Professional Documents
Culture Documents
Pravac vektora je prava na kojoj se on nalazi ali i sve prave paralelne sa njom, što vektoru dozvoljava da “skače”
sa jedne na drugu paralelnu pravu.
Smer vektora se zadaje strelicom.
Intenzitet vektora je njegova dužina i najčešće se obeležava sa a
r r r r
a = a1 i + a2 j ili jednostavnije a = (a1 , a2 ) ; intenzitet je a = a12 + a 22
j =(0,1) i takodje je j =1
1
Kako izraziti vektor ako su date koordinate njegovog početka i kraja?
1) Pravilo paralelograma
Dva data vektora dovedemo na zajednički početak paralelnim pomeranjem.Nad njima kao stranicama oformimo
paralelogram. Dijagonala paralelograma je njihov zbir (ona dijagonala koja polazi iz sastava ta dva vektora).
Na kraj prvog vektora paralelnim pomeranjem dovedemo početak drugog, na kraj drugog dovedemo početak trećeg
vektora......
Rezultanta (njihov zbir) je vektor koji spaja početak prvog i kraj zadnjeg vektora.
Evo to na slici:
2
Naš predlog je da upotrebljavate pravilo nadovezivanja, jer je po našoj proceni lakše...
Svaki vektor ima svoj suprotan vektor, koji ima isti pravac i intenzitet ali suprotan smer sa početnim vektorom.
-a
−a+a =0 i a + (−a) = 0
Recimo da su dati vektori a i b ,.Postupak je sličan kao kod sabiranja vektora(pravilo nadovezivanja) samo što
www.matematiranje.com
3
b
a
a
- b
Primer:
Rešenje:
E F
A B
E
F
EF = EA + AB + BF +
EF = EC + CD + DF
4
Računski sabiranje i oduzimanje vektora ide vrlo lako:
r r
Ako je a = a1 i + a 2 j to jest a = (a1 , a2 ) i b = b1 i + b2 j , to jest b = (b1 , b2 )
Proizvod skalara k i vektora a je vektor k a (ili a k) koji ima isti pravac kao vektor a , intenzitet k a = k a i smer:
Rešenje:
2a
-3 a
Ako su k1,k2,…,kn realni brojevi i x1 , x 2 ,…, x n vektori različiti od nule, onda se zbir:
k1 x1 +k2 x 2 +…+kn x n
k1 x1 +k2 x 2 +…+kn x n = 0
5
i) Ako je k1=k2=…=kn , onda su vektori x1 , x 2 ,…, x n linearno nezavisni
ii) Ako je bar jedan od k1,k2,…,kn različit od nule onda su vektori x1 , x 2 ,…, x n linearno zavisni
Važi još:
Dva vektora su kolinearna ako i samo ako su linearno zavisni (kolinearni znači da leže na istoj pravoj).
Vektori x , y , z su komplanarni ako i samo ako su linearno zavisni (komplanarni znači da leže u istoj ravni).
Ako su vektori x i y linearno nezavisni vektori jedne ravni, onda za svaki vektor z te ravni ,postoje jedinstveni
brojevi p i q takvi da je :
z= px+ q y
Primer:
Rešenje:
v= pa + qb
4=2p – 4q
2=-p + 3q
2p –4q = 4
-p + 3q = 2
p – 2q = 2
-p+3q = 2
q=4
2p-4q = 4 , pa je 2p – 16 = 4 , pa 2p = 20 i konačno p = 10 .
6
Ako ste proučili ovaj fajl, pogledajte odmah sledeći u kome su rešeni zadaci...
www.matematiranje.com
7
VEKTORI U RAVNI – II DEO
Primer 1.
Rešenje:
C C C
M M M
A B A B A B
slika 1. slika 2. slika 3.
Šta je ideja?
Dalje ćemo ove dve jednakosti napisati jednu ispod druge i sabrati ih:
WWW.MATEMATIRANJE.COM
1
Primer 2.
uuur uuuur
U trouglu ABC tačke M i K su središta stranica AB i BC. Dokazati da je AC = 2MK
Rešenje:
C C C
K K K
A M B A M B A M B
slika 1. slika 2. slika 3.
Slično kao u prethodnom zadatku, vektor u sredini MK, izražavamo na obe strane.
uuuur uuur uuur uuur
Na slici 2. idemo ulevo: KM = MA + AC + CK
uuuur uuur uuur
Na slici 3. idemo udesno: KM = MB + BK
Sad pogledamo sliku i uočimo suprotne vektore ( istog pravca i intenziteta a suproznog smera).
uuuur uuur uuur uuur uuur uuur
2 KM = AC + MA + MB + BK + CK
Uokvireni su nula vektori, pa je:
uuuur uuur
2 KM = AC
Primer 3.
Rešenje:
a+b
Ovo je ustvari dokaz činjenice da je srednja linija trapeza jednaka polovini zbira osnovica m =
2
2
D C D C D C
M N M N M N
A B A B A slika 3. B
slika 1. slika 2.
Najpre ćemo vektor MN izraziti odozdo ( slika 2.) pa odozgo ( slika 3.), pa to sabrati…
uuuur uuur uuur uuur
MN = MA + AB + BN
uuuur uuuur uuur uuur
MN = MD + DC + CN
uuuur uuur uuur
2 MN = AB + DC suprotni vektori se potiru, to jest daju nula vektor
I u ovom zadatku se koristi isti trik, al je putanja izražavanja vektora u sredini malo čudna , da vidimo:
D C D C D C
E F E F E F
A B A B A slika 3. B
slika 1. slika 2.
Napišemo ove dve jednakosti jednu ispod druge, saberemo ih i potremo suprotne vektore…
uuur uuur uuur uuuv
EF = EA + AB + BF
uuur uuur uuur uuuv
EF = EC + CD + DF
uuur uuur uuur
2EF = AB + CD
WWW.MATEMATIRANJE.COM
3
uuuv uuur uuur uuur uuur
Znamo da važi : CD = − DC , ubacimo ovo u dobijenu jednakost i evo rešenja: 2EF = AB − DC .
Primer 5.
Rešenje:
D C
A B
4
Primer 6.
uur uur uuur
Ako je T težište trougla ABC, tada je TA + TB + TC = 0 . Dokazati.
Rešenje:
Da se podsetimo: težišna duž spaja teme i sredinu naspramne stranice; sve tri težišne duži seku se u jednoj tački T koja
Da nacrtamo sliku:
B1 A1
T
A C1 B
uur uur uuur
Krenućemo od TA + TB + TC = i dokazati da je ovaj zbir nula.
uur 2 uuur
TA = A1 A
3
uur 2 uuur uur uur uuur 2 uuur uuur uuuur
TB = B1 B Saberemo ove tri jednakosti i dobijamo: TA + TB + TC = ( A1 A + B1 B + C1C )
3 3
uuur 2 uuuur
TC = C1C
3
Dalje ćemo izraziti svaki od ovih vektora ( pogledaj na slici, to su isprekidano nacrtani vektori):
C C C
B1 A1 B1 A1 B1 A1
T T T
A C1 B A C1 B A C1 B
uuuur uuur uuur
uuur uuur uuur uuur uuur uuur C1C = C1 B + BC
A1 A = A1C + CA B1 B = B1 A + AB
Saberemo ove tri jednakosti:
5
uuur uuur uuur
A1 A = A1C + CA
uuur uuur uuur
B1 B = B1 A + AB
uuuur uuur uuur
C1C = C1 B + BC
uuur uuur uuuur uuur uuur uuur uuur uuur uuur
A1 A + B1 B + C1C = A1C + CA + B1 A + AB + C1 B + BC
Zaokruženi vektori imaju zbir nula, jer se zadnji vektor završava gde počinje prvi...
uuur uuur uuur
Pogledajmo sada preostali zbir A1C + B1 A + C1 B , i on je nula, jer je:
uuur 1 uuur
A1C = BC
2
uuur 1 uuur
B1 A = CA
2
uuur 1 uuur
C1 B = AB
2
uuur uuur uuur 1 uuur uuur uuur 1
A1C + B1 A + C1 B = ( BC + CA + AB) = ⋅ 0 = 0
2 2
Primer 7.
Rešenje:
B1 A1
T
A C1 B
6
uuur uuur uuur
MT = MA + AT
uuur uuur uuur
MT = MB + BT saberemo ove tri jednakosti...
uuur uuuur uuur
MT = MC + CT
uuur uuur uuur
MT = MA + AT
uuur uuur uuur
MT = MB + BT
uuur uuuur uuur
MT = MC + CT
uuur uuur uuur uuuur uuur uuur uuur
3MT = MA + MB + MC + AT + BT + CT
uuur uuur uuur uuuur
U prethodnom primeru smo videli da ovo uokvireno daje nula vektor, pa je: 3MT = MA + MB + MC , a to smo i trebali
dokazati.
WWW.MATEMATIRANJE.COM
7
FUNKCIONALNE JEDNAČINE, INVERZNA FUNKCIJA I KOMPOZICIJA FUNKCIJA
FUNKCIONALNE JEDNAČINE
Postupak rešavanja:
iii) Vratimo se u početnu jednačinu , f ( t ) =... i gde vidimo x zamenimo ga sa onim što smo izrazili
ZADACI
Rešenje:
x +1 = t Odatle izrazimo x
x=t-1 Vratimo se u početnu jednačinu , f ( t ) =... i gde vidimo x zamenimo ga sa onim što smo izrazili
f ( t ) = (t – 1)2 – 3 (t – 1 ) + 2
f ( t ) = t2 – 5t + 6 zamenimo t sa x
1
2) Rešiti funkcionalnu jednačinu: f x 1 x2
x
Rešenje:
1
f x 1 x2
x
1 1
t pa je odavde x ovo zamenimo u datoj jednačini
x t
1 1
f (t ) 1 2
t t
www.matematiranje.com www.matematiranje.com/en.html
1 t2 1
f (t )
t t2
1 t2 1
f (t )
t t
1 t2 1 1 x2 1
f (t ) zamenimo t sa x f ( x) je konačno rešenje
t x
x
3) Rešiti funkcionalnu jednačinu: f( ) x2
x 1
Rešenje:
x
f( ) x2
x 1
x
t
x 1
x = t ( x+1)
x=tx+t
x(1–t)=t
t
x vratimo se sad na početnu jednačinu...
1 t
x
f( ) x2
x 1
t 2 x 2
f (t ) ( ) zamenimo t sa x ... f ( x) ( ) je konačno rešenje
1 t 1 x
x2
4) Reši funkcionalnu jednačinu: f ( ) 5x 3
2x 1
Rešenje:
x2
f( ) 5x 3
2x 1
x2
t www.matematiranje.com www.matematiranje.com/en.html
2x 1
x + 2 = t (2x + 1)
x + 2 = 2tx + t
x – 2tx = t – 2
x (1 – 2t ) = t – 2
t2
x
1 2t
x2
f( ) 5x 3
2x 1
t2 5t 10 3(1 2t ) 5t 10 3 6t t 7
f(t)=5 + 3 sredimo… f ( t ) = + = = izvučemo minus gore i
1 2t 1 2t 1 2t 1 2t 1 2t
ubacimo ga u imenilac, koji onda promeni redosled … A - B = - (B – A)
t7
f(t)=
2t 1
x7
f(x)= je konačno rešenje
2x 1
x
5) Ako je f ( ) ( x 1) 2 , izračunati f(3).
x 1
Rešenje:
x
f( ) ( x 1) 2
x 1
x
t
x 1
x = t ( x+1)
x=tx+t
x – tx = t
x(1–t)=t
t
x vraćamo se u početnu jednačinu… www.matematiranje.com
1 t
x
f( ) ( x 1) 2
x 1
t
f(t)=( - 1 )2 Sada umesto t stavljamo 3 jer se traži f(3)…
1 t
3 25
f(3)= ( - 1 )2 =
1 3 4
1 1
6) Rešiti funkcionalnu jednačinu: f (x ) x 2 2
x x
Rešenje:
1 1 1
f (x ) x 2 2 uzimamo smenu x = t , ako odavde probamo da izrazimo x kao što bi trebalo,
x x x
zapadamo u probleme...
