparat za ienje u doma
instvu slijedi mentalna zaostalost za itav ivot.
Vjerojatno je nemogue napraviti ak i najgrublju pro
cjenu broja smrtnih sluajeva i povreda, uzrokovanih
loim dizajnom. Meutim, ima nekoliko podataka od kojih
se moe poeti. Prema izvjetaju Savjeta za nacionalnu
sigurnost u prometnim nesreama godinje ubijamo pro
sjeno 50.000 Amerikanaca, a u invalide pretvaram o dalj
njih 600.000. Prema izvjetaju Dennisa Brackena (radio
slanica KNX, Los Angeles, studeni 1970) u Sjedinjenim
Dravama ubijamo ili ranjavamo nesigurnim igrakama
700.000 djece svake godine. Prema izvjetaju Nacionalnog
udruenja za bolesti srca, ivoti otprilike 50 posto svih
industrijskih radnika zbog sranih napadaja izazvanih
bunom opremom, skraeni su za pet ili vie godina. Nesi
gurni kuanski aparati uzrokuju 250.000 povreda i smrtnih
sluajeva godinje. ak i dizajn takozvane zatitne
opreme namee daljnje i jo vee opasnosti: Provje
reni izlazi za sluaj poara kao da imaju za svrhu da
ispre ljude koji ih pokuaju koristiti. Osam je tisua
ljudi umrlo na taj nain, u toku nekoliko godina, jer su
ostali u stupici mehanizma za izlaz.
96

Nedavno je kontrolna ploa na plinskim i elektrinim

tednjacima pomaknuta na stranju stranu. Objanjenje je
proizvoaa da e na taj nain mala djeca tee dosei
regulatore. Zapravo, trgovaki trik je u slijedeem: provlaei ice direktno kroz stranji dio pei, tednjaci se
mogu proizvoditi mnogo jeftinije, a prodavati mnogo
skuplje. Kontrolni ureaj, kao privlano zlo, jo uvijek
postoji i djeca se jednostavno trebaju popeti na stolicu
i nesigurno balansirati dok pokuavaju da se poigraju s
lijepim gumbiima. esto mogu pasti i opei ruke ili
lice. Dizajn-rjeenje bilo bd vrlo jednostavno: dvostruki
sigurnosni prekida, za ukljuivanje kojega su potrebne
obje ruke (slino prekidau za snimanje kod magneto
fona). Umjesto toga, proizvoai kuanskih aparata mame
publiku spretno izabranim rjeenjima kao to je to nedavno
vrhunsko dostignue tvrtke Hotpoint: penica koja svira
melodiju Tenderly kada je peenje gotovo (!).
(Budui da skupljam primjerke idioterija o kojima snivaju
moje kolege dizajneri, bio sam oaran s dva nova pro
izvoda to su se nudila 1970. tritu novogodinjih poklona.
Jedan je od njih bio elektrini, automatski selektor kra
vata za kunu upotrebu. Pritisnete seriju dugmadi navo
dei boju koulje, boju odijela i ostale prikladne podatke,
zatim se mali kotai pomie i pokazuje vam 6 ili 10 kra
vata koje odgovaraju vaem naroitom izboru boja. Ureaj
se montira s unutarnje strane vrata sobe, a isporuuje se
u modernistikom ili ranoamerikom stilu i stoji
samo 49,95 dolara. Drugi je, na alost, bio jo u razvojnoj
fazi 1970, ali su obeavali da e biti gotov do slijedee
Nove godine. To je elektronski selektor kravata, snabdje
ven kolorimetrom i memorijom koja poznaje itavu vau
garderobu. Nema vie potrebe da pritiete dugmad i
aparatu dajete pojedinosti o boji: umjesto toga, selektor e
vas dobro odmjeriti, pomno ispitati vau odjeu, a zatim
vam pruiti kravatu koja vam pristaje. ini se da emo
imati sreu da ga kupimo i bacimo za samo 300 dolara.)
Nema sumnje da pojam umjetnog zastarijevanja moe biti
smislen. Bolnike price za jednokratnu upotrebu, na pri
mjer, uklanjaju potrebu za nabavljanjem skupocjene opre
me za sterilizaciju. U nerazvijenim zemljama ili kli
matskim situacijama gdje je sterilizacija oteana ili ak
7 Papanek: Dizajn za stvarni svijet

97

nemogua, dobro e se iskoristiti itava serija kirurkih

i zubarskih instrum enata za jednokratnu upotrebu. Pelene
za bacanje svakako su dobro dole.
Ali kad se dizajniraju novi artikli za jednokratnu upo
trebu, dizajn-proces mora obuhvatiti dva nova para
metra. P rije svega, da li cijena artikla odraava njegov
efemeran karakter? Papirnate haljine po cijeni od 99 centi
o kojima smo ranije govorili izvrsno su rjeenje za promje
njivu modu i potrebe za vrijem e putovanja. Ali to nije
sluaj i s papirnatom haljinom od 149,50 dolara.
Drugi je param etar pitanje to se dogaa s odbacivim
artiklom nakon to je odbaen. Groblja se automobila
proteu uz nae autoceste od jedne do druge obale. No, i te
odvratne m rlje na pejzau imaju proces raspadanja
ranjem (strahovito spor) koji im ide u prilog, tako da e
se za pet ili dvadeset godina pretvoriti u prah. Nove
plastine mase i aluminij nee se raspasti, a pomisao da
emo do nosa biti zatrpani odbaenim konzervama piva
nije nimalo ugodna perspektiva za budunost.
Zbog toga e se u budunosti morati sve vie koristi bio-razgradivi m aterijali (npr. plastine mase koje zemlja,
voda ili zrak apsorbiraju). Kompanija Tetra-Pak koja
godinje distribuira sedam milijardi paketia mlijeka,
vrhnja i ostalih proizvoda, upravo radi na idealnoj, samounitavajuoj ambalai u vedskoj. Nov postupak, razvijen
u suradnji s Institutom za tehnologiju polimera u Stockholmu, ubrzava rastvaran je polietilenske mase. Stoga e
se odbaena ambalaa mnogo bre rastvarati, a da to
nema utjecaja na vrstou i ostala svojstva ambalae dok
je u upotrebi. Na tritu su se ve pojavile nove, odbacive,
samounitive boce za pivo pod nazivom rigello. Mnogo
vie od ovih vedskih eksperimenata morat e se uiniti
da bismo se spasili od zagaenja.
Sreom, danas je omogueno da se i na aktualnom procesu
polucije izazovu pozitivni rezultati. Rezultati nedavnog
istraivakog rada na dizajn-problemu, kojega su provela
dva diplomirana studenta, mogu posluiti kao dobar
primjer.
98

Poeli smo prouavanjem kukolja, iaka i ostalih biljaka

koje posjeduju mehanizme za kvaenja. Zatim smo
napravili umjetnu kukastu sadnicu, otprilike 40 cm duga
ku, izraenu od bio-razgradive plastike. Specijalno oda
brana plastina masa ima vijek trajanja od 6 do 8 godina.
Sve plastine povrine ovih tvorevina uronjene su u sje
menje sadnica i obavijene hidrotropskom otopinom gnojiva.
Ove makro-sadnice mogu se sloiti, ali su snabdjevene
oprugom za rastvaranje. Ima ih 144 u paketu. Kada se
paket otvori, makro-sadnice skau i poprimaju svoj
oblik, a pod pretpostavkom da ih ima dovoljno, neraz
mrsivo se isprepliu (vidi ilustraciju). Koncepcija je izu
zetno jednostavna. Iz aviona se moe spustiti na tisue
takvih sadnica u isuene predjele, neplodne pustinjske
zemlje. im su sputene, sadnice se otvaraju i meusobno
povezuju. Nakon prve kie ili ak znaajnijeg poveanja
vlanosti u zraku, sjemenke biljaka na povrini umjetnih
biljaka poinju klijati (potpomognute rastopinom gnojiva
kojom su obavijene). Makro-sadnice, uz pomo novoizraslih
organskih sadnica formiraju nizak, ali kontinuirani nasip.
(Takvi nasipi mogu teoretski biti neograniene duine i
visine od oko 20 do 30 cm. Pokusni nasip kojega smo
izgradili u isuenom podruju dug je 17 metara.)
Nasip koji se sastoji od makro-sadnica, vrsto spojenih
i ojaanih pravim, organskim raslinjem, poinje zaustav
ljati prve proljetne vode. Bilje, nanosi lia, zemlja i ostale
organske tvari zaustavljaju se na njemu; nasip raste. Za
3 do 6 sezona on naraste u kompaktno podruje vegetacije
irei podruje plodne zemlje. Pred kraj tog vremenskog
razdoblja bio-razgradiva plastina jezgra poinje nestajati
u okolnoj vegetaciji i zemlji i pretvara se u sredstvo za
gnojenje.
Erozivni ciklus zadran je i zapravo izmijenjen.
Faktori koji ine zastarjelost, odbacivost i samorazgradivost
iskoriteni su za ekoloku promjenu, a uinjen je i pokuaj
da se spase od propasti pustinjska podruja, uvoenjem
novog naina razmiljanja u dizajn i planiranje.
O ostalim slinim primjenama kao to su sprave za
gaenje umskih poara u obliku javorova sjemena, nami
99

je n jen e za je d n o k ra tn u u p o tre b u b it e vie govora u

sedm om i d evetom poglavlju.
D a se v ratim o p rim arn o j koncepciji drutva koje baca.
Uz poveano tehnoloko um jetno za starijev an je, zam jena
proizvoda novim , rad ik aln o poboljanim v erzijam a im a

Um jetni ici, dugi 40 cm, izraeni od biorazgradive plastine

m ase i obloeni sadnicama bilja i hranjivom otopinom. Nami
jenjeni promjeni erozivnih ciklusa u neplodnim podrujima.
Dizajnirali Jam es Herold i Jolan Traun, studenti univerziteta
Purdue.

100

svoj smisao. Na alost, na tritu dosad jo nije bilo

reakcije na taj novi faktor. Ako emo podvaljivati jue
ranje proizvode i aparate pod dananje, a dananje za
sutranje po sve ubrzanijoj stopi, onda cijena po jedinici
proizvoda mora odraavati tu tendenciju. Polagano se jav
ljaju dva naina za rjeavanje ovog problema.
Unajmljivanje umjesto vlasnitva sve je ea pojava. Ima
mnogo drava u kojima je jeftinije da se automobil unajmi
trogodinjim ugovorom, nego da se posjeduje. Ovaj sistem
ima prednost i za ovjeka koji daje kola na posudbu: on
se ne mora vie brinuti o trokovima odravanja, osigu
ranju, fluktuiranju vrijednosti na tritu itd. U nekim od
naih veih gradova mogue je unajmiti vee aparate kao
to su hladnjaci, tednjaci, strojevi za pranje suda, stro
jevi za pranje i suenje rublja, klima-ureaji i televizori.
Ovaj trend je jo izrazitiji u proizvodnim i uredskim
situacijama. Problemi odravanja i usluga ureaja u kom
pjutoru, istraivakom laboratoriju i uredima ine unaj
mljivanje opreme sve racionalnijim. Zakoni o porezu na
vlasnitvo u mnogim dravama pomau da princip pri
vremene upotrebe, radije nego permanentnog vlasnitva,
postaje sve prihvatljiviji za potroae.
Danas postaje potrebno potroaa uvjeriti u to da on za
pravo i sada vrlo malo posjeduje. Kue koje su u naim
predgraima u iroj okolini kupuju na 20 ili 30-godinje
zajmove, budui da se prosjena obitelj seli svakih 56
mjeseci, kao to smo prije vidjeli, prodaju se i preprodaju
bezbroj puta. Veina se automobila kupuje na trogodinji
kredit. Oni se obino prodaju 4 do 6 mjeseci prije nego
to je kredit istekao, pa se jo djelomino neisplaen auto
mobil prodaje. Pojam vlasnitva kakav se primjenjuje na
automobile, kue i vee kuanske aparate postaje u super-pokretljivom drutvu tek pitanje otmjene fikcije.
Ovo je uistinu nagla promjena u sferi vlasnitva. To je
promjena u stavu koju starija generacija smatra nezami
slivom (istodobno nisu ni svjesni koliko zapravo malo
i sami posjeduju). Ali ta moralna osuda nije zapravo bitna
i nikada to nije ni bila. Na prokletstvo imovine bacali
su anatemu religiozni lideri, filozofi i drutveni mislioci
kroz itavu historiju ovjeanstva. A svijest da stvari vie
posjeduju nas, nego mi njih, sve je prisutnija u mladih
101

ljudi. Naa je najvea nada odbacivanje koncepta drutva

koje je sretno s aparatima, orijentirano na robu i potro
aki motivirano i bazirano na gramzljivoj filozofiji kapi
taliste.
Drugi nain rjeavanja problema tehnolokog zastarije
vanja proizvoda lei u prestrukturalizaciji cijena na potro
akom tritu. U nedjelju 6. travnja 1969. The New York
Times objavio je reklamu za udoban naslonja koji se
napuhava (uvezen iz Engleske) a prodaje se po cijeni od
6,96 dolara {ukljuujui prijevoz, .porez i uvozne carine).
Za samo pet dana prim ljene su potanske i telefonske
narudbe za 60.000 stolica. Prije nekoliko godina su se na
tritu pojavile prigodne stolice izraene od plastikom
ojaana kartona, po cijeni koja se kretala izmeu 59 centi
i 1,49 dolara. Ti artikli koji su ujedinjavali beskorisnost,
dreee boje, mondeni dizajn, udobnost, fantastino nisku
cijenu, lakou i okirajue faktore uz mogunost nonalantnog odbacivanja, odgovaraju naravno mladim
ljudima i studentima u koledima. Ali njihova dopadljivost
nema utjecaja na vee i sreenije segmente potroaa.
Masovna proizvodnja i automatizacija trebale bi javnosti
pruiti vei broj jeftinih proizvoda. Ako se nastavi ovaj
trend, koji istodobno ne bi vodio zagaenju okoline, onda
je to dobro. Ako je potrebno daljnje opravdanje na moral
nim osnovama za ovo potroaki raspoloeno drutvo, onda
se moe spomenuti novi trend koji se ve nazire. Kua
opremljena jeftinim plastinim priborom za jelo obino e
imati jedan ili dva komada umjetnike keramike. Papir
nata haljina po cijeni od 99 centi moe biti kompletirana
prigodno dizajniranim, posebno izraenim prstenom kojega
je zlatar specijalno kreirao za vlasnicu. Na jednoj od jefti
nih stolica (kupljenih prije nekoliko godina na rasprodaji)
nerijetko e se nai runo tkan jastui od 60 dolara (kup
ljen u cijenjenom obrtnikom duanu ili galeriji). Zapravo,
dananja renesansa zanata ima svoju osnovu u novcu koji
je, zahvaljujui manjoj cijeni robe iroke potronje, oslo
boen za kupovinu umjetnikih predmeta po narudbi
kupaca.
Ovaj trend ni u kojemu sluaju nije jo u punom zamahu.
Ali, ako pogledamo selidbu godine 1999, vidjet emo obitelj
102

koja u svoj automobil trpa kutije prepune umjetnikih

i obrtnikih predmeta, keramike, rukom tkanih jastuka,
tapiserija i knjiga, dok je gotovo sva takozvana metalna
roba ili vraena onom od koga je unajmljena, ili je
baena, da bi se zamijenila nanovo iznajmljenim ili jeftino
kupljenim aparatima i namjetajem.
Postoji jo jedan faktor kojega treba razmatrati. Indu
strijski se dizajn sve vie i vie polarizira u vanjsku deko
raciju, tj. stajling i integralni dizajn. Don Wallance u
svojoj knjizi Oblikovanje amerikih proizvoda, pravi
korisnu distinkciju izmeu stvari ija unutarnja struktura
i vanjski oblik ine cjelinu kao to su glinena zdjela
ili stolac od perploe, i stvari u kojih vanjski oblik samo
titi ili prekriva unutarnju strukturu ili mehanizam.
(Hladnjaci, radio-aparati ili lokomotive, u kojih se proces
konstrukcije razdvaja od procesa dizajniranja.) Ova razlika,
naravno, moe posluiti kao korisno sredstvo samo tako
dugo dok mi zadovoljno stojimo izmeu tih klasifikacija,
bez uoavanja podruja koja se ukrtaju, gdje te razlike
mogu biti nerazgovijetne.
Razmatrajui objekt u kojega i unutarnja struktura i
vanjski oblik ine cjelinu (kao to je lovaki no, alica
za aj, aa za vino ili velike kare) ini se da se svi mi,
i dizajneri i potroai, moemo sloiti u tome to sainjava
dobar dizajn. Bez mnogo tekoa moemo valorizirati
dizajn u esterostrukom kompleksu funkcija (objanjen
u prvomu poglavlju) i odluiti da li je on pravilan i
funkcionalan.
Promatrajui neke objekte u drugim kategorijama, u kojih
vanjski oblik slui samo kao prekriva unutarnje strukture,
za koju i dizajner i potroai misle da treba biti pokrivena
(kao to je djedov sat iz osamnaestog stoljea, dananji
toster, ili televizor), zaokupljaju nas sumnje u ispravnost
dizajna. itav taj problem vrlo je sloen i zapravo postaje
pitanje osobnog ukusa. Citirajmo ukratko odlomak iz
knjige Konzerve piva uz autoput, Johna A. Kouwenhovena:
. .. ukus moemo definirati kao onu vrst preferencije za
jedan ili drugi oblik, koja se javlja onda kada je oblik
neovisan o funkciji. Ili, da to kaemo drukije, ukus je
103

ona vrsta preferencije oblika koja logiki moe biti nelo

gina, a obino i jest takva. Ukus nema mnogo veze s
dizajnom avionskoga krila ili krila propelera, ali zato je
vrlo vaan za dizajn hladnjaka ili enske haljine.
esto se ponavlja argum ent da je dekoriran je opravdano
kao estetska potreba, da se prikrije sloen i zamren unu
tarnji razmjetaj ica, kanala, navoja, zavrtnja itd, koji bi
djelovali zbunjujue na promatraa. Meutim, ovaj je
argum ent pogrean. J e r za avion, trkai automobil ili hidrogliser, cjelokupni getalt esto ini objekt.
John Kouwehoven razm atra dva prilino razliita pojma
koji bi se mogli prim ijeniti na rije funkcionalnost. Jedan
je integralni (cjeloviti) dizajn koji se uglavnom odnosi na
prikladnost dizajna za alat, m aterijal i prim jenu i tei
jednostavnosti i onomu to Horatio Greenough naziva
ljepotom esencijalnosti. D ekoriranje ili pokrivanje
druga je vrsta funkcionalnosti, koja ini se ima manje
veze sa strukturom objekta, nego sa strukturom psihe
dizajnera i potroaa. Hirovito se moe prikloniti baroku
ili jednostavnosti. Kouwenhnoven sugerira da tu vrstu
funkcionalnosti zovemo uspjeno ambalairanje, pa neka
na tomu i ostane. U svakom sluaju ini se da se cjelo
kupan pojam stajlinga uklapa u ovu kategoriju.
Ovakva je podjela dizajna u direktnoj vezi s umjetnim
zastarijevanjem, trajnou i vrijednou o kojima smo ve
govorili. Manipulacijom stajlingom ili pokrivanjem moglo
se stvoriti umjetno nezadovoljstvo potroaa na modernom
ili mondenom nivou. Upravo bi to mogla biti ona vrsta
dizajna na koju je Bili Blau ciljao u asopisu Fortune
(veljaa 1968) kada je prognozirao propast podruja dizajna.
Jer, tehnologija je dostigla detroitske moderniste i dizajn-kozmetiare. Uz poveanu inventivnost, ubrzanu tehno
loku promjenu i vei naglasak na sistemu ukljui-iskljui, itav proizvodni lanac postaje za vrlo kratko
vrijeme potpuno zastario i potpuno ga potiskuje nova gene
racija tehnolokisavrenijih proizvoda.
Ako rezimiramo reeno, dolazimo do zakljuka da su neki
aspekti nae potrone kulture neizbjeni i, zapravo, korisni.
Meutim, dominacija je trita dosad spreavala razvoj
racionalne strategije dizajna. Oito je jednostavnije pro
104

davati artikle prolaznog karaktera nego artikle koji su

dugotrajni, a industrija je uinila malo ili gotovo nita
u odluivanju to bi trebalo baciti, a to ne. Osim toga
mnogo je ugodnije (za vlasnike i potpredsjednike kompa
nija zaduenih za prodaju), prodavati stvari koje se brzo
bacaju, a prodaju se po cijeni trajnih proizvoda. Dvije
alternative postojeeg sistema cijena, unajmljivanje ili
nie cijene u kombinaciji s povratkom potroaevih inve
sticija prodajom ili zamjenom modela jo nisu istraene.
Tehnoloke inovacije napreduju sve ubrzanijim tempom,
a sirovina je sve manje. Nije stoga naodmet primijetiti da
je za tiskanje jednog broja nedjeljnog New York Timesa
potrebno 850 aikri kanadske drvene grae. Tomu se moe
dodati: nedjeljno se izdanje New York Timesa pro
daje za 50 centi i sadri vie papira i tipografije nego
neilustrirani roman koji se prodaje po cijeni 7,95 dolara.
Dok Times donosi oko 500 fotografija i crtea, u
svom nedjeljnom izdanju, roman toga nema. Uvezivanje
knjige stoji u prosjeku 22 centa po knjizi. (Grad New
York troi otprilike 10 centi po primjerku novina da se
svakoga tjedna oiste odbaeni primjerci nedjeljnog New
York Timesa.)
Ostaje pitanje da li je strategija dizajna d marketinga u
ovim podrujima mogua u sistemu kapitalizma. Ali, oito
je da se u svijetu potreba moraju pronai odgovori na to
pitanje.

105

nadriljenitvo
i talidomid
m asovna d o k o lic a
i pom o darstvo pre
b o g a to g drutva
Na je neprijatelj samozadovoljstvo koje mora
biti uklonjeno prije nego bilo to moemo
nauiti.

mao ce tung

U redu: dizajner mora biti svjestan svoje drutvene i

moralne odgovornosti. Jer, dizajn je najmonije sredstvo
to ga ovjek posjeduje i kojim moe oblikovati svoje pro
izvode, svoju okolinu i indirektno, samoga sebe; on mora
analizirati prolost isto tako kao i posljedice svojega dizajn-rjeenja u predvidljivoj budunosti.
Posao je mnogo tei kada je svaki dio dizajnerova ivota
unaprijed uvjetovan trinom orijentacijom, diktiran pro
fitom u sistemu kakav je u Sjedinjenim Dravama. Radi
kalne izmjene manipuliranih vrijednosti vrlo je teko
postii.
106

Postoje vrlo sretne nacije, s obzirom na svoju geografsku

poziciju i historijske okolnosti, koje danas pokazuju vie
duha, a mnogo manje dre do moralnih principa. Ne bih
nazvao te nacije sretnima unuto svim vanjskim znacima
njihova prosperiteta.
Ali, ak ako su bogati optereeni nedostatkom ideala, onima
koji trpe neimatinu ideal je osnovna ivotna potreba.
Tamo gdje ima mnogo kruha i malo ideala, kruh nije
zamjena za ideal. Ali tamo gdje kruha nema, ideali su
kruh. (Jevgenij Jevtuenko, Mladenaka autobiografija.)
itav je dizajn neka vrsta naobrazbe. On moe biti nao
brazba u smislu uenja ili pouavanja u koli ili univer
zitetu, ili to moe biti naobrazba kroz dizajn. U drugom
sluaju dizajner pokuava naobraziti svojega klijenta pro
izvoaa i ljude na tritu. Zato to je u veini sluajeva
dizajner bio upuen (ili se mnogo ee sam upuivao) na
proizvodnju igraki za odrasle i cijeloga potpurija svje
tlucavih, napirlitanih, beskorisnih naprava, pitanje odgo
vornosti je vrlo teko postaviti. Mlai svijet, tinejderi
i adolescenti propagandom su dovedeni u situaciju da
kupuju, sakupljaju, a ubrzo iza toga odbacuju skupi
kart. Vrlo je rijetko da mlai ljudi nadiu ovu vrstu
doktrine.
Zapaena se pobuna protiv toga, meutim, dogodila prije
nekoliko godina u vedskoj, kada je 10-dnevni tinejderski sajam, elei unaprijediti proizvode na tinejderskom
tritu, bojkotiran tako da je poslovno gotovo bankrotirao.
Prema izvjetaju vedskog lista NOW (br. 12. 1968), velik
broj mladih ljudi odupro se onomu to smatraju preko
mjernom potronjom odravi svoj vlastiti anti-sajam,
gdje je parola dana bila Do avola, ne, mi ne emo
kupiti! Toga velikog dana autobusi su skupljali mlade
po Stockholmu i odvozili ih u eksperimentalna kazalita,
koja su imala na programu politiki angairane filmove
teme kojih su bile glad u svijetu, zagaenost i droge, a
diskusija se vodila u radnim grupama. Po miljenju ovih
mladih ljudi tinejderski sajam bio je poetak sistemat
skog plana za eksploatiran je mladih Evropljana dovo
enjem u situaciju da ele vie odijela, automobila i
starudije.
107

Ali veani (jo jedanput) su prije izuzetak nego pravilo.

Zanimljivo, ideja istog dizajna i m oralna neutralnost
dizajnera uvijek se pojavljuje tek kad dizajneri ostvare
slubeni status, kad su dobro plaeni i cijenjeni. To je
izgleda pokuaj da se potvrdi identitet dizajnera i da ga
se zatiti od slubenoga mijeanja menederskih grupa
cija; na nesreu, to je istodobno samozavaravanje i prevara
na raun javnosti. Parafrazirajui slobodno Paula Goodmana u njegovu djelu Kao osvojena pokrajina u Ame
rici se danas m ilijarde dolara za nauku i dizajn troe za
istraivanje nasumce odabranih problema ili pak speci
jalnih proizvoda. Od priblino 20 m ilijardi dolara koje
vlada i korporacije daju za istraivanje i razvoj, vie od
90 posto namijenjeno je dizajniranju hardwarea za pro
izvodnju. Korporacije deseterostruko poveavaju cijenu
zbog, kako oni kau, plaanja osnovnih projekata, ali velik
dio istraivanja ima za cilj da pretekne patente ostalih
tvrtki. Teko je vjerovati da je ova vrsta nauke i dizajna
nezainteresirana i da oni koji unapreuju nauku i dizajn
ne koriste presti dizajna i nauke. Goodman zakljuuje:
Ja sam uo izvanredne znanstvenike na prim jer na
Kalif orni jskom institutu za tehnologiju kako spominju
svoju grinju savjesti zbog toga to od vlade na prevaru
uzimaju novac za koji znaju da se NEE isplatiti onako
kako to vlada eli!
Bilo bi pouno pogledati to bi se dogodilo kada bi se sve
moralne i drutvene obaveze skinule i s dizajnera i s pro
izvoaa. to kada bi se reklamiranju, dizajnu, proizvodnji,
istraivanju trita, kompleksu profiterstva dale slobodne
ruke? Kako bi .uz pomo pitomih uenjaka u psiholo
giji, inenjeringu, antropologiji, sociologiji i medijima mi
jenjali ili razarali lice zemlje?
Prole godine, s namjerom da ilustriram to bi se dogo
dilo kada dizajneri ne bi imali nikakve ograde, napisao
sam satirini lanak, kao pokuaj da pokaem kako kom
binacija neodgovornoga dizajna, mukoga ovinizma i sek-

Rezultat neodgovornog dizajna lutka za napuhivanje kao

iva.
108

sualne eksploatacije moe biti krajnje destruktivna. Pod

naslovom Lolita-projekt lanak se pojavio u travnju
1970. u izdanju asopisa The Futurist (str. 5255). Moja
se satira bavila prijedlogom da u drutvu, koje na ene
gleda kao na objekte seksualnog zadovoljavanja, zapone
proizvodnja i prodaja artificijelnih ena. Te plastine ene
bile bi animirane, grijane, program irane da reagiraju, a
prodavale bi se po cijeni od 400 dolara u irokom asorti
m anu boja kose, nijansi tena i rase. Sugerirana su takoer
i neka usavrenja asortimana koja bi nudila specijalne
slube za proizvodnju, na prim jer ena visine 19 stopa,
pokrivenih koom gutera, opremljenih sa 12 dojki, 3 glave
i program iranih da budu agresivne.
Na moje veliko iznenaenje, poeo sam prim ati veliku
korespondenciju kao posljedicu svojega lanka. Doktor psi
hologije na H arw ardu pisao mi je etiri puta u vezi dobi
vanja licencije za poetak proizvodnje. Industrijski dizaj
neri iz mnogih zemalja jo uvijek mi piu, nudei mi novac
za partnerstvo s njim a za poetak proizvodnje Lolita.
Jedna kompletna, velika plastina lutka (koja se vedskoj
tampi i meni uinila slina Jackie Kennedy Onassis), sada
je priprem ljena za trite, s kosom u tri boje, po cijeni od
9,95 dolara (oglas je reproduciran u ovoj knjizi). U vrijeme
pisanja ove knjige, prosinca 1970, asopis Esquire objav
ljuje opis takve ene uz vjeto krivotvorenu kolor foto
grafiju.
Moj lanak o plastinoj eni bio je samo malo pretjerana
projekcija uobiajenih metoda i prakse prodaje!
Iskoritavanje dizajn-projekta u politikim aspiracijama,
zabiljeeno je u knjizi Jay Doblina Sto velikih dizajna
proizvoda. Godine 1937. je Adolf Hitler, svjestan fantas
tine propagadne vrijednosti, na visoko mjesto u listi na
cistikih prioriteta stavio dizajn automobila za svakoga.
Naredio je da se osnuje nova tvornica automobila Volks
wagen (narodna kola). Godine 1939. poela je radom tvor
nica VW u jo nepostojeem gradu, koji je kasnije nazvan
Wolfsburg:
Hitler je bio uvjeren da su veliki automobili jedina
vrsta automobila koja se u Njemakoj proizvodila u po
110

etku tridesetih godina dizajnirani za privilegiranu kla

su i da su stoga opreni interesima nacionalsocijalista. U
proljee 1933. on se sastaje s Ferdinandom Porscheom da
bi napravili nacrt automobila za mase malog automo
bila. Porsche, koji je godinama eksperimentirao s malim
automobilima, vidio je u Hitlerovom oduevljenju mogu
nost da ostvari svoj san. Porsche je u to vrijeme bio jedan
od najcjenjenijih inenjera automobila u Njemakoj. Kao
glavni inenjer za brojne automobilske kompanije, ukljuu
jui Lohner, Austo-Daimler, Daimler-Benz i Steyr, Porsche
je bio idealan za provoenje toga zadatka. On i Fiihrer
su se sloili da narodni automobil treba biti vozilo za
etiri putnika, sa zranim hlaenjem maine, da u prosjeku
troi galon goriva na 3540 milja i da mu najvea brzina
bude 70 milja na sat. Osim toga je Hitler zahtijevao da
njemakog radnika kupovina automobila treba stajati oko
600 dolara. Doznaena je svota od 65.000 dolara za pokrie
preliminarnih trokova; oko dvije godine kasnije Porsche
je dovrio prvi prototip automobila u svojoj radionici u
Stuttgartu.
U Sjedinjenim Dravama dizajn se ne koristi u politike
svrhe, ve besramno slui klijentima orijentiranim isklju
ivo na profit. A implicitan zadatak toga dizajna jest da
se gotovo iskljuivo brine o prohtjevima vie klase.
Dizajn je trenutno samo orue za prodaju u rukama
velikih poslodavaca. Industrijski dizajn stvoren je u vri
jeme ekonomske krize tridesetih godina da bi pomogao
industriji da smanji trokove i pobolja izgled, kao to je
to ve prije reeno. A poslovno je udruenje orijentirano
na tenje srednjeg i viega stalea kao trita koje najvie
obeaje. Zbog vrlo kratkog vremena u kojem je indu
strijski dizajn egzistirao kao disciplina, to je podruje na
kojem u Sjedinjenim Dravama dominiraju gotovo u pot
punosti ljudi koji su ga kreirali ili njihovi neposredni
nasljednici. Drugim rijeima, dizajnom u Sjedinjenim Dra
vama diktiraju uglavnom poduzetnici srednje ili poodmakle dobi, koji su prema frazi C. Wright Millsa, neovisni
pripadnici srednje klase, koji u pravom smislu rijei pro
ivljavaju protestantske ideje u malograanskoj Americi.
Ako stvari promatramo kroz nedavno objavljenu knjigu
Dizajn u Americi koju su pripremili lanovi Drutva in
111

dustrijskih dizajnera Amerike, strano je vidjeti kako di

zajn izgleda dehumanizirano i sterilno. U stotinama slika
lanovi IDSA (Drutvo industrijskih dizajnera Amerike)
pokuavaju prezentirati svijetu svoja najbolja dostignua;
rezultat je zbirka najuspjelijih kunih trivijalnosti i antihumanistikih sredstava za radnu okolinu.
Da bi se radilo razboritije, itava bi se praksa dizajna
trebala okrenuti naopake. Dizajneri vie ne smiju biti za
toenici kompanija, ve bi trebali direktno raditi za grupu
potroaa kojima je potreban odreeni proizvod.
Trenutno uloga dizajnera kao odvjetnika potroaa ne
postoji. Na prim jer, nova se stolica za sekretarice dizajnira
zato to tvorniar pokustva sm atra da bi izbacivanjem
nove stolice na trite mogao ubrati dobar profit. Dizajnerskoj se ekipi zatim saopava potreba za novom stolicom
i struktura cijene u koju bi se trebala uklapati.
U ovoj se fazi ukljuuje ergonomika11 kao ljudski faktor u
dizajnu i dizajneri konzultiraju biblioteke vitalnih antro
pom etrijskih m jerila u ovom podruju. Na alost, veina
sekretarica u Sjedinjenim Dravama su ene, a veina po
dataka bazira se na bjelkinjam a izmeu osamnaest i dva
deset pet godina. Kao to pokazuje nekoliko knjiga iz
bibliografije, koje se bave ergonomikom, podaci su prikup
ljeni iz istraivanja provedenih u arm iji (McCormdc), mor
narici (Tufts sveuilite) ili Danskom zrakoplovstvu (Butterworth). Osim nekoliko zanimljivih skica iz djela Dizaj
niranje za ljude H enryja Dreyfussa, jednostavno nema
podataka koji se odnose na vitalne mjere i statistike ena,
djece, starijih osoba, dojenadi, defektnih itd.
U svakom sluaju, na osnovi proizvoaeva njuha da bi se
nova sekretarska stolica mogla dobro prodavati, potkrijep
ljenog ekstrapoliranjem i interpoliranjem m jera danskih
pilota za vrijeme drugog svjetskog rata uz bilo kakvu ekstra
vaganciju stila, koji dizajneru padnu na um, prototip sto Ergonom ija, odnosno ergonomika, predstavlja disciplinu optimalnog
usklaivanja ovjekove okoline (prije svega predm eta i alata) ovje
kovim antropom etrijskim , senzom lm , flzlolofiklm 1 pslholoSklm karakte
ristikam a. U tom sm islu, osnov ergonomlke ini Istraivanje ovjekovih
lim ita koje rezultira odgovarajuim podacima. Ovi su podaci inform aclona baza za oblikovanje okoline 1 proizvoda, dakle, racionalna baza
dlzajnerovog rada. (op. rec.)

112

lice je gotov. Sada poinje ispitivanje potroaa i istrai

vanje trita. Liavajui ovo istraivanje svih zagonetnih
fraziranja kojim ga obilato opskrbljuje brigada pseudouenjaka, ono znai da se nekoliko stolica ili testira ili
prodaje pod visoko kontroliranim uvjetima. One se, na
primjer, mogu prodavati u vodeim robnim kuama u est
test-gradova (to su obino gradovi srednje populacije i
srednjih prihoda i gradovi u kojima je novac obino spre
man da bude pri ruci za nove ideje. San Francisco, Los
Angeles, Phoenix u Arizoni, Madison u Wisconsinu i Cam
bridge u Massachusettsu 5 su s liste od 50 takvih gradova).
Robne kue u kojima se provodi takvo testiranje obino
su vodee na svom podruju i opskrbljuju srednju klasu
bijelaca. Toliko o istraivanju trita.
Testiranje potroaa se obino provodi na jedan od dva
naina: ili su sekretarice nagovorene da sjednu na stolice
onoliko koliko im je potrebno da natipkaju jednu reenicu
(nakon ega se njihova panja usmjerava na prekrasnu
boju presvlake i strukturu tkanine), ili se u drugom slu
aju na stolicu postavi stroj koji tu stoji na stotine sati
da bi se vidjelo hoe li se slomiti jedna od noga stolice.
Po mojem miljenju, nijedan test ne zadire u bit stvari:
neka razliite sekretarice same ustanove u emu je neu
dobnost, ali nakon dugotrajnoga napornog rada, nakon sje
denja u njima nekoliko dana po etiri sata, nekoliko tje
dana, mjeseci i godina. Jo uvijek je mnogo traginija
injenica da se nita to industrija dizajnira ili prodaje
nikada ponovno ne testira. Ako se izvrsno prodaje.
Kada radimo kao tim iz razliitih disciplina na dizajnu
bolje stolice za sekretarice, za koga dizajniramo? Proizvo
a u svakom sluaju eli izradu sekretarskih stolica samo
zato da bi ih prodao i zaradio novac. Sekretarica bi morala
biti lan nae ekipe. A kada je stolica dovrena (dizajneri
interijera, dekorateri, uredski planeri i arhitekti, molim
vas upamtite!) ona mora proi pravo testiranje. Danas
obino zamolimo prosjenu sekretaricu da sjedi u novom
stolcu, ponekad ak punih pet minuta, a zatim je pitamo:
Onda, to mislite? Kada ona odgovori: Boe, crvena pres
vlaka je uistinu fantastina! mi to shvaamo kao odobra
vanje i ulazimo u masovnu proizvodnju. Ali tipkanje traje
8 sati dnevno, dug, naporan posao. ak i ako smo razumno
8 Papanek: Dizajn za stvarni svijet

113

ispitali miljenje sekretarice o tim stolicama, kako emo

znati da sekretarice donose odluku o tome koju stolicu
treba kupiti? Obino tu odluku donosi ef, arhitekt, ili (Bo
e sauvaj!) dekorater interijera.
Prom jena u ulozi dizajnera moe se ostvariti. Naa se
uloga m ijenja u ulogu pomagaa, koji moe skrenuti
panju proizvoaa, dravnih agencija i njim a slinih, na
stvarne potrebe ljudi. Dizajner u tom sluaju ne postaje
nita vie (i nita manje) do orue u rukama ljudi.
Sluajno je ve bilo mnogo govora o neprikladnosti stolica
za daktilografkinje. Sada je napokon, napravljena stolica
za daktilografkinje pri ijem dizajnu su sekretarice sai
njavale dio tim a i u potpunosti isprobale stolicu. Stolicu
je dizajnirao tim iz S tuttgarta pod nazivom Umweltgestaltung. Egronomika je detaljno konzultirana, a dostavio ju
je Ulrich B urandt i Institut za higijenu i radnu psihologiju
u Zurichu. Stolicu je izradila tv rtk a D rabert & Sons iz
Mindena u Njemakoj. Temeljito je dokumentirana u Infordesignu broj 34 (Brussels). ovjek se samo moe bojati
da e seksi stolice amerikih dizajnera imati bolju pro
daju na tritu u Americi. Moramo se prisjetiti da sekre
tarice ionako gotovo nemaju pravo glasa kad njihovi efovi
kupuju stolice.
Ako s prim jera sekretarskih stolica prijeemo na prim jer
malih hladnjaka, javljaju se potpuno drukiji standardi.
U postojeim strukturam a trita i prodaje, jeftin hlad
njak nije nita drugo ve obini hladnjak lien dodatnih
atrakcija. Kad bi netko primijetio da se novi hladnjak
ne uklapa u potrebe stanovnika geta, obitelji s niskim pri
manjima i ostalih potencijalnih korisnika, istraivaki ti
movi ve imaju spreman odgovor. Reeno nam je da su
crni stanovnici grada previe neodgovorni da bi ga ra
zumno koristili, a nain ivota obitelji s niskim prim a
njima bazira se na razaranju obiteljskih struktura itd.
Drugim rijeima, za greke naeg drutva kanjavaju se
njihove rtve. Kao to je William Ryan istakao u svojoj
najnovijoj knjizi Osuditi rtvu, to je izvrstan nain za
izvlaenje i jo bolji nain da se ovjek oslobodi osjeaja
odgovornosti.
114

U amerikom smo drutvu svakodnevno prisiljeni na to

da osjeamo kako se u tome to ovjek ima niske pri
hode (krije neto vrlo sramotno i pogreno.
Dizajner mora uistinu jo tota nauiti. U toku 1970/71.
pod pokroviteljstvom Gruppe 21 u Zapadnoj Njemakoj
je odrano natjecanje u araniranju stola, u kojem su sud
jelovali dizajneri iz svih evropskih zemalja. Natjeaj je
imao naziv Tisch 80 Bord 80. Najpouzdaniji prijedlog,
s ekolokog aspekta, podnijela je moja biva studentica
Barbro Kulvik-Siltavuori iz Finske. Dok su svi ostali pri
jedlozi pretendirali na prisutnost stila, konzumnost i na
metali estetske osjeaje ljubavi prema predmetu, njezin
se prijedlog bavio aspektom recycling-procesa.
Njezin prijedlog, umjesto da se bavi dizajnom u uobiaje
nom smislu, napada znaajan drutveni problem preboga
tog drutva. Znaajno je za prijedlog iz Finske da se sup
rotstavlja kolekciji draesnog sua i lijepih aa i uvanju
tih stvari, ili dok se ne otete ili dok se ne zamjene zbog
nametnutog ukusa.
Predloeno je da se sue ogranii (barem za posebne grupe
stanovnitva) na tri komada koji zadovoljavaju zahtjeve
osnovnih potreba: velik tanjur, mali tanjur i vr za teku
inu. Gospoa Kulvik-Siltavuori je kao potencijalni mate
rijal sugerirala glaziranu glinu; drugi je prijedlog plastika.
Potpuno je pravilno shvatila da su razlike u glazuri, raspo
redu boje ili veliini potpuno beznaajne kada se usporede
s izuzetno niskim trokovima.
To je sezonsko posue pakovano u prozrani plastini
kontejner koji je dizajniran tako da omoguuje pranje,
suenje i spremanje sua u isti kontejner. No, mnogo je
znaajnije da se slomljeno sue i vrevi mogu vratiti (po
put praznih povratnih boca od piva ili mlijeka) u vreu za
otpatke koja je dio sistema. Proizvoa moe koristiti vra
eno posue kao sirovinu: od dijela vraene plastike mogu
se proizvesti novi tanjuri od poene gline, cigle itd.
Zanimljivo je kako je iri reagirao na njezin prijedlog.
Prijedlogu je dodijeljeno petnaesto mjesto (od petnaest su
dionika), a iri je primijetio Sistem je vrlo originalan. . .
115

U svakom sluaju, mi znamo kako treba ocijeniti humor

ovog rjeenja. To je smijena provokacija upuena posto
jeim uvjetima.
Budui da smo naueni na to da izjednaujemo mo, novac
i vlasnitvo, mi branimo pristup robe onima koji su siro
mani ili u neimatini. Nizak prihod znai kupovinu rab
ljenih ureaja od Crvenog kria ili Vojske spasa ili ivot
bez njih. Sigurno nita nije dizajnirano za ljude s niskim
prim anjim a. Filozofija koja se iza toga krije jest kad bi
ti ljudi barem imali vie novca, kako bi onda mogli sud
jelovati u amerikom snu. Uspijevamo izolirati one ma
njinske grupe i umjetno stvoriti potpuno nove. Te
grupe ine ljudi koji odstupaju od samovoljnih normi to
ih je postavila vladajua srednja klasa. Zbog toga ih okriv
ljujemo za probleme na ije postojanje sami ukazujemo i
stvaramo u sebe specifian osjeaj superiornosti i pripad
nosti svim m jerilima utljive veine.
Oito je da bi vjetine dizajnera trebale biti mnogo pri
stupanije svim ljudima. To znai da se uloga dizajnera
mora preorijentirati na ulogu ovjeka koji rjeava proble
me zajednice. Jedina njegova ovisnost treba biti ona prema
direktnim potroaima, stvarnim korisnicima naprava,
alata, proizvoda i okoline koju dizajniramo. Sekundam a
e mu uloga biti da olakava proizvodnju ili izradi redizajn tih stvari. Kada se industriji predloi takva ideja, oni
odmah jadikuju za nedostatkom graanske participacije.
Uitelji nam govore kako roditelji ne dolaze na roditeljske
sastanke; opinski organizatori se ale d a graani ne sud
jeluju u mjesnim zajednicama; planeri se tue da stanari
ne dolaze na sastanke za urbanistiko ureenje okolnih
ulica. Zar nije zanimljivo zamijetiti da osuujemo ljude
zbog apatije u isto vrijeme kada se oni ale kako su isklju
eni?
Ali, vjerojatno najdjelotvornija primjedba koja se moe
dati profesiji dizajna jest injenica da sve ovo to je prije
spomenuto nikada nije diskutirano ni u dizajn-kolama ni
u biroima. Veina dizajnera se m iri sa svojom ulogom
strunog stilizatora, nikada ne razmiljajui o nainima na
koje potpomau sistemu eksploatacije koja sve ljude pretvara
116

u svoje rtve, ne shvaajui presudnu ulogu dizajna u

uvrenju nae klasne strukture. Oni su posluni radnici
svoje profesije.
Naravno, postoje odreene razlike u praksi dizajna razli
itih dobnih grupa i nacionalnosti. Veina dizajnera koji
rade u vedskoj, Finskoj i veini socijalistikih zemalja,
smatrali bi sve naprijed spomenute argumente samo pita
njem zdravog razuma. U Sjedinjenim Dravama mnogi stu
denti dizajna i prilian broj mladih dizajnera osjea stra
hovitu prazninu u svom radu i otuenost izmeu onoga
to misle i onoga to ine.
U posljednje su vrijeme i neki dizajneri u Sjedinjenim
Dravama poeli osjeati (osim razmiljanja i dizajniranja).
No, veina dizajnera smatra da je njihovo suanjstvo militaristiko-industrijskom kompleksu bogom dana stvar.
udnovata nota fatalizma jo uvijek dominira u razmilja
nju o dizajnu. Na jednom mi je sastanku ef jednog od
najveih biroa za dizajn u Chicagu rekao ovo: Moramo
napraviti neto za migrante, neto to e im odgovarati
ali ne previe. Kada su stanovnici siromanog podruja
u Lafayettu, Indiana, radili na dizajnu djejeg igralita
zajedno sa studentima arhitekture sveuilita Notre Dame,
oblinje se opinsko vijee zalagalo za soluciju koja je bolje
odgovara eljama opine. To ne mogu uiniti, to su moji
crnci! bila je reakcija jednog od studenata dizajna.
Umjesto da napustim ovu nerijeenu seriju optuaba pro
tiv dizajna kao profesije, elio bih dati primjer kako bi
stvari mogle izgledati.
Moja kerka Jenni Satu ima gotovo est mjeseci i nauila
je sjediti na podu, pomalo se ljuljati i igrati. To je pravo
vrijeme da se upozna s knjigama. Budui da bi papirnate
ili plastine stranice mogle lako posjei osjetljive prstie i
jer su slikovnice za malu djecu tampane na tvrdom pa
piru, sa stranicama koje se teko okreu, poao sam u
potragu za platnenim slikovnicama. Ima ih nekoliko. Za
pravo, ima ih osam i sve ih je proizvela Hampton Publi
shing Company iz Chicaga. Svaka se slikovnica sastoji od
prve i zadnje strane i 3 (slovima i brojkama tri!) lista,
dakle ukupno 6 stranica po knjizi. Prodaju se po cijeni od
117

2 dolara po komadu. Tiskane su na platnu neotrovnim

bojama. Ilustracije, premda katkad podsjeaju na slikar
stvo romantike od prije 100 godina, zapravo su izraene
godine 1935. Ispod svake od 6 slika, koje ine knjiicu,
nalazi se tam pan opis slike, kao na prim jer LOPTA.
Veina jednogodinje djece jo ne zna itati, a ako im se
ita, onda to zahtijeva mnogo vie prie. Dakle, niti slike
niti tekstovi ne odgovaraju. Malo dijete obraa panju na
m aterijal, kontraste boja, optike efekte i predmete koje
moe sisati. Tako je jedan od mojih studenata dizajnirao
novu slikovnicu: ima 10 listova ili 20 stranica. Jedna od
njih je malen dep s imitacijom medvjeeg krzna s unu-

Prikazana je djeja slikovnica koja se moe nabaviti po cijeni

od 2 dolara. Ispod nje je nov dizajn slikovnice koji je pogod
niji za djecu, a mogao bi se prodavati po 60 centi. Dizajn na
pravio i razradio Arlene Klasky, Kaliforaljski institut za um
jetnost, po ideji autora.
118

tarnje strane. Druga strana je reflektirajua platnena po

vrina. Ostale stranice prezentiraju jednostavne obojene
toke, optiki zasiene modele, tkanja koja su ugodna pod
prstima i stvarice koje cie. Osim toga, stranice su hori
zontalno rasjeene, tako da dijete moe kombinirati 10
stranica u vie od 40 kombinacija. Boje ni ovdje nisu ot
rovne. Slikovnica je izraena od platna, a cijena joj je 59
centi. No, to nije kraj tog dizajn-procesa: moj je student
izradio i okvir, tako da te slikovnice mogu izraivati sli
jepci ili u bolnicama ili u nekoj vrsti kune radinosti.
Tim je dizajnom omogueno da se prui veselje maloj
djeci i ispuni potreba za svrsishodnim radom slijepaca.
Dizajn se, to se naglaava u ovoj knjizi, diskriminatomo
odnosi prema mnogim dijelovima populacije. Ve samom
usporedbom kontrolnih ureaja, prekidaa, dugmadi i cje
lokupnog dizajna onih ureaja i naprava koje u naem
drutvu, izgleda, spadaju u domenu ena i onoga to je,
ini se, muka sfera, vidimo goleme razlike. Unato raz
liitog doba, zanimanja, spola, obrazovanja potroaa, ve
ina dizajnera, ini se, dizajnira za iskljuivo muku publi
ku. Idealni potroa ima izmeu osamnaest i dvadeset pet
godina, mukarac je, bijelac, srednjih primanja, i ako
pogledamo ergonomske podatke koje su objavili sami di
zajneri, tono 6 stopa visok i tei tono 185 funti. Uvjerili
smo se da je pria o testiranjima provedenim meu raznim
grupacijama stanovnitva u najboljem sluaju samo fraza.
Dizajneri znaju vrlo malo o onome to ljudi uistinu trebaju
ili ele.
Prouavajui nastavni plan 58 kola u USA u kojima se
ui dizajn, ustanovio sam da gotovo u pravilu nedostaju
predmeti kao to su psihologija i sociologija. Ako i postoje,
onda se javljaju u predmetima kao to su preferencije
potroaa, psihologija trita, kupovna mo grupa potro
aa itd. Psihologija i drutvene nauke predaju se poten
cijalnim dizajnerima na sveuilitu Purdue, sveuilitu
June Kalifornije i koli za dizajn Instituta za tehnologiju
Ulinoisa. (Treba naglasiti da je kola za dizajn KalifornijSkog instituta za umjetnost znaajna iznimka: tu je uve"
den predmet socijalne psihologije i ostalih bihevioristikih
znanosti. Ali, pojavila se nova opasnost: neki dizajneri i
119

njihovi studenti zabavljaju se popularnom sociologijom

umjesto sociologijom dizajna.)
Osim loe dizajniranih predm eta koji samo zauzimaju pro
stor u naem svijetu, postoje li uope dobre stvari koje
mnogi ljudi sebi mogu priutiti? Moda e koristiti da po
gledamo to se moe nabaviti a da je istodobno i dobro
dizajnirano i po cijeni pristupano. Dok sam jo bio u
koli, asopis Interios je lansirao tezu: Stolica je potpis
dizajnera. Dobra ili loa, teza je ostala. Danas je potro
a koji ele kupiti stolicu suoen s izbezumljujuim bro
jem od 21.336 razliitih modela. Mnogi od tih modela su
ameriki, ali ih takoer uvozimo iz Finske, vedske, Ita
lije, Japana i mnogih drugih zemalja. Proizvode se stolice
koje su precizne reprodukcije sjedala iz egipatskih preddinastija, stolice za napuhavanje koje su najnovije dostig
nue plastike i elektronike, a koje svoj izgled zahvaljuju
posljednjem letu na Mjesec. Meu njima se nalaze vjerne
reprodukcije stila hepplewhite, ranoamerikog, Dun
can Phyfe i mnogih drugih, ukljuujui tek kreirane sti
love kao to su japanski kolonijal, plastini barok i navaho look. Cijene su razliite: od stolica za napuhavanje po
cijeni od 59 centi do naslonjaa djelomino vedske pro
izvodnje s japanskom elektronikom, ili njemaka stolica
s mehanizmom za masau lea po cijeni od 16.500 dolara
po komadu. Estetski, kao i s gledita mnogih specifinih
funkcija primjene ima vjerojatno barem 500 dobrih sto
lica. Meutim, pozabavimo se sa 3 modela koje smatram
velianstvenim, od kojih su 2 tako dobro prola test vre
mena, da su se ljudi zapanjili kad su se prvi put pojavile.
Najee upotrebljavana verzija reiserske stolice je sloiva drvena stolica s naslonom i sjedalom proizvedenim od
jakog brodskog platna. Ona je nevjerojatno udobna za
dugo sjedenje, to je sasvim neuobiajeno za stolicu bez
jastuka ili podloaka. Pogodna je za skladitenje i trans
port jer se slae u kompaktni paketi. Ima jo jednu neuo
biajenu prednost: jednako dobro moe posluiti kao na
slonja, stolica za pisai stol, stolica za predvorje ili stolica
za ruavanje. U kui imamo osam takvih stolica! Njihova
mala teina, kompaktnost i mogunost lakog odravanja,
uz veliku udobnost i nisku cijenu, ine ih posebno priv
120

lanim u dananjim uvjetima vee mobilnosti i este iz

mjene naina ivota. Jay Doblin u svojoj iknjizi Stotinu
izvanrednih dizajn-proizvoda naziva tu stolicu ... izvan
rednim proizvodom, vjerojatno najboljim dijelom namje
taja koji se moe nabaviti. Veina ljudi upitanih do
odrede godinu proizvodnje, pretpostavljaju da je stolica
dizajnirana krajem etrdesetih godina. Grijee za itavo
stoljee. Stolica se moe vidjeti na prvim francuskim i
amerikim fotografijama, a ee se pojavljuje na slikama
snimljenim za vrijeme graanskog rata. U sadanjem obli
ku je proizvodi itav niz tvrtki, u seriji od najmanje
75.000 stolica godinje. Prorauni govore da je od godine
1900. proizvedeno vie od 5 milijuna tih stolica samo u

Relserska stolica, proizvoa The Telescope Folding Fur

niture Co, Inc., Granville, New York.
121

Sjedinjenim Dravama. Jay Doblin je utvrdio tragove da

nanjeg modela ak u godini 1903. Osim toga, postoje bri
tanske, njemake, vedske i finske verzije te stolice.
Godine 1940. Hans Knell otkupio je dizajn stolice Ferrari-Hardoyja i D urchana Boneta. Ta je konstrukcija izraena
od dva meusobno vezana, otvorena tetraedra od elinih
ipki i pokrivena presvlakom od koe ili platna. To je izu
zetno udoban naslonja za internu i eksternu upotrebu,
lagan i demontaan. Originalni stolac Knoll-Hardoy s ko
natom presvlakom prodavao se godine 1940. po cijeni od
90 dolara. Konkurencija je smanjila tu cijenu na 3,95 do
lara. Originali Hardoy-stolica proizvoeni su jo 1895.
u tvrtki Gold Medal F urniture Company. U zadnja tri
desetljea prodano je gotovo 7 milijuna Hardoy-stolica ili
njihovih kopija. Razlozi njihove popularnosti slini su oni
ma koje smo naveli za reisersku stolicu; poput nje i ta
je stolica uspjela odoljeti svakom pokuaju da ju se dopu
ni elementima standarda ili otmjenosti.
Vrea koju su dizajnirali Piere Gatti i Cesare Paolini
talijanskoj je publici prikazana krajem 1968. U osnovi, to
je umjetnom koom presvuena vrea ispunjena plasti
nim zrnjem. Originalna cijena (u Italiji) iznosi 80 dolara.
Stolica je lagana, amorfna, nalik vrei i lagano prenosiva.
Sastav plastinog punjenja jest takav da se oblikuje pre
ma konturama tijela korisnika. Osim zbog razlike u pres
vlakama, stolica nema nikakvih obiljeja statusa. Od nje
zina uvoenja do danas, razliite izvedbe navlaka uspjele
su smanjiti cijenu na samo 10 dolara. ini se da je tkanina
bolja presvlaka, a najbolje je originalna meka talijanska
koa koja se inae koristi za izradu rukavica. Poput reiserske stolice i Hardoy-stolice i vrea izvanredno
se uklapa u suvremene pojmove nemarna ivota. Nedo
statak vree i Hardoy-stolica jest u tome to stariji
ljudi teko sjedaju i ustaju. Ono to je zajedniko za sve
tri stolice (bez obzira na to to su dizajnirane u vremen
skom razmaku viem od cijelog stoljea) jest jedno
stavno odravanje, lagano skladitenje i prenosivost, od
sutnost elje za statusom i niska cijena. S tim u vezi je
zanimljivo napomenuti da se, barem u Sjedinjenim Dra
vama, nijedna od te tri stolice ne prodaje na siromanijem
122

tritu. Razlog nije nimalo neobian: reklamiranje i tele

vizija uspjeli su kod grupacija s niskim primanjima razviti
osjeaj da to nisu prave stolice.
Dizajneri su daleko od toga da te tri stolice smatraju
dobrim dizajnom. Tvorci ukusa u naem drutvu bi
ljee porazne rezultate u odabiranju dobrog dizajna. Muzej
moderne umjetnosti u New Yorku obino se smatra prvim
arbitrom dobra ukusa dizajniranih predmeta. Dosad je, u
posljednjih 36 godina, muzej tampao tri reklamna pros
pekta. U godini 1934. objavili su knjigu pod nazivom
Umjetnost stroja. To je debelo ilustriran vodi kroz iz
lobu koja je javnosti trebala pribliiti predmete proiz
vedene strojem. Od 397 predmeta-eksponata, tada sma
tranih trajnom vrijednou, 396 ih nije preivjelo. Samo
kemijske boice i ae u obliku pehara tvrtke Coors iz
Colorada i u dananjim laboratorijima slue svojoj svrsi
(poto su uspjeli preivjeti kratkotrajnu modnu ludost, koju
je uveo muzej, koritenja kao boce za vino, vaze i pe
peljare).
Muzej je 1939. odrao drugu izlobu; pamflet Organski
dizajn ilustrira razne izloke. Od 70 eksponata samo je
jedan, izloak br. A-3501, dizajnera Saarinea i Eamesa,
doivio daljnji razvitak. Poslovni rezultat izlobe u 1939.
bio je ravan nuli. Meutim, izloak A-3501 je zahvaljujui
svojim dizajnerima pretvoren u dva konkurentna stolca.
Saarinen stolica iz 1948. i Eames fotelja iz 1957. iz
danci su izloka na toj izlobi.
Godine 1950. u Muzeju je odrana izloba pod nazivom
Nagraeni dizajn za moderan namjetaj. Unato inje
nici da su na veini dizajna radili ovog puta timovi dizaj
nera i proizvoaa namjetaja, samo jedan od 46 dizajna
uspio se odrati do danas. Ako analiziramo mehanizam
tvoraca ukusa Muzeja za modernu umjetnosti, rezultat je
3 uspjeha i 510 greaka sve prije nego ohrabrujui.
Muzej je zato niz proizvoda odustao izloiti: sjedalicu
Barcelona kreirao je Mies van der Rehe jo dvadesetih
godina. Tvrtka Knoll International napravila je ponovno
tu stolicu pedesetih godina i prodavala je po cijeni od 750
dolara po komadu; to je od tada postao simbol statusa veli
kog biznisa i ukraava foajee veine vodeih industrija i
123

rom svijeta. Drugi propust ikoji je Muzej napravio, a koji je

Knoll opet predstavio uz profit, jest stolica Le Corbusier
izraena od elika, presvuena platnom, takoer dizajni
rana dvadesetih godina.
Zanimljivo je kom parirati mnoge kataloge razliitih mu
zeja, koji se odnose na dobro dizajnirane predmete.
tampani dvadesetih, tridesetih, pedesetih ili sedamdesetih
godina, katalozi su uglavnom uvijek isti: nekoliko stolica,
nekoliko automobila, svjetiljke, jedai pribor, pepeljare i,
moda, fotografija uvijek prisutnog aviona DC-3. Inovacije
se izgleda sve vie koriste za uvoenje uobiajenog karta
namijenjenog tritu boinih darova. To su inovacije igra
aka za odrasle. Ukljuujui prve elektrine prekidae dva
desetih godina, malo je ljudi moglo pomisliti da e iduih
pedeset godina ista tehnologija dovesti ovjeka na Mjesec,
dati nam elektrini aparat za brijanje, baterijski elektrini
no i druge elektronski programirane naprave za opu
radost svijeta. Ali postoje i pravi inovatori. Svi radovi
pokojnog dra Petera Schlumbohma (umro godine 1957) iz
vanredno su dobro napravljeni, konstruktivno promiljeni,
potpuno nove koncepcije i estetski atraktivni.
Dr Schlumbohm je jo 1941. napravio dizajn za Chemex
kuhala za kavu. Chemex je proizveo i sva kasnija Schlumbohmova ostvarenja: usavrena, pojednostavnjena, potpuno
ne-elektrina, obino ne-mehanizirana. Sav njegov rad bio je
usmjeren na to. Ponovno uei osnovnu fiziku bio je u sta
nju otkriti nov, mnogo jednostavniji nain priprem anja
kave. Nakon pojave tog kuhala za kavu 1941. i u drugim
su se zemljama pojavile mnoge kopije Chemex sistema, na
prim jer Melitta u Njemakoj, kao i nekoliko vedskih
sistema. Nakon kuhala za kavu slijedio je 1946. mikser za
koktele, zatim 1949. stakleni kotli za vodu koji zbog svog
oblika bre griju vodu. Godine 1951. slijedio je elektrini
ventilator s filterom, naoale za sunce, tanjuri dvostruke
namjene i mnoge druge naprave. Svi ti Schlumbohmovi
radovi imali su i prihvatljivu cijenu.
Bilo bi dosadno ponovno nabrajati listu loe dizajniranih
drangulija. Kada smo se barem djelomino oslobodili olov
nih vojnika, bombardera i tenkova za djeake i odjevenih
124

lutaka za djevojice, dobili smo intergalaksijske robote.

Mnogi od njih su jednako destruktivne igrake kao i one
prve, ak i nehumanije i mehaniziranije.
Jedna od najuspjenijih igraki za Boi godine 1970, bila
je mala igraka pod nazivom dinamitna koliba. Mala
kuica izraena je od plastike, prodavana je sa svjenjiem
(lanih) tapia dinamita koji su bili povezani icom deto
natora. Ideja je bila u tome da znatieljna djeca spuste
snopi dinamitnih tapia kroz dimnjak i pritisnu detona
tor. Poto bi igraka izazvala zadovoljavajui prasak,
kua bi se raspala u bezbroj komada. Naravno, komadi bi
se ponovno mogli sastaviti, i igra se mogla bezbroj puta
ponavljati. Moram se zapitati, kakva je odgojna i upotreb
na vrijednost igrake koja ui djecu kako se kua die u
zrak.
Broj igraaka koje su danas dobro dizajnirane, jeftine i
namijenjene odgoju djece jo je uvijek vrlo malen. Ali,
poelo se. Kreativne igrake poele su se prodavati. Bio
bih sretan kada bih mogao naruiti seriju drvenih igraaka
iz Finske.
One su dizajnirane tako da pruaju istodobno i zadovolj
stvo igre i vjebu u vjetinama, kao to su savijanje, okre
tanje, pritiskivanje, guranje, provlaenje i dr. Autori su
dizajna Jorma Vennola i Pekka Korpijaakko. Prije neko
liko godina taj isti Jorma Vennola je bio moj student i u
velikoj je mjeri pomagao u invenciji, dizajnu, razvoju i
izradi prvih prijenosnih igara za vjebu djece sa celebralnom paralizom. To e biti opisano na drugom mjestu u
ovoj knjizi. Radei na tom otkriu Jorma Vennola je ra
zvio i nekoliko igraaka. Jedna od tih je Fingermajig.
To je najvjerojatnije idealni dizajn i otkrie, pa mi do
pustite da je tono opiem.
Dvije plastine polutke jednake veliine i oblika, koje lie
na starinska zvona na biciklima povezane su u lopti slian
oblik. Kroz niz rupa izviruju klinovi otprilike 2,5 cm du
gaki. Uvreni su tako da ne mogu iskliznuti. Iznutra je
mala elastina lopta od pjenaste gume. Kada se klin pri
tisne, on krene unutra, a zatim iskoi vani. Igraka se
proizvodi u osam jarkih boja. Djeca se vole njome igrati.
125

Ona im daje osjeaj elastinosti. To je specijalna vjeba

za m uskulaturu djejih ruku, za zaostalu djecu, neke ti
pove paraplegije i miastenie gravis. Neobino jednostavna
i ne-mehanika igraka koja se ne kvari i nema potrebe
za popravcima. Ona plovi (jer je kao jedna od rijetkih
igraaka napravljena tako da se moe koristiti u kadici za
kupanje). S jarkim bojama, to je vrlo pogodna igraka
za igru na snijegu.
Sto je najbolje od svega: nakon plaanja transporta iz
Finske i plaanja carine, ona se prodaje za 75 centi. Neke
trgovine i robne kue su poslije prodavale igrake Fingermajig za 1 dolar svojim odjelima za djeje igrake i
za 5 dolara kao sredstvo za umirenje.
Ima jo dobro, mnogo vie nego loe, dizajniranih stvari,
ali je zaista zastraujui broj onih koje jo nikada nisu
dizajnirane.
Ne plediram za to vie proizvoda. Svijet koji je ve iona
ko u tekoj situaciji, s ekolokog aspekta ne moe sebi vie
dopustiti niti jedan od oblika unitenja okoline: nekontro
lirano unitavanje sirovina, zagaenje zbog tehnologije
proizvodnje, preveliku proizvodnju proizvoda niti zagae
nost zbog odbacivanja proizvoda koji se ne koriste. Zapa
njen sam kada Herman K ahn12 citira pjesmu koju radnici
tvornice Matsushita u Japanu pjevaju svako jutro:
Ujedinimo nae snage i misli,
Radei najbolje za usavrenje proizvodnje,
aljui tako nae proizvode ljudima u svijet
Beskonano i neprestano. . . (podvukao autor).
Ima, meutim, stvari koje su nam potrebne, i to odmah.
esto dizajneri nee da neto rade jer je najavljena nova
tehnologija. No, to je linija manjeg otpora. Ako je slijepcu
potreban bolji stroj za pisanje Brajeve abecede, malo je
koristi od toga da mu kaemo kako e za 10 godina magne
tofoni veliine kutije cigareta stajati samo 10 dolara. Prije
svega, njemu je ureaj potreban sada, drugo, dananja
monopolistika praksa izaziva sumnju u mogunost pro Herm an Kahn Je nekadanji direktor RAND Corp, a danas direktor
Hudson Intltuta, dvlde organizacije koje se bave futurolokiin istraiva
njim a, uglavnom za Vladu USA 1 Pentagon, (op. rec.)

126

cijene cijene u budunosti. Monopolistiki sporazumi i od

reivanje cijena imaju za posljedicu da se aparat za
poboljanje sluha, koji se sastoji od slualice i depnog
pojaala, i izrada kojega stoji 6 dolara, prodaje po 470 dola
ra. Ba zato to mali broj dizajnera kreira i uvodi proiz
vode koji su uistinu potrebni, u nastavku prikazujem oko
100 takvih modela.
(Moram se ispriati to ih navodim telegrafskim stilom.
Detaljan opis svakoga pojedinog proizvoda ispunio bi mno
ge knjige. Svjestan sam injenice da i drugi imaju sline
ideje. Meutim, na tom su planu uinili malo ih gotovo
nita. Neke od proizvoda ve su dizajnirali moji studenti,
pa su priloene i ilustracije. Ono emu se svi nadamo, to
je njihova proizvodnja).
PROIZVODI KOJI SU POTREBNI ODMAH: Briga o
zdravlju i preventiva, kao i dijagnostika mogu biti dobra
podruja za poetak. Naravno, postoje potrebe i za dobro
dizajniran aparat za srce-plua, jednostavniju operaciju
srca i jo mnoge druge. Instrumenti koji su savreni gotovo
kao svrdla i pile za osteoplastinu kraniotomiju, koje je
dizajnirao moju student C. Collins Pippin prikazane su na
drugom mjestu u knjizi. Ali, mnogo se moe uiniti i na
mnogo niem nivou. Uzmimo, na primjer, toplomjer. Tre
nutno ne postoji u prodaji niti jedan toplomjer na kojem
se brzo i efikasno moe oitati temperatura, a da je isto
dobno i jeftin. Nema toplomjera koji bi bio oznaen boja
ma kako bi ga mogli oitati ljudi koji nisu navikli na oi
tovanje skale. Kako mogu realno ustanoviti kolika im je
temperatura ljudi kojima je normalna tjelesna tempe
ratura 37,1. to je s toplomjerom koji bi slijepim ljudima
omoguio da sami izmjere i kontroliraju svoju tempera
turu? Postoji samo jedan, uvozi se iz vicarske, esto se
lomi i stoji 10 dolara.
Svi smo mi utroili mnogo dragocjenog vremena sestrama
i bolniarkama, dok su nam pokuavale pronai i izmje
riti puls. Moderna elektronika bi nam mogla osigurati mje
ra pulsa koji reagira na stvarne vibracije pulsa. Ureaj
koji ibi, na primjer, mogao biti veliine depnog sata, a
nema razloga da bude skuplji od 15 dolara. Jedan od mo
jih studenata Bob Werrell dizajnirao je takav ureaj. Ali,
127

tu se sukobljavamo s novim sloenim problemom. Mnogi

ljudi, koji su apsolutno sposobni da pacijentima na taj
nain oitaju puls, mogu biti neobrazovani i stoga nespo
sobni proitati kompliciranu skalu s aritm eritkom krivu
ljom kojom se reproducira rad pulsa i da zatim te podatke
prenesu na listu povijesti bolesti pacijenta. Oito, mogla bi
se izumiti digitalna skala za oitavanje. Da napravimo
korak dalje: digitalna skala za oitavanje mogla bi se
spojiti s prijenosnim gumenim peatom, koji bi direktno
ubiljeio podatke na odgovarajuu listu.
Analizirati urin se moe mnogo lake. Jedna od vrlo esto
upotrebij avanih naprava radi poput hidrom etra, ali zbog
toga to je skala u epruveti tampana na komadiu papira
koji nije fiksiran, rezultati su potpuno beskorisni. Taj se
ureaj prodaje po cijeni od 1 dolara. S druge strane, u
bolnicama se koriste golemi elektronski ureaji koji dobro
obavljaju posao. Oni stoje po nekoliko tisua dolara. Hum
bert Olivari, jedan od mojih studenata u Sjevernoj Carolini, pokuao je dokazati kako se moe napraviti dizajn
malog elektronskog ureaja za analizu urina koji bi se
mogao prodavati ispod 30 dolara.
take su vrlo loe dizajnirane. Naramenice su skupe i nisu
dizajnirane kako bi se mogle prilagoditi veem broju raz
liitih proporcija tijela. Tek nedavno je Robert Senn prvi
put napravio redizajn tapova za slijepce; oni su prikazani
na drugom mjestu u ovoj knjizi.
O invalidskim kolicima za djecu sa celebralnom paralizom,
paraplegijom i kvadriplegijom, miastenijom gravis i osta
lim bolestima koje uzrokuju nepokretnost, bit e vie go
vora u drugom poglavlju. Upravo radim na dizajnu kolica
za vjebu i zabavu koja su sposobna samo za nekontroli
rane pokrete tijela. Ali to je s ureajima kao to su na
prave za rehabilitaciju sredovjenih mukaraca kojima pri
jeti srani udar ili koronam a tromboza? to je sa slinim
napravam a za invalide s protezama ruku ili nogu? Takve
bi naprave mogle biti nepokretne, pokretne ili namijenjene
hidro terapiji. alosno je i pomisliti na to kako su naprave
te vrste koje sam krajem pedesetih godina dizajnirao sa
svojim studentima bile jedine koje su se tada bilo gdje
128

mogle nabaviti. Otada su na komercijalnoj osnovi proiz

vedena samo tri loe konstruirana tricikla.
Ne postoji dijagnostiki ureaj za brzu, tonu i jeftinu
analizu galvanske reakcije koe. (Sonda veliine naliv-pera
bi sasvim dobro obavila posao.)

Kutija za pilule dizajnirana tako da maloj djeci onemoguava

pristup. Dizajn: David Hausman, student univerziteta Purdue.
9 Papanek: Dizajn za stvarni svijet

129

Trenutno se nigdje ne proizvode dovoljno sigurne kutije

za pilule koje bi bile toliko jeftine da bi se mogle dobivati
uz recept. U Sjedinjenim Dravama um ire godinje vie
od pedesetero djece zbog prekomjernog doziranja razlii
tih pilula i kapsula. Ne postoji spremite za lijekove koji
se dre u kui, a do kojega djeca ne bi doprla. Ne postoje
sigurna spremita za sredstva za ienje u domainstvu
i razne kemikalije.
Slijepci bi trebali im ati instrum ent na kojem bi Brajevim
pismom mogli praviti zabiljeke. Trenutno im se prua ili
skupocjeni i veliki stroj za tipkanje (budui da ne mogu
vidjeti, stroj mora biti opremljen posebnim kontrolnim
ureajima) ili potpuno neadekvatni depni valjak za utis
kivanja slova s ploicom. Taj je instrum ent dovoljno ma
len pa je pogodan za noenje. Meutim, budui da se pri
tie prema dolje i na taj nain utiskuju Brajeva slova,
umjesto da ih izbacuje, sve se mora pisati naopako. Dvo
jica diplomiranih studenata, James Hennessey i Solbritt
Lanquist, napravili su dizajn jeftinog Brajevog pisaa
depne veliine. Slijepe ljude treba i svrsishodnije anga
irati osim za izrade koara i metli. Zadatak dizajnera mo
gao bi biti i kreiranje proizvodnih procesa koji su direktno
namijenjeni iskoritavanju esto impresivnih vjetina sli
jepaca.
Postoje mnoge druge grupacije koje smo izolirali i pro
glasili nesposobnim, defektnim i retardiranim. Na
taj smo ih nain uspjeli okriviti za nesposobnosti naeg
drutva. Njihove sposobnosti treba ispitati kako bi se mo
gao izraditi dizajn procesa i otkriti stvari koje oni mogu
raditi. Samo je po sebi razumljivo da lanovi takvih grupa
i sami moraju biti dio dizajn-tima.
Kada je Muzej za umjetnost u San Franciscu nedavno odr
ao izlobu skulptura za slijepce, mnogi su se zadovoljno
smjekali impresionirani vidovitou i kreativnou di
rektora muzeja, itave ete slijepe djece defilirale su kroz
galeriju, dok su fleevi neprestano sijevali. Meutim, ne
smijemo liavati slijepe i ljude oteena vida umjetnike
batine, koristei njihove nedostatke samo za povremene
egocentrine istupe direktora muzeja. (Usput budi reeno:
izloba i ideja za nju je posuena s priredbe koja je pod
130

Naprava za pisanje namijenjena slijepcima koja predstavlja

bitno poboljanje svih postojeih modela. Dizajn: Solbrit Lan
quist i James Hennessey, diplomirani studenti Kalifornijskog
instituta za umjetnost.

nazivom Umjetnost za slijepe odrana u srpnju i kolo

vozu 1968. u M odernom m uzeju u Stockholmu. Meutim, ta
je izloba odrana u potpuno zamraenim prostorijam a,
tako da je privrem eno zasljepljivala i zdrave ljude. i
tav am bijent sveden je na taktilnu percepciju; da bi se
prolo kroz izlobene dvorane, ovjek je morao osjeati
put du ograde u visini struka. K ada biste dodirnuli plo
icu s podacima pisanim B rajevim pismom, upalila bi se
malena, gotovo nevidljiva aruljica osvjetljujui samo
prostor od 3 cm, na kojem se nalazio opis izloka za one
koji ne znaju itati Brajevo pismo. K akva razlika od izlobe
u San Franciscu!).
Trenutno sam zaokupljen izradom Stijene za senzornu
stimulaciju. Idejom me je zaduio moj prijanji student
131

Charlie Schreiner sa sveuilita Purdue i Yrjo Sotamaa iz

Helsinki ja. U osnovi, stijena je prostorna reetka, veliine
2 X 5 stopa i debljine od jedne stope. U nju je utisnuto
10 kocaka debljine jedne stope. Svaka od njih neto radi.
One pite, reflektiraju svjetlo, predstavljaju trodimenzio
nalnu upljinu po kojoj ruka osjea i istrauje, pale
svjetla itd. Stijena se moe postaviti u djejem vrtiu ili
ustanovi za dnevni boravak. Postavlja se na jednu od stra
nica. Djeca od jedne godine pa dalje mogu je do mile
volje istraivati i igrati se. Paralelno s uzrastom djece
moe se m ijenjati i stru k tu ra stijene, dodavanjem novih
kocki s, na prim jer, akvarijima, pominim ekranima za
projekcije, elektronskim igrakama i si. Ujedno se mogu
pouavati vjetine, kao to su runi rad, ivanje dugmadi,
kopanje, zatvaranje patentnih zatvaraa, kopi, zapora
i si.
Neugodna bol i zaprepatenje malenog djeteta kojemu iz
bijaju zubi uistinu su strani. Poto su to djeca trpjela 4
i pol m ilijuna godina (prema Robertu Ardreyu) izmislili
smo jednu igraku: plastinu cjevicu koja se moe napu
n iti vodom i zamrznuti. Djetetu to prua umirenje samo
oko 5 minuta, nakon ega se zagrije i vie ne djeluje
umirujue. U vjeren sam da bismo to mogli bolje rijeiti.
Prem a pouzdanim izvjetajima, danas u svijetu ima oko
150 milijuna ljudi prikovanih za krevet, koji bi eljeli i
tati, ali ne mogu okretati stranice knjige. U vedskoj se
moe nabaviti sedam razliitih okretaa stranica, u Sje
dinjenim Dravama tri nijedan od njih ne funkcionira.
Poto smo napravili dizajn takve naprave, povezali smo ga
malim projektorom iznad glave.
Ljudima u godinama potreban je namjetaj u koji se la
gano ulazi i izlazi (krevet, naslonja). Takav bi namjetaj
trebao biti jeftin, jednostavno se istiti i lako odravati.
Ali, u osamljenim mjestima Floride i Zapadne obale ivi
na stotine stolara, dizajnera i obrtnika kojima je najuz
budljivija preokupacija nedjeljni odmor uz kanastu. Na
mjetaj neka dizajniraju i izrauju oni kojima je potre
ban!
Koje su svrsishodne, konstruktivne igre za starije ljude?
132

Hendikepirani, stariji i neka djeca trebaju pomagala za

hodanje. Sva ta pomagala koja se danas mogu nabaviti
jesu opasna, neprikladna i vrlo skupa. Svaki strastveni
student dizajna za manje od sat vremena mogao bi na
praviti bolji dizajn takva pomagala od svih postojeih.
ini se da velik broj ljudi iji je vid malo oteen ne mo
gu nositi kontaktne lee. Okviri za naoale mijenjaju se
iz godine u godinu. A to je sa samodrivim naoalama
koje se privruju za sljepooice, pruajui vei vidni kut?
to je s leama koje kemijskim putem mijenjaju boju za
jaku sunanu svjetlost, snijeg, nonu vonju itd.
Kola hitne pomoi kotaju ak do 28.500 dolara. Gdje su
dobro dizajnirani jeftini uloci koji svaki eljezniki vagon
mogu pretvoriti u kola hitne pomoi koja bi se koristila
za vrijeme tekih katastrofa?
U jednom kasnijem poglavlju opisana je kocka za vjebu
u prirodi i igru, izumljena u Finskoj i namijenjena unesre
enoj djeci. to je s ostalim kockama? Eksperimentalnim
kockama centara za brigu o djeci, kockama koje se mogu
koristiti na vodi i pod vodom, kockama za slaganje koje se
mogu koristiti za igru, testiranje i u svrhu dijagnosticiranja?
Kada studenti sveuilita (jo jedna eksploatirana grupa)
usele u stari stan, oni nepotrebno troe mnogo novaca da
bi ga osposobili za boravak. Popravci su u takvu stanu
obino prijeko potrebni: tekua voda, klozet i kada, grija
nje, ajna kuhinja, prozori i oprema. Mnogo se vremena i
novaca troi na bojanje zidova i podova, a boja poslije
ostaje bezdunom stanodavcu. Naravno, ima mnogo ljudi
koji ive u prljavtini i koji sebi ne mogu priutiti pobolj
anje ivotnih uvjeta. Mogu se proizvesti kocke za uree
nje interijera koje omoguuju kombiniranje spavaih, rad
nih i sjedeih povrina u estetski podnoljivu cjelinu, koja
koristi elemente samog stana iskljuivo kao pomona sred
stva, ali ih vizualno potpuno iskljuuje. Moji su prijatelji
sastavili tri takve kocke, jednu za spavanje, jelo i razo
nodu, drugu za rad i treu kao prostor za igru djeteta.
Kocke su postavili u svoj iskrivljen, ruan, prljav stan u
Chicagu. Nedavno su preselili kocke (sruili ih i spakovali) u nov jednako skup i ruan stan unajmljen u Buenos
Airesu.
133

Eksperimenti od prije dvije godine, koje je proveo Konstfackskolan u Stockholmu i dokumentirao Form, ved
ski asopis za dizajn, pokazali su da ljudi u invalidskim
kolicima uope ne mogu koristiti telefonske govornice,
vrata koja se okreu niti mogu u samoposlugama oda
brati artikle po svom izboru. To uglavnom vrijedi i za
ljude na takama. Ali otada je prolo gotovo dvije godine.
Gdje su telefoni smjeteni na stup (s kupolama za priguivanje zvuka) nam ijenjeni hendikepiranim ljudima? Gdje
su jeftini ali trajn i ureaji za pretvaranje stepenica i rubnika u kosine? Gdje su pokretne gondole za robu u samo
poslugama?
Muzej umjetnosti u Pasadeni, dovren 1970. i detaljno opi
san u Timesu (od 24. svibnja 1971. str. 68) kao aljenja
vrijedan hibrid brodskog salona za kruno putovanje i
kalifornijske kupaonice, nema nimalo obzira prema djeci,
starijim a i invalidima. Stepenicama se ulazi, izlazi i silazi
u nii kat u unutranjosti zgrade; nigdje ne postoje nagibi.
Golema vrata bi oborila svakog na takama ili u invalid
skim kolicima, ako bi ih netko nosio preko stepenica. Mala
djeca u kolicima nemaju sree, ba kao ni njihovi nesretni
roditelji. Podovi su skliski za svakoga tko pokuava odra
ti nesigurnu ravnoteu s pomou tapa: starije ljude koji
ine vrlo velik dio stanovnitva u Pasadeni; ene koje su
u drugom stanju i pomalo nestabilne; mlade ljude s, reci
mo, privremenom povredom sa skijanja: ukratko, upravo
za sve one koji im aju dovoljno slobodnog vremena da po
sjete muzej. Pristup muzeju je okruen nekom vrstom op
tikog jarka: zdrobljeni bijeli m ramor i kristal blijete
zasljepljujuim intenzitetom. Poto su proli tu grubu
alu, ak i posve zdravim ljudima treba prilino mnogo
vremena dok im se oi priviknu da budu u stanju razaz
nati boje na slikama u galeriji.
U izvanredno projektiranoj vertikalnoj crnakoj etvrti u
Chicagu crnkinje su prisiljene napraviti krunu etnju od
gotovo pet milja da bi u najblioj samoposlugi oba
vile kupovinu. Javni prijevoz ne postoji. Ako je ena trud
na, ona je prisiljena prisloniti pakete na glavu jo nero
enu djetetu itavim putem kui. Problemi trudnoe su i
permanentni problem gojaznih. Jednostavne radnje kao
134

to su (kupanje i dizanje iz kreveta stvaraju itav niz pro

blema. Pa ipak, naprave koje bi olakale ivot takvim
ljudim a nisu jo na vidiku.
Visoko specijalizirani rad esto zahtijeva visoko specijali
ziranu opremu. Evo prim jera: U Cal A rteu smo ustano
vili da plesai i njihovi uenici mogu bre relaksirati noge
ako ih podignu to je vie mogue. U tu svrhu ne postoji
nikakva lealjka (s djelominim izuzetkom unaprijed na
propast osuene stolice Barca iz 1939). U vrstivi plesae
i studente plesa (grupa potroaa) u dizajn-tim , student
Douglas Schoeffler izumio je stolicu za relaksiranje koja
slui svrsi. Na slici je prikazana stolica u normalnom sjedeem poloaju. U tom se poloaju moe koristiti i kao
stolica za ljuljanje. Stolica omoguuje i brzu relaksaciju.
Stavljanjem ruku iza glave moe se prom ijeniti njezin
poloaj. Mnoge su stolice napravljene i prodane profesio
nalnim plesaima ili studentim a po cijeni kotanja. Bu
dui da neki studenti ne mogu odvojiti ni 18 dolara, postoji
mogunost da za 75 centi kupe nacrte i dijelove.

Stolica za brzu relaksaciju posebno dizajnirana za plesae.

Dizajner Douglas Schoeffler, student Kallfornijskog instituta
za umjetnost.
135

Sigurnost i zatita potroaa mogle bi ispuniti mnoge stra

nice. Ono to me najvie zanima jest injenica do koje
su m jere nesigurni mnogi sigurnosni ureaji. U etvrtom
poglavlju smo spominjali zatitne naoale, kacige, cipele i
kabine kamiona. Osim toga, postoje isti problemi i s hi
draulikim podupiraima koje koristimo kod pomicanja
tekih predmeta da bismo izbjegli ozljede. Cijena im je
pretjerana, najm anje za 600 posto. Buka, takoer, ne ote
uje samo organe za sluh, ve je dokazano da ima loe
posljedice i za kardiovaskularni sistem. titnjai su za ui,
ak i kad su dizajnirani za strastvene strijelce, nesigurni,
demodirani i ne funkcioniraju kako treba. Nemamo dobrih
maski za smog. Nema dobrih oslonaca za lea, za slabine,
pojaseva i remenja za ljude koji rade u graevinarstvu
(za njih postoje izvanredni dizajni u Istonoj Evropi).
Jedan od najopasnijih proizvoda koji se moe nabaviti u
Sjedinjenim Dravama jest kolski autobus. To su nesi
gurna vozila koja pruaju nedovoljnu zatitu djeci i voza
u. Izvanredni njemaki autobusi namijenjeni toj svrsi se
ne kupuju, a amerike tvrtke transportnih vozila nisu
voljne konstruirati bolje vozilo. Ti trideset godina stari
izvori sm rtne opasnosti jure vijugavim umskim putevima
Sjeverne Caroline gdje lokalne vlasti daju petnaestogodinjacima dozvolu da ih voze.
Na tritu nema ni dobro dizajnirane kutije za prvu po
mo.
Veina nezgoda u poljoprivredi dogaa se u vezi s trakto
rima. Gotovo ni jedan nema sigurnosni ureaj protiv pre
vrtanja.
Sva poljoprivredna mainerija i svi poljoprivredni alati su
nesigurni. udnovato je da ni nakon brojnih prevrtanja
amaca, kada stradaju mala djeca, nisu uvedeni automat
ski pojasevi za spaavanje.
Mnogo se govorilo o sigurnosti na cestama. Oktaedrian
podupira (strukturalni sistem) Buckyja Fullera sigurno bi
bio bolja zatitna ograda od svih koje su danas u upotrebi.
Godine 1967. istraivaki je tim diplomiranih studenata
sveuilita Purdue, na elu s Michaelom Crottyjem, pred
136

loio takav sistem. Odbijen je kao preskup. Kod prosjeka

od pedeset tisua smrti godinje zanima me to to znai
preskup?
Slube za odravanje cesta takoer su sukrivci. U dra
vama poput Indiane izboine koje povezuju usku saobra
ajnu traku s povienjima irine od 3 stope zimi se zamrznu
i postaju kliske i nesigurne.
Oito je da ameriki vozai odbacuju ideju da im se na
brzinomjer montira automatski regulator. Ali zato se ne
montira ureaj koji aktivira vanjsku zvunu sirenu ili
zvono uvijek kada brzinomjer premai 70 milja na sat?
To bi nama ostalima barem bilo poteno upozorenje i pri
lika da se povuemo na sigurno.
Diskriminacija koju dizajneri i njihovi poslodavci poka
zuju prema sirotinji najbolje se odraava na odreivanju
cijene mnogim ureajima i alatima. Umjesto da se dizaj
nira proizvod koji e se prodavati po pristupanoj cijeni
i pri tome dobro funkcionirati, a zatim da mu se dodaju
razne varijante kojima se poveava cijena, mi izgleda
uivamo u potpuno suprotnom pristupu. Izmislili smo nov
sistem: najjeftiniji artikl u seriji obino je prava igraka
(foto-aparat: Polaroid Colorpack II). Jedan korak dalje u
cijeni proizvoda, i dostigli smo nivo drangulija (veinom
miksera i blendera). Jo jedan korak i nalazimo se tamo
gdje smo trebali biti u samom poetku: pristojan komad
opreme, ali uz pretjeranu cijenu (pisai stroj IBM Selectric). Meutim, preostaje nam jo nekoliko koraka. Slije
dei je obino isti komad opreme kojega smo sreli prije,
ali natrpan dodacima. To se zove luksuz. (Ameriki auto
mobil bilo koje vrste.) Napokon, dobivamo jednostavnost
osnovnog dizajna, obino dobre izrade, ali cijena mu pre
mauje svaku mjeru. Takvo je stvarno stanje (stolica
Barcelona Miesa van der Rohea to potvruje). S tim u
vezi dobro e posluiti jedan povijesni primjer.
Prije mnogo godina Kodak je izumio gravitacioni sistem
dijapozitiva koji se koristi za njihove projektore. Tako
je nastao projektor nazvan Kodak Carousel. Projektor
se dobro prodavao jer je nain rukovanja dijapozitivima
bio zaista izvanredan, a projektor je sam po sebi bio neo
137

bine konstrukcije. Doajen amerikog industrijskog dizajna

kao profesije Raymond Loewy vrlo rado kae: Nikada ne
putaj na m iru ono to je dovoljno dobro. Uskoro je s
crtae daske skinut nov model Kodak Carousela vitkije
linije. Mnogi su ga ljudi kupovali, jer je bio kompaktniji.
Prvobitni model je postao sada Carousel 600 (s promjenom
dijapozitiva na pritisak dugmeta, veim izborom lea, podlokom za jednu veliinu dijapozitiva) po cijeni od 60
dolara. Idemo dalje, do modela 650 (dodatak: drai za
nekoliko veliina dijapozitiva, dugme za mijenjanje dija
pozitiva naprijed i natrag, regulator za okretanje napri
jed) za 100 dolara; zatim 750 (dodatak: regulator za naprijed-nazad, prekida za jako i slabo svjetlo), cijena 130
dolara; model 800 (dodatak: fokus za kontrolu okretaja,
ugraen tajmer) za 145 dolara; model 850 (dodatak: auto
matski fokus umjesto okretanja, volfram-halogena lampa,
ukljuene 2 lee) za 190 dolara, pa model 760 (s veim
podlokom za dijapozitive nego kod 860 i veim rezervnim
leama) cijena 149,50 dolara; onda 860 (slian modelu 850,
ali s pomonim fokusom) za 200 dolara; do modela 860 QZ
(ukljuena zum-lea) za 239 dolara, kao i nekoliko meumodela sa razliitim kombinacijama prikljuaka. Serija
ak ukljuuje model RA 960 (koji nasumce bira dijapo
zitive) za 875 dolara i projektor za dijapozitive u lilku za
1.500 dolara (sa svjetlom u luku).
Meutim, za itavo to vrijeme Kodak je izraivao vjerne
kopije svih tih projektora i prodavao ih po kolama i
audio-vizualnim odjelima pod nazivom Ektagraphic.
Serija Ektagraphic stoji 1020 dolara vie od origi
nala. Postoje samo dvije razlike izmeu originala u seriji
i kopija: projektori Ektagraphic obojeni su sivo umjesto
crno i opskrbljeni vrom icom. To znai da projektori
Ektagraphic (koje su kupci mogli nabaviti samo preko
audio-vizualnih centara (imaju uzemljen uko-utika),
dobro izolirane ice i stoga su m anje podloni kratkim
spojevima.
Ili drugim rijeima: modeli za obinog potroaa koji se
prodaju od 60 do 239 dolara nisu tako kvalitetni kao serija
Ektagraphic.
138

U meuvremenu je u Stuttgartu, u Zapadnoj Njemakoj,

Kodak bez mnogo buke izumio i prodavao svoju vlastitu
verziju, nazvanu Carousel S. Taj je model opremljen
sigurnosnim icama, ima svoje vlastite kabele za odrei
vanje fokusa okretanjem i osim toga ima ugraene tran
sformatore koji omoguuju koritenje projektora u bilo
kojem dijelu svijeta, bez obzira na lokalni napon. Pro
jektor se (u Njemakoj) prodaje za samo 75 dolara. Kodak
iz Rochestera, New York, aktivno pokuava odvratiti Ame
rikance od kupovine tog aparata, sugerirajui im da je
nesiguran i nepogodan. To je, naravno, neistina.
Njemaki model i performansama i izgledom sjedinjuje
jednostavnu, sigurnu i bezbrinu upotrebu. eli li neki
njemaki potroa iskuati udesa zum-lea, automatskog
tajmera itd, to moe jednostavno ostvariti prikljuivanjem
komponenti koje se mogu naknadno kupiti. Osim toga su
i svi dodaci koji pripadaju njemakoj verziji Carousela,
kao to su podloci za dijapozitive, dodatne lee i si,
mnogo bolje dizajnirani, kvalitetnije izrade, estetski ugod
niji i mnogo jeftinija. U emu je stvar? Pa ini se da
Nijemci koriste dobro ameriko pravilo: masovna pro
izvodnja. Oni izrauju samo jedan projektor s raznim
dodacima, dok ih mi proizvodimo gotovo tucet (ukljuu
jui i seriju Ektagraphic), meu kojima postoje tek nez
natne razlike, ali zato svojim asortimanom privlae kupce.
Na je sistem dizajniran za nezadovoljstvo kupaca i
umjetno zastarijevanje proizvoda. Da je to istodobno
skupo i nesigurno, imali smo se prilike uvjeriti.
Naravno, za projektor su potrebne i lee. U svom izdanju
od lipnja 1971. asopis Modem photography proveo je
komparativni test lea. Sve su lee (objektivi) klasificirane
kao izvanredne, vrlo dobre, dobre i prihvatljive;
klasifikacija je postavljena na osnovi preciznosti projekcije
u sreditu i na rubovima. Standardne lee Kodak Carousel
(F:3,5 Ektanar) dobile su ocjene prihvatljive (itaj: naj
loije) za preciznost u sreditu i dobro (itaj: loe) za
preciznost na rubovima. Kodakove zum-lee, koje smo
koristili u gornjem primjeru, testirane su u tri razliita
poloaja; ocijenjene su kao prihvatljive etiri puta i
dobre dva puta. Za razliku od toga standardne njemake
Kodak Carousel lee (Projar, F:100 mm) testirane su i oci
139

jenjene izvanrednima i za rub i za centar. Zum-lee za

njemaki Kodak S (Vario-projar, F:3,5 70120 mm) oci
jenjene su kao izvanredne u tri i vrlo dobre u daljnje
tri pozicije.
(Zanimljivo je napomenuti da je od est najpopularnijih
lea koje se mogu nabaviti u Sjedinjenim Dravama i koje
je testirala Modem photography samo jedna dobila
ocjenu bolju od loe, to je i jedini uvozni artikl iz Nje
make na itavoj listi.)
Prolo je ve vie od 40 godina otkako je Bucky Fuller
napravio dizajn Jezgra korisnog prostora (prostorija od
dva dijela koja udovoljava veini ili svim uvjetima koje
obino pruaju kuhinje i kupaonice). Objekt nikada nije
sagraen u predvienom obliku. Industrija, pekulanti,
graevinari, arhitekti i dizajneri uspjeli su osujetiti nje
zinu gradnju. Kad je Moshe Safdie dizajnirao H abitat za
Expo 67 u Montrealu, on je takoer prihvatio jezgro kori
snog prostora. Za H abitat je napravljeno nekoliko stotina
takvih jedinica i na tome je ostalo. Danas je jezgro kori
snog prostora u svakom sluaju neophodno potrebno.
Jezgro bi revolucioniralo nain stanovanja, a imalo bi i
daljnje posljedice. Posve je izvedivo da se jezgre korisnog
prostora proizvode tako da omoguuju ljudima da sami
grade objekte za stanovanje. S njima bi se lake ruko
valo, a mogle bi se i ukloniti kada se promijeni vlasnitvo
kue. Inae, sobe bi se mogle postaviti u poloaj ovisan
0 sredinjoj jezgri.
Nema nikakva razloga da kombinacija elektrinog ted
njaka i penice bude vea od kocke 50 X 50 X 50 cm. Za
pravo, sada radimo na ureaju koji e imati jednako toliko
grijala i jednako toliko prostora kao normalni ureaji za
kuhanje. Povezan s naim hladnjakom veliine 50 centi
metara etvornih ureaj je kombinacija hladnjaka, kuhala
1 penice. Ureaj je za manje od jedne etvrtine manji od
najmanjih slinih jedinica koje se sada mogu kupiti.
Sasvim e dobro posluiti etvorolanoj obitelji.
Sve do nedavno nitko nije napravio dobar dizajn kolica
za kupovinu u samoposlugama. Kolica koja su dizaj
nirana napravljena su tako da izazivaju poticanje na kupo
140

vinu, a ne da koriste potroau. Cesto ljudi kradu ta kolica,

to je velika teta, jer su neobino beskorisna, a za duan
to predstavlja izdatak od gotovo 60 dolara. Budui da ljudi
bez automobila, stariji ljudi i si. obavljaju velik dio kupo
vine, ini se da bi se dizajnom kolica za kupovinu mogli
prelomiti dvije funkcije u dva odvojena dijela. Za radnju
kotrljanja-guranja trebali bi bolji kotaii, naprava bi tre
bala biti sklopiva i da se besplatno daje kupcu za, recimo,
kupovinu u vrijednosti od 25 dolara. U skladitu bi moglo
biti isto tako sklopive i povratne kartonske kutije. One
bi se mogle koristiti kao kutije za odnoenje robe kui,
kutije za smee ili kontejneri za transport na relaciji
dobavlja-kua.
U vezi Treeg svijeta, potrebno je rei da mnoge stvari
vape za dizajnom. Ponavljam, ne moemo sjediti u elegan
tnim biroima u New Yorku i Stockholmu i planirati stvari
za Trei svijet i za njihovo vlastito dobro.
Svrha je ove podugake liste samo ta da zainteresira ljude
za ono to se moe i to je potrebno uiniti. Izvori energije,
izvori svjetla, ureaji za hlaenje i smrzavanje, skladini
kapaciteti za ito opskrbljeni zatitom od tetoina, jedno
stavni sistemi za proizvodnju opeke i cijevi (za navod
njavanje, kanalizaciju i dr.) jeftini ureaji kojima e se
automobili i kamioni pretvarati u ambulantna kola, o
kojima je prije bilo govora.
To su samo neke od potreba. Ali, toga ima mnogo vie:
komunikacioni sistemi, jednostavni edukativni aparati, filtracija vode, oprema za imunizaciju i inokulaciju takoer
vape za dizajnom ili redizajnom.
Pored toliko upotrebljivih prometnih sredstava kao to su
autobusi, trajekti i parobrodi kojih ima posvuda i koji
lee potpuno neiskoriteni, sasvim se opravdanim ini
pomisao da bi se oni mogli preurediti u pokretne kole,
sredita za dodatnu nastavu tokom kolskih praznika, bol
nice za hitne sluajeve i si. Stari trajekti bi mogli poslu
iti uz pritoke rijeke Amazone kao savjetovalita za tru
dnice i abortuse, sredita za rentdgenologiju, okulustike
i zubne ambulante, ljeilita za venerine bolesti da
navedemo samo jedan od moguih primjera.
141

Ali veina potreba Treeg svijeta morat e se rijeiti na

licu mjesta. Naa odgovornost kao dizajnera lei u tome
da se brinemo da se zemlje u razvoju ne ugledaju u nae
vlastite greke zloupotrebe talenta za dizajn u svrhu ula
givanja bogatima i izvlaenja profita industrije.
A ktualna je tema nestaica hrane irom svijeta, injenica
je, meutim, da ima dovoljno hrane za sve. H rana trune,
baca se ili ju izjedu tetoine. U veini zemalja Treeg
svijeta ivene se namirnice m oraju potroiti u roku od
24 sata, prije nego se pokvare. Jednostavno se ne mogu
nabaviti rashladni ureaji otporni na tetoine i klice.
Industrija (i dizajneri) ignoriraju taj problem, nesvjesno
parafrazirajui izreku koja je dovela do francuske revo
lucije: Neka kupuju friidere! Drugi se opet zapliu u
novim tehnologijama koje bi mogle jednoga dana revolucionirati metode rashlaivan ja.
Jim Hennessey, jedan od mojih diplomiranih studenata,
i ja intenzivno smo se bavili milju kako bi ljudi u Tre
em svijetu sauvali svoje ivene namirnice svjee barem
tjedan ili dva. Napravili smo model runog hladnjaka. Na
dnu ureaja nalazi se gumena pumpa, izmjenjiva topline,
ventili za pumpu i ventil izmjenjivaa. Oko toga se nalazi
kocka od stiropora veliine 50 cm s poklopcem. Topli zrak
pod visokim pritiskom prolazi kroz izmjenjiva topline,
koji vraa tem peraturu zraka priblinu tem peraturi ambi
jenta. Zrak se zatim ponovno vraa u rashladnik gdje se
iri i uzrokuje pad temperature. Ureaju se moe dodati
vie modularnih kocki. To sigurno nije nain da se dvije
boce mlijeka, nekoliko Coca-cola i govee peenje odre
kao u friideru. Ali 20 m inuta rashlaivan ja osigurat e
da, recimo, mjerica mangoa ne pone truliti barem 12 sati.
to je jo znaajnije, naprave se mogu izraivati u kunoj
radinosti u selima Treeg svijeta postojeim alatima i rab
ljenim ventilima. Kad je taj problem bio rijeen, poeli
smo istraivaki rad na zamjeni stiroporske pjene sa
sendvi ploom- (izraenom od dva vanjska sloja starih
novina i sredita od suenog lia). Dizajn emo predati
UNESCO-u.
Trenutno se nijedna kola za industrijski dizajn ne bavi
problemima poljoprivrede (navodnjavanje, kontrola teto
142

ina, oranje, uskladitenje hrane itd). Nekoliko biroa za

dizajn, koji se barem bave tim problemom, rade na privlanijim, blistavijim traktorima ili slinim napravama
za ureenje travnjaka pred kuom.
Postoji jo mnogo stvari. Amerike ene su izgleda vrlo
spremne istraivati prirodni poroaj i lamazeove metode.
Pa ipak, dobra grafika informacija (u obliku dijapozitiva
ili jednostavno shematskih skica) ne postoji. Filmovi zato
prikazuju izbezumijenost mueva. Jednako tako bi bila
potrebna jednostavna grafika, ohrabrujua, neverbalistika uputstva o pobaaju.
Na podruju transporta moda emo biti prisiljeni napraviti
veliki korak unatrag. Imao sam sreu nai se meu neko
licinom ljudi koji su putovali kao putnici Graf Zeppelina. Bilo je to istodobno i raskono i potpuno oduevljavajue iskustvo koje je obojilo u ruiasto sva moja osje
anja na putovanja u djetinjstvu. Te gigantske zrane lae
sastojale su se od prostrane putnike gondole za koju je
bio privren kapetanski most, blagovaonice, prostorije
za sveanosti i prostrani hodnici. Strojevi su bili smjeteni
u odvojene motorske kuice, koje su poput putnike
gondole visjele objeene o golemu aluminijsku konstruk
ciju. Bile su smjetene vie od 100 stopa dalje od putnikih
kabina. Vibracija i buka strojeva bili su ravne nitici, a
kako je zrana laa bila laka od zraka, bilo ju je do
voljno lagano odgurnuti, pa da krene u eljenom smjeru.
Ona nije parala zrak poput dananjih dambo-detova.
Krajem tridesetih godina cepelini su izbaeni iz upotrebe
zbog nesrea uslijed visoko zapaljiva helija koji je upotre
bljavala. Ali s naom novom tehnologijom moda emo ih
uspjeti vratiti; danas imamo plinove koji su manje zapa
ljivi ili inertni, ime se izbjegava nesrea. Time bi se radi
kalno smanjila poluija nad sjevernim Atlantikom, imali
bismo sigurniju i ugodniju vonju, za samo nekoliko sati
duljeg putovanja. Bio bi to izvanredan dodatak dananjim
detovima i u svakom sluaju bolja solucija od krimi
nalnog prijedloga nadzvunog transporta. Primamljivost
nadzvunog transporta lei u jednostavnoj injenici da se
ljudima koji se oajniki boje leta avionom smanji tra
143

janje smrtnog straha sa 8 na 3 sata. Zrakoplovne lae bi

omoguile sigurniju i udobniju alternativu koja je eko
nomski opravdanija.
Smanjiti brzinu oduvijek je bila alternativa mogunosti da
se stvari ubrzaju. Sasvim je izvedivo da se vrate jedre
njaci u saobraaj Sjevernim Atlantikom. Velik nedostatak
jedrenjaka bio je u tome to je za podizanje jedara bila
potrebna ljudska radna snaga. Danas kada smo u stanju
da ljude i robu transportiram o preko oceana u detu koji
taj put prevali za treinu dana, javlja se i alternativna
metoda za rjeenje tog problema. Oduevljen sam spozna
jom da Zapadna i Istona Njemaka ponovno rade te bro
dove.
Premda ova lista ni izdaleka nije ispunjena, preostalo je
jo nekoliko proizvoda od prioritetne vanosti. Gotovo da
uope nita nije dizajnirano za ljevake. Njihov je problem
mnogo sloeniji nego to se to obino misli. Dok ve posto
je (naravno) ekovne knjiice za ljevoruke, knjiice za
naknadu za vrijeme nezaposlenosti i formulari za socijalno
staranje za ljevoruke ne postoje. Jednostavni alati, kao to
su eki i odvija namijenjeni su samo desnorukima. Lje
vorukima je gotovo nemogue raditi s Nikon FTN kame
rom (ili veinom kamera). Neki ljevaci bolje vide desnim
okom; neki bolje vide lijevim. Mehanizmi za upravljanje,
dugmad i kontrolni ureaji u veini automobila dizajnirani
su za denjake koji bolje vide desnim okom.
Neki ureaji dizajnirani ak i za desnoruku veinu imaju
nepotrebne nedostatke: uzmimo za prim jer pisae strojeve.
Raspored tipki je takav da lijeva ruka, kao i neki prsti
desne m oraju obavljati mnogo vie posla; gibanje prstima
je obino teko. Meutim, organizacija tipki i dalje ostaje
zamrznuta.
Potreban je radikalni redizajn sve sportske opreme, naro
ito one natjecateljske. Velik dio opreme je nesiguran, a
gotovo sve je toliko skupo da nije ni udo to veina ljudi
gleda utakmicu bejzbola na televiziji umjesto da ide na
skijanje ili jedrenje. Zbog loih vezova na skijama za olim
pijski cross-country glenjevi pucaju ve na poetnikim
144

Elektrini pisai stroj namijenjen za upotrebu lijevom i des

nom rukom. Mogu ga koristiti i ljudi s protezom. Veliina je
standardne uvezane knjige. Dizajn: Steven Lynch, student
univerziteta Purdue.

spustovima. Vezova za poetnike ima malo. Sluba za spa

avanje koristi sedam razliitih saonica za spaavanje skijaa. Nijedne od njih nisu uistinu sigurne.
Da mi je osnovna elja bila zarada novca, napravio bih
projekte za neke od tih ideja, umjesto da o njim a piem.
Ja radim dizajn samo za ona podruja u kojima je to po
mojem uvjerenju najnunije. Svi ostali prim jeri navedeni
su da bi dali poticaja drugim a. Moje m iljenje o osnovnim
pogrekama sistem a patentiran ja ini ovaj pristup konzekventnim i opravdanim.
Ovo je moda tre n u tak da se spomene asopis Consumer
Reports (Potroaki inform ator). asopis je pokuaj da se
ocijene proizvodi, uz odbacivanje reklame. Izvjetaji su
obino inteligentna procjena vrijednosti proizvoda u potro
aevim oima. Ali, je r se trite neprestano zasipa novim
artiklim a, Consumers Reports nikako ne moe biti u to
ku. Iako se istiu opasnosti po sigurnost i zdravlje ovjeka,
asopis rijetko kada pie o nesolidnoj izradi, a nikada ne
obraa panju na trivijalnosti artikla kao takvog. Stoga
moemo vidjeti na tri stranice opirnu procjenu konku
rentskih tipova elektrinih eljeva, ali trebam o ekati 11
10

Papanek: Dizajn za stvarni svijet

145

mjeseci prije nego pronaemo podatke o najnovijim mo

delima tava za kuanstvo. O artiklim a najniim u seriji,
kao to je najm anja tavica, bez prikljuka na struju, bez
teflonske navlake, koja se prodaje po 29 centi, gotovo se
nikada i ne pie. Jednako tako se zanemaruju visokospecijalizirani dijelovi opreme, kao to su neke fotografske
lee, pribor za crtanje, geodetski instrumenti, medicinski
instrum enti i si. O istim tim artiklim a se obino pie u
strunim asopisima. Prem a letiminom pregledu, kojega
sam nedavno napravio, meu 60 proizvoda u 9 strunih
podruja sve je savreno! Koliko e jo dugo potroai biti
izloeni riziku, dosaivanju i praznim obeanjima, ostaje
otvoreno pitanje, ali to je pitanje na koje e trite uskoro
morati odgovoriti. Consumer Reports koji nikada ne po
stavlja pitanja zato neki proizvod uope postoji, pomae
nam samo da odaberemo najm anje od nekoliko zala.
Ambalaa moe m askirati sve mogue greke i kriminal.
Nakon ocjenjivanja serije smrznutog doruka tvornice
Campbell Soup Company Udruenje je potroaa, koje
izdaje Consumer Reports, izjavilo da je hrana dobra mi
risa i okusa i preporuilo je atraktivnu ambalau. Ne
to poslije su dodali da su u hrenovkama za doruak pro
nali dlake glodavaca i dijelove insekata. Jedan od paketa
koji nas najee mami u samoposluivanjima jest paketi
itne kae za doruak. Robert B. Choate, Jr., prijanji sav
jetnik za prehranu u Nixonovoj Administraciji izjavio je
da je Breakfest of Champions (Doruak ampiona) na
29. mjestu po hranljivoj vrijednosti od 60 testiranih dehidriranih itnih kaa. Gotovo polovica testiranih itnih kaa
nema nikakve kalorine ni hranljive vrijednosti.
Prije nekoliko mjeseci britanski je asopis Design ismi
jao dizajnere pripisujui im slijedee shvaanje: Mi smo
bogovi, ali nitko to ne smije znati. Uzimajui u obzir i
rinu podruja koje zahvaa moja lista, lako se moe doi
do uvjerenja kako se po mojem miljenju svi svjetski pro
blemi mogu rijeiti dizajnom. Zapravo, sve to elim rei
jest da se u velikom broj problema mogu koristiti znanje
i vjetine dizajnera. A to dizajnerima namee novu ulogu,
da vie ne slue kao orue u rukama industrije nego da
postanu zastupnici potroaa.
146

2 I II1
TAKC
BI
H A M
BITI

bitka s uzrocima
kreativnost protiv
konformizma
Kada neto radite, neto to je posve novo,
onda je to komplicirano nainiti, pa je predod
reeno da bude runo, ali oni koji to ine posli
je Vas, ne moraju se brinuti kako da to urade
i mogu to uiniti lijepim i tako e se svakom
svidjeti ono to drugi uine poslije Vas.

pablo picasso

Primarni zadatak dizajnera jest da rjeava probleme. Po

mojem shvaanju to ujedno znai da dizajner mora imati
senzibilitet u otkrivanju postojeih problema. esto e on
morati otkriti problem postojanje kojega nitko prije nije
bio ni svjestan, definirati ga i pokuati ga i rijeiti. Ovo
se moe smatrati definicijom kreativnog postupka. Bez
svake sumnje broj je postojeih problema, kao i njihova
sloenost, dosegao takve razmjere da su potrebne nove i
bolje solucije.
U ovoj bih fazi elio uiniti nekoliko stvari: pokuati opi
sati potrebu za rjeavanjem problema, definirati nain
149

njihova rjeavanja koji se moe nazvati kreativnost i

pokuati sugerirati metode za njihovo rjeavanje.
Budui da sam i dizajner i profesor, moram sebi postaviti
pitanje: Na koji nain uiniti dizajn boljim? ini se da
i u kolama i u biroima u zemlji i u inozemstvu prevla
dava jednoduno miljenje da odgovor ne lei u proiri
vanju predavanja o dizajnu. Umjesto toga, dizajneri i stu
denti bi se trebali upoznati s mnogim drugim podrujima
nauke i upoznavi ih, ponovno odrediti znaaj dizajna u
naem drutvu.
Poznavanje drutvenih nauka; biologije, antropologije, po
litike, inenjeringa, tehnologije, bihevioristikih znanosti i
mnogih drugih; mora se prim ijeniti u procesu dizajna. Na
ini na koje se to moe ostvariti sugerirani su i u itavoj
ovoj knjizi. Ali, najznaajnija sposobnost koju dizajner
moe unijeti u svoj posao jest sposobnost da prepozna,
izolira, definira i rjeava probleme.
P rije neto vie od deset godina rije kreativnost postala
je moderan klie za tu djelatnost. Tako se na jednom kalifomijskom sveuilitu predaje predm et Zdrava kreativ
nost 201.
Kako i zato je postati kreativan postalo ablona? Na
ravno sposobnost rjeavanja problema bila je bitna i po
eljna karakteristika kroz cijelu ljudsku historiju. Masov
na proizvodnja, masovno reklamiranje, manipulacija s me
dijima i automatizacija etiri su suvremena trenda koji
naglaavaju konformizam te na taj nain ine kreativnost
teko dostinim idealom. Dvadesetih je godina Henry Ford,
pokuavajui smanjiti cijenu svojim automobilima standar
dizacijom proizvodnje, rekao: Potroai mogu dobiti auto
mobil u bilo kojoj boji pod uvjetom da je ona crna.
Ograniavanje izbora boja, cijena pojedinanih automobila
smanjila se za 95 dolara. Drugim rijeima, potroae treba
uvjeriti da je crna najbolja boja.
Duh konformizma podigao se na zauujuu razinu. Pri
tisci na pojedinca da se prilagoditi dolaze sa svih strana:
ne samo da nacionalne, dravne i lokalne uprave nameu
odreene norme ponaanja, ve su tu i pritisci od strane
susjeda u prigradskim zonama, konformistiki trendovi u
150

koli, na poslu, u crkvi, pa i u igri. to se dogaa ako se

nismo sposobni prilagoditi tako agresivnom konformizmu
koji nas posvuda okruuje? Eksplodiramo i onda nas odvezu najbliem psihijatru, i prva stvar koju e nam speci
jalista rei jest: Dakle, sad Vas moram srediti. A to sre
ivanje, opet je konformizam. Ovo nije plediranje za pot
puno nekonformistiki svijet. Zapravo, konformizam je
vrijedno ljudsko obiljeje i pomae da se odre itave
dravne zajednice na okupu. Ali, mi smo napravili neko
liko pogreaka zamjenjujui konformizam u akciji s kon
formizmom u idejama.
Precizni psiholoki testovi pokazali su misteriozni kvalitet
to se zove kreativna imaginacija, a koji izgleda da po
stoji kod svih ljudi, ali se u pojedinca vrlo esto pojedno
stavnjuje do starosti od este godine. Okolina u koli (mo
ra napraviti to!, mora uiniti ono!, zar je to crte tvoje
mame?, tvoja mama ima samo dvije noge!, dobre djevoj
ice ne rade takve stvari!) postavlja cijeli splet blokova u
mozgu djeteta koji poslije onemoguuju njegovu sposob
nost slobodne inicijative. Naravno, neke od tih zabrana
imaju drutvenu vrijednost. Moralisti kau da to pomae
djetetu da razvije svijest; psiholozi preferiraju tumaenje
kako se time formira super-ego; religiozni voe zovu to
smislom za krivo i pravo ili duom.
Meutim, drutvo moe ii smijeno daleko u kreiranju
konformizma zatiujui se od svih skretanja. Godine
1970. dr Arnold Huttschnetker sugerirao je predsjedniku
Nixonu da se sva djeca izmeu 6 i 8 godina testiraju kako
bi se utvrdile odreene sklonosti koje bi poslije mogle
biti osnova kriminalitetu. Sugerirano je da se dijelu te
djece daju jaka sredstva za umirenje i da ih se dri u
takvu stanju, kao to se milijunima starijih pacijenata u
starakim domovima permanentno daju jake daze sred
stava za umirenje kako bi se olakao posao njegovateljicama. Taj je prijedlog karakteristina vrsta konformisti
kog pritiska na koji danas esto nalazimo u raznim insti
tucijama.
Prevelike prepreke mogu uspjeno zaustaviti rjeavanje
problema, a to isto moe uiniti pogrena interpretacija
problema. Stariji kau: Napravi bolju miolovku i svijet
151

e ti kucati na vrata! to je ovdje stvarni problem, ulo

viti mieve ili ih se osloboditi? Pretpostavimo da je moj
grad preplavljen glodavcima. Pretpostavimo da izumim
bolje miolovke. Rezultat: slijedee jutro na svoje u za
dovoljstvo imati 10 milijuna uhvaenih mieva i takora.
Moje je rjeenje moglo biti krajnje inventivno, ali je prvo
bitna interpretacija problema bila pogrena. Stvarni je
problem bio otarasiti se mieva i takora. Fantastina bi
solucija moda bila da se preko svakog radio-aparata i
televizora em itiraju nadzvuni i ispodzvuni zvukovi za ne
koliko sati, zvukovi koji su nekodljivi za sva ostala iva
bia, ali bi sterilizirali mieve i takore. Nekoliko mjeseci
poslije populacija glodavaca bi sasvim nestala, uz pretpo
stavku da bi mievi i takori gledali televiziju. Mnogo,
ozbiljnije bi bilo postavljeno pitanje u odnosu na okolinu,
to jest to neki glodavoi predstavljaju u ekolokom siste
mu.
Bilo kako bilo, mnogi problemi zahtijevaju brze i radi
kalne nove solucije u svim novim podrujima.
Chad Oliver u svojoj nauno-fantastinoj prii Sjene na
suncu, kae:
... on je to morao sam rijeiti. Zvui dovoljno lako ako
je ovjek upoznat s odreenim nainima govora engleskog
jezika, ali Paul Ellery je znao da to nije tako jednostavno.
Mnogi ljudi ive i um iru a da nikad nisu rijeili neki
posve nov problem. Pitate li se na koji nain postii da
bicikl stoji uspravno? Tata e ti pokazati. Jeste li sebi
postavili pitanje kako postaviti cijevi u vau kuu? Vodo
instalater e vam pokazati. Je li u redu da pozovemo
gospou Layne nakon onog skandala u vezi posjeta nogo
metaa? Pa, sakupi djevojke, pa emo to raistiti. Hoemo
li posluiti skakavce na naem iduem izletu? Zato, pa
nitko to ne ini. Hoete li doi kui poslije ureda, preo
bui se u laganu togu i prinijeti malu rtvu u vaem stra
njemu dvoritu? to e pomisliti susjedi?
Ali kako izlaziti na kraj sa Whumpfom u maslacu? to
kaete na Grlzeadsima na vaim stepenicama? Koliko
biste platili za novog lttagnuf-fela? Je li u redu da se
abnakava sa prwaatzom?
152

Ja nikad nisam uo za te stvari. Ja imam dosta vlastitih

problema a da bi s tim stvarima razbijao glavu.
Jedan whumpf u maslacu! Izjavljujem.
Situacija potpuno izvan ljudskog iskustva ...
ivimo u drutvu koje kanjava visokokreativne pojedince
zbog njihove nekonformistike autonomije. To ini studij
dizajna i rjeavanje problema tekim i obeshrabrujuim.
Jedan student od 22 godine dolazi u kolu s velikim bro
jem barijera protiv novih naina razmiljanja, koje su mu
utuvljivali u glavu punih esnaest godina njegova pogre
nog kolovanja, nasljeem iz djetinjstva i puberteta dok
su ga ukalupijivali, prilagoavali i oblikovali. Na
ravno, on traga za novim idejama i studira program koji
e mu, izgleda, donijeti brze i velike osobne uspjehe. U
meuvremenu, nae drutvo kontinuirano stvara nove so
cijalne sisteme koji obeavaju samo mala skretanja od
glavnih strujanja, ne dovodei ih nikada u opasnost od
strane marginalnih grupacija.
Prije svega moramo shvatiti psiholoki aspekt rjeavanja
problema. Budui da ni psiholozi, a ni psihijatri ne mogu
barem zasad ukazati na egzaktni mehanizam kreativnog
procesa, sve vie i vie nam koristi pronicljivost. Mi zna
mo da je sposobnost da slobodno stvaramo nove ideje nes
vjesna funkcija 1 da na nju utjeu razni simultani faktori
i procesi mozga. Sposobnost da izmiljamo nove ideje svoj
stvena je svima nama, bez obzira na starost (osim senilnosti
i duboke starosti) ili takozvani kvocijent inteligencije (osim
duevno zaostalih).
Da bismo mogli slobodno povezivati pojmove, u velikoj
nam mjeri pomau multidisciplinarne sposobnosti. Obu
jam znanja, sposobnost memoriranja i prisjeanja moe
obogatiti taj proces. Sposobnost je gledanja na stvari na
nove naine prijeko potrebna. Ti novi naini gledanja na
stvari mogu se unaprijediti znanjem i poznavanjem stra
nih jezika. Jer, struktura jezika nam prua mogunost da
se bavimo i doivimo stvarnost, koja se pomalo razlikuje
u svakom jeziku.
Na primjer, savreno je mogue rei: Ja idem u San
Francisco na engleskom. Istu reenicu mogu verbalno
153

uklopiti u njemaki jezik (Ich gehe nach San Francisco),

ali to nema nikakva smisla s lingvistikog gledita. U nje
makom se mora dodati prilog koji poblie oznauje rad
nju, kao na prim jer: Ja letim za San Francisco, Ja se
vozim u San Francisco itd. U Navaho i eskimskim jezi
cima reenice m oraju biti jo bolje oznaene da bi imale
svoj smisao: Ja (sam ili sa dva prijatelja, ili bilo kako)
vozim (nekad vozim ja, nekad e to initi moj prijatelj),
(kolima ili saonicama) u San Francisco (ja u se iza toga
vratiti, a moj prijatelj e nastaviti voziti). Koristei vie
od jednog jezika za rad na problemu, postiemo veu pro
nicljivost. Malo je vano radi li se o njemakom, finskom,
swahili, klavirskom, violinskom, fortran ili kobol jeziku.
Netolerantnost stvara najsnanije barijere. Kad je u pita
nju drutvena scena, tolerantnost je imperativ za sposob
nost rjeavanja problema. Njegov je um ukalupljen ili
on je stvarno glup, to su laike definicije dijagnoza soci
jalnih psihologa. Ako netko kae Crnac, idov, hipi,
komunist, katolik ili neto slino, reakcija netoleran
cije trenutno je kurvin sin. Asocijativni refleksi u moz
gu izravno alju impulse u celebralne brazde. Jednako kao
to Pavlovljevi psi sline kada zvono zvoni svaki put neto
lerantne osobe reagiraju na razini uvjetnih refleksa.
Netko tko stalno rjeava probleme ima drukiji osjeaj
sigurnosti od naih konformistiki nastrojenih suvreme
nika. Godine 1958. provedeno je istraivanje meu umjet
nicima, arhitektima, inenjerima s velikim brojem pate
nata, kompozitorima, muziarima, piscima, uenjacima i
istraivaima koji su napravili velike podvige. Istraiva
nje je pokazalo da svi ti ljudi imaju zajedniku karakte
ristiku (bez obzira na njihov financijski poloaj): svi su
oni manje osigurani u usporedbi s prosjekom osiguranja i
tave populacije. Stvaralaki pojedinci obino nastoje pro
nai sigurnost u samima sebi umjesto 18,95 dolara mje
senog osiguranja.
Na poetku kolovanja veina je ljudi jednako sposobna
za rjeavanje problema. Priroena sposobnost kreiranja
ovdje se koi perceptivnim, kulturnim, asocijativnim i
emotivnim barijerama.
154

Perceptivne barijere ovdje su nabrojene jedino s namje

rom da se pokae njihovo postojanje. Osoba koja je dihotomno slijepa na boje, na primjer, ima malu peceptivnu
barijeru u zoni vida. Trihotomatska sljepoa na boje stva
ra mnogo ozbiljniju barijeru, dok glaukom, katarkt i ostali
fenomeni vode u totalno sljepilo i stvaraju totalnu perceptualnu barijeru vida. Gluhoa je totalna perceptualna bari
jera sluha. Psiholoka nesposobnost da se simultano koriste
sva osjetila kod razmatranja podataka esto dovodi do
kompletne barijere. Te perceptualne barijere, ako su uope
izljeive, u potpunosti spadaju u domenu lijenika, kirurga
i psihijatra.
Kulturne barijere, kako im samo ime kae, nameu se po
jedincu ovisno o njegovoj kulturnoj okolini. U svakom dru
tvu odreeni broj tabua oteava samostalno miljenje.
Poznati eskimski problem sastavljen od devet toaka zaokupit e prosjenog zapadnjaka nekoliko sati, a jedno
eskimsko dijete ga rjeava za samo nekoliko minuta, jer
su eskimski pojmovi o prostoru sasvim drukiji od naih.
Profesor Edward Carpenter objanjava kako e ovjek iz
plemena Aklavik s Aljaske nacrtati pouzdane mape malih
otoka, ekajui da se spusti no, a zatim crtati mapu slu
ajui kako morski valovi nou udaraju o stijene otoka.
Drugim rijeima, izgled otoka se razabire jednom vrstom
primitivnog radara.

ESKIMSKI PBOBLEM S DEVET TOAKA: Lijevo: Problem;

Deino: Rjeenje.
155

Eskimska nas umjetnost ponekad zbunjuje, jer smo mi

zaboravili prim itivnu sposobnost Eskima da gledaju crte
simultano sa svih strana.
Jedan drugi prim jer kulturnog blokiranja iznijeli su pro
izvoai zahodskih koljki: prosjeni Amerikanac mijenja
svoj automobil svake dvije i pol godine, kupuje novo odi
jelo svakih devet mjeseci, kupuje hladnjak svakih 10 godi
na i ak m ijenja svoje prebivalite svakih pet godina, ali
nikad ne kupuje novu WC-koljku. Kad bi netko mogao
napraviti dizajn nove vrste koljke koja bi privlaila ljude
da zam jenjuju stare koljke novima, ta bi industrija ostva
rila veliku dobit. Na prvi pogled. Na prvi pogled taj za
datak izgleda kao umjetno zastarijevanje. Mogua su dva
pristupa stajlinga: Detroitski pristup po mogunosti
opskrbiti koljku perajam a i golemom kromiranom orna
mentikom. Drugi je pristup WC-koljke kao zabava
utisnuti na povrinu male cvjetove, ptice ili togod drugo.
Ali, inteligentno istraivanje ubrzo e pokazati da su sve
WC-koljke previsoke (medicinski govorei). Idealno bi
bilo, da ljudi koristei taj proizvod, zauzmu nii, uei
poloaj. To se moe postii na dva naina: po visu j ui pod
ili sputajui koljku. Kako je jedan od potroaa bio umi
jean u proizvodnju toaletnih ureaja, nova niska koljka
bila je dizajnirana za nj. Unato oitim medicinskim i sa
nitarnim prednostima, unato injenici da sada postoji
stvaran razlog za kupovanje novih WC-koljki, dizajn je
bio odbaen. Proizvoa je osjeao kako je kulturna bari
jera u kupca prevelika i da bi bilo uzaludno reklamirati
taj proizvod. Isti proizvod bi se vrlo lako mogao reklami
rati, recimo, u Finskoj ili Japanu.
K ulturne barijere koje prevladavaju mogu biti ekstremno
protiv proizvodnje. Poetkom 1970. sugerirano je da ljudi
stave dvije do tri opeke u kotli za vodu u WC-u. Time
bi se smanjila koliina vode koja svaki put protjee. Su
gerirao sam dizajn kotlia, jer ono to ovjek ini dok
sjedi na zahodskoj koljci razlikuje se i kvantitativno i
kvalitativno kod svakoga, pa je stoga bolje redizajnirati
kotli tako da svatko moe podesiti koliinu vode koja je
potrebna za ispiranje. Moj klijent je odbacio taj prijed
log. ovjek koji zarauje za ivot proizvodei WC-koljke
proglasio ga je neukusnim.
156

Iskuenje za dizajnera jest elja da ide naprijed i da di

zajnira proizvod kakav je gore opisan i da na taj nain
potakne pokret konzumerizma. Bolja je strategija pruiti
potroaima niz primjera da ih sami kompariraju. U gore
navedenom sluaju to znai redizajnirati ureaj za kon
trolu protoka vode za one potroae (kao to su graevin
ska poduzea, projektni biroi itd.) koji su potencijalni kup
ci. Istodobno dizajnirati umetak koji bi se prodavao za
manje od 10 dolara za modificiranje postojeih kotlia
kako bi se troilo manje vode. Napokon, mogunost da
ljudi koji to ele stave dvije do tri opeke u kotli ostaje
i dalje otvorena.
Kulturni tabu isto tako oteava razvoj. Toaletni papir izra
uje se od papira za proizvodnju kojega je potrebna enormna koliina vode. Iz neobjanjivih razloga role toaletnog
papira proizvode se u prevelikim irinama. Kad bi se iri
na smanjila za samo dva centimetra, u proizvodnom pro
cesu bi se dnevno utedjeli milijuni litara vode, a da se
pri tome nimalo ne oteti funkcija samog papira.
Ako bih pokuao iznijeti jo niz problema koji se odnose
na fekalije i mogunost njihove upotrebe, jo uvijek bi
mnogo ljudi bilo protiv toga. Kad god se postavi pitanje
ponovnog koritenja otpadnih tvari iz ljudskog organizma
(na primjer, diskusija o svemirskim raketama i kapsulama),
ljudi se uznemire. Bilo bi korisno da se prisjetimo kako
sve to na ovoj zemlji diemo, pijemo, jedemo, oblaimo
ili upotrebljavamo prolazi kroz milijarde probavnih siste
ma otkako je nastala planeta. Nae kulturne barijere imaju
tendenciju da ometu nae razmiljanje, a nae razmilja
nje utjee na nae postupke, mi mislimo o naim rijekama
i jezerima kao zagaenim zbog urbanih otpadaka, upo
trebljavamo rijei kao blato i zgraamo se kad ustano
vimo da su izvori vode otrovani ljudskim izmetinama.
Zbunjeni smo, jednako kao i kod primjera prije navedenih
boljih miolovki, pitanjem elimo li odstraniti izmete ili ih
jednostavno izdvojiti iz izvora pitke vode.
Tvrdim da je itavo podruje anaerobne i aerobne pro
bave potpuno zanemareno. U vrijeme pisanja ove knjige
(prosinac 1970), samo tri velika uenjaka bavila su se
prouavanjem cjelokupnog procesa proizvodnje metana.
157

Nevezano za povremene lanke u The Whole Earth Ca

talog o usamljenim britanskim udacima koji uspijevaju
opskrbiti svoje automobile energijom iz kokojeg izmeta,
ljudi u veini sluajeva nisu svjesni gigantskih izvora
energije koji bi se mogli crpiti iz biolokih procesa trulje
nja, probave i izmetina. A koritenje te energije mogao
bi biti prvi logini korak u form iranju novog naina ivota.
U okvirima suvremene tehnologije postoji mogunost izu
ma konvertera prim arne energije koji bi, koristei anaerobne digestivne sisteme, osigurali da kua bude uistinu
neovisna o svim vanjskim vezama. Pratei u novinama
vijesti iz zadruga d drugih zajednica, uvijek sam sa alje
njem razmiljao kako se njihovi pogonski ureaji (trans
formatori, pumpe, svjetlosni generatori, projektori, visoko
osjetljive komponente itd.) jo uvijek negdje moraju ukop
avati. Upotreba biolokog kruenja energije nee samo
omoguiti stvarnu neovisnost, ve e donijeti i nove mo
mente u ekologiji.
udno je da upravo na tom podruju nema znaajnijeg
istraivanja. Sasvim je nevano nedostaju li zato to je
podruje istraivanja preopirno, ili zato to meu naftnim
kompanijama postoji veo tajanstvenosti sa svrhom da se
ta vrsta istraivanja osujeti. Radi se o tome da se bavimo
podrujem za koje ljudi sm atraju da je prljavo zbog
kulturne barijere.
Mnogo toga se ve pokualo uiniti, ali obino samo na
razini pojedinca. Dr George V. Groth, Jr., na svojoj farmi
pokraj San Diega u K aliforniji gaji 1000 ovaca. Gnojivo
ovaca opskrbljuje 10-kilovatni generator koji proizvodi
elektrinu energiju potrebnu za svjetlost i pogon stroje
va. Jam a za tekue gnojivo hermetiki je zatvorena, a
odvodni plin je cijevima spojen na plinske ureaje. Vrua
voda iz rashladnog sistema motora prolazi kroz 300 stopa
duge bakrene cijevi koje omotavaju jam u za gnoj, gdje se
ostvaruje tem peratura izmeu 90 i 100. Mala pumpa, koja
radi na principu kolotumika, pokree vodu. Kompletan
ciklus proizvodnje vode traje oko 20 dana, ali kada se
proces pokrene, odvija se kontinuirano. Osim to osigurava
elektrinu energiju, sistem praktiki nema smrada i ne
privlai muhe. Napokon, gnojivo se raspada na jednostavne
158

organske spojeve, kao to su kiseline i alkoholi. Budui

da nema kisika, konaan ishod procesa jesu voda, ugljini
dioksid i metan.
Eksperimenti te vrste provedeni su u Aziji i Africi.
Oito je da ta dizajn-strategija prua nain za upotrebu
ljudskih i ivotinjskih izmetina, pretvarajui te materije
u korisne izvore energije i kemijske elemente, udno je
da se tako malo o tome danas pisalo, a ono malo to se
pojavilo, objavljeno je obino u drugorazrednoj tampi i
novinama.
Asocijativne barijere djeluju u onim podrujima gdje nas
psiholoki predodreeni uvjeti i zapreke, koje esto potje
u iz najranijeg djetinjstva, spreavaju da slobodno raz
miljamo. Jedan dobro poznati, nekoliko godina star eks
periment, ilustrirat e ovu postavku.
U jednom od koleda u betonirani pod je u podrumu utis
nuta elina cijev promjera 4 cm na nain da je 30 cm
cijevi bilo ispod razine zemlje, a 150 cm je stralo u zrak.
U cijev je ubaena ping-pong loptica koja se zaustavila na
dnu, 180 cm od otvora na vrhu. U prostoriji su bile smje
tene razne kolekcije alata, naprava i aparata. Tisuu stu
denata je uvedeno u prostoriju i postavljeno im pitanje
neka pronau nain na koji bi se iz cijevi izvukla ping-pong loptica. Pokuaji da se rijei taj problem bili su
toliko razliiti koliko i studenti meusobno: neki su poku
ali prepiliti cijev koja je bila za to prevrsta, drugi su
na lopticu sputali eline strugotine, a zatim je pokua
vali upecati s pomou magneta, otkrivi zatim kako se
magnet lijepi za stijenku cijevi mnogo prije nego to se
spusti dolje. Izvren je i pokuaj da se loptica digne s po-'
mou komadia vakae gume zakaene za konac, ali bi
kod podizanja dolazilo do njihanja konca, tako da je lop
tica neminovno padala. Pokuaj da se spoji nekoliko slamica za sokove i da se loptica usisa takoer se pokazalo
neuspjenim. Meutim, prije ili poslije, gotovo svi studenti
917 od 1000 (zaista zavidan uspjeh) doli su na ideju
da uzmu kantu s vodom, naliju vodu u cijev i loptica bi
isplivala na povrinu.
Zatim je drugoj grupi od 1000 studenata dan zadatak da
ponovno rijee isti problem. Meutim, kanta s vodom za
159

mijenjena je antiknim stolom od palisandrovine na kojem

su se nalazili krasan kristalni vr s vodom, dvije ae i
srebrni posluavnik. Iz druge grupe je samo 188 stude
nata pravilno rijeilo problem. Zato? Oito je da vie od
80 posto studenata nije ni primijetilo vodu u vru. Da
je kristalni vr na stolu od palisandrovine uoljiviji od
kante u kutu vie je nego oito. Ono to elimo istai jest
da druga grupa nije uspjela asocijativno povezati vodu u
vru i metodu plutanja. Asocijativnu prazninu bilo je mno
go tee ispuniti kad se pred nama nalazio prekrasan vr
umjesto kante, premda u normalnim okolnostima ne uzi
mamo kantu s vodom da bismo s pomou nije istjerali
ping-pong lopticu iz cijevi.
Ubrzo nakon drugoga svjetskog rata biro Raymonda Loewyja dizajnirao je mali kuni ventilator, potpuno beumni.
Na njihovo veliko zaprepatenje, reakcija kupca je bila
negativna. Budui da prosjena amerika domaica asocira
zvuk ventilatora sa zvukom friidera, ona zakljuuje da
potpuno beumni ventilator nedovoljno hladi zrak. Biro
je zbog toga morao dizajnirati novi ventilator s malom
bukom.
Ponekad specijalna obuka koju ljudi polaze na strogo
strunom planu stvara mnogo jae asocijativne barijere.
Zamoljeni da skiciraju toan nacrt ili perspektivu, pred
mete na osnovi prednje i desne projekcije, arhitekti, ine
njeri i tehniki crtai ee prave greke nego ljudi kojima
to nije profesija. Pravilan odgovor na taj specifian zada
tak (vidi sliku) zanimljiv je iz jo jednog razloga. Dva
rjeenja su jednako ispravna, ali se na osnovi svakog po
jedinog moe zakljuiti je li student doao do rjeenja
s pomou kreativne analize ili -trenutnog nadahnua.