1
x =t sve pomnožimo sa x…
x
x2 + 1 = xt
1
x = t kvadriramo…
x
1 2 2
(x ) =t
x
1 1
x 2 2x t2 pokratimo x-seve…
x x2
1
x2 2 t2
x2
1
x2 2
t 2 2 E sad se vratimo u datu početnu jednačinu...
x
1 1
f ( x ) x 2 2 pa je f ( t ) = t2 – 2 odnosno f(x) = x2 – 2 je konačno rešenje
x x
www.matematiranje.com
x 1 x 2
7. Rešiti funkcionalnu jednačinu: f 2f x
x 2 x 1
Rešenje:
x 1 x 2
f 2f x
x 2 x 1
x2 x 1 1
Ako uzmemo smenu t , onda je i
x 1 x2 t
x2 t2
t odavde x-2 = t (x +1) pa je x – 2= tx + t , x – tx = t + 2 , x (1-t )= t + 2 i odavde je x =
x 1 1 t
x 1 x 2
f 2f x
x 2 x 1
1 t2 1
f( )+2f(t)= dobili smo jednu jednačinu...E sad je trik da umesto t stavimo
t 1 t t
1 1 2t
2
1 1 2t
f( t ) + 2 f( ) = t = t = dobismo i drugu jednačinu
t 1 t 1 t 1
1
t t
Sada pravimo sistem od dve jednačine:
1 t2
f( )+2f(t)=
t 1 t
1 1 2t
f( t ) + 2 f( ) =
t t 1
1 t2
-4f(t)-2f( ) = -2
t 1 t
1 1 2t
f( t ) + 2 f( ) =
t t 1
2t 4 1 2t 2t 4 1 2t 4t 5
-3f(t)= + = + = dakle
1 t t 1 t 1 t 1 t 1
www.matematiranje.com
4t 5
-3f(t)= podelimo sve sa –3 i dobijamo
t 1
4t 5 4t 5
f(t)= odnosno f ( t ) = umesto t stavimo x i dobijamo:
3(t 1) 3 3t
4x 5
f(x)= konačno rešenje
3 3x
INVERZNA FUNKCIJA
Za preslikavanje f: A B kažemo da je :
1) “jedan – jedan” (obostrano jednoznačno) , što skraćeno pišemo “ 1-1 “, ako važi
(x1 , x 2 A)( x1 x 2 f ( x1 ) f ( x 2 ))
Preslikavanje skupa A na sebe , u oznaci iA , sa osobinom (x A)(i A ( x) x) naziva se identičkim (jediničnim)
preslikavanjem skupa A.
Ako je f: A B bijektivno preslikavanje, onda sa f –1 ozačavamo preslikavanje skupa B na skup A, koje ima
osobinu da je f 1
f ff 1
i A . U tom slučaju f –1 nazivamo inverznim preslikavanjem preslikavanja f.
www.matematiranje.com
1. Data je funkcija f(x) = 2x – 1. Odrediti njenu inverznu funkciju i skicirati grafike funkcija f(x) i f –1(x).
Rešenje:
2x = y + 1
y 1
x= Izvršimo izmenu : umesto x pišemo f –1 (x) , a umesto y pišemo x.
2
x 1
f –1(x) = i evo nam inverzne funkcije.
2
Pošto obe funkcije predstavljaju prave, uzećemo po dve proizvoljne tačke( prvo x = 0, pa y = 0) i nacrtati ih.
f(x) = 2x – 1
x 0 1/2
f(x) -1 0
x 1
f –1(x) =
2
x 0 -1
–1
f (x) 1/2 0
6
5 f(x)=2x-1
4
y=x x+1
3 -1
f (x) =
2
2
1 .
.
. .
-5 -4 -3 -2 -1 1 2 3 4 5 6 7 x
-1.
-2
-3
-4
-5
www.matematiranje.com
2. Data je funkcija f ( x) 3 x 3 . Odrediti njenu inverznu funkciju i skicirati grafike funkcija f(x) i f –1(x).
Rešenje:
f ( x) 3 x 3
y 3x 3
3x y 3
y3 x3
x f 1 ( x)
3 3
za f ( x) 3 x 3
x 0 1
f(x) -3 0
x3
za f 1 ( x)
3
x 0 -3
f –1(x) 1 0
y
5 f ( x ) 3x 3 y=x
4
3 x 3
2 f 1 ( x)
3
1
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 x
-1
-2
-3
-4
-5
Opet su grafici simetrični u odnosu na pravu y = x. Šta mislite, da li će uvek tako biti?
www.matematiranje.com
x 3
3. Odrediti inverznu funkciju za f ( x)
x7
Rešenje:
x3
f ( x)
x7
x 3
y
x7
y x 3
množimo unakrsno
1 x7
y ( x 7) 1( x 3)
yx 7 y x 3
yx x 3 7 y
x( y 1) 3 7 y
37y 3 7x
x f 1 ( x)
y 1 x 1
a b c d e –1
4. Data je funkcija f . Odrediti njenu inverznu funkciju f (x).
2 4 1 3 5
Rešenje:
Ovde nam je funkcija zadata na drugi način. Direktno znamo koji elemenat se u koji preslikava:
f
Šta će biti inverzna funkcija?
a. .1
b.
.2 Pa jednostavno, elementi iz drugog skupa se slikaju u prvi…
.3
c.
d. .4
e. .5
f -1
a. .1
.2 2 4 1 3 5
b.
Ili zapisano na drugi način: f 1
c.
.3
a b c d e
d. .4
e. .5
www.matematiranje.com
KOMPOZICIJA FUNKCIJA
primer 1.
1 2 3 4 a b c d
Date su funkcije f i g odrediti ( g f )( x)
acb d 6 8 7 9
Rešenje:
Ajmo najpre da ovo predstavimo dijagramom da vidimo šta se zapravo dešava a onda ćemo ispisati i rešenje:
f g
.1 a. .6
.2 b. .7
.3 c. .8
.4 d. .9
www.matematiranje.com
primer 2.
1 2 3 4 p q r s a b c d
Ako je f , g i h odrediti:
c a b d 1 4 3 2 rpqs
a) f g = ?
b) g h ?
c) ( g h) f ?
Rešenje:
a) f g = ?
1 2 3 4 p q r s
Kako je f i g ,idemo redom:
c a b d 1 4 3 2
( f g )( x) f ( g ( x)) f ( g (q )) f (4) d
( f g )( x) f ( g ( x)) f ( g (r )) f (3) b
pqrs
Odavde imamo da je: f g
c d b a
b) g h ?
p q r s a b c d
g i h , pa je :
1 4 3 2 rpqs
a b c d
Pa je : g h
3 1 4 2
www.matematiranje.com
c) ( g h) f ?
1 2 3 4 a b c d pqrs
f , h g
c a b d rpqs 1 4 3 2
1 2 3 4
Ova kompozicija je ( g h) f
4 3 1 2
primer 3.
a) f g
b) g f
c) f f
d) g g
Rešenje:
a) f g
( f g )( x) f ( g ( x)) f (5 x 7) 3(5 x 7) 2 15 x 21 2 15 x 19
www.matematiranje.com
b) g f
( g f )( x) g ( f ( x)) g (3x 2) , sad posmatramo funkciju g i gde vidimo x stavimo sve iz zagrade...
c) ff
d) g g
( g g )( x) g ( g ( x)) g (5 x 7) 5(5 x 7) 7 25 x 35 7 25 x 42
a) f g
b) g 1 f 1
Rešenje:
Ovo je zadatak u kome vas profesor proverava sve tri stvari: funkcionalnu jednačinu, inverznu funkciju i
kompoziciju funkcija.
www.matematiranje.com
Dalje tražimo inverzne funkcije:
3 x 11
g ( x)
f ( x) 5 x 8 2
y 5x 8 3 x 11
y
5x y 8 2
3 x 11 2 y
y 8 x8
x f 1 ( x ) 3 x 2 y 11
5 5
2 y 11 2 x 11
x g 1 ( x)
3 3
3x 11 3x 11 15 x 55 16 15 x 39
( f g )( x) f ( g ( x)) f ( ) 5 8
2 2 2 2
x 8 2 x 16 55 2 x 39
2 11
x8 5 5 5 2 x 39
( g 1 f 1 )( x) g 1 ( f 1 ( x)) g 1 ( )
5 3 3 3 15
1
www.matematiranje.com
Директна и обрнута пропорционалност
Увод:
a :b = c :d
5 kg ............ 120 kg
7 kg ........... X kg
5kg....... ↑ 120din.
7 kg....... ↑ Xdin.
ове две стрелице посматрамо као једну
↑ 5kg....... ↑ 120din.
↑ 7 kg....... ↑ Xdin.
ове две стрелице посматрамо као једну
1
X:120=7:5
X·5=120·7 => Савет: Увек прво изрази непознату, можда ће има несто да се
120 ⋅ 7 скрати!!!!!
X=
5
X = 168din.
Дакле,за 7 kg кромпира треба 168 дин.
2)Ако дневно ради 7 часова, један радник посао заврши за 15 дана. Колико
часова дневно би радник требало да ради да би исти посао завршио за 12
дана?
↑ 7cas ..........15dana
↑ Xcas..........12dana
ове две стрелице посматрамо као једну
X : 7 = 15 : 12
X ⋅12 = 7 ⋅15
7 ⋅15
X=
12
7⋅5
X=
4
35 3
X= = 8 Часова
4 4
3
Дакле, 12 дана морамо да радимо по 8 часова, односно 8 сати и 45 минута.
4
2
3) Од 66 kg предива добија се 165 m тканине. Колико се метара тканине добије
од 112 kg предива?
↑ 15sij.......... ↓ 60w
↑ Xsij.......... ↓ 75w
Пази: Ако узмемо јаче сијалице, мањи број ће давати исто осветљење.
X : 15 = 60 : 75
X ⋅ 75 = 15 ⋅ 60
15 ⋅ 60
X=
75
X = 12 Сијалица
3
7) За 30 секунди звук пређе пут од 10200 m. Колики пут пређе звук од 1 мин. и 15
секунди?
30сек..........10200m
1мин.15сек........Xm
8) Дванаест зидара сазида једну зграду за 5 дана. За колико дана би исти посао
био завршен да је ангажовано 15 зидара?
9) Три цеви напуне базен за 35 часова. За које ће време базен напунити пeт
цеви?
(Претпоставља се да све цеви једнаком брзином пуне базен).