PROBLEMI VIZUALIZACIJE PREDMETA: Prednja projek

cija, Desna projekcija
160

Analiza koja prethodi u prvom sluaju otprilike je slije

dea: Desna projekcija nije dobra, ona bi trebala biti sre
dinji dio. Budui da bi kao sredinji dio savreno odgo
varala, moram pronai nacrt u kojem su teoretsko sredite
i desna projekcija identine. Poto u na istostraninom
trokutu pronai odgovor, vidjet u da e se prednji rub
preklopiti s prednjom projekcijom. Ako to okrenem, linija
nestaje i problem je rijeen ispravno. U drugom sluaju
rjeenje je jednako ispravno (iako je, matematski reeno,
mnogo jednostavnije), ali se do rjeenja dolo iznenad
nim nadahnuem i intuicijom.

RJEENJE PROBLEMA VIZUALIZACIJE PREDMETA: Is

pravno rjeenje:
a) Deduktivno rezoniranje; Jednostavno ispravno rjeenje:
b) Iznenadnim nadahnuem.

Nije potrebno isticati kako specifina barijera koja spre

ava ljude da pravilno rijee problem, koristei bilo koju
od solucija, lei u tome to postavljaju potpuno pogrenu
vezu s kutom od 90 i stoga vizualno doivljuju taj pred
met kao pravokutan ili kvadratian. Pravokutnost ili
kvadratinost stoga je osnovna barijera koju je sam rjeava problema unio u zadatak.
Emocionalne barijere obino se najtee svladavaju. Boja
zan da emo pogrijeiti, strah da od sebe ne napravimo
budalu, patoloka elja za sigurnou s prateom bezvoljnou za smione pothvate ili neutrte staze, pomanjkanje
snage da se provede neka ideja zbog mogunosti eventual
nog neuspjeha sve to spada u ovu kategoriju. Ostale su
barijere u tom podruju duboko usaen osjeaj inferior
nosti u pogledu kreativnosti koji prisiljava dizajnera da
dograbi prvu ideju umjesto da ispita nekoliko alterna11 Papanek: Dizajn za stvarni svijet#

161

tivnih solucija, kao i strah od kolega dizajnera, profesora,

studenata i si.
R ekapitulirat emo sve to je dosad reeno u nekoliko
toaka:
1. Zbog stalne presije na individualnost i sve veeg kon
formizma koji se naem drutvu namee masovnom rekla
mom, masovnim medijima, masovnom proizvodnjom i auto
matizacijom, sposobnost da se problemi rjeavaju na nov
i neoekivan nain sve je rjea.
2. U neprestano rastuem, sve sloenijem drutvu, dizaj
ner se suoava sa sve vie i vie problema koji se mogu
rijeiti samo kompleksnijim poznavanjem osnovnih zna
nosti.
3. Diplomirani dizajneri naputaju nae kole s neto zna
nja, mnogo vjetine i odreenom koliinom estetskog sen
zibiliteta, ali gotovo s nikakvom metodikom postizanja
osnovnog uvida u stvarne probleme.
4. Dizajneri se osjeaju nesposobni da rjeavaju nove pro
bleme zbog perceptualnih, kulturnih, asocijativnih i emo
cionalnih barijera. Te su barijere direktna posljedica sve
intenzivnijeg konformizma i takozvanog sreivanja.
5. Ovaj trend nije tetan samo za pravu kreativnost u
dizajnu ve, ire gledano, naruava osnovne pretpostavke
opstanka ljudske rase.
6. Razne barijere nisu naslijeeni elementi ovjekove li
nosti, ve su to efekti koji se stjeu, ue, ograniavaju i
spreavaju.
Na posao se na taj nain pretvara u stvaranje metoda da
se te barijere svladaju. Neprestanim suoavanjem stude
nata i mladih dizajnera s problemima koji su dovoljno
daleki od svakidanje prakse da bi ih se tako prisililo na
nov nain formiranja stavova, novim asocijativnim veza
ma, konstantnim isticanjem karakteristika razliitih bari
jera moemo im pomoi da uoe svoj potencijal za kreativ
ni dizajn. Prisiljavajui ih da rjeavaju probleme koji
nikada prije nisu btili rijeeni, koji su izvan uobiajenog ov
jekova iskustva, postepeno se stvara sistem navika u rje
avanju problema bez utjecaja barijera, jer kad se radi o
162

problemima koji su izvan svakidanje prakse, barijere ne

mogu ni imati utjecaja. Ti se sistemi navika zatim prenose
na rjeavanje svih problema, bez obzira na to jesu li nam
poznati ili nisu.
Sto je to potpuno nov problem, izvan svih dosadanjih
ljudskih iskustava? Ako nam se kae da napravimo di
zajn neke fantastine ivotinje koja nije nimalo nalik na
ivotinje to su nam poznate, mi emo vjerojatno na kraju
napraviti neto s trupom konja, nogama slona, repom lava,
vratom irafe, glavom jelena, krilima imia i alcem
pele. Drugim rijeima, mi smo uistinu spojili bezbroj
stvari koje su nam poznate, ali na potpuno nemogu, ne
funkcionalan, neuobiajen nain. To nije rjeenje proble
ma. Ako s druge strane trebamo napraviti dizajn bicikla
za ovjeka s tri noge i bez ruku, moemo rijeiti specifian
funkcionalni problem koji je dovoljno daleko od dosada
njega svakodnevnog iskustva i nainiti ga vrijednim u
ovom kontekstu.
Pokojni profesor John Arnold je na Institutu za tehnologiju
u Massachussettsu, a poslije u Stanfordu, sa studentima
inenjeringa i dizajna proizvoda pravio pokuse na tom
podruju. Najpoznatiji od njegovih pokusa jest vjerojatno
projekt Arkturus IV: razredu se odri opirno predava
nje o stanovnicima etvrte planete u sistemu Arkturus,
kao i o samoj planeti. Neobino visoki predstavnici vrste
koja je nastala od ptica, sporih pokreta, ti mitski stanov
nici posjeduju mnoge zanimljive psiholoke karakteristike.
Oni se legu iz jaja, imaju kljun, uplje kosti poput ptica,
s tri prsta na svakoj ruci i tri oka, od kojih sredinje
emitira rentdgentske zrake. Brzina njihovih refleksa go
tovo je deset puta manja od ovjekove, atmosfera koju
udiu isti je metan. Ako se nakon toga razredu dade za
datak da dizajnira, recimo, sredstvo nalik automobilu za
transport tih ljudi, odmah se stvaraju neposredne, znaajne
i posve nove granice u okviru kojih treba raditi dizajn.
Instrument za kontrolu benzina oito je nepotreban jer
Akturijanci mogu uvijek svojim rentdgenskim okom vid
jeti kroz rezervoar. to je s brzinomjerom?
Najvea e se brzina u svakom sluaju kretati oko 8 milja
na sat, jer bi u protivnom zbog sporih refleksa neprestano

bila prisutna opasnost sudara s drugim vozilom. Perceptualno bi, meutim, ti ljudi doivljavali brzinu (do 8 milja na
sat) jednako kao to mi doivljavamo raspon brzine u na
im automobilima. Rjeenje je vrlo jednostavno: podijeliti
brojanik na brzinomjeru. No, koji e numeriki sistem
upotrebljavati ljudi s tri prsta na svakoj ruci i tri oka:
decimalni, dvodecimalni, binarni, estodecimalni? Budui
da e se ta vozila proizvoditi na Zemlji i izvoziti na A rk
turus IV, trebaju li imati standardan motor na benzin za
tien od metana ili se mora dizajnirati novi tip motora
koji e optimalno funkcionirati u metanu? Kakav bi trebao
biti oblik vozila? Treba li biti jajolik (jednostavna i vrsta
oblika, budui da aerodinamina linija nema posebna zna
enja), ili bi stavljanje A rkturijanaca u jajolik oklop, sa
psiholokog aspekta, izazvalo osjeaj povratka u utrobu,
uljuljavajui ih u laan osjeaj sigurnosti i time s aspekta
sigurnosti saobraaja predstavljalo najloiju moguu solu
ciju? Moda e se nae razmiljanje o dizajnu usmjeriti
na oblik koji je to je mogue vie razliit od jajolikog
uistinu teka narudba!
A rkturus IV je samo jedan od mnogih problema koje je
smislio profesor Arnold, ali se iz ove vrlo kratke analize
pristupa problemu moe vidjeti da je problem, po svom
sadraju nauno-fantastian, istodobno ozbiljan pristup
kreativnom rjeavanju problema.
U prirodi se mogu pronai prim jeri jo bogatijeg i plod
nijeg konstatiranja problema. U petom poglavlju sam go
vorio o prim jeni artificijalnih sadnica ika kao dijela
kontrolnog sistema za eroziju plodne zemlje. U devetom
poglavlju e biti vie rijei o letnim sposobnostima i obliku
razliitog sjemena. Zasad je dovoljno rei da e sadnica
ika putena iz aviona najprije pikirati direktno prema
zemlji otprilike jedan metar, a zatim e se polagano spiral
nom putanjom sputati da bi napokon lagano pristala na zem
lju. (U toku spiralnog sputanja nosi je i struja vjetra.)
Svaki je student dobio sadnicu ika i zadatak da je prou
ava dva tjedna. Na kraju razdoblja reeno im je da na
prave dizajn proizvoda za praktinu primjenu, koristei
pri tome analizu oblika ali ne veliine i dinamike pada.
164

Meu rjeenjima se nala rasvjetna kugla veliine 120 cm

za spaavanje nou, ureaji koji bi se sputali nad sjever
nim Ontariom za ribarenje u nepristupanim jezerima,
kapsule za poumljdvanje i da se tako omogui hrana stoci
i divljim ivotinjama u snijegom izoliranim podrujima.
Druga rjeenja su ukljuivala igrake, rotacioni laboratorij
za eksperimente u svemirskoj medicini, foto-rakete za sni
manje s velikih visina i plastini, kemikalijom ispunjeni
ikovi koji bi se u tisuama komada sputali na nepristu
pana mjesta za gaenje umskih poara.
Iz svega toga se vidi da se pitanje kako rijeiti problem
u predavanju kreativnosti dizajna mora sastojati uglav
nom u razvijanju sredine u kojoj mogu do punog izraaja
doi novi pristupi. Kakva je funkcija kole i obrazovanja
i obrazovanja openito u ovom kontekstu? Ona prezentira
kulturni status quo svog vremena pruanjem to je mo
gue vee mase trenutno dostupnih podataka kao istini
tih. Ona se nikada ne posveuje individualnom ljudskom
mozgu, tovie, fantastine varijacije u ljudskom umu
shvaaju se kao neto to treba sputati kako bi se odre
eni opseg teorije, predvien nastavnim planom, mogao
prodati uz minimalan napor. Nismo jo shvatili da izumi,
invencije, originalne ideje unitavaju kulturu (sjetimo se
E = mc2), dok je takozvano obrazovanje mehanizma ouva
nja i zatite kulture. Po samoj svojoj prirodi edukacija
ne moe biti zatitnik nikakvih novih pravaca razvoja u
bilo kojoj sferi nae kulture. Jedan od osnovnih problema
uspjenog koritenja kreativne imaginacije jest da novost
esto trai eksperiment, a eksperiment moe znaiti
neuspjeh. U naoj kulturi koja je orijentirana na uspjeh,
mogunost neuspjeha ma koliko bila neizbjean sljedbenik
eksperimenata u suprotnosti je sa ablonom. Stoga se
kreativnom dizajneru mora pruiti ansa ne samo da eks
perimentira, ve i ansa da ne uspije. Povijest naeg na
pretka jest povijest eksperimentalnih neuspjeha. Meutim,
to pravo da promai ne liava dizajnera odgovornosti. U
tome je vjerojatno rjeenje zagonetke: usaditi dizajneru
spremnost za eksperimentiranjem, ali i osjeaj odgovorno
sti za njegove neuspjehe. Na alost, i osjeaj odgovornosti
i atmosfera koja bi tolerirala neuspjeh vrlo su rijetki.
165

Mnogo bolja sredina za kreativni dizajn bila bi stvaranje

navika kod dizajnera i studenata da rade na podrujima
gdje njihove barijere i zapreke nem aju utjecaja, ali i to
bi zahtijevalo viu razinu tolerantnosti i eksperimentalne
neuspjehe. Nadalje, to bi znailo uenje i istraivanje
osnovnih principa koji, sami po sebi, nemaju svoju nepo
srednu primjenu. To bi zahtijevalo odustajanje od sprem
nih rjeenja i ljigavog jednostavnog kia koji karakteri
zira veinu dizajna to proizlaze iz kola i biroa.
Na alost, nae je drutvo takvo da je sve to jednostavno
ostvarivo, ma kako to paradoksalno zvualo. Nama nisu
potrebna putovanja na A rkturus IV da bismo suoili dizaj
nere i studente sa stvarim a koje su potpuno izvan domene
njima bliskih iskustava. Dovoljno je da se ponemo baviti
dizajnom za siromane obitelji. Jer, premda su se dizajneri
orijentirali na hirove srednjeg i gornjeg sloja buroazije,
u posljednje je vrijem e postalo moderno da se dio vre
mena posveti odabranoj crnakoj posluzi koja bi trebala
predstavljati sirotinju. U meuvremenu smo iz vida izgu
bili injenicu kako je mnogo znaajniji dio nae populacije
diskriminiran.
Zbog toga dovodim u pitanje cjelokupnu sadanju ope
prihvaenu usmjerenost dizajna. Davati stvarim a seksi
izgled (dizajnerski argon za privlaniji izgled) proizvoda,
potpuno je besmisleno u svijetu u kojem je toliko prisutna
potreba za dizajnom. U eri kojom je, izgleda, zagospodarila
forma povratak sadraju ve je zakasnio.
Velik dio stvari sugeriranih u ovoj knjizi kao alternativna
podruja rada dizajnera predstavlja istodobno korisnu kva
litetu, koja e biti sasvim nova i za dizajnere i za studente.
Ako uinimo ono to nam se ini ispravnim, mi emo u
isto vrijeme razviti sposobnost da promatramo stvari na
nov nain i da inimo nove stvari.

166

kako uspjeti
u dizajnu
bez mnogo muke
podruja napada
za odgovornog
dizajnera
ovjek ne moe graditi ivot na hladnjacima,
politici, kreditima i rebusima. To je nemogue.
Niti moe dulje vrijeme ivjeti bez poezije, bez
boja, bez ljubavi.

antoine de saint-exupry

Industrijski se dizajn razlikuje od srodnih grana arhitek

ture i inenjeringa. Tamo gdje se arhitekti i inenjeri uzi
maju u slubu zbog rjeavanja problema, industrijski di
167

zajneri se esto uzimaju u slubu da bi stvorili nove. Poto

su uspjeli unijeti novo nezadovoljstvo u ivot ljudi, sprem
ni su za nj pronai privremeno rjeenje.
Osnovni zahtjevi projektiranja nisu se promijenili od Arhimedova doba: bila to dizalica za automobil ili svemirska
stanica, ona mora dobro funkcionirati i po mogunosti uz
optimalne uvjete, iako arhitekt moe koristiti nove metode
i postupke, osnovni problemi ovjekove psihologije kreta
nja, planiranja i proporcija postoje danas jednako kao to
su postojali u doba Partenona.
Industrijski dizajn, roen na poetku velike ekonomske
krize hiperprodukcije, bio je u poetku sasvim ispravno,
postavljen kao sistem redukcije proizvodnih trokova, jed
nostavnije upotrebe proizvoda i poboljanja vizualnog
efekta proizvoda uz poveanje njegove funkcionalnosti,
sistem koji je omoguio veu prodaju proizvoda na kaoti
nom tritu tridesetih godina. Ali, kako je industrijski
dizajner uspijevao u oblikovanju sve veeg broja proiz
voda, kako su dizajneri poeli obavljati i funkcije dugo
ronih planera na razini vieg upravljanja i rukovoenja,
tako su dizajneri izgubili svoj integritet i osjeaj odgovor
nosti, da bi postali kreatori trivijalnosti, kia i unda, izu
m itelji igraaka za odrasle i bijednih igraaka za djecu.
Mogunosti inteligentne intervencije dizajna danas su i u
budunosti vee nego ikada prije, svijet vapi za razumom,
revalorizacijom njegovih sistema. Ekonomski poloaj Ame
rike u inozemstvu, zdravstveni i energetski zahtjevi ljudi
irom svijeta, globalni problemi nestaice vode, potreba za
masovnom izgradnjom stanova, suzbijanje zaraznih bolesti,
gubitak plodne zemlje samo su neki problemi dugoronog
planiranja ijem rjeavanju dizajn moe pomoi.
Uavi u doba masovne proizvodnje, automatizacije, kon
formizma i reklamiranja putem masovnih sredstava komu
nikacije dizajn je postao aktualan. Vojna oprema, namje
taj, ambalaa, medicinska oprema, alati, ureaji i drugo
dizajnirano je za nas. U ovom trenutku, kada u svjetskim
razmjerima nedostaje 472 milijuna individualnih obitelj
skih stambenih jedinica, sa sigurnou se moe ustvrditi
da e stambeni prostor, izgradnja kojega je jo uvijek u
168

velikoj mjeri pojedinana, postati jo u toku ovog deset

ljea predmet dizajna industrijske proizvodnje i proizvod
iroke potronje.
Jasno je da strojevi, automobili, sportska oprema, sve vrste
komunikacione opreme, konstrukcije, kirurki instrumenti,
kompjutori, edukativna pomagala, svemirski brodovi i sija
set drugih stvari spadaju u dijapazon rada industrijskog
dizajnera. Smatramo li, meutim, osnovnim ivotnim po
trebama odjeu, stambeni prostor i alat, dolazimo da za
kljuka da su ekskluzivna moda i arhitektura jo uvijek
odvojeni od industrijskog dizajna. Meutim, i jednostavna
odjea i stambeni prostor ubrzo e se dizajnirati za ma
sovnu proizvodnju.
Sto je suvremeni arhitekta ako ne glavni montaer ele
menata? Na dohvat ruke mu se nalazi -Sweets Catalogue
sa svojih 26 uvezanih tomova koji obuhvaaju veinu gra
evinskih elemenata, panela, mehanizacije itd. To je zbirka
koja zauzima poasno mjesto na policama biblioteka veine
arhitekata. Uz njezinu pomo on srie rebus nazvan kua
ili kola ili bilo to drugo, dodajui komponente koje
su u veini sluajeva dizajnirali industrijski dizajneri i
koje su vrlo sistematino prezentirane meu 10.000 pred
meta u katalogu. Tamo gdje su njegovi prethodnici stav
ljali mramorne fasade, on ih zamjenjuje aluminijskim
sendvi ploama, ispunjenima polistirenom. (Zanimljivo
je napomenuti da je aica arhitekata koja pokuava gra
diti na sasvim nov, originalan i inventivan nain Bruce
Goff, Paolo Sol eri, Herb Greene i drugi uspjela zajed
niki sagraditi 0,3 kue godinje.) Neki od najveih arhi
tektonskih biroa iji budet doputa koritenje golemih
kompjutora, jednostavno ubacuju sve stranice kataloga
zajedno s ekonomskim i ostalim podacima o poslu u komp
jutor, i putaju da kompjutor dizajnira zgradu. S dopad
ljivom iskrenou neki su se arhitekti potrudili objasniti
kako kompjutor obavlja izvanredan posao.
Drugi put, kao to je to bio sluaj novog TWA terminala
na meunarodnom aerodromu Kennedy, arhitekt e krei
rati trodimenzionalni simbol ili znak, reklamu koja ljude
zadovoljava, ali ija je funkcija da za klijenta kreira
opi dojam, umjesto da prui minimalan komfor putniku.
169

Budui da sam imao prilike b iti zatoen u TWA terminalu

za vrijeme petnaestosatnog nestanka struje, uvjerio sam se
u nepriklanost te skulpturalne okoline u komunikaciji
ljudi, hrane, vode, otpada ili prtljage.
Jedna od potekoa dizajna s pomou kompjutora jest u
tome to prirunici, udbenici o stilovima i banke podataka
neprestano zastarijevaju, izlaze iz mode, postaju staromod
ni i neprikladni za problem koji treba rijeiti. Dizajnira
njem preko kataloga ili s pomou kompjutora ne elimi
nira se samo estetski problem. Najbolji prim jer za to je
The Cocert Hall and the Moonshot Syndrome, Williama
Snaitha u djelu Neodgovorna umjetnost (Irresponsible
Arts).
ipkasti volani i gotski minareti Edwarda Durella Stonea i
Yamasakija tek su neto vie od suvremenijeg nastavka
ikakog sajma iz 1893. Pjenuave triarije, izumljene da
bi ponovno ucijepile neo-romantizam u nau predfabriciranu, prethodno provakanu i probavljenu panoramu grada
i nesvjesno se demaskiraju. Jer, tko bi pogledao Yamasakijeve uzviene gotske svodove u Naunom paviljonu u
Seattleu a da ne pomisli kako je tamo nauka, zahvaljujui
sumnjivim kliejima dizajna, u najm anju ruku uzdignuta
na razinu religije?
A to je s dravnom upravom Edwarda Stonesa koja se
gradi u Raleighu, Sjeverna Carolina? Taj poluorijentalni
duboks ne pokazuje nimalo dostojanstva koje bi trebalo
simbolizirati zgradu namijenjenu pravdi, promiljenosti i
zakonu. Ona ne izraava svoju svrhu (mnogi stanovnici
New Yorka na putu za Miami u njoj trae prenoite, jer
ju zam jenjuju za jedan od supermotela). to je s potari
jom damom koja na ulazu mora uplatiti 1 dolar za pohra
nu svog psa, koja mora epesati kroz po 100 m etara duge
mramorne hodnike da bi ostvarila svoje pravo? Prolazei
tim golemim dugakim mramornim hodnicima, ovjek ne
prestano oekuje da e na drugom kraju ugledati Mussolinija. Tu velebnu graevinu okrunjuju etiri jednake pira
mide: ali dok dvije potpuno pravilno slue Senatu i
Vijenici, ostale slue samo kao restoran i centrala za klima-ureaje, inei time medvjeu uslugu ak i formalnom
integritetu konstrukcije.
170

Ako se eli pristupiti problemu proizvodnje 472 milijuna

potrebnih stambenih jedinica irom svijeta, sigurno je da
odgovor lei u tehnologiji masovne proizvodnje i potpuno
novih koncepcija gradnje. Arhitekt kao vrhovni nadzornik
gradnje, arhitekt koji oskvrnjuje ovu malu Zemlju gigant
skim sterilnim kolonama kabineta, koje e zaposjesti priv
remeno postavljeni ljudi, Spekulativni graditelj sa svojim
kutijama ibica sve su to anahronizmi u sedamdese
tim godinama naeg stoljea.
Buckminster Fuller, Jim Fitzgibbon iz Synergetics, Inc., i
nekolicina drugih smionih ekspeitimentaitora najeili bi se
na titulu arhitekta. Ali oni su ona vrsta dizajnera ija
e nam integralna otkria izvora i mogunosti ovjeka,
materijala, alata i procesa pruiti dizajnirana industrijski
proizvedena prebivalita za sutranjicu.
Kada je Moshe Safdie dizajnirao i podigao Habitat, jedan
od primjera radikalno novog tipa stanova, za Izlobu u
Montrealu 1967, bio je meu prvim arhitektima-planerima
koji je pokuao razumno upotrijebiti sistem montane
gradnje. Bilo je mnogo primjedbi kako je Habitat preskup
i previe kompleksan. U stvarnosti je Habitat vjerojatno
najjeftiniji i istodobno najraznolikiji sistem koji se mogao
izmisliti. Nije naodmet napomenuti da je Uprava Kanad
ske izlobe onemoguila da se sagradi vie od jedne treine
planiranih jedinica. Snaga Habitata lei u injenici da se,
poto se velika koliina novca investirala u izgradnju te
melja i nabavu opreme, sistem isplauje tek daljnjom, to
veom, dogradnjom stambenih jedinica.
etrdesetih godina rubovi idu gore-dolje i onda se, pede
setih godina, ta slatka djevojka oblai u upave, nezgrapne
dempere da bi ezdesetih godina postala blistava, u visoke
izme odjevena i polivinilom oklopljena lutkica obeano
nam je da e uskoro linije dekoltea biti jo dublje. Naa
mlada dama, koja razgledava izloge ispred Paraphernalia,
Inc., potpuno opremljena mini suknjom od iste imitacije
krzna, elektronskim grudnjakom, crnim ipkastim ara
pama i izmama sa zlatnom potpeticom, napokon je iskrsla
u punom sjaju 'kao da je sila sa stranica asopisa koji su
171

arbitri suvremene mode. Mukarci, koji se vrte od linije

Bold do Ivy-League, od Gontinentala do Car
naby Streets i poslije Virile takoer su u milosti mod
nih kreatora. Ali i ovdje, kao i u arhitekturi, industrijski
dizajner je uveo dizajn odjee na stranja vrata, kreira
jui radne rukavice za jednokratnu upotrebu, skijake ci
pele, svemirska odijela, zatitnu odjeu za ljude koji bara
taju radioaktivnim izotopima, uniforme i ronilaku opremu.
Kasnijim otkriem poroznosti i stvarne mogunosti kori
tenja zamjene za kou, uglavnom u proizvodnji izama,
pojaseva, runih torbica, cipela i kovega industrija se
ponovno obraa za pomo dizajneru proizvoda. Nove teh
nologije oblikovanja vakuumom (vakumiranjem), brizga
njem i slino, omoguuju da se sistem masovne proizvodnje
uvede i za proizvode koji su tradicionalno vezani za obrt
nike radionice.
Stoga alat, stambeni prostor, odjea, zrak koji udiemo i
korisna voda nisu samo posao ve i odgovornost industrij
skog dizajnera.
Ljudski rod je jedinstvena bioloka vrsta po svojoj vezi
s okolinom. Sve ostale ivotinje se (autoplastically) adapti
raju na promjenu okoline (raste im gue krzno zimi ili evo
luiraju u potpuno novu vrstu u ciklusu od pola milijima
godina), samo ljudski rod transform ira okolinu da bi je
prilagodio svojim eljama d potrebama (alloplastically). Taj
posao davanja oblika i ponovnog oblikovanja odgovornost
je dizajnera. Prije stotinu godina ako je bio potreban nov
stolac, koija, kotli ili par cipela, potroa bi otiao do
zanatlije, izrazio svoje elje i za nj je izraen traeni pred
met. Danas se masovno razrauje sijaset artikala za sva
kodnevnu upotrebu koji po funkcionalnim i estetskim nor
mama esto u potpunosti ne odgovaraju potrebama potro
aa.
Budui da se artikli proizvode u milijunskim koliinama,
greke se takoer umnoavaju milijun puta, a i najmanje
odluke u planiranju dizajna mogu imati dalekosene po
sljedice.
Jednostavan prim jer bit e dovoljan: dizajneri automobdla
u Detroitu odluili su da samo za 28 cm pomaknu pepe
ljaru u automobilu da bi postigli bolju asimetrinost kon
172

trolne table. Posljedice? Dvadeset tisua Amerikanaca

usmreno je na licu mjesta, a jo je dvadeset tisua osa
kaeno na naim cestama za samo pet godina. Samo zato
to je voza bio prisiljen ispruiti ruku samo 28 cm dalje
i time odvratio svoju panju sa ceste za 1/50 sekunde. Ti
su podaci ekstrapolirani iz programa studije o sigurnosti
saobraaja na Cornell univerztitetu. S tim u vezi je za
nimljivo napomenuti da je u vrijeme pisanja ove knjige
direktor General Motorsa izjavio kako njihovi branici pru
aju stopostotnu zatitu od bilo kakva oteenja (i da su
stoga sigurni) ako brzina automobila ne prelazi 5 km na
sat. U meuvremenu je predsjednik Toyota Motorsa dao
sagraditi kapelicu za 445.000 dolara da bi odao poast
duama poginulih u njegovim automobilima. (Citirano u
asopisu -Esquire, sijeanj, 1971).
Razmotrimo i podruje kuanskih aparata. Hladnjaci nisu
ni fiziki dizajnirani tako da bi se uklapali u kuhinjski
namjetaj. Umjesto toga, dizajnirani su tako da se to bolje
istaknu meu konkurentskim markama u prodavaonici ku
anskih aparata, da vritei izazivaju panju potroaa.
Rasipanjem dizajnerova talenta na trivijalnosti, kao to su
krznom presvuene WC-daske, kromirani titnici za tostere, elektronska suila laka za nokte i barokni tapii za
ubijanje muha, kreirana je itava kategorija fetia za bo
gato drutvo. Vidio sam reklamu koja istie vrijednosti
pelena za papige. Taj delikatni proizvod malih, srednjih,
velikih i ekstra velikih dimenzija prodaje se po 1 dolar
po komadu. U telefonskom razgovoru sa efom prodaje
dobio sam informaciju od koje se ovjeku die kosa na
glavi: mjeseno se prodaje 20.000 komada te idioterije.
Po svemu sudei, ini se da je bitan izgled, oblik umjesto
sadraja. Pokuajmo odmotati naliv-pero koje smo dobili
na dar. Prije svega tu je vreica duana. U njoj je smje
ten paketi, vjeto umotan u dekorativni papir. Omot je
privren imitacijom samtaste vrpce i ve prije svezanom
ukrasnom vrpcom. Kutovi omota osigurani su ljepljivom
vrpcom. Kad smo uspjeli ukloniti vanjski omot, nailazimo
na jednostavnu sivu kutiju. Njezina je jedina funkcija da
zatiti drugu reprezentativnu kutiju prekrivenu jeftinim
173

skajem koji podsjea na talijanski mram or (oblik u duhu

najgorih ekstrema biderm ajer stila bekih kabineta za vrijene posljednjih dekadentnih faza oajno dugog perioda).

Reklama za pelene namijenjene papagajima. Autorova kolek

cija.

No kad ste otvorili kutiju, pogled vam pada na remek-djelo koje bi raznjeilo srce ljubljene, je r oito poistoveuje unutranji izgled luksuznog lijesa, kreiranog u
Hollywoodu, s ljepotom. Ispod svilene (imitacija) podloge
na podloku od (lanog) baruna otkriva se napokon naliv
p e ro u svojoj punoj ljepoti oblika fokusa. Ali ekajte,
nismo jo gotovi. Je r i samo je naliv-pero ambalaa za
sebe. Najnoviji model tog tipa (prodaje se po 75 dolara),
ima vanjski dio od istog srebra, ali od srebra koje je dobi
174

veno taljenjem drevnih srebrnih dolara, koji su izvu

eni, vjerojatno uz goleme trokove, s neke panjolske
galije koja je prije tri stoljea nenadano potonula pokraj
tvornice Parker Pena. Uz svako pero je priloena karta
(faksimil) s lokacijom potonulog broda, koja je ukusno
tampana na pergamentu (imitacija). Meutim, ma kakav
je materijal vanjskog dijela pera, unutra nalazimo polietilenski uloak s tintom (oijena ukljuuje tintu: 3 centa)
vezan za pero. Prema tome, vie od 80 posto materijala
je ambalaa, na koji otpada ukupno (najmanje) 90 posto
cijene.
Ovaj primjer se jednostavno moe primijeniti na bilo
kojem podruju potroake robe: pakiranje parfema, poklon-boce viskija, igre, igrake, sportska oprema i tome
slino. Dizajneri profesionalno stvaraju te trivijalnosti i
ponosni su na isto takva profesionalna priznanja koja dobi
vaju za plodove tako predanog rada. Industrija koristi tu
kreativnu ambalau dobro je upamtiti da je to i
naziv asopisa posveenog dizajnerima kako bi potroa
ima prodala artikle koji su moda otrcani, bezvrijedni ili
jednostavno jeftini, po znatno veim cijenama.
U primjeru gore navedenog srebrnog naliv-pera, malo
prodajna cijena srebrnog pera u ambalai je otprilike
145.000 posto vea od cijene obinog sredstva za pisanje.
Moemo rei da se, uostalom, mogu nabaviti i jeftina pera
i da primjer o kojem smo govorili jednostavno ilustrira
slobodu izbora. Ali ta je sloboda izbora iluzorna, jer
je mogunost biranja otvorena samo onima za koje je
nebitna razlika hoe li potroiti 75 dolara ili 19 centi.
Zapravo, ovdje je dolo do opasnog prijelaza od primarne
namjene i funkcionalnosti u podruje asocijacija, jer u
veini sluajeva kemijska olovka od 19 centi premauje
funkcionalnou pero od 75 dolara. Osim toga, alati, rek
lamiranje, prodaja, pa ak i materijali koji se koriste za
pakovanje predstavljaju praksu svjesne proizvodnje besko
risnog smea koja se ne moe trpjeti u dananjem svijetu.
to bi onda trebali raditi dizajneri ambalae?
Otkako se u Trei svijet transportiraju poljoprivredni stro
jevi i alatijike, graevinski elementi i tome slino, na
podruju dizajna ambalae pojavila se nova potreba: upu
175

titi neuke u to kako se otvara i razmata ambalaa koja

okruuje dijelove. Svatko tko je imao prilike vidjeti kolibe
sklopljene od izravnatih baava za naftu, to su krov nad
glavom milijunima ljudi u Junoj Americi i Junoj Africi,
morao se zapitati zato se nafta (i druge sirovine) ne tran
sportiraju u kontejnerima koji su prikladniji kao grae
vinski materijali. Ponovna upotreba ambalae na razne
i\aine jo je jedan izazov dizajnu (za one dizajnere amba
lae koji su spremni sudjelovati u racionalnom radu).
Kada kaemo da su osnovne potrebe ljudi zadovoljene,
zauzimamo uskogrudan i ogranien stav. Samo u naoj
zemlji ignoriramo goleme potrebe za plodnom zemljom,
geto u naim gradovima, sirotinju, mentalno i fiziki zao
stale i socijalno ugroene. Osim toga, svjesno iskljuujemo
potrebe 2.350.000.000 ljudskih bia u takozvanim nera
zvijenim podrujima svijeta. Iako je tono da su vlade
novonastalih zemalja Afrike, Azije i Amerike esto anga
irane u luakoj, fetiistikoj trci da kao nacije steknu
standard koji u Americi imaju pojedinci, dok stvarne pot
rebe irokih narodnih masa ostaju nezadovoljene. Poistoveujui nacionalnu aeroliniju s naim obiteljskim kadilakom, gradei ciklotron kao to bismo mi gradili obitelj
sku sobu, postavljajui najsuvrem eniju auto-cestu kroz
itavu zemlju (koja ima samo nekoliko automobila i nijedne
servisne stanice) kao to bismo mi montirali klima-ureaje ili koristei kredite Meunarodne banke, kao to
bismo mi bacali tanjure kupljene na kredit takve vlade
na taj nain pruaju prim jer trke za standardom.
Samo malen broj amerikih korporacija i biroa za dizajn
ozbiljno je angairan na rjeavanju problema, kao to su
svjetska nestaica stambenog prostora, vozila za terene
bez cesta (84 posto Zemljine povrine nema ceste), nova
obrazovna oprema i kolska pomagala namijenjena dru
tvu koje se mijenja od nepismenog u elektronsko. Lista
je beskonana: energetski izvori, osnovna medicinska, k iru r
ka i sanitarna oprema, skladita za hranu, komunikacije
i tako dalje.
Prije nekoliko godina posjetili su me predstavnici Armije
Sjedinjenih Drava i ukazali mi na svoje probleme u vezi
nekih dijelova svijeta (poput Indije) gdje su cijele nacije
176

nepismene i ive na vrlo niskom stupnju razvoja. U mno

gim sluajevima to znai da je velik dio populacije nesvje
stan ak tako osnovne injenice kao to je da ive u
Indiji. Budui da ne znaju itati, a nema niti dovoljno
elektrine struje za radio-aparate, niti novca za baterije,
oni su doslovce odsjeeni od svih veza i novosti. Napravio
sam dizajn i izradio novu vrstu komunikacionog ureaja.
Izuzetno nadaren student George Seeger napravio je
posao na podruju elektronike i izradio novi prototip. To
je radio s jednim tranzistorom koji ne koristi ni baterije
ni elektrinu struju, a oblikovan je specijalno za potrebe
zemalja u razvoju.

Radio-prijemnik dizajniran za Trei svijet. Izraen je od

prazne konzerve za napitak, a kao izvor elektrine energije
koristi vosak i fitilj. Toplina koja se oslobaa pretvara se u
dovoljnu elektrinu struju za rad ovog prijemnika. Kada se
jednom vosak istroi moe se mijenjati s novim voskom, pa
pirom, suenom kravljom balegom ili drugim _ tvarima koje
gore. Proizvodni trokovi, Izrada u kunoj radinosti: 9 centi.
Dizajn: Victor Papanek i George Seeger u Dravnom koledu
Sjeverne Caroline.
12 Papanek: Dizajn za stvarni svijet

177

Ureaj se sastoji od prazne konzerve. (Na ilustraciji je

prikazana prazna konzerva soka, ali ne s reklamnom
namjerom, preobilje praznih konzervi vlada u itavom
svijetu.) U konzervi se nalaze vosak i fitilj koji gori (poput
svijee zatiene od vjetra) otprilike 24 sata. Toplina
se pretvara u elektroenergiju s pomou termoelemenata
dovoljnu za pogon slualice za jedno uho. Radio, naravno,
nije selektivan. To znai da istodobno hvata sve stanice.
No, u zemljama u razvoju to nije bitno: em itira se samo
jedan program (preko odailjaa postavljenih na razda
ljini od 50 milja).
Pod pretpostavkom da jedan stanovnik sela slua domae
vijesti samo 5 m inuta dnevno, ureaj se moe koristiti
gotovo itavu godinu sve dok se ne istroi originalni parafinski vosak. Tada se za rad naprave moe koristiti nov
vosak, drvo, suena kravlja balega (koja je u Aziji stolje
ima koritena kao izvor topline) i sve drugo to gori. Svi
dijelovi: una slualica, runo namotana antena od bakrene
ice, uzem ljenja sa starim avlom, dioda, termoelementi
i dr., smjeteni su u praznoj gornjoj treini konzerve.
itava naprava se moe napraviti za manje od 9 centi.
To je naravno mnogo vie od lukave male napravice. To
je osnovno komunikaciono sredstvo za nepismene predjele
svijeta. Poto je s uspjehom testiran u planinama Sjeverne
Caroline (podruju gdje se moe hvatati samo jedna sta
nica), ureaj je demonstriran Armiji. Bili su okirani.
to ako se komunist dokopa mikrofona?, pitali su. Pita
nje je potpuno beznaajno, jer je za nas najvaniji zadatak
da omoguimo ljudima sve mogue vrste informacija.
Nakon daljnjeg istraivakog rada predao sam radio
UNESCO-u. Zauzvrat e se UNESCO pobrinuti da se on
distribuira u sela Indonezije. Nitko pri tome, ni dizajner,
ni UNESCO, niti bilo koji tvomiar, nee zaraivati na
marama od tog ureaja je r se proizvodi kao proizvod
kune radinosti.
Godine 1966. na Visokoj koli za oblikovanje (Hochschule
fiir Gestaltung) u Ulmu, Njemaka, prikazivao sam kolor-dijapozitive tog radija. Zanimljivo je da su gotovo svi
profesori napustili predavaonicu (u znak protesta zbog
runoe radija i nedostatka forme), ali su svi studenti
178

ostali. Naravno, radio jest ruan. Ali postoji opravdanje za

tu runou. Bilo bi vrlo jednostavno obojiti ga sivo (kao
to su predlagali mnogi ljudi u Ulmu). No, to bi bilo
pogreno. Time bi se cijena svakoga pojedinog radija pove
ala moda samo za desetinu cente, to je velika koliina
novca kada se izrauju milijuni komada. Drugo, i mnogo
vanije, jest to to mislim da nemam prava donositi odluke
o estetici i dobrom ukusu za milijune ljudi u Indoneziji
koji pripadaju drugoj kulturi.
Indoneani su dekorirali svoje radio-prijemnike od kon
zervi obljepljivanjem kutija obojenim materijalom ili
papirom, komadiima stakla i koljkama ili ornamentikom
buenjem rupa na gornjem rubu konzervi. Na taj nain
pruili smo ljudima priliku da sami naprave svoj vlastiti
dizajn.
To je ujedno nov nain da u radu dizajna za Trei svijet
sudjeluju ljudi kojima je on namijenjen.

Isti radio-prijemnik kao gore, ali dekoriran komadima razno

bojna materijala i koljkama. Izradio korisnik n Indoneziji.
Korisnik m oie ukrasiti radio u konzervi po vlastitom ukusu
(Vlasnik: UNESCO).

179

Tono je da su u toku pedesetih godina neki veliki biroi

za dizajn, kao to su Chapman and Yamasaki iz Chicaga,
Joe Carreiro iz Philadelphie i drugi obavljali dizajnerske
poslove u nerazvijenim podrujima na zahtjev Dravnog
m inistarstva. Ali, njihov je posao preteno bio u domeni
pomoi novoosnovanim nacijama da dizajniraju i pro
izvode artikle koji e privui amerikog potroaa. Drugim
rijeima, oni nisu dizajnirali za potrebe ljudi u Izraelu,
Ekvadoru, Turskoj, Meksiku, i drugdje, ve za pomodarske
prohtjeve amerikih kupaca.
Naa gradska panorama takoer nosi peat neodgovornog
dizajna. Pogledajte kroz prozor vlaka koji se pribliava
New Yorku, Chicagu, Detroitu, Los Angelesu. Prom atrajte
milje i milje anonimnih naselja, prljave vijugave ulice
pune nesretne djece. Proite kroz prljavtinu i bijedu koja
karakterizira nae sirotinjske etvrti ili se proetajte
pokraj dosadanih redova kua u prigradskom podruju
gdje bezbrojne ostakljene verande nude svoju hladnou.
Udiite ispune plinove tvornica i automobila koji izazivaju
rak, prom atrajte snijeg obogaen stroncijem-90, sluajte
idiotsku buku podzemne eljeznice i cviljenje konica. I pri
sablasnom svjetlucanju neonskih reklama pod iljcima
TV-antena prisjetite se da je to sve oblikovano naim
potroakim mentalitetom.
Kako je naa profesija reagirala na tu situaciju? Dizajneri
imaju vlast nad svim tim, mo da mijenjaju, modificiraju,
eliminiraju ili izmiljaju potpuno nove modele. Jesmo li
obrazovali nae klijente, nae prodajne kadrove, javnost?
Jesmo li se pokuali masovno angairati ne samo na tri
tu, ve i u rjeavanju ljudskih potreba irom svijeta?
Posluajmo nekoliko imaginarnih razgovora u naim dizajnerskim biroima:
Mome, stavi jo 5 centimetara kroma oko tog stranjeg
branika!
Charlie, nekako izgleda kao da ova crvena boja jasnije
odraava svjeinu duhana.
Nazovimo ovaj automobil Konkvistador i pruimo lju
dima mogunost da identificiraju kontrolu skretanja sa
sistemom sabrematic.
180

Harry, ako ih samo nagovorimo da utiskuju kavu u prahu

na papirnatu aicu, trebat e im jo samo topla voda!
Hej, to misli o tekuem siru?
Plastine boce za martini?
Uradi sam rotilj za jednokratnu upotrebu!
Kreditna karta za razvod!
Aluminijski lijes koji omoguava najbliu vezu s Bogom?
Serija polietilenskih Lolita veliine ljudskog tijela, u
izboru od etiri boje koe i est boja kose?
Upamti Bili, lik firme mora odraavati da su nae
H-bombe uvijek ZATITNE!
Ovaj je imaginarni razgovor sasvim autentian: to je
nain razgovora meu dizajnerima u mnogim biroima i
kolama, a to je ujedno i nain na koji nastaju mnogi
novi proizvodi. Mogao bih dodati da industrijski dizajneri
vjerojatno uivaju itajui takve dijaloge. Dokaz auten
tinosti jest taj da se od jedanaest idioterija koje su gore
navedene, sve (osim dvije: kreditne karte za razvod i zati
tnih H-bombi) mogu danas nai na tritu.
Moda se pitate nije li ovo samo histerini napadaj, usmje
ren na neke od najloijih aspekata profesije? Zar nema
predanih dizajnera koji izgaraju na poslovima koji su dru
tveno korisni? injenica je da se u nizu lanaka u stru
nim asopisima i diskusija na simpozijima o dizajnu samo
nekoliko dotie odgovornosti dizajnera, odgovornosti koja
prelazi trenutne potrebe trita. Suvremeni vraevi ana
liza trita, motivacionog istraivanja i reklamiranja ui
nili su prednost svrsishodnog rjeavanja problema uistinu
rijetkom.
Ideologija veine dananjih industrijskih dizajnera bazira
se na pet motiva. Njihovim ispitivanjem moemo moda
bolje shvatiti stvarne probleme:
1. Mit masovne proizvodnje: 1966. je u Sjedinjenim Dra
vama proizvedeno 16 milijuna naslonjaa. Ali, ako taj broj
podijelimo na 2.000 proizvoaa stolica, ustanovit emo da
181

svaki proizvoa, u prosjeku, ima 10 razliitih modela u

seriji, tim e se broj smanjuje na samo 800 stolica jedne
vrste. Dodamo li da se proizvodne linije proizvoaa nam
jetaja m ijenjaju dva puta godinje u vrijeme priprem a
za proljetne i jesenske izlobe namjetaja, ustanovit emo
da se u prosjeku proizvodi samo 400 prim jeraka svakog
odreenog stolca. To znai da dizajner ne radi za 200 mili
juna ljudi (trite o kojem su ga nauili da misli) ve u
prosjeku za 1/5.000-tinu od 1 posto populacije. Usporedimo
to sa injenicom da u zaostalim i nerazvijenim podrujima
svijeta postoji trenutno potreba za gotovo 2 milijarde
jeftinih, jednostavnih stolica.
2. Mit umjetnog zastarijevanja: Od zavretka drugog svjet
skog rata sve vei broj odgovornih ljudi u samim vrhovima
uprave i vlade razvija m it da, dizajniranjem stvari koje
e se istroiti i odbacivati, moemo postii da se kotai
nae ekonomije okreu ad infinitum i ad nauseam. To je
glupa logika. Jedna od najzdravijih kompanija Sjedinjenih
Drava jest Polaroid Corporation. Iako su novi modeli
Polaroid kamera zamijenili s vremenom prijanje modele,
nijedna od starih kamera nije zastarjela, jer je korporacija
vodila brigu o tome da neprestano proizvodi film i pribor
za njih. Njemaki Volkswagen se popeo na vodee mjesto
u isporuci transportnih sredstava za potrebe cijelog svijeta,
paljivo se klonei hitnijih promjena u stilu i izgledu
vozila. Zippo, upalja za cigarete, prodaje se neuspore
divo bolje od svih ostalih domaih upaljaa zajedno,
premda (ili moda zbog toga) proizvoa garantira da e
ga doivotno popravljati ili zamjenjivati dijelove. Treba
rei tono da se prodaje samo uvozna vjerna kopija tog
upaljaa. U tome je ironija pravde. Jer, jo je godine 1931.
George Grant Blaisdell, ameriki nepua, primijetio da
neki njegovi drugovi nose pouzdane upaljae, otporne na
vjetar, austrijske proizvodnje koji su se prodavali u dua
nima po dvanaest centi. Pokuao ih je direktno uvesti
i prodavati po dolar, ali za vrijeme ekonomske krize ljudi
nisu bili spremni toliko platiti. Blaisdell je priekao da
prestane vaiti patent austrijskog modela i odmah je 1935.
poeo s proizvodnjom i prodajom uz trajnu garanciju.
Zippo upalja proao je put od artikla koji se izraivao
na drugorazrednim alatima vrijednosti 260 dolara u jednoj
182

prostoriji za koju se plaala zakupnina od 10 dolara, do

proizvodnje od 3 milijuna komada godinje. Budui da
mnogi od naih proizvoda ionako tehnoloki zastarijevaju,
pitanje umjetnog zastarijevanja suvino je i predstavlja
uistinu opasnu doktrinu s aspekta sirovina.
3. Mit o eljama ljudi: Nikada u posljednje vrijeme nisu
psihijatri, psiholozi, istraivai motivacija, sociolozi i drugi
raznovrsni strunjaci, tako temeljito istraivali takozvane
elje ljudi, kao to je bio sluaj kod nesretnog modela
Edsel. Taj propust stoji 350 milijima dolara.
Ljudi ele krom, sviaju im se peraje, Volkswagen i Fiat
potpuno su izbacili te ideje. I to tako temeljito, da je prije
nekoliko godina Detroit morao poeti proizvoditi ekonomi
nije automobile jer su uvozni ozbiljno poeli ugroavati
amerike. im je uvoz poeo opadati, ti su automobili opet
reklamirani kao najvei, najdulji, najnii, najluksuzniji
od svih. Stilistika ekstravagancija jo jednom je poveala
uvoz malih evropskih automobila u zemlju.
4. Mit o pomanjkanju kontrole dizajnera: Govori nam se
da je sve to krivnja uprave, odjela za prodaju, istrai
vanja trita i si., ali od 150 artikala, koji su se u posljed
njih nekoliko godina nametnuli javnosti, znaajno velik
broj su zaeli, izumili, planirali, patentirali i proizveli
dizajneri. Ti proizvodi obuhvaaju velebne artikle, kao
to su:
Mink-Fer tuba dezodoriranog izmeta kanadske
kune, koja se prodavala po cijeni od 1,95 dolar po komadu,
kao gnojivo za biljku koja ima sve.
Elektronski kompjutor za vjebu zamaha u golfu
cijena 1.595 dolara. Taj divan izum omoguuje igranje
golfa u kupaonici ili podrumu, tako da ovjek ne mora
uope izlaziti iz kue.
Elektronska naprava koja se privruje na prednji dio
automobila (cijena 39,95 dolara), i svjetluca poruku Nema
na emu, kada elektronski ureaj na auto-cestama plati
sam izbaci svijetlei natpis hvala.
5. Mit da kvaliteta vie nije bitna: Dok su Amerikanci
godinama kupovali njemake, a poslije japanske kamere,
183

Evropljani sada ekaju u redu da bi kupili Polaroid

kamere i opremu. Amerike skije m arke Head irom
svijeta bolje se prodaju od skandinavskih, vicarskih,
austrijskih i njemakih skija. Prodaja Schlumbohmova
kuhala za kavu Chemex u posljednje je vrijeme neto
smanjena zbog njemake kopije istog artikla. Dip ame
rike armije, kojeg je 1943. dizajnirao Willys (poslije ga
je modificirala i prodavala tvrtka American Motors) jo
je uvijek jedno od najpogodnijih vozila za iroku primjenu
u itavom svijetu; najjai konkurenti su mu britanski Land
Rover i japanska Toyota Land Cruiser; te su jedan i drugi
modernizirana i savrenija verzija dipa. Jedna od stvari
koje te i neke druge amerike proizvode jo uvijek dri
na vodeem mjestu u svijetu jest bitno nov pristup pro
blemu, izvanredan dizajn i najbolja mogua kvaliteta.
Iz ovih se pet mitova moe neto nauiti. injenica je da
dizajner ima veu kontrolu nad svojim radom nego to on
to misli, da kvalitet, bitno nova koncepcija i masovna
proizvodnja mogu znaiti dizajniranje za veinu ljudi na
svijetu, umjesto za malo domae trite. Dizajniranje za
potrebe ljudi umjesto za njihove elje, ili umjetno izaz
vane elje, jedini je svrsishodan put.
Poto smo izdvojili neke od problema, moramo se upitati
to se s njima moe uiniti. Postoji nekoliko podruja
kojima se dizajn ili uope ne bavi, ili to ini u neznatnoj
mjeri. To su podruja koja su, po samoj prirodi stvari,
vrlo privlana financijski i za proizvoaa i za dizajnera.
To su podruja to unapreuju drutveno dobro koje mora
biti svojstveno dizajnu. Sve to je potrebno jest plasman,
a ni to nije novost za profesiju industrijskog dizajna.
Moemo ukratko ukazati na nekoliko vanih podruja u
kojima je disciplina industrijskog dizajna potpuno nepo
znata:
1. Dizajn za nerazvijena podruja: Vie od dvije milijarde
ljudi ima potrebu za najosnovnijim alatom i priborom.
Danas je svijetu potrebno vie petrolejskih i slinih svje
tiljki nego to je to bilo prije otkria elektrine energije,
jer danas ima vie ljudi bez elektrine struje, nego to je
iznosila itava svjetska populacija u doba Thomasa Edi184

sona. Unato novim tehnologijama, materijalima i proce

sima, ve 106 godina nije izumljena nikakva nova radi
kalna petrolejka (ili bilo kakav drugi primitivni izvor
svjetlosti).
Osamdeset etiri posto je Zemljine kugle bez cesta. Epi
demije esto haraju u pojedinim podrujima: bolniarke,
lijenici i njihova pomo mogu biti samo 100 kilometara
dalje, ali nema naina da se probiju do ugroenih podruja.
Cesto dolazi do lokalnih nepogoda, gladi, nestaice vode:
i opet nema dobrog naina da se prui pomo. Helikopteri
pomau, ali su daleko izvan kupovne moi i prakse u
mnogim regijama Treeg svijeta. Godine 1962. sa svojim
sam studentima izumio prijevozno sredstvo koje bi moglo
posluiti za takve sluajeve. Zadatak je bio da ispunjava
slijedee uvjete:
a. Vozilo e se koristiti na ledu, snijegu, blatu, brdovitom
terenu, izrovanom terenu, pijesku, nekim vrstama ivog
pijeska, movarama.
b. Vozilo e prelaziti jezera, potoke i manje rijeke.
c. Penjat e se uz nagib od 45 i presijecati nagib od 40.
d. Prevozit e vozaa i 6 ljudi, ili vozaa i teret od 5.000
kg, ili vozaa i 4 nosila, napokon mora postojati mogu
nost da voza hoda pokraj i upravlja kormilom vozila
ime se poveava nosivost vozila.
e. Vozilo mora biti sposobno za koritenje i za buenje
bunara za vodu, buenje nafte, navodnjavanje, obaranje
drvea ili pokretanja jednostavnih blanjalica, pila i osta
lih motornih naprava.
Uspjeli smo smanjiti trokove materijala izumivi potpuno
nov materijal, Fibergrass, iskoritavajui standardni
kemijski fiberglas katalizator, ali smo umjesto skupe mree
od fiberglasa, izradili runo pletene prostirae od suenih
trava. Testirano je 150 vrsti trava iz itavog svijeta. Tro
kovi su nadalje smanjeni osnivanjem nekoliko proizvod
nih centara: metalurki radovi su se trebali obaviti u
Ujedinjenoj Arapskoj Republici, Katangi, Bangaloru
(Indija) i Brazilu. Ureaji za elektronsko paljenje motora
trebali su se izraivati u Izraelu, Japanu, Puerto Ricu
185

Model vozila dizajniranog i izraenog po autorovim direkti

vam a u Konstfackskolan n Stockholmu. Vozilo je rezultat
istraivanja i nam jere da se proizvode naprava za transport
m aterijala preko neravnih terena tjerana snagom m iia. To je
prijedlog (dizajn: Jam es H annessey i Tillm an Fuchs) za vozilo
po gradu i obavljanje kupovine. Dovoljan je za dvoje ljudi i
teret od 200 funti. Vlasnitvo: asopis Form.

i Liberiji. Precizna mehanika i motor izraivali bi se u

Kini, Indoneziji, Ekvadoru i Zambiji. Karoserije od fiber
glasa bi izraivali korisnici irom svijeta. Napravljeno je
nekoliko prototipova i vozilo se moglo ponuditi UNESCO-u
po cijeni manjoj od 150 dolara.
Tu je mjesto gdje se ukljuuje odgovoran dizajner. Vozilo
je dobro funkcioniralo i UNESCO nas je obavijestio da bi
za poetak trebali oko 10 milijuna vozila. Ali, posljedica
bi bila i uvoenje 10 milijuna strojeva s unutarnjim sago
rijevanjem i zagaen zrak u dosad istim dijelovima svi
jeta. Zbog toga smo projekt vozila odgodili dok se ne
izumi bolji izvor energije.
Budui da sam protiv patenta, fotografije naeg vozila su
objavljene u asopisu Industrial Design od godine 1964.
Od tada je proizvedeno vie od 25 tipova vozila po cijeni
izmeu 1.200 i 2.000 dolara i ponueno bogatim sportaima,
ribiima i mladiima kao vozila za razonodu. Ta vozila
186

Vozilo za neravan teren, odbaeno zbog ekolokih razloga, di

zajnirao studentski tim pod rukovodstvom autora. kola dizaj
na, Dravni koled Sjeverne Caroline, 1964.

zagauju, razaraju i stvaraju nepodnoljivu buku u mir

nijim predjelima. Destruktivni ekoloki utjecaj automo
bila za snijeg temeljitije je obraen u desetom poglavlju.
Kao rezultat nae brige za zagaenje uslijedilo je zajed
niko istraivanje sa studentima iz Stockholma na vozilima
koja se pokreu snagom miia. Jedan od naih student
skih timova izradio je dizajn tog prijevoznog sredstva
sastavljenog od dijelova bicikla, ali efikasnijeg. Novo
vozilo je dizajnirano specijalno za guranje tekog tereta,
takoer je dizajnirano tako da se moe jednostavno gurati
uz brijeg upotrebom pedala (koji se mogu koristiti i u
druge svrhe ili potpuno ukloniti). Na vozilu se mogu pre
voziti nosiljke, a kako ima sjedalo bicikl se moe koristiti
i za vonju. Nekoliko takvih vozila moe se spojiti u
malen vlak.
187

Ovo se vozilo tjerano snagom m iia m oe spojiti u mali vlak.

Ono se moe i rastaviti, a pedale se mogu okrenuti tako da se
moe pod tekim teretom gurati uzbrdo. Pored toga moe pre
voziti nosila. Dizajnirano pod rukovodstvom autora, dizajnirao
studentski tim u vedskoj. Moe se koristiti u zemljam a u raz
voju za transportiranje tekih tereta, slino nainu na koji se
tereti guraju u Sjevernom Vijetnamu. (Fotografija: Reijo Ruster. Vlasnitvo: asopis Form).

Kada su studenti predloili upotrebu starih bicikla ili nji

hovih dijelova sa aljenjem im je reeno da su i stari
bicikli dobro transportno sredstvo i da dijelovi uvijek tre
baju za zamjenu ili popravak. Moda je negativan utjecaj
izvrila i nagrada za dizajn tvrtke Alcoa Aluminium
koju je nedavno student dizajna dobio dizanirajui izvor
energije za koritenje u Treem svijetu, izraen od sasvim
novih dijelova za bicikle.
Zbog toga smo dizajnirali nov prtljanik za milijune sta
rih bicikla irom svijeta. Vrlo je jednostavan i moe se
izraditi u selu. Moe prevoziti vie tereta. Ali za 30 sekundi
moe se demontirati i zatim iskoristiti prilikom proizvod
nje elektriciteta, navodnjavanja, obaran ja drvea, pokre
tanje blanjalica, buenje bunara, pumpanje nafte itd.
Nakon te upotrebe bicikl se ponovno moe sloiti za pri
188

marnu namjenu kao sredstvo za transport, osim to sada

ima bolji prtljanik.
Jedan student je napravio nacrt modela vozila koje se
pokree snagom miia ruku i moe ii uzbrdo. To nas je
na sveuilitu Purdue potaklo da dizajniramo itavu gene
raciju vozila koja se pokreu snagom miia, a specijalno
su namijenjena kao rehabilitaciona pomagala za hendike
piranu djecu i odrasle.
Za kupovinu i prijevoz nezgrapnih paketa na kratkoj
relaciji predloio sam tricikl sa skladinim prostorom koji
bi izvanredno posluio svrsi. Da bi se potpomogla vonja
uz brijeg, moe se montirati pomoni motor na bateriju
koja se moe puniti. Na stranici 41. kataloga tvrtke Abercromnie and Fitch Company vidim da nude ta vozila na
prodaju. Zapravo, ako je potrebno, postie se brzina do
40 milja na sat. Ako je vozau milije, moe (i trebalo bi)
koristiti pedale. Meutim, tvrtka A & F vozilo prodaje
po cijeni od 650 dolara. Bio sam na demonstraciji. Nema
nikakva razloga da cijena prelazi 90 dolara.

Tricikl za odrasle na baterijski pogon. 650 dolara komad.

(Abercrombie and Fitch Co.).

2. Dizajn kolskih i rehabilitacionih pomagala za retardi

rane, hendikepirane, sakate i ozlijeene: Celebralna uko
enost, poliomielitis, miastenia gravis, mongoloidni kre
tenizam i mnoge sline bolesti i nesretni sluajevi pogaaju
189

jednu desetinu amerike populacije i njihove obitelji (20

m ilijuna ljudi) i otprilike 400 milijuna ljudi irom svijeta.
Pa ipak je dizajn protetikih pomagala, invalidskih kolica
i ostalih invalidskih naprava u veini sluajeva na razini
kamenog doba. Na tom podruju se moe postii jedan od
klasinih ciljeva industrijskog dizajna smanjenje tro
kova. U svakoj trgovini se moe nabaviti japanski radio
tranzistor za samo 3,98 dolara ukljuujui uvoznu carinu
i transportne trokove. Meutim, kao to smo ve prije
napomenuli, depna pojaala za sluh prodaju se po cijeni
izmeu 147 i 600 dolara, pojaenje i konstrukcija nisu
nita savreniji nego kod tranzistora od 3,98 dolara.
Hidraulina i mehanika pomagala vape za inovacijom
i dizajnom.
Plovak za hidroterapeutsku vjebu Roberta Senna dizaj
niran je tako da se ne moe prevrnuti. Nema nikakvih
pojaseva ili drugih naprava za vezanje zbog kojih bi se
dijete osjealo kao u klopci i bilo ogranieno u svom
kretanju. Dosad se hidroteraipija sastojala u tome da
se dijete pri vee na horizontalnu preku na stropu.
Sva ta ogranienja su odbaena kod naprave Roberta
Senna. Unato tome, njegova je naprava mnogo sigurnija
(podnosi rubno optereenje do 100 kg), a terapeut se moe
mnogo vie pribliiti djetetu. Poslije u objasniti ideje
koje smo izumili na tom planu.
3. Dizajn za medicinsku, kirurku, zubarsku i bolniku
opremu: Tek nedavno se pristupilo odgovornijem dizajnu
operacionih stolova. Veina instrumenata, naroito u neu
rokirurgiji, nevjerojatno je grube izradbe, loeg dizajna,
vrlo skupa, a rade preciznou lopate za snijeg. Tako bui
lica za osteoplastinu kraniotomiju (zapravo, stolarska
vrtaa od nerajueg elika) stoji 125 dolara i ne radi ak
ni tako precizno kao stolarska koja se moe nabaviti za
5,98 dolara. Pile za lubanju se nisu izmijenile po obliku
jo od drevnog Egipta. Kao to je prije spomenuto, jedan
od mojih studenata uspio je napraviti radikalno izmije
njenu elektrinu pilu za osteoplastinu kraniotomiju, koja
je u veterinarskim laboratorijima za eksperimente na ivo
tinjama revolucionirala podruje neuropsihologije.
190

Vodena naprava dizajnirana za hidroterapiju hendikepirane

djece. Dizajn Robert Senn, diplomirani student univerziteta
Purdue.