↓ 3cevi.......... ↑ 35čas X : 35 = 3 : 5
↓ 5cevi.......... ↑ Xčča 5 ⋅ X = 35 ⋅ 3
35 ⋅ 3
X=
5
X = 21čas
4
10) Дванаест радника радећи по 8 часова дневно заради 120.000 динара.
Колико часова треба да ради 10 радника да би зарадили 150.000 динара?
X ⋅ 10 ⋅ 120000 = 8 ⋅ 12 ⋅ 150000
8 ⋅ 12 ⋅ 150000
X = Skrati!
10 ⋅ 120000
X = 12časova
5
Наравно овде ''мале'' пропорције не морамо издвајати на страну, већ одмах
закључити какав је њихов смер.
X :6 = 8:7
= 21 : 28
= 1260 : 720
X ⋅ 7 ⋅ 28 ⋅ 720 = 6 ⋅ 8 ⋅ 21⋅1260
6 ⋅ 8 ⋅ 21⋅1260
X= skrati
7 ⋅ 28 ⋅ 720
X = 9dana
12) 65 радника ископа неки канал за 23 дана. После 15 дана 13 радника напусти
посао. Колико дана треба онима који су остали да заврше остатак посла?
Овде не треба уписивати податак 65 радника ... 23 дана, већ 65 радника... 8 дана.
Зашто? У задатку се каже да је после 15 дана отишло 13 радника што значи да је
остало 23-15=8 дана. Наравно за ''доњи'' део поставке ћемо узети 65-13=52 радника
Дакле:
13) Неки посао 6 радника може да заврши за 5 дана. За колико ће дана бити исти
посао завршен ако после 2 дана дође још 3 радника?
И овде не уписујемо 6 рад...5 дана, већ 6 рад...3 дана (5-2=3 дана) за колико би они
''нормално'' завршили посао. У доњем делу поставке задатака је 9 рад ...Хдана
(6+3=9рад)
6
За оне који не воле да ''мозгују'' да ли су величине директно или обрнуто
пропорционалне напоменимо да су најчешћи случајеви ОБРНУТЕ
ПРОПОРЦИОНАЛНОСТИ следећи:
7
www.matematiranje.com
Procentni račun
U datom zadatku iz procentnog računa, mi najpre odredimo šta nam je zadato: G, P ili
p . Ubacimo te podatke u G:P=100: p i nadjemo nepoznatu.
1) Trideset procenta jedne dužine iznosi 42cm. kolika je dužina čitave duži?
G : P = 100 : p
G : 42 = 100 : 30
30G = 42 ⋅ 100
42 ⋅ 100
G= skrati
30
G = 140cm
3) Posle prelaska na novo radno mesto jednom radniku je plata povećana za 20%. Kolika
mu je bila plata ako je to povećanje 3.200 dinara?
1
www.matematiranje.com
4) Cena knjige snižena je za10%, a zatim za 20% i sada iznosi 288 dinara. Kolika je cena
bila pre prvog sniženja?
⎯−⎯⎯→
10%
⎯−⎯⎯→
20%
? 288din.
G : P = 100 : p
G : 288 = 100 : 80
80 ⋅ G = 288 ⋅100
288 ⋅100
G=
80
G = 360dinara
⎯−⎯⎯→
10%
⎯−⎯⎯→
20%
? 360din. 288din.
G : P = 100 : p
G : 360 = 100 : 90
90 ⋅ G = 360 ⋅100
360 ⋅100
G=
90
G = 400dinara
2
www.matematiranje.com
G : P = 100 : p P=7.020-6.500
6.500 : 520 = 100 : p P=520
6.500 ⋅ p = 520 ⋅100
520 ⋅100
p=
6.500
p = 8%
7) Jedna knjiga je za 25% skuplja od druge knjige. Za koliko procenta novu cenu treba
smanjiti da bi se vratila na staru cenu?
25
x=y+25%y, kako je 25%= = 0,25
100
x = y + 0,25 y x 1
y= = x = 0,8 x
x = 1,25 y => 1,25 1,25
y = 1,25% x
8) Na kontrolnoj pismenoj vežbi bila su data tri zadatka. Pri tome 12% učenika nije rešilo
ni jedan zadatak, 32% učenika rešilo je jedan ili dva zadatka, dok je14učenika rešilo sva
tri zadataka. Koliko je ukupno učenika radilo vežbu?
12%x +32%x+14=100%x
12 32 100
x+ x + 14 = x ; PAZI: 100% = =1
100 100 100
12 x + 32 x + 1400 = 100 x
12 x + 32 x − 100 x = −1400
− 56 x = −1400
− 1.400
x=
− 56
x = 25
3
www.matematiranje.com
9) Tek oboreno stablo bilo je teško 2,25 tona i sadržalo je 64% vode. Posle nedelju dana
to stablo je sadržalo 46% vode. Za koliko se promenila težina stabla za tu nedelju?
2,25 tona
Najpre ćemo izračunati koliko u 2,25 tona ima suve materije koja se NE MENJA!!
G : P = 100 : p
2,25 : P = 100 : 36
100 ⋅ P = 2,25 ⋅ 36 → Ova suva materija je ostala, pa se odnosi na 54%stabla
2,25 ⋅ 36
P=
100
P = 0,81tona
G : P = 100 : p
G : 0,81 = 100 : 54
G ⋅ 54 = 0,81⋅100
0,81⋅100
G=
54
G = 1,5tona
4
www.matematiranje.com
10) U prvoj prodavnici košulja je prvo poskupela za 20%, a onda je pojeftinila za isti
procenat. U drugoj prodavnici je ista takva košulja prvo pojeftinila za 20%, a onda
poskupela za isti procenat. U trećoj prodavnici nisu menjali cene. U kojoj prodavnici je
sada ta košulja najjeftinija?
1. Prodavnica:
x = x + 20% x = 1,2 x
Poskupljenje 20% => 1
Pojeftinjenje 20% => x2 = 1,2 x − 0,2 ⋅ (1,2 x)
x2 = 1,2 x − 0,24 x
x2 = 0,96 x
Cena je za 4% niža
2. Prodavnica:
5
www.matematiranje.com
Račun Mešanja
Uradimo najpre jedan uopšteni zadatak koji će nam pomoći da rešimo ostale takve zadatke.
1) Treba promešati dve vrste robe, čije su cene a dinara po kg i b dinara po kg, da bi se
dobila roba po ceni od c dinara po kg, b < c < a . Odrediti u kojoj razmeri treba mešati ove
dve vrste robe.
a c-b
C Šema
b a-c
x : y = (c − b ) : ( a − c )
x kg po 75 dinara
=> x + y = 120kg
y kg po 55 dinara
x : y = 13 : 7
x = 13k }
y = 7k }
1
www.matematiranje.com
75 ⋅ x + 55 ⋅ y = 68 ⋅ ( x + y )
x + y = 120kg
--------------------------------
75 x + 55 y = 68 ⋅ 120
x + y = 120
--------------------------------
75 x + 55 y = 8160
x + y = 120
--------------------------------
x = 120 − y → Izrazimo jednu nepoznatu i zamenimo u drugu jednačinu
75(120 − y ) + 55 y = 8160
9000 − 75 y + 55 y = 8160
− 75 y + 55 y = 8160 − 9000
− 20 y = −840
y = 42 kg
x = 120 − 42
x = 78kg
3) Koliko vode temperature 400 C i vode temperature 250 C treba pomešati da se dobije 90
litara vode temperature 300 C ?
Obeležimo: X litara 40 0 C
=> x + y = 90l
Y litara 25 C0
5k + 10k = 90
40 30-25=5
15k = 90
30 k =6
25 40-30=7
x : y = 5 : 10
x = 5k
y = 10k
Preko sistema jednačina bi bilo:
40 ⋅ x + 25 y = 90 ⋅ 30
x + y = 90
2
www.matematiranje.com
4) Koliko treba uzeti sumpurne kiseline jačine 52%, a koliko jačine 88% da se dobije
mešavina od 144 litara, jačine 72%?
yl jačine 88%
52 88-72=16
72
88 72-52=20
x : y = 16 : 20 x + y = 144
x = 16k 16k + 20k = 144
36k = 144
y = 20k
k =4
x = 16 ⋅ 4 = 64l
y = 20 ⋅ 4 = 80l
PAZI: Kad mešamo robu sa 3 ili više različitih cena, šema ne pomaže
Obeležimo: x kg po 72 dinara
y kg po 48 dinara
z kg po 60 dinara
t kg po 66 dinara
72 x + 48 y + 60 z + 66t = 50( x + y + z + t )
72 x + 48 y + 60 z + 66t = 50 x + 50 y + 50 z + 50t
22 x − 2 y + 10 z + 16t = 0
Ovde možemo napraviti veliki broj razmera!!
x: y : z :t = ? Kako ?
3
www.matematiranje.com
22 x − 48 + 10 + 16 = 0
22 x = 22
x =1
Dakle x:y:z:t=1:24:1:1
4
www.matematiranje.com
K ⋅ p⋅g
I=
100
K ⋅ p⋅m
I=
1200
K ⋅ p⋅d K ⋅ p⋅d
I= ili I=
36000 36500
Koju ćemo od ove 3 (4) formule koristiti zavisi od vremena na koje se novac ulaže.
Formule za dane ima dve, koristi onu koju koristi tvoj profesor.
1) Štediša je uložio 540000 na štednju sa 7.5% kamatne stope. Koliko će kamate dobiti
štediša posle 4 godine?
K = 540000din.
p = 7,5%
g=4
K ⋅ p⋅g
I=
100
540.000 ⋅ 7,5 ⋅ 4
I=
100
I = 162.000
1
www.matematiranje.com
K = 108.000din.
p = 8%
m=4
K ⋅ p⋅m
I=
1200
108.000 ⋅ 8 ⋅ 4
I=
1200
I = 2880din
K = 75.000.
p = 6%
m = 80
K ⋅ p⋅d
I=
36000
75000 ⋅ 6 ⋅ 80
I=
36000
I = 10000din
p = 9%
d = 80
50I + I = 234.600
K + I = 234.600
51I = 234.600
K = ?I = ?
I = 4600
K ⋅ p⋅d K = 50 ⋅ 4600 = 230.000
I=
36500
K ⋅ 9 ⋅ 80
I= skrati
36500
K I Zamenimo u
I= ⇒ K = 50
50
2
www.matematiranje.com
5) Sa 6% kamate jadan ulog poraste za 75 dana na sumu 121.500 dinara. Koliki je ulog?
p = 6%
d = 75
K + I = 121.500din
------------------------ K
K+ = 121.500 /⋅ 80
K =? 80
K ⋅ p⋅d 80 K + K = 9.720.000
I=
36000 81K = 120.000
K ⋅ 6 ⋅ 75
I= skratiti
36000 120000
K K=
I = vratimo 81
80
3
www.matematiranje.com
α = 5 ⋅150 = 750
β = 7 ⋅150 = 1050
2) Podeliti duž od 456m na tri dela čije će dužine biti redom proporcionalne brojevima
2 9 7
, i
3 8 12
2 9 7
Neka su delovi redom x,y,z = : :
3 8 12
2
x= k x + y + z = 456m
3
2 9 7
9 k + k + k = 456 /⋅ 24
y= k 3 8 12
8 16k + 27 k + 14k = 456 ⋅ 24
7 57 k = 10944
z= k
12 k = 192m
___________
2
x= ⋅192 = 128m
3
9
y = ⋅192 = 216m
8
7
z = ⋅192 = 112m
2
1
www.matematiranje.com
3) Tri električna otpornika vezana u seriji stoje u razmeri 2:3:4. Ukupan otpor je 24 oma.