Sistem borera i pila za osteoplastinu kraniometriju. Dizajn:

C. Collins Pippin, Dravni koled Sjeverne Caroline.

Trokovi zdravstvene brige za sirotinju astronomski su

porasli. Bez obzira na to tko je taj koji izvlai korist
dugorono, injenica je da se velik dio tih trokova moe
direktno pripisati loem dizajnu.
Od vremena do vremena pojavljuju se ilustracije nove
biomedicinske opreme. Gotovo u pravilu to su supermoderni kabineti u devet prekrasnih dekorativnih boja,
koje okruuju istu staru aparaturu. Bolniki su kreveti,
poroajni stolovi i itava zbirka pomone opreme bez
iznimke, nepotrebno skupi, loe dizajnirani i dosadni.
4. Dizajn za eksperimentalno istraivanje: U veini istra
ivakih laboratorija veina opreme je zastarjela, nez
grapna i preskupa. Sredstva za imobilizaciju ivotinja,
stereo-encefalotomiju i itav niz stereotaktikih instrume
nata trebaju inteligentan ponovni dizajn.
Uz subvenciju od milijun dolara Nacionalnog instituta za
zdravlje, Nacionalna fondacija za istraivanje i mnogih
drugih dravnih i privatnih fondacija koje su velikoduno
obdari vale sveuiline odjele za istraivanje, cijene labora
torijskih instrum enata su neprestano rasle. U jednom slu
aju u podruju bio-elektronike obino mjerilo stoji 8.000
posto vie od maloprodajne cijene svih njegovih sastavnih
dijelova, a procijenjeno je da je za sastavljanje naprave
potrebno manje od dva sata. Kompanija u New Yorku
proizvodi jednostavan elektrini laboratorijski sat. Foto
grafi amateri mogu taj ureaj kupiti za 8,98 dolara. Istra
ivaki laboratoriji mogu isti takav ureaj kupiti za 175,50
dolara. Domaica ima izbor runog miksera u dvije vari
jante: bijeli emajlirani (13,98 dolara) ili nerajui elik
(15,98 dolara). Isti taj ureaj, od istog proizvoaa za labo
ratorijsku upotrebu se prodaje po cijeni 115,00 dolara za
emajlirani i 239,50 dolara za nerajui elik. To je u sva
kom sluaju podruje gdje poten dizajn, dobra tehno
logija i smanjenje trokova mogu odigrati znaajnu ulogu.
Moda je ak dovoljno da se za promjenu proizvodi i pro
daje laboratorijska aparatura uz pristojan profit.
5. Sistematski dizajn za odranje ljudskog ivota u
ekstremnim uvjetima: Dizajn cjelokupne okoline da bi se
odrali ljudi i strojevi postaje sve znaajniji. Budui da se
192

ljudi sele u dunglu, na Arktik i Antarktik, potreban je

novi dizajn okoline. Jo ekstremniji uvjeti odranja ivota
nametnut e se kada se pojave sub-oceanska naselja i
eksperimentalne stanice na asteroidima i drugim plane
tarna. Dizajn za odravanje ivota u svemiru ve je postao
znaajan zadatak.
Zagaenje vode i zraka i problemi naih gradova iz kojih
se iri smrad takoer upozoravaju na potrebu ponovnog
ispitivanja sistematskog dizajna.
6. Dizajn potpuno novih koncepcija: Mnogi od naih pro
izvoda dostigli su mrtvu toku s aspekta njihova daljnjeg
unapreenja. Dizajneri samo dodaju vie i vie dopunskih
naprava umjesto da reanaliziraju osnovne probleme i
pokuaju pronai potpuno nova rjeenja. Strojevi za auto
matsko pranje sua rasipaju milijarde litara vode (unato
svjetskoj nestaici vode), iako su ve poznati sistemi kao
to je ultrazvuni sistem odvajanja prljavtine sa stvari.
Ponovno razmiljanje o pranju sua kao sistemu ne samo
da bi olakalo taj proces, ve bi pomoglo rjeavanju jed
nog od osnovnih problema odranja ivota ovjeanstva:
tednji vode. Nai WC-i kao to je ve spomenuto, takoer
prekomjerno troe vodu.
irom svijeta trenutano postoji potreba za 350 milijuna
televizora koji bi se uglavnom koristili u edukativne svrhe.
Grupe iz Sjedinjenih Drava, koje su se natjecale za ugo
vore afrikih i azijskih drava, odbijene su zbog vrlo
jednostavnog razloga: neodgovarajui broj linija. Kao to
je bilo govora u etvrtom poglavlju, ameriki televizori
imaju i rade na sistemu od 525 linija (kazna zato to smo
htjeli biti prvi), veina evropskih ima 625 linija, Francu
ska 819, SSSR 625. S istom opravdanou mnogi evropski
stanovnici evropskih, azijskih, afrikih i junoamerikih
zemalja smatraju da se oi njihove djece kvare ako su
izloene amerikim televizorima. I ovdje smo opet napra
vili fatalnu greku u dizajnu za svoje vlastite potrebe.
udno je da vodei ljudi TV-industrije ne shvaaju da bi,
recimo, dizajniranjem televizora od 1000 linija ne samo
osvojili trite, nego bi i sami imali koristi. Jer, uz tako
velik broj tehniki boljih televizora, Amerikanci bi imali
razlog da zamijene svoju vlastitu zastarjelu proizvodnju.
13 Papanek: Dizajn

za stvarni svijet

193

A lexander Salosin i Viktor Prokhorov iz Donetska u Sov

jetskom Savezu dizajnirali su poseban umetak poput
naprska. Ta je napravica nam ijenjena ljudim a sa slabim
ili poluparaliziranim glasnicama i sadri generator koji
em itira oscilacije glasa od 8090 herca u sekundi. Time je
omogueno ljudim a s paraliziranim glasnicama da budu
shvaeni. Proizvod je ponuen i amerikim proizvoaima,
ali su ga oni odbili jer se ne bi mogao dobro prodavati.
K ontrola je vlage u domovima i bolnicama vana i pone
kad moe biti presudna. U mnogim podrujima Sjedinje
nih Drava razina vlanosti je takva, da bi ureaji za
poveanje i smanjenje vlanosti imali izvrsnu prodaju na
tritu. Te su naprave skupe, rune i s ekolokog aspekta
troe strahovito puno vode i elektrine energije. Istrau
jui taj problem, Robert Seen i ja uspjeli smo otkriti
napravu za vlaenje i suenje zraka bez pokretnih dijelova
koja ne koristi tekuinu, pumpe ili elektrinu energiju.
Odluili smo se za upotrebu kristala koji se rastvaraju
u tekuinu pod utjecajem zraka. Kombinacijom tih kri
stala, antibakteriolokih kristala i drugih, uspjeli smo
dobiti povrinski sloj koji uskladiuje 12 atoma vode na
svaki atom kristala i ponovno ih isparuje kad je vlanost
izuzetno niska. Taj se m aterijal moe raspriti po zidu,
utkati u tapete na zidu ili bilo kako drukije i time uklo
niti jo jedno optereenje na izvor elektrine struje, kao
i buku i skupou postojeih sistema.
I na tom podruju su problemi bezbrojni, a od naih dizaj
nera ne dobivamo adekvatna rjeenja.
To je est potencijalnih podruja na koja se dizajnerska
profesija ne samo moe, nego i mora orijentirati ako eli
obaviti svrsishodan posao. Dosad dizajneri nisu niti uvi
djeli problem, niti reagirali na nj. Dosadanja se akcija
profesije u cjelini moe usporediti s problemom koji bi se
javio kad bi lijenici ope prakse napustili svoj posao i
koncentrirali se iskljuivo na dermatologiju i kozmetiku.

194

stablo spoznaje"!
bionika
primjena biolokih
prototipova
u dizajnu
umjetnih sistema
Ptica je aparat koji djeluje po matematikim
zakonima, aparat to ga ovjek svojom sposob
nou moe reproducirati u svim njegovim
pokretima.

leonardo da vinci

Jedan udbenik jo nije iziao iz mode, a vjerojatno ni

nee nikada izii: prirunik prirode. U totalitetu biolokih
i biokemijskih sistema problemi s kojima se ovjek suo195

Cava ve su poznati i rijeeni, a putem analogija uoeni

i rijeeni optimalno.
Idealno rjeenje bilo kojeg problema u dizajnu jest da se
uvijek postigne maksimalni minimum, ili da se poslu
imo sretnim izrazom Georga K. Zipfa, princip najma
njeg napora.
Potrebno je dati i definiciju rijei bionika: bionika znai
upotrebu biolokih prototipova u dizajnu um jetnih sintet
skih sistema. Hi, da to kaemo jednostavnije: studiranje
osnovnih principa prirode i prim jene tih principa i pro
cesa za potrebe ljudskog roda.
Dr Edward T. Hali navodi u Skrivenim dimenzijama
(Hidden Dimensions) da ovjek i njegova okolina sudje
luju u meusobnom oblikovanju. ovjek je danas u polo
aju da kreira itav svijet u kojem ivi, ili, kako to etno
lozi nazivaju, on je svoj biotip. Kreirajui svijet, on
zapravo odluuje kakva e vrsta organizma biti.
Problemi s kojima je suoen dizajner uistinu su zastra
ujui sa stanovita kompleksnosti i urgentnosti rjeenja.
472 milijuna osnovnih stambenih jedinica potrebni su
svijetu. Ta se brojka uveava za 16 milijima mjeseno.
A rhitekti, pekulanti i klasini graevinari ne mogu pru
iti utoite milijardam a ljudi irom svijeta.
ak i najm anji problem dizajna proizvoda moe posluiti
kao ilustracija da je potrebno mnogo vie od malo dobra
ukusa dizajnera. Prije nekoliko godina oblikovan je plug,
jeftin; distribuiran je u predjelu Jugoistone Azije gdje se
dotad zemlja obraivala ravastim tapom koji se pri
vrstio na kamen. Ustanovljeno je nakon nekoliko godina
da se plugovi ne koriste i da jednostavno raju. Prema
religioznim uvjerenjima stanovnitva, zemlja se od metala
razboli, a to Majicu-zemlju ljuti. Sugerirao sam da se
plugovi plastificiraju smjesom slinom Nylonu 60. Budui
da plastika nije smetala tim ljudima, novi su plugovi pri
hvaeni i korisno upotrijebljeni.
Poanta ove prie jest da se suradnjom multidisciplinamog
dizajn-tima, koji obuhvaa antropologe, inenjere, psiho
loge, sociologe i druge profesije, mogu izbjei prvobitni
196

promaaji u dizajnu. Vratimo li se na mnogo kompleksniju

razinu problema dizajna, vidjet emo da u Koncertnoj
dvorani Williama Snaitha, o kojoj je ve bilo rijei, ne
bi postojao problem otrih, jakih zvukova i pomanjkanja
prostora, da je zatraena usluga muzikologa, sociologa,
kao i konzultanata u okviru dizajn-tima.
U ovom trenutku industrijski dizajneri i dizajneri okoline
sasvim su logiki u sreditu svakog dizajn-tima. Njihov
normalni status osnovnog koordinatora u oblikovanju ne
proizlazi iz toga to su superiorniji, bolje informirani ili
a priori kreativniji, ve njihov zadatak integralnog sintetiara proizlazi iz defektnosti svih ostalih disciplina. Jer,
danas se u Americi obrazovanje u svim ostalim podru
jima odvija u smjeru poveanja vertikalnog specijaliziranja. Samo je u industrijskom dizajnu i dizajnu okoline
obrazovanje horizontalno multidiscipUnarno.
Iako dizajner u nekoj situaciji moda zna psihologiju
mnogo manje od psihologa, ekonomiju manje od ekono
mista i vrlo malo, recimo, elektrotehnike, on e bezuvjetno
unijeti u dizajn-proces mnogo vee poznavanje psihologije
nego to ga ima elektroinenjer. On je, dakle, spona.
Osnovne postavke na kojima se zasniva ovo poglavlje
jesu:
1. Da se dizajn proizvoda i okoline mora ostvarivati u
okviru interdisciplinarnih timova, sve do vremena kada
e telepatsko uenje u snu ili produetak ljudskog ivota
omoguiti dizajneru da dobro poznaje sve parametre
problema.
2. Da biologija, bionika i druga srodna podruja pruaju
dizajneru iroka podruja novoga, kreativnog znanja.
3. Da je dizajn pojedinog proizvoda u koji nisu ukljueni
socioloki, psiholoki i okolinski faktori nedopustiv i nepo
eljan. Zbog toga dizajner mora pronai analogije, ne kori
stei se samo bionikim, ve i biolokim sistemom pristupa
dizajnu, odabiranih i iz podruja ekologije i etnologije.
ovjek je oduvijek promatrao prirodu i crpio ideje iz nje,
ali se to u prolosti postizalo na vrlo simplificiran nain.
Problemi dizajna proizvoda su, meutim, u posljednje vn197

jeme postali vrlo sloeni, i sve veim utjecajem tehnolo

gije u naem drutvu ovjek se sve vie i vie otuuje od
direktnih kontakata sa svojom biolokom okolinom.
I dizajneri, naroito umjetnici, prom atrali su prirodu, ali
su im vidici esto zastrti romantinom enjom za ponov
nim uspostavljanjem neke vrste praiskonskog raja, eljom
da se vrate u prvobitno i izbjegnu depersonalizirajuu
mo strojeva ali da sentimentalnom mistikom uspostave
bliskost sa zemljom.
Zanimljivo je da je vrlo malo pisano o bionici. Gotovo
jedine knjige na tom podruju jesu: Struktura, oblik i
pokret (1963) Heinricha Hertela, Bionika Lucien G erardina i Bioloki prototipovi i um jetni sistemi (1963) E. E.
Bernarda. Najveim dijelom te tri knjige tretiraju samo
vezu ovjek-kompjutor-kontrola i bave se odrazom izmeu
kibernetike i neuropsihologije. Bilo je nekoliko napisa u
asopisima Saturday Evening Post, Mechanics Illustra
ted i Industrial Design, ali to su u najveem broju
sluajeva pretjerano simplificirane popularizacije.
Naravno, u povijesti je bilo izvanrednih dizajnera. Ptica je
aparat koji djeluje po matematikim zakonima, aparat to
ga ovjek svojom sposobnou moe reproducirati u svim
njegovim pokretima rekao je Leonardo da Vinci godine
1511. Vatra, poluga i uporina toka, prvi alat i oruje,
sve je to nastalo ovjekovim prom atranjem prirodnih pro
cesa. Kota je vjerojatno rijetka iznimka ovom pravilu.
ak i za nj dr Thomasias istie prilino razumljiv argum enat da je kota nastao prom atranjem trupca kotrljanog
niz padinu.
U toku posljednjih sto godina, naroito nakon drugoga
svjetskog rata, znanstvenici su poeli prouavati bioloke
zakonitosti u potrazi za odgovorima u rjeavanju pojedi
nih problema, te su uspjeli pronai nove izume koji su od
neprocjenjive vrijednosti za dananju tehniku. Ovdje se
mora napraviti bitna razlika izmeu oblikovanja neko
i danas: iako prvi eki moemo sm atrati produetkom
ake, prve grablje nekom vrstom pande i sa aljenjem
se smjekati Ikarusovu pokuaju da sebi privrsti krila
ptice i poleti prema Suncu, dananja se bionika ne bavi
toliko oblikom dijelova ili oblikom stvari, koliko mogu
198

nostima istraivanja kako dolazi do zbivanja u prirodi,

interakcijom dijelova i postojanjem sistema. Zbog toga
getalt psiholog, kojemu je pokazan dijagram kontrolnog
mehanizma najnovijeg ureaja to slijepcu omoguuje
itanje ispitivanjem oblika slova i njihovim transformi
ranjem u tonove, u tome odmah prepoznaje tzv. etvrti
sloj vizualnog korteksa, tj. dio mozga zaduen za percepciju
oblika.
Jo prilikom izrade prvih kompjutora, uenjaci su uvid
jeli slinost izmeu funkcioniranja stroja i funkcije ov
jekova nervnog sistema. Otkriem elektronske cijevi, sli
nost postaje jo izrazitija. Zbog toga je jedno od aktivnijih
podruja bionike i podruje dizajna kompjutora. U zadnjih
15 godina postignut je bolji uvid kompjutora u ljudski
mozak i preko ljudskog mozga u kompjutor. Prof. Norbert
Wiener13 radio je za MIT sa psiholozima, filozofima i
neurofiziolozima sa eljom da to vie naui o ljudskom
mozgu radi konstrukcije kompjutora, dok je dr Heinz von
Foerster u suradnji sa prof. W. Ross Ashbyem i drom W.
Gray Walterom na sveuilitu Illinois otkrio kako trebaju
biti konstruirani kompjutori zahvaljujui istraivanju obli
ka ljudskog mozga.
W. Grey Walter, spomenuti britanski fiziolog, uspio je na
praviti jednostavne elektronske ureaje koji pozitivno
reagiraju na svjetlo kao izvor stimulacije. Drugim rijei
ma, ti ureaji se okreu prema najbliem izvoru svjetlo
sti; istraivanje se u velikoj mjeri zasniva na prouavanju
foto-senzibilnog ponaanja obinoga nonog leptira.
egrtue su biolozima poznate zbog dviju upljina smje
tenih na zmijinoj glavi izmeu nosnica i oiju. U tim se
upljinama nalaze osjetila za toplinu tako precizna da
mogu otkriti promjene temperature od 1/1000 stupnja. Jer,
to bi mogla biti razlika izmeu, na primjer, ugrijana ka
na i ukoena zeca. Philco i General Electric iskoristili su
slian princip u projektu svojeg termo-senzibilnog projek
tila zrak-zrak koji reagira na ispunu cijev mlaznog aviona.
imii pronalaze put u mraku metodom lokacije jeke: oni
emitiraju prodorni zvuk koji se odbija od objekata na nji otkrlvafi klbemettka. (op. rec.)

199

hovu putu, ponovno ga prihvaaju vrlo osjetljive ui i

mia i tako se nalazi slobodna putanja leta. Vrlo slini
principi su prim ijenjeni kod radara i sonara. Sonar koristi
ujne zvune valove, a radar koristi valove ultravisoke
frekvencije.
Izvanredan prim jer bionikih istraivanja u dizajnu jest
fantastino precizan indikator brzine aviona, izumljen na
principu rada oiju pojedinih kukaca. Ustanovljeno je da
neki kukci procjenjuju brzinu svog slijetanja prom atra
jui objekte na zemlji. To je rezultiralo sadanjim indi
katorom brzine aviona, koji m jeri vrijeme proteklo izmeu
prolaenja iznad dvije poznate toke na zemlji i te podatke
p retvara u brzinu.
D r Ralph Redemske, strunjak na podruju bionike koji
sada radi na Servomechanism, Inc., u Santa Barbari, Ka
lif orni ja, nedavno je obinu pelu obloio tankim slojem
aluminija. Koristei standardnu fotografsku plou, uspio
je napraviti fotografije svakoga pojedinog detalja njezine
kompleksne strukture. Iz toga e inenjeri moda jednog
dana projektirati mehanike oi prema modelu pelinjih.
Jedna od najzanimljivijih ivotinja koja posjeduje bezbroj
razliitih mogunosti za rjeenje dizajna jest debelonosi
dupin (Tursiops truncatus). Dupin koristi sonami navigacioni sistem koji ne ovisi o sluhu. Poput ostalih kitova, on
mreka vanjski sloj koe, koristei taj efekt za orijenta
ciju i poveanje brzine plivanja.
Posljedice na tlu uzrokovane statinim poloajem helikop
tera na visini manjoj od 30 stopa iznad razine zemlje vie
su od deset godina muile inenjere. Tek nedavno, na
osnovi prouavanja insekta konjska smrt, te su posljedice
postale jasnije.
Pitanje efikasnosti utroka energije jo je jedno vrlo za
nimljivo podruje: prim jeri su za rjeenje junoameriki
imi, letea lisica ili mujak junoamerikog kukca
Acroncinus longimanus. Uistinu gigantski raspon krila i
mia i njegova snaga zahtijevaju relativno malen utroak
energije. Nepojmljivo dugake prednje noge junoameri
kog kukca koriste jo manje energije unato velikoj snazi.
200

Nerazmjer izmeu ulaza i izlaza kod kukaca zagolicao me

kao problem. Zapravo, pruila mi se prilika da seciram
nekoliko tih kukaca. To je sistem pojaanja energije na
osnovi koritenja fluida. Stvar je moje naivnosti to sam
odmah, pun oduevljenja, vjerovao kako sam na putu
otkrivanja nove teorije. Da sam te kukce secirao prije
nekih etrdesetak godina (kao petogodinjak) danas bih bio
poznat kao otac fluidike. Meutim, govorei sasvim oz
biljno: meni nepoznata fluidika postoji. Potpuno je jasno
da posvuda postoji beskonaan broj biolokih principa po
put fluidike. Oni ekaju da budu otkriveni.
Glavni napor industrijskog dizajna i dizajna okoline u
svakom e sluaju biti usmjereni na etnoloki i ekoloki
pristup sistemima, procesima i okrujima. U posljednjih ne
koliko godina kad su dizajneri govorili o total dizajnu,
oni su mislili na dvije stvari. Prije svega na to da dizajn,
recimo, parnog glaala moe istodobno voditi dizajnu logo
tipa, memoranduma proizvoaa, reklamnih panoa, amba
lae, a moda ak i kontroli prodaje proizvoda. Drugom
prilikom je total dizajn znaio rad unutar tvornice: di
zajn postrojenja za proizvodnju glaala, sigurnosne urea
je, promet unutar postrojenja itd. Total dizajn u budu
nosti e znaiti tretman parnog glaala i svih triarija oko
njegove proizvodnje i unapreenja samo kao spone u du
gakom biomorfolokom filogenetskom lancu koji see od
glaala s usijanim kamenjem i eravice do potpuno izu
miranja pojma parnog glaala zbog masovne proizvodnje
i uvoenja novih vrsta tkanina kojima nije potrebno gla
anje.
Ako nam je industrijska revolucija donijela mehaniki vi
jek (statika tehnologija pokretljivih dijelova), ako posljed
njih 60 godina predstavlja tehnoloku eru (dinamika
tehnologija funkcionalnih dijelova) onda sada kreemo u
biomorfinu eru (evolutivna tehnologija koja doputa imi
tacije).
Uili su nas da je stroj produetak ovjekove ruke.14
Ali ak ni to nije vie tono. Punih 5000 godina proizvo
a je opeka mogao izraivati 500 opeka dnevno. Tehno Autor oito aludira na McLuhanove teze o produecima ljudskih per
cepcija 1 ekstremiteta, (op. rec.)

201

logija je omoguila da jedan ovjek koritenjem prave

mainerije, o emu je bilo rijei u etvrtom poglavlju,
moe izraivati 500.000 opeka dnevno. Ali biomorfoloka
prom jena dovodi do zastarijevanja i ovjeka i opeka: da
nas proizvodimo gotove oplate za zgrade, na prim jer send
vi ploe koje sadre grijanje, svjetlo, hlaenje i ostale
instalacije.
Gospodin Robert McNamara se kao bivi m inistar obrane
Sjedinjenih Drava esto osjeao ambivalentno u pogledu
nae intervencije u Jugoistonoj Aziji. Korisno je sjetiti
se da je taj isti gospodin McNamara, dok je jo bio u Ford
Motor Company bio pristaa tada popularnog automobil
skog ludila s perajama, ornamentikom poklopca i ostalim
sitnim neofrojdovskim efemerizmima. Da je amerika auto
mobilska industrija usmjerila proizvodni know-how na
neto poput samo-generirajuih stiroporskih kupola koje
je izumio Dow International, dosad bi u Junoj Aziji niklo
250 milijuna domova, a do drutvenih presija koje su do
vele do graanskih ratova i amerikih uplitanja moda
nikad ne bi dolo.
Cjelokupni krug pitanja dizajna moda se najbolje moe
objasniti s pomou anegdota. Prem a staroj njemakoj le
gendi, britanske usidjelice su u velikoj m jeri zaslune za
razvoj Britanskog imperija. Izgleda da su bumbari jedini
insekti s dovoljno dugakim rilom za opraivanje crvene
djeteline. U okolici engleskih gradova ima vie bumbara
otkako ima manje poljskih mieva koji se hrane saem i
larvama bumbara. Populacija poljskih mieva ograniena
je zahvaljujui velikoj vezanosti izmeu usidjelica i ma
aka u Engleskoj. Zbog toga ima vie crvene djeteline koja
je glavna stona hrana. Od stoke se prave konzerve, glav
na hrana za Royal British Navy (Kraljevsku mornaricu).
Vojna mornarica je postavila Veliku B ritaniju kao svjetsku
pomorsku silu i osigurala joj prvenstvo koje traje oko 300
godina. Postoji, dakle, uska korelacija izmeu usidjelica i
naina na koji je nastalo Britansko kraljevstvo.
Nedavno, dok sam bio u posjetu kod prijatelja u Kanadi,
kupio sam im hranu za kornjae u maloj konzervi od et
v rt unce i to platio 50 centi. Na konzervi je pisalo: suene
muhe i njihov prah. Drugim rijeima, pola kilograma
202

krepanih muha vrijedi 32 dolara. Mogli bismo napraviti

dizajn elektronske muholovke, prodati je kupcu za 10 do
lara uz adekvatno spremite za 5 kg krepanih muha i obe
anje da emo prvih 5 kg otkupiti od njega za 10 dolara,
na bi kupac imao raunicu, a mi bismo imali neto-profit
od 310 dolara po komadu.
Meutim, ekoloke veze su vie od ale. Razmotrimo inje
nicu da se za 500 kg planktona dobiva 50 kg sitnih mors
kih ivotinjica od kojih nastaje 5 kg ribe, a potrebno je
5 kg ribe da se dobije 0,5 kg miinog tkiva na tijelu
ovjeka. Gubici u sistemu su jednostavno zbunjujui. Uz
168.000 vrsti insekata u Sjevernoj Americi na polju od 40
akri ima 6 do 8 puta vie proteina sadranog u insektima,
nego govedskog proteina izraenog stokom koja pase na
tom polju. Zapravo, mi jedemo muice; samo to su one
prethodno preraene u travi, kravama i mlijeku.
Moe se prigovoriti da prosjeni industrijski dizajneri
ili inenjeri zaokupljeni istraivanjem i razvojem nemaju
dovoljno predznanja iz biolokih znanosti da bi svrsihodno mogli iskoristiti biologiju kao izvor inspiracije za di
zajn. Ako pokuamo definirati rije bionika u njezinu
najuem smislu, dakle na kibemetskom i neurofiziolokom
planu, onda je to vjerojatno tono. Ali svuda su oko nas
manifestacije prirode, ili jednostavnije strukture koje nisu
nikada bile poteno istraene ili iskoritene od strane di
zajnera. To su bioloke sheme koje doputaju istraivanje
i pristupane su svakom tko nae vremena za nedjeljnu
etnju.
Uzmimo, na primjer, sjemenke. Obina sjemenka ika
(Aceraceae saccharum) im iznikne samo nekoliko stopa
iznad zemlje, poinje se svijati u vrlo odreen spiralni
model.
Ta metoda zrak-zemlja nije dosad imala znaajnije prim
jene. U petom poglavlju sam opisao primjenu umjetnih
sjemenki ika kao dijela sistema za kontrolu erozije
zemlje. Jedna od mnogo zanimljivih primjena karakteri
stika leta ikova sjemena, koji je otkrio jedan student
dizajna, nova je metoda gaenja umskih poara, odnosno
lansiranja modula za gaenje poara u nepristupane dije
203

love. Od jeftine, superlagane plastike izraena je umjetna

sjemenka ika otprilike 20 cm duga. Sjemenka sadri
prah za gaenje poara. Eksperim entiranja i istraivanja
su pokazala da kad se sjemenke ika puste iznad vatre,
njih naravno zahvate termike struje iznad plamena. Ako
se, s druge strane, sjemenke silom spuste ispod te zrane
struje u poluvakuumski prostor, ponovno se javlja njihov
prirodni nain leta i one e se sputati prema najuarenijem dijelu poara. Tisue tih sjemenki u tempiranim
vreama sputale bi se iz aviona. Vrea bi se sama otvo
rila im padne ispod svoje vlastite teine, tj. ispod ter
mikoga zranog strujanja. Zatim bi tisue plastinih ekspandirajuih sjemenki ika kruile prema najusijanijem
dijelu poara. V atra bi unitila omot i time oslobodila
sredstvo za gaenje svih umskih poara. Meutim, to je
nain pristupa u kanjonima i ostalim podrujima koja su
nepristupana i za padobrance.
Poumljavanje tundri na krajnjem sjeveru Aljaske, Ka
nade, Laponije i Sovjetskog Saveza, kao i obogaivanje
tih podruja ribom moglo bi se postii ikovim sjemen
kama koje bi se topile u vodi i sadravale sjemenje ili
riblju ikru. Naravno, te bi artificijelne sjemenke ika
mogle sadravati hranljive tvari, posluiti kao termiki
zatitnici, ili prenositi umjetno gnojivo. Artificijelnim sje
menkama ika moe se postii rasprostiranje bilo kojeg
materijala; tolerancije su vrlo velike. Ja sam izradio um
jetnu sjemenku ika koja je optimalno funkcionirala s
rasponom stranice od 120 cm. Na drugoj strani skale funk
cionalne mogu biti i sjemenke duljine samo pola centimetra.
Sjemenka bijelog pepela (Fraxinus americana) ima ka
rakteristike vrlo sline ikovoj sjemenki. Kad je mimo
vrijeme, sjemenka pada gotovo direktno dolje, u struji
zraka rotira. Na jakom vjetru sjemenka e letjeti i hori
zontalno, ili se zbog svoje lakoe die u zrak snano roti
rajui. Kad bi mnotvo sjemenki bilo koncentrirano u ma
loj homogenoj zoni, padale bi mnogo bre zbog smanjene
povrinske struje koja smanjuje otpor tijela. Meutim, kad
bi sjemenka bila uplji prostor iste mase i s istim povrin
skim otporom, ali ne bi rotirala, jo uvijek 'bi padala bre.
Vidimo, dakle, da rotiranje zapravo pomae usporavanju
204

pada sjemenke. Razlog tome je injenica da za rotiranja

sjemenka koristi potencijalnu energiju pada.
Sjemenke lipe (Tilia americana) mogu se razlikovati po
svom neobinom nainu leta. Krilo uvjetuje rotiranje,
dok se sjemenka sputa noena vjetrom unato relativno
velikoj teini dvostruke sjemenke na strani krila.
Karakteristike spiralnog leta svih tih sjemenki jo nisu
dovoljno prouene. Spiralno ponaanje takvih sjemenki u
sredinama koje se razlikuju od zraka (voda, nafta, benzin
i si.) razrijeenim sredstvima, odnosno raznim situacijama
graviteta, mogu takoer pruiti bogat izvor koncepcija za
dizajn. Obratit emo panju na ponaanje samo jo jedne
sjemenke u ovoj grupi.
Sjemenka Ailanthusa (Ailanthus altissima) pada snano
rotirajui oko svojih longitudinalnih osi, inei puni krug
oko svoje osi na putu koji iznosi oko etvrtine njezine du
ljine. Geometrija te sjemenke moe se priblino usporediti
s komadiem savinuta papira, kao to je prikazano na slici.
Kod prve simulacije zakrivljenost do kraja je jednaka, to
se samo vrlo rijetko dogaa u prirodi. U tom se sluaju
sjemenka sputa u mirnom zraku du prave linije, pod
kutem od otprilike 40 u odnosu na horizontalu. Ako je,
meutim, zakrivljenost nejednaka, kao to prikazuje druga
simulacija, sjemenka leti putanjom koja kombinira spiral
no kretanje i okretanje oko osi. Zakrivljeni kraj vue zrak
iz blizine vrha sjemenke prema sreditu sjemenke. To re
zultira u visokom pritisku oko i ispod sjemenke, to uspo
rava njezin pad. Kada je zakrivljenost jednaka, ona gura
jednaku koliinu zraka prema sreditu, pa su i sile jedna
ke. Meutim, kad su zakrivljenosti nejednake, kraj na
kojem je zakrivljenost vea povlait e veu koliinu zra
ka, proizvodei manji pritisak u okolini tog kraja. Stoga
na sjemenku djeluju nejednake sile. Sjemenka nastoji
aksijalno kliznuti prema podruju s niskim pritiskom. Sto
ga umjesto da se kree ravnom linijom, ona pada spiral
nom putanjom. Kombinacija okretanja oko osi, klizanja i
spiralnog pada daje vrlo polagan i gotovo besciljan sistem
leta svake sjemenke.
Sjemenka divljeg luka (Allium cemuum) i kozje brade
imaju nain leta sasvim druge konfiguracije. Sjemenka je
205

simulacija geom etrije sjemenke

"

spiralni pad

aksijalno kretanje
inducirana
nejednaki okreti

struja zraka

Prim jer istraivanja aeroinaminih karakteristika sjem enki a

leta. Prim jer prikazuje sjem enka Ailanthusa. Istraivanje pro
veli John K. M iller i Jolan Truan, univerzitet Purdue.

vrlo fina struktura zrakastih, ipkastih formacija nalik

kiobranu. Tuceti form iraju lopticu poput paukove m re
e koja obavija sredite. Kao to se vidi, kiobrani su
usko meusobno vezani i malo okrenuti. Kad se otkinu
od matice, njeni pranici (vlakanca) izravnavaju se i gube
konveksnost. Padaju poput malih padobrana, samo mnogo
sporije. Je r oni, za razliku od padobrana, imaju ravan vrh
poput okrugle ploe koja se sastoji od bezbroj ispreplete
nih vlakana, pa se njihova brzina pada i smjer moe pri
mijeniti u razne svrhe koje se umnogome razlikuju od
konvencionalnih padobrana. Njihov ipkasti (pjenasti) plat
osujetio bi radarsku detekciju.
Usidrivanje, prianjanje i kvaenje kukom jo je jedna ka
rakteristika sjemenki. Obini iak (Xanthium canadense)
vrsto e se prilijepiti za ivotinjsko krzno ili za hlae

etaa koji u jesen prolazi poljem. Taj specifian nain

kvaenja primijenjen je kod vlakana Velcro najlona. Po
vrina jednodomne enske biljke ispunjena je malim rupi
cama, a povrina mujaka sitnim kukama koje su biaksijalno orijentirane. Kad se spoje, mogu se razdvojiti samo
u jednom smjeru, a spreavaju razdvajanje du bilo koje
druge osi. Kao to je ve gore napomenuto, taj je princip
bio osnova -Velcro- najlona za odjeu, ali je isto tako ne
davno usvojen za bandau nadlaktice kod odreivanja
krvnog tlaka; ameriki astronauti na donovima svojih ci
pela imali su muke dijelove koji su im omoguavali hoda
nje po prostirau to se sastojao od enskih dijelova koji
su bili privreni za vanjski dio svemirske kapsule, ime
je omogueno hodanje u besteinskom stanju.
Obine etkice za zube oteuju zubnu caklinu, ne dopiru
do svih dijelova zubi i pravi su inkubator bakcila. Poto
ovjek ujutro opere zube, etkica se obino (jo vlana)
ostavlja u najtoplijem i najvlanijem mjestu u kui: u
kupaonici. Dlaice etkice postaju izvrsno tlo za razvoj mi
kroba i bacila, koji se onda paljivo unose na zubno meso
prilikom veernjeg pranja zubi ju. Velcro je razvio novu
vrstu etkice za zube na principu prianjanja ika. Potro
a bi kupovao drak etkice prekriven slojem enske po
vrine. Istodobno bi kupio stotine jastuia s mukom
povrinom i ispunjene zubnom pastom u prahu. Ujutro bi
ovjek namoio jedan od tih jastuia, poloio ga na drku
i oprao zube. Nakon toga se mali jastui moe odlijepiti
i baciti, da bi se drugi put zamijenio novim.
Eksplozivne sjemenke sjemenke koje zbog unutarnje
grae mahune lete u zrak 20 stopa ili ak i vie pruit
e jo jedno korisno podruje istraivanja. Naroito sje
menke male jagode (Hubus arcticus), koje rastu samo u
predjelu Laplanda u Finskoj, pruila bi zanimljivo i truda
vrijedno istraivanje. Najjednostavnije karakteristike rasta
gotovo svake biljke mogu osigurati soluciju za dizajn pro
blem. Pouan moe biti primjer obinog graka. Ako graku
poslui kao sjeme u jednoj fazi klijanja nit na stranjoj stra
ni mahune, prestaje rasti. Kako se preostali dio mahune
poveava, za nekoliko dana mahuna se vrlo sporo otvara
i zrnje graka se polagano die iznad razine mahune. Pro
izvoa supozitorija za djecu prihvatio je tu koncepciju u
207

proizvodnji. Prije je svaka supozitorija bila umotana u

srebrnu foliju, po dvanaestak komada u kutiji. Roditelj
bi prilikom odmatan ja uskoro ustanovio da mu se tri et
vrtine glicerinske supstancije nalazi pod noktima, a supozitorij je, naravno, steriliziran. Problem je rijeen kreira
njem polietilenske ambalae koja je nepravilno lijevana.
Ambalaa je tako lijevana da posjeduje memoriju otvara
nja. Sterilizirane supozitorije, bez potrebe da se umataju,
umeu se u ambalau otpornu na udar. Mali polietilenski
paketi nije zategnut. Njegov namjerno nepravilan odljev
djelovat e poput vlakna na kraju mahune graka. Kad
se odmakne poklopac ambalae, pakovanje e se polagano
otvoriti i supozitorij e biti istjeran prema gore. Paketi
se zatvara jednostavnim stiskanjem (ime se supozitorije
vraaju na svoje mjesto) i ponovnim navlaenjem stirenskog poklopca.
Nita nije reeno o izolaciji, pohrani topline, zatiti od
hladnoe i mnogim drugim svojstvima koje posjeduju sje
menke.

Ova ambalaa je bioniki derivirana iz mahune grafika. Auto

rov dizajn.
208

Jednako veliko podruje istraivanja dizajna bionike na

lazi se u domeni botanike arhitekture, nainu rasta, sta
nicama, brzini rasta bambusove mladice, arhitekturi rue,
konfiguraciji stepki raznih biljaka i svojstvima gljiva, algi,
fungi i liajeva.
Dopustite mi da navedem jedan primjer u vezi ovog pos
ljednjeg (uz duboku zahvalnost Williamu J. J. Gordonu):
Rjeavajui problem ponovnog bojenja interijera zgrada, u
obzir se moraju uzeti trokovi boje, radne snage i amorti
zacija. Oita je injenica da svjee obojena soba djeluje
lijepo nekoliko dana ili tjedana, ali tada poinje proces
blijeenja. Pokuajmo (uz pomo Billa Gordona) izolirati
taj problem. Boja je supstancija koja djeluje lijepo kad
se nanese na zid, ali s vremenom djeluje sve tronije.
Problem je dakle: je li mogue pronai substitut koji e,
nanesen na zid, moda u poetku djelovati neugodno, tj.
neugledno, ali e se s vremenom poboljavati i samoodravati? Odgovor nije daleko. Liaj (simbioza alge i gljivica)
u prirodi se javlja u izboru od 118 krasnih dekorativnih
boja. Teoretski bismo mogli odabrati jednu boju po vlasti
tom izboru, nanijeti je na zid zajedno s hranljivom tvari,
sjesti i odmarati se. Svakako, zid bi u poetku djelovao
prljavo i neuredno, ali im ponu rasti liajevi javlja se
jednolina boja. Na alost, dizajner e moda morati voditi
rauna o tome hoe li ljudi upave zidove. Meutim, postoji
sasvim ozbiljna mogunost primjene. Gotovo sve vrste lia
jeva rastu otprilike 4 cm u visinu. Konkretna primjena
bila bi da se umjesto trave liajevima zasadi centar njujorkog Thruwaya. Budui da uprava Thruwaya u New
Yorku trenutno troi 2,5 milijuna dolara godinje trave,
to bi bile uistinu velike utede.
Model rasta macica na vrbi inspirirao je jednog studenta
da izumi sijaicu koja bi se koristila u nerazvijenim kra
jevima svijeta, u predjelima gdje je zemlja neplodna i
tvrda. Jednostavna runa alatljika koja koristi osnovni
bioniki princip mogla bi biti od velike koristi, naroito
u srednjoj Indiji, ansi i Sinkjangu kao i u Mongoliji.
tovie, alatljika je vrlo jednostavna, nije joj potrebno
odravanje, tako da bi je mogli koristiti i relativno pri
mitivni stanovnici u centralnoj pustinji Kalahari.
14 Papanek: Dizajn za stvarni svijet

209

Pogledajmo sada jedno sasvim drukije podruje, poku

ajmo pronai naine za iskoritavanje svijeta kristala.
Postoje samo tri naina da se kompletan dvodimenzionalni
prostor ispuni mnogokutima iste vrste i veliine. To su
mree istostraninih trokuta, kvadrata i esterokuta. Iako
je broj mnogokuta beskonaan, svi ne mogu potpuno ispu
n iti prostor. Osmerokuti, na prim jer, zahtijevaju male kva
drate za ispunjavanje, s peterokutima je taj posao neiz
vediv.
Ako istu stvar pokuamo u trodimenzionalnom prostoru,
opet nailazimo na ogranien broj moguih solucija. Mo
emo upotrijebiti paralelopipede. U istu svrhu moemo
upotrijebiti istostranine trostrane prizme ili heksagonalne prizme. Radei s bilo kojim od ta tri oblika, izgradili
smo u prostoru samo dvodimezionalni oblik. Koristei bilo
koji od ta tri mrena sistema, moemo napraviti zid visok
ili dug koliko god to elimo, ali e njegova dubina izno
siti samo dubinu jedne prizme. Integracije kod tri dimen
zije nema. Ako deriviramo na oblik iz podruja kristalografije i po^upravilnog poliedera, ustanovit emo da postoji
jedan oblik, i to samo jedan jedini koji omoguuje stabilnu
potpuno trodimenzionalnu integriranu prostornu mreu: to
je tetrakaidecahedron.
Tetra (etiri) kai (i) deca (deset) hedron (oblik): etrnaestostranini poliedar koji se sastoji od osam heksagonalnih i
est kvadratinih ploha. Nekoliko takvih vrlo e se lako
sjedniti u prostoru, jer njihovi kutovi upadan ja u prianja
nja olakavaju taj posao. Ako poblie ispitamo jedan od
tih oblika, vidjet emo da je okrugliji od kocke i etvrtastiji od kugle. To nas moe navesti na pomisao da moe
izdrati unutranji i vanjski pritisak bolje nego kocka, ali
ne tako dobro kao kugla. To, meutim, vrijedi samo za
jedno tijelo. Ako spojimo seriju kugli iste veliine (na pri
m jer baloni) u skupinu u obliku grozda i izloimo je jed
nako pritisku, na prim jer, uranjanjem u vodu, ustanovit
emo da se izmeu naih balona stvaraju male zone pri
tiska (u obliku konveksnih, kuglastih, triangularnih pira
mida). Ako se dopusti da se na jednoj toki razvije vei
pritisak, baloni e poprimiti svoj najstabilniji oblik: sku
pinu tetrakaidecahera. Tetrakaidecahedron je zapravo
210

idealizirani oblik: oblik stanice ljudske masnoe, kao i

mnogih drugih baznih celulamih struktura u prirodi.
Opet su studenti dobili itav niz tetrakaidecahedra za is
traivanje dizajna. Istraivanje je rezultiralo mnogim
potpuno novim dizajn-solucijama. Postavljanjem golemih
tetrakaidecahedralnih stanica, promjera 100 cm, omogue
na je izgradnja podmorskih sklonita za ovjeka i mate
rijal koja se mogu koristi kod podmorskih rudnika, bue
nja nafte i si. Svaka se stanica sastojala od tri etae, a
spoj od 30 do 90 takvih stanica sainjavao bi podmorsku
stanicu.
Smanjenjem promjera stanica na 1/4 cm, dobiven je nov
tip radijatora za automobil, s mnogo vie iskoristive povr
ine i veom zapremninom vode.
Sloiva vikendica, u kojoj bi moglo spavati 20 ljudi, mogla
bi se u rasutom stanju transportirati u standardnom
kombiju.

Slaganjem tetrakaidecahedra u modul visok 38 stopa moe

se podii centralni toranj od 11 jedinica, odnosno 418 sto
pa. Tome bi se u spirali oko sredinjeg tornja dodalo jo
28 jedinica. Budui da svaka jedinica ima tri razine, rezul
tat je luksuzni stambeni objekt. U sredinjem tornju bile
bi smjetene stepenice, klima-ureaji, liftovi, strojarnica
za vodu, grijanje i elektrinu energiju. Osim toga u sva
koj pojedinoj jedinici sredinje jezgre (tornja) jer je tako
er u tri razine, bile bi smjetene kupaonice, kuhinje i
ostale pomone prostorije, s tim da bi na svakoj etai bile
prostorije najblieg kraka spiralne jedinice. Tri etae vanj
ske spiralne jedinice mogle bi posluiti kao prostor za bo
ravak, zabavu i spavanje, a heksagonalni krov svake jedi
nice mogao bi posluiti kao kombinacija helidroma i vrta.
Zbog jednostavnosti kojom se mogu dodavati daljnje vi
enamjenske jedinice, ili iz bilo kojeg razloga oduzimati
postojee, svaki tetrakaidecahedron to je dio vanjske spi
rale se moe podignuti iz zraka i premjestiti na druge
sredinje jedinice u bilo kojem dijelu svijeta. Oito je da
takva konstrukcija moe posluiti i kao silos za ito koji
se neprestano suava i proiruje.
211

Kad je prvi vizualni model te konstrukcije uklonjen s te

melja, ja sam ga privrstio konopcem i povlaio kroz vodu
(slino kao kad se psa izvede na etnju vezana za uzicu).
K arakteristike su kretanja u vodi izvanredne. To otvara
mogunost konstruiranja golemoga upljeg tetrakaideca
hedra od leda (ojaanog algama). upljina se moe ispu
niti sirovom naftom i tegljenjem niza takvih spiralnih sku
pova podmornicom preko A tlantika izbjegla bi se potreba
za tankerima.
Meutim, najjednostavnije tehnoloko rjeenje nalazi se u
domeni svemirskih stanica. Pretpostavljajui da se osnovni
skup tetrakaidecahedra (svaki na tri etae i prom jera 38
stopa)15 sa 48 jedinica postavi u zatvorenu orbitu 150 mi
lja iznad zemlje. U jedinicu bi se moglo smjestiti 300 ljudi.
Ako u orbitu postavimo daljne pojedinane jedinice, vid
jet emo da, zbog mnogih kutova upadan ja i prianjanja,
0 kojima je prije bilo rijei, 300 radnika moe za 24 sata
rada spojiti novih 50 jedinica. Stanica (koja e uzgred iz
sredinje atomske pei osiguravati dovoljno gravitaciju
da se dobije slinost Zemljinoj sili tei), pruit e smjetaj
za 600 ljudi. Nakon dvodnevnog rada u njoj e prebivati
1.200 radnika, 9.600 nalkon 5 dana, 307.200 nakon 10 dana
1 9,830.400 nakon 15 dana. Drugim rijeima, postoji
mogunost da se za dva tjedna smjesti itavo stanovni
tvo, recimo, Finske i Austrije ili drave New York i da
svi ti ljudi imaju troetane stanove. Gurnemo li sada ita
vu tu konstrukciju ona e, kada stigne na, recimo, Mars,
Alfa Centauri ili Wolf 359, aterirati zajedno s ljudima i
njihovim domovima, formirajui grad istodobno kad se
sputaju i ljudi.
Svi ti eksperimenti vreni su u toku 19541959. Danas su
ve omogueni novi naini iskoritenja kristalinih formi.
William Katavolos iz New Yorka je predloio da bi se
gradovi mogli uzgajati. Nedavnim otkriima kristalografije i naim sve veim mogunostima da napravimo velike
uplje kristale, postoji mogunost da e se uskoro moi
uzgajati itav grad i preseliti ga kada je kompletno
gotov.
Modul prom jera 38 stopa odabran je zato je r je to s tru k tu ra na
principu najm anje napetosti. Drugim rijeim a, do m aksim um a se
Iskoritava efekt sendvi-ploe. Postoji, naravno, mogunost konstrukcije
veih oblika, ali uz golem porast trofikova. (opaska autora)

212

Tupasti romboikosadodekahedron koji se sastoji od 80

ekvilateralnih trokuta i 12 peterokuta prua mogunosti
iskoritenja za podizanje kupoli slinih struktura. Iako te
kupole pokazuju generiku slinost s geodetskim kupolama
Buckminstera Fullera, one se mnogo lake podiu jer su
sve stranice ravne i iste duine, a svi su kutovi identini.
Ralanjivanje zmijina kostura nalo je primjenu u rav
nalu s varijabilnom krivuljom kojega proizvodi Keuffel
and Esser Company. I ovdje je vrijedno napomenuti da u
tom, kao i u mnogim drugim sluajevima, primjena bionikog dizajna nikada ne znai kopiju vizualno doivljene
analogije. To je prije istraivanje osnovnog principa, a tek
zatim pronalaenje aplikacije.
itava grupa kukaca: Propomacrus bimucronatus, Euchirus longimanus, Chalcosoma atlas i Forma Colossus, Dynastes hyyllus i centaurus, Dynastes hercules, Granti hom
i Neptunus quensel, Magasomae (elephans, anubis, mars,
gyas) i Goliatha, naroito Goliathus Goliathus drury, atlas,
regius klug, cacius, albosignatus meleagris i Fornasinius
fornasinii i russus kao i Meoynorrhinse i Melagorrhinae,
Macrodontiae a naroito Acrocinus longimanus L (samo
mujaci) imaju prednje mehanizme za rukovanje koji
zbunjuju zbog svoje raznolikosti i kompleksnosti. Nijedan
od njih jo nije bio razumno eksploatiran.
ak samim spominjanjem razbacanih misli o strukturama
koljki i morskih koljkaa, regeneraciji, egzoskeletalnim
strukturama, raznim sistemima na koje se pokreu ribe,
sposobnou plivanja zmija, slobodnom lebdenju leteih
riba, mi tek povrno dodirujemo neka podruja koja bi
mogla biti koritena u razvitku bionikog dizajna.
John Teal, profesor ljudske ekologije na sveuilitu Aljas
ke bavi se problemom jelena moutnjaka (Ovibos Moschatus). Sa 48 kromozoma vol moutnjak zapravo nije jelen
nego je u rodu koza i antilopa. Osim toga, nema mousa.
Runo jelena moutnjaka zapravo je mnogo bolje od vune
ako se gledaju svojstva odbacivanja vlage i zadravanja
topline. John Teal je postavio prilino neobian zadatak da
pripitomi jelena moutnjaka i da rezultate svoje studije
prenese eventualno na plemena Eskima i Laplanana i
213

rom pojasa sjeverne tundre. Meu tim siromanim sjever

njacima mogao bi se razviti potpuno nov humano ekoloki
i socioloki model koji bi se bazirao na trgovini predenih
i tkanih stvari. Trenutno je normalan omjer raanja tri
enke na jednog mujaka moutnjaka, problem koji se
moe elim inirati injekcijama viestrukih hormona. Jedan
od razloga koji rad dra Teala ini toliko neobinim je taj
da ovjek nije pripitomio jelena moutnjaka za gotovo
6000 godina.
Sasvim neodreena razmiljanja o moguem buduem pripitomljivanju mikroba mogu otvoriti potpuno nove vidike
u bionikom planiranju dizajna za medicinske aplikacije.
U nekim podrujima dizajna mogu se koristiti gotovo di
rektne prim jene prirodnih fenomena. U Diisseldorfu je
1940. konstruiran gigantski vertikalno rotirajui stroj na
taj nain to je unutarnje sjeme stroja proizvelo oko
sebe ostale njegove dijelove.
itav London, populacija kojega je vrlo blizu stanovnitva
New York Cityja, uz nevjerojatno prim itivan sistem distri
bucije vode, ipak troi samo etvrtinu od koliine vode
koja se utroi u New Yorku. Razlog je biomorfne prirode.
DArcy W entworth Thompson citira Rouxa u formulaciji
nekoliko slijedeih empirijskih pravila za grananje arte
rija kod lista:
1. Ako je jedna od grana m anja od druge, onda glavna
grana ili nastavak prvobitne arterije ini s ovom posljed
njom manji kut nego to to ini m anja ili lateralna grana.
2. Ako se arterija rava na dvije jednake grane, te grane
skreu pod jednakim kutevima u odnosu na glavnu
peteljku.
3. Sve grane koje su toliko malene da jedva uspijevaju
oslabiti ili um anjiti glavnu peteljku, skreu s nje pod
velikim kutem od sedamdeset do devedeset stupnjeva.
Vodovodna mrea u Londonu postavljena je prema gore
navedenim pravilima i unato gubicima, predstavlja bio
loki stabilan sistem.
U nekim podrujima su se poele pojavljivati primjene
sluajnih karakteristika. U zvunoj terapiji koja se
214

odnedavna primjenjuje u zubarstvu pacijent dobija slu

alice kroz koje slua prethodno snimljenu muziku. Jedan
kanal neprestano emitira vrisku i kriku od boli, koje paci
jent treba podesiti paralelno s kontrolom bola. Pacijent je
toliko usmjeren na taj zadatak da ga vrlo malo ili gotovo
nita ne boli jer su zavreoi ivaca i receptori bola skre
nuti.
Na slian nain prijedlog Bell Telephone Systems kompa
nije da ljudima daje mjeseni paualni raun, to bi im
omoguilo neogranien broj direktnih telefonskih poziva
bilo gdje na kontinentu, ima mnogo smisla jer sada pro
cedure obrauna za individualne meugradske razgovore
stoje vie od samih telefonskih razgovora. Kada je tride
setih godina operater uspostavljao telefonsku vezu, to je
jo bilo u redu. Danas, s potpuno automatiziranom opre
mom, komunikacionim satelitima i malim brojem opera
tera to vie nema smisla ak ni u meugradskim razgo
vorima. Sigurno e direktno biranje brojeva irom svijeta
nadvladati sadanje politike i nacionalne granice.
Izuzevi ak i takva rudimentarna otvaranja kroz nadna
cionalna tijela, otvara se ire polje dizajna okoline. Tu je,
naravno, odavno predviena prilino ograniena verzija
meudisciplinamih pristupa. Dizajn-timovi ukljuuju mno
go razliitih elemenata: arhitekte, urbaniste, regionalne
planere i sociologe.
Meutim, upravo u podruju dizajna okoline e od najvee
vrijednosti biti pristupi i bioloki izumi sakupljeni iz naj
novijih istraivanja u podruju ekologije i etnologije.
Stvarajui smrad koji se iri od Kansas Cityja do St. Lui
sa, od Chicaga do Clevelanda, od Erie do Buffala, mi isto
dobno sudjelujemo u stvaranju stanovnika zatvora, prlja
vih sirotinjskih uliica, predgraa, prigraa i duevnih
bolnica. Promiljena interakcija svih tih marginalnih
tipova, kao i njihova interakcija s dominantnom kulturom
jo se mora prouiti i interpretirati i shvatiti.
Jo su straviniji podaci nedavnih studija koje su prove
dene na ivotinjama u uvjetima napetosti i prenapuenosti.
Usaljenje i degeneracija srca i jetre, hemoragija mozga,
hipertenzija, arterioskleroza s popratnim posljedicama sr
215

anog udara i infrakta, adrenalna deterioracija, karci

nomi i ostale maligne izrasline, napetost oiju, glaukom i
trahom, krajnja apatija, letargija i drutvena neangairanost, visok stupanj pobaaja, neuspjeh majki u odgoju
djece, krajnji prom iskuitet u ranom pubertetu, porast ho
moseksualnosti, lezbijstvo i razvijanje novih seksualnih
podvrsta koje se m anifestiraju u impresivnom i mnogo
brojnom razm etanju mukou, iako u biti krajnje pasiv
nom ili ak aseksualnom ponaanju, sve to moda zvui
kao lista moralne propasti ili bolesti suvremenih urbanih
sredina, kako to neki ljudi zovu, ali to nije to. Simptomi
koji su navedeni primijeeni su kod toliko divergentnih
ivotinja kao to su sjevernoameriki divlji zec u Minnesoti, sika jelen, norveki takori i nekoliko vrsti ptica. Za
jedniki nazivnik je uvijek bio stres sindrom izazvan prenapuenou. Slini naini ponaanja primjeeni su i kod
stanovnika koncentracionih logara, zatvorenika i si. To
je natjeralo dra Johna Cahlouna iz Nacionalnog instituta
za mentalno zdravlje da izmisli tonu ali ubitanu frazu:
patoloka skupnost.
Sve dosad je planiranje zanemarivalo sve ove podatke.
P rije nekih ezdeset pet godina Henri Van de Velde, dizajner-um jetnik-obrtnik i teoretiar estetike nazvao je a
rulju revolucionarnom. Revolucionaran aspekt, meutim,
nije bila funkcija arulje, bila je to prije funkcija gospo
dina Van de Velda jer je pokuao prim ijeniti tradicionalne
estetske standarde formalne potrebe na jedan od indu
strijskih proizvoda. Isti nain razmetljivog naina razmi
ljanja devetnaestog stoljea vidi se u injenici da muzej
moderne umjetnosti izlae zamrenu bojom ifriranu upo
trebu kompjutora kao dobar dizajn dvadesetog stoljea.
Industrijski dizajn i dizajn okoline jedno su od nekoliko
podruja gdje su kole idejno ispred profesija. Unato ne
kolicini antiintelektualaca u podruju dizajna koji su ui
nili dobar posao na ruki za koveg ili su uistinu usre
ili potroae najlonskim pokrivaem zelenila pred kuom
koji se moe nabaviti u crvenoj, smeoj ili zelenoj boji,
dizajn, kao najmonije orue koje je ovjeanstvo nalo
da bi oblikovalo sebe i svoju okolinu, unato sastancima
profesionalnih udruenja na kojima se beskonano i ne
uspjeno pokuava definirati industrijski dizajn, napredo216

vat e i dalje. Elektricitet, uostalom, nikad nije definiran,

aH je opisan kao funkcija, dok se njegova vrijednost izra
ava u odnosima odnos izmeu voltae a ampera, na
primjer. Industrijski dizajn i dizajn okoline takoer se
mogu izraziti samo kao funkcije, a njihova vrijednost se,
na primjer, moe izraziti relacijama relacijom izmeu
ljudske sposobnosti i ovjekove potrebe.

217

10

razm etljiva
potronja:
dizajn i okolina
z a g a iv a n je ,
prenapuenost,
g la d o v a n je
i d iza jn okoline
Priroda nas je iznevjerila, Bog je Izgleda osta
vio sputenu slualicu pokraj telefona, a vri
jeme istie...

arthur koestler

Ako je dizajn ekoloki odgovoran, onda je takoer i revo

lucionaran. Svi se sistemi privatno-kapitalistike, dravno-socijalistike i hibridne ekonomije zasnivaju na pret
218

postavci da moramo kupovati vie, troiti vie i na taj na

in razoriti zemlju. Da bi dizajn bio ekoloki odgovoran,
on mora biti neovisan o brizi o nacionalnom bruto-proizvodu, ma koliko velik on bio. Uvijek ponovno elim na
glasiti da je za zagaenje okoline dizajner mnogo vie od
govoran od drugih ljudi. Eksplozija smea ve je nadma
ila eksploziju populacije. Kao to je profesor E. Roy Tinney, direktor Centra za ispitivanje vode drave Washing
ton, primijetio: Mi nismo iskoristili svu vodu, ali smo is
koristili sve nove izvore koje bismo mogli zagaivati.
Snaga naih kemikalija porasla je do te mjere da je sre
dinom srpnja 1969. jedna jedina vrea sa 100 kg njemakog
pesticida thiodan, koja je sluajno pala s broda u Rajnu,
uspjela usmrtiti 75.000 tona ribe u Njemakoj, Nizozem
skoj, vicarskoj, Austriji, Lichtensteinu, Belgiji i Francus
koj i sprijeiti daljnje razmnoavanje riba za razdoblje od
4 godine. Danas se smatra da je automobil odgovoran za
vie od 60 posto zagaenja zraka u Sjedinjenim Dravama,
kao i za sve vea zagaenja u drugim zapadnim zemljama.
Uenjaci poinju shvaati da mlazni avioni zagauju gor
nji dio atmosfere (budui da na vrlo velikim visinama ne
ma ispiranja), te e avionska izgaranja vie puta obii
zemlju prije nego to se, zbog gravitacije, spuste na nju.
Dr Alfred Hulstrunck (Centar za istraivanje atmosfere,
Dravno sveuilite New Yorka) primjeuje: Ako se broj
prometnih sredstava nastavi poveavati sadanjim tempom,
mogue je da slijedea generacija nee ugledati sunca.
Ako se to i dogodi (a postoji za to velika vjerojatnost do
godine 1990), to i ne mora nuno znaiti sveopu tamu, ali
umjesto toga moe doi do pojave efekta staklenika.
Transparentan za sunanu toplinu, ali ne proputajui re
flektiranu toplinu od zemlje, jedan ovoj vlage i ugljinog
dioksida mogao bi povrinsku temperaturu Zemlje dovolj
no podii da se istope polarne ledene kape. To bi, u naj
manju ruku, podiglo razinu mora za 300 stopa, (smanjujui
na taj nain nastanjeno kopno za 64 posto). Po svemu su
dei, iznenadno pomicanje teita Zemlje moglo bi je iz
baciti iz osi.
Mogli bismo nastaviti nabrajati ovakve primjere mnogo
bre nego to ih moemo itati. Dosad smo spominjali sa
219

mo neutralne dogaaje, dakle stvari koje se kao doga

aju same po sebi, a ne kao posljedica ili predvidiva po
sljedica zlih namjera.
Ne trebamo troiti mnogo vremena da se uvjerimo kako
zlonamjernost moe zagaivati i ubijati. 5000 ovaca ubije
no je sluajnim isputanjem nervnog plina to ga je A r
mija Sjedinjenih Drava sluajno ispustila u Skull Valleyu,
Utah, 21. oujka, 1968. Nijemi smo svjedoci opasnosti ke
mijskog rata.
Ali to se dogaa kada su ovjekove nam jere od poetka
dobre? Izgradnjom Asuanske brane Egipat je pokuao po
stii brz prijelaz od 6000 godina agrikultum e povijesti u
tehnologiju dvadesetog stoljea. Projekt Asuanske brane,
jedan od najveih te vrste, projektiran je da bi donio mno
tvo socio-ekonomskih koristi. Obradiva povrina zemlje
bi se poveala za najm anje 25 posto, a proizvodnja elek
trine energije bi se udvostruila. Na alost, stvari se nisu
tako odvijale. Jezero Naser (dio Asuanskog kompleksa)
zadralo je veinu mulja o kojemu ovisi bogato plodno tlo
delte Nila. Brana je takoer zadrala vane prirodne mi
nerale, potrebne ekolokom lancu hidrolokog ivota u del
ti. Otkako je Asuan godine 1964. poeo regulirati tok ri
jeke, Egipat je pretrpio gubitak od 35 milijuna dolara sa
mo u industriji sardina, a od 1969. postoje izvjetaji da se
smanjuje i ulov rakova u delti.
Profesor Thayer Scudder s kalifornijskog Politehnikog
sveuilita izvijestio je o slinim posljedicama proizilim
iz podizanja brane na rijeci Zambezi u Junoj Africi. Pro
jektanti brane sm atrali su da e gubitak poplavljene obra
dive zemlje biti nadomjeten poveanjem ribarstva. Ali,
ulov ribe je opao neposredno poslije dovrenja brane, a
ubrzo su se zatim na obalama jezera razmnoili rojevi
ce-ce muha koje su inficirale stoku i gotovo unitile sto
arsku proizvodnju.
Ali, iz tih lekcija mi nita nismo nauili. U vrijeme kad sam
ovo pisao, inenjeri su projektirali najvee sisteme brana u
povijesti ovjeanstva za dvije od najduih rijeka u svi
jetu: Mekong i Amazonu. Prijedlog Hudson Instituta za
Amazonu predvia stvaranje unutarnjeg mora velikog kao
220

itava Zapadna Evropa. Na Floridi su inenjeri Armije

Sjedinjenih Drava izgradili nizove malih brana preko sje
verne granice Nacionalnog rezervata Everglades. To je ui
njeno da bi se navodnilo tlo na kojem bi pasla stoka (opepoznato je da je to najneefikasnija upotreba zemlje) i da
bi se udovoljilo zahtjevima stoara. Rezultat: isuavanje
Evergladesa, razaranje ivotinjskog carstva, zemlja je po
stala slana, a dijelovi june Floride poprimaju osobine
pustinje. Kako bi se stvar dovela do kraja, postoji mogu
nost da e se na junom rubu Evergladesa izgraditi i novi
aerodrom za mlazne avione s njihovom bukom i zagaiva
njem.
Zanemarujemo injenicu da sve vie sami unitavamo Ze
mlju. Osiromaena tla Grke, panjolske i Indije, pustinje
u Australiji i Novom Zelandu koje je stvorio ovjek, gole
visoravni Kine i Mongolije, pustinje koje je ovjek stvorio u
Sjevernoj Africi, Mediteranskom bazenu i ileu, sve je to
dokaz injenice da je svagdje gdje postoji ovjek imao
svoje prste. Djelo Nakon sedmog dana, Ritchia Caldera
to i dokumentira. Pouno je usporeivati karte Sjedinjenih
Drava iz razdoblja 1596. do danas. Najranije karte koje
su izradili panjolski, katoliki misionari prikazuju jugo
zapad. Pustinja to sada pokriva dijelove 9 drava jedva
da je uope postojala. Ali, kako se drvee bezobzirno sjek
lo, kako se poveavalo otjecanje voda, kako je zbrisano
otprilike 200 milijuna grla bivola, i kako je svakog pro
ljea ispiran gornji sloj zemlje, stvorile su se pustinje koje
jo uvijek nastaju. Jedina stvar koja se promijenila jest
tempo same promjene. Aleksandru Velikom i drugim os
vajaima trebalo je gotovo 1500 godina da pretvore Arabi
ju i Palestinu (zemlju meda i mlijeka) u pustinju. Za
ameriku pustinju bilo je dovoljno samo 300 godina. Ame
riki know-how je uspio, primjenom defolijacije i skreta
nja vodenih tokova, za samo pet kratkih godina tako pro
mijeniti ekoloki ciklus junog dijela Vijetnama, da je sa
svim sigurno kako se taj dio svijeta pretvara u trajnu pu
stinju.
Naravno, tete koje je uinio ameriki know-how nisu
vidljive samo u stranim zemljama i u naoj dalekoj prolo
sti. Neki dan sam u novinama itao da gradski oci grade
Butte, Montana, razrauju planove za preseljenje cijelog
221

grada u oblinju dolinu, kako bi Anaconda Company

mogla poveati svoje povrinske rudnike. P a ak i u sve
miru: prije vie od 8 godina jedna ekipa amerikih vojnih
znanstvenika izazvala je eksploziju kristala u gornjem
sloju ionosfere. To je uinjeno unato snanim i glasnim
prigovorima znanstvenika irom svijeta samo da bi se
vidjelo to e se dogoditi-. Posljedice tog eksperimenta
moda su ve neprocjenjive genetske tete za ovjeanstvo,
ivotinje i usjeve. A mi to nikada neemo saznati, budui
da oito nemamo nikakvu kontrolnu grupu koja bi mjerila
posljedice.
Zamorno bi bilo dalje gomilati prim jere za primjerima,
statistike za statistikama, je r u jednom nas trenutku obu
zima osjeaj duboke letargije i naa je reakcija: Kakva
korist od toga?, ili to jedan ovjek moe tu uiniti?.
Reagiramo li na taj nain, izgubljeni smo. Jer, ba skre
ui probleme s trivijalnog na tragino, zanemarujui osob
no gledite na raun kozmikog, mi se uspijevamo oslobo
diti vlastite odgovornosti. U sve su te probleme upleteni
ljudi, ali ne svi u jednakoj mjeri. Odgovornost i udio di
zajnera mnogo su vei. On je odgojen da analizira injeni
ce, probleme i sisteme i da na osnovi toga barem pokua
pogoditi to se moe dogoditi ako se ovako nastavi.
Od prosinca 1970. Los Angeles je prvi grad u kojem je
ukupna povrina cesta i parkiralita nadmaila stambenu
povrinu. Oito, automobil je krajnje neefikasan zbog
mnogih stvari i potrebno je dizajnirati novo rjeenje.
Nedavno su dizajnirani i na trite izbaeni ureaji koji
smanjuju ispune plinove automobila. U nekim zemljama
(vedska), a i kod nas (u Kalifomiji) zakonom je propisa
na upotreba tih filtera za ispunu cijev i na prvi pogled to
izgleda kao rjeenje problema. Ali, zapravo to nije. Od po
troaa se trai da potroi vie novaca za postavljanje jed
nog od tih ureaja i da nastavi troiti vie novca je r po
tronja benzina naglo raste. Konano, sam ureaj je sas
vim neefikasan. ak i to bi se moglo opravdati kada bi
automobil na svim drugim podrujima radio na zadovo
ljavajui nain, ali to nije tako.
Odgovor ovdje mora neizbjeno leati u potpunom ponov
nom razm atranju transporta kao sistema, kao i u ponov
222

nom razmatranju svakoga sastavnog dijela tog sistema.