Koliki su pojedini otpori?
x : y : z = 2:3: 7 x + y + z = 24
x = 2 ⋅ 2 = 4Ω
x = 2k 2k + 3k + 7 k = 24
y = 3 ⋅ 2 = 6Ω
y = 3k 12k = 24
z = 7 ⋅ 2 = 14Ω
z = 7k k =2
1 1 1 1
= + +
R R1 R2 R3
4) Zoran, Dusan i Nikola su nasledili sumu od 277.500 dinara. Prema testamentu, delovi
koje dobijaju Zoran i Dušan odnose se kao 3:2, a deo koji pripada Nikoli, prema
Zoranovom delu, stoji u razmeri 4:5. Koliko je svoki od njih nasledio?
Z : D = 3 : 2 = 15 : 10
N : Z = 4 : 5 = 12 : 15
Sada je
2
www.matematiranje.com
5) Sumu od 728000 dinara podeliti na tri lica tako da svako sledeće dobija 20% više od
prethodnog?
1. lice → xdinara
2. lice → x + 20% x = x + 0,2 x = 1,2 x
3. lice → 1,2 x + 20%(1,2 x ) = 1,2 x + 0,24 x = 1,44 x
Dakle:
3
Operacije sa racionalnim algebarskim izrazima
NZD polinoma P i Q je polinom D koji ima najveći stepen medju polinomima koji su
delioci i polinoma P i polinoma Q.
NZS polinoma P i Q je polinom S koji ima najmanji stepen medju polinomima koji su
deljivi i polinomom P i polinomom Q.
P ( x) = x 2 − 4
Q( x) = x 2 − x − 2
R ( x) = x 2 − 3x + 2
P ( x) = x 2 − 4 = x 2 − 2 2 = ( x − 2)( x + 2)
Q( x) = x 2 − x − 2 = x 2 − 2 x + x − 2 = x( x − 2) + 1( x − 2) = ( x − 2)( x + 1)
R ( x) = x 2 − 3x + 2 = x 2 − x − 2 x + 2 = x( x − 1) − 2( x − 1) = ( x − 1)( x − 2)
NZD = x-2
NZS = (x-2)(x+2)(x-1)(x+1)
P = a 2 − ab
Q = a2 − b2
R = a 2 − 2ab + b 2
P = a 2 − ab = a(a − b)
Q = a 2 − b 2 = (a − b)(a + b)
R = a 2 − 2ab + b 2 = (a − b) 2
NZD = (a − b) → jer ga ima u sva tri NZS = a(a − b) 2 (a + b) → deljiv sa sva tri
1
Primer 3: Nadji NZS I NZD za polinome:
A = x 2 − xy
B = xy + y 2
__________
A = x( x − y )
⇒ NZS = xy ( x − y )( x + y )
B = y( x + y)
Šta ćemo sa NZD? Nema činioca koji se sadrži u A i B. U takvoj situaciji NZD = 1 , a za
polinome kažemo da su uzajamno prosti.
9a + 15 = 3(3a + 5)
36a 2 − 100 = 4(9a 2 − 25) = 4(3a − 5)(3a + 5)
− 9a 2 + 30a − 25 = −(9a 2 − 30a + 25) = −(3a − 5) 2
____________________________________________________________________
4a 2 + 4ab + b 2 = (2a + b) 2
4a 2 − b 2 = (2a − b)(2a + b)
8a 3 + b = (2a) 3 + b 3 = (2a + b)(4a 2 − 2ab + b 2 )
________________________________________________________________
3x 3 − 12 x 2 + 12 x =
5 x 4 + 20 x 3 + 20 x 2 =
3nx 2 − 12n = 3n( x 2 − 4) =
__________________________________
2
3x 3 − 12 x 2 + 12 x = 3 x( x 2 − 4 x + 4) = 3 x( x − 2) 2
5 x 4 + 20 x 3 + 20 x 2 = 5 x 2 ( x 2 + 4 x + 4) = 5 x 2 ( x + 2) 2
3nx 2 − 12n = 3n( x 2 − 4) = 3n( x − 2)( x + 2)
__________________________________________________________
NZS = 15nx 2 ( x − 2) 2 ( x + 2) 2
1) Uprosti izraz:
a b a+b
+ 2 − = najpre treba svaki imenilac rastaviti na činioce=
ab − b 2
a − ab ab
a b a+b
+ − = zatim nadjemo NZS za imenioce ,to je ab(a − b) i izvršimo
b(a − b) a(a − b) ab
proširenje razlomka. Kako da znamo koji sa kojim da proširimo? Gledamo imenilac i
NZS, šta je ‘’višak’’,sa tim proširimo. Tako prvi sabirak širimo sa a , jer je ‘’višak’’ kad
gledamo ab(a − b) i b(a − b) drugi sa b a treći sa (a − b) . Dakle:
a ⋅ a + b ⋅ b − (a + b)(a − b)
= =
ab(a − b)
a 2 + b 2 − (a 2 − b 2 ) a 2 + b 2 − a 2 + b 2 2b 2 2b
= = = =
ab(a − b) ab(a − b) ab(a − b) a(a − b)
Pre početka (ili po završetku) rada treba postaviti uslove zadataka. Pošto deljenje nulom
nije dozvoljeno to nijedan u imeniocu ne sme biti nula, tj.
a ≠ 0; b ≠ 0; a − b ≠ 0 ⇒ a ≠ b
1 2 1
2) Uprosti izraz: + + 2
x − x 1− x
2 2
x +x
1 2 1 1 2 1
+ + 2 = + + = šta je problem?
x − x 1− x
2 2
x + x x( x − 1) (1 − x)(1 + x) x( x + 1)
3
1 2 1
= − + =
x( x − 1) ( x − 1)(1 + x) x( x + 1)
1 ⋅ ( x + 1) − 2 x + 1( x − 1)
=
x( x − 1)( x + 1)
x + 1 − 2x + x −1
=
x( x − 1)( x + 1)
0
= =0
x( x − 1)( x + 1)
Naravno, uslovi zadatka su:
x ≠ 0; x − 1 ≠ 0 ⇒ x ≠ 1; x + 1 ≠ 0 ⇒ x ≠ −1
3) Uprosti izraz:
a +1 6a 2a − 1
+ 2 −
a+2 a −4 a−2
a +1 6a 2a − 1
+ 2 − =
a+2 a −4 a−2
a +1 6a 2a − 1
+ − =
a + 2 (a − 2)(a + 2) a − 2
(a + 1)(a − 2) + 6a − (2a + 1)(a + 2)
= Pazi na znak ispred zagrade!!!
(a − 2)(a + 2)
(a 2 − 2a + a − 2) + 6a − (2a 2 + 4a − a − 2)
=
(a − 2)(a + 2)
a 2 − 2a + a − 2 + 6 a − 2a 2 − 4a + a + 2
= Uvek pokušaj da na kraju rastaviš i
(a − 2)(a + 2) brojilac, jer možda ima nešto da se
‘’skrati’’!!!
− a 2 + 2a − a(a − 2)
= =
(a − 2)(a + 2) (a − 2)(a + 2)
−a
a+2
a + 2 ≠ 0 ⇒ a ≠ −2
a−2 ≠ 0⇒ a ≠ 2
4
x 3x − 1 2x +1
4) − + 2 =?
x − 1 x − 2 x − 3x + 2
x 3x − 1 2x +1
− + 2 =
x − 1 x − 2 x − 3x + 2
Izdvojićemo i rastaviti ‘’na stranu’’
x 2 − 3x + 2 = x 2 − 2 x − x + 2 = x( x − 2) − 1( x − 2) = ( x − 2)( x − 1)
x 3x − 1 2x +1
− + =
x − 1 x − 2 ( x − 2)( x − 1)
x( x − 2) − (3 x − 1)( x − 1) + 1(2 x + 1)
= Pazi na minus!!!
( x − 1)( x − 2)
x 2 − 2 x − (3 x 2 − 3 x − x + 1) + 2 x + 1
=
( x − 1)( x − 2)
x 2 − 2 x − 3x 2 + 3x + x − 1 + 2 x + 1
=
( x − 1)( x − 2)
− 2x2 + 4x
=
( x − 1)( x − 2)
− 2 x( x − 2) − 2 x
=
( x − 1)( x − 2) x − 1
Uslovi zadatka:
x −1 ≠ 0 ⇒ x ≠ 1
x−2 ≠ 0⇒ x ≠ 2
1 1 2
5) + 2 + 2 =?
x + 10 x + 25 x − 10 x + 25 x − 25
2
1 1 2
+ 2 + 2 =
x + 10 x + 25 x − 10 x + 25 x − 25
2
1 1 2
+ + =
( x + 5) ( x − 5) ( x − 5)( x + 5)
2 2
1 ⋅ ( x − 5) 2 + 1 ⋅ ( x + 5) 2 + 2 ⋅ ( x 2 − 25)
=
( x + 5) 2 ( x − 5) 2
x 2 − 10 x + 25 + x 2 + 10 x + 25 + 2( x 2 − 25)
=
( x + 5) 2 ( x − 5) 2
2 x 2 + 50 − 2 x 2 − 50
=
( x + 5) 2 ( x − 5) 2
4x2 4x2
= =
( x + 5) 2 ( x − 5) 2 ( x 2 − 25) 2
5
x + 5 ≠ 0 ⇒ x ≠ −5
Uslovi zadatka:
x−5 ≠ 0 ⇒ x ≠ 5
Množenje i deljenje racionalnih algebarskih izraza se radi kao i kod običnih razlomaka, s
tim da prvo moramo ‘’svaki’’ rastaviti na činioce. Dakle:
A C A⋅C A C A D
⋅ = i : = ⋅
B D B⋅D B D B C
a 2 − a a 2 + 2a + 1
1) ⋅ =? prvo ‘’svaki’’ rastavimo na činioce !!!
a2 −1 a2 + a
a (a − 1) (a + 1) 2 A C
⋅ = ’’Skratimo’’ ⋅
(a − 1)(a + 1) a (a + 1) B D
1 1
= ⋅ =1
1 1
Uslov zadatka:
a2 −1 ≠ 0 i a2 + a ≠ 0
a ≠ 1 , a ≠ −1 , a ≠ 0
a 2 − ab a 2b + ab 2
2) 2 ⋅ =
a − ab ab
a (a − b) ab(a + b) a − b
⋅ = = a −b
a ( a + b) ab 1
Uslov zadatka:
a ≠ 0, b ≠ 0, a + b ≠ 0
x 2 − 25 x 2 + 5 x
3) : =?
x 2 − 3x x 2 − 9
( x − 5)( x + 5) x( x + 5)
: =
x( x − 3) ( x − 3)( x + 3)
( x − 5)( x + 5) ( x − 3)( x + 3) ( x − 5) ⋅ ( x + 3)
⋅ =
x( x − 3) x( x + 5) x2
Uslovi:
x ≠ 0, x − 3 ≠ 0, x + 3 ≠ 0
x ≠ 3, x ≠ −3
a2 + b2 a4 − b4
4) : =?