Neke eventualne smjernice za budunost ve postoje.
Prije vie od pola stoljea u Wuppertalu, Njemaka, u
svakodnevni je promet puten jednotrani brzi vlak. Taj
se sistem pokazao kao brz i ist, minimalno zadire u samu
fiziku i vizualnu okolinu. Sigurno je da jednotrani sistemi
mogu pridonijeti olakanju prometne zaguenosti u mno
gim od naih velikih prljavih gradova. Dapae, tehnologija
koja moe ovjeka poslati na Mjesec, ve je sigurno uspje
la tokom posljednjih pola stoljea otkriti i bolja sredstva
od jednotrane eljeznice.
Pa ipak, prosjeni individuum u zapadnom svijetu mnogo
dri do svojeg osobnog i individualnog prometnog sredstva.
Naroito u Sjedinjenim Dravama obiteljski automobil
okruuje cijeli niz predodbi koje se odnose na nezavisnost,
samostalnost i pokretljivost predodbe koje su okrui
vale koiju u danima Divljeg zapada: ta narodna mitolologija je u redu tako dugo dok automobil smatramo nekom
vrstom super-konja i dok smo slijepi na njegove nedostat
ke. im ponemo automobil promatrati samo kao jednu
kariku i sveukupnom transportnom sistemu, lako emo
pronai i alternativno rjeenje.
Danas prosjeni Amerikanac vozi svoj automobil (prosstorni ekvivalent dvije telefonske govornice ili velikog za
hoda) da iza ugla ubaci pismo u potanski sandui. U dru
gom e se sluaju on i njegova ena jedanput tjedno od
vesti otprilike kilometar daleko u kupovinu. U treem slu
aju on se moe voziti (sasvim sam) u svom golemom eli
nom lijesu oko 60 km dnevno na posao i natrag. U etvr
tom sluaju on moe utrpati djelu obitelj u automobil (2
ili 3 puta godinje) da bi posjetili baku udaljenu oko 60
km. Postoji i peti nivo: on zna da u svako doba moe usko
iti u svoj automobil i vozei satima stii recimo u Kaliforniju iz New Yorka za samo 5 dana. On to rijetko ini.
Umjesto toga leti avionom i u Kaliforniji unajmljuje auto
mobil.
Analizirajmo sada taj sistem. Udaljenosti vee od 800 ki
lometara najefikasnije se svladavaju avionima. Udaljeno
sti izmeu 80 i 800 km najuspjenije se prelaze s pomou

eljeznice, autobusa, jednotranih sistema i drugih, novi

jih metoda koje e razviti dizajn-timovi.
Za udaljenosti manje od 80 milja postoje mnoga sredstva
od kojih neka jo nisu dovoljno iskoritena. Dizajn-timovi
e izumiti i nova sredstva. Ovdje treba navesti djelomian
popis u odnosu na kompleksnost. Najjednostavniji nain
da bi se prele kratke udaljenosti jo je uvijek, izgleda, ho
danje. Ima neto apsudno kod milijuna Amerikanaca koji
se voze onih nekoliko m etara do potanskog sanduia, ali
zato svake veeri 10 m inuta ozbiljno okreu kotae alu
minijskog stroja za mravljenje to su ga platili 276
dolara. K oturaljke moda zvue smijeno, meutim upo
trebljavaju ih u skladinim prostorima i za obilaske u tvor
nicama opreme za svemirska istraivanja. Na meunarod
nom aerodromu Kastrup, izvan Kopenhagena, prispjeli
putnici s uspjehom koriste romobile.
Prije nekoliko godina jedan je student industrijskog di
zajna u Chicagu napravio dizajn i proizveo aluminijski
skuter na elektrini pogon, teak 9 kg, sloiv i kad je slo
en nije vei od kutije za cipele, s radijusom kretanja od
25 km. To sredstvo nikad nije bilo komercijalno proizve
deno, iako bi omoguilo ljudima odlinu pokretljivost, bez
zagaivanja ili zaguivanja poslovnih dijelova grada. Tim
bi se sredstvima ljudi mogli prevoziti s mjesta na mjesto,
na platformi veliine 25X45 cm (dok kadilak E1 Dorado
zaprema otprilike prostor 3X6 metara) uteda na prostoru
je golema. Treba svakako prim ijetiti da je na student u
Chicagu radio 7 mjeseci sam i potroio ukupno 425 do
lara na razvoj svog elektrinog m ini-skutera veliine ru
ne torbice. Uzevi u obzir da samo General Motors troi na
istraivanja i razvoj godinje 3,4 milijuna dolara, uzevi u
obzir mogunosti i talente dizajnera kojima se raspolae,
lako moemo vidjeti da ak ni taj odlian skuter ni u kojem
sluaju nije posljednja rije u osobnom prijevozu.
Bicikli se koriste za kretanje u radijusu od 80 km, i u Dan
skoj i u nerazvijenim zemljama. Mnogi od njih se mogu
sklopiti, neki se mogu lako prenositi. Postoje i bicikli s
minijaturnim motorom na benzin, bez potekoa bi se mogli
proizvesti sistemi malih elektrinih pomonih motora. Ne
ka od sredstava koja su moji studenti dizajnirali za vjeba
224

nje i sport normalne i paraplegine djece, mogu posluiti

kao primjer novih naina prijevoza. Mopedi, motorizirani
skuteri i motor-kotai ne dolaze u obzir u ovom razmatra
nju jer su u svom sadanjem obliku prim ami zagaivai
okoline. Napokon, automobil.
Iz razloga prestia, dobrog ukusa, statusa i seksepila, kao
i jednostavnosti u stjecanju profita, koji garantira umjet
no zastarijevanje, od godine 1895. je napravljeno samo ne
koliko razumnih promjena u dizajnu automobila (ne ra
unajui povrinsko stiliziranje i faktore komoditeta).
Veina promjena konfiguracije usmjerena je na prostor
nost i uglaen bljetav izgled. Meutim, nekoliko izuma
u dizajnu, kao to su Bubble Simca, dvosjed Messerschmidt,
pa ak i Morris Mini-Minor i Mini-Cooper ukazuju da i
manja vozila mogu, u posljednja dva primjera, primiti 4
odrasle osobe i dijete, a osim toga imaju dovoljno prosto
ra za prtljag.
Sve to nam sada treba jest nov (vjerojatno elektrini) po
gon. Budui da su dananje baterije masivne, teke i krat
kog vijeka, takvi bi se automobili mogli puniti preko uti
nice na parkiralitima ili u garaama. Meutim, treba pret
postaviti da e se baterije smanjiti u veliini i teini uz
istodobno produenje vijeka trajanja. To e se dogoditi
kada industrija otkrije nove potrebe i kad se podigne
razina tehnolokog znanja.
Sjedinjavanjem svih triju sistema, koja su ve u praksi,
moemo pronai barem jednu vjerodostojnu alternativu za
rjeavanje guve u poslovnom centru i saobraajnih pro
blema. Ako kombiniramo (1) vozni park minijaturnih tak
sija na baterijski pogon, slinih Messerschmidtu, s (2) pri
jevoznom kreditnom karticom i kompjutorskim obraunom
korisnika krajem svakog mjeseca i (3) jednosmjernim radio-aparatom veliine runog sata, dobit emo zaetke ra
cionalnog sistema prijevoza u poslovnom sreditu grada.
Korisnik bi s pomou svog radio-aparata mogao pozvati
mini-taksi na eljeno mjesto i time eliminirati najjai ar
gument protiv javnog transporta: dugu etnju po kii, a
zatim ekanje na autobusnoj stanici. Mini-taksi bi ga za
tim mogao odvesti do eljenog odredita, ponovno eleminirajui neodreena odredita. Plaanje bi se provodilo pu15 Papanek: Dizajn

za stvarni svijet

225

Elektrokombi: do 1968. na cestam a Velike Britanije bilo je vie

od 45.000 vozila na elektrini pogon, vie nego bilo gdje na
svijetu. Bez njih i njihovih izvanredno niskih trokova pogona
u Britaniji bi bila oteana dostava m lijeka pred kuni prag,
odvoz smea, obavljanje hitne pomoi i odravanje cesta. Po
ta ga je poela upotrebljavati nekoliko godina kasnije. Ovaj
mali, sim patini kombi proizvela je tvornica Crompton Layland Electricars. On je oko 3 m etra dug i ima niz prednosti
elektrinog prijevoznog sredstva: nem a spojke, m jenjake ku
tije, radijatora i uljnog sistema, to rezultira n is k im trokovi
m a odravanja. Kombi posjeduje ureaj za punjenje. Radijus
zaokreta m u je 6 metara, brzina oko 50 km na sat, a moe
prevoziti 250 kg. G arancija m u traje jednu godinu, odnosno
oko 15.000 km. (Vlasnitvo: Savjet za industrijski dizajn Velike
Britanije). Malo je, prema tome, razloga za sum nju da li je
elektroautomobil mogu u prometu: tisue i tisue ih se ve
godinam a nalazi na cestama!

tem k red itn e k artice i naplaivalo mjeseno. ak i uz ti

sue ta k v ih m in i-ta k sija u sred itu grada, oslobodilo bi se
vie p ro sto ra sada okupiranog garaam a, parking-prostorom i serv isn im stanicam a. E lim inirali bi se ispuni p li
novi. Vei dijelovi ulica m ogli b i se iskoristiti za nasade,
park o v e i etalita. N a k ra ju radnog d an a korisnici bi se
dovezli do te rm in a la jed n o tran ih eljeznica i odvezli svo
jim kuam a.
226

Za one romantine duice koje bi unato tome preferirale

da same mijenjaju brzine i osjeaju slasti snanoga sport
skog automobila u svojim rukama, nale bi se u istom po
loaju u kakvu su danas jahai konja. U garaama, lociranim u perifernom podruju oko velikih gradova, mogli
bi se unajmiti kombiji ili otvorena sportska kola na neko
liko sati ili nekoliko dana radi vonje po prirodi. Ta bi se
oprema takoer mogla unajmljivati po sistemu kreditnih
kartica za prijevoz. Meutim, takva vozila ne bi imala pri
stup u naseljena mjesta ili gradove.
Vano je naglasiti da je itav ovaj scenarij iskljuivo plod
razmiljanja i da ni u kojem sluaju nema pretenzija da
postane rjeenje problemu transporta u urbanim sredina
ma. To je jedino pokuaj da se pokae jedno od moguih
rjeenja, a u isto vrijeme namjerno pokazuje u kojoj su
mjeri dizajner i dizajnerski tim umijeani u svaku fazu
ovog rada.
Sve do nedavno je najvea gustoa radne snage u Manhattanu postojala na spojevima 42. ulice i Madison, Park i
Lexington Avenije. Nekoliko najveih njujorkih nebo
dera tamo apsorbira vie od pola milijima radnih ljudi
dnevno, zajedno s opskrbnim centrima i uslunim djelat
nostima samo za to podruje. Neki od najveih duana
smjeteni su u radijusu od samo jedne milje. Na stanici
Grand Central spaja se 9 razliitih nivoa podzemne e
ljeznice. Terminali za 2 od ukupno 3 njujorka aerodroma
udaljeni su samo pola milje. A sama stanica Grand Central
sastoji se od 5 podzemnih nivoa, dok je istodobno terminal
gotovo svih eljeznikih pruga. Prenatrpanost i zaguenost
je golema. Odgovor dizajnera i planera na taj problem bio
je da podignu uredsku zgradu sa 46 katova (opremljenu s
helidromom), direktno nad stanicom Grand Central (time
se u prometnu guvu dovodi novih 120.000 ljudi dnev
no). Iako smo sugerirali da dizajneri trebaju pridonijeti
pozitivnom rjeavanju dananjih problema, okoline i dru
gih, najmanje to mogu uiniti u sluaju poput ovoga, bilo
bi da obuzdaju svoj talent i odbiju da sudjeluju u takvim
luakim i destruktivnim akcijama.
Dizajner je esto u situaciji da kontrolira, ili djelomino
kontrolira, izbor materijala i postupka. Na primjer, izbor
221

alum inija kao boljeg m aterijala za konzerve piva uinio je

prodajni kadar tvrtke Alcoa. Ostaje injenica da su dizaj
neri kreirali konzerve i nove -zip otvarae n a njima koji
su toliko privlani za kupce. Industrijski dizajneri su izu
mili konzerve, kreativni rjeavai problema su izmislili nov
nain otvaranja (i strojeva za proizvodnju), a vizualni i
grafiki dazajneri su se pozabavili oznaivanjem marke,
opom identifikacijom proizvoda, etiketom, zatitnim zna
kom i plasmanom cjelokupne ambalae. to u tome ima
loeg?
Prije svega proces troi milijune tona dragocjene sirovine
koja se nikada ne moe nadomjestiti. A to je jo vanije,
aluminij je m aterijal koji se vrlo sporo razlae. Gotovo
tisuu godina m orat emo ivjeti s baenim konzervama
piva koje se danas bacaju u smee ili su sino, sluajno,
izbaene iz automobila. O vedskim eksperimentima u pro
izvodnji boca za pivo za jednokratnu upotrebu, izgraenih
od bio-razgraddve plastine mase, bilo je govora u petom
poglavlju.
Boce od piva i ostale konzerve nisu jedine tetoine. Alu
minijska folija, premda mnogo tanja, jednako je toliko
otporna na ru, koroziju i bioloku razgradnju kao kon
zerve. Iskoritene aluminijske folije pune naa smetlita i
efikasan su tit protiv disanja gornjeg sloja zemlje. To
direktno pogaa apsorpciju kie kao i podzemne tokove
i prirodne rezervoare vode. Nivoi tem perature zemlje
ispod smetlita razlikuju se od tem peratura okolne zemlje
za ak 3 F. Osim stvaranja manjih klimatskih promjena
unutar malih ekolokih sistema, to ujedno stvara tendenciju
da smetlita s tom vrstom otpada zadravaju vitalne mine
rale i spreavaju da ih apsorbira korisna plodna zemlja
u okolini. I ovdje bi domiljati dizajneri trebali biti u mo
gunosti sugerirati alternative tog sistema.
Uvoenje aerosol ambalae za veinu tekuih i polutekuih artikala pod pritiskom u toku je pedesetih godina
revolucionirala prodaju lijekova, hrane, sredstava za ie
nje, kozmetike i mnogih drugih artikala. Industrija je
spremno prihvatila aerosol koncepciju, ona joj omogu
uje da prodaje manje koliine uz znatno vee cijene. Go
tovo bez iznimke limenke aerosol su tako konstruirane
228

da se ak ni mala koliina koju kupac kupi ne moe pot

puno iskoristiti. Dakle, stvara se vie otpada. Aerosol
limenke uspijevaju zagaivati prirodu isto tako briljivo
kao i sve ostalo, ali osim toga one su potencijalne bombe
koje e raniti svako dijete koje je toliko neoprezno da
eksperimentira s limenkama nad vatrom. Dizajneri, i indu
strijski i grafiki, snose velik dio odgovornosti za uvoenje
aerosol limenki.
Jo vie ih se moe osuivati zato to nisu kreirali bolja
rjeenja problema. Boca za stiskanje poput harmonike koja
je godine 1955. dizajnirana za Imco Container Corporation,
boica za pastu za zube Egmonta Arena, dizajnirana 1957.
za Bristol-Myers, razni evropski sistemi za pakovanje i
prodaju majoneze, kavijara, senfa, sireva i ostalih ivenih
namirnica u tubama, upozoravaju na mnogo bolje pri
stupe. Sve je to izraeno od plastike, pa se mogu koristiti
bio-razgradivi materijali, a potroa bd tako bio na dobitku
jer bi za pristojnu cijenu dobio pristojnu mjeru.
Nedavni projekt izolacionih zidnih sendvi-ploa, koje se
koriste u graevinarstvu, kombinacija je staklenih vlaka
na, azbestnih vlakana i sloj ostalih vlakanastih proiz
voda. Za smrt ili ozbiljnu bolest dovoljno je da se jedno
vlakance sluajno udahne. Iako su radnici zatieni ma
skama, okolni prostor bi takoer trebao biti ist. To je
dovelo do montiranja gigantskih ventilatora koji za
pravo tjeraju otpad na ulicu. U posljednjih nekoliko go
dina nejkoliko je ljudi sluajno udahnulo taj materijal, a
direktna posljedica je bila njihova smrt. Ista se stvar
dogodila u Manhattanu za vrijeme nepaljivog montiranja
tih ploa u zgradama ili stanovima (prema dokumentaciji
Berton Roueche). I ovaj put znaajan dio odgovornosti lei
na dizajneru to je dizajnirao proizvode s kojima se moe
loe rukovati, zloupotrebljavati ili koji zagauju okolinu.
To su samo neki od mnogobrojnih (raznoraznih) primjera,
lista te vrste mogla bi biti beskonana.
Ako pogledamo okolinu koju je ovjek uredio za ivot, si
tuacija je gotovo jednako tako mrana. Cesto nam izgle
daju hladni, nehumani d sterilni stambeni blokovi podig
nuti u Istonom Berlinu, u Aleji Karla Marxa, ubrzo
229

poslije drugoga svjetskog rata. Ali, razlika izmeu tih

i slinih masovnih prebivalita, koje osiguravajue kom
panije grade irom New Yorka, jest neznatna. Ljudska
bia i ljudi kao jedinke postale su komponente koje
treba odloiti poput kopija dopisa u gigantske sanduke
koji predstavljaju dananje stanove. Kad se zauje krik
urbane obnove, rezultati su esto nehumaniji od uzroka
redizajna. Nedavno renovirano geto, podruje locirano
na jugoistonom dijelu Chicaga, izgraeno je u nizu stam
benih blokova (u svakom ima vie od 50 obiteljskih sta
nova), razvuenom u lancu dugom 4 milje koji je pomno
smjeten izmeu 12-trane superauto-ceste (koja potpuno
odsijeca razvoj od ostalog dijela grada) i, s druge strane,
serije golemih proizvodnih postrojenja (s vjenim obla
kom sm rdljiva dima) i golemoga lokalnog smetlita. Una
to svim nedostacima starog geta, on je imao duh zajed
nice, a to je potpuno razoreno. Stanovnici nemaju parka,
zelenih povrina, pa ak ni usamljenog drvea na udalje
nosti koja se moe proi pjeice. Svaka je obitelj strogo
odvojena od ostalih, nou ue u svojim stanovima poput
elija, dok se dolje obraunavaju huliganske uline bande.
U samo jednoj od tih zgrada dnevno ima vie od jednog
napada i otmice, a svakog tjedna izmeu 3 i 4 sluaja uboj
stva ili pokuaja ubojstva. Geto je uredno sravnjen sa
zemljom i pretvoren u seriju nebodera. Vizualno su sve te
zgrade identine i djeluju poput serije cementnih ploa
u koje je dijete urezalo nedovoljan broj maljunih pro
zora.
To je podruje gotovo potpuno odsjeeno ak i od najosnovnijih prodajnih sredita. Samoposluivanje i drogerija
udaljeni su oko 500 metara od najsjevernije zgrade, a jav
nog prometa nedostaje. To znai da jedna starica koja ivi,
na primjer, u jednoj od zgrada na jugu, mora prevaliti 8
kilometara (amo i tamo) da bi obavila kupovinu. Tako je
majci male djece onemogueno da nadzire svoje maliane
puna tri sata dok kupuje. Ali dizajn tih staja za nekvali
ficirane radnike i njihove obitelji ne razlikuje se mnogo
od slinih nastambi za bolje stojee ili bogate stanovnike.
udan je to paradoks u podruju dizajna (barem u Sjedi
njenim Dravama) da se paralelno s poveanjem naih
230

obitelji i veeg prostora koji je potreban za namjetaj

koji se za nas dizajnira, veliina naih kua i stanova,
kao i pojedinanih soba, neizmjerno smanjila. Kada obitelj
sakupi financijska sredstva da napusti te megablokove od
stanova, propagandom ju se navodi na to da kupi vlastitu
kuu. Te kue, opet, nemaju ni malo individualnosti i
graane su kako to najbolje odgovara spekulativnom gra
ditelju, njegovoj maineriji, kanalizacijskoj i ulinoj mrei
koju postavlja, a ne potrebama ljudi. Ako kupac nije
toliko ushien sa 600 imitacija New Englanda, koje su
istovetne po izgledu i materijalu, zbijene jedna do druge,
jedini izbor koji mu preostaje jest da se preseli u drugo
naselje koje se sastoji od 600 jednako zbijenih imitacija
stila French Provincial.
ak i na niskom nivou cijena u godini 1969, cijena jedne
od takvih kua (u Sjedinjenim Dravama) iznosi otprilike
trogodinji prosjean prihod. Naravno, te se kue kupuju
po razliitim sistemima plaanja, optereenim hipotekom
i slinim, koji obino pokrivaju razdoblje od 20 ili 30 go
dina. Kamate se obino dodaju na cijenu u iznosu od 70
100 posto, a stanar se bez iznimke seli nakon 3 ili 4 godi
ne. Ako je dovoljno lud da pokua individualizirati svoj
dom ureivanjem okoline, nasadima ili drugim pobolja
njima, susjedi e ga prezirati i izvrijeati. Uini li on to
ili ne, stanarina e mu vjerojatno biti poveana.
Ali, sve to je daleko od cilja. Ono o emu bi dizajner tre
bao voditi brigu jest veza izmeu kue i naina na koji
ljudi danas ive. Prodaja masovnih kua se obino mje
ri time do koje se mjere kue prilagouju idealu kolibe
pokrivene ruama, s ogradom od letvica koja je karakteri
zirala kasno devetnaesto stoljee. injenica da na nain
ivota spada u sedamdesete godine ovog stoljea (i uklju
uje faktore kao to su: najmanje etiri razliita sistema
telekomunikacija, pokretljivost, poveano vrijeme odmora,
kao i fragmentaciju osnovne strukture obitelji) nikada
nije uzeta u obzir. Isto tako ne obraa se panja na inje
nicu da se prosjena amerika obitelj seli otprilike svake
4,6 godine. Meutim, najvanije je da nikad nije uzeta u
obzir osnovna ljudska potreba da ima neke veze sa zele
nilom i raslinjem, kao i elja da se ovjek malo bavi
vrtlarstvom ili poljoprivredom (gajei usjeve za svako
231

dnevnu potronju, kao to je rajica, salata, tikvica i di

nje). Isto kao ni prostor za etnju, igralita za djecu i od
rasle.
ini se da je veina dizajnera (ne samo u podruju stam
bene izgradnje i komunalnog planiranja) razvila asortiman
sredstava za zasljepljivanje. To ne samo da ih spreava da
izmisle nove koncepcije ve (to je katastrofalno) uspjeno
ih spreava u razm atranju jesu li slini problemi moda
ve negdje pametno rijeeni.
Recite Frank U yod Wright bilo kojem od dizajnera sta
nova. On e odmah pomisliti na Guggenheim muzej, Im
perial hotel u Tokiju i neke od prijanjih Prerijskih ku
a. Moda e ak pomisliti na odreenu maniristiku,
neobaroknu interpretaciju prostora. Ali, po svoj e prilici
biti potpuno nesvjestan injenice da je W right kreirao
vanu nepoznatu kariku izmeu individualnih kua i
stambenih blokova.
Godine 1938. Frank Lloyd W right je dizajnirao kue sa
sunanim krovom za Ardmore, Pennsylvania. Sagraena
je samo jedna od etiriju predloenih. To je zapravo vezi
vanje 4 individualne kue u obliku lista djeteline. Svaka
se sastoji od jednoipokatnog dnevnog prostora, a u ostala
dva kata su smjetene soba za rekreaciju, spavaonice, ku
hinja i ostalo. Svaka pojedina etvrtina konstrukcije od 4
kue tako je napravljena da ovjek uope nije svjestan
ostalih triju jedinica. U sredini je kompleksa jezgro s
ureajima za grijanje, klima-ureajima i vodoinstalacijom. Meutim, svaka pojedina jedinica ima svoje zasebne
klima-ureaje, instalacije i rasvjetu, kao i vlastiti povrtnja'k i prostor za rekreaciju koji su drveem skriveni od
ostalih jedinica i ulice. Cjelokupna zgrada je bila vrlo
jeftina, a prvi prototip napravljen je godine 1941. U Pittsfieldu, Massachusetts, trebalo se izgraditi stotinu takvih
kua (za smjetaj 400 obitelji).
Originalni prototip Sun Top Homes (kue sa sunanim
krovom) jo uvijek stoji u Ardmoru, Pennsylvania, iako je
ve prola treina stoljea. To je nijemo svjedoanstvo
kratkovidnosti Savezne vlade.
232

Mjeavina ured za teku industriju, laku industriju, pri

vatnih kua, stanova, klinika, djejih ustanova, kola i
sveuilita, rekreacionih centara, biciklistikih staza, spo
rednih puteva, poumljenih podruja, parking-prostora,
trgovakih centara i mree javnog transporta i brzih auto-cesta, koje je Frank Lloyd Wright dizajnirao u 1935. kao
Broadacre City, jo uvijek oznaava visok stupanj huma
nistikog planiranja. S lokalnim vrijacijama Wright je za
miljao Broadacre City kao eventualnu sponu itavog sjevernoamerikog kontinenta. Ponavljam, da ni ovo nije po
kuaj da se sugerira kako je Broadacre City ili naselje
Admore idealno rjeenje.
Prema miljenju Frank Lloyd Wrighta, stupnjevanje je
najvea opasnost za drutveni znaaj. Jo etrdesetih go
dina je pisao: Mali oblici, mali domovi za industriju, ma
le tvornice, male kole, malo sveuilite u koje e se upi
sivati veinom ljudi iz vlastitog interesa. . . mali labora
torij ... (istakao Wright).
Poput Tapiole nedaleko od Helsinkija, Broadarce City i
Admore samo su parcijalna rjeenja ili rjeenja koja vie
rauna vode o kvalitetu ivota i ljudskog dostojanstva ne
go gotovo 12 milijuna zejih kuica koje su dosad naprav
ljene kao ljudske nastambe.
Cjelokupna je koncepcija humanog stupnjevanja skrenula
ne samo kad su u pitanju domovi, ve i u drugim podru
jima. ovjek bi oekivao da e barem drutveni sistem,
orijentiran iskljuivo na osobne interese i privatni profit,
pokloniti vie panje izgradnji svojih prodajnih sredita.
Meutim, nije tako. Stroget, etalite puno duana u
centru Kopenhagena, izgraeno je za dokonu etnju i impulsnu kupovinu. Dva njegova segmenta, Frederiksberggade i Mygade, dugi su zajedno otprilike 120 metara, a na
tom prostoru ima vie od 180 duana.
U suvremenom amerikom prodajnom centru ta e ista raz
daljina od 120 metara razdvajati ulaze u dvije robne kue:
supermarket i, recimo, drogeriju. Meuprostor se sastoji od
praznih izloga bez izloaka, monotonih i nezanimljivih.
Ljeti sunce nesmiljeno usijava 4 akra betona, u toku i
tave zime vjetar nanosi hrpe snijega u visini automobila.
233

Nije ni udo da im obave kupovinu u su p erm ark ets lju

di ure do automobila kako bi se odvezli do drogerije. U
toj okolini ne postoji nita to bi izazvalo elju za etnjom,
dizajnirana je samo za automobil u pokretu. Veina trgo
vakih sredita u Sjedinjenim Dravama sastoji se od re
da duana smjetenih uz tri strane velikog trga, iji cen
ta r je prostor za parkiranje. etvrta slobodna stranica vo
di na super auto-cestu. To moda kupovinu ini efikas
nom, ali istodobno je ini mnogo manje ugodnom.
Taj problem stupnjevanja naroito je dramatian u naim
predgraima i prigraima, koja su se pretvorila u velike
gradove s mnotvom problema.
U posljednjem desetljeu tvornice su se u veini sluaje
va selile iz velikih gradova: jeftina radna snaga i veliki
otpisi poreza natjerali su ih da se sele u takozvane in
dustrijske zone. Kao to se moglo pretpostaviti, sve se
vei broj tvornica poeo skupljati na takozvanim prosto
rim a za parkove. Oko svake od tih industrijskih aglome
racija iznikli su duani i eventualno nizovi stambenih
egrada bez ikakva plana, razloga ili projekcije budu
eg razvoja. Transportne mree ubrzo povezuju ta indu
strijska sredita sa starim gradovima, prelazei preko ne
kadanjih predgraa i prigraa. Uskoro se razvija itava
infrastruktura m anjih postrojenja, popravljaonica, skla
dita i slino na relativno irokom graninom prostoru
izmeu grada i predgraa i satelitskih industrijskih sredi
ta. Bez bilo kakva racionalnog plana niknuo je grad po
faktoru 20 ili 30 (zbog prirode toga specifinog, viena
mjenskog procesa razvoja).
ak ako smo i spremni prihvatiti psiholoke, socijalne i
fizike opasnosti od zagaenja nae okoline, postoje mnogo
neposredniji i tei razlozi da se tome stane na kraj. Nove
informacije koje dobivamo od svemirskih meteorolokih
satelita, izravna zapaanja iz svemirskih raketa i statisti
ke koje prikupljaju meteoroloke stanice (opservatoriji)
jasno upozoravaju na jednu bitnu promjenu. ini se da e
golema struja trajno zagaenog toplog zraka zapravo ubr
zati loe vrijeme. Na amerikom Srednjem zapadu i Isto
noj obali u posljednjih deset godina sve jae i jae oluje,
snjeni nanosi, snjene meave i tornada pogaaju velike
234

industrijske gradove. Taj fenomen moe s vremenom ima

ti trajne klimatske efekte (poveanjem podruja koje za
hvaa irom svijeta). To je nevolja stupnjevanja ako ju
se zanemari. Kao to Julian Huxley primjeuje: Jedno
stavno poveaj objekt bez mijenjanja njegova oblika, bez
namjere da to uini, i promijenio si sva njegova svojstva.
ak i studija dizajn-sistema nas ui oitoj injenici da je
Sistem sastavljen od svojih sastavnih dijelova i da izmje
na svakoga pojedinog dijela mijenja i sam sistem. Ispitu
jui neke od tih sistema moda emo biti u mogunosti
locirati neke od faktora koji su pridonijeli distorziji. Bol
nice i institucije za mentalno zaostale obino su dizajnira
ne s veom brigom nego drugi interijeri. Arhitekti, arhi
tekti za unutarnje ureenje i medicinski strunjaci ve
rutinski sudjeluju u planiranju. Na osnovi nacrta katova
moe se napraviti dobar raspored. Odjel za odmor i rekon
valescenciju duevne bolnice moe biti namijenjen konverzacionim grupacijama, relaksaciji, drutvenim igrama
i si. Ali im se taj odjel dovri, personal bolnice e odmah
napraviti novi razmjetaj. Stolice e biti uredno, uzorno
i simetrino rasporeene. To stvara osjeaj sigurnosti bol
nikom osoblju, skrauje vrijeme ienja i pranja podova,
a ujedno olakava guranje kolica s osvjeavajuim napici
ma kroz prostorije. Meutim, takav razmjetaj namjeta
ja stvara velike barijere interakcije meu pacijentima i u
nekim sluajevima moe biti poticaj uvlaenja u sebe i
katatonije. Postavljanje stolica oko svakog stupa, tako da
je svaka od njih okrenuta u drugom smjeru, strahovito
oteava konverzaciju meu ljudima koji sjede u blizini i
potpuno onemoguuje konverzaciju s bilo kim drugim.
To nije izoliran problem, ve uobiajena praksa u bolnica
ma. To je ilustracija kardinalne greke meu dizajnerima:
pomanjkanje odlaenja da se vidi kako njihov rad fun
kcionira i na koji je nain primijenjen. Koliko mi je po
znato, pacijenti ili duevni bolesnici nisu nikada bili pred
stavnici grupe klijenata koji b suraivali u dizajn-timu;
Slina se zapaanja mogu navesti u vezi stanovnika zatvo
ra, aranmana prostora za dnevni boravak u kasarnama,
studenata sveuilita u studentskim domovima i ostalih
grupa koje su rtve zatoenitva, ak u podrujima gdje
235

bi se moglo oekivati kako e sistem lova na profit naj

efikasnije pruiti krakove.
Edward T. Hali je u svojim studijama ljudskih proporcija
doao do zakljuka da tipovi i veliine sjedala u veini
suvremenih aerodromskih term inala tako snano oduda
raju od zapadnjakih koncepcija da je u svako doba
prazna sigurno treina sjedeih mjesta. To je tako ak i
kad u zgradi vlada velika guva: mnogi ljudi radije stoje
ili hodaju uokolo, nego to sjede suvie blizu neznancima.
Veina Amerikanaca prilikom posjeta Evropi ili Latinskoj
Americi pokazuju znakove uznemirenosti kad ih se zamo
li da u restoranu sjednu za stol s nepoznatim ljudima.
Thorstein Veblenova teorija razmetljive potronje16 nije
otila dalje od golemih filmskih vestibula namjetenih
pozlaenim i grimiznim stolicama, u kojima nikada nitko
ne sjedi, ili slino namjetenih ekaonica u velikim korpo
racijama, gdje hra5tovina i koa, elik i staklo zamjenjuju
luckasti arm imitacije stila French Empire.
Oito su svakom od tih sluajeva donesene odluke o dizaj
nu, ali na nesreu one su bile pogrene. U svakom pojedi
nom sluaju dizajner je izgradio kombinaciju svoje oso
bne estetike, elja svojih klijenata i svega onoga to se
na razini potroaa sm atra dobrim ukusom. Meutim,
ako se radi s dizajn-timom, ako se zakljuci provjeravaju
s pomou esterokutnog kompleksa funkcije i ako se ko
riste iznaaa bdhevioristikih znanosti, takve se greke
u dizajnu mogu izbjei.
Promjena je uvijek bila prisutna, ali dimenzije te promje
ne jo uvijek nisu u potpunosti shvaene. Kao to Alvin
Toffler u Soku budunosti konstatira: Mi proivljava
mo drugu veliku prekretnicu povijesti ovjeanstva, koja
se moe usporediti samo s onim prvim prekidom povijes
nog kontinuiteta prijelazom barbarizma u civilizaci
j u ... U nutar ivotnog vijeka mnogih od nas dogodilo se
mnogo stvari koje se u potpunom opsegu mogu poistovetiti samo sa cjelokupnim prijanjim ivotom ovjeka na
zemaljskoj kugli. Polovica cjelokupne energije koju je
M Teorija dokonog drutva V. Thocnstelna upadljiva ekstravagancija
kod kupovine 111 kod k oritenja robe Hl usluge sa svrhom da se na
okolinu ostavi dojam bogatstva, statusa 1 si. (opaska prevodioca)

236

ovjek utroio u toku proteklih 2000 godina, utroena je

u posljednjih 100 godina. Prekretnica za mnoge statistike
podatke o materijalima (kao metalu) ini se da je bila oko
godine 1910. To znai da je ovjek iz rudnika izvukao ot
prilike jednaku koliinu materija u prvih 6 milijuna godi
na svoga boravka na ovoj planeti kao u posljednjih 60.
Novine nam kau da 25 posto ukupnog stanovnitva pla
nete ivi danas, da 90 posto svih uenjaka i istraivaa
koji su ikada ivjeli ivi danas, broj tehnikih informacija
se udvostruuje svakih 10 godina, u itavom svijetu se
tampa oko 100.000 novina na vie od 60 jezika, a taj se
broj udvostruuje svakih 15 godina. U Sjedinjenim Dra
vama (zemlji u kojoj demografske eksplozije nisu toliko
izrazite) prosjena je gustoa stanovnitva prije 200 go
dina iznosila jedan stanovnik na etvornu milju. U krugu
promjera od 20 milja (uz pretpostavku da je 10 milja naj
vea udaljenost koju ovjek moe dnevno prijei pjeice
na posao i natrag i jo uvijek obaviti cjelodnevan posao)
to iznosi 314 osoba unutar kruga, s oitom ansom da se
dvoje ljudi sretnu od 313 prema jedan. Mogunosti interpersonalne komunikacije (razmjene informacija i ideja)
prije su bile vrlo ograniene. Danas Chicago ima koncen
traciju stanovnitva od 10.000 ljudi na etvornu milju,
unutar kruga od 20 milja u promjeru. Mogunost kontakta
meu ljudima vea je od 3 milijuna prema jedan.
Mnoge od tih promjena prole su svojim vlastitim tokom
i ini se da su izvan svake kontrole. U knjizi Bijeda izo
bilja Alberta Romascoa nalazimo: U Cejlonu je uvoe
nje DDT-a u velikoj mjeri razlog to je za manje od
10 godina stopa mortaliteta smanjena za 57 posto, broj
stanovnika povean za 83 posto, a posljedica je smanjenje
prihoda per capita. Dalje se nastavlja: Svakodnevno se
raa gotovo 300.000 djece, od toga dvije treine u obitelji
ma koje su siromane, gladne, neobrazovane, bolesne.
Razmotrimo li to znai veliko poveanje populacije, nai
emo da nas to prisiljava na pronalaenje novih naina
rjeavanja problema jer su stari zakazali. Komisija osno
vana u Tokiju sa svrhom da planira potrebe grada od 20
milijuna stanovnika za iduih deset i pol godina ubrzo je
ustanovila kako nita u dosadanjoj praksi, nikakva tehni
ka koja je prije prihvaena ne odgovara problemima koji
237

iskrsavaju u razm atranju budue koncentracije stanovni

tva. Za manje od 15 godina nekoliko e gradova u Indiji
imati vie od 36 milijuna stanovnika svaki, a za isto to
vrijeme e se populacija Sjedinjenih Drava poveati za
Vie od 100 milijuna stanovnika. Do 35 godina (nastavi li
se sadanji trend) bit e blizu 7 m ilijardi Afrikanaca, Azijaca i stanovnika Latinske Amerike, to e predstavljati
86 posto svjetske populacije. Ako imate normalan puls,
kae Willian Vogt, on ne uspijeva odrati tempo s pove
anjem svjetske populacije. Svaki put kad vae bilo otku
ca, svjetsko stanovnitvo je dobilo jednog novog lana.
ovjeanstvu je trebalo otprilike 8 milijuna godina da do
stigne svjetsku populaciju od 10 milijuna ljudi. Daljnjih
12.000 godina trebalo je da se dostigne brojka od 1 mili
jarde, daljnjih 75 godina da se dostigne 2 milijarde, 37 go
dina za 3 milijarde, a za manje od 18 godina premait e
mo brojku od 5 milijardi. Porast populacije promijenio se
iz kvantitativne u kvalitativnu snagu drutvene promjene.
Poinjemo shvaati da osnovni problem naeg drutva nije
vie proizvodnja dobara. Umjesto pitanja koliko mnogo?
moramo se baviti pitanjem koliko dobro?. Ali promjene
i naa svijest o njihovoj prisutnosti dolaze tako brzo da
naa osnovna vjetina postaje da se samoj promjeni dade
smisao. Moralne, estetske i etike vrijednosti evoluirat
e paralelno s izabranim stvarim a na koje e se prim jenji
vati. Moda jo uvijek smatramo da su religija, seks, mo
ralnost, struktura obitelji ili medicinska istraivanja da
leko od tehnologije i dizajna. Ali granica se rapidno sma
njuje.
Unato tim promjenama, dizajner se (kao dio multidisciplinarnog tim a za rjeavanje problema) moe i mora
umijeati. On moe izabrati da to ini iz sasvim humani
tarnih pobuda (u zapadnom svijetu jo daljnih 100 godina
ili slino). Bez obzira na to, u ne tako dalekoj budunosti,
on e biti prisiljen da to ini iz jednostavne potrebe da
se preivi. Ako ljudima u tom naem zapadnjakom drut
vu pokuate rei kako e za vrlo kratko vrijeme, otpri
like za 7 ili 10 godina, mnogo ljudi um irati od gladi, oni
vas jednostavno ne ele sluati. Reakcija je kratak, nervo
zan smijeh: oni uzrujani mijenjaju temu razgovora. Ali

u Calcutti, Bombaju i New Delhiju sanitarne ekipe ve

sada svakog jutra uklanjaju na tisue mrtvih tijela.
Nema tome tako dugo, moda negdje 1963, kako je, kao
to je rekao Wiliam Paddock, roda preskoila plug. Da
nas se ljudi mnoe mnogo bre od sredstava njihove pre
hrane. Danas u svijetu po glavi stanovniku ima manje
hrane nego za vrijeme velike ekonomske krize prije ot
prilike 30 godina. Populacija se poveava u odnosu na pro
izvodnju hrane po stopi od 2:1 godinje.
Proizvodnja hrane i otkrivanje novih izvora hrane nisu
nimalo zanimali profesiju dizajna. Pa ipak, svialo se to
dizajnerima ili ne, oni su umijeani u to kao ljudska bia.
Raymond Ewel izdava Population Bulletina prije neko
liko godina je rekao:
Ako se nastave sadanji trendovi, vrlo je vjerojatno da e
poetkom sedamdesetih opa glad dostii ozbiljne razmjere
u Indiji, Pakistanu i Kini, da bi za nekoliko godina zahva
tila Indoneziju, Iran, Tursku, Egipat i nekoliko drugih ze
malja, a zatim e do, 1980. zahvatiti veinu ostalih zema
lja Azije, Afrike i Latinske Amerike. To e biti glado
vanje masovnih razmjera, koje e pogoditi milijune, mo
da ak i milijarde ljudi. Ako se to dogodi, to je mogue,
bit e to najvea katastrofa u povijesti ovjeanstva.
Ta briga za porast populacije u svjetskim razmjerima
samo nevjeto pokriva nasilje i neku vrstu izmotava
nja. Vie nije zgodno biti rasist. Ali, specifine rijei
koje upotrebljavamo kada govorimo o ljudima u nerazvi
jenim podrujima, getima i sirotinjskim etvrtima vrlo su
rune. Njihovo stanovnitvo eksplodira, kaemo. Oni su
populaciona bomba. Oni se legu kao muhe. Govorimo
o nekontroliranom raanju i kako ih moramo uiniti
da kontroliraju populaciju, pa govorimo (naroito u vezi
Afrike, Azije, Latinske Amerike) o uzgoju pela. Te ri
jei odraavaju na nain razmiljanja. A to razmiljanje
je uslijed naeg priroenog rasizma, predrasuda, kolonija
lizma, superiornosti bijelog kapitaliste. Kad u neku zemlju
aljemo ekipe za kontrolu populacije da pomognu, onda
je to i neokolonijalizam.
239

Oko godine 1800. je prem a procjenama stanovnitvo Ev

rope brojilo 180 m ilijuna ljudi. Oko 1900. taj se broj po
peo na 450 milijima. Ali, to fantastino poveano stanov
nitvo imalo je mnogo vei ivotni standard, bolje se hra
nilo, bolje odijevalo i ivjelo dulje od svojih pradjedova.
Malthusov zakon kae: hrana se nikada ne moe povea
vati paralelno s porastom puanstva. Ali ta jednostavna
formula sadri samo dva faktora: zemlju i populaciju. Na
uka, dizajn, planiranje, istraivanje potpuno su izostavlje
ni. Malthusova teorija moe biti prim jenljiva na ivotinje
(poput laboratorijskih takora), ali jedna iskljuivo ljud
ska funkcija, sveobuhvatno anticipirajue razmiljanje i
planiranje drastino m ijenja njegov zakon.
Napokon samo prije 90 godina u Sjedinjenim Dravama
se velik broj poljoprivrednika (gotovo 75 posto stanovni
tva) oajniki borio da sprijei gladovanje populacije od
85 m ilijuna ljudi. Danas se samo 8 posto stanovnitva jo
uvijek bavi poljoprivredom, broj stanovnitva je premaio
brojku od 200 milijuna, a najvei agro-kulturni problem
jest to uiniti s megatonama suvine hrane svake godine.
Poljoprivredni strojevi, irigacija, kemijska um jetna gnoji
va, nauno poveanje uroda, kontrola tetoina, konzervacija, poumljavanje, selektivno gajenje stoke plodo
vi su nauke prim ijenjeni na maltusijanovsko razmiljanje
i upravo oni razaraju njegovu mehanicistiku koncepciju.
Naravno, obitelji ne bi smjele imati vie djece nego to bi
ih mogle postaviti na noge. Ali, mjere kontrole raanja
su efikasne tek poto se ivotni standard neprivilegiranih
podigao. Ljudi se poinju zanimati za ograniavanje veli
ine svojih obitelji tek poto osjete sigurnost, poto posti
gnu ljudsko dostojanostvo i cilj i kad vie nisu opsjednuti
brigom i strahom od gladi, bijede neznanja i bolesti. Ve
lik dio novoroene djece samo su genetsko osiguranje za
roditelje koji su izloeni opasnosti sm rti za mnogu od svo
je djece.
Stotine godina smo sa zadovoljstvom smatrali kako su li
jenost ili nepokretnost, smanjena energija, mentalna za
ostalost, kratak ivotni vijek i tupost rasne karakteristike
u mnogim nerazvijenim zemljama. Danas znamo da ne
postoje rase lijenih ljudi, ti su ljudi kronino neishranjeni
240

do te mjere da vie nemaju ni energije ni nade. Neishra

njenost izaziva visoku stopu mortaliteta male djece, a to se
esto pojavljuje u obiteljima koje su postale velike u nadi
da e to na neki nain kompenzirati. Glad i mentalna re
tardacija idu ruku pod ruku.
Mozak se razvija mnogo bre od ostalih dijelova tijela,
njegove stanice profiliraju se tako brzo da je do doba dje
teta od etiri godine oblik njegove glave 90 posto normal
nog oblika. To profiliranje gotovo iskljuivo ovisi o sintezi
proteina, do koje se ne moe doi bez prisutnosti esenci
jalnih aminokiselina koje se crpu dz hrane. (Bioscience,
travanj 1967).
Proizvodnja osnovnih prehrambenih artikala za nerazvi
jena podruja svijeta donosi manji profit od proizvodnje
bljetavih stvarica za bogato drutvo. Veina dizajnera
ne smatra oblikovanje agrikulturnih sistema i alata slav
nim poslom ili zabavom: koliko je vee veselje prila
goditi mercedes SS 1931. proizvodnji u fiberglasu, nego
unaprijediti plug za Pakistan.
Dizajnom i analizom sistema mogu se postii fantastini
rezultati u poljoprivredi. Da bih potkrijepio tu tezu na
vest u citate iz izdanja Keiser Aluminium News pod na
zivom Glad 1975?17 (iz kojega je izvuena veina citi
ranog materijala). Naslovi dijelova su Zemlja, Voda,
Umjetna gnojiva, Pesticidi, Zatita i prerada, Sto
ka, Mehanizacija, Transport, Prodaja i Obrazo
vanje. Svaki od tih dijelova je dodatak koji upotpunjuje
sve ostale.
Nijedan se problem ne moe rijeiti izolirano. A nije
dan sub-problem ne prua krajnje rjeenje gladovanju u
svijetu, kao to se niti s pomou jednog radio-prijemnika
ne rjeava komunikacija globusa. Svjetska kriza hrane
sistematski je problem u kojem svaki pojedini dio prido
nosi rjeenju, ako mu je dan impuls dovoljnoga politi
kog, socijalnog i ekonomskog angamana.
* -The World Food Crisis (Svjetska kriza gladi), Kaiser Aluminium
News, tom. 26, br. l (travanj 1668). (opaska autora)
Ista Je tvrtka prije nekoliko godina angairala OLafa Helmera 1 Buc
kminsters Fullera za futurolofika Istraivanja. U okviru tog angamana
OLal Helmer Je razradio specifinu metodu f u tu r o lo g ije , baziranu na
teoriji igre, lz koje Je poslije razvijena poznata futuroloAka metoda
DELPHI, (op. rec.)
16 Papanek: Dizajn za stvarni svijet

241

U mnogim dijelovima Azije gdje je voda presudna tre

balo bi 100 godina da se dobije 1 akar obradive zemlje po
stanovniku. U meuvremenu bi se populacija poveala 16
puta. Kad bi se poveanje obradivih povrina eljelo do
vesti u omjer s poveanjem populacije, godinji trokovi
za unapreenje zemlje i vode po stanovniku morali bi se
poveati za vie od 4 puta od sadanjeg nivoa. Znaajnije
poboljanje usjeva jedina je alternativa. Ali dvostruka ili
trostruka etva zahtijeva veu upotrebu um jetnih gnoji
va, bolju irigaciju i bolju kontrolu tetoina. Trokovi
osposobljavanja obradivih povrina znatno variraju, od
973 dolara po akru u Keniji do 612 dolara u Sjedinjenim
Dravama i 32 dolara po jednom eksperimentalnom projek
tu u Gvatemali. Pretpostavimo li prosjeno kotanje od
375 dolara po akru, za 4 milijarde akara obradive povrine
samo u tropskim predjelima trebale bi investicije od 1,5
trilijuna dolara.
Studija o zemljitu dovodi do zakljuka: . . . budui da jo
nije tono ustanovljeno koji nam izvori stoje na raspo
laganju, prim arna potreba je da se napravi inventar plod
ne zemlje i vode, kao i raspoloivih sredstava investicija,
radne snage i dostupne tehnologije.
Godine 1963. je Bucky Fuller s grupom radnika poeo radi
ti na Inventaru svjetskih izvora na sveuilitu Juni
Illinois u Carbondaleu. Ta studijska grupa dizajnera je
objavila 6 od planiranih 10 izvjetaja. Meutim, za dovr
enje tog rada ostala je samo jezgra od 5 ljudi, jer su
dizajneri, studenti i kole dizajna digle ruke od itave
stvari proglasivi je glupom, nezanimljivom i bes
korisnom.
Ako se pozabavimo vodom, vidjet emo da je manje od
11 posto obradive zemlje u svijetu irigirano. Dio problema
je u izgradnji jam a za kontrolu probijanja, kruenja vode
i uklanjanja otpada. U prijanjem poglavlju sam ve opi
sao lo cirkulacioni sistem na afrikom kontinentu i ista
knuo nekoliko naina na koje se mogu koristiti jedno
stavne rune naprave za izradu cijevi ime bi se na
seoski nain pomogla irigacija i smanjilo zagaenje.
Podzemne vode, za koje se procjenjuje da ih ima 3.000
puta vie nego u svim rijekama svijeta, lee ispod Zem242

ljine povrine na dubini manjoj od 1 km. Na primjer,

Sahara u golemim podzemnim bazenima sadri 100 mili
jardi akra-stopa vode, to je dovoljna koliina da se irigiraju milijuni akri zemlje za najmanje 4 stoljea. Nova
mogunost dizajna jest otkrie metoda otvaranja, buenja
i distribucije te vode. Desalinizacija morske vode postu
pak je koji se sada koristi u Izraelu. Racionalni dizajn bi
mogao omoguiti redukciju trokova.
0 gnojivima i pesticidima i njihovu utjecaju na okolinu
ve je bilo rijei. Meutim, u podruju zatite i prerade
hrane dizajneri bi mogli dati znaajan doprinos.
Gubici namirnica poslije etve kreu se ak do 80 posto u
zemljama gdje vlada nestaica hrane, to je u velikoj
mjeri rezultat loeg uskladitenja i obrade. Mikroorga
nizmi, insekti i glodavci glavni su uzronici tolikih gubi-r
taka nakon etve. takori utroe 16 puta vie hrane od
ljudi u odnosu na tjelesnu teinu. U Indiji takori izjedu
30 posto uskladitenog ita, u nekim zemljama ak 60 posto.
Jednu treinu ponjevenih itarica u Africi pojedu glodavci.
Zbog oskudne i zastarjele opreme, nedostatka rashladnih
ureaja i neadekvatnog transporta, u krajevima koji oskudi
jevaju hranom 50 posto prodanog voa i povra propada, jer
se vei dio ivenih namirnica mora potroiti samo 24 sata
nakon ubiranja.
U stoarstvu ima malo toga to bi izravno spadalo u pod
ruje dizajnera. Ali, stoka je danas krajnje neefikasan
1 sbup nain za dobivanje proteina. Na tom bd podruju
otkrie i uzgoj jednostaninih proteina omoguili pravu
prekretnicu. Proizvodnja i opremanje laboratorija za uzgoj
protein-bakterija i te kako je u okviru posla dizajn-tima.
Prednosti su fantastine: Pun potencijal proteinskih bak
terija lake se moe shvatiti ako ga usporedimo s dobro
hranjenim teletom, teine 500 kg. Tele stvara samo pola
kilograma proeteina dnevno. Za ista ta 24 sata, pola tone
selekcioniranih mikroorganizama hranjenih uljem pet puta
poveavaju veliinu i teinu, od ega polovica otpada na
koristan protein. Drugim rijeima, dok tele stvara pola
kilograma, bakterije u ulju proizvode 1.250 kg proteina.
(Profesor Alfred Champagnat).
243

Model rashladnog ureaja za pokvarljive ivene nam irnice nam ijenjenog koritenju u nerazvijenim zemljama. Ureaj se po
kree runo i proizvodni su mu trokovi m anji od 6 dolara.
Dizajnirali za UNESCO Jam es H annessey i Victor Papanek.

Trenutna cijena tog proteina, zbog nedovoljnog znanja

i loe dizajnirane opreme, jest oko 40 centi po kilogramu.
A to se okusa tie:
Asortiman mesu slinih ali bezmesnih preraevina uklju
uje unku, kobasicu, hrenovke, peene pilie, odreske,
mesnu patetu, sjeckanu govedinu i mesni doruak.
Nemaju kosti, koe ili prekomjerne m asnoe. . . zanim
ljivo je da je veina tih proizvoda visoko ocijenjena i u
pogledu okusa i izgleda. (Successful Farming, listopad
1967.)
Mehanizacija je slijedea zagonetka. Studije pokazuju da
je za postizanje visokih prinosa, za svaka dva i po akra
zemlje potrebna mehanika energija od oko 0,5 konjskih
snaga. U Sjedinjenim Dravama i Evropi nivo energije je
dva puta vei. Ali u gladnim nacijama je vrlo nizak: manje
od 0,3 KS u Latinskoj Americi, ispod 0,2 u Aziji i samo
0,05 u Africi. Kaiserov izvjetaj zakljuuje: najtei zada
tak bit e regrutiranje i kolovanje 10.000 dizajnera koji
su p otrebni... . Od 692 profesionalna lana Udruenja
industrijskih dizajnera Amerike (jedine grupe profesional
244

nih dizajnera) samo 18 ih se bavi dizajnom poljoprivrednih

strojeva. Dvanaestorica ih dizajnira mini-traktore i auto
matske kosilice za travnjake s pomou kojih bogatai
dotjeruju svoje zelene povrine. estorica preostalih radi
za proizvoae poljoprivrednih strojeva. A i njihov se
posao u velikoj mjeri sastoji u dotjerivanju vanjskog
izgleda, dizajnu zatitnog znaka i trikova za seksi rekla
miranje i dizajnu udobnijih sjedita na traktoru.
Transport je, ini se, najneefikasndji tamo gdje je naj
potrebniji.
Samo u Indiji je vie od milijun sela udaljeno od ceste
vie od 5 milja, a mnoge od tih cesta nisu prohodne u vri
jeme nepogoda. Jedna od alternativa skupim prometni
cama i vozilima bio bi razvoj i iroka primjena efikasnih
kopnenih vozila kojima ceste ne bi bile potrebne i koja
ne bi pokretali strojevi s unutarnjim sagorijevanjem.
Opaska: jedina vozila na zranom jastuku, koja su sada
u prometu, dizajnirana su ili za prijevoz turista i njihovih
automobila preko kanala La Manchea ili ih Armija Sjedi
njenih Drava koristi za spaljivanje ljudi i sela u delti
Mekonga.
Od osobitog je interesa usporediti nastanak, razvoj i mar
keting relativno novog proizvoda iroke potronje. Sredi
nom ezdesetih godina tvrtke su u Sjedinjenim Dravama,
vedskoj, Zapadnoj Njemakoj i nekoliko drugih zemalja
poele uvoditi na trite niz saonica na mehaniki pogon.
Ti automobili za snijeg masovno se kupuju i koriste u
zimskim sportskim sreditima. Prodaju se gotovo isklju
ivo bogatim i nestanim atletama, kojima ti luckasti
mali ureaji omoguuju da prelaze snijegom pokrivene
terene udobnou fotelje, dok im mehaniki grijai
pomau da izdre muan nain ivota. Ti se samohodni
skuteri prodaju po cijeni od 995 dolara. Organizirani su
specijalni klubovi i reliji da se pomogne prodaja tih vozila,
a sada ve za ikupca koji zna razlikovati dobro od loeg
postoji itav niz atraktivnih dodataka (ugraen krov,
radio-primopredajndk s dva kanala, prikolica i si.). Kako
bilo, nova potreba manifestirala se na svoj nain.
245

Reklam a za m ini-traktor, Plastics Division Kodak.

R uralne populacije u Kanadi i Finskoj, Laponci u Nor

vekoj i vedskoj i stanovnici polarnih regija Sovjetskog
Saveza ustanovili su da bi vozila te vrste korisno dola
u lovu, ribarenju, uzgoju sobova i potrebama hitnog tran
sporta. To je u svakom sluaju podruje kojim bi se mogli
246

pozabaviti dizajneri sa svojom ve tradicionalnom spo

sobnou redukcije trokova masovne proizvodnje. Takvo
bi vozilo, kad bi se prodavalo po cijeni od 100 dolara ili
manje, korisno posluilo golemom broju ljudi koji danas
ive pod vrlo tekim uvjetima. Umjesto toga snjeni
automobili postaju sve sloeniji, sve natrpaniji mamcima
za potroaa i sve skuplji.
Dizajnerski tim mojih studenata pokuava sada izumiti i
izraditi prvi prototip jeftinog automobila za snijeg na
baterijski pogon, specijalno namijenjen potrebama Eskima,
Indijanaca na sjeverozapadnoj obali i Laponaca. Prije nego
smo pristupili razradi ovog projekta poveli smo razgovore
s odgovarajuim sektorima industrije, koji su odbacili cje
lokupan pristup kao nepraktian, smijean i nepotreban.
Pokuat emo da na skuter bude gotovo beuman i da
ne zagauje okolinu.
Obrazovanje ini zavrni dio Kaiserova izvjetaja. Poljo
privredni razvoj zemlje je u upravno proporcionalnom
poveanju razine opeg obrazovanja njezina stanovnitva.
U nerazvijenim zemljama ima 750 milijuna nepismenih
ljudi. injenica je to danas u tim zemljama ima 20 mili
juna nepismenih vie nego to ih je bilo prije samo 5
godina, upozorava na neadekvatnost sistema obrazovanja.
Jeftin tranzistor, slika i opis kojega su prikazani na dru
gom mjestu u knjizi, moe posluiti kao dobar primjer
kako jedna mala napravica moe postati karika u cjelo
kupnom sistemu obrazovanja i time nadmaiti ogranienu
ulogu koja joj je prvobitno namijenjena.
Pravi je zloin da trenutno ni jedno podruje dizajna za
poljoprivredu ne tvori ak ni najmanji dio nastavnog pro
grama dizajna bilo koje kole. Umjesto da se bave takvim
potrebama svoje okoline, kole za industrijski dizajn usre
dotouju svoje napore edukciji dizajna o suvinim pojmo
vima.
U proljee 1969. est vodeih amerikih kola dizajna bilo
je angairano na natjeaju i izbobi za dizajniranje stam
benih i radnih objekata na dnu oceana. Golem publicitet
koji je okruivao ta nastojanja bio je skoro potisnut od
drugog programa koji se bavio dizajnom centra za razono
247

du koji e se graditi (na Mjesecu. Nema sumnje da e uskoro

ovjek morati poeti ubirati plodove proteinom bogatih
polja to se (kriju pod morskom povrinom. I nee protei
dugo vremena kada emo buiti dno oceana u potrazi za
mineralima d naftom i uzgajati ribe i morske alge. Sigurno
je da e i prije zavretka ovog stoljea ovjek prom atrati
zvijezde ivei u polupermanentnim nadsvoenim naseljima
na Mjesecu. Ali, potrebe dananjice se ne mogu zanemari
vati na raun ekspedicija u neizvjesnu sutranjicu. Natjeaji
za dizajn poput prije navedenih obino se raspisuju zato
to su to privlaniji, asniji poslovi koji pruaju vie
zabave nego hvatanje ukotac sa stvarnim problemima.
Osim toga, u interesu je establishmenta da omogui mladi
ma bijeg u naunu fantastiku kako ne bi postali svjesni
okrutne realnosti.
Dizajn e biti potreban kad se ovjek utemelji na dnu
oceana i na planetarna koje krue oko udaljenih sunaca.
Ali, ovjekov skok do zvijezda i njegov ivot pod morem
u velikoj je m jeri uvjetovan okolinom koju stvaramo
ovdje i sada. Ima neto pogreno u tome da su mladi ljudi
manje upoznati sa ivotom na farm i u junom Appala
c h ia n s nego s konstrukcijom kasina na Marsu. Zavara
vanje je kada su bolje upoznati s atmosferskim pritiscima
u Mindanao Deepu, nego s atmosferskim zagaenjem nad
Detroitom.

248

11

neonska uionica
kolovanje d iza j
nera i stvaranje
integriranih
dizajnerskih timova
Loe je govoriti mladima lai.
Loe je dokazivati im da su lai istina.
Mladi znaju to mislite,
I mladi su ljudi.
Kaite im da su tekoe bezbrojne
I dopustite im da uvide ne samo to e biti,
Ve da jasno vide i ovu sadanjost.

jevgenij jevtuenko

Obrazovanje dizajnera (kao uostalom gotovo sva obrazo

vanja), zasniva se na uenju vjetina i tekovina filo
zofije. Na alost, u naim kolama je jedno i drugo
pogreno. Iskustvo koje predajemo suvie je esto vezano
249

za proces i nain rada doba koja tek to nisu zavrila.

Filozofija je jednaka takva mjeavina neke vrste boemskog individualizma koji tei za samoisticanjem, bolje izra
enim kao la vie bohme, i brutalnog komercijalizma, ori
jentiranog na profit. U najboljem je sluaju metoda pre
noenja svega toga stara gotovo pola stoljea.
Godine 1929. je izdava Albert Verlag iz Miinchena objavio
knjigu Von M aterial zu A rchitektur (Od m aterijala do
arhitekture), koju je Laszlo Moholy-Nagy napisao kao
14. svezak za Bauhaus. Moholy-Nagy je pokuao iznai
nove naine upoznavanja mladih ljudi s meusobnom
vezom izmeu tehnologije i dizajna, dizajna i zanata,
dizajna i umjetnosti. Vjerojatno je najznaajnija ideja bila
da se studente navede da direktno eksperimentiraju
alatima, strojevima, materijalima. Tehnoloki razvoj nije
zavrio elektrinom pilom traarom, koja je 1919. smje
tena u podrumu Bauhausa. Zasnivati obrazovanje na toj
vrsti razvoja znai ignorirati automatsku obradu podataka,
tehnologiju kompjutora, mehanizme poznatih procesa,
mlazne avione, svemirska istraivanja: zapravo sve to su
nauka i istraivanje izumili za ovjeanstvo u najplodnijih
pola stoljea.
Kada je Moholy-Nagy osnovao Novi Bauhaus (poslije Insti
tu t za dizajn) u Chicagu, knjiga je ponovno tampana
(1938. u izdanju Norton) pod nazivom Nova vizija. Pro
ireno i raskono ilustrirano ponovno izdanje svega ve
objavljenog, izilo je kao podgrijana kaa, ubrzo nakon
smrti Moholy-Nagy ja, 1947, pod nazivom Vizija u pok
retu. A danas, gotovo etvrt stoljea poslije, to ponov
ljeno izdanje od 1947, prijevoda objavljenog 1938, knjige
izdane 1929, koja tretira dizajn eksperimenta iz 1919, jo
uvijek predstavlja osnovni udbenik u gotovo svim ame
rikim i evropskim kolama. I tako, eksperiment pretvoren
u tradiciju stupa u drugu polovinu stoljea. Moemo li se
uditi da je studentima dosadno? Moemo li se uditi to
nai mladi ljudi vie ne sm atraju sveuilite i njegova pre
davanja relevantima za ivot? Student koji doe u kolu
za dizajn ili na fakultet, recimo u rujnu 1971, svakako bi
trebao biti nauen kako e se uspjeno uklopiti u svijet
250

profesije poetkom 1976, a kulminaciju svoje profesionalne

djelatnosti vjerojatno e doivjeti godine 1995. ili moda
2000 .