1 + 2 m + m 2 1 − 2m 2 + m 4
a2 + b2 a4 − b4
: =
1 + 2m + m 2 1 − 2m 2 + m 4
6
a 2 + b 2 (a 2 − b 2 )(a 2 + b 2 )
: =
(1 + m) 2 (1 − m 2 ) 2
a2 + b2 (1 − m) 2 (1 + m) 2 (1 − m) 2
⋅ =
(1 + m) 2 (a − b)(a + b)(a 2 + b 2 ) (a − b)(a + b)
a 2 + b 2 − c 2 + 2ab
5) =?
a 2 + c 2 − b 2 + 2ac
a 2 + b 2 − c 2 + 2ab
= ’’pretumbajmo’’ ih prvo
a 2 + c 2 − b 2 + 2ac
a 2 + 2ab + b 2 − c 2
= prva tri čine ‘’pun’’ kvadrat
a 2 + 2ac + c 2 − b 2
(a 2 + b 2 ) − c 2
= upotrebimo sad razliku kvadrata
(a + c) 2 − b 2
(a + b − c)(a + b + c) a + b − c
=
(a + c − b)(a + c + b) a + c − b
Uslov: a + c − b ≠ 0 i a + c + b ≠ 0
x 2 − 5x + 6
6) Skrati razlomak:
x 2 − 3x + 2
x 2 − 5x + 6 x 2 − 3x − 2 x + 6
= =
x 2 − 3x + 2 x2 − 2x − x + 2
x( x − 3) − 2( x − 3) ( x − 3)( x − 2) x − 3
= = =
x( x − 2) − 1( x − 2) ( x − 2)( x − 1) x − 1
Uslov: x − 2 ≠ 0
x −1 ≠ 0
⎛ x 2 y ⎞ ⎛x y⎞
7) ⎜⎜ 2 − + 2 ⎟⎟ : ⎜⎜ − 2 + ⎟⎟ = ?
⎝ y + xy x + y x + xy ⎠ ⎝ y x⎠
⎛ x 2 y ⎞ ⎛ x 2 − 2 xy + y 2 ⎞
⎜⎜ − + ⎟⎟ : ⎜⎜ ⎟⎟ =
⎝ y ( y + x) x + y x( x + y ) ⎠ ⎝ xy ⎠
x 2 − 2 xy + y 2 x 2 − 2 xy + y 2
: =
xy ( x + y ) xy
( x − y) 2 xy 1
⋅ =
xy ( x + y ) ( x − y ) 2
x+ y
Uslovi: x ≠ 0, y ≠ 0, x + y ≠ 0, x − y ≠ 0
7
⎛ a a 4a ⎞ a − 4
8) ⎜ + + 2 ⎟: =
⎝ 6 − 3a a + 2 a − 4 ⎠ a − 2
⎛ a a 4a ⎞ a−4
⎜⎜ + + ⎟⎟ : =
⎝ 3(2 − a) a + 2 (a − 2)(a + 2) ⎠ a − 2
PAZI: Moramo 2 − a da okrenemo: 2 − a = −(a − 2) , pa (-) izlazi ispred!!!
⎛ −a a 4a ⎞ a−2
⎜⎜ + + ⎟⎟ ⋅ =
⎝ 3(a − 2) a + 2 (a − 2)(a + 2) ⎠ a − 4
− a(a + 2) + 3a (a − 2) + 12a a − 2
⋅ =
3(a − 2)(a + 2) a−4
− a 2 − 2a + 3a 2 − 6a + 12a
=
3(a + 2)(a − 4)
2a 2 + 4a 2a(a + 2) 2a
= =
3(a + 2)(a − 4) 3(a + 2)(a − 4) 3(a − 4)
Uslovi: a ≠ 2, a ≠ −2, a ≠ 4
1 1 2 4 8 16
9) Uprosti izraz: + + + + + =
1 − x 1 + x 1 + x 1 + x 1 + x 1 + x16
2 4 8
1 1 1+ x +1− x 2
+ = =
1 − x 1 + x (1 − x)(1 + x) 1 − x 2
2 2 2(1 + x 2 ) + 2(1 − x 2 ) 2 + 2 x 2 + 2 − 2 x 2 4
+ = = =
1− x 1+ x
2 2
(1 − x )(1 + x )
2 2
1− x 4
1− x4
Ovo radi!!!
4 4 4 + 4x2 + 4 − 4x2 8
+ = =
1− x 1+ x
4 4
(1 − x )(1 + x )
4 2
1 − x8
Idemo dalje:
8 8 8 + 8x8 + 8 − 8 x8 16
+ = =
1− x 1+ x
8 8
(1 − x )(1 + x ) 1 − x16
8 8
Konačno:
16 16 16 + 16 x16 + 16 − 16 x16 32
+ = =
1− x16
1+ x16
(1 − x )(1 + x )
16 16
1 − x 32
8
Uslovi: 1 − x ≠ 0 i 1 + x ≠ 0
4 1 4
: −
1 1 b(abc + a + c)
a+ a+
1 b
b+
c
4 1 4
: − =
1 1 b(abc + a + c)
a+ a+
1 b
b+
c
A
4 1 4 AD
−: = Pazi: B =
1 ab + 1 b(abc + a + c) C BC
a+
bc + 1 b D
c
4 b 4
: − =
a+
c ab + 1 b ( abc + a + c )
bc + 1
4 ab + 1 4
⋅ − =
abc + a + c b b(abc + a + c)
bc + 1
4(bc + 1) ab + 1 4
⋅ − =
abc + a + c b b(abc + a + c)
4(bc + 1)(ab + 1) 4
− = Izvučemo gore 4 kao zajednički
b(abc + a + c) b(abc + a + c)
4[(bc + 1)(ab + 1) − 1]
=
b(abc + a + c)
[ ]
4 ab 2 c + bc + ab + 1 − 1 4b(abc + c + a )
= =4
b(abc + a + c) b(abc + c + a )
9
11) Ako je a + b + c = 0 dokazati da je a 3 + b 3 + c 3 = 3abc
a 3 + b 3 − 3abc = −c 3
a 3 + b 3 + c 3 = 3abc
1 1 1
12) Ako je + + = 0 Dokazati da je:
a b c
1 1 1
+ =−
a b c
b+a 1
=−
ab c
ab
a+b = − / Podelimo sa C da bi napravili izraz iz zadatka
c
a+b ab
=− 2
c c
Slično će biti:
b+c bc
=− 2
a a
c+a ca
=− 2
b b
b+c c+a a+b
+ + =
a b c
bc ac ab
− 2 − 2 − 2 = Priširimo ih redom sa a, b i c
a b c
abc abc abc
− 3 − 3 − 3 = izvučemo − abc
a b c
⎛ 1 1 1⎞
= −abc⎜ 3 + 3 + 3 ⎟ Ajde ovo da nadjemo!!!
⎝a b c ⎠
1 1 1
+ = − /()3
a b c
1 1 1 1 1 1 1
3
+ 3⋅ 2 ⋅ + 3⋅ ⋅ 2 + 3 = − 3
a a b a b b c
10
1 1 3 ⎛1 1⎞ 1
+ + ⎜ + ⎟=− 3
a3 3
b ab ⎝ a b ⎠ c
1 1 3 ⎛ 1⎞ 1
+ 3 + ⋅⎜− ⎟ = − 3
a3 b ab ⎝ c ⎠ c
1 1 3 1
+ 3− =− 3
a3 b abc c
1 1 1 3
+ 3 + 3 =+ Vratimo se u zadatak:
a3 b c abc
⎛ 1 1 1⎞
= −abc⎜ 3 + 3 + 3 ⎟
⎝a b c ⎠
3
= −abc ⋅ = −3
abc
Malo je zeznuto, pa proučavajte pažljivo!
11
Transformacije algebarskih izraza
PRIMERI
1) 5a 5b 5(a b)
2) 2a 4b 2( a 2b) PAZI: Kad vidimo da ništa ne ostaje pišemo 1.
3) a a a( a 1)
2
4) 14ab 3 7a 2b 7ab(2b 2 a )
7 2 a b b b 7 a a b
Ako nije jasno šta treba izvući ispred zagrade, možemo svaki član rastaviti:
14ab 3 7 2 a b b b i
7 a b 7 a a b
2
Zaokružimo (podvučemo) iste i izvučemo ispred zagrade a one koje su ostali stavimo u
zagradu!!!
5)
3 x 2 y 6 xy 2 3 xy
3 x x y 3 2 x y y 3 x y 3 xy ( x 2 y 1)
WWW.MATEMATIRANJE.COM
1
6) 18a 3b 2 15a 2b 3 9a 3b 3
6 3 a a a b b 5 3 a a b b b 3 3 a a a b b b
3a b (6a 5b 3ab)
2 2
Za 18, 15 i 9 zajednički je 3
Za a 3 , a 2 i a 3 zajednički je a 2 i
Za b 2 , b 3 i b 3 zajednički je b 2
7) a x a x 1 a x a x a1 a x (1 a )
8) a m 1 a a m a1 a a(a m 1)
9) 4 x a 2 12 x a 4 x a x 2 12 x a
4 x a ( x 2 3)
10) 12 x 2 n 3 16 x n 1 12 x 2 n x 3 16 x n x1
4 x n x(3x n x 2 4)
4 x n 1 (3x n 2 4)
U zadacima 7, 8, 9 i 10 smo koristili pravila za stepenovanje.!!!
UPOTREBA FORMULA:
A2 B 2 ( A B ) ( A B )
1) x 2 4 x 2 2 2 ( x 2)( x 2)
2) 9 a 2 32 a 2 (3 a)(3 a)
3) x 2 1 x 2 12 ( x 1)( x 1)
4) y 2 144 y 2 12 2 ( y 12)( y 12)
5) 4 x 2 9 2 2 x 2 3 (2 x) 2 32 (2 x 3)(2 x 3)
Pazi: Da bi upotrebili formulu za razliku kvadrata ‘’SVAKI’’ član mora da je na
kvadrat.
6) 25 x 2 16 y 2 52 x 2 4 2 y 2 (5 x) 2 (4 y ) 2 (5 x 4 y )(5 x 4 y )
1 2 9 2 12 2 32 2 1 3 1 3
7) x y 2 x 2 y x y x y
16 25 4 5 4 5 4 5
8) x y ( x ) ( y ) ( x y )( x y )
4 4 2 2 2 2 2 2 2 2
( x y )( x y )( x 2 y 2 ) www.matematiranje.com
2
Dakle: x 4 y 4 ( x y )( x y )( x 2 y 2 ) ZAPAMTI!!!
9) 16a 4 1 2 4 a 4 14
(2a ) 4 14 , ako iskoristimo prethodni rezultat: 2a x i 1 y
(2a 1)(2a 1)((2a ) 2 12 )
(2a 1)(2a 1)(4a 2 1)
A2 2 AB B 2 ( A B) 2 i A2 2 AB B 2 ( A B) 2
1) x 2 8 x 16 Gledamo prvi i treći član jer nam oni daju A2 i B 2 , a onaj u sredini
proveravamo da li je 2 A B
Kako je A2 x 2 A x
B 2 16 B 4
2 AB 2 x 4 8 x
Pa je
x 2 8 x 16 ( x 4) 2
2) x 2 10 x 25 ( x 5) 2 jer je A2 x 2 A x
↑ ↑ B 2 25 B 5
2
A B2 2 AB 2 x 5 10 x
Proveri da li je 2AB
3) 64 16 y y 2 (8 y ) 2
4) a 2 4ab 4b 2 (a 2b) 2
5) a 2 6ab 9b 2 (a 3b) 2
6) 4 x 2 20 xy 25 y 2 (2 x 5 y ) 2
7) 0, 25 0,1a 0, 01a 2 (0,5 0,1a ) 2 jer je
A2 0,25 A 0,5
B 2 0,01a 2 B 0,1a
8) 0,04a 2 0,8ab 4b 2 (0,2a 2b) 2
A3 B 3 ( A B) ( A2 AB B 2 )
Najpre se podsetimo da je: 1 13 , 8 23 , 27 33 , 64 43 , 125 53 , 216 63 , 343 7 3
3
2) x 3 216 x 3 63 ( x 6)( x 2 x 6 6 2 ) ( x 6)( x 2 6 x 36)
3) 64 y 3 43 y 3 (4 y )(4 2 4 y y 2 ) (4 y )(16 4 y y 2 )
4) 125 x 3 1 53 x 3 13 (5 x) 3 13 Pazi ovde se najčešće napravi greska: A 5 x ,
B 1
(5 x 1) (5 x) 2 5 x 1 12 (5 x 1)(25 x 2 5 x 1)
5) (a 3) 8 (a 3) 23 pazi: a 3 A , 2 B
3 3
(a 3 2) (a 3) 2 (a 3) 2 2 2
(a 1)(a 2 6a 9 2a 6 4)
(a 1)(a 2 8a 19)
A3 B 3 ( A B )( A2 AB B 2 )
( x y 1) x 2 x 1 ( xy 2 x y 2) y 2 4 y 4
2
( x y 1)x 2
2 x 1 xy 2 x y 2 y 4 y 4 2
( x y 1)x 2
4 x y 5 y xy 7
2
5) x 6 y 6 ( x 2 ) 3 ( y 2 ) 3 ( x 2 y )( x )
2 2 2
x 2 y 2 ( y 2 ) 2 ( x 2 y 2 )( x 4 x 2 y 2 y 4 )
A3 3 A2 B 3 AB 2 B 3 ( A B)3
x 3 12 x 2 y 6
1) 8 y 3 ako je A3 8x 3 onda A 2 x i B 3 y 3 pa je B y
xy 2
A3 Pr overi Pr overi B3
(2 x y )3
2) x 3 12 x 2 y 4 xy 2 64 y ( x 4 y ) 3 jer je
A3 x 3 A x
64 y 3 B 3 B 4 y
3) 125a 3 150a 2b 60ab 2 8b3 (5a 2b)3
www.matematiranje.com
4
SKLAPANJE ‘’2 po 2’’
U situaciji kad ne možemo izvući zajednički, niti upotrebiti neku formulu, koristimo
sklapanje ‘’2 po 2’’.
Primeri:
2( x y ) a( x y ) ( x y )(2 a)
2) 6
ax
9
bx 8ay 12by
3x(2a 3b) 4 y (2a 3b) (2a 3b)(3x 4 y )
3) 4
a 2 4a ab b PAZI NA ZNAK!!!
4a (a 1) b(a 1) (a 1)(4a b)
4) 12
ab 20a 3
b5 PAZI NA ZNAK!!!
5)
xaxb yb ya
6) 2ax b 2bx a = ne '' juri '' da sklopiš ''prva dva'' i ''druga dva'' možda je bolja neka
druga kombinacija!!
www.matematiranje.com
5
8) x 2 6 x 7 Ovo liči na kvadrat binoma ali očigledno nije. Ne možemo izvući
zajednički iz svih, niti sklopiti ‘’2 po 2’’
Šta raditi?
1. način: x 2 6 x 7 ideja je da se srednji član napiše kao zbir ili razlika neka 2 izraza.
Naravno, to možemo učiniti na veliki broj načina. Onaj prvi je kad posmatramo član bez
x-sa i kako njega možemo predstaviti u obliku proizvoda. Kako je 7 7 1 to ćemo
napisati umesto -6x izraz -7x+1x ili +1x-7x , svejedno.
x 2 9 9 7
6 x
( x 3) 2 16
( x 3) 2 4 2 sada iskoristimo da je ovo razlika kvadrata.
( x 3 4)( x 3 4)
( x 7)( x 1)
Ti naravno izabereš šta ti je lakše, odnosno šta više voli tvoj profesor. Evo još par
primera:
9) x 2 5x 6 ?
6
2 2
5 5
x 2 5x 6 x 2 5x 6
2
2
2
5 25 24
x
2 4 4
2
5 1
x
2 4
2 2
5 1
x
2 2
5 1 5 1
x x
2 2 2 2
( x 2)( x 3)
10) x 2 7 x 10 ?
x2
1.način: 5 x 2x
10 x( x 5) 2( x 5) ( x 5)( x 2)
2 2
7 7
2.način: x 2 7 x 10 x 2 7 x 10
2 2
2
7 49 40
x
2 4 4
2
7 9
x
2 4
2 2
7 3
x
2 2
7 3 7 3
x x
2 2 2 2
( x 2)( x 5)
7
8
POLINOMI SA JEDNOM PROMENLJIVOM
Oblika su:
P( x) an x n an 1 x n 1 ... a1 x a0
Ovaj oblik se dobija ''sredjivanjem” polinoma (sabiranjem, oduzimanje...) i naziva se
kanonički, x-je promenljiva an , an 1 ,..., a0 su koeficijenti (konstante), n je prirodan broj
ili nula.
Primer: P ( x) 4 x 3 6 x 2 2 x 7
- zanimljivo je da se član bez x-sa, takozvani slobodni član dobija kad umesto x stavimo
0, tj. P (0) 4 03 6 02 2 0 7 7 P (0) 7 , ili za
n 1
polinom P ( x) an x an 1 x ... a1 x a0 P (0) a0
n
Primer: P( x) 3 x 3 4 x 2 6 x 7
Q( x) 4 x 3 2 x 2 12 x 3
P ( x) Q( x) (3 x 3 4 x 2 6 x 7) (4 x 3 2 x 2 12 x 3)
3 x 3 4 x 2 6 x 7 4 x 3 2 x 2 12 x 3
krenemo sa sabiranjem članova sa najvećim stepenom pa dok ne
dodjemo do ‘’slobodnih članova’’, to jest onih bez x-sa
7 x3 6 x 2 18 x 4
P( x) Q( x) (3 x 3 4 x 2 6 x 7) (4 x 3 2 x 2 12 x 3)
pazi: Minus ispred zagrade menja znak svim članovima u
zagradi
3 x 3 4 x 2 6 x 7 4 x 3 2 x 2 12 x 3
x3 2 x 2 6 x 10
Najbolje je da podvlačite slične monome kako se ne bi desila greška u sabiranju
(oduzimanju)
www.matematiranje.com
1
MNOŽENJE POLINOMA
P ( x) 2 x 3
Q( x) x 2 4 x 7
Rešenje:
P ( x) Q( x) (2 x 3) ( x 2 4 x 7)
Kako množiti?
(2 x 3) ( x 2 4 x 7)
2 x 5 x 26 x 21
3 2
A( x) x 2 4 x 7
B ( x) 2 x 2 5 x 1
Rešenje:
A( x) B( x) ( x 2 4 x 7) (2 x 2 5 x 1)
2 x 4 5 x 3 x 2 8 x 3 20 x 2 4 x 14 x 2 35 x 7
2 x 4 3x3 5 x 2 31x 7
www.matematiranje.com
2
DELJENJE POLINOMA
111
92
______
194
184
_______
106
92
_____
4 - ostatak
57146 4
Možemo zapisati: 2848
23 23
deljenik ostatak
rešenje
delilac delilac
Primer 1:
( 2 x 2 5 x 6) : ( x 2) 2 x 1 POSTUPAK
2x 2
4x 2x2
() () → Podelimo ‘’prvi sa prvim’’ 2x
______________ x
x6 i upišemo 2x u rešenju
→ 2x pomnožimo sa deliocem i potpišemo
x 2 ispod 2x²-5x
__________
→ promenimo znake (ono u zagradi)
4 Ostatak → prvi se uvek skrate a druge saberemo
-5x+4x=-x
Dakle: → dopišemo +6
→ opet delimo ‘’prvi sa prvim’’ x 1
2x2 5x 6 4 → množimo sa deliocem x
2x 1 → promenimo znake i saberemo
x2 x2
www.matematiranje.com
3
Primer 2:
( x 3 2 x 2 4 x 5) : ( x 1) x 2 x 5 POSTUPAK
x3 x 2 x3
()
() → Podelimo ‘’prvi sa prvim’’ x2
_____________ upišemo x 2 u rešenje x
x2 4x → x 2 pomnožimo sa deliocem i potpišemo
ispod x 3 2x 2
() x2 x → promenimo znake kod x 3 2x 2
()
__________ __
→ prvi se uvek ‘’skrate’’, a 2 x 2 x 2 x 2
5x 5 → spustimo - 4x
x2
5x 5 → opet ‘’prvi u prvom’’ x
() ()
___________ → x množimo sa deliocem x
→ menjamo znake kod x²+x
10 → prvi se skrate a -4x-x=-5x
→ spuštamo +5
Dakle: → 5x
5
x
x3 2 x 2 4 x 5 10 → -5·(x+1)=-5x-5
x2 x 5 → promenimo znake i prvi se skrate
x 1 x 1
→ 5+5=10
Primer 3:
( x 4 3 x 3 2 x 2 x 5) : ( x 2 2 x 3) x 2 5 x 15
x 2 x 3x
4 3 2
() ()
__________ ____________
5 x 3 5 x 2 x
5 x 3 10 x 2 15 x
() () ()
___________________________
15 x 2 14 x 5
() 15 x 2 30 x 45
() ()
__________________________
44 x 40 ostatak
x 4 3x3 2 x 2 x 5 44 x 40
x 2 5 x 15 2
x 2x 3
2
x 2x 3
www.matematiranje.com
4
Primer 4:
( x 4 1) : ( x 1) x 3 x 2 x 1 PAZI:
() x x
4 3
Kad skratimo ‘’prve’’ a drugi nisu istog
()
_____________ stepena prepišemo ih, prvo onaj sa većim
x 1
3 pa sa manjim stepenom, to jest: +x³-1
x3 x 2
() ()
_____________
x2 1
x2 x
( ) ()
____________
x 1
x 1
() ()
_________
Nema ostatka
x4 1
Dakle: x3 x 2 x 1
x 1
U nekim zadacima interesovaće nas samo ostatak koji se dobija deljenjem dvaju
polinoma a ne i količnik. Tu nam pomaže Bezuova teorema:
Ostatak pri deljenju polinoma P(x) sa (x-a) jednak je P(a), to jest vrednosti
Sada je P( x) x 3 5 x 2 6 x 7
P(2) 23 5 2 2 6 2 7
P(2) 8 20 12 7
P(2) 7 Ostatak je -7
www.matematiranje.com
5
Primer2: Nadji ostatak pri deljenju polinoma 2 x 3 5 x 6 sa x 1
Još jedna izuzetna primena Bezueve teoreme je kod rastavljanja polinoma na činioce. Mi
smo do sada naučili da faktorišemo polinome drugog stepena. Za polinome trećeg i
četvrtog stepena postoje algoritmi, ali su suviše teški, dok za polinome petog i većeg
stepena ne postoji univerzalan način da se faktorišu, odnosno reše.