Uenje mora biti uzbudljivo, kao to je George B. Leonard

rekao u djelu Obrazovanje i ekstaza. U najboljem slu
aju, na primjer, uenje vonje automobila je uzbudljivo
(to e vam rei svaki esnaestogodinjak). Vonja automo
bila zahtijeva fantastinu kombinaciju koordinacije moto
ra, fiziolokih i psiholokih vjetina. Promatrajte tisuu
ljudi koji se voze du Los Angeles Freewaya poslije 5 sati
svakog dana. Gledajte ljude koji pod kontrolom dre 2
tone elika i mainerije, koji jure brzinom veom od 60
milja na sat, dok se razmak izmeu automobila moe mje
riti centimetrima. To je u svakom sluaju impresivan
pothvat. To je priuena vjetina. Mogue je da je to moda
naj kompleksnija neinstinktivna aktivnost koju ti ljudi
obavljaju u itavom svom ivotu. Oni voze izvanredno
dobro, klju njihove sposobnosti lei u originalnoj metodi
uenja kako se vozi. Jer uiti, znai mijenjati. Obrazova
nje je proces u kojem okolina mijenja uenika, a uenik
mijenja okolinu. Drugim rijeima, uenik i okolina su
interaktivni. Voza poetnik i njegov automobil, sistem
ceste, drugi automobili i njegov uitelj zatvoreni su u
samo-regenerativni sistem, u kojem se svatko i najmanje
savrenstvo, svaka najmanja spretnost nagrauje ili pozi
tivno upotpunjuje. Vratimo se Georgu B. Leonardu (Obra
zovanje i ekstaza, str. 39).
Nikakva okolina ne moe snanije utjecati na ovjeka,
ako nije izrazito interaktivna. Da bi bila takva, okolina
mora respondirati, to jest, mora osigurati relevantno pov
ratno djelovanje na uenike. Da bi povratno djelovanje
bilo relevantno, ono mora ekati uenika tamo gdje jest,
zatim sastavljati program (to znai primijeniti odgova
rajue korake u odgovarajue vrijeme) prema njegovoj
promjeni. Uenik se mijenja (znai obrazuje) kroz svoje
reakcije prema okolini.
Na alost, obrazovanje je pretvoreno u metodu ouvanja
statusa quo, u nain uenja i odravanja moralnih sta
vova, udobnih stilova ivota i ostalih svetih vrednota koje
podravaju stariji i liavanje svega to je u novije doba
prihvaeno kao istina.
251

Uinimo li malu digresiju, ustanovit emo da je prim jer

uenja vonje automobila, koji je gore naveden, zapravo
nain na koji je ovjeanstvo u cjelini nauilo da ivi. Jer,
milijunima godina je ovjek bio lovac, ribar, m om ar-navigator. Kao lovac, on je lunjao po zemlji kao lan
male lovake druine, na stanovit nain, medu-disciplinarnog tima. Izumio je prvo (ali jednostavno i funkcio
nalno) orue: dokazni m aterijal iz Choukoutiena u Kini
pokazuje da je Pekinki ovjek (Pithecantropus pekinensis)
izumio kameno orue mnogo prije nego to se Homo
sapiens pojavio na zemlji, a koristio je i vatru.
ovjek je kao lovac-ribar-m om ar bio nestrunjak ili sve
znadar, iji ga je mozak opskrbljivao onim drutvenim
razumijevanjem i kontrolom povremenih nagona koji su
mu bili potrebni u lovakoj skupini ili drutvu. Kae se
da je ak i jezik nastao kao rezultat zajednike potrebe
lovake druine. Kao lovac, ovjek je bio vrlo uspjean.
Opremljen kopljem, lukom i strijelom, noevima vjeto
isklesanim iz opsidijana, roga ili kosti, on je lutao od
Sibira do panjolske i od ledenih stijena Afganistana do
Mezopotamije. A odvaniji lovci su slijedili bizone i ma
mute preko zaleenog Beringova prolaza u Sjevernu Ame
riku, gdje su se prije gotovo 15.000 godina nastanili u
Velikoj preriji. To su bili Homo sapiensi, a oni su bili
lovci. Farm eri nikad ne bi preivjeli. ak i umjetnine iz
novijeg paleolita svjedoe o prilino dokonom ivotu i,
barem u Evropi, ivotu koji je tim lovcima mogao biti
sasvim ugodan.
Ne elim sugerirati da je lovac bio otmjeni divljak
& la Rousseau. U usporedbi sa svojim potomcima-ratarima
iz neolita, on je moda bio gruba, gotovo divlja osoba. Pa
ipak, ako prouavamo arheologiju paleolita ili itamo i
ivimo s plemenima koja izumiru, ali su i danas u osnovi
paleolitska (Bumani iz Kalaharija, australski uroenici ili
Eskimi), vidimo mnogo toga to je ingeniozno i divno.
Citirajmo izvadak iz knjige Nigela Caldera Environment
Game (Igra okoline):
Kako ete savladati razjarenog slona kada u ruci imate
samo zaotreni kamen. mugnut ete u stranu, uuljati
252

se straga i presjei mu tetive na petama. Sto moete ui

niti da namamite irafu, najpitomiju od velikih ivotinja?
Iskoristit ete njezinu znatielju prema svjetlucavim pred
metima, bljetei u njezinu pravcu s komadom izglaena
kamena. Bumani bi, prema Laurensu Van der Postu,
iskoristili lavove kao lovake pse, doputajui im da
zakolju plijen i malo pojedu, a zatim bi ih rastjerali vat
rom. Franz Boas pria kako Eskimi prilaze jelenu po dvo
jica zajedno, jedan hoda otraga poguren poput stranjeg
dijela pantomimskog konja, drugi na ramenu nosi luk
tako da je nalik rogovima jelena, a osim toga se glasaju
poput jelena. Potcjenjivani australski uroenik moe,
iriti svjetlo sa samo neto drvenog i kamenog pribora,
a sa svojim poznavanjem prirode preivjeti beskonano
dugo u Velikoj pjeanoj pustinji. Ako jednom dopustimo
da ove jeke iz nae prethistorije prodru u nae uene glave,
one izazivaju valove oduevljenja, ako ne i zavisti.
Tradicionalno smo navikli na to da ratarstvo smatramo
preduvjetom civilizacije. Osmiljen drutven ivot, reeno
nam je, nije se mogao razviti dok se ovjek nije oslobodio
svakodnevnog ribarenja i lova. Meutim, u posljednje vri
jeme je ova teorija osporena na osnovi stava da su se
prve civilizacije i civilizirane zajednice zasnivale na visokoorganiziranom sakupljanju plodova, a ne na kultiviranju. Krajnje sloena drutva amerikih Indijanaca i lova
ca na losose Britanske Kolumbije bila su tako dobro
opskrbljena hranom da su se razvila velika naselja.
Vratimo se Nigelu Calderu, Igri okoline:
Jedini glavni fiziki nedostatak mukarca lovca bilo je
optereenje s obitelji. Malo dijete je potpuno bespomono
i sporo se razvija. Prema tome, od poetka je bio potreban
prilino smiren, dobro tien obiteljski ivot. ene koje su
kod kue njegovale djecu, dok su im muevi bili u lovu,
imale su prilike izumiti vjetine kao to je kuhanje, izrada
odjee i lonarstvo, eksperimentirale su s novim plodovima
i u svojim vrtovima otkrile elementarne principe repro
dukcije bilja. Jacquette Hawkes je primijetila: Primamlji
vo je kad te uvjeravaju da su najranije neolitske zajed
nice dale eni najvii status kojeg je ikada imala.
(Prethistorija, UNESCO, Historija ljudskog roda).
253

Istina je da je ratarstvo skrenulo ovjeka na nizbrdicu

specijalizacije. Ljudski rod, do tada vian dinaminom
kretanju po okolini kao pripadnik nespecijalizirane, meu-disciplimarne lovake skupine, sada se usmjerio na
strpljivu, tisuljeima dugotrajnu kultivaciju zemlje. Umje
sto da ui preko interakcije s okolinom, on je zamijenio
otroumnost za dosadu i uzviene tradicije: od tada je biti
konzervativan postala vrednota. Kad su se ljudi naselili u
prva ratarska podruja, prirodne nepogode su postale
glavni razarai drutva i njegova ureenja. Vatrene i osve
toljubive bogove trebalo je um iriti preko sveenikog sta
lea, rtvovanja i rituala. ovjek nije vie sam u borbi
sa svojom okolinom, ne pokree se vie slobodno po
zemaljskoj kugli. Umjesto toga teritorij postaje drago
cjenost, a ra t proirenje dravne moi.
Kao to je rekao Buckminster Fuller, svako ivo bie je
vie specijalizirano od ovjeka. Veina ptica moe pre
krasno letjeti, ali hodanje je za njih gotovo neizvedivo.
Golubovima to ide malo bolje nego ostalim pticama, a vra
bac moe skakutati. Ali, veina ptica uope ni ne pokuava
hodati. Ribe krasno plivaju i snalaze se u svojoj sredini,
ali ne znaju hodati i (obino) ne mogu izii na kopno. To
su sve strogo specijalizirane forme ivota. Ono to je apso
lutno karakteristino samo za ovjeka jest njegova spo
sobnost da shvati, da razumije i iskoristi informaciju i da
rjeava besprimjerne zadatke koje nitko prije njega nije
rijeio.
Milijunima godina je ovjekova mala crvena kola bila
sama zemlja. ovjek je nauio kako da se ponaa i rea
gira na svoju okolinu, prirodne nepogode i pljakae.
Danas smo zamijenili prirodne neprijatelje s uiteljima
i pokuavamo uiti od njih. Kad se ovjek tako brutalno
otrgne od svoje prirodno ucijepljene nespecijalizacije,
rezultati mogu biti samo brutalni. Upravo na podruju
usmjeravanja ovjeka na sve ua polja specijalizacije kole
i sveuilita su napravila najveu pogreku. Dananje stu
dentske revolucije intuitivna su reakcija studenata.
Moderna tehnologija (kompjutori, automatizacija, masovna
proizvodnja, masovne komunikacije, brza putovanja) poi
nju davati ovjeku, odnosno ovjeanstvu, priliku da se
254

vrati praksi interaktivnog uenja i buenja ula prvog

lovca. Podmorsko ratarstvo, gajenje riba, proizvodnja
proteina i neboderske farme takoer e pomoi. Obrazo
vanje e moda opet postati relevantno za drutvo generalista, drugim rijeima, dizajnera-planera. Ve smo u
prvom poglavlju postavili da dizajneri osobito moraju
raditi na nespecijalistikoj bazi; stoga nije udo da su
intuitivan revolt studenata protiv obrazovanja statusa
quo, esto najprije javlja u kolama za dizajn. Jer, dizaj
ner oblikuje okolinu u kojoj svi ivimo, alat koji svi kori
stimo. A pored ogavnih izraza loeg dizajna u naem dru
tvu student dizajna ne moe dugo ostati neutralan.
Osnovni problem u kolama za dizajn jest, izgleda, u tome
da previe panje posveuju dizajnu, a nedovoljno dru
tvenoj i politikoj okolini u kojoj se dizajn manifestira.
Nemogue je bilo to uiniti u vakuumu, a najmanje od
svega sistem koji je toliko duboko zaokupljen potrebama
ovjeka, kako bi to trebao biti dizajn.
Za ovu dihotomiju izmeu realnog svijeta i svijeta kole
ima, sasvim razumljivo, mnogo razliitih odgovora.
Zanimljiva je stvar da kola za industrijski dizajn ima
svih moguih oblika, veliina i kvaliteta i da ih samo u
Sjedinjenim Dravama ima 62. Veina tih obrazovnih
mini-sekcija dovoljno je mala da odluku o programu
donosi direktor kole. Neizbjeno se u svim tim kolama
razvio kult linosti. I premda to pravilo nije dobro,
barem je potaklo raznolikost.
Skrovito smjetena pod ikakim kiobranom zagaena
zraka djeluje kola sve vie specijalizirana u stvaranju
boljih veza izmeu studenata dizajna i kompjutora. Do
koje e mjere taj eksperiment dovesti do bolje komunika
cije izmeu studenata i potroaa, jo se ne zna. Jedno
stavni i seksi ogledni crtei to proistjeu iz nekih kalifomijiskih kola mogu se pokazati vrijednima za novu
verziju 2001: Svemirska odiseja. Uostalom, ono to
je dobro za General Motors, dobro je za dravu! Ima
zatim mnogo kola u kojima predani mladii i djevojke
izrauju modele od balzamova drveta i gipsa, modele tako
vanih artikala za svakodnevnu upotrebu, kao to su tran255

zistorska naprava za ekanje lea, elektrina etka za

kosu, elektronska klim a-kutija s dvostrukom namjenom
(jedna polovica je humidna, za kruh, a dehumidna za
kekse i krekere).
kole s umjetniko-obrtnikim pretenzijam a jo uvijek
dominiraju itavom sjevernom Evropom, Skandinavskim
zemljama i veim dijelom Sjedinjenih Drava. Ovdje se
studenti jo uvijek ue kako e iz srebra, tikovine ili gru
boga pletenog m aterijala izraditi male simbole fetia, ili
pak kreirati jedan savreni keramiki ajnik (kad je svima
jasno da ve ima ionako previe razliitih vrsta ajnika).
O tome da bi medicinski instrum enti trebali biti sterilni,
ne treba ni govoriti. Ali medicinski instrum enti trebaju i
izgledati sterilno, ali zapravo razne potreptine, satovi,
tosteri i kuhinjski ureaji trebaju odraavati sve roman
tine kvalitete kirurkog sterilizatora na alost, to nije
miljenje koje prevladava samo u nekoliko njemakih
kola.
Zbrku u predmetima, kao to su Metodologija dizajna,
Motivaciono testiranje trnog potroaa i Psiholoka
identifikacija oblika, jo uvijek optereuju program mno
gih kola. A sve to je obuhvaeno svetom koncepcijom da
se stvari moraju dizajnirati tako da su u skladu s pri
vremenim hirovima mode i instinktom stjecanja; da se
moraju dizajnirati tako da se istroe i da m oraju kom
paniji i njezinim dioniarima donijeti maksimalni profit.
Prirodno je da ti dobri ljudi mogu biti revoltirani i otuda
revolt kada im se kae da improviziraju jo jednu kupao
nicu, vagu, budilnik ili aparata za gaenje poara.
Napokon, studenti mogu dokazati, s obzirom na to da smo
uspjeli (kao nacija) u ubojstvu, pljaki, maltretiranju,
haranju i genocidu 60 milijuna Indijanaca; da su narodi
svijeta uspjeli (na meunarodnom planu) u ubijanju, uni
tenju atomskim bombama, napalmiranju i osakaenju
150 milijuna ljudi samo u proteklih 54 godine; da daljnjih
600 milijuna mukaraca, ena i djece (jedna estina ov
jeanstva) umire od gladi ili zaraza koje se jednostavno
lijee; da smo mi (dizajneri naih okolina, naih alata i
naih proizvoda) poli krivim putem.
256

Pa ipak odgovorni dizajneri su na takve krize (samo

prole godine) reagirali trivijalnostima, kao to su WC-daske od 14-karatnog zlata (po cijeni od 3000 dolara, ukusno
reklamirana u novinama La Jolle, Kalifornija), prostira
za kupaonicu izraen od krzna majmuna po cijeni od
12.000 dolara i konano, za skromne potroae, napuhnuta
plastina ena, prirodne veliine, po cijeni od 9,95 ili 16,95
dolara za model de luxe (pogledajte oglas Argosy, velja
a 1969, str. 109. kao i esto poglavlje ove knjige).
U drutvu koje prima subvencije (s Universal Credit Card
od prije samo nekoliko mjeseci), prethodno navedeno zau
dara na herezu. Zato nai trustovi mozgova ne razmi
ljaju o nezamiljivom? Ne proizvodimo li najfiniju artificijelnu travu? Nije 11 naa fiberglas-stijena (uplja zbog
lakeg prenoenja) predmet zavisti slobodnog svijeta?
Dakle, kakav je poloaj dizajna na Zapadu? Mi znamo da
su dvojne koncepcije dizajnirane estetike i umjetnog
zastarijevanja usko meusobno povezane, a ta je veza
vrlo oita i u istraivanju i u procesu proizvodnje. Stvari
se dizajniraju, proizvode i prodaju u raznolikim stilovima.
Samo se koliini kupaca, pa ak i dizajnera, televizor
French Provincial, barokni friider ili neboder i la
Early American, doima smijeno i anahronistiki. Cak
i u okviru ograniene skupine modernog i suvremenog
postoji mnogo razliitih stilistikih pristupa, koji su prih
vaeni od javnosti. Jasna smjernica prolosti pretvorila
se u eratiko i hirovito cjepkanje.
Jedan od uzroka tog cjepkanja lei u naim ekonomskim
procesima. Potroaka roba, bilo koje vrste, ukljuujui
kue, stambene blokove, gradske centre i motele, mora
uvijek iznova izgledati nova. Jer mi kupujemo ili iznaj
mljujemo samo ono to je izmijenjeno i, tovie, to izgleda
izmijenjeno. Industrija, ruku pod ruku s reklamiranjem
i prodajom, ui nas da traimo i uoavamo te umjetne
promjene, da ih oekujemo i u krajnjoj liniji, zahtijevamo.
Stvarne promjene bitne promjene znae alat ili
novu gradnju; u naem postojeem sistemu trokovi toga
bi bili nedopustivo veliki. Ali, da se nanovo oboje ili
17 Papanek: Dizajn za stvarni svljetc

257

araniraju povrinski slojevi (dijelovi unutarnji ili vanjski),

to je za propagandi podlonu publiku jednako uzbudljivo,
a moe se napraviti mnogo jeftinije.
Stoga e bitni sastavni dijelovi mehanizma (npr. ice
tostera), godinama ostati nepromijenjeni, dok povrinski
sloj, vanjski ukrasi, kontrolni mehanizmi i boja presvlake
podlijeu neprestanim promjenama. To je tako ak i u
sluaju da je mehanizam daleko od savrenog ili zapravo
ima neke bitne slabosti ili nedostatke (kao u sluaju auto
mobila, motornih amaca, klima-ureaja, friidera ili stro
jeva za pranje rublja). Automatizacija takoer nedopustivo
poskupljuje ak i povremene provjere vrijednosti dizajna
ili stvarnih problema u dizajnu. Regionalni planer je
postao ureiva parkova, arhitekt je dekorater, a dizajner
stilizator ili kozmetiar.
Mehanizam i struktura u potpunosti ovise o odgovaraju
em inenjeru, tako da proizvodu nedostaje jedinstvo ili
cjelovitost namjene.
Dogaa se ak da i najloiji stilista pogodi u neku od
zajednikih asocijativnih ili svrhovitih ica koja u potro
au pobuuje elju da zadri proizvod umjesto da ga
m ijenja za najnoviju verziju. (Noviji prim jeri za to su
Mustang i? 1961. i Porsche 1954.) Da bi se kupcu slomila
ak i ta sluajna nespremnost da odbacuje stvari, mi smo
izumili m aterijale koji su kratkog vijeka. Kroz vei dio
povijesti ovjeanstva organske su materije dobro sluile
ovjeku. Krov od slame, drveni namjetaj, bakreni kotlii,
konate pregae, keramike zdjele sve bi to s vreme
nom dobilo male ureze, ogrebotine i udubine, izgubilo bi
boju ili poprimilo tanku patinu kao dio prirodnog pro
cesa oksidacije. U krajnjem sluaju, mogli bi se raspasti
na svoje organske dijelove. Danas nas ue da je stara
stvar, (bez obzira na to je li to predmet ili osoba), loa.
Mi nosimo, koristimo, uivamo u stvarima tako dugo dok
izgledaju kao da su tek kupljene. Ali, im se jednom na
suncu plastina kanta deformira (makar i najmanje), im
se imitacija orahovine na stolu rastopi pod cigaretom,
im se okm ji svetlucavi krom na drku brave, navikli smo
da grijeni predmet izbacimo iz kue.

Taj raskorak izmeu radnog mehanizma (koji, zbog raz

like izrade alata i mijeanja boja, ostaje nepromijenjen)
i sve prolaznije povrinske izradbe dovodi do daljnje spe
cijalizacije i do estetike koja se bazira iskljuivo na vanj
skom izgledu. Povrinski dizajneri (stilisti Detroita) s
gnuanjem izbjegavaju dizajnere utrobe (inenjere i
istraivae); forma i funkcija su razdvojene. Ali niti krea
cija, niti proizvod ne mogu biti dugog vijeka kada su im
koa i utroba razdvojene. Napokon, istraivaki rad dizaj
na izgleda nesolidan zbog golemih napora koji se ulau
da bi se ilo u korak s brzim napretkom tehnologije. Zna
nje i briga koji bi trebali biti posveeni proizvodu jesu
skrenuti.
Trajniji nain razmiljanja o dizajnu sagledava proizvod
(ili alat ili prijevozno sredstvo, zgradu ili grad) kao
linearnu vezu izmeu ovjeka i njegove okoline. Zapravo
mi moramo razmiljati o ovjeku, njegovim sredstvima,
njegovoj okolini i njegovim nainima razmiljanja, plani
ranja, upravljanja sa samim sobom i svojim okrujem,
kao o nelinearnoj, spontanoj, integriranoj, komprehenzivnoj cjelini.
Taj pristup je integrirani dizajn. On se bavi specijalizira
nim pomagalima za ovjeka koja mu omoguavaju da
ostane generalist. Takva sredstva i pomagala ve postoje,
ali ako elimo povezati ovjekovu okolinu sa psiho-fiziolokom cjelinom ljudskog bia, moramo izumiti nove,
modificirane i kvalitetnije vrste pomagala i sredstva na
nekoliko novih nivoa. Na cilj bi bio ponovno plasirati i
redizajnirati kako funkciju, tako i strukturu svih alata,
proizvoda, stanova i nastambi ovjeka u integriranu
ivotnu sredinu, sredinu (okolinu) koja e se moi razvijati,
dopunjavati, adaptirati, regenerirati prema ovjekovim
potrebama.
Sve ovjekove funkcije disanje, ravnotea, hodanje, per
cepcije, konzumiranje, stvaranje simbola, stvaranje dru
tva meusobno su potpuno povezane i meusobno
ovisne.
Integrirani dizajn e se baviti, prvi put poslije kasnog
paleolita, jedinstvenou. To mora obuhvatiti regionalno
259

i gradsko planiranje (unutarnje i vanjsko), dizajn pro

izvodnje, ukljuujui analizu sistema, transport i bioniko
istraivanje, dizajn proizvoda (ukljuujui odijevanje),
pakovanje i sve grafike i filmske proizvodne djelatnosti
koje se openito mogu svrstati pod sveouhvatni izraz vizu
alnog dizajna. Zasad postoje granine linije meu tim
podrujima, ali je suludost tih podjela evidentna ak i na
najniem nivou. Uzmimo jedan prim jer: to je arhitektura?
Svakako je to neto vie od gradnje svodova. Uzimajui
u obzir dananju mjeavinu graevinskih inenjera, spe
kulativne gradnje, ugovaranja, unutarnje dekoracije, fede
ralnih subvencija, masovne izgradnje stanova, ureenja
prirode, regionalnog planiranja, seoske i urbane sociolo
gije, skulpture i industrijskog dizajna, moe li se uope
rei da arhitektura egzistira kao posebna disciplina?
Sigurno se moe rei da je formalna strana temeljnih
naela tipova gradnje, uvelike proirena u posljednjih 50
godina.
Nervi i Catalano su nam pruili nove naine rada s pret
hodno tlaenim, armiranim, betonskim elijama. Jim Fitzgibbon i Bucky Fuller su nam dali sinergetiku, geodeziju,
dymaxion kuu i geodetsku kupolu. Bruce Goff i Herb
Greene u Sjedinjenim Dravama izumili su itavu novu
koncepciju sistema gradnje. Bili Katavolos i ja smo se
zabavljali teoretskim metodama doslovno organskog rasta
zgrada. Ali, nita istinski od toga nije obogatilo podruje
arhitekture ma to to bilo. Jer, mi smo u stanju gotovo
tono proraunati optereenje vjetra na prerijske kue
Herba Greena i definirati omjer vrijednosti prema troko
vima u kupoli Bucky Fullera, ali smo poduzeli malo ili
nita osnovnog istraivanja koje se odnosi na procjenji
vanje konstrukcije u kojoj ljudski organizam optimalno
ivi, radi i djeluje jedan na drugog. U vezi nekih od najfundamentalnijih aspekata arhitekture, nema dovoljno
spoznaje.
Drugim rijeima, arhitektura se gotovo vie ni ne moe
sm atrati podrujem za sebe (nedostaje joj definiranost),
a osim toga ukrtava se s bezbroj razliitih podruja. Na
osnovi svega toga, to je arhitekutra? Moe li to biti raz
log da je u posljednjem desetljeu toliko arhitekata prelo
260

u gradske planere i industrijske dizajnere? A za to isto

vrijeme industrijski dizajneri se sve vie bave razvojem
montanih kua i graevinskih elemenata. Dizajneri inte
rijera kreiraju namjetaj, alate, a trenutno ih je zahva
tila moda super-grafike, dok se vizualni dizajneri bave
razvojem proizvoda i izradom filmova.
Meu odvojenim podrujima dizajna struji neka vrsta
braunova gibanja. Uvjeren sam da je to intuitivna reakcija
na dinamiku promjenu vremena, neto poput intuitivnog
nezadovoljstva i nemira meu studentima. Svakako bi bilo
mnogo razumnije rei da u podruju integriranog dizajna
postoje razliiti nivoi kompleksnosti. Oni bi se mogli anga
irati na povezanosti ljudskih i strukturalnih faktora u
nekom materijalu ili zbiru materijala (koji predstavljaju
nastambu) ili interakcijom izmeu prijevoznog sredstva,
mree cesta i pejzaa.
Ako govorimo o integriranom dizajnu, dizajnu kao cjelini,
o jedinstvu, onda su nam potrebni dizajneri koji e biti
u stanju sveobuhvatno pristupiti dizajn-problemu. Na
veliku alost tako osposobljeni studenti nisu jo izili ni
iz jedne kole. Jer, njihovo obrazovanje treba da bude
manje specijalizirano, da obuhvati vie novih disciplina
koje se sada spominju kao u dalekoj vezi s dizajnom, ako
ih se uope i dovodi u vezu.
Integrirani dizajn nije skup vjetina, tehnika ili mehani
kih procesa, ve bi se trebao uiti kao serija biolokih
funkcija koje se pojavljuju simultano, a ne u linearnom
nizu. Ti simultani dogaaji mogu se smatrati stvaranjem,
razvojnim tokom, proizvodnjom ili oponaanjem i prosui
vanjem vrijednosti, pri emu ovo posljednje vodi ponov
nom uvoenju ili regeneraciji ili i jednom i drugom, ime
se stvara zatvoreni krug povratnog djelovanja.
Integrirani dizajn (opi, unificirani dizajn-sistem) zahtije
va da kroz paljivu analizu ustanovimo kojem nivou kom
pleksnosti pripada problem. Bavimo li se, na primjer, ala
tom kojem je potreban redizajn, ili smo angairani na pro
izvodnoj metodi u kojoj se taj alat dosad koristio ili bismo
trebali ponovo razmisliti o samom proizvodu s aspekta
njegove krajnje primjene?
261

Ovakvi se odgovori ne dobivaju sjedei i isputajui kolutove dima?

Drugo podruje istraivanja (neizbjeno vezano s prethod
nim) jest historijska perspektiva problema. Sve to dizaj
niramo ekstenzija je ljudskog bia (obino od generaliza
cije ka specijalizaciji). Dok Hi-Fi sistem, na prim jer, moe
biti optereen asocijativnim vrednotama i imati karakter
statusa, u osnovi je ekstenzija ljudskog uha. Kao to smo
vidjeli u esterostranom kompleksu funkcija (prvo poglav
lje), dizajn u cjelini mora ispunjavati ljudske potrebe. Poz
navanje ovjekova prijanjeg isticanja specifinih potreba,
odnosno nain na koji su one prihvaene, od bitnog je
znaenja za shvaanje i iniciranje novih proizvoda i siste
ma koji e udovoljiti tim potrebama i sistemima. Nadalje,
takve e se potrebe ponovno ispitati i pregrupirati zajedno
s ostalim potrebama i sistemima koji prate promjenu kul
ture. Kad se pronau povijesne koordinate jedne ideje,
onda se tek mogu prim ijeniti odreeni principi, na osnovi
kojih emo ustanoviti s kojom se posebnom fazom ideje
bavimo.
Posebnu brigu treba posvetiti ljudskim faktorima. Ako
pretpostavimo da je sav dizajn ekstenzija ovjeka (dobra
ili loa), vanost je faktora ovjeka evidentna. Svaki di
zajn je, na ovom nivou razm atranja, organska supstitucija
ili umetak (slino presaenom srcu, umjetnom bubregu,
kontaktnim leama ili protezi ruke). Kao takav on se mo
ra razabirati i koristiti ne samo na osnovi takozvanih pet
ula, ve i unutarnjim osjetilima kako psiholokim, tako
i kinestetikim. Nadalje, moramo identificirati artificijelnost tog razdora izmeu naih vanjskih percepcija i unu
tarnjih reakcija u ovjeku, je r upravo to u velikoj mjeri
ugroava svaku jedinstvenu studiju ljudskih faktora.
Nadalje, u integriranom dizajnu moramo pokuati posta
viti problem u njegovu drutvenu perspektivu. Mi smo s
divljenjem prihvatili koncepciju da e cjelokupan sistem
tvornica i automatizacije (i jedno i drugo postavlja izvan
rednu ekstenziju ovjeka) proizvoditi sve to smatramo
potrebnim i da e to bez mnogo truda biti dostupno svim
ljudima, na svakom mjestu i u svako doba. Ali nain na
eg ivota (i svega to sada smatramo potrebnim) radikal
262

no se mijenja, za krajnjeg potroaa vie ne moraju vri

jediti vrednote dostupnosti i bez truda. Ako bolje
pogledamo, uviamo da su nai pokuaji da sve aktivnosti,
bez razlike, prebacimo s manualnih na mehaniziran^ a
zatim na automatizirane, moda posve pogreni, to se
pokazalo u ispitivanju naeg automobila u odnosu na tro
struko ogranienje u jednom od prijanjih poglavlja. Kao
to je ve uvrijeeno, nismo uspjeli napraviti razliku iz
meu sredstava i ciljeva, pa smo mehanizirali ono to je
trebalo ostati manualno, a automatizirali ono to bi se
moda racionalnije zamijenilo nekim potpuno drukijim
sistemom. Dobar primjer tako uzaludno utroene energije
jest automatski mjenja brzina. Stvarna energija koju vo
za troi mijenjajui brzine neusporedivo je manja od
energije koja se troi za proizvodnju automatskog mje
njaa, da se ni ne spominje energija potrebna da se tvor
nica i automobil opskrbe dodatnim sirovinama d broj rad
nih sati utroen na to.
Citirajmo Bob Malonea (neobjavljen izvjetaj iz 1957) u
vezi s tim problemom:
Je li onda automatski mjenja istinska prednost u dizaj
nu ili ne? Kako je svrha da se ovjek oslobodi bitne i
relativno jednostavne primjene svojih motornih refleksa,
umjesto da se taj proces pojednostavni i integrira, jasno
nam je da je vrijednost automatskog mjenjaa brzina ilu
zorna. Kada se stvarna potreba ili elja pasivnoga ljud
skog bia zadovoljava bez muke, rezultat nije zadovoljstvo,
ve mnogo kompleksniji nivo, nezadovoljstvo. ovjek koji
je bespomono zahvaen prirodnom katastrofom ima dob
rih razloga da razmilja o ljudskom dostojanstvu i da po
eli da se materijalne potrebe u njegovu ivotu mogu
jednostavnije rijeiti.
Drugi nivo drutvenog angamana u integriranom dizajnu
mora uzeti u razmatranje socijalne grupacije, klase i za
jednice. Mnogo oblika se mora preispitati da se ustanovi
do koje mjere dizajn moe ouvati klasne sisteme i soci
jalni status. to se vie kidaju metode socijalne klasifi
kacije, stratifikacije i klasnog identiteta, to vie postoji
trite koje e spremno prihvatiti proizvode koji koriste
izraavanju socijalnih ambicija i borbe za status.
263

Magnetofoni s kazetama mogu se nabaviti u 40 razliitih

modela. Sve su to baterijski ureaji, svi oni imaju iste
kazete s vrpcama koje se mogu mijenjati, gotovo su isteveliine i teine, posjeduju identinu utrobu (esto se
nekoliko identinih m arki proizvodi u istoj tvornici, poput
aspirina). . . kuite je tih magnetofona od potpuno jed
nake crne ili ponekad sive plastike, im aju isti broj kon
trolnih regulatora, ploice s nazivom su na istom mjestu
i svi se prodaju u gotovo istoj crnoj skaj kutiji. Meu
tim, cijene im se kreu od 22,95 do 149,50 dolara sa 15 raz
liitih cijena izmeu i, to jo vie iznenauje, dobro se
prodaju u itavom rasponu cijena. U emu je razlika?
U srednji raspon magnetofona (Wollensak, Phillips-Norelco, Concorde, De Jur-amasco i dr., svi se prodaju po cijeni
od oko 70 dolara) svrstani su oni kojima je naglasak stav
ljen na podesnost, trajnost, jednostavnost odravanja i mo
gunost popravka. Broj regulatora je namjerno sveden na
minimum da bi ureaj ostavljao dojam jednostavnosti.
U donji asortiman (Crown, Concorde, Sears, Roebuck i dr.,
raspon cijena oko 40 dolara) spadaju ureaji s ekstra
kremom i aluminijem, a kutije su u velikom asortimanu
dekorativnih boja. Akcenat je ovdje na veselim, ivim
bojama, lakoi i prolaznoj vrijednost tog odbacivog arti
kla. U gornjem srednjem rasponu (V-M, Aiwa, Pana
sonic itd., koji se prodaju oko 110 dolara), neka su kon
trolna dugmad anodizirana, tako da ostavljaju dojam kako
su bakreni ili zlatni. Na nekim modelima postoji dodatna
dugmad (koja ne funkcioniraju), razni heraldiki titovi,
amblemi i ploice s nazivom, takoer su dodani. Vrijed
nosti koje su naglaene spadaju u drutvenu ljestvicu, a
u tome to gornji sloj srednje klase sm atra dobrim uku
som ima mnogo cinizma. Na vrhu ljestvice (Sony, Fisher
i drugi, po cijeni od 130 dolara) jak se naglasak stavlja
na tehniki, kompjutoru slian izgled, gotovo nema kro
miranih dijelova, opi izgled je nepomuen. Vrijednosti
koje su tu naglaene tehniko su savrenstvo, ne razmetljdvost i jednostavnost.
Taj prim jer najbolje ilustrira na koji nain dananji dizajneri-stilisti podupiru postojee podjele meu raznim
nivoima prihoda u potroakom drutvu. Ujedinjujui po
stojeu spoznaju o stanju stvari i proizvodnjom samo jed264

nog tipa optimalno korisnog magnetofona, mogli bi se tro

kovi proizvodnje smanjiti na maloprodajnu cijenu od oko
9 dolara i time omoguiti itav niz novih primjena: aso
pisi bi se mogli objavljivati, pisati pisma ili obavljati
nastava sve na vrpcama koje bi svatko sebi mogao
priutiti.

TrStofflor, papue izraene u Xngelholmn, vedska, primjer

racionalnog, odgovarajueg dizajna.

Sasvim je suprotan primjer vedski proizvod Tratofflor,

papua-cipela koja se izrauje od koe i drveta u Aangelholmu. Ta se obua moe nositi kod kue i (uz dnevnu
haljinu) na ulici. U vedskoj se par prodaje po 4 dolara.
Gornji dio se izrauje od kravlje koe, potplat i peta su
izraeni od drveta. Potplat je oblijepljen gumom. Sva tri
materijala su trajna. Te papue-cipele su ortopedski pode
ene prema nozi i vrlo su udobne. Trajnost im je predvi
ena na 4 godine, mogu se nositi po bilo kakvu vremenu,
a budui da su gotovo identine, potpuno se uklapaju u
socijalne i imovinske grupacije, ne nameui ideju o sta
tusu. (S tim u vezi je zanimljivo napomenuti da se u
posljednje vrijeme tratofflor izrauje od raznih materijala
u bojama i umjetnim materijalima. To se ini s namjerom
da se bre iznose, popravci su mnogo tei i ponekad nemo
gui.) One su u svom originalnom obliku izvanredan prim
jer tipinoga, nemanipuliranog dizajna. Nekoliko marki
tratofflora postalo je popularno u Sjedinjenim Dravama
gdje su poznate kao vedske klompe i prodaju se po
viim cijenama.

Dio filozofskog i moralnog bankrota sveuilita i kola za

dizajn lei u njihovu sve veem nastojanju da koluju stu
dente tako da postanu usko vertikalno orijentirani spe
cijalisti, dok stvarna potreba postaje za irokim horizon
talnim generalistim a ili sintetiarima. Gotovo sve u mi
ljeu dananjeg sveuilita govori protiv obrazovanja usmje
renog na generalnu sintezu. Prethodni teajevi, dodatni
teajevi, obavezni fakultativni i neprikosnovena vlada
vina dekana i profesora i njihovi vlastiti interesi u pita
nju, gotovo sasvim onemoguuju obrazovanje za iru
budunost. George B. Leonard i ja smo, ini se, rijetki
istomiljenici u osjeaju da je veina onoga to se danas
zove obrazovanje zapravo zloin protiv ovjeanstva
kako je to definirano Nurnberkim procesom od 1945. Ve
inu predavaa bi se moglo zatvoriti na osnovi barem 6
od 10 toki istog zakona zbog eksperim entiranja na ljud
skim biima bez njihova prava da okonaju eksperi
m entiranje, bez njihova prava da promijene uvjete, bez
sudjelovanja u muenju itd. Korisno je za mlade ljude
dananjice da su to namirisali i pokuavaju to stanje pro
mijeniti.
Naravno, idealno je da se grupe zainteresiranih mladih
ljudi sastanu i angairaju na dizajnu. To bi znailo uiti,
prouavati, pouavati jedan drugoga, eksperimentirati, an
gairati se u istraivanju i diskusiji, meusobno suraivati
s ljudima iz ostalih disciplina koje nisu iskljuivo vezane
za podruje dizajna. Takva bi grupa bila mala (30 do 50
ljudi), a njezini bi pripadnici mogli ostati zajedno tjed
nima, mjesecima ili ak godinama. Pojedini lanovi tima
ili manje grupe se, po vlastitoj elji, mogu odvojiti od gru
pe, putovati ili raditi direktno s drugim grupama ili pro
izvodnim sistemima. Nastavni programi uz pomo kompju
tora, kao i prikupljanje podataka uz pomo kompjutora,
pohrana i pronalaenje podataka, svakako bi bili dostupni
svakom lanu tima.
Meutim, vjerojatno je mnogo svrsishodnije zakljuiti to
se moe uiniti odmah i u bliskoj budunosti.
U sastavljanju petogodinjeg nastavnog programa za stu
dente industrijskog i dizajna i dizajna okoline (sveuilite
Purdue), nastojao sam da se program za svakog studenta
266

sastoji od to slobodnije i ire mjeavine. Pokuali smo

premostiti lane linije koje razdvajaju pojedina specijali
zirana podruja dizajna, kao na primjer vizualnog dizajna,
dizajna interijera, industrijskog dizajna itd. Dio programa
se odnosio na upozoravan je i rad sa sredstvima komunika
cije i izraavanja dvadesetog stoljea, to je nauka o
kompjutorima, fotografija, kinetika, kibernetika, elektro
nika i produkcija filmova. Osim istraivanja verbalnih,
vizualnih i tehnolokih metoda prenoenja informacija,
studenti su dobivali poticaj da sudjeluju u drugim disci
plinama koje su znaajne za integrirani komprehenzivni
dizajn. Tako su obuhvaene sociologija, antropologija, psi
hologija (percepcija, faktori koji upravljaju ovjekom,
ergonomija) i, zapravo, sve bihevioristike znanosti. Bu
dui da su pojedina ljudska bia i socioloke grupe biolo
ki funkcionalne, takozvane prirodne nauke moraju biti
glavna potpora u prouavanju sistema, oblika, struktura
i procesa. Stoga je studij kemije, fizike, statistike i dina
mike vie nego povean radom u strukturalnoj biologiji,
ekologiji i etologiji. To je dovelo do predavanja o teoret
skoj i primijenjenoj bionici i biomehanici (deveto poglav
lje). Konano, ostala je jo gotovo treina studija za pot
puno slobodan izbor fakultativnog predmeta, to u praksi
znai da je student mogao zavriti prvi stupanj u nekom
podruju koje ga zanima, kao antropologija ili politike
nauke.
Nesretna je okolnost da gotovo sve kole ili odjeli za di
zajn u Sjedinjenim Dravama trae da studij bude usmje
ren na ono podruje na kojem student namjerava raditi
diplomski rad. Odabrali smo drukiji nain zbog svog
dubokog uvjerenja da se istinke potrebe za dizajnom u
svijetu moraju provesti kroz interdisciplinarne timove.
Zato za diplomski rad nismo postavljali uvjet prijanjih
4 ili 5 godina studija industrijskog dizajna, arhitekture ili
nekoga drugog podruja dizajna, ve smo radije uzimali
nae mlade ljude iz podruja bihevioristikih nauka. To
je unijelo nov smisao u njihov rad.
Ja smatram (u dananjim nastavnikim krugovima to je
radikalno) da su moji studenti na predavanju zato to ele
studirati dizajn. Iz tog razloga moramo odbaciti predodbu
koja je trenutno popularna u Americi da je uloga profe
267

sora autoritativna, po prirodi disciplinam a i da bi na

stavnik trebao biti honorarnd policajac. Stoga studenti
im aju slobodu da dou i odu, a njihovo se prisustvovanje
nikada ne biljei u zlokobnu malu crnu knjigu. Ocjene
(mehanika metoda odreivanja relativnog znanja svakog
studenta u grupi) nikad se ne koriste na taj nain. Umje
sto toga se studentima, ija je sposobnost evidentno su
periorna u odnosu na odreenu fazu, na vrijeme pomae
da preskoe itave semestre ili ak kolske godine.
Onima koji nalaze potekoe da osmiljeno rade u dizajnu
savjetuje se da promijene podruje ili da odu u druge
kole. To poputanje stroge disciplinarne uloge profesora
uklanjaju ujedno jedan od najtetnijih i destruktivnih nusefekata amerikog sistema obrazovanja: natjecanje i agresiju
Potpuno je jasno zato se tim porivima prua podrka u
naem obrazovnom sistemu, je r bez njih bi sistem profita
potpuno krahirao. Svaki bi student trebao biti u mogu
nosti zahtijevati najvii poloaj u razredu (ocjenu A) za
semestarski rad prije nego to semestar pone. To i ostali
naini ocjenjivanja koji su opisani im aju dvostruki cilj.
Prije svega pokazuju propast natjecateljskog sistema sve
uilita, drugo, oslobaaju studenta od briga, mora i pri
tiska koje na njega vre ocjene, to ponekad zavrava i
samoubojstvom. Umjesto toga student sam sudjeluje u
vlastitom razvitku, m ijenja se zahvaljujui okolini, a za
uzvrat on mijenja nju.18
Dananji student (dijete roeno u eri televizije, elektron
skih informacija i filma) dolazi u kolu s mnogo znanja
prije nego to je poelo prvo predavanje. Neizbjeno je da
posjeduje u nekim podrujima svjeije, novije i relevantni
je informacije od svojih profesora. Stoga je razred od 10
studenata i jednog profesora, zapravo grupa od 11 uitelja,
11 istraivaa u potrazi za znanjem ija se razliita predzna
nja meusobno upotpunjuju. U kolama u kojima sam
radio, poticali smo studente da ue jedni od drugih. Ako
smo imali sreu da u grupi imamo studenta koji je neko
vrijeme radio u elektronskoj industriji ili izvanredno crta,
m 2eljeli bismo na ovom m jestu upozoriti na pokuaj, proveden u taku
godine 1970. na A rhitektonskom fakultetu u B eogradu pod vodstvom
tadanjeg dekana prof. Bogdana Bogdanovia, stvaranja Nove kole za
okolinu koja Je po mnogo emu im ala lste Intencije i stavove to lb 1
V. Papanek u svom djelu navodi, (op. rec.)

268

zamolili smo ga da preuzme odgovarajue predavanje. Jer,

sada je ve savreno jasno kako je osnovni zadatak kole
da naui da je mijenjaju studenti.
Studenti u naprednom stupnju moraju imati pravo izbora
nastavnika. U mojoj koli nam pomau sastavljati pro
gram koji se neprestano mijenja, a esto iniciraju potpuno
nove teajeve za koje smatraju da im trebaju. Da bi imali
prilike iskusiti razne uvjete rada, studenti ne samo da
rade na individualnim projektima, ve im se esto prua
prilika da rade u drugarskim timovima (dva studenta).
esto se formiraju vei timovi koji obuhvaaju studente
i profesore iz razliitih disciplina. Problemi koje treba
rijeiti razlikuju se u vremenu trajanja od jednostavnih
dvosatnih vjebi, do problema koji traju mjesec ili dva. U
nekim sluajevima vei tim moe raditi na kompleksnijem
problemu i po godinu dana. Budui da se svaki student,
sa ciljem da 6hvati smisao integralnoga komprehenzivnog
dizajna, potie da temeljito analizira svaki dati problem
sa socijalnog i humanog aspekta, svaki ima pravo odbiti
angaman na nekom specifinom problemu i zamijeniti ga
nekim vlastitim problemom. Studenti takoer imaju pra
vo ocijeniti da li bi se nekom problemu trebao posvetiti
itav razred. Takve se teme rjeavaju u otvorenoj i slo
bodnoj diskusiji; od vremena do vremena problemi se mi
jenjaju ili zamjenjuju kao posljedice tih diskusija.
Stara uzreica Uitelj moe uiti od uenika, pokazala
se savreno istinitom. Upravo iz toga razloga ohrabrujem
studente da se angairaju na bilo koji nain u predavanju.
Jer, samo obrazlaganjem apsurda naega drutvenog si
stema drugima, i mi sami uimo kako ih uoavati. Obino
se pouavanjem i radom s grupama, a ne praksom dizaj
nera, poinju shvaati stvarne potrebe ljudi, a ponekad
ak i postojanje odreenih grupa. Kao to je Ho Chin-chi
pisao u libretu za svoju operu Sjedokosa djevojka: Na
rod je na uitelj, on nas je nauio to da radimo. To je
na najpouzdaniji sudac i autoritativni kritiar. Ponekad
je narod kreator ove umjetnosti... (Peking 1954.).
Iz istog tog razloga nagovaram studente da to vie pu
tuju i da obavljaju mnogo poslova poslovi koji nisu
neminovno vezani za dizajn. Mogu raditi u industriji, u
269

tvornicama ili na farmama. Takav rad je obavezan dio

njihova studija za vrijeme ljetnih ferija; cjelogodinje in
terniranje je korisno kad god je to mogue.
Mnogo idealnije upoznavanje s okolinom, koje je danas
izvedeno, opisano je u dvanaestom poglavlju.
Kao to je gore navedeno, iskustvo u radu multidisciplin am ih timova je od presudnog znaenja. To je moda je
dna od najteih stvari koje se mogu nekog nauiti. Mladi
dizajneri su prodavali i prepropadavali i koncepciju usam
ljenih genija, boraca, individualnih rjeavaa problema.
Stvarnost to ne potvruje. Veina dizajnera rade danas
kao dijelovi tim a (svialo im se to ili ne). Oni se mogu
oajniki boriti da zadre svoju vlastitu halucinaciju da
rade sami, ali zapravo ne rade. Tipino marketing-poduzee
danas se sastoji od upravljakog kadra, strunjaka za tr
ite i motivaciono istraivanje, propagandiste, inenjera
proizvodnih i najee psihologa trita. Neki od tih ljudi
imaju mo donoenja odluke; drugi rade kao savjetnici;
dok i svi ostali im aju iroku savjetodavnu mo. U mno
gim sluajevima se, zapravo, dizajner nalazi u ulozi crvolikog dodatka u marketing-propagandnoj brigadi.
Integrirani dizajn takoer treba timova specijalista
specijalista iz podruja ija orijentacija nije stvaranje pri
vatnog kapitala, ve humana i hum anitarna za ovjeka i
njegovu okolinu. Takav bi se tim mogao sastojati od dizaj
nera, jednog antropologa, sociologa i ljudi u specijalizira
nim podrujima inenjeringa. Tim bi upotpunili biolog
(ili barem netko tko je verziran u bionici i biomehanici).
Posljednje, ali vrlo vano: ljudi za koje radi dizajn-tim
m oraju imati svog predstavnika u timu. Bez kooperacije
s potencijalnim potroaima ne moe se napraviti drutve
no koristan dizajn. Kad se studenti prvi put susretnu s
tom koncepcijom, oni pokuavaju izbjei konfrontaciju s
grupom potroaa, pretpostavljajui da e se pojaviti ko
munikativne tekoe, ili da su predstavnici grupe moda
nedovoljno upueni u to da bi u potpunosti shvaali svoje
vlastite potrebe. Takvo pomanjkanje vjere u ljude nikad
se ne moe opravdati.
270

Radio sam u dizajn-timovima koji su obuhvaali neobra

zovane siromane ljude sa sela, malu djecu ili mentalno
poremeene pacijente. Premda se komunikativna veza po
lagano i teko uspostavljala, na kraju smo uspjeli u svakom
pogledu i uspjeli smo direktno uvjeriti u potrebe koje pro
fesionalni anketari ili nisu uoili, ili su ih smatrali ne
vanim.
Gore navedeno nije nikakva ablona za idealni tim, jer
se u mnogim specifinim sluajevima moe ukazati potre
ba zastupljenosti mnogih drugih disciplina. Osim socijalno
progresivne orijentacije takva tima (u usporedbi s prije
spomenutim marketing-timom), na novi tim se vie ne
sastoji od menederskih donosilaca odluka i konzultanata,
od kojih svi dizajnera tretiraju kao neku vrstu glorifi
ciranog dostavljaa. Umjesto toga, to je slobodan i rav
nopravan tim profesionalnih eksperata ija je jedina svrha
dizajniranje i planiranje. Zadatak dizajn-tima nije samo
da rjeava problem, ve da trai, izolira i identificira sve
one probleme kojima su potrebna rjeenja.
Upravo u ovom posljednjem podruju: traenju, izolira
nju i identificiranju problema nae kole zakazuju i za
pravo esto ne omoguuju studentu nikakvu praksu. U ve
ini situacija od studenata se trai da rade projekte. To
znai da se specijalni sluaj prezentira studentu i nakon
odreenoga vremenskog roka od studenta se oekuje da
izbljuje profesoru rjeenje specijalnog sluaja. Tako
moe dobiti zadatak da izradi keramiki ajnik sa 6 a
lica za aj, i to je (ukraeno na njemu svojstven nain)
upravo ono to e vratiti profesoru. Umjesto pojma kera
miki ajnik, mogli smo jednako spomenuti dizajn bolje
stolice, plan grada za ikaki geto ili naslovne strane a
sopisa. Uistinu nije vano koji se specifini dizajn-problem
zadaje, jer u svakom pojedinom sluaju to je situacija
specijalnog sluaja, a to nije nain na koji se stvari
odvijaju. ak i kad bi svi dodijeljeni problemi bili dru
tveno relevantni, iskustvo studenta o opem sluaju
steeno uenjem jo uvijek bi bilo ravno nitici. Ljudski
um, kao i problemi ovjeka neprestano se kree od gene
ralizacije do specifikacije, zatim se ponovno iri do ge
neralizacije. To je beskonani hod njihala izmeu speci
jalnog sluaja i opeg sluaja.
271

Problem se moe dodijeliti ili kao specijalni ili kao gene

ralni sluaj. P ri tome je vana funkcionalna obrada ideje
od strane studenta, dizajnera, tima ili razreda, kao i nji
hovo shvaanje tog procesa i njegovih veza s ostalim sli
nim procesima. Nekoliko prim jera e biti dovoljno: pro
blem se moe dodijeliti kao specijalni sluaj, na prim jer:
Dizajniraj stolicu! Student e tada krenuti od toga speci
jalnog sluaja prema opem pojmu (generalizaciji): sto
lici. On e razm otriti alternativne dizajn-strategije i iz
njih izumiti brojne takozvane setove. Ti setovi su ra
zliiti pravci, openiti i esto meusobno iskljuivi, na ko
je se problem moe rijeiti. Samo nekoliko tih setova ko
je student moe otkriti u generalnom sluaju mogu obu
hvatiti obinu stolicu, stolicu za ljude s ozlijeenim po
zadinama, stolice za djecu u osnovnim kolama, nain za
sjedenje u amcu, stolicu za obavljanje nekoga specifinog
zadatka kao to je sviranje u gudakom kvartetu, vese
lu stolicu koja e se svidjeti specifinoj podgrupi, itd. itd.
Student sada odabire iz toga generalnog sluaja svoj spe
cifini set i nastavlja raditi na rjeenju svojega vlastitog
specijalnog sluaja. To je shematski prikazano u dijagra
mu A.

Dijagram A: jedan dizajn dogaaj, od specijalnog do gene

ralnog i opet do specijalnog sluaja.

Konstatacija problema opeg sluaja moe biti: Dizaj

niraj neto za pomo nerazvijenim zemljama! Student se
sada mora u velikoj m jeri angairati na istraivanju ra
znih izvora i disciplina. Od njih se moe eventualno ogra
niiti na koncepciju specijalnog sluaja izvor energije
nalik biciklu. Ali, u razvijanju te dizajn-koncepcije ne
izbjeno e naii na mnoge nepotrebne i nevane podatke
i zato e opet doi do mnogih rjeenja i prim jena opeg
sluaja. (Posebno se ta vrsta problema gotovo nikada ne
postavlja u koli). Taj proces (koji izgleda poput leptira)
ilustriran je na dijagramu B.
272

Dijagram B: jedan dizajn dogaaj, generalni sluaj do spe

cijalnog sluaja i opet do generalnog sluaja (timski problem).

Trebalo bi biti jasno da e u svakom timskom dizajn-problemu, dijagram pritjecanja informacija biti kao na di
jagramu B. Mnogi razliiti studenti istraivanjem pri
kupljaju informacije o opem sluaju i spajaju ih u paket
informacija, koji e se zajedniki koristiti u specijalnom
sluaju. Odatle e se ona opet lepezasto iriti na mnoga
rjeenja opeg sluaja.

<DXtx]>

Dijagram C: niz dizajn dogaaja, ciklike prirode.

Bit e korisno podsjetiti se na to da se dijagram A i dija

gram B mogu smatrati samo karikama u konstruiranim,
ciklikim lancima, kao u dijagramu C. Kao to je pri
kazano u dijagramu D, oba dogaaja (dijagram A ili B)
meusobno se povezuju.

[XtXX
Dijagram D: meusobno spajanje dizajn dogaaja (jedan ci
klus).
18 Papanek: Dizajn za stvarni svijet

273

Niz moguih dizajn-dogaaja (dijagrami A i B) rezulti

ra t e u viedirekcionalnoj, dvodimenzionalnoj mrei, istostrandnih trokuta koji su rasporeeni u usko vezane heksagone, bez meuprostora. To je prikazano na dijagramu
E.

Dijagram E: omnidirekcionalna mrea nekoliko dizajn doga

aja.

Prouavajui shematsku funlkciju dijagrama E, zamjeuje

se njezina primjena. Dizajner ili student moe poeti s
ubacivanjem ideje opeg sluaja u prostor, broj 1, pouzda
no oekujui da e dostii specijalni sluaj u broju 2 i s
nadom planirati da e izvui rjeenje u broju 3. Meutim,
broj 2 je mogunost za najm anje 6 razliitih disciplina i on
zapravo moe eventualno naii na toke 4, 5, 6, 7, 8 , .. . ili
n toaka bilo opeg ili specijalnog sluaja. Dijagram E
tada postaje shematski prikaz niza meusobno vezanih
dogaaja od kojih se svaki moe prikazati na dijagramu
toka s tim da svaki dijagram toka sadri teite ili set
svoje vlastite specifine discipline. (Napomena: moramo
upamtiti da je na shematski prikaz dizajn-^procesa multidisciplinamih timova, kao to je prikazano na dijagramu
E, reduciran na dvoddmenzionalni crte. Vjerniji prikaz
ovog toka informacija i postupaka bio bi trodimenzionalni
model koji bi se sastojao od brojnih tetrakaddecahedara, usko
274

vezanih u prostoru. Poloaj ili podruja gdje se razmje

njuju informacije u tom bi sluaju bili prikazani heksagonalnim plohama. Smjerovi dizajn-obrade bili bi prikazani
osima kvadratne povrine). Ispitajmo sada tok stvarnog
dizajna problema kroz na shematski prikaz. Ilustracija se
nalazi na dijagramu F: U broj 1 (trokut a) dizajner ulazi
u prikaz s problemom specijalnog sluaja: Dizajn stoli
ce. Trokut a predstavlja fazu uobiajeno prikupljenih
podataka koji ga vode do toke broj 2, kolekcije njegovih
ideja o opem sluaju. U toj fazi on jo uvijek djeluje sa
mostalno, kao dizajner; preputen svojim vlastitim izvo
rima, on e krenuti u broj 3 (trokut b) s, recimo, jefti
nom stolicom za sekretarice. Jo uvijek preputen svojim
vlastitim izvorima on sada moe, jo uvijek u broju 3, po
eti slijedei dizajn-posao (drugu stolicu, alat ili bilo to).
To bi ga odvelo kroz trokute c i d. (Zapravo, njegova
nepomuena djelatnost tipinoga suvremenog dizajnera spe
cijaliste moe se itati kao ciklika os: A, B, C, D, E, itd.)
Meutim, na prijatelj dizajner nije specijalista, ve pri
padnik multidisciplinamog tima. Stigavi do broja 2, ne
samo da je doao do podataka o opem sluaju, ve do
ukrtenja nekoliko drugih linija razmiljanja. Jer ovdje
e lijenik, na primjer, pruiti informacije u vezi poloaja
sjedenja (obino e lijenikova ciklika os nastaviti kre
tanje prema trokutu w kao i x, y, z, tretmanu profe
sionalnih oboljenja). Ovdje u broj 2, takoer se ukrtava i
sociolog (os: p, q, r, s) i nekoliko sekretarica kao predstav
nici grupe potroaa (os: g, h, i, j,). Na dizajner e, kroz
susrete i rad s mnogom pripadnicima tima konano dospje
ti do, recimo, broja 7 (trokut m) to moe biti dizajn
sistema za komunikacioni ureaj koji omoguuje sekre
taricama da rade kod svojih kua. Kao to je prije obja
njeno, sa svrhom da se u cijelosti shvati grananje inte
griranog komprehenzivnog dizajna, potrebno je pokuati
shvatiti sve parametre koji imaju utjecaja na dizajn-proces. Budui da je obuhvaeno toliko mnogo faktora i va
rijabli (mnogo je vie nego to se moe upamtiti), ustano
vio sam da je najjednostavnije rjeenje unijeti ih u dija
gram toka. Grafikon kakav koristimo ja i moji studenti
obino je velika rola smeeg oak papira privrenog
du itave stijene. Na nj su upisani svi mogui aspekti
koji imaju utjecaja na analiziranje dizajna.
275

Dijagram F: Shematski prikaz ponafianja multidisciplinarnog

tima. Prikazan je samo mali dio heksagonalne mree. DIZAJN
PROBLEM: Dizajniranje stolice za sekretarica.

Cikliki pat grape potroaac (trokuti: g, h, j, k):

n ovom sluaja sekretarice koje obavljaju posao.
Intersekclja pnteva raznih disciplina.

Cikliki putevi ostalih grupa koje nisu angairane

I na ovom specifinom problema.

1: toka ulaza dizajnera.

4: meuprostor izmea puta sociologa (u blizini njegova izla
za) i konzultacije s nekom drugom disciplinom, na primjer,
inenjerom proizvodnje.
7: jedno od mnogih moguih nepredvidlvih izlaza za dlzajn-tim.

Nedavno, u toku prvih faza dizajna, igralita za siromanu

etvrt, napravljen je takav dijagram. Neki od faktora koji
su se na njemu pojavili jesu: psiholoke i fizioloke po
276

trebe sudjelovanja, vjebanja i grupnih potreba djece ra

zliitog doba. Koja vrsta nadzornog osoblja bi bila potreb
na i postoji li ona u tom podruju? Koje se vrste opreme
za igralita mogu dizajnirati i napraviti, s kojim sred
stvima, kakvim alatom i postupcima. Kako se moe pri
baviti novac za to. Kakve su bale karakteristike tih mate
rijala uz: (a) izuzetno otre uvjete troenja i upotrebe; (b)
poledice, led, snijeg, olujne kie i pljuskove; (c) produeno
koritenje u razdoblju od 515 godina; (d) opasnosti savija
nja, pucanja, prevrtanja ili loma za vrijeme igre djeteta; (e)
toksine karakteristike raznih materijala i sredstava za
bojenje; (f) perceptivne i psiholoke reakcije djece (razli
ite dobi) na upotrebijene boje; (g) relativnu jednostavnost
brige, odravanje, popravka i zamjena opreme. Takoer
smo ukljuili pitanja u vezi uklapanja igralita u okolno
podruje s determinantama, kao to su: (a) lokacija ulaza
u igralite u odnosu na glavne prometne arterije; (b) broj
ulica koje dijete mora prijei u elji da doe do igralita;
(c) iluminacija igralita nou; (d) pristupanost kuama i
ostalim oblinjim centrima, kao to su jaslice, djeji vrtii,
centri za dnevni boravak itd.
Takoer smo naveli mogue pomone objekte, kao: sani
tarni vor, fontane s pitkom vodom, plivaki bazen, plitki
bazen za malu djecu, telefonske govornice, opremu za prvu
pomo, zaklon za kiu, klupe za starije ljude, zelene povr
ine (nasadi trave, grmlja, drvee i cvijea) itd. Naveli
smo i aktivnosti koja se osim igre moe upranjavti na
ovom terenu, kao to su koncerti na otvorenom, ljetno ki
no ili kazalite za starije ljude; prianje prie i pje
vajmo zajedno za malu djecu; plesovi i atletika za ti
nejdere itd. Morali smo primijeniti i razmatranje o kli
mi: mogu li se dijelovi igralita zalediti za klizanja u toku
zime? Mogu li se neki od breuljaka (koji bi se napravili
buldoerima) iskoristili za sanjkanje i skijanje? Sto je s
problemima drenae za vrijeme olujnih kia i nakon ota
panja snijega u proljee? To su samo neka od podruja
koja smo razmotrili na naem dijagramu.
Dijagram toka funkcionira na vrlo jednostavan nain. Na
brojili smo sve parametre kojih smo se mogli sjetiti (od
kojih su neki navedeni), stavljajui ih u klasifikacije to
su nam se inile najrazumnijima. Na primjer pod aktivno
277

stima moemo nabrojiti: penjanje, skakanje, tranje, kli

zanje, pjevanje, prianje i mnogo drugih stvari. Poto je
sve nabrojeno, poinjemo razvijati veze koje kao da nisu
prije ni postojale. Na prim jer: pod materijalima smo na
veli momarsko platno ili teki kanvas. Njegove su karak
teristike (kad je rastegnuto i poduprto poput membrane)
gipkost i prilina elastinost. To se sada moglo dovesti u
direktnu vezu sa skakanjem i sugerirati nam tram bulinu
slinu konstrukciju. Jedan od najvanijih funkcija dija
grama toka jest da se nove relacije i meusobne veze mo
gu oitati direktno sa zida i da se rjeenje, ili barem smjer
nice za rjeenje, javljaju spontano, bez da su prethodno
svjesno nabrojene. Druga je prednost dijagrama toka da
se nikad ne moe upotpuniti To znai da se nove koncep
cije i nove kategorije mogu dodavati, gotovo beskonano
a da se pri tom neprestano pojavljuju relacije i meusobna
povezanost.
U ovom je stadiju pola dijagrama toka (ili trokut a u
gornjem Dijagramu A) popunjeno. Druga polovica dija
grama toka sastojat e se od dopuna. To jest, tko ima koji
zadatak, kada, kako i do kojeg roka. Ovdje se opet mogu
u beskonanost praviti alternative i dodaci. Cjelokupan
dizajn zadrava dijagram toka na zidu sve dok dizajn-zadatak nije zavren.
Sada moemo napraviti tok zadatka za bilo koji dizajnerski posao:
1. Sastavljanje dizajn-tima u kojem e biti predstavljene
relevantne discipline kao i lanovi grupe potroaa.
2. Izrada primarnog dijagrama toka (samo dio trokuta
a).
3. Stadij istraivanja i pronalaenje injenica.
4. Dovrenje prve polovice dijagrama toka (trokut a).
5. Izrada druge polovice dijagrama toka, (trokut b):
to initi?
6. Individualni ili dualni tim ili tim za dizajn i razvi
janje ideja.
7. Provjeravanje tih oblika u odnosu na ciljeve postav
ljene na dijagramu, korigiranje i dizajna i dijagrama
toka na osnovi tih iskustava dizajna.
278

8. Izrada modela, prototipa, test modela i radnih modela.

9. Testiranje istih od strane relevantne grupe korisnika.
10. Rezultati tih testova ponovno se stavljaju na dijagram
toka.
11. Redizajn, ponovno testiranje i dovrenje dizajn-zadatka, zajedno sa svim potrebnim pisanim izvjetajima,
grafikim prikazima, statistikim podacima ili radnim
nacrtima.
12. Dijagram toka se zatim pohranjuje da bi se iskoristio
kao vodilja u provjeravanju karakteristika dizajnira
ni objekata u radu. Nakon toga se dijagram toka od
lae da bi se koristio za budue dizajn-poslove slinog
karaktera.
Oito je da u stvarnosti dizajn-^proces nikad ne moe sli
jediti tako linearnu i dosljednu putanju kao to je to bio
sluaj u naem primjeru. (Ako nita drugo, neprestano pri
stiu novi podaci istraivanja). Meutim, ovo bi trebalo
dostajati da prui osnovnu predodbu o dijagramu toka
i njegovoj primjeni u dizajnu.
Prisustvovavi simpoziju koji se odravao u Kopenhagenu,
ljeti 1969, u organizaciji Skandinavske studentske dizajn-organizacije (Scandinavian Design Organization SDO),
imao sam zadatak izraditi dio dijagrama koji obuhvaa
opi sluaj, a odnosi se na drutvenu i moralnu odgovor
nost dizajnera i njegov poloaj u profitno orijentiranom
drutvu. To je uistinu obiman posao. Zapravo, itava ova
knjiga se odnosi upravo na tu temu. Meutim, dijagram
toka informacija reproduciran je u knjizi, pa elim pruiti
neka objanjenja. Budui da je simpozij obraivao problem
hendikepiranih ljudi, kolone A i B pokuavaju naglasiti da
su svi ljudi na neki nain hendikepirani, barem u dijelu
svog ivota. U koloni A izdvojena je mala kuica, pojam
sljepoe. Tu je uinjen pokuaj da se pokae kako su
ljudi koji nose samo naoale za korekciju vida, na stano
vit nain hendikepirani na tom podruju. Nabrojeno je 7
od preko 200 optikih smetnji.
Kolona C navodi stvarne potrebe ljudi (samo djelomino
i nepotpuno.) Kolona D, to ljudi ele prazna je iz ra
279

zloga koji e se poslije pojaviti. U koloni navodi se ono

to se ljudim a govori da trebaju ili ele drugim rije
ima, supstitucije koje nae drutvo daje umjesto stvarnih
potreba. Kolona F pokazuje procese koji se koriste za os
tvarenje tih lanih ciljeva, a kolona G nastoji pokazati
samo nekoliko represivnih m jera koje drutvo koristi da
bi sprijeilo postizanje stvarnih ciljeva. Kolona H, pod
nazivom Kako to izmijeniti, navodi sve revolucionarne i
i evolutivne aktivnosti obrazovanja, kreativnosti, drutve
nog planiranja i istraivanja. Povezivanjem se eli poka
zati da su svi ti procesi dizajn. U kolonu I upisano je
bezbroj misli (usputne izreice i slogani) s nadom da e se
dodati i vie. Zanimljivo je da nam upravo veza izmeu
drutvenog planiranja, revolucije, kreativnosti, obrazova
nja, evolucije i istraivanja u koloni H i tih ratrkanih
misli u koloni I omoguuje bolji uvid u kolonu D (to
ljudi ele). Konano, K eli prikazati sastavljanje dizajn-tima, zajedno s nekim specifinim disciplinama koje mu
se moraju dodati. Na krajnjoj desnoj strani grafikona, ve
lika strelica ukazuje na 6 aktivnosti koje e eventualno
tvoriti desnu polovicu (trokut b) dijagrama toka, stvari
koje treba uiniti, odnosno operativnu fazu. Sav socijalno
relevantan, integrirano komprehenzivan dizajn mora biti
operativan to jest, vezan za istinske potrebe ljndi.
Priloen dijagram toka ni izdaleka nije potpun, niti po
broju ulaza, a ak ni po broju povezanosti ili spojeva me
u ulazima koji su prikazani. itaocu je preputeno da se
zabavi dijagramom, da dodaje i otkriva svoje vlastite veze.
Desna polovica je namjerno ostavljena otvorena: kada
bude dovrena, form irat e socijalnu i politiku viziju su
tranjice za drutvo kao i za dizajn koja daleko nadmauje temu ove knjige.
Moe se prigovoriti da je tema ovog specifinog dijagrama
toka preopirna. Ali, dijagrami toka su ipo samoj svojoj
prirodi konstatacija opeg sluaja. Vrlo uska tema bi
postala suvie struna za shvaanje opeg pojma.
Jedan od najopasnijih aspekata vieg obrazovanja u di
zajnu jest neprestano uvjeravanje da je funkcija kole u
tome da omogui studentu da doe do posla, a kad ga je
dnom dobije, treba ga zadrati do kraja ivota. To je u di280

zajmi edukaciju pretvorilo u usko podruje profesionalnog

kolovanja. Veina dananjih mladih ljudi prozrela je
ovu ciniku metodu ovjekovjeivanja bankrotiranog siste
ma. Veina ih vie ne mari da dou u kolu u kojoj e na
uiti vjetinu zaraivanja mase novaca. Oni znaju da e
zaraditi i vode rauna samo o tome na koji e nain za
raditi taj novac. Drugim rijeima, manje su zainteresirani
za vlastiti standard ivota, a vie za nain ivota drugih.
Kada neki od njih pokae interes za zaraivanjem novca,
oni time samo odraavaju nerijeeni strah i nesigurnost
svojih roditelja, svojih profesora i drutva u cjelini. Po
greno je govoriti mladima da je najvanija stvar u i
votu pronai poao. Bitno je kakav je to posao. Za mladog
dizajnera je mnogo bolje da uvee napravi nekoliko dru
tveno vrijednih dizajna, a da makar nekoliko mjeseci pre
ko dana pere sue, nego da svoje znanje i talent stavi na
raspolaganje pogreno usmjerenom sistemu koji razara
ljudsko dostojanstvo.
Neki od mojih studenata su imali potekoe prilikom pronalaenja prvog posla koji ne bi kompromitirao njihova
uvjerenja. Neki su namjerno odbili dobre plae, prilike za
poslenja u industriji koja su osiguravala status, da bi po
traili i pronali posao u klinikama, bolnicama ili u nera
zvijenim regijama za mnogo manja primanja. To im je
bilo prilino teko ali je svake godine sve bolje. Studenti
koji sada poinju studirati dizajn, kad diplomiraju sre
dinom sedamdesetih godina, imat e malo ili gotovo nika
kvih potekoa u obavljanju svrsishodnih poslova. Jer u
svijetu, koji je zaguen bljetavim napravama, koji isto
vremeno ne poduzima nita za istinske potrebe ljudi, razli
itost zadataka postaje najvanija stvar. U svakojn sluaju,
dizajn nije nikad posao; to je nain gledanja na svijet i
mijenjanje svijeta. Druga opasna premisa, koju veina
kola i industrija govori mladima je da poziv dizajnera
prua momentalna status; dizajniranje je moderna pro
fesija. Tu la takoer treba odbaciti.
Meutim, sve ovo je iroka filozofska pozadina. Sto je sa
specifinostima? Sto se moe koristiti u obuavanju studenaita dizajnu?
281

U toku ljeta 1968. sa mnom je na malom finskom otoku

radio multidisciplinam i tim studenata dizajna (pod vod
stvom Yrjo Sotamae, Zoltan Popovi, Barbro Kulvik-Siltavouri d Jorm a Vennola). Oni su izmislili, dizajnirali i na
pravili sloivu, pokretnu prostoriju za djecu sa celebralnom
paralizom. U toj su prostoriji bile igrake, naprave za vje
banje i mnogo razliitih drugih oprema. Sreli smo se u
Helsinkiju nakon to je 8 studenata lanova tim a ve testi
ralo i intervjuiralo djecu. Oni su, takoer, razgovarali s
roditeljima, posjetili klinike, igralita i domove. Ustanovili
su da je malo dla da gotovo nema opreme specijalno naprav
ljene ili izumljene za djeou sa celebralnom paralizom. Ne
ke od igraaka, koje su u upotrebi za vjebu takve djece
u specifinoj motorikoj aktivnosti, nehumane su i barbar
ske. (Bolesna djeca trebaju nauiti da za hvatanje koriste
palac i kaiprst. Prirodni je nagon da umjesto toga koriste
trea tri prsta. Dosad su se vjebe provodile tako da su
im stisnuta ili vezana tri prsta, tako da su ih prisilili da ko
riste samo palac i kaiprst. Nekoliko je igraaka dizajni
rano da pruaju veselje djetetu samo kad ih stisne palcem
i kaiprstom. Na taj se nain moe odbaciti zastarjela me
toda prisilnih ogranienja). Studenti su takoer ustanovili
da su klinike sumorne i dosadne.
N apravili smo dijagram toka d sastali se kao tim uz dvo
jicu vedskih strunjaka za psihologiju i neurofiziologiju
djeteta. Kao tim smo proveli ukupno 12 sati u konstruira
nju dvometanske kocke koja 6e mogla rastaviti na dva di
jela, svaki veliine 2 x 2 x 1 m. Taj modul omoguuje da se
dva dijela kocke lagano prenose iz klinike u kliniku, da se
unose kroz vrata dli prevoze malim kamionima. Kad je jed
nom sloena u klinici (vani ili unutra), kocka predstavlja
prostor za igru visine 2 metra, s dodatnom opremom koja
pokriva podruje od 16 kvadratnih metara. Prostor je svije
tao i ivahan i opremljen je toboganima, penjalkama, plo
hama za puzanje i bezbrojem pojedinanih igraaka. Vrlo
se jednostavno montira i jeftin je. Na prvi prototip kocke
je montiran i kompletiran za 30 sati timskog rada a zatim
testiran sa djecom. Nazvali smo ga CP-1-, kako bi nagla
sili da je to samo jedna u seriji slinih kocaka, od kojih e
se svaka prilagoditi na osnovu testiranja i iskustva s dje
com. Pretpostavili smo da e se eventualno graditi druge
282

kocke (npr. za hidroterapiju, autistiku i retardiranu djecu

itd.) Detaljan opis sa fotografijama moe se nai u asopisu
Industrial Design, studeni 1968.
U toku sijenja 1969. studenti kole za dizajn u Oslu (State
School of Design) radili su sa mnom dva tjedna na pro
jektu prostora za igru u dvoritima starih stambenih zgrada
u centru. U 6 takvih zgrada na jednom ipodruju je stano
valo 70 djece, koja su se mogla igrati samo na opasnim
ulicama, jer su tri dvorita bila zatrpana kantama za smee,
visokim eljeznim ogradama i konopcima za rublje. Stu
denti su poeli intervjuirati stanovnike u mnogim zgra
dama.