Kako nam to pomaže Bezuova teorema?
P( x) x 3 6 x 2 11x 6
POSTUPAK
za x=1 → uočimo ‘’slobodan’’ član, to jest onaj bez x-sa.
ovde je to 6.
P( x) 13 6 12 11 1 6 → on se može podeliti: +1, -1, +2, -2, +3, -3, +6, -6
→redom zamenjujemo ove brojeve dok ne
P(1) 1 6 11 6
dobijemo da je P ( a ) 0
P(1) 0 → našli smo da je a=1
→ podelimo polinom sa ( x a) ( x 1)
( x 3 6 x 2 11x 6) : ( x 1) x 2 5 x 6
x3 x 2
() ()
_____________
5 x 11x
2
5x 2 5x
() ()
_______________
6x 6
6x 6
() ()
____________
Nema ostatka
6
Dakle: x3 6 x 2 11x 6 ( x 1)( x 2)( x 3)
Primer 2:
( x 4 2 x 3 3x 2 4 x 4) : ( x 1) x 3 3 x 2 4
x 4 x3
() ()
_____________
3x 3 3x 2
3x 3 3x 2
() ()
_______________
4x 4
4x 4
() ()
__________ __
Dalje gledamo P1 ( x) x 3 3x 2 4
( x 3 3 x 2 4) : ( x 1) x 2 4 x 4
3
x x2 x 2 4 x 4 ( x 2) 2
() ()
____________
4x2 4
4x 4x
() ()
______________
7
Konačno rešenje je: x 4 2 x 3 3 x 2 4 x 4 ( x 1)( x 1)( x 2 4 x 4)
( x 1) 2 ( x 2) 2
Primer 3:
Rešenje:
Iz x+2 = 0 je x = -2 , pa je a = -2
P ( x) x5 mx 3 3 x 2 2 x 8
P (2) (2)5 m(2)3 3(2) 2 2(2) 8
P (2) 32 8m 12 4 8
P (2) 8m 8
P(2) 0 jer u zadatku kaže da je P(x) deljiv sa -2
8m 8 0
m 1
Primer 4:
Rešenje:
P ( x) ax 3 bx 2 5 x 4
P (1) a (1)3 b(1) 2 5(1) 4
P (1) a b 9
a b 9 6
a b 3
ab 3
www.matematiranje.com
8
Kako pri deljenju sa x 1 daje ostatak 2, to je P(1) 2
P ( x) ax 3 bx 2 5 x 4
P (1) a 13 b 12 5 1 4
P (1) a b 1
a b 1 2
a b 3
ab 3
a b 3
a b 3
a b 3
2a 6 a 3 b 0
Rešenja su a 3, b 0
www.matematiranje.com
9
LINEARNE JEDNAČINE
ax b
a x0 b
Ako nam posle rešavanja ostane jednačina većeg stepena (drugog, trećeg …) onda nju
probama da rastavimo na činioce i koristimo:
A B 0 A0 B0
A B C 0 A0 B0 C 0
ax b
b
x a 0, b 0
a
ako je a 0 ab0 Nema rešenja
Primer: ima beskonačno Primer
2 x 10 mnogo rešenja 0 x 7
10 Primer:
x 7
0 x 0 x ?
2 0
Svaki broj je rešenje
x5 Deljenje sa 0 nije
dozvoljeno (za sad)
www.matematiranje.com
1
Kako rešavati jednačinu?
VAŽNO: Ako negde vršimo skraćivanje moramo voditi računa da taj izraz koji kratimo
mora biti različit od nule. U suprotnom se može desiti apsurdna situacija.
x2
Primer: Rešiti jednačinu: 0
x
x x
Ako skratimo 0 x0 ?
x
Ne smemo skratiti jer je uslov x 0
ZADACI:
1) Reši jednačinu
9 2 x 5x 2 Nema razlomaka i zagrada tako da odmah ‘’prebacujemo’’
nepoznate na jednu a poznate na drugu stranu.
2 x 5 x 2 9
7 x 7
7
x
7
x 1
www.matematiranje.com
2
y 5 2y 3 6y 5
2) Reši jednačinu 2
7 2 14
y 5 2y 3 6y 5
2 /14 Nadjemo NZS za 7, 2 i 14; to je 14. Celu jednačinu
7 2 14
2( y 5) 28 7(2 y 3) 1(6 y 5) pomnožimo sa 14.
2 y 10 28 14 y 21 6 y 5
2 y 14 y 6 y 21 5 10 28
6 y 44
44
y
6
22
y
3
4) Reši jednačinu ( x 3) 2 ( x 4) 2 2 x 13
( x 3) 2 ( x 4) 2 2 x 13
( x 2 6 x 9) ( x 2 8 x 16) 2 x 13
x 2 6 x 9 x 2 8 x 16 2 x 13
6 x 8 x 2 x 13 9 16
12 x 6
6
x
12
1
x
2
2 1
5) Reši jednačinu
x2 x3
3
x 5 1 2x 3
6) Reši jednačinu Uslovi: x2 0
3x 6 2 2 x 4
x2
x5 1 2x 3
/ 6( x 2)
3( x 2) 2 2( x 2)
2( x 5) 3( x 2) 3(2 x 3)
2 x 10 3 x 6 6 x 9
2 x 3x 6 x 6 9 10
7 x 25
25
x
7
2x 1 8 2x 1
7) Reši jednačinu 2
2x 1 4x 1 2x 1
2x 1 8 2x 1
....... / (2 x 1)(2 x 1)
2 x 1 (2 x 1)(2 x 1) 2 x 1
(2 x 1) 2 8 (2 x 1) 2 Uslovi: 2 x 1 0 2 x 1 0
2 x 1 2x 1
4 x2 4 x 1 8 4 x2 4 x 1
1 1
4 x2 4 x 4 x2 4 x 1 1 8 x x
2 2
8 x 8 x
x 1
8) Reši jednačinu 5x 1 x 2
, 0
Ovd moramo najpre da definišemo apsolutnu vrednost:
, 0
1
x
5 x 1, za 5 x 1 0 5 x 1, 5
Dakle: 5 x 1 =
(5 x 1), za 5 x 1 0 (5 x 1), x 1
5
4
1 1
Uslov x Uslov x
5 5
5x 1 x 2 (5 x 1) x 2
6x 2 1 5 x 1 x 2
6x 3 4 x 2 1
3 4 x 1
x
6 1
x
1 4
x
2
1 1 1 1
Ovo rešenje je ''dobro'' jer je I ovo je ‘’dobro’’ jer je
2 5 4 5
9) Reši jednačinu x 4 2x 3 2
Najpre definišemo obe apsolutne vrednosti:
x 4, x 4 0 x 4, x 4 I Uslov
x4 =
( x 4), x 4 0 ( x 4). x 4 II Uslov
3
x
2 x 3, 2 x 3 0 2 x 3, 2 III Uslov
2x 3 =
(2 x 3), 2 x 3 0 (2 x 3), x 3 IV Uslov
2
Zadatak ćemo podeliti na 4 dela u zavisnosti od uslova:
i) I i III uslov:
3
x4 i x
2
( x 4) (2 x 3) 2
x 4 2x 3 2
x 4,
x 243
x9
x 9 Nije ''dobro'' rešenje jer ne zadovoljava x 4,
ii) I i IV uslov
3
x 4, x
2
Ovde nema rešenja
x
5
iii) II i III uslov
3
x4 i x
2
( x 4) (2 x 3) 2
x 4 2x 3 2 3
3x 2 3 4 x ,4
2
3x 1
1
x
3
1 3
Dobro je rešenje , 4
3 2
iv) II i IV uslov
3
x 4, i x
2
( x 4) (2 x 3) 2
x 4 2x 3 2 3
x ,
x 243 2
x 5
3
‘’Dobro’’ rešenje, jer 5 ,
2
1
Zaključak: rešenja su x1 i x2 5
3
a) mx 3m 1 5 x
sve ‘’sa x’’ prebacujemo na jednu stranu, sve što nema x na drugu
mx 5 x 1 3m
x(m 5) 1 3m
1 3m
x www.matematiranje.com
m5
6
Diskusija:
1 35
Za m 5 x nemoguća, nema rešenja
0
1 3m
Za m 5 x jednačina ima rešenja I to beskonačno mnogo jer m R
m5
b) 2ax a 4 8a 7 5 x
2ax 5 x 8a 7 a 4
x(2a 5) 9a 3
9a 3
x
2a 5
Diskusija:
5
Za 2a 5 0 a Jednačina nemoguća
2
5
Za 2a 5 0 a jednačina ima mnogo rešenja
2
Važno je dobro proučiti tekst, ako treba skicirati problem i naći vezu izmedju
podataka.
11) Otac ima 43 godine a sin 18, kroz koliko će godina otac biti dva puta stariji od sina?
Otac → 43 godine
Sin → 18 godina
Otac → 43+X
Sin → 18+X
2 (18 x) 43 x
36 2 x 43 x
2 x x 43 36
x7
7
Proverimo: Kroz 7 godina otac će imati 43+7=50 godina, a sin 18+7=25 godina, pa je
otac zaista dva puta stariji od sina.
2
12) Koji broj treba dodati brojiocu i imeniocu razlomka da bi smo dobili
5
5
razlomak ?
7
2 x 5
Množimo unakrsno
5 x 7
7(2 x) 5(5 x)
14 7 x 25 5 x
7 x 5 x 25 14
2 x 11
11
x
2
13)
1 2
Učenik je prvog dana pročitao knjige, drugog dana od ostatka knjige,a trećeg dana
4 3
poslednjih 40 stranica. Koliko ima stranica ta knjiga?
1 2 3
x I Dan x II Dan 40 str.→ III dan
4 3 4
1 2 3
x x 40 x
4 3 4
1 2
x x 40 x
4 4
3
x 40 x
4
3
x x 40
4
1
x 40
4
x 160
Knjiga ima 160 strana. www.matematiranje.com
8
14)
Jedan radnik može da završi posao za 9, a drugi za 12 dana. Ako se njima pridruži treći
radnik, oni će taj poso završiti za 4 dana. Za koje bi vreme treci radnik sam završio
posao?
Kako razmišljamo?
1
Ako prvi radnik sam završi posao za 9 dana onda će za 1 dan odraditi posla.
9
1 1
Slično će drugi radnik za 1 dan odraditi posla, a treći deo posla.
12 x
1 1 1
Znači da oni zajedno za 1 dan odrade deo posla, Kako rade 4 dana, to je:
9 12 x
1 1 1
4 1
9 12 x
4 4 4
1 ........ / 36 x
9 12 x
16 x 12 x 144 36 x
28 x 36 x 144
8 x 144
x 18
9
LINEARNE NEJEDNAČINE
Linearne nejednačine rešavamo slično kao i jednačine (vidi linearne jednačine) koristeći
ekvivalentne transformacije. Važno je reći da se smer nejednakosti menja kada celu
nejednačinu množimo (ili delimo) negativnim brojem.