Vozilo za rehabilitaciju djece sa slabim rukama i nerazvije

nim ramenima. Dizajnirao Charles Schreiner, student univer
ziteta Purdue.

283

Kroz razgovore s njima, dobili smo mnoge informacije za

na dijagram toka. Stariji ljudi su izjavili da su nezainte
resirani za susrete s novim ljudim a ili za razgovore s nji
ma, ali su se potrudili da pozovu studente u svoje kue na
dvosatni razgovor i da dm pritom serviraju aj s kolaii
ma! Iz odreenih smo razloga osjetili da su ti stariji ljudi
nisu svjesni svojih vlastitih motivacija i da bi mogli ui u
drutvenu grupu. Neki bi moda ak pristali da nadziru
djeju igru. Mlai ljudi su apsolutno bili za izgradnju igra
lita i ponudili su novanu pomo; neki su sa Stidom priz
nali da su previe siromani da bi financijski pomogli.
Znali smo da bi se siromaniji ljudi, Ikoji su navikli da po
mau svojim radom umjesto novanim prilozima, mogli
prije drutveno angairati.
Roditelji su obeali da e podrati rad jer je najblii park
ili igralite udaljeno nekoliko milja. Najmlaa intervjuirana
osoba je bio etverogodinji djeak koji je odmah poeo
viriti 'kroz prozor da ustanovi da li je igralite ve na
pravljeno. Moemo zamisliti da je nastavio gnjaviti svoju
m ajku i susjede, dan za danom, uporno, kao to je to
svojstveno maloj djeci, i da je zapravo on bio nae naj
jae propagandno oruje. Kad su n a naem dijagramu pri
kazani ti raznoliki rezultati intervjua, godinja distribucija
6uneve svjetlosti na terenu, novije metode skladitenja
smea itd., bili smo spremni za poetak s radom.
Studenti su se zgranuli kad su ustanovili da je dvorite
bilo prepuno takora i da su se djeca s njim a igrala, tre
tirajui ih kao ljubimce, poput malih psia. Uvidjeli smo da
e dizajn m orati obuhvatiti vie od igralita, zadirui u
faktore zdravlja i higijene. Zbog drutvene vanosti ovog
projekta, za njega su se zainteresirali studenti arhitekture
i agronomske kole i volonterski pruili pomo, premda
uenici tih kola im aju obino malo, ili gotovo nikakvih
kontakata sa kolom za dizajn.
Moram priznati da su se u poetku studenti zainteresirali
zbog toga to je problem nov. Kasnije su ustanovili da je
angaman u ovoj vrsti drutvenog dizajna mnogo tei od
angamana na kreiranju jo jednog ajnika ili soljenke.
Minogd su se obeshrabrili, a neki i odustali. Unato tome,
krajolik, dizajn i projekt opreme, nacrti i trodimenzionalni
model potencijalnog igralita dovreni su n a vrijeme.
284

Slijedei je korak bdo da se ljudi koji ive u tim stanovima

(ukljuujui odrasle i starije) pozovu da vdde rad kojeg su
obavili studenti. Time se omoguila mobilizacija ljudi, koji
tamo stanuju, da rade sa studentima na ureenju prostora
za igru. Za starije smo ljude predvidjeli klupe i mirne
kutke; jedna prostorija u dvoritu je predviena za pra
onicu rublja s jednim ili dva stroja za pranje rublja, tako
da majke mogu prati rublje, piti kavu, avrljati, paziti na
djecu. Cak i da je to igralite dovreno, poslu ne bi bio
kraj.
Prihvaajui odgovornost to su se umijeali meu ljude
koji tamo stanuju, studenti su istodobno prihvatili mnogo
trajniju odgovornost prema tim istim ljudima. Na studen
tima je da u dvoritu organiziraju prikazivanje filmova,
putujue kazalite, veeri poezije i pjesme u dugim ljetnim
veerima. Angairanjem na takvim poslovima, studenti do
laze u prisniji kontakt i operativnije razumijevanje pro
blema ljudi; istodobno ti ljudi zauzimaju mnogo aktivniju
ulogu u oblikovanju svoje budunosti, stiu vlastiti ponos i
identitet. Sekundarni efekt proizlazi sa samog igralita: nje
gov e evidentan uspjeh nagnati stanovnike ostalih opina
i stambenih blokova na sline akcije.
Na univerzitetu Purdue bavili smo se problemima paraplegine, kvadriplegine, zgrene i ukoene djece. Dizajnirali
smo i napravili itav niz vozila s ugraenim pokretaima
koji omoguavaju zdravu vjebu i trening za takvu djecu.
Studija je pokazala da karakter i opseg njihovih nedosta
taka i sposobnosti uvelike varira. Neki mogu koristiti samo
ruke, samo noge; kod drugih je oduzeta itava lijeva stra
na; nekolicina moe koristiti samo jedan ud. Meutim, u
mnogim je takvim sluajevima vrlo korisno da se vre
vjebe umrtvljenih udova. Svoj toj djeci je zajedniki go
lemi uitak u brzini. Prikazana pomagala su dizajnirana
tako da se mogu staviti u pokret pomou jednog ili vie
ekstremiteta; ostali se vjebaju u tom procesu. Sto se di
jete vie pridrava i vie vjeba, to se bre 'kree. Stoga
uiihair i vjebanje idu ruku pod ruku. Vozila su testirana
na hendikepiranoj djeci i predana lokalnim klinikama.
Dopustite mi da navedem jo jedan primjer dizajna koji
se uspjeno koristi za invalide.
285

Ameriki jug i srednji zapad su uzdu i poprijeko iarani

eljeznikim prugama, s kolodvorima smjetenom obino u
sreditu gradia ili sela. Jedan od projekata koje sam dizaj
nirao sa studentima je obuhvatio 3 vlaka, od kojih bi svaka
sluio specifinoj namjeni. U njiima ibi se nalazilo struno
osoblje, a kompozicija bi se zadravala u malom gradu dva
mjeseca. U jednom od vlakova sa po tri vagona radio bi
obrazovni centar; u ostalim bi bila savjetovalita za trud
nice, optamoloka klinika za izdavanje naoala, klinike za
stomatoloke usluge, iznajmljivala bi se korektivna poma
gala za defekte u porodu ili bi radila u ugroenim pod
rujima kao cento za epidemioloku kontrolu.

Jednostavno pokretljivo vozilo dizajnirano za djeca s celebral

nom oduzetou. I pedale i ruke pokreu vozilo. Kojigod ekstre
m itet djete moe koristiti, bit e dovoljno da pokree vozilo
dok se drugi ekstrem iteti vjebaju. Dizajnirao Charles Lanius,
student univerziteta Purdue.

Jo jedan projekt. Jedan je od naih diplomanata dizajni

rao niz posuda za pilule koje djeca ne mogu otvoriti. Tako
286

bi se spasili ivoti mnoge djece koja umiru u Sjedinjenim

Dravama od trovanja aspirinom, sredstvima za umirenje
ili tabletama za spavanje, mislei da su to bomboni.
Posao koji smo obavili za meksike migrante, radnike na
farmama i bjelce iz dalekih, zemljom siromanih krajeva
istonog Tennesseea i zapadnog dijela Sjeverne Caroline,
bio je za njih neophodno potreban.
Kako Indijanci plemena Navaho, Hopi, Zuni, Mescalero
Apai i drugi smatraju da iz moralnih i religioznih raz
loga moraju imati veliko uee u izgradnji svojih do
mova, te nadalje zbog toga to se sele dva puta godinje
iz zimskog boravita na panjake ljeti, i naitrag, kao i zbog
toga to smatraju da je grijeh ubijati gamad, mi smo pri
stupili izradi nastambe za njihove specifine potrebe. Je
dan od naih diplomanata izumio je majunu nastambu za
njihove specifine potrebe (bliu koncepciji o prostoru
Indijanaca, nego adaptiranoj kui bjelca), koja se potpuno
uklapa u nain ivota Indijanaca. Nastamba je tkana u di
jelovima (tkanje je glavna vjetina Navaho Indijanaca), a
vuna se u procesu tkanja zatiuje sredstvom protiv ga
madi. Ti tkani dijelovi se pune suhom travom ime se po
stie izolacija od ekstremnih promjena temperatura. Neko
liko takvih dijelova se moe spojiti patent-zatvaraem (ta
ko je nastamba odmah gotova) i dobiti zaklon bilo koje e
ljene veliine. Nakon rastvaran ja vrlo se lako moe pre
baciti na lea konja za vrijeme seobe. Sve u svemu, mnogo
je bolje prilagoena teritorijalnim, kulturnim i religioz
nim stajalitima Indijanaca od umotvorina na koje trai
vrijeme Odjel za zdravlje, obrazovanje i socijalno staranje.
Zavravajui ovu kratku listu samo nekoliko naprava i di
zajna, moramo razmotriti to je student time dobio. Oito
je da se angairao u istraivakom radu, radio s timom,
uoavao potrebe ljudi, radio na dijagramu toka i stekao
kroz sve to, nove vjetine i znanja. Ali stvarni sadTaj ue
nja na tim problemima je mnogo vei od toga, on ide od
momentalnog ka permanentnom. Objavljen je cijeli niz
korisnih radnji i steeno iskustvo uenjem, sve na nivou
meusobne povezanosti. Moda je najbolje da ih nabrojim:
1. Student je locirao, identificirao i izolirao problem. Pri
tom se povezao s ostalim pripadnicima multidistiplinarnog
287

tima i angairao na svmsihodnom radnom iskustvu s gru

pom potroaa ije su mu postojanje i potrebe dotad bile
nepoznate.
2. Svojim je radom uspio uvjeriti ljude da e im razumno
prim ijenjen dizajn pomoi. Barem je djelomino zadovoljio
njihove potrebe.
3. Suraujui i pomaui grupi, on je otkrio:
a) potrebe grupe u odnosu na drutvo.
b) pomanjkanje m an ja od strane drutva, koje se odnosi
na potrebe grupe, pa ak i na samo postojanje grupe.
c) ciniku indiferentnost dravne uprave i industrijskih
krugova prem a najosnovnijim potrebama ljudi.
d) nemogunost opstanka tradicionalnog pojma dizajniraj
kako jest- u odnosu na rjeavanje osnovnih drutvenih
problema.
e) postojanje metoda i disciplina koje omoguavaju da 6e
na ovim potrebama razumno radi.
f) oiti nedostatak kolovanja i prakse u tom, najvanijem,
podruju dizajna.
4. On se anagairao n a poslu koji prua zadovoljstvo; ni
kad se vie nee moi angairati na dizajnu koji je usmje
ren na dobar ukus. Kad je jednom iskusio ovu vrstu
posla, uvijek e se poslije toga osjeati pomalo postien,
ako bude dizajnirao zgodan seksi-toster.
U vijek e se poslije toga osjeati postien, ako bude di
zajnirao zgodan sek si-toster. . .

12

dizajn u borbi za
opstanak i borba
za opstanak
pomou dizajna
to moemo
uiniti?
Neki ljudi gledaju stvari kakve jesu i pitaju
zato?
Ja sanjam o stvarima koje nikada nosu postojale
i kaem, zato ne?

robert f. kennedy

PONAVLJAM: Dizajn je osnova svih ljudskih aktivnosti.

Planiranje i modeliranje bilo koje radnje usmjerene na
eljeni, predvidivi cilj predstavlja ddzajm-proces. Svaki po19 Papanek: Dizajn za stvarni svijet*

289

kuaj da se dizajn izdvoji, da se pretvori u stvar za sebe,

oprean je inherentnoj vrijednosti dizajna kao primame,
osnovne m atrice ivota.
Integrirani dizajn je sveobuhvatan: on pokuava uzeti u
razm atranje sve faktore i modulacije koje uestvuju u pro
cesu donoenja odluke. Integrirani komprehenzivni dizajn
je anticipatoran. On pokuava sagledati trendove u cje
lini, kontinuirano pokuavajui ekstrapolirati postojee po
datke i intrapoliratd dh u scenarij budunosti koji konstru
ira. Integrirani, sveobuhvatni, anticipatoran dizajn je in
planiranja i oblikovanja koji se vri kroz sve razliite dis
cipline, in koji se vri n a interdisciplinarnom podruju. U
metalurgiji na graninim podrujima izmeu kristala i me
tala dolazi pod pritiskom do akoije. Upravo ta nesavrenstva nam omoguuju da mehaniki oblikujemo i deformira
mo materijale. Geolozi nam kau da se velike promjene
n a Zemlji odvijaju na mjestima graninih linija sila. Tu
morski valovi udaraju u obalu i raspruju se u bezbroj
pravaca. Brusai dijam anata reu du napuklina, kiparsko
dlijetlo slijedi poredak zrnaca, a prirodnjak prouava rub
na kojemu se spajaju uma i livada. Osnovna preokupacija
arhitekta je spajanje zgrade sa zemljom, industrijski dizaj
ner je zaokupljen glatkom translacijom izmeu radne povr
ine i ruice alata, kao i s drugim meuprostorom, prista
janjem alata i ruke. Putnici se oito relaksiraju nakon
onog djelia sekunde kada se avion odlijepio od zemlje, a
na svakoj navigacionoj karti oceana ima tisue morskih
grebena i obalnih linija. Mi vodimo bitke preko simboli
nih crta koje vuemo po karti d nalazimo da najjaa ivotna
iskustva prelaze granine prostore ivota d smrti, naa apo
teoza je seksualni akt: krajnji sukob izmeu granica.
Upravo se na granici razliitih tehnika ili disoiplina stvara
veina novih otkria, dolazi do najjae akcije. Kad se pri
silno uspostavi kontakt izmeu dva razliita podruja zna
nja, moe nastati potpuno nova nauka, kao to smo vidjeli
u prijanjem poglavlju o biomici. Frederick J. Teggart, his
toriar, kae da je do velikog napretka ovjeanstva dola
zilo, ne 6amo uslijed gomilanja, spajanja ili stjecanja posve
razliitih ideja, ve zbog nastajanja odreenog tipa men
talne aktivnosti koja proizlazi iz suprotnosti razliitih sis
tema ideja-.
290

Akceleracija, promjena d akceleraoija same promjene pro

izlaze iz susreta struktura ili sistema na njihovim rubovima.
Dananji mladi ljudi su to intuitivno osjetili: njihovo je
ponovljeno koritenje konfrontacija simbolina, utjelo
vljena ilustracija ove injenice.
Ali sama priroda dizajn-tima uspijeva stvoriti takve kon
frontacije, budui da je i sama stvorena od meuprostora.
Dizajn-tim je komponiran tako da udruuje ideje mnogih
razliitih disciplina koje se odnose na probleme to trebaju
rjeenje, kao d da trai probleme kojima je potrebno po
novno razmatranje. Njegov je zadatak da provede istrai
vanje usmjereno na otkrivanje stvarnih potreba i da po
novno oblikuje okolinu, alat i nain na koji dh promatramo.
Trenutno je vrlo moderno zabrinjavati se zbog prispjea
kompjutorske ere. Iako sve vea upotreba kompjutora raz
dvaja ljude na dva Strogo oprena tabora, esto se zanema
ruje injenica da su stavovi obiju stranaka u osnovi nega
tivni. Prva grupa u kompjutorima vidi prijetnju organizi
ranom radu, standardnom 40-satnom radnom tjednu i puri
tanskoj etici rada i u tome nalazi mnoge razloge za duboku
sumnju i strah. Druga grupa, premda shvaa da kompju
tor napokon moe pomoi izbacivanju mukotrpnog i napor
nog posla i da je fiziki rad ekvivalentan monotonom, ru
tinskom intelektualnom radu, takoer ima negativan po
gled na budunost. Ovdje se opasnost ogleda u masovnoj
dokolici. Anegdota u treem poglavlju o Pietu Modrianu,
koji je slikao kao da je kompjutor, ilustrira specifian strah
kojega pokazuju umjetnici kada su suoeni sa strojevima
za obradu podataka.
Ali, kao to kae otrcana fraza, -Priroda se gnua vaku
uma. Budui da kompjutori preuzimaju (ili im mi prepu
tamo) sve vei broj onih aktivnosti koje smo dosad sma
trali intelektualnim ali koje su zapravo puka monoto
nija morat e se pojaviti nova podruja angamana.
Upravo tu, na spojnici kompjutoriziranog rada i ljudske
dokolice*, lociran je dizajn-tim.
U svijetu u kojem e poljoprivredne i industrijske po
slove sve vie obavljati auitomatizirane tvornice, u kojem
5e vei dio rutinskog nadzora, kontrole i raunanja obav
ljati kompjutori, rad dizajn-tima (istraivanje, drutveno
291

planiranje, kreativna inovacija) je jedina osmiljena i isto*

dobno teka aktivnost koja ovjeku preostaje. Neizbjeno
je da e posao dizajnera bita da pomognu postavljati odljeve
itavog drutva.
Drutveni povjesniari nam kau da se neugodna situacija
ovjeka dvadesetog stoljea pouzdano moe pripisati otkri
ima petorice ljudi: Kopernika, Malthusa, Darwina, Marxa
i Freuda. Ali su samo u posljednjih 5 do 10 godina granini
prostori izmeu sociologije i biologije, izmeu psihologije
i antropologije, izmeu arheologije i medicine rezultirali
potpuno novim spoznajama o uvjetima ivota. Deset novih
knjiga The Territorial Imperative (Teritorijalni impera
tiv) Roberta Ardreya, The Environment Game* (Igra oko
lina) Nigela Caldera, The Hidden Dimension* (Skrivena
dimenzija) Edwarda T. Halla, The Ghost in th e Machine*
(Duh u maini) A rthura Koestlera, Education and Ecstasy*
(Obrazovanje i ekstaze) Georga B. Leonarda, On Aggresion (O agresiji) Konrada Lorenza, The Naked Ape (Go
li majmun) Desmonda Morrisa, Plundring, Swalt, Forgiftning Hansa Palmstierna, The Biological Time Bomb (Bi
oloke tempirane bombe) Gordona R attray Taylora, A Sign
for Cain (Znak za Kaina) Frederica W erthama i Opera
ting Manual for Spaceship Earth* (Prirunik za rukovanje
svemirskim brodom Zemlja) R. Buckminstera Fullera od
kojih su sve izale u posljednjih nekoliko godina, ponovno
su definirale odnos ovjeka prema ovjeku i prema njego
voj okolini na nove, uzbudljive naine. Meusobna se ovis
nost razliitih disciplina najbolje moe ilustrirati priom
koju Bucky Fuller rado pria:
U posljednjem desetljeu naunim su krugovima prezen
tirana dva vana izvjetaja, jedan antropoloki i drugi bio
loki. Oba istraivaa radila su potpuno neovisno. Sluajno
sam imao prilike vidjeti oba izvjetaja. Bioloki je razma
trao bioloke vrste koje izumiru. Antropoloki je razmatrao
sva ljudska plemena koja izumiru. Oba istraivaa su poku
ali pronai uzroke izumiranja. Obojica su posve neovisno
jedan o drugome doli do istog uzroka izumiranje je po
sljedica prevelike specijalizacije. Budui d a postajete sve
vie i vie specijalizirani vi irite specijalizaciju. To je
organska osobina. Cim to postanete, vi iskorjenjujete opu
adaptibilnost.
292

ovjek je generalist. Tek njegove ekstenzije (alatima u pro

storu) koje su dizajnirane, pomau mu da ostvari specijali
zaciju. A pogrenim dizajnom tih alata i prostora, esto
postiemo zatvoreni krug povratnog djelovanja i za uzvrat
alati i prostori pogaaju ljude i grupe na nain koji ih pre
tvara u permanentne speoijaliste. Potencijal bilo kojeg ure
aja, alata ili prostora moe se prouiti prije nego to je
konstruiran i proizveden. Zapravo, kompjutori nam sada
pruaju mogunost da napravimo matematske modele pro
cesa, interakcije i sistema i da ih prethodno prouimo. Ne
davna dostignua u drutvenim nauk ama omoguavaju iri
uvid u ono to je drutveno korisno.
Tisuama godina su se filozofi i umjetnici sporili oko po
trebe za ljepotom* ili estetskim vrijednostima u stvarima
koje koristimo i s kojima ivimo. ovjek samo treba pogle
dati kroz prozor, a dovoljno je pogledati i u svoju vlastitu
6obu pa da vidi kamo nas je dovela ta preokupacija s iz
gledom stvari: Svijet je ruan, ali niti ne funkcionira
dobro!*. U svijetu koji je gotovo pokleknuo zbog pokva
rene elje, preokupacija za uljepavanjem stvari je zlo
in protiv ovjeanstva. Ali kako smo vidjeli u kompleksu
funkcija u prvom poglavlju, ovjeku su potrebne strukture
i naprave koje nisu strogo jednonamjenske.
Oduevljenje, ravnotea a onaj ugodni sklad proporcija koje
projektiramo u svijet, predstavljaju nae psiholoke potre
be; ne samo bie savreno poput ovjeka, ve i nii rodovi,
takoer, izgleda, imaju potrebu za estetsko i asocijativno
obogaenje. Ovdje je opis tog mehanizma meu pticama
kako ga je citirao vodei filozof prirodoslovac:
Svatko zna da veina ptica gradi kue, i ito vrlo uspjeno.
Iako nisu umjetnika djela, njihova su gnijezda pomno i
vjeto izraena. Ptica kroja stavlja materijal za gnijezdo
unutar velikog lista ije rubove zatim uiva. Junoamerika
ptica fumarius, teka manje od 90 grama, gradi gnijezdo
od uplje grude zemlje koju privruje na granu i koje
tei izmeu 3 i 5 kg. U Australiji ptica pjevica pravi du
gako visee gnijezdo i paukovom mreom ga privruje
na strop peine, reakcija pauka jo nije poznata. Na Malajskom arhipelagu dugonoge ptice (megapodiidae) grade
umjetne inkubatore od vegetacije mijeane s pijeskom ko

ja .postepeno trune i zagrijava jaja. Same ptice nisu velike

kao obine ptice, ali njihova gnijezda mogu biiti 240 cm
visoka d 720 cm u promjeru, sastavljena od pet tona ma
terijala koji je sakupljen u radij.usu od nekoliko stotina
metara. Lastavica gradi urednu analu kuicu od ilovae s
ulaznim vratima. Za jednostavno gnijezdo crvenperke po
trebno je est stotina pojedinanih letova po materijal.
Meutim, neke ptice grade jednostavno i za estetske efekte.
Ptilonorhynchidae iz A ustralije d Nove Gvineje dugaka je
izmeu 20 i 38 cm i prilino nalik naem djetHu, samo to
je mnogo ljepe odjevena. Njihov nain gradnje je jedno
stavan. Mujacima u umi prave istinu n a ijim rubovima
grade pomno ureene sjenice od trave d lia. Na istinu i
u sjenice postavljaju paljivo odabrane i grupirane dekoraracije: glavice plavog cvijea, koljke ili svjetlee predmete,
komadie stakla, ahure municije pa ak i staklene oi.
Znanstvenik koji ih je detaljno prouavao, A. J. Marshall,
tvrdi da je to nain seksualnog isticanja s namjerom da se
privue mala enka, da se oznai vlastiti teritorij svakog
pojedinog mujaka i da se napravi odgovarajua pozornica
na kojoj e pokazivati svoje perje i majstorske poze. Ipak,
Marshall priznaje da ptice izgleda uivaju u svojim sjenici
ma, njihove graevine prevladavaju puku funkcionalnost i
u dekoriran ju svojih sjenica ove ptice pokazuju vrlo nagla
eno razlikovanje koje se moe pripisati samo estetskom
izboru. Jedan je ameriki kolekcionar u Novoj Gvineji pro
lazio kroz dunglu ne razmiljajui o toj vrsti ptica i ni
kada nije vidio neku od njihovih graevina. Odjednom je
naiao na mjesto gdje je bunje bilo uredno odstranjeno na
prostoru od oko jednog kvadratnog m etra s otvorom visine
30 cm. Ta neobina graevina nalazila se suelice istom
prostoru. Dojam tratine ispred kuice pojaavalo je neko
liko lij eha cvijea ili voa. Odmah ispred vrati ju bila je
uredna lijeha utog voa. Dalje, na istini bila je lijeha
plavog voa. Na jednoj strani bilo je deset svjee ubranih
cvjetova. Kasnije je ovaj istraiva ugledao arhitektu
kako se vraa u svoju sjenicu. Kada je opazio nemarno
baenu ibicu na sredinu njegove istine, dostakutao je,
podigao ibicu i visoko uzdigavi glavu izbacio je sa istine.
Zatim je istraiva sakupio nekoliko ruiastih i utih cvje
tova i jednu crvenu orhideju i stavio ih na istinu. Uskoro
294

se ptica vratila i poletjela pravo prema novim cvjetovima.

Sakupila je sve ute i bacila ih u stranu. Zatim je nakon
kratkog kolebanja uklonila ruiaste. Napokon je podigla
orhideju, neko je vrijeme nosila od jedne do druge hrpice
svojih dekoracija, dok nije pronala jednu gdje bi se zgod
no uklopila.
Zvui li ovo nevjerojatno? O ovim pticama postoje podaci
koji to daleko nadmauju. Nakon to je mujak dovrio
svoju sjenicu, on je mora uvati, jer ako odleti o potragu
za hranom mujak suparnik e razruiti njegovu sjenicu i
ukrasti njegove dekoracije. Neke vrste ne samo da dekori
raju svoje sjenice, ve ih i boje s obojenom vonom pul
pom, ugljenim prahom od izgorjelih klada i (u blizini kua
u Australiji) ukradenim plavilom. Ako cvijet na lijehama
uvene on se odmah uklanja, a ako se umijea ljudsko bie,
posljedice njegova mijeanja se ispravljaju. Jedan promat
ra je sa sjenice uzeo malo mahovine i objesio je podalje u
umi. Mujak je uvijek ljutito vraao mahovinu. A zatim
je isti taj promatra proveo eksperiment koji mogu nazvati
jedino brutalnim. Zapalio je tri sjenice. Svaki puta je mu
jak poletio na drvo i sjeo na granu u blizini plamtee sje
nice, njegova lijepa glava je bila pognuta, a krila oputena
kao da tuguje nad lomaom. O Nauko, kakvi se zloini ine
u tvoje rim e!.19
Provedeni su mnogi kontrolirani eksperimenti da bi se po
kazala vanost estetski obogaenih prostora. Studija koju
je nedavno objavio profesor David Krech na univerzitetu
u Berkeleyu prua mnotvo saznanja. Krech je sakupio
dvije grupe laboratorijskih takora. Jedna grupa se uzga
jala u depriviranoj okolini, slino uvjetima pod kojima
ljudi ive u amerikim siromanim etvrtima i getima. ta
kori su bili natrpani, sanitarnih uvjeta nije bilo, hrana je
bila jednolina i oskudna. Njihovi su kavezi bili u nepre
stanom mraku, a kretavi neodreeni zvukovi daleko pre
visokog nivoa su ih smetali i za vrijeme spavanja i dok su
' Potekoe s pisanjem knjige u mnogim dijelovima svijeta su u tome
Sto izvorni m aterijal ponekad nestaje. OpSlrnu 1 simpatinu studiju o
gore navedenim pticama jednostavno sam morao uvrstiti. Ali, knjiga
iz koje je citat Izvaen netragom Je nestala. Da 11 Je otplovila lz Vikena
prema Danskoj Ili Je zaboravljena nakon predstave s lutkama u Ubudu
(Bali) malo Je vano: ostaje injenica da bih elio obavijestiti autora 1
zatraiti njegovo doputenje da objavim citat, ali Je to vrlo teko bu
dui da ne znam ni autora ni naslov knjige, (opaska autora)

295

bili 'budni. Druga grupa ivotinja je uzgajna u obogaenoj

okolini. Ovdje su boje, graa i m aterijali odabrani s veli
kom panjom. Vitaminima obogaene hrane i vode je bilo
u izobilju, a postavljen je i veliki prostor za obiteljsko gru
piranje. U njihovu nastambu je putena tiha i ugodna mu
zika, a promjenljivo svjetlo i boje su jo vie uljepavale
okolinu.
Rezultat ovog eksperimenta je pokazao da su pripadnici
druge o b o g a e n e grupe imali vei kapacitet za uenje,
bri mentalni razvoj, veu fleksibilnost i adaptibilnost na
nov stimulans i daleko bolju memoriju. Oni su takoer
odrali vei mentalni kapacitet do starosti. Zapravo ak
i njihova mladuand, uzgajana pod normalnim laboratorij
skim uvjetima, pokazuje veliku prednost pred mladunadi
depriviranih takora koja je takoer uzgajana u stan
dardnim uvjetima. Seciranje je pokazalo da je cerebralni
korteks kod obogaenih takora (dio mozga zaduen za
bogat tok asocijacija) bio vei, tei i vitiastiji.
Kada je ovaj eksperiment ponovljen, uz iste uvjete okoline
ali uz identine koliine vode i identinu kvalitetu hrane
za obje grupe takora, rezultati su bili gotovo istovetni s
rezultatima prvog eksperimenta. U oba se sluaja kod ta
kora koji su ivjeli u obogaenoj okolini razvijala velika
koncentracija vanog encema u mozgu neophodnog za raz
voj modanog tkiva. Eksperiment je jasno pokazao da sa
ma okolina i njezina povezanost sa takorima moe pro
mijeniti osnovnu strukturu mozga.
Iako se takvi eksperimenti ne mogu provoditi na ljudima,
geta, sirotinjske etvrti, centri za brigu o djeci, djeji vr
tii, kole za malu djecu i zapravo veina kola pred
stavljaju okolinu u koju su smjeteni deprivirani takori.
Veina roditelja (smatrajui da su kole samo stalna agen
cija za uvanje djece) nikada ne postavlja pitanje da Ii
uitelji liavaju njihovu djecu potencijalnog modanog
tkiva!
Zapravo moe se rei da deprivirana okolina egzistira (za
ljudska bia) u preko 90 posto svijeta. U posljednjih 25 go
dina okoline su koje je ovjek stvorio poele poprimati ka
rakteristiku prirodne ekologije: one se meusobno povezu
ju, reagiraju na korisnika i samoregeneriraju. itavo
296

ovjeanstvo se uklapa u tu novu ekologiju, a da pri tom

nitko ne razmilja o tome kako bioloki mehanizam reagira
kad ga se odvaja dz jedne nastambe i prisilom tjera da
egzistira u drugoj. Dovoljno je da pogledamo u nae zoolo
ke vrtove. ..
Branitelji postojeih kola i sirotinjskih etvrti (a to su
obino isti ljudi) esto objanjavaju da je ivot okrutan i
otar, da je egzistencija kontinuirana bitka u kojoj jai
odnosi pobjedu i da se mladi ljudi ue da budu jaki kako
bi lake mogli preivjeti u opakom svijetu. Mi smo u sva
kom sluaju uspjeli uz pomo dvije tisue godina starog
kranskog moraliziranja i propovijedanja uiniti ivot ok
rutnim. Ali, s uvoenjem vie slobodnog vremena i per
spektivom bogatstva za sve, ivot e sigurno poprimiti kva
litete radosti, osjeanja, jednostavnosti, kreativnosti, ko
munikacije, empatije, neuvjetovane ljubavi i prenosne ek
staze. Koncepcija da e jai uvijek trijumfirati nad slabi
jima ( ... izma e uvijek stajati nad tvojom glavom . .. )
bazira se djelomino na perverziji Darwinove teorije o po
stanku vrsta i preivljavanje najsposobnijih, kako je to
svjesno krivo interpretirala jaajua kapitalistika klasa
krajem 19. stoljea u Engleskoj i Americi. Djelomino to
proizlazi od postavke da nema dovoljno za sve, to je
sve do nedavno bala historijska injenica. Ali je injenino
stanje da ima vie nego dovoljno za sve, samo ako se pra
vilno planira, distribuira i konzumira. Postoji jo jedna za
bluda u koncepciji kole kao sredstva ovravanja u borbi
protiv ivotnih opasnosti.
Prema dru M. W. Sullivanu, citiranom u knjizi Education
and Ecstasy Georgea Leonarda, za vrijeme drugog svjet
skog rata pripadnici su mornarikih trupa Sjedinjenih Dr
ava, koji su se borili u Junom Pacifiku, bili izloeni najnepodnoljivijim uvjetima. Klima, vegetacija i divlja zvje
rad uinili su im ivot nepodnoljivim, dodatne opasnosti
borbe i zaraznih bolesti bile su nepojmljive. Studija je po
kazala da su ljudi koji su potjecali iz depriviranih okolina,
drugim rijeima ojaani za ivot, prvi pokleknuli. Marinci
koji su potjecali iz bogatijih i mirnijih sredina, lake su izdrald razorno djelovanje okoline i neprijateljsku aktivnost.
Isto iskustvo istie d r Bruno Bettelheim za zatoenike na
cistikih koncentracionih logora, to se pokazalo istinitim
297

i kod zarobljenih amerikih vojnika za vrijeme Korejskog

rata (knjiga kn Every W ar But One od Eugene KAncaida
objavljena u izdanju Nortona 1959).
U svijetu koji se dramatino m ijenja i u drutvu koje se
drui boji promjene i koje svoju mlade obrazuje u
smjeru uih podruja specijalizacije, integrirani, sveobu
hvatni, anticipaitonni dizajner je predani sintetiar. Drutvo
koje je postalo preglomazno i suvie kompleksno da bi
shvatilo sebe ili reagiralo na nove dogaaje, esto je nes
vjesno promjena koje se u njemu zbivaju. Stoga, iako je
velik publicitet dat podacima da vie od polovice svih da
nas ivih ljudi ima m anje od petnaest godina, da ve danas
Kina ima vie djece ispod 10 godina od ukupnog stanov
nitva Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Drava zajedno, na
te injenice svijet nije relevantno reagirao. Danas u Sje
dinjenim Dravama ima vie studenata koleda nego poljo
privrednika. Pa ipak jo su uvijek na snazi pretjerano ve
likodune novane potpore za amerike farmere (iz vre
mena kad su poljoprivredni radnici sainjavali 98 posto sta
novnitva, umjesto dananjih 7 posto). Policija rastjerava
studente sa suzavcem i pendrecima. Buckminster Fuller
primjeuje: Svako se dijete danas raa uz m anju neinformiranost. Ubrzano poveanje opeg stupnja obrazovanja
znatnog dijela stanovnitva neizbjeno e utjecati na nae
sisteme. Sila je uinila mnogo, i u kolama i van njih, da
sprijei mlade ljude da shvate svoju mo i da ih odvrati od
ispunjenja njihovih mogunosti. Jedno je rjeenje rat.
Otprilike svakih 20 godina m i odbacujemo jednu genera
ciju naslinim i skupim nainom da bi nas uskoro vie za
brinuo troak nego odbacivanje (Michael Innes). A na uni
verzitetima uimo uske, specijalizirane profesionalne vje
tine (s naglaskom na zaradu za ivot) govorei u prazno
da obrazujemo kompletnog ovjeka (da bismo potpomogli
naune vjetine i pretvorili studente u kompletne potro
ae).
injenica je da smo gotovo svi mi toliko zaraeni propa
gandom i profitnim sistemom da vie nismo u stanju nor
malno razmiljati. U toku ljeta 1969. kada je vedska vlada
zatraila od farmaceutske industrije 10 posto dobitka, vo
dee tokholmske novine su pritisnule dugme za uzbunu
upozoravajui bude li vedska industrija lijekova naciona298

lizLrana, onda e ona proizvoditi samo ono to je potreb

no. Mada apsurdna, ova je postavka dobro prihvaena. Jer
danas se u industrijskim krugovima vei dio istraivanja ne
bavi proizvodnjom za otkrivene potrebe, ve je usmjeren
da propagandom natjera ljude da ele ono to je proizve
deno. Kad bi industrija u svim zemljama proizvodila samo
ono to je potrebno, budunost bi zaista bila svijetla.
Meutim, pripadnici profesije industrijskog dizajna i dalje
pruaju podrku i, zapravo, vode sistem usmjeren na pro
fit. David Chapman je vlasnik i direktor jedne od najveih
dizajn-tvrtki u Sjedinjenim Dravama. On je lan uprav
nog odbora Drutva industrijskih dizajnera Amerike, iza
bran je za poasnog lana i Kraljevskog udruenja u En
gleskoj i Meunarodnog instituta za umjetnost u Lindau,
Njemaka. Evo to su po njegovom miljenju20 prave po
trebe trita:
^Trite poklona je jo jedno golemo podruje. U 1966, is
kljuujui boine poklone, 90 milijuna ljudi je primilo 107
milijuna poklona. Preko 40 posto pribora za stol su pokloni
iako ih nitko ne pakuje i ne dizajnira kao poklone. Oni su
dizajnirani sa tvrdokornom slutnjom da su namijenjeni za
rad. Pa, i jesu ali tko jo treba mjealicu? (podvukao
Chapman).
On nastavlja pomalo prezrivo govoriti o tritu koje, na
alost, jo ne postoji:
U Sjedinjenim Dravama ima 35 milijuna kunih ivoti
nja. Njihovi vlasnici troe na njih 300 milijuna dolara go
dinje za posebnu hranu, ali samo 35 milijuna dolara go
dinje na odjeu za svoje ljubimce. Nitko jo nije vlasniku
ponudio nita za njegovog Flokija. Ovratnici od kanadske
lisice se vjerojatno mogu nabaviti u Neiman-Marcusu, ali u
Americi takve robe jednostavno nema.
Gospodin Chapman takoer govori o ivenim namirnicama
u Sjedinjenim Dravama. Nakon to je objasnio da je ku
hinja izumrla i da je kuhinjski posao stvar prolosti, on
napominje da emo svi mi jesti televizijske rukove. Me
U izvjefitaju objavljenom od Amerikog Instituta za elik i eljezo,
str. 4s. (opaska autora)

299

utim dodaje u znak ohrabren ja: Mama moe dodati mrviak metvice ili malo serija isto iz enskih, psiholokih po
buda.
Dizajneri jo m oraju mnogo toga nauiti i o drutvenom
utjecaju na proizvode i (trita, nastavlja i dodaje, ima 75
milijuna Amerikanaca iznad 45 godina od toga 25 mili
juna iznad 65. Oni imaju um jetna zubala, eluane smetnje
i sline stvari. To je itavo jedno novo trite, a osim toga
imaju masu para da troe za stvari koje ele, (podvukao
V. P.). Ispitavi na taj nain probleme prehrane starijih,
bolesnih i siromanih (!), gospoin Chapman s trijumfom
zakljuuje:
Na prim jer, cijena novog automobila je nedavno bila
2.500 dolara, ali s dodatnim asortimanom automobil stoji
4.200 dolara. Kome jo trebaju pneumatici s ukrasnim bije
lim rubom? Oni ne traju dulje, nego ljepe izgledaju. Mo
gue je da krivo ocijenimo stvora s kojim imamo posla. U
osnovi to je stvor koji trai potpuni ugoaj.
Kad gospodin Chapman upotrebljava rije kao stvor, on
aludira na mene i vas: potroae, klijente, svoju publiku.
Historijska napomena: Zbog mnogih uvredljivih pisama,
telefonskih poziva, pa ak i jednog telegrama, koje sam ne
kada primao, u kojem me optuuju da sam izmislio gospo
dina Chapmana i gore navedene citate, elio bih napome
nuti da David Chapman uistinu postoji, da je on uistinu
lan Drutva industrijskih dizajnera Amerike, da je po
asni lan mnogih meunarodnih udruenja dizajnera i
vrlo potovani predstavnik estabilishmenta amerikog di
zajna. tovie, gospodin Chapman nije sarkastian ni u jed
nom od navedenih komentara, zapravo on se potrudio da
da ih objavi u brouri pod nazivom Seminar dizajna, dok
je njegov ured poslao na stotine prim jeraka te broure ko
legama dizajnerima i studentima.
Zapravo, njegove su primjedbe, ako nita drugo, mnogo
umjerenije od primjedaba ostalih iz tog podruja. Mnogo
ekstremniji stavovi dominiraju u dizajnerskim drutvima,
neprofesionalnim skupovima i to je jo gore, u veini ame
rikih kola za dizajn. Bez stida je industrijski dizajn u
Americi prihvatio ulogu svodnika na raun velikih poslova.
300

Da ironija bude vea, veina hitova i perfektnih poslo

va, za koju se vezuju i oduevljeno grabi veina studenata
industrijskog dizajna u Sjedinjenim Dravama, sticanjem
okolnosti obavlja se za vrane amerike tvrtke ija je poli
tika i praksa daleko od progresivne kada je u pitanju po
tovanje interesa javnosti openito i ljudskih potreba za
jeftinim, ekoloki opravdanim21 i estetski ugodnim proizvo
dima. Zapravo, mnoge su amerike divovske korporacije
umijeane u sudske sporove s vladom, pod optubom za
prekraje propisa ili zbog parnica u vezi proizvoda. Meu
tim, ako netko i uspije na sudu izvojevati osudu takvih
kompanija, kazne su vrlo esto apsurdno niske. Drugim
rijeima, uei industrijski dizajn onako kako mi to inimo,
mi pripremamo mlade ljude da potpomognu i podupru
ljude koji nisu u stanju da cijene ak ni minimalne norme
koje nae zakonodavstvo tako blago namee.
Evo jednog primjera: u proljee 1970. pred Vrhovnim
sudom nale su se tri automobilske tvrtke. One su optu
ene da su se udruile kako 17 godina ne bi dale na tr
ite ureaje protiv zagaivanja. Tri tvrtke su to priznale.
Meutim, zamolile su sud da ih oslobodi kazne, a one e
se za uzvrat vie truditi (!), vjerojatno slijedeih 17 godina.
Sretna je okolnost injenica da mnogi mladi ljudi koji da
nas studiraju dizajn ne ele vie biti hranjeni kaom koju
im kole tako spremno daju. Kao to je Bili Blau sugeri
rao u asopisu Fortune prije nekoliko godina, ova staro
modna uloga dizajna polagano izumire. Ako nabrojimo ne
koliko proizvoda nove generacije, koje moemo na tritu
oekivati najkasnije kroz slijedee godine a ako nadalje tu
listu ograniimo samo na proizvode koji e sluiti samo Za
padnom svijetu, nai emo:
Hovercraft
Jednotrane sistem e

Minijaturne kompaktne elektrine automobile

Individualna vozila na baterijski pogon koja su prenosiva
Automatiziran promet
11 30. lipnja 1970, kada su tvrtke koje zagauju okolinu trebale PodnJJett
Izvjetaje Federalnoj vladi to Je uinilo samo 50 od procjenjenlh 80.000
turtlcL (opaska autora)

301

Kompjutorizirani ureaji za postavljanje dijagnoze

Televizijski telefoni
Kuni term inali za prikljuak kompjutora
Obrazovanje preko televizije i strojevi za uenje
Sistemi proizvodnje osloboeni zagaivanja
iroka prim jena bio-razgradivih materijala
Utjecaj tih novih proizvoda bit e sasvim zastarjele promet
nice, tvornice automobila, kole, univerziteti, kue, tvornice,
bolnice, izdavai novina, asopisa i knjiga, robne kue, far
me, eljezniki sistemi itd. Nije teko naslutiti zbog ega
se velike kompanije boje promjena koje mogu izbaciti nji
hova postrojenja i proizvode na koje smo navikli.
Paralelno s porastom veliine tvornica i industrijskih kom
binata, porastom kompleksnosti i investicionog kapitala, ra
ste i njihova opozicija prema inovacijama. Promjene u si
stemu, zamjene samog sistema ili pojedinih njegovih dije
lova postaju vrlo skupe za razmatranje, a jo tee za uvo
enje. Stoga se ne moe oekivati da e velike tvrtke ili
vojni industrijski kompleks (ili pitomi, zarobljeni dizajneri
koji za njih rade) inicirati nove smjernice promjena: to e
uiniti samo dizajn-tim.
Da bi se proveo maksimalno efikasan posao, morat e se
provesti mnogo istraivakog rada. Potrebno je postaviti
mnoga pitanja (veina ih je po karakteru nadnacionalna).
Sve su to prilino krupna pitanja:
to je idealan drutveni sistem? (To e zahtijevati sloenu
studiju razliitih drutvenih organizacija kao to su Indi
janci s amerikih ravni, Mundugumora iz bazena Lower
Sepik River, sveenike kulture Ina, Maya, Toltec Aztec
Indijanaca, Pueblo kulture Hopija, drutvenu strukturu koja
okruuje sveeniku boicu u Kreti, gortaka Arapeshe,
brigu o djeci u Periklovoj Grkoj, Samoe iz kasnog devet
naestog stoljea, nacistiku Njemaku i suvremenu ved
sku, naine lova kod australskih uroenika, Bantu crnaca
i Eskima, mjesta autoriteta i donoenja odluka u Kini, car
skom Rimu, sirotinjskim kvartovima i getima, lojalistikom
302

reimu u paniji, izbor nadletva u armijama, katolikoj

crkvi, modernim industrijskim mreama itd, itd)
Kakvi su optimalni uvjeti za ljudsko drutvo na zemlji?

(Ispitivanje naina ivota, seksualnih odnosa, svjetske po

kretljivosti, pravila ponaanja, primitivnih i naprednih re
ligija i filozofija i jo mnogo drugih stvari.)
Koji su parametri globalnog ekolokog i etolokog sistema?

(Ovdje e biti potrebna nova znanja raznih nauka kao to

su meteorologija, klimatologija, oceanografija, biologija i
bihevioristike nauke kao i naini uspostavljanja veza iz
meu tih disciplina.)
Kakvi su limiti prirodnih izvora? (Bit e potrebno usposta
viti kontinuirani kontakt izmeu studija slinih onima koje
provodi Centar za ispitivanje prirodnih izvora sirovina u
svijetu pri univerzitetu Juni Illinois, tehnologija koje
se neprestano mijenjaju i novih otkria.)
Kakvi su ljudski limiti?
Koji su osnovni zakoni domainstva na planeti Zemlji? (ili

prema izreci Buckyja Fullera: Prirunik za rukovanje sve

mirskim brodom Zemlja.)
I konano to jo ne znamo?

Zasad na bilo koje od ovih pitanja ima vrlo malo od

govora, ali poeci su napravljeni kreiranjem sredstava koja
mogu pomoi da dobijemo te odgovore. Meunarodna geo
fizika godina, Meunarodne godine mirnog sunca i Projekt
gornjeg sloja litosfere, najnoviji su pokuaji prikupljanja
podataka na meunarodnom planu. Agencije ve postoje.
UNESCO, UNICEF, Svjetska organizacija za zdravlje, Me
unarodno vijee znanstvenih unija, Komisija za oceano
grafiju, Meunarodni komitet za izvore radne snage samo
su neke od postojeih organizacija koje prikupljaju, uvaju
i obrauju podatke svjetskog znaenja.
Izvan svake je sumnje da bi u najkraem roku trebalo
utemeljiti Meunarodni savjet anticipatornog, komprehenzivnog dizajna. Tu bi organizaciju djelomino mogao finan
cirati UNESCO za kojeg bi i radila.

Ali je obavljanje golemog istraivanja samo treina posla

koji se treba obaviti da ibi se obuhvatile potrebe svijeta.
Drugi dio je momentalno oslobaanje uludo utroenih na
pora u dizajnu i ponovno usm jeravanje tih napora n a k rat
korone, praktine potrebe. Jedan nain trenutnog posti
zanja toga je u vidu kymmenkyseta, sugeriran u etvrtom
poglavlju. Prijedlog je da dizajneri i uredi za dizajn odmah
ponu poklanjati barem jednu desetinu svojih talenata i
radnog vremena rjeenju onih socijalnih problema koji
moda ovise o dizajn-rjeenjima. To nadalje znai (kao to
je sugerirano u desetom poglavlju) a bi dizajneri trebali
odbiti sudjelovanje u radu koji je bioloki ili socijalno de
struktivan (bilo direktno ili omalovaavanjem takva posla).
Upravo to bi bio divovski korak k opem dobru. U jednom
od ranijih .poglavlja konstatirali smo da b i se samo elimi
niranjem trulenja hrane i spreavanjem unitenja hrane
od strane tetoina cjelokupno pritjecanje proteina za mili
june onih koji danas trp e podignulo s razine gladovanja
na razinu prihvatljive ishrane. Isto tako se moe postii i
u dizajnu. Samo eleminiranjem drutvene i moralne neod
govornosti koja sada prevladava, usuujem se rei, u svim
dizajn-biroima i kolama, udovoljilo bi se potrebama zane
marene polovice svijeta.
Konano, kao naa trea toka, m oraju se istraiti potpuno
novi smjerovi u obrazovanju mladih dizajnera. Iako je
ovoj temi posveeno itavo jedno poglavlje dodao bih jo
neka zapaanja.
Nekontroliran je rast kola, koleda i univerziteta stvorio
okolinu koja je nepodesna za inovacije ili, u ovom sluaju,
za obrazovanje. Problem je ve i sam opseg (univerzitet na
kojem sam predavao ima 27.000 studenata, a ima univerzi
teta koji su i tri puta vei) koji djeluju protiv obrazovanja.
To uvjetuje da se studenti osjeaju poput zubaca u zupa
niku stroja, svodi ih se na brojeve i otuuje. To nadalje raz
bija njihove napore i onemoguuje stvaranje pravog ambi
jenta za uenje. Na drugoj se strani ljestvice nalaze pri
vatne kole koje se sm atraju male i obuhvaaju 500 do
3.000 studenata. Ove institucije ekskluzivnou i atmosfe
rom malograanskog kluba zamjenjuju gigantizam dravnih
univerziteta. Trea vrsta kola je obino visokospecijalizi304

rana, koja se bavi umjetnou, obrtom ili kako se to ve

zove. Te kole trpe od nedostataka irokih, opih izvora i
predmeta, te nastoje ovjekovjeiti ekskluzivitet umjetnika-obrtnika i formaciju malih cehova. etvrta je mogu
nost, osnovana u Londonu u srpnju 1969, univerzitet otvo
ren za sve, gdje se putem korespondencije, radija, televizije
uzimaju teajevi. Taj posljednji model uspjeno otklanja
svaku meusobnu vezu izmeu studenata ili studenata i
nastavnika. Po svoj prilici postoje razlozi i potrebe u naem
drutvu koje se mogu iskoristiti da bi se opravdale sve
etiri od navedenih metoda uenja. Ali mladi ljudi su pri
siljeni da naprave izbor izmeu veliine i ekskluziviteta.
U mnogim se mjestima ve pronalaze alternativni naini
uenja i interakcije. Esalen institut u Big Suru, Kalifornija,
uvodi peripatetiki seminar iz bihevioristikih znanosti, psi
hoterapije i autointrospekcije. Odjeli su Esalena osnovani
u San Joseu, Stanfordu i San Prancisku. Sline institucije
postoje u .preko 250 gradova. Razvitak pokreta ljudskog
potencijala jest jedan od zanimljivih fenomena posljednjih
nekoliko godina. Barem jedna kola, kola za dizajn pri
kalifornijskom Institutu za umjetnost, pokuava uklopiti
bihevioristike znanosti i drutveni dizajn u svoj redoviti
nastavni program.
U dananjoj se renesansi obrta u malim centrima ui i
praktiki vjeba tkanje, filigranska umjetnost, puhanje
stakla, keramika i skulptura usmjerena na trgovinu za
vijeme ljetnih praznika. Takvi centri postoje u dravama
Maine, Kalifornija, New Mexico, Michigan, Wisconsin i Sje
verna Carolina, a neprestano niu novi. The Penland
School of Crafts (kola za obrt u Penlandu), Sjeverna
Carolina, vjerojatno je najuspjenija od svih. Ljetnim zara
dama ona plaa grupu stalnih obrtnika kroz preostalih 9
mjeseci u godini. Penland okuplja bezbroj raznih profesio
nalnih obrtnika, uitelja obrta, studenata koleda, hranih
parova u penziji, malih starica u tenisicama i dizajnera
poznatih u svijetu. Ona takoer predstavlja klioonou za po
novno utemeljenje kune radinosti koja se bazira na
obrtu u gotovo nepristupanim malim farmama u junom
Appalachiu.
20 Papanek: Dizajn za stvarni svijet*

305

Mnoge su komune orijentirane na obrt, neke od njih se

uspijevaju financirati onim to izrauju.
New Schools Exchange Newsletter, The Whole Earth
Catalog, The Canadian Whole Earth Almanac, Mother
Earth News-, Green Revolution-, Modem Utopian i
The Alternate Society News samo su neki od kanala ko
munikacija i informacija koje se osnivaju da bi odteretile
postojee, ali demodirane forme.
Frank Lloyd Wrihgt je pokuao stvoriti sredinu koja bi pro
vodila studij arhitekture i planiranja u Taleisinu i Taliesin
Westu. Na alost, ovaj eksperiment koji je trajao oko 30 go
dina previe je zasjenjen snanom linou samog gospo
dina Wrighta. Uz taj (na podruju arhitekture) izuzetak,
studij, istraivanje i praksa dizajna i planiranja kao soci
jalno i moralno odgovornih aktivnosti, nije dosad poku
ana.
ini se da je nuno da se odmah negdje u svijetu osnu
je takva sredina za eksperimentalni dizajn. Ja je za
miljam najmanje kolom, a vie radnom okolinom. Ovdje
bi mladi ljudi uili radom na stvarnim dizajn-problemima, umjesto na umjetno konstruiranim vjeabama. Takva
bi radna okolina, u svakom sluaju, morala biti malena po
obujmu, ne prihvaajui nikako vie od 30 studenata.
Dio, iako manji od njezine funkcije, bio bi da poslui kao
prototip za sline dizajn-organizacije koje bi se osnovale
kao meusobno vezana globalna mrea. U krajnjem slu
aju studenti bi barem imali mogunost izbora izmeu jed
ne kole sa 30.000 studenata i 1.000 okolina s 30 studenata
u svakoj.
Mladi bi ljudi u ovoj prvoj prototipnoj koli slobodno do
lazili iz svih dijelova svijeta. Oni bi ostajali godinu dana ili
dulje i sudjelovati u simultanom uenju i praksi integrira
nog dizajna. Ti bi mladii i djevojke potjecali iz raznih sre
dina, raznih dobnih grupa s naunim i radnim iskustvom u
mnogim razlitim podrujima. U svako doba oni bi djelo
vali kao multidisciplinarni dizajn-tim. Njihov bi rad bio
drutveno relevantan i uvijek realan. Pod tim smatram
da bi, umjesto da se angairaju na teoretskim problemima
koji se odabiru samo zbog svoje slinosti s problemima
306

kojim se bave profesionalni dizajn-biroi (kao to se to ini

u svim kolama), lanovi tima usmjerili svoju panju na
stvarne potrebe drutva. Drugim rijeima, sav posao koji
bi se provodio u toj sredini bio bi anticipatoran.
Takva okolina bi zadovoljila glavninu socijalnih .potreba
koja danas nije ispunjena: stvaranje grupa dizajnera, koja
je obuena vjetinama koje e budunost od njih zahtije
vati. Jednako kao to se astronauti i kozmonauti obuavaju
vjetinama koje e se od njih traiti na Mjesecu ili Marsu
i dizajn-tim e se morati pripremiti za drutvene probleme
integriranog sveobuhvatnog dizajna koje e donijeti br
dunost. Rjeenja dizajn-problema e se predavati zainte
resiranim pojedincima, socijalnim grupama, vladama ili
meunarodnim organizacijama.
Budui da je cjelokupna koncepcija eksperimentalne dizajn-grupacije zamiljena tako da ne stvara profit, sav no
vac zaraen rjeavanjem tih stvarnih problema bi se di
rektno vraao radnoj grupi u vidu alata, strojeva, naprava,
struktura i zemlje. Dovoljno je da ispitamo ambijente za
uenje koje ljudi smatraju poeljnim, ugodnim i u kojim
oni optimalno ue da bi se vidjelo za to je vaan malen
obujam te grupe.
Ranije sam u knjizi govorio o uenju vonje automobila.
Ova se vjetina ui u odnosu jedanprema jedan, instruk
toruenik. Ta je vjetina nadalje potpomognuta opremom
(automobil) i okolinom. Drugi, slino vrijedni ambijenti
uenja jesu kola skijanja ili plivanja. I ovdje je akcent
stavljen na kontakt instruktoruenik, na grupu koja me
usobno surauje i meusobno se pomae, na djelovanje te
grupe unutar okoline. Moda je pri tome najvanije da
uitelj posjeduje i vjeba istovetne vjetine koje ue
nici ue. On nikada nije udaljeni profesor, zakljuan u
kulu bjelokosnu svoga vlastitog istraivanja (kao to
je to sluaj na univerzitetima), niti je on asistent ili di
plomirani student koji je toliko zaokupljen svojim vlasti
tim radom da moe svojim studentima pokloniti samo ogra
nienu panju.
Nena sumnje da predavai (naroito u dizajnu) moraju ne
prestano biti angairani u praksi. Ali samo sistem poput
307

ovdje predloenog, moe eliminirati lani razdor izmeu

prakse i teorije.
Svi lanovi ovog tim a ivjeli ibi i radili u zajednici. Njihova
bi egzistencija bila olakana itavom koncepcijom zajed
nikog dijeljenja: to znai konzumirati vie, ali posjedovati
manje. Reprezentativni e uzorak od 30 dananjih studenata
univerziteta posluiti kao mali prim jer: oni u prosjeku po
sjeduju 26 automobila, 31 radio i 15 hi-fi sistema. Bez po
sebne obrade oiglednog ta bi se investicija sredstava u
prolaznu potroaku robu sama po sebi eliminirala. Iako
bi mogunosti nametale potrebu da takva kola pone
s radom u bloku starih zgrada, na farm i ili slino, eventu
alne graevine bile bi zaduenje tima. Privremene kupole,
kocke za umetanje informacija i izgradnja permanentnih
radnih prostorija, spavaonica i drutvenih prostorija omo
guile bi lanovima tim a vrijedna iskustva u gradnji oko
line za ivot i rad okoline koja se neprestano mijenja,
neprestano ispituje i eksperimentalno rekonstruira na bazi
njihova vlastita razmiljanja i njihova vlastita rada.
Njihov nastavni program bio bi labavo satkana mrea tih
aktivnosti i vjetina koje su potrebne za kreativno rjeenje
problema. Ne moe postojati razdvajanje izmeu njihova
rada i aktivnosti u dokolici. Timru bi bile dostupne n aj
novije metode obrade podataka, izrade filmova itd. Takav
bi centar istraivanja i planiranja dizajna morao b iti u mo
gunosti da besplatno prui gostoprimstvo strunjacima iz
mnogih disciplina. Takvi bi se ljudi tada mogli kroz neko
liko dana, tjedana ili ak godinu, upoznati s iskustvima u
radu i ivotu tima. Zbog eksperimentalne prirode raznih
struktura koje sainjavaju okolinu bilo bi najbolje da ta
kav centar bude lociran izvan grada, ali dovoljno blizu
glavnim urbanim centrima da moe sudjelovati u studija
ma, radu i iskustvima gradske okoline. Tema bi studija i
nain na koji se provode organski proizlazili iz potreba dru
tva. Tu nikada ne bi smio postojati statistiki plan stu
dija.
Nema sumnje da bi za dvije ili tri godine neki lanovi tima
otili s glavama punim ideja za bolji nain organiziranja
takve okoline. To je neizbjeno i donijelo bi dinamine pro
mjene. Moje je uvjerenje da bi poslije osnivanja jednog

takvog centra ubrzo iznikli- i mnogi drugi. Ti bi novi

centri bili u mogunosti da se obraaju lokalnim i regio
nalnim problemima irom svijeta. Oni bi formirali prve
veze u mrei takvih okolina. U svakom bi centru mladi
ljudi bili poticani da to vie putuju. Takvo putovanje
moglo bi ukljuiti boravak i sudjelovanje u radu nekog
drugog centra koji bi trajao nekoliko mjeseci ili godina.
Time se predlau dvije stvari: utemeljenje okoline za
uenje i rad tridesetorice mladih ljudi; i, optimalno, nov
hain ivota naroda svijeta.
U prethodnom poglavlju istraio sam dinamiku integrira
nih dizajnerovih metoda rjeavanja problema i prikazao
ih dijagramima (kao to je dolje prikazano).
Derivirana je iz ulaza dijagrama tokova (ako joj nedostaje
gladak, linearni slijed, to joj se moe dodati). Zadatak je
bio da prezentiram vama, itaocima, kolekciju isjeaka s
preporukom da ih sastavite po abloni koja vam najbolje
odgovara. Ne postoji drugi nain prezentiranja istodob
nosti dogaaja.

Dijagram jednog ciklusa meusobno povezanih dizajn doga

aja.

Oekuje se da knjiga poput ove zavri zasljepljujuom vi

zijom budunosti. Po obiaju, ono bi bilo mjesto da se go
vori o golemim gradovima na dnu oceana, kolonijama
na Marsu i Proxima Centauriju, strojevima koji e nam
pruiti vjeno izobilje elektronskih naprava. Ali to bi bilo
besmisleno.
Dizajn, ako eli biti ekoloki, odgovoran i drutveno odgo
varajui, mora biti revolucionaran i radikalan (u samom
309

svom korijenu) u pravom smislu. On se mora posvetiti pri

rodnom principu najmanjeg napora, drugim rijeima, mi
nimumu invencije za maksimum raznovrsnosti (da iskoris
tim dobru izreku Fetera Pearcea) ili uiniti najvie za
najmanje. To znai konzumirati manje, koristiti stvari due,
obnavljati materijale i vjerojatno ne troiti papir tampa
jui knjige poput ove.
Sveobuhvatan, nespecijaliziran, interaktivan izvjetaj ti
ma, (nasljee prvobitnog ovjeka, lovca) koji dizajner moe
iznijeti svijetu, mora biti kombiniran s osjeajem odgo
vornosti. U mnogim podrujima dizajneri m oraju nauiti
kako re-dizajnirati. Na taj nain moemo imati opstanak
uz pomo dizajna.

310

bibliografija
Ova je bibliografija izvanredno opsena; sadri gotovo pet sto
tina naslova. Budui da sam napisao knjigu o dizanju kao
multidisciplinamoj pojavi, pokuao sam i bibliografiji dati ta
kav karakter. Stoga su knjige iz podruja ekologije, etnologije,
ekonomike, biologije, planiranja, psihologije, knjievnosti, an
tropologije, politologije i bihevioristikih znanosti zajedno s
knjigama s podruja futurologije, okoline (environmental, po
pularne kulture i dizajna.
Ova bibliografija ne sadri uobiajenu preporuku za itanje
jer u cjelini odraava suvie osobni izbor meni omiljenih knjiga.
(Ova bibliografija nije pokuaj nabrajanja svih knjiga koje
sam proitao i koje su kod mene stvorile odreene stavove.
Takav opus bio bi u svakom sluaju mnogo opirniji od ovdje
navedenog.) Mnogo toga sam moTao ispustiti. Ovo je moda pri
lika da spomenem utjecaj Tolkienove trilogije Lord of the
Rings (Lord prstenja), Robert Heinleinova Stranger in a
Strange Land (Stranac u stranoj zemlji). Goran Palmowa As
Other See Us (Kako nas drugi vide) i gotovo svega to je
napisao moj prijatelj Henry Miller.
Ova bibliografija je izbor od pola tisue naslova knjiga, od
kojih ni jedna nije lo poetak za dizajnera ili studenta koji
eli proiriti svoje znanje.
U njoj nema mnogo knjiga o dizajnu. Navoenjem svih knjiga
o dizajnu morao bih spomenuti i one najloije, ponavljati ve
objavljene bibliografije, ne proirujui na taj nain podruja
dizajna k drugim disciplinama. Bila bi to neoprostiva greka u
jednoj od prvih knjiga o industrijskom dizajnu objavljenih
nakon desetljea i po.
Knjiga Design in America (Dizajn u Americi) (izdava: IDSA
Udruenje industrijskih dizajnera Amerike), objavljena go
dine 1970, skupocjeno je izdanje koje pomno, pomalo ekstra
vagantno i nesavjesno ilustrira one probleme koje sam iznio u
ovoj knjizi. Kada se dizajnom bavi ekoloki neangairano dru
tvo orijentirano iskljuivo na prodaju i to vei profit, knjige
poput Dizajna u Americi koriste prekrasne fotografije da bi
ilustrirale simptome nae bolesti, umjesto da nabroje uzroke.
A fatalno je zamijeniti bolesno rumenilo posljednje kome s bli
stavim sjajem zdravlja. . .
Od linearnog smo naina razmiljanja renesanse, kada su ljudi
jo vjerovali da se sve njihovo znanje moe klasificirati, nasli
jedili grafikone, podjele, klasifikacije i liste. Karakteristino je
da, kadgod elimo klasificirati podruja nauke preobimna da
bi na taj nain bila saeta, uvijek inimo istu kardinalnu
greku: odgajamo specijaliste.

311

Ali, kako se pribliavamo 2000. godini, tako vidim o da se ras

padaju podjele koje je nekoliko posljednjih generacija pomno
gradilo na ivom pijesku svojih ukalupljenih um ova i nalazimo
sve m anje potrebe za stroe odreenim podrujima, a sve vie
za jedinstvenou. Dakle, ne trebaju nam specijalisti, ve gene
ralist! (sintetian).
To je nain na koji e se izm eu vas i svake knjige koju
proitate razvijati osm iljena organska veza, jedinstvo, sinteza.
Iz svake konfrontacije m iljenja s autorom, prosvjeenosti i
spoznaje koje vam daje njegova knjiga, greke i zablude koje
ete otkriti u njegovu radu, raa se nova bitna vrijednost i to
e biti vaa korist, i samo vaa.

I. STRUKTURA, PRIRODA I DIZAJN

Alexander, Christopher: NOTES ON THE SYNTHESIS OF
FORM, Cambridge, Harvard University Press, 1964.

Alexander, C: SYSTEMS GENERATING SYSTEMS, Systemat,

Inland Steel Co, 1967.

Alexander, R. McNeill: ANIMAL MECHANICS, Seattle, Uni

versity of Washington Press, 1968.
Architectural Research Laboratory: STRUCTURAL POTENTIAL
OF FOAM PLASTICS FOR HOUSING IN UNDERDEVELOPED
AREAS, Ann Arbor, Mich, 1966.
Baer, Steve: DOME COOKBOOK, Corrales, Lama Foundation,
1969.
Bager, Bertel: NATURE A S DESIGNER, New York, Reinhold,
1966.
Bionik, specijalni broj asopisa Urania, august 1969, Leipzig.
Bootzin, D. i Muffley, H. C: BIOMECHANICS, N ew York, Ple
num Press, 1969.
Borrego, John: SPACE GRID STRUCTURES, Cambridge, MIT
Press, 1968.
Boys, C. V: SOAP-BUBBLES, N ew York, Dover, 1959.
Brand, Stewart: THE WHOLE EARTH CATALOG, Menlo Park,
19681970.
Bnrkhardt, Dietrich; Schleidt, Wofgang- i Altner, Helmut: SIG
NALS IN THE ANIMAL WORLD, London, A llen and Unwin,
1967.
Clark, Sir Kenneth: THE NUDE, Princeton, Bollingen Series,
Princenton U niversity Press, 1956.
Critchlow, Keith: ORDER IN SPACE, London, Thames and
Hudson, 1969.

312

Cundy, M. Martyn i RoUett, A. P: MATHEMATICAL MODELS,

Oxford, Engleska, Oxford University Press, 1962.
Ganich, Rolf: KONSTRUKTION, DESIGN, AESTHETIK, Esslingen am Neckar, Njemaka, 1968.
Gerardin, Lncien: BIONICS, New York, World University Li
brary, 1968.
Grlilo, Paul Jacques: WHAT IS DESIGN? Chicago, Paul Theo
bald, 1962.
Hertel, Heinrich: STRUCTURE, FORM AND MOVEMENT:
BIOLOGY AND ENGINEERING, New York, Van Nostrand-Reinhold, 1966.
Heythum, Antonin: ON ART, BEAUTY AND THE USEFUL,
Stierstadt im Taunus, Njemaka, Verlag Eremiten-Presse, 1955.
Hoenich. P. K: ROBOT ART, Haifa, Izrael, Technion, 1962.
Holden, Alan i Singer, Phyllis: CRYSTALS AND CRYSTALS
GROWING, New York, Anchor, 1960.
Kare, Morley i Bemrad, E. E: BIOLOGICAL PROTOTYPES
AND MANMADE SYSTEMS, New York, Plenum Press, 1962.
Katavalos, William: ORGANICS, Hillversum, Nizozemska, De
Jong and Co, 1961.
Negroponte, Nicholas: THE ARCHITECTURE MACHINE, Cam
bridge, MIT Press, 1970.
Oliver, Paul: SHELTER AND SOCIETY, New York, Praeger,
1969.
Otto, Frei: TENSILE STRUCTURES, Cambridge, MIT Press,
1967.
Pawlowski, Andrzej: FRAGMENTY PRAC NAUKOWO-BADAWCZYCH, Krakov, Poljska, 1966.
Pearce, Peter: STRUCTURE IN NATURE AS A STRATEGY
FOR DESIGN, Cambridge, MIT Press, 1971.
Popko, Edward: GEODESICS, Detroit, University of Detroit
Press, 1968.
Ritterbush, Philip: THE ART OF ORGANIC FORMS, Washin
gton, Smithsonian Press, 1968.
Schillinger, Joseph: THE MATHEMATICAL BASIS OF THE
ARTS, New York, Philosophical Library, 1948.
Schwenk, Theodor: SENSITIVE CHAOS: THE CREATION OF
FLOWING FORM IN WATER AND AIR, London, Rudolf Ste
iner Press, 1965.
Sinnott, Edmund: THE PROBLEM OF ORGANIC FORM, New
Haven, Yale University Press, 1963.
Thompson, Sir DArcy Wentworth: ON GROWTH AND FORM,
Cambridge, Engleska, Cambridge University Press, 1952.
Wedd, Dunkin: PATTERN AND TEXTURE, New York, Studio
Books, 1956.

313

Weyl, Herman: SYMMETRY, Princenton, Princenton University

Press, 1952.
W hyte, Lancelot Law: ACCENT ON FORM, N ew York, Harper,
1954.
H hyte, L. L: ASPECTS OF FORM, London, Lund Humphries,
1951, N ew York, Pellegrini and Cudahy, 1951.
W hyte, L. L: THE NEXT DEVELOPMENT IN MAN, N ew York,
Mentor, 1950.
Zodiac asopis, godite 19, Milano, 1969.

H. DIZAJN I OKOLINA
A rvill, Robert: MAN AND ENVIRONMENT, Harmondsworth,
Engleska, Penguin, 1967.
Boughey, Arthur S: ECOLOGY AND POPULATIONS. N ew
York, M acmillan, 1968.
Calder, Richie: AFTER THE SEVENTH DAY, N ew York, Men
tor, 1967.
Commonder, Barry: SCIENCE AND SURVIVAL, N ew York,
Viking-Com pase, 1967.
Curtis, Richard i Hogan, Elizabeth: PERILS OF THE PAECEFUL ATOM, N ew York, Ballantine, 1970.
DeBell, Garrett: THE ENVIRONMENTAL HANDBOOK, N ew
York, Ballantine, 1970.
Dubos, Rene: MAN, MEDICINE AND ENVIRONMENT, N ew
York, Mentor, 1968.
Ehrlich, Paul: ECO-CATASTROPHE! asopis Ramparts, sep
tembar, 1968.
Ehrlich, P: THE POPULATION BOMB, Ballantine, N ew York,
1970.
Giedion, Sigfried: THE ETERNAL PRESENT, THE BEGIN
NINGS OF ART, Princenton, Bollingen Series, Princenton Uni
versity Press, 1962.
Giedion, B : THE BEGINNINGS OF ARCHITECTURE, Princen
ton, Bollingen Series, Princenton U niversity Press, 1964.
Giedion, S: MECHANIZATION TAKES COMMAND, N ew York,
Oxford U niversity Press, 1948.
Giedion, S: SPACE, TIME AND ARCHITECTURE, Cambridge,
Harvard U niversity Press, 1949.
Kaprow, Allan: ASSEMBLAGE, ENVIRONMENTS AND HAP
PENINGS, N ew York, Abrams, 1966.
K ouwenhoven, John A: THE BEER CAN BY THE HIGHWAY,
N ew York, Doubleday, 1961.

314

Kouwenhoven. J: MADE IN AMERICA, New York, Doubleday,

1948.
Kuhns, William: ENVIRONMENTAL MAN, New York, Harper
and Row, 1969.
Linton, Ron: TERRACIDE, AMERICAS DESTRUCTIONS OF
HER LIVING ENVIRONMENT, Boston, Little, Brown, 1970.
Lynes, Russel: CONFESSIONS OF THE DILETTANTE, New
York, Harper and Row, 1967.
Lynes, R: THE DOMESTICATED AMERICANS, New York,
Harper and Row, 1963.
Lynes, R: THE TASTEMAKERS, New York, Harper, 1954.
Marine, Gene: AMERICA THE RAPED: THE ENGINEERING
MENTALITY AND THE DEVASTATION OF A CONTINENT,
New York, Simon and Schuster, 1969.
Mara, Wesley: THE FRAIL OCEAN, New York, Ballantine,
197Q.
McHarg, Ian L: DESIGN WITH NATURE, New York, Natural
History Press, 1969.
Mitchell, John G: ECOTACTICS, New York, Pocket Books, 1970.
Mnmford, Lewis: THE BROWN DECADES, New York, Harcourt
Brace, 1961.
Mumford, L: THE CONDITION OF MAN, New York, Harcourt,
Brace, 1944.
Mumford, L: THE CONDUT OF LIFE, New York, Harcourt,
Brace, 1951.
Mumford, L: THE CULTURE OF CITIES, New York, Harcourt,
Brace, 1938.
Mumford, L: FROM THE GROUND UP, New York, Harcourt,
Brace, 1956.
Mumford, L: STICKS AND STONES, New York, Dover, 1955.
Mumford, L: TEHNICS AND CIVILIZATION, New York, Har
court, Brace, 1934.
Paddock, William i Paul: FAMINE 1975! Boston, Little, Brown,
1967.
Palmstiema, Hans: PLUNDRING, SVALT, FORGIFTING, Orebro, vedska, Rabn & Sjorgren, 1969.
Ramo, Simon: CURE FOR CHAOS, New York, David McKay,
1969.
Reinow, Robert i Train, Leona: MOMENT IN THE SUN, New
York, Ballantine, 1970.
Shepard, Paul: MAN IN THE LANDSCAPE, New York, Knopf,
1967.
Shepard, P. 1 McKinley, Daniel: THE SUBVERSIVE SCIENCE:
ESSAYS TOWARD AN ECOLOGY OF MAN, Boston, Houghton
Mifflin, 1969.

315

Shurcliff W illiam A: S/S/T AND SONIC BOOM HANBOOK,

N ew York, Ballantine, 1970.
Sm ithsonian Institution: THE FITNESS OF MANS ENVIRON
MENT, W ashington, Sm ithsonian Press, 1967.
Sommer, Robert: PERSONAL SPACE: THE BEHAVIORAL
B A SIS OF DESIGN, Englewood Cliffs, Prentice-H all, 1969.
Sotamaa, Yrjo: TEOLLISUUS, YMPARISTO, TUOTESUUNNITTELIT, Helsinki, Finska, 1969.
Still, Henry: THE DIRTY ANIMAL, N ew York, Hawthorn, 1967.
Taylor, Gordon Rattray: THE BIOLOGICAL TIME BOMB, New
York, Signet, 1968.
U jedinjene nacije: CHEMICAL AND BACTERIOLOGICAL
(BIOLOGICAL) WEAPONS AND THE EFFECTS OF THEIR
POSSIBLE USE, N ew York, Ballantine, 1970.
W hiteside, Thomas: DEFOLIATION, N ew York, Ballantine, 1970.

III.

DIZAJN I FUTUROLOGUA

Allen, Edward: STONE SHELTERS, Cambridge, MIT Press,

1969.
Calder, Nigel: THE ENVIRONMENT GAME, London, Panther,
1968.
Calder, N: THE WORLD IN 1984, Harmondsworth, Engleska,
Penguin, 1965.
Chase, Stuart: THE MOST PROBABLE WORLD, N ew York,
Harper i Row, 1968.
Clarke, Arthur, C: PROFILES OF THE FUTURE, N ew York,
Bantam, 1960.
Cole, Dandridge M: BEYOND TOMORROW, Amherst, Amherst
Press, 1965.
Cook, Peter: EXPERIMENTAL ARCHITECTURE, N ew York,
U niverse Books, 1970.
Ellul, Jacques: THE TECHNOLOGICAL SOCIETY, N ew York,
Vintage, 1967.
Ewald, W illiam, R: ENVIRONMENT AND CHANGE, THE
NEXT FIFTY YEARS, Bloomington, Indiana University Press,
1968.
Ewald, W. R: ENVIRONMENT AND POLICY, THE NEXT
FIFTHY YEARS, ibidem.
Ewald, W. R: ENVIRONMENT FOR MAN, THE NEXT FIFTY
YEARS, ibidem.
Fuller, R. Buckminster: INVENTORY OF WORLD RESOUR
CES, HUMAN TRENDS AND NEEDS, Carbondale, World Reso
urces Inventory, Southern Illinois University Press.

316

Fuller, E. B: THE DESIGN INITIATIVE, ibidem.

Fuller, R. B: COMPREHENSIVE THINKING, ibidem.
Fuller, R. B: THE TEN YEAR PROGRAM, ibidem.
Fuller, B. B: COMPREHENSIVE DESIGN STRATEGY, ibidem.
Fuller, R. B: THE ECOLOGICAL CONTEXT, ENERGY AND
MATERIALIS, ibidem.
Fuller, R. B: EDUCATION AUTOMATION, ibidem, 1964.
Fuller, R. B: IDEAS AND INTEGRITIES, Englewood Cliffs,
Prentice-Hall, 1963.
Fuller, B. B: NINE CHAINS TO THE MOON, Philadelphia, J.
Fuller, R. B: NO MORE SECONDHAND GOD, Carbondale, So
uthern Illinois, Universyty Press, 1963.
Fuller, B. B: OPERATING MANUAL FOR SPACESHIP EARTH,
Carbondale, Southern Illinois University Press, 1969.
Fuller, B. B: UNTITLED EPIC POEM ON THE HISTORY OF
INDUSTRIALIZATION, Highlands, N. C. Jonathan Williams
Press, 1962.
Fuller, R. B: UTOPIA OR OBLIVION, New York, Bantam, 1970.
Heilman, Hal: TRANSPORTATION IN THE WORLD OF THE
FUTURE, New York, J. B. Lippincott, 1968.
Kahn, Herman i Wiener, Anthony J: THE YEAR 2000. SCENA
RIOS FOR THE FUTURE, New York, MocmiUan, 1967.
Krampen, Martin: DESIGN AND PLANNING, New York, Has
tings House, 1965.
Krampen, M: DESIGN AND PLANNING 2, New York, Hastings
House, 1967.
McHale, Jahn: THE FUTURE OF THE FUTURE, New York,
George Braziller, 1969.
Marek, Kurt W: YESTERMORROW, New York, Knopf, 1961.
Marks, Robert W: THE DYMAXION WORLD OF BUCKMIN
STER FULLER, New York, Reinhold, 1960.
Preboda, Robert W: DESIGNING THE FUTURE, New York,
Chilton, 1967.
Riberio, Darcy: THE CIVILIZATIONAL PROCESS (Proces ci
vilizacije), Washington, D. C, Smithsonian Press, 1968.
Skinner, B. F: WALDEN TWO (FICTION), New York. Macmil
lan, 1948.
Toward the Year 2000: WORK IN PROGRESS, 1967, Izdanje
asopisa Daedalus.

IV. AGRESIJA, TERITORIJALNOST, BIOLOKI SISTEMI I

DIZAJN
Ardrey, Robert: AFRICAN GENESIS, New York, Atheneum,
1965.

317

Ardrey, R: THE SOCIAL CONTRACT, N ew York, Atheneum,

1970.
Ardrey, R: THE TERRITORIAL IMPERATIVE, N ew York, At
heneum, 1966.
Bates, Marston: THE FOREST AND THE SEA, N ew York, Vin
tage 1965.
Bleibtren, John N: THE PARABLE OF THE BEAST, N ew York,
Collier, M acmillan 1969.
Blond, Georges: THE GREAT MIGRATIONS OF ANIMALS,
N ew York, Collier, M acmillan, 1962.
Broadhurst, P. L: THE SCIENCE OF ANIMAL BEHAVIOR,
Harmondsworth, England, Penguin, 1963.
Charter, S. P. R: FOR UNTO US A CHILD IS BORN: A HUMAN-ECOLOGICAL OVERVIEW OF POPULATION PRESSU
RES, San Francisco, Applegate, 1968.
Charter, S. P. R: MAN ON EARTH, San Francisco, Applegate,
1965.
Darling, F. Fraser: A HERD OF RED DEER, N ew York, Anc
hor, 1964.
Dow deswell, W. H: ANIMAL ECOLOGY, N ew York, Harper
Torchbooks, 1959.
Eiseley, Loren: THE FIRMAMENT OF TIME, N ew York, A the
neum, 1966.
Eiseley, L: THE IMMENSE JOURNEY, N ew York, Vintage,
1957.
Gray, James: HOW ANIM ALS MOVE, Harmondsworth, En
gland, Penguin, 1959.
Grey, W alter W: THE LIVING BRAIN, Harmondsworth, En
gland, Penguin, 1961.
Hall, Edward T: THE HIDDEN DIMENSION, N ew York, Dubleday, 1966.
Hall, E. T: THE SILENT LANGUAGE, N ew York, Doubleday,
1959.
Koeing, Lilli: STUDIES IN ANIMAL BEHAVIOR, N ew York,
Apollo Editions, 1967.
Koestler, Arthur: THE GHOST IN THE MACHINE, N ew York,
Macmillan, 1968.
Koestler, A: INSIGHT AND OUTLOOK. N ew York, Macmillan,
1949.
Lvi-Strauss, Claude: THE RAW AND THE COOKED: INTRO
DUCTION TO A SCIENCE OF MYTHOLOGY, N ew York, Har
per and Row, 1969.
Lindauer, Martin: BINAS SPRAK, Stockholm, Bonniers, 1964.
Lorenz, Konrad: DARVIN HAT RECHT GESEHEN, Pfullingcn,
Njemaka, Guenther Neske, 1965.

318

Lorenz, K: DER VOGELFLUG, Pfullingen, Njemaka, Guenter

Neske, 1965.
Lorenz, K: ER REDETE MIT DEM VIEH, DEN VOGELN UND
DEN FISCHEN, Be, Borotha-Schoeler, 1949.
Lorenz, K: MAN MEETS DOG, London, Methuen, 1955.
Lorenz, K: ON AGGRESSION, New York, Harcourt, Brace,
1966.
Lorenz, K: STUDIES IN ANIMAL AND HUMAN BEHAVIOUR,
Cambridge, Harvard University Press, 1970.
Lorenz, K: UEBER TIERISCHES UND MENSCHLICHES VERHALTEN, Miinchen Piper, 1966.
Marais, Eugene: THE SOUL OF THE APE, New York, Atheneujn, 1969.
Morris, Desmond: THE BIOLOGY OF ART, New York, Knopf,
1962.
Morris, D: THE NAKED APE, New York, McGraw-Hill, 1967.
Mumford, Lewis: THE MYTH OF THE MACHINE, New York,
Harcourt, Brace, 1966.
Mumford, L: THE PENTAGON OF POWER, New York, Har
court, Brace, 1970.
Storr, Anthony: HUMAN AGGRESSION, London, Allan Lane,
Penguin Press, 1968.
Taylor, Gordon Rattray: THE BIOLOGICAL TIME BOMB, New
York, World, 1968.
Teller, William i dr: THE BIOLOGY OF ORGANISMS, New
York, Wiley, 1965.
Telfer, W: THE BIOLOGY OF POPULATIONS, New York,
Wiley, 1966.
Tinbergen, Nicolaas: THE HERRING GULLS WORLD, New
York, Anchor, 1967.
Tinbergen, N: SOCIAL BEHAVIOR IN ANIMALS, London,
Wiley, 1953.
Tinbergen, N: THE STUDY OF INSTINCT, New York, Oxford
University Press, 1951.
von Frisch, Karl: BEES, THEIR VISION, CHEMICAL SENSES
AND LANGUAGE, Ithaca, New York, Great Seal, 1956.
von Frisch, K: THE DANCING BEES, New York, Harvest, 1953.
von Frisch, K: MAN AND THE LIVING WORLD, New York,
Harvest, 1963.
Wickler, Wolfgang: MIMICRY IN PLANTS AND ANIMALS,
New York, McGraw-Hill, 1968.
Wylie, Philip: THE MAGIC ANIMAL, New York, Doubleday,
1968.
Zipf, George K: HUMAN BEHAVIOR AND THE PRINCIPLE
OF LEAST EFFORT: AN INTRODUCTION TO HUMAN ECO
LOGY, Boston, Addison-Wesley Press, 1949.

319

V. ERGONOM1JA I ERGONOMSKI DIZAJN

Alger, John R. M. i H ays, Carl V: CREATIVE SYNTHESIS I
DESIGN, N ew York, Prentice-H all, 1964.
Asim ov, Morris: INTRODUCTION TO DESIGN, N ew Yor
Prentice Hall, 1962.
Anthropom etry and Human Engineering: London, Butte
w orths, 1955.
Banham, Reyner: THEORY AND DESIGN IN THE FIRS
MACHINE AGE, London, Architectural Press, 1960.
Buhl, Harold R: CREATIVE ENGINEERING DESIGN, Am
Iowa State University Press, 1960.
Consumers Union: PASSENGER CAR DESIGN AND HIGHWA
SAFETY, Mount Vernon, N ew York, Consumers Union, 196
Glegg, Gordon L: THE DESIGN OF DESIGN, Cambridge, El
gland, Cambridge U niversity Press, 1969.
Goss, Charles Mayo: GRAYS ANATOMY, Philadelphia, L
and Febiger, 1959.
Jones, J. Cristopher i Thronley, D. G: CONFERENCE ON D]
SIG N METHODS, Oxford, England, The Pergamon Press, 196
McCormick, Ernest Jr: HUMAN ENGINEERING, N ew Yor
M cGraw-Hill 1957.
Nader, Ralph: UNSAFE AT ANY SPEED, N ew York, Grossma
1965.
Schroeder, Francis: ANATOMY FOR INTERIOR DESIGNER
N ew York, Whitney Publications, 1948.
Starr, Martin Kenneth: PRODUCT DESIGN AND DECISIO
THEORY, N ew York, Prentice-H all, 1963.
U. S. Navy: HANDBOOK OF HUMAN ENGINEERING DAT j
Tufts University, Medford.
Woodson, W esley E: HUMAN ENGINEEDING GUIDE FO
EQUIPMENT DESIGNERS, Berkeley, University of Californ:
Press, 1954.

VI. GESTALT-PSIHOLOGIJA, p e r c e p c i j a , k r e a t i v n o s
i SLINA PODRUJA
Adorno, T. W. i dr: THE AUTHORITARIAN PERSONALITY
N ew York, Harper, 1950.
Allport, Floyd: THEORIES OF PERCEPTION AND THE CON
CEPT OF STRUCTURE, N ew York, Wiley, 1955.
Berne, Eric: GAMES PEOPLE PLAY, N ew York, Grove Pres
1964.
Berne, E: PRINCIPLES OF GROUP TREATMENT, New Yorl
Grove Press, 1966.

320

Berne, E: THE STRUCTURE AND DYNAMICS OF ORGANI

ZATIONS AND GROUPS, New York, J. B. Lippincott, 1963.
Berne, E: TRANSACTIONAL ANALYSIS IN PSYCHOTHE
RAPY, New York, Grove Press, 1961.
Bettelheim, Brnno: THE EMPTY FORTRESS: INFANTILE
AUTISM AND THE BIRTH OF THE SELF, New York, Free
Press, 1967.
Bettelheim, B: THE INFORMED HEART: AUTONOMY IN A
MASS AGE, New York, Free Press, 1960.
De Bono, Edward: NEW THINK, New York, Basic Books, 1968.
Freud, Sigmund: BEYOND THE PLEASURE PRINCIPLE, Lon
don, Hogarth, 1961.
Freud, S: MOSES AND MONOTHEISM, New York, Knopf,
L939.
Freud, S: ON CREATIVITY AND THE UNCONSCIOUS, New
Vork, Torchbooks, n. d.
Freud, S: TOTEM AND TABOO, New York, Random House,
L946.
Fromm, Erich: THE ART OF LOVING, New York, Harper,
1956.
Fromm, E: THE REVOLUTION OF HOPE, New York, Harper,
1968.
jhiselin, Brewster: THE CREATIVE PROCESS, Berkley, Uni
versity of California Press, 1952.
Sibson, James J: THE PERCEPTION OF THE VISUAL
WORLD, Boston, Houghton Mifflin, 1950.
cordon, William J. J: SYNECTICS, New York, Harper, 1961.
Gregory, R. L: THE INTELLIGENT EYE, New York, McGrawHill, 1970.
jirotjahn, Martin: BEYOND LAUGHTER, New York, McGrawHill, 1957.
Gunther, Bernard: SENCE RELAXATION, New York, Collier,
1968.
lung, C. G: ARCHETYPES AND THE COLLECTIVE UNCONS
CIOUS, Princenton, Bollingen Series Princenton University
Press, 1959.
Tung, C. G: PSYCHOLOGY OF THE UNCONSCIOUS, London,
Xegan Paul, 1922.
Katz, David: GESTALT PSYCHOLOGY, New York, Ronald
Press, 1950.
Koehler, Wolfgang: GESTALT PSYCHOLOGY, New York, Li/eright, 1947.
Koestler, Arthur: THE ACT OF CREATION, New York, Macnillan, 1964.
Kofka, K: PRINCIPLES OF GESTALT PSYCHOLOGY, London,
Kegan Paul, 1935.
51 Papanek: Dizajn za stvarni svijet

321

Korzybski, Alfred: THE MANHOOD OF HUMANITY, Chicago,

Library of General Sem antics, 1950.
K orzybski, A: SCIENCE AND SANITY, Chicago, Library of
G eneral Sem antics, 1948.
Kubie, Lawrence S: THE NEUROTIC DISTORTION OF THE
CREATIVE PROCESS, Lawrence, U niverity of Kansas Press,
1958.
Leonard, George B: EDUCATION AND ECSTASY, N ew York,
Delacorte Press, 1968.
Lindner, Robert: MUST YOU CONFORM? N ew York, Rinehart,
1956.
Lindner, R: PRESCRIPTION FOR REBELLION, N ew York, Ri
nehart, 1952.
Neumann, Erich: THE ARCHETYPAL WORLD OF HENRY
MOORE, Princeton U niversity Press, 1959.
Parnes, Sidney i Harding, H: A SOURCE BOOK OF CREATI
VE THINKING, N ew York, Scribner, 1962.
Peris, F. S: EGO, HUNGER AND AGRESSION, N ew York, Ran
dom House, 1969.
Peris, F. S: GESTALT THERAPY VERBATIM, Lafayette, Real
People Press, 1969,
Peris, F. S: IN AND OUT OF THE GARBAGE PAIL, Lafayette,
Real People Press, 1969.
Peterm ann, Bruno: THE GESTALT THEORY AND THE PROB
LEM OF CONFIGURATION, N ew York, Harcourt, Brace 1932.
Rawlins, Ian: AESTHETICS AND THE GESTALT, London,
Nelson, 1953.
Reich, Wilhelm: THE CANCER BIOPATHY, N ew York, Orgone
Institute Press, n. d.
Reich, W: THE FUNCTION OF THE ORGASM, N ew York,
Noonday, 1961.
Reich, W: THE MASS PSYCHOLOGY OF FASCISM, N ew York,
Orgone Institue Press, 1946.
Reich, W: SELECTED WRITINGS: AN INTRODUCTION TO
ORGONOMY, N ew York, Noonday, 1961.
Reich, W: THE SEXUAL REVOLUTION, N ew York, Noonday,
1962.
Rolf, Ida P: STRUCTURAL INTEGRATION, Santa Monica,
1962.
Ruesch, Jurgen: COMMUNICATION, N ew York, Norton, 1951.
Ruesch, J: DISTURBED COMMUNICATION, N ew York, Nor
ton, 1957.
Ruesch, J: NON-VERBAL COMMUNICATION, Berkeley, Uni
versity of California Press, 1956.
Shanks, Michael: THE INNOVATORS, Harmondsworth, En
gland, Penguin, 1967.

322

Smith, Paul: CREATIVITY, New York, Hasting House, 1959.

Spence, Lewis: MYTH AND RITUAL IN DANCE, GAME AND
RHYME, London, Watts, 1947.
Vernon, Magdalen D: A FURTHER STUDY OF VISUAL PER
CEPTION, Cambridge, England, Cambridge University Press,
1952.
Wertham, Fredric: DAKR LEGEND, New York, Paperback Lib
rary, 1966.
Wertham, F: SEDUCTION OF THE INNOCENT, New York,
Macmillan, 1954.
Wertham, F: THE SHOW OF VIOLENCE, New York, Paperback
Library, 1966.
Wertham, F: A SIGN FOR CAIN: AN EXPLORATION OF HU
MAN VIOLENCE, New York, Macmillan, 1966.
Wiener, Norbert: CYBERNETICS, New York, Wiley, 1948.
Wiener, N: THE HUMAN USE OF HUMAN BEINGS, Boston,
Houghton Mifflin, 1950.

VII.

MASOVNA KULTURA, DRUTVENI PRITISCI I DIZAJN

Adam, Brooks: THE LAW OF CIVILIZATION AND DECAY,

New York, Vintage, n. d.
Arensberg, Conrad M. i Niehoff, Arthur H: INTRODUCING
SOCIAL CHANGE, Chicago, Aldine, 1964.
Boorstin, Daniel J: THE IMAGE: A GUIDE TO PSEUDO-EVENTS IN AMERICA, New York, Harper and Row, 1964.
Brightbill, Charles K: THE CHALLENGE OF LEISURE, New
York, Spectrum, 1960.
Brown, James. A. C: TECHNIQUES OF PERSUASION, Har
mondsworth, England, Penguin, 1963.
Cassirer, Ernest: AN ESSAY ON MAN, New Haven, Yale Uni
versity Press, 1944.
Cassirer, E: LANGUAGE AND MYTH, New York, Harper and
Brothers, 1946.
Cassirer, E: THE MYTH OF THE STATE, New Haven, Yale
University Press, 1946.
Goodman, Paul: ART AND SOCIAL NATURE, New York, Arts
and Science Press, 1946.
Goodman, P: COMPULSORY MIS-EDUCATION, New York,
Horizon, 1964.
Goodman, P: DRAWING THE LINE, New York, Random House,
1962.
Goodman, P: GROWING UP ABSURD, New York, Vintage,
1960.

323

Goodman, P: LIKE A CONQUERED PROVINCE: THE MORAL

AMBIGUITY OF AMERICA, N ew York, Random House, 1967.
Goodman, P: NOTES OF A NEOLITHIC CONSERVATIVE, New
York, Random House, 1970.
Goodman, P: UTOPIAN ESSAYS AND PRACTICAL PROPO
SALS, N ew York, Vintage, 1964.
Gorer, Geoffrey: HOT STRIP TEASE, London, G raywells Press,
1934.
Gurko, Leo: HEROES HIGHBROWS AND THE POPULAR
MIND, N ew York, Charter Books, 1962.
Hofstader, Richard: ANTI-INTELLECTUALISM IN AMERICA
LIFE, N ew York, Knopf, 1963.
Hofstader, Richard i W allace, M ichael: AMERICAN VIOLENCE,
N ew York, Knopf, 1970.
Jacobs, Norman: CULTURE FOR THE MILLIONS? Boston,
Beacon, 1964.
Joad, C. E. M: DECADENCE, London, Faber & Faber, 1948.
Kefauver, Estes: IN A FEW HANDS: MONOPOLY POWER IN
AMERICA, N ew York, Pantheon Books, 1965.
Kerr, Walter: THE DECLINE OF PLEASURE, N ew York, Si
mon and Schuster, 1964.
Kronhausen, Phyllis i Eberhard: EROTIC ART, N ew York,
Grove Press, 1969.
Kiinen, Jam es Simon: THE STRAWBERRY STATEMENT: NO
TES OF A COLLEGE REVOLUTIONARY, N ew York, Random
House, 1969.
Larrabee, Eric i M eyersohn, Rolf: MASS LEISURE, N ew York,
Free Press, 1958.
Legman, Gershon: THE FAKE REVOLT, N ew York, The Bre
aking Point Press, 1966.
Legman, G: LOVE AND DEATH: A STUDY IN CENSORSHIP,
N ew York, The Breaking Point Press, 1949.
Legman, G: NEUROTICA: 19481951, N ew York, Hacker, 1963.
Legman, G: RATIONALE OF THE DIRTY JOKE: AN ANALY
SIS OF SEXUAL HUMOR, N ew York, Grove Press, 1966.
Levy, Mervyn: THE MOONS OF PARADISE: REFLECTIONS
ON THE FEMALE BREAST IN ART, N ew York, Citadel, 1965.
Macdonald, Dwight: MASSCULT AND MIDCULT, N ew York,
Random House, 1961.
Mannheim, Karl: IDEOLOGY AND UTOPIA, London, K. Paul,
Trench, Trubner, 1936.
McLuhan, Marshall: CULTURE IS OUR BUSINESS, N ew York,
McGraw-Hill, 1970.
McLuhan, M: THE GUTENBERG GALAXY, Toronto, Kanada,
University of Toronto Press, 1962.

324

McLuhan, M: THE MECHANICAL BRIDE, New York, Van

guard, 1951.
McLuhan, M: UNDERSTANDING MEDIA, New York, McGraw-HiU, 1964.
McLuhan, M; i Carpenter, Edmond: EXPLORATIONS IN COM
MUNICATION, Boston, Beacon. 1960.
McLuhan, M. i Watson, Wilfred: FROM CLICHE TO ARCHE
TYPE, New York, Viking, 1970.
McLuhan, M. i Fiore, Quentin: THE MEDIUM IS THE MAS
SAGE, New York, Bantam, 1967.
McLuhan, M. i Parker, Harley: THROUGH THE VANISHING
POINT, New York, Harper & Row, 1968.
McLuhan, M. i Papanek, Victor J: VERBI-VOCO-VISUAL EX
PLORATIONS, New York, Something Else Press, 1967.
McLuhan. M. i Fiore, Quentin: WAR AND PEACE IN THE
GLOBAL VILLAGE, New York, Bantam, 1968.
Mehling, Harold: THE GREAT TIME KILLER, New York,
World, 1962.
Mesthene, Emmanuel G: TECHNOLOGICAL CHANGE, Cam
bridge, Harvard University Press, 1970.
MolnarT Thomas: THE DECLINE OF THE INTELLECTUAL,
New York, Meridian, 1961.
Myrdal, Jan 1 Kessle, Gun: ANGKOR: AN ESSAY ON ART
AND IMPERIALISM, New York, Pantheon Books, 1970.
OBrian, Edward J: THE DANCE OF THE MACHINES, New
York, Macaulay, 1929.
Packard, Vance: THE HIDDEN PERSUADERS, New York, Da
vid McKay, 1957.
Packard, V: THE STATUS SEEKERS, New York, David McKay,
1959.
Packard, V: THE WASTEMAKERS, New York, David McKay,
1960.
Palm, GSran: AS OTHERS SEE US, Indianapolis, Bobbs-Merrill, 1968.
Reich, Charles A: THE GREENING OF AMERICA, New York,
Random House, 1970.
Repo, Satu: THIS BOOK IS ABOUT SCHOOLS, New York,
Pantheon Books, 1970.
Reisman, David: FACES IN THE CROWD, New Haven, Yale
University Press, 1952.
Riesman, D: INDIVIDUALISM RECONSIDERED, New York,
Free Press, 1954.
Riesman, D: THE LONELY CROWD, New Haven, Yale Univer
sity Press, 1950.
Rosenberg, Bernard 1 White, David M: MASS CULTURE, New
York, Free Press, 1957.

325

Roszak, Theodore: THE MAKING OF A COUNTER CULTURE,

N ew York, Doubleday, 1969.
Rudofsky, Bernard: ARE OUR CLOTHES MODERN? Chicago,
Paul Theobald, 1949.
Rndofsky, B: BEHIND THE PICTURE WINDOW, N ew York,
O xford U niversity Press, 1954.
Ryan, W illiam : BLAM ING THE VICTIM, N ew York, Pantheon
Books, 1971.
Snow, C. P: THE TWO CULTURES: AND A SECOND LOOK,
Cambridge, England, Cambridge U niversity Press, 1963.
Thompson, Denys: DISCRIMINATION AND POPULAR CUL
TURE, Harmondsworth, England, Penguin, 1964.
Toffler, Alvin: THE CULTURE CONSUMERS, N ew York, S t
Martins, 1964.
Veblen, Thors tein: THE THEORY OF THE LEISURE CLASS,
N ew York, M acmillan, 1899.
Wagner, Geoffrey: PARADE OF PLEASURE: A STUDY OF
POPULAR ICONOGRAPHY IN THE U .S .A ., London, Derek
and Verschoyle. 1954; N ew York, Library Publisheres, 1955.
Walker, Edward L. i Heyns, Roger W: A N ANATOMY FOR
CONFORMITY, N ew York, Spectrum, 1962.
Warshow, Robert: THE IMMEDIATE EXPERIENCE, N ew York,
Doubleday, 1963.
Young, Way land: EROS DENIED: SEX IN WESTERN SO
CIETY, N ew York, Grove Press, 1964.

VID. DIZAJN I DRUGE KULTURE

Belo, Jane: TRADITIONAL BALINESE CULTURE, N ew York,
Columbia U niversity Press, 1970.
Benrimo, Dorothy: CAMPOSANTOS, Fort Worth, Amon Carter
Museum, 1966.
Bhagwati, Jagdish: THE ECONOMICS OF UNDERDEVELOPPED COUNTRIES. N ew York, M cGraw-Hill, 1966.
Carpenter, Edmund: ESKIMO, Toronto, Kanada, University of
Toronto Press, 1959.
Covarrubias, Miguel: BALI, N ew York, Knopf, 1940.
Covarrubias, M: MEXICO SOUTH, N ew York, Knopf, 1946.
Cushing, Frank Hamilton: ZUNI FETISHES, Flagstaff, KC Edi
tions, 1966.
Dennis, Wayne: THE HOPI CHILD, N ew York, Science Edi
tions, 1965.
DePoncins, Contran: ESKIMOS, N ew York, Hasting House,
1949.

326

Ellade, Mlrcea: SHAMANISM: ARCHAIC TECHNIQUES OF

ECSTASY, Princeton, Bollingen Series, Princeton University
Press, 1964.
Herrigel, Engen: ZEN IN THE ART OF ARCHERY, New York,
Pantheon Books, 1953.
Hokusai: ONE HUNDRED VIEWS OF MOUNT FUJI, New
York, Frederik Publications, 1958.
Iwamiys, Takeji: KATACHI: JAPANESE PATTERN AND DE
SIGN IN WOOD, PAPER AND CLAY, New York, Abrams,
1967.
Jenness, Diamond: THE PEOPLE OF THE TWILIGHT. Chicago,
University of Chicago Press, Phoenix, 1959.
Kakuzo, Okakura: THE BOOK OF TEA, Tokio, Tuttle, 1963.
Kitzo, Hanuniohi: CHA-NO-YU, Tokio, Shokokusha, 1953.
Kubler, George: THE SHAPE OF TIME, New Haven, Yale Uni
versity Press paperbound, 1962.
Leppe, Markns: VAIVAISUKOT, Helsinki, Finska, Werner S6derstom, 1967.
Liebow, Elliot: TALLYS CORNER, Boston, Little Brown, 1967.
Linton, Ralph: THE TREE OF CULTURE, New York, Knopf,
1955.
McPhee, Collin: A HOUSE IN BALI, New York, John Day,
1946.
McPhee, C: MUSIC IN BALI, New, Haven, Yale University
Press, 1966.
Malinowski, Brownislaw: MAGIC, SCIENCE AND RELIGION,
New York, Anchor, 1954.
Malinowski, B: SEX AND REPRESSION IN SAVAGE SO
CIETY, London, Routledge, 1953.
Manker, Ernst: PEOPLE OF EIGHT SEASONS: THE STORY
OF THE LAPPS, New York, Viking, 1964.
Mead, Margaret: COMING OF AGE IN SAMOA, New York,
Morrow, 1928.
Mead, M: CULTURAL PATTERNS AND TECHNOLOGICAL
CHANGE, New York, Mentor, n. d.
Mead, M: GROWING UP IN NEW GUINEA, New York, Mor
row. 1930.
Mead, M: MALE AND FEMALE, New York, Morrow, 1949.
Mead, M: SEX AND TEMPERAMENT, New York, Morrow,
1935.
Michener, James A: HOKUSAI SKETCHBOOKS, Tokio, Tuttle.
1958.
Mookerjee, Ajit: TANTRA ART, New Delhi, Kumar Gallery,
1967.
Mowat, Farley: PEOPLE OF THE DEER, New York, Pyramid,
1968.

327

Oka, H ideyaki: HOW TO WRAP FIVE EGGS, N ew York, Har

per and Row, 1967.
Ortega y Gasset, Jose: THE DEHUMANIZATION OF ART, Prin
ceton, Princeton U niversity Press, 1948.
Ortiz, Alfonso: THE TEWA WORLD: SPACE, TIME, BEING &
BECOMING IN A PUEBLO SOCIETY, Chicago, U niversity o:
Chicago Press, 1969.
Reichard, G ladys A: NAVAHO RELIGION: A STUDY OF SYM
BOLISM, Princeton, B ollingen Series, Princeton Unicersitj
Press, 1950.
Richards, Audrey I: HUNGER AND WORK IN A SAVAGE
TRIBE, N ew York, Meridian, 1964.
Roediger, Virginia More: CEREMONIAL COSTUMES OF THE
PUEBLO INDIANS, Berkeley, University of California Press,
1961.
Rudofsky, Bernard: THE KIMONO MIND, N ew York, Double
day, 1965.
Sanndres, E. Dale: MUDRA: A STUDY OF SYMBOLIC GES
TURES IN JAPANESE BUDHIST SCULPTURE, Princeton,
B ollingen Series, Princeton University Press, 1960.
Schafer, Edward H: THE GOLDEN OF SAMARKAND: A STU
DY OF TANG EXOTICS, Berkeley, U niversity of California
Press, 1963.
Schafer, E. H: TU W ANS STONE CATALOGUE OF CLOUDY
FOREST, Berkeley, U niversity of California Press, 1961.
Spencer, Robert F: THE NORTH ALASK AN ESKIMO: A
STUDY IN ECOLOGY AND SOCIETY, Washington, Smithso
nian Institution Press, 1969.
Spies, W alter i de Zoete, Beryl: DANCE AND DRAMA IN BA
LI, London, Faber & Faber, 1938.
Snznki, Daisetz T: ZEN AND JAPANESE CULTURE, Princeton,
Bollingen Series, Princeton University Press, 1959.
Sze, Mai-Mai: THE TAO OF PAINTING, Princeton, Bollingen
Series, Princeton U niversity Press. 1956.
Tange, Kenzo i Gropius, Walter: KATSURA: TRADITION AND
CREATION IN JAPANESE ARCHITECTURE, N ew Haven,
Yale U niversity Press, 1960.
Tange, K. i Kawazoe, Noboru: ISE: PROTOTYPE OF JAPA
NESE ARCHITECTURE, Cambridge, MIT Press, 1965.
W atts, Alan W: BEAT ZEN, SQUARE ZEN AND ZEN, San
Francisco, City Lights, 1959.
W atts, A. W: THE JOYOUS COSMOLOGY, N ew York, Pant
heon Books, 1962.
W atts A. W: NATURE, MAN AND WOMAN, N ew York, Pant
heon Books, 1962.
W yman. Leland C: BEAUTYWAY: A NAVAHO CEREMONIAL,
Princeton, Bollingen Series, Princeton U niversity Press, 1957.

328

Yee, Chians: THE CHINESE EYE, New York, Norton, 1950.

Yee, C: CHINESE CALLIGRAPHY, London, Methuen, 1954.

IX.

OSOBNI RADOVI DIZAJNERA I DRUGIH

Brecht, Bertolt: GESAMMELTE WERKE, Frankfurt, Njemaka,

Suhrkamp Verlag, 1967.
Cleaver, Eldridge: SOUL ON ICE, New York, Harper, 1968.
Cleaver, E: ELDRIDGE CLEAVER: POST-PRISON WRITINGS
AND SPEECHES, New York, Random House, 1969.
Debray, Rgis: REVOLUTION IN THE REVOLUTION, New
York, Grove Press, 1967.
Fanon, Frantz: THE WRETCHED OF THE EARTH, New York,
Grove Press, 1963.
Ficher, Ernst: THE NECESSITY OF ART. A MARXIST
APPROACH, Harmondsworth, England, Pelican, 1964.
Gonzales, Xavier: NOTES ABOUT PAINTING, New York,
World, 1955.
Greenongh, Horatio: FORM AND FUNCTION, Washington,
Privately publiched, 1811.
Guevara, Che: THE BOLIVIAN DIARIES OF THE GUEVARA,
New York, Vintage, 1969.
Guevara, C: GUERILLA WARFARE, New York, Vintage, 1968.
Kennedy, Robert F: TO SEEK A NEVER WORLD, New York,
Bantam, 1968.
Koestler, Arthur: ARROW IN THE BLUE, New York, Macmil
lan, 1961.
Koestler, A: THE INVISIBLE WRITING, Boston, Beacon 1955.
Koestler, A: SCUM OF THE EARTH, London, Hutchinson, 1968.
Laing, R. D: THE POLITICS OF EXPERIENCE, New York,
Pantheon Books, 1967.
Mailer, Norman: THE ARMIES OF THE NIGHT, New York,
Signet, 1968.
Mailer, N: MIAMI AND THE SIEGE OF CHICAGO, New York,
Signet, 1968.
Mao Ce Tung: COLLECTED WRITINGS, Peking, 1964.
Mao C. T: ON ART AND LITERATURE, Peking, Foreign Lan
guage Press, 1954.
Mao C. T: ON CONTRADICTION, Peking, Foreign Language
Press.
Mao C. T: ON THE CORRECT HANDLING OF CONTRADIC
TIONS AMONG THE PEOPLE, Peking, Foreign Language
Press.

329

Marcuse, Herbert: DA S ENDE DER UTOPIE, Berlin, Maikowski, 1967.

Marcuse, H: ONE-DIMENSIONAL MAN, N ew York, Bantam,
1964.
Marin, John: THE COLLECTED LETTERS OF JOHN MARTIN,
N ew York, Abelard Schum an, n. d.
Myrdal, Jan: CONFESSIONS OF A DISLOYAL EUROPEAN,
N ew York, Pantheon Books, 1968.
M yrdal, J: REPORT FROM A CHINESE VILLAGE, N ew York,
Pantheon Books, 1965.
Myrdal, J: SAMTIDA, Stockholm, Norstedt, 1967.
Papanek, Victor J: KYMMENEN YM PAlSTOA, Omamo Hel
sinki, Finska, 1970.
Richards, M. C: CENTERING: IN POTTERY, POETRY AND
THE PERSON, M iddletown, W esleyan University Press, 1964.
Saarinen, Eliel: SEARCH FOR FORM, N ew York, Reinhold,
1948.
Safdie, Moshe: BEYOND HABITAT, Cambridge, MIT Press,
1970.
St. Exupery, A ntoine de: CARNETS, Pariz, Gallimard, 1953.
St. Exupry, A : BEKENNTNIS EINER FREUNDSCHAFT, Diisseldorf, K arl Rauch, 1955.
St. Exupry, A.: FLIGHT TO ARRAS, London, Heinemann,
1942.
St. Exupry, A : FRIEDEN ODER KRIEG? Diisseldorf, Karl
Rauch, 1957.
St. Exupery, A.: GEBETE DER EINSAMKEIT, Diisseldorf, Karl
Rauch, 1956.
St. Exupry, A : LETTRES A L AMIE INVENTED, Pariz, Gal
limard, 1955.
St. Exupry, A.: LETTRES A SA MERE, Pariz, Gallimard, 1955.
S t Exupery, A : LETTRES DE JEUNESSE, Pariz, Gallimard,
1953.
St. Exupery, A.: THE LITTLE PRINCE, N ew York, Reynal and
Hitchock, 1943.
S t Exupery, A.: NIGHT FLIGHT, Harmondsworth, England,
Penguin, 1939.
St. Exupry, A.: A SENSE OF LIFE, N ew York, Funk and
W agnalls, 1965.
St. Exupry, A.: WIND, SAND AND STARS, N ew York, Reynal
and Hitchcock, 1939.
St. Exupry, A.: THE WISDOM OF THE SANDS, N ew York,
Harcourt, Brace, 1952.
Servan-Sohreiber, Jean Jacques: THE AMERICAN CHALLEN
GE, London, Hamish Hamilton, 1967.

330

Shahn, Ben: THE SHAPE OF CONTENT, Cambridge, Harvard

University Press, 1957.
Solerl, Paolo: ARCOLOGY: THE CITY IN THE IMAGE OF
MAN, Cambridge, MIT Press, 1970.
Sullivan, Louis H: THE AUTOBIOGRAPHY OF AN IDEA, Chi
cago, Peter Smith, 1924.
Sullivan, L. H: KINDERGARTEN CHATS, Chicago, Scarab
Fraternity, 1934.
Thoreau, Henry David: WALDEN AND ESSAY ON CIVIL DI
SOBEDIENCE, New York.
Van Gogh, Vincent: THE COMPLETE LETTERS OF VINCENT
VAN GOGH IN THREE VOLUMES, New York, Graphic Society,
1959.
Weiss, Peter: NOTIZEN ZUM KULTUREILEN LEBEN IN DER
DEMOKRATISCHEN REPUBLIK VIETMAN, Frankfurt, Suhrkamp Verlag, 1968.
Wright, Frank Lloyd: AUTOBIOGRAPHY, New York, Duell,
Sloane and Pearce, 1943.
Wright, F. L: THE LIVING CITY, New Yonk, Horizon, 1958.
Wright, F. L: A TESTAMENT, New York, Horizon, 1958.
Wright, Olgivanna Lloyd: THE SHINING BROW, New York,
Horizon, 1958.
Yevtuschenko, Yevgeny: COMPLETE POEMS, New York, Dut
ton, 1962.
Yevtuschenko, Y: A PRECOCIOUS AUTOBIOGRAPHY, New
York, Dutton, 1963.

X.

POZADINA DIZAJNA

Arnheim, Rudolf: ART AND VISUAL PERCEPTION, Berkeley,

Unicersity of California Press, 1954.
Arnheim, R: FILM AS ART, Berkeley, University of California
Press, 1957.
Arnheim, R: TOWARD A PSYCHOLOGY OF ART, Berkeley,
University of California Press, 1967.
Bayer, Herbert 1 Gropius, Walter: BAUHAUS 19191928, Bo
ston, Branford, 1952.
Rerenson, Bernard: AESTHETICS AND HISTORY, New York,
Pantheon Books, 1948.
Biedermen, Charles: ART AS THE EVOLUTION OF VISUAL
KNOWLEDGE, Red Wing, Minnesota, 1948.
Boas, Franz: PRIMITIVE ART, New York, Dover, 1955.
Conrads, Ulrich i SperUch, Hans: THE ARCHITECTURE OF
FANTASY, New York, Praeger, 1962.

331

Danz, Louis: DYNAMIC DISSONANCE IN NATURE AND THE

ARTS, N ew York, Longmans Green, 1952.

Danz, L: IT IS STILL THE MORNING, N ew York, Morrow,

1943.

Danz, L: PERSONAL REVOLUTION AND PICASSO, N ew York,

Longmans Green, 1941.
Danz, L: THE PSYCHOLOGIST LOOKS AT ART, N ew York,
Logmans Green, 1937.
Danz, L: ZARATHUSTRA JR, N ew York, Brentano, 1934.
Dorfles, Gillo: IL KITSCH: ANTOLOGIA DEL CATTIVO GU
STO, Milano, Gabriele Mazzotta Editore, 1968.
Ehrenzweig, Anton: THE HIDDEN ORDEN OF ART, Berkeley,
University of California Press, 1967.
Feldman, Edmond B: ART IN AMERICA HIGHER INSTITU
TIONS, Washington, The N ational Art Education Associtation,
1970.
Friedmann, Herbert: THE SYMBOLIC GOLDFINCH: ITS HI
STORY AND SIGNIFICANCE IN EUROPEAN DEVOTIONAL
ART, Princeton, Bollingen Series, Princeton U niversity Press,
1946.
Gamow, George: ONE, TWO, TH REE. . . INFINITY, N ew York,
Viking, 1961.
Gestner, Karl: KALTE KUNST? Basel, Arthur Niggli, 1957.
Gilson, Etienne: PAINTING AND REALITY, Princeton, Bollin
gen Series, Princeton University Press, 1957.
Gombrich, E. H: ART AND ILLUSION, Princeton, Bollingen
Series, Princeton U niversity Press, 1960.
Gombrich, E. H: MEDITATIONS ON A HOBBYHORSE, Lon
don, Faber & Faber, 1964.
Graves, Robert: THE WHITE GODDESS, London, Faber & Fa
ber; N ew York, Farrar, Straus & Giroux, 1966.
Hatterer, Lawrence J: THE ARTIST IN SOCIETY: PROBLEMS
AND TREATMENT OF THE CREATIVE PERSONALITY, New
York, Grove Press, 1965.
Hanser, Arnold: THE SOCIAL HISTORY OF ART, London,
Routledge, 1951.
Hogben, Lancelot: FROM CAVE PAINTING TO COMIC STRIP,
N ew York, Chanticleer Press, 1949.
Hon-En Hlstoria, Stockholm, M odem a Museet, 1967.
Hnizinga, Johan: HOMO LUDENS: A STUDY OF THE PLAY-ELEMENT IN HUMAN CULTURE, Boston, Beacon Press,
1950, 1966.
Hal ten, K. G. Pontas: THE MACHINE AS SEEN AT THE END
OF THE MECHANICAL AGE, N ew York, The Museum of Mo
dern Art, 1968.

332

Keats, John: THE INSOLENT CHARIOTS, New York, Crest

Books, n. d.

Klingender, Francis D: ART AND THE INDUSTRIAL REVO

LUTION, London, Noel Carrington, 1947.
Kracaner, Siegfried: FROM CALIGARI TO HITLER, Princeton,
Princeton University Press, 1947.
Kranz, Kurt: VARIATIONEN UBER EIN GEOMETRISCHES
THEMA, Miinchen, Prestel, 1956.
Langer, Susanne K: FEELING AND FORM, New York, Scrib
ner, 1953.
Langer, S: PHILOSOPHY IN A NEW KEY, New York, Scrib
ner. 1942.
Langer, S: PROBLEMS OF ART, New York, Scribner, 1957.
Le Corbusier: THE MODULOR, London, Faber & Faber, 1954.
Le Corbusier: MODULOR 2, London, Faber & Faber, 1958.
Lethaby, W. R: ARCHITECTURE, NATURE AND MAGIC, New
York, George Braziller, 1956.
Malraux, Andre: THE VOICES OF SILENCE, New York, Dobleday, 1952.
Maritain, Jacques: CREATIVE INTUITION IN ART AND POERTY, Princeton, Bollingen Series, Princeton University Press,
1953.
Middleton, Michael: GROUP PRACTICE IN DESIGN, New
York, George Braziller, 1967.
Moholy-Nagy, Sibyl: NATIVE GENIUS IN ANONYMUS ARC
HITECTURE, New York, Horizon, 1957.
Neumann, Erich: THE GREAT MOTHER: AN ANALYSIS OF
THE ARCHETYPE, Princeton, Bollingen Series, Princeton Uni
versity Press, 1955.
Neutra, Richard: SURVIVAL THROUGH DESIGN, New York,
Oxford University Press, 1954.
Nielsen, Vladimir: THE CINEMA AS GRAPHIC ART, New
York, Hill and Wang, 1959.
Oakley, Kenneth P: MAN THE TOOL-MAKER, Chicago, Uni
versity of Chicago Press, 1959.
Ozenfant, Amcdee: FOUNDATIONS OF MODERN ART, New
York, Dover, 1952.
Panofsky. Erwin: GOTHIC ARCHITECTURE AND SCHOLASTICSM, Latrobe, Archabbey Press, 1951.
Panofsky, E: MEANING IN THE VISUAL ARTS, New York,
Anchor, 1955.
Rapoport, Amos: HOUSE, FORM AND CULTURE, Englewood
Cliffs, Prentice-Hall, 1969.
Read, Sir Herbert: THE GRASS ROOTS OF ART, New York,
Wittenborn, 1955.

333

Read, Sir H: ICON AND IDEA, Cambridge, Harvard U niver

sity Press, 1955.
Read, Sir H: THE PHILOSOPHY OF MODERN ART, N ew
York, Horizon, 1953.
Rudofsky, Bernard: ARCHITECTURE WITHOUT ARCHITECTS,
N ew York, M useum of Modern Art, 1964.
Rosenberg, Harold: THE RADITION OF THE NEW, N ew York,
Horizon, 1957.
Scheidig, Walther: CRAFTS OF THE WEIMAR BAUHAUS,
N ew York, Reinhold, 1967.
Sempter, Gottfried: WISSENSCHAFT, INDUSTRIE UND K UNST, Mainz, Njemaka, Florian Kupferberg, 1966.
Singer, Charles: A HISTORY OF TECHNOLOGY, Oxford, En
gland, Oxford U niversity Press, 195458.
Snaith, William: THE IRRESPONSIBLE ARTS, N ew York,
Atheneum, 1964.
Von Neumann: GAME THEORY, Cambridge, MIT, Press, 1953.
Wingler, Hans M: THE BAUHAUS, Cambridge, MIT Press,
1969.
Youngblood, Gene: THE EXPANDED CINEMA, N ew York,
Dutton, 1970.

XL PRAKSA DIZAJNA I NJEGOVA FILOZOFIJA

Albers, Anni: ON DESIGNING, N ew Haven, Pellango Press,
1959.
Anderson, Donald M: ELEMENTS OF DESIGN, N ew York,
Holt, Rinehart and Winston, 1961.
Art Directors Club of N ew York: SYMBOLOGY, N ew York,
H astings House, 1960.
Art Directors Club of N ew York: VISUAL COMMUNICATION:
INTERNATIONAL, N ew York, H astings House, 1961.
Baker, Stephen: VISUAL PERSUASION. N ew York, McGraw-Hill, 1961.
Bayer, Herbert: VISUAL COMMUNICATION, ARCHITECTU
RE, PAINTING, N ew York, Reinhold, 1967.
Bill, Max: FORM, Basel, Karl Werner, 1952.
Doxiadis, Constatioos: ARCHITECTURE IN TRANSITION, New
York, Oxford Univeristy Press, 1963.
Doxiadis, C: BETWEEN DYSTOPIA AND UTOPIA, London,
Faber & Faber, 1966.
Doxiadis, C: EKISTICS, N ew York, Oxford Univeristy Press,
1968.
Gropius, Walter: SCOPE OF TOTAL ARCHITECTURE, New
York, Harper, 1955.

334

Itten, Johannes: THE ART OF COLOR, New York, Reinhold,

1961.

Itten, J: DESIGN AND FORM, New York, Reinhold, 1963.

Kandinsky, Wassily: ON THE SPRITUAL IN ART, New York,
Wittenbom, 1948.
Kandinsky, W: POINT TO LINE TO PLANE, New York, Gug
genheim Museum, 1947.
Kepes, Gyorgy: LANGUAGE OF VISION, Chicago, Paul Theo
bald, 1949.
Kepes, G: THE NEW LANDSCAPE IN ART AND SCIENCE,
Chicago, Paul Theobald, 1956.
Kepes, G: VISION-VALUE SERIES, New York, George Bra
ziller, 1966.
Kepes, G: THE VISUAL ARTS TODAY, Middeltown, Wesleyan
University Press, 1960.
Knebler, George: THE SHAPE OF TIME, New York, Schocken,
1967.
Klee, Paul: PEDAGOGICAL SKETCH BOOK, New York, Praeger, 1953.
Klee. P: THE TEHNIKING EYE, New York, Wittenbom, 1961.
Kranz, Stewart 1 Fisher, Robert: THE DESIGN CONTINUUM,
New York. Reinhold, 1966.
Malevich, Kaslmlr: THE NON-OBJECTIVE WORLD, Chicago,
Paul Theobald, 1959.
Moholy-Nagy, Laszld: THE NEW VISION, New York, Wittenborn, 1947.
Moholy-Nagy, L: TELEHOR, Bratislava, 1938.
Moholy-Nagy. L: VISION IN MOTION, Chicago, Paul Theo
bald, 1947.
Moholy-Nagy, Sibyl: MOHOLY-NAGY: EXPERIMENT IN
TOTALITY, New York, Harper, 1950.
Mondrian, Piet: PLASTIC AND PURE PLASTIC ART, New
York, Wittenbom, 1947.
Mundt, Ernest: ART, FORM AND CIVILIZATION, Berkeley,
University of California Press, 1952.
Nelson George: PROBLEMS OF DESIGN, New York, Whitney
Publications, 1957.
Newton, Norman T: AN APPROACH TO DESIGN, Boston, Addison-Wesley Press, 1951.
Niece, Robert C: ART: AN APPROACH, Dubuque, William C.
Brown & Co, 1959.
Rand, Paul: THOUGHTS ON DESIGN, New York, Wittenbom,
1947.

335

X n . INDUSTRIJSKI I PROIZVODNI DIZAJN

Beresford, Evans J: FORM IN ENGINEERING DESIGN, O x
ford, England, Clarendon Press, 1954.
Braun-Feldweg, W ilhelm: NORMEN UND FORMEN INDUSTRIELLER PRODUKTION, Ravensburg, Njemaka, Otto Maier, 1954.
Braun-Feldweg, W: INDUSTRIAL DESIGN HEUTE, Hamburg,
Rowohlt, 1966.
Chase, Herbert: HANDBOOK ON DESIGNING FOR QUAN
TITY PRODUCTION, N ew York, M cGraw-Hill, 1950.
The Design Collection: Selected Objects, N ew York, Museum Of
M odem Art, 1970.
D esign Forecast No. 1 and No. 2, Alum inium Company of Am e
rica, Pittsburgh, 1959, 1960.
Doblin, Jay: ONE HUNDRED GREAT PRODUCT DESIGNS,
N ew York, Reinhold, 1970.
Drexler, Arthur: INTRODUCTION TO TWENTIETH CENTURY
DESIGN, N ew York, M useum of M odem Art, 1959.
Drexler, A: THE PACKAGE, N ew York, M useum Of M odem
Art, 1959.
Drey fuss, Henry: DESIGNING FOR PEOPLE, N ew York, Simon
and Schuster, 1951.
Eksell, Olle: DESIGN = EKONOMI, Stockholm, Bonniers, 1964.
Farr, Michael: DESIGN IN BRITISH INDUSTRY, Cambridge,
England, Cambridge U niversity Press, 1955.
Friedman, William: TWENTIETH CENTURY DESIGN U .S .A .
Buffalo, Albright Art Gallery, 1959.
Functie en Vorm: INDUSTRIAL DESIGN IN THE NETHER
LANDS, Bussum, Nizozemska, Moussaults Uitgeverij, 1956.
Cestaltende Industrieform in Dentschland, Diisseldorf, Econ,
1954.
Gloag, John: SELF TRAINING FOR INDUSTRIAL DESIG
NERS, London, George A llen and Unwin, 1947.
Holland, Laurence B: WHO DESIGNS AMERICA, N ew York,
Anchor, 1966.
Jacobson, Egbert: BASIC COLOR, Chicago, Paul Theobald,
1948.
Johnson, Philip: MACHINE ART, N ew York, Museum of Mo
dern art, 1934.
Lippincott J. Gordon: DESIGN FOR BUSINESS, Chicago, Paul
Theobald, 1947.
Loewy, Raymond: NEVER LEAVE WELL ENOUGH ALONE,
New York, Simon and Schuster, 1950.
Noyes, Eliot F: ORGANIC DESIGN, N ew York, Museum of
M odem Art, 1941.

336

Pevsner, Nikolaas: AN ENQUIRY INTO INDUSTRIAL ART IN

ENGLAND, Cambridge, England, Cambridge University Press,
1937.
Pevsner, N: PIONEERS OF MODERN DESIGN, New York,
Museum of Modern Art, 1949.
Read, Sir Herbert: ART IN INDUSTRY, New York, Horizon,
1954.
Teague, Walter Dorwin: DESIGN THIS DAY, New York, Har
court, Brace, 1940.
Van Doren, Harold: INDUSTRIAL DESIGN, New York, Mc
Graw-Hill. 1954.
WaUance, Don: SHAPING AMERICAS PRODUCTS, New York,
Reinhold, 1956.
KONZULTIRANI SU I SLIJEDEI ASOPISI:
Architectura Cuba (Kuba)
Arkkitehtl-Lehti (Finska)
Aspen (USA)
China Life (Kina)
Craft Horizons (USA)
Design (Engleska)
Design & Environment (USA)
Design Quarterly (USA)
Designcourse (USA)
Domus (Italija)
Dot Zero (USA)
Draken (vedska)
Environment (USA)
Form (vedska)
Form (Njemaka)
Graphis (vicarska)
IDSA Journal fUSA)
Industrial Design (USA)
Journal of Creative Behavior (USA)
Kaiser Aluminium News (USA)
Kenchlko Bunko (Japan)
Mobilia (Danska)
Newsweek (USA)
Stile Industria (Italija)
Sweden Now (vedska)
Ulm (Njemaka)
22 Papanek: Dizajn za stvarni svijet

337

sadraj
predgovor prijevodu: goroslav keller
predgovor: r. buckminster fuller
uvod

5
16
26

prvi dio: tako je to

1

to je dizajn? definicija

dizajna i kompleks

funkcija

33

filogenocid povijest

profesije industrijskog

dizajna

mit o otmjenom dizajnu

dizajn, umjetnost i

obrt

60

ubojstvo uradi sam

drutvena i moralna

odgovornost dizajnera

*1

potrona kultura dananjice

zastarijevanje,

trajnost i vrijednost

nadriljenitvo i talidomid masovna

dokolica i pomodarstvo prebogatog drutva

10

drugi dio: tako bi trebalo biti

i

bitka s uzrocima

kreativnost protiv

konformizma

149

s
kako uspjeti u dizajnu bez mnogo muke
podruja napada za odgovornog dizajnera

167

stablo spoznaje: bionika primjena biolokih

prototipova u dizajnu umjetnih sistema

195

1C
razmetljiva potronja: dizajn i okolina
zagaivanje, prenapuenost, gladovanje i dizajn
okoline

218

11

neonska uionica kolovanje dizajnera i

stvaranje integriranih dizajnerskih timova

249

12

dizajn u borbi za opstanak i borba za

opstanak pomou dizajna to moemo uiniti

289

bibliografija

311

meter

ante stipanovi

tisak
nittp slobodna dalmacija split

|v/JDi2 A

T( r\Cfro(hA- c/rZs i

<yfir< ( D A -^ K

s jjs T V S f je

577W

'T M iSH TSL

|HeV/ORCT< \x0(

^ rp * * fc g _ te z n /to iA s s
n p /h UV'DC, V & 5 * m v STT>

ttiMek

VID&J>1/Ct
S fir V fc y o s r

ilHOL0fro/fji

0Vf&tjio jbvtu T^vh o

i^ T e lc r
^

i+ ^v e-v

' 0*HHP
08M M O (cOVficMU
II2EUN O ltV O T i

-EMO &*.CHE.

KADA M t$ T O fifiPiTE. A /tS T ip ~STO i f

Ztf!lJm0nb

1ET(P fcOMPlKll^UO

sP&ISfe&VHT X
nVPiLmV^nn0
n s& M S T
opvsnr,
PlC/VSS0
UK&u
c /v e - f o s n a - VA A /E H O R ^/a

taw

I TO
ZVft//.
P-fitZLOOrfi
IZfrLEDADA 2.L-(K&.
2-fir S T i \ ^ 5 >

ti O t h J B , l i
V S 'P jc L l

5lfl(\H07\

do s.m \- it
Z M -L 2 f r

^ u ^ rr ^ v t

H oo% W ^ W o s v o
k/^trc