Primer:
2 x 10 2 x 10
10 Pazi: delimo sa (-2), moramo okrenuti smer nejednakosti
x 10
2 x
x5 2
x 5
Naravno i ovde se može deliti da nejednačina ima rešenja, nema rešenja ili ih pak ima
beskonačno mnogo (u zavisnosti u kom skupu brojeva posmatramo datu nejednačinu)
1) Reši nejednačinu:
3( x 2) 9 x 2( x 3) 8 → oslobodimo se zagrada
3x 6 9 x 2 x 6 8 → nepoznate na jednu, poznate na drugu stranu
3x 9 x 2 x 6 8 6
10 x 20
20
x
10
x2
Uvek je ‘’problem’’ kako zapisati skup rešenja?
- x (, 2)
8
Pazi:
Male zagrade nam govore da ti brojevi nisu u skupu rešenja, dok , govore da su i
ti brojevi u rešenju.
www.matematiranje.com
1
2a 1 3a 2
2) Reši nejednačinu: 1
3 2
2a 1 3a 2
1 → celu nejednačinu pomnožimo sa 6 (NZS za 3 i 2)
3 2
2(2a 1) 3(3a 2) 6
4a 2 9a 6 6
4 a 9 a 6 2 6
5a 14 → pazi: delimo sa (-5) pa se znak okreće
14
a
5
4
a 2
5
4
U skupu R su rešenja a , 2
5
PAZI: Da nam npr. traže rešenja u skupu N (prirodni brojevi), onda bi to bili samo {1,2}
3) Reši nejednačinu: 2 x a ax 3
Da li je izraz 2 a pozitivan ili negativan, ili možda nula? Moramo ispisati sve 3
situacije!!!
x(2 a) 3 a
2
Rešenje bi zapisali:
3 a
Za a 2 x ,
2a
Za a 2 x R
3 a
Za a 2 x ,
2a
4) Rešiti nejednačine:
a) ( x 1) ( x 4) 0
b) ( x 3) ( x 5) 0
A B 0 ( A 0, B 0) v ( A 0, B 0)
A B 0 ( A 0, B 0) v ( A 0, B 0)
A A
Naravno iste ‘’šablone’’ koristimo i za znakove > i < a za 0 i 0
B B
gde još vodimo računa da je B 0 .
a) ( x 1)( x 4) 0
( x 1 0, x 4 0) v ( x 1 0, x 4 0)
( x 1, x 4) v ( x 1, x 4)
x (4, ) x (,1)
www.matematiranje.com
3
b) ( x 3) ( x 5) 0
( x 3 0, x 5 0) v ( x 3 0, x 5 0)
( x 3, x 5) v ( x 3, x 5)
6 x
5) Reši nejednačinu 2
3 x
n 1
3 5
n 1
4
Prva nejednačina:
n 1
n 1 Ili 0 3
3 n 1
n 1
n 1 3n 3
0
n 1
4n 2
0
n 1
4n 2
Dakle: 0
n 1
1
n , n ,1
2
1
Za I deo rešenje je n , 1 ,
2
Druga nejednačina:
n 1 n 1 n 1 5n 5
5 5 0 0
n 1 n 1 n 1
4n 6
Dakle: 0
n 1
5
3
n , n 1,
2
3
Za II deo rešenje je n , 1,
2
Rešenje prve nejednačine smo šrafirali udesno, a druge ulevo …Na taj način vidimo gde
se seku, odnosno gde je konačno rešenje…
NAPOMENA:
Umesto šablona ovde smo mogli koristiti i ‘’tablično’’ rešavanje koje je detaljno
www.matematiranje.com
6
www.matematiranje.com
1) x 2 ≥ 0 za sve x∈R
Kvadrat nekog izraza je uvek pozitivan ili jednak nuli (za x=0)
Primeri: → x 2 + 4 x + 4 = ( x + 2) 2 ≥ 0 za ∀x ∈ R
→ − a 2 + 2a − 1 = −(a − 1) 2 ≤ 0 za ∀a ∈ R
→ x 2 − xy + y 2 ≥ 0 jer
2 2 2 2
⎛ y⎞ ⎛ y⎞ ⎛ y⎞ y2 ⎛ y ⎞ 3y2
x 2 − xy + ⎜ ⎟ − ⎜ ⎟ + y 2 = ⎜ x − ⎟ − + y2 = ⎜ x − ⎟ +
⎝2⎠ ⎝2⎠ ⎝ 2⎠ 4 ⎝ 2⎠ 4
2
⎛ y⎞ 3y2
Izvršili smo dopunu od ''punog kvadrata'' pa je ⎜ x − ⎟ ≥ 0 i ≥ 0 , a onda je i
⎝ 2⎠ 4
njihov zbir >0
x2 + y2 + z 2 + 3
2) ≥ x+ y+z
2
Dokaz: ( x − 1) 2 ≥ 0
( x − 1) 2 + ( y − 1) 2 + ( z − 1) 2 ≥ 0
( y − 1) 2 ≥ 0 ⇒
x2 − 2x +1 + y 2 − 2 y +1 + z 2 − 2z +1 ≥ 0
( z − 1) ≥ 0
2
x2 + y 2 + z 2 + 3 ≥ 2x + 2 y + 2z
x 2 + y 2 + z 2 + 3 ≥ 2( x + y + z )
x2 + y2 + z 2 + 3
≥ x+ y+z
2
1
3) Dokazati da za ∀a > 0 ⇒ a+ ≥2
2
Dokaz:
(a − 1) 2 ≥ 0
a 2 − 2a + 1 ≥ 0
a 2 + 1 ≥ 2a / : a (podelimo sa a )
1
a+ ≥2
a
1
www.matematiranje.com
4) Dokazati da za ∀x ≥ 0 i ∀y ≥ 0
x+ y
xy ≤
2
(geometrijska sredina < aritmetička sredina)
Dokaz:
Podjimo od ( x+ y ) ≥0
2
2 2
x −2 x y + y ≥0
x − 2 xy + y ≥ 0
x + y = 2 xy / : 2
x+ y
≥ xy
2
a 3 + b3 + c 3
3 xyz ≤
3
Dokaz:
a 3 + b3 + c 3
3 xyz ≤
3
3abc ≤ a + b + c 3
3 3
a 3 + b 3 + c 3 − 3abc ≥ 0
2
www.matematiranje.com
a 3 + b3 + c 3
Dakle proizvod dva takva izraza je >0 pa je zaista: abc ≤
3
Odnosno x+ y+z
3 xyz ≤
3
3
www.matematiranje.com
O SKUPOVIMA
Do pojma skupa može se vrlo lako doći empirijskim putem , posmatrajući razne grupe,
skupine, mnoštva neke vrste objekata , stvari, živih bića i dr. Tako imamo skup
stanovnika nekog grada, skup knjiga u biblioteci, skup klupa u učionici itd.
Tvorac teorije skupova je Georg Kantor , nemački matematičar, koji je prvi dao
intuitivno kao celina nekih razičitih objekata. Predmeti iz kojih je skup sastavljen
zovu se elementi skupa. Postoje skupovi sa konačno mnogo elemenata, koje nazivamo
skupovi. Tako, na primer , skup stanovnika na zemlji predstavlja jedan konačan skup,
Skupove najčešće obeležavamo velikim slovima A,B ,.....X, Y,... , a elemente skupa
skupu X, označićemo sa x∉X. Oznake ćemo čitati: “x pripada skupu X” ili “x je element
skupa X”. Oznaku x∉X ćemo čitati “ x ne pripada skupu X” ili “ x nije element skupa X”
Postavimo sada pitanje: “ Koliko elemenata ima skup prirodnih brojeva većih od jedan a
manjih od dva” ? Jasno je da takav skup nema ni jednog elementa. Za takav skup kažemo
da je prazan i obeležava se sa ∅ .
1
www.matematiranje.com
{x S(x)} ili, isto{x x ima svojstvo S}, što bi značilo”skup svih x koji imaju svojstvo
Za neka dva skupa kažemo da su jednaki ako su svi elementi jednog skupa ujedno
elementi drugog skupa, i obrnuto, svi elementi drugog skupa su elementi prvog
Dakle , svaki član skupa je prisutan jednim pojavljivanjem, a sva ostala njegova
pojavljivanja, ukoliko ih ima, nisu važna, i, uz to, ni redosled navođenja članova nije
bitan.
Relacija uvedena ovom definicijom se zove relacija inkluzije. Ovde moramo voditi
OPERACIJE SA SKUPOVIMA
2
www.matematiranje.com
- UNIJA
- PRESEK
- RAZLIKA
- SIMETRICNA RAZLIKA
- PARTITIVNI SKUP
- DEKARTOV PROIZVOD
- KOMPLEMENT SKUPA
UNIJA
Skup svih elemenata koji su elementi bar jednog od skupova A ili B , zove se unija
skupova A i B i označava se sa A ∪ B.
A ∪ B = {x x ∈ A ∨ x ∈ B}
A B
3
www.matematiranje.com
PRESEK
Skup svih elemenata koji su elementi skupa A i skupa B zove se presek skupova A i B i
obeležava se sa A ∩ B.
A ∩ B = {x x ∈ A ∧ x ∈ B}
A B
RAZLIKA
Skup svih elemenata koji su elementi skupa A ali nisu elementi skupa B zove se razlika
A\B={ x x ∈ A ∧ x∉B }
Naravno mozemo posmatrati i skup B\A, to bi bili svi elementi skupa B koji nisu u A.
4
www.matematiranje.com
A B
A B
B\A
SIMETRIČNA RAZLIKA
A B
5
www.matematiranje.com
PARTITIVNI SKUP
Primer:
KOMPLEMENT SKUPA
Unija , presek i razlika su binarne skupovne operacije, dok je komplement skupa unarna
Na slici bi bilo:
A ={x x∉ A}
A = {2,4,5,6}
DEKARTOV PROIZVOD
6
www.matematiranje.com
sistemom. U tom sistemu svakoj tački ravni odgovara jedan uređeni par realnih brojeva
(x,y) i, obrnuto, svakom paru brojeva (x,y) odgovara tačno jedna tačka u koordinatnoj
ravni. Prvi broj x u tom paru nazivamo prvom koordinatom (apscisom) , a drugi y ,
M × N={(1,A),(1,B),(2,A),(2,B),(3,A),(3,B)}. Na slici:
1 2 3
7
www.matematiranje.com
ZADACI
Dokaz:
T ⊥ ⊥
⊥ T T
Iz laži sledi sve, odnosno iz netačnog sledi sve(uvek tačno)
⊥ ⊥ T
2. Dati su skupovi: A={x x se sadrzi u 12, x pripada N}, B={x x se sadrzi u 20, x
pripada N} i skup C={x x se sadrzi u 32, x pripada N}.
Odrediti : A\(B ∪ C), A ∪ (B ∩ C ), i A\(B\C)
Resenje:
Najpre moramo odrediti skupove A,B, i C. Kada se x sadrzi u nekom broju to
drugim recima znaci da se taj broj moze podeliti sa x.
Kako se broj 12 moze podeliti sa 1,2,3,4,6,12 to je :
A={1,2,3,4,6,12}, slicno je B={1,2,4,5,10,20} i C={1,2,4,8,16,32}
A\(B\C)= {1,2,3,4,6,12}\({1,2,4,5,10,20}\{1,2,4,8,16,32})
= {1,2,3,4,6,12}\{{5,10,20}
= {1,2,3,4,6,12}=A
8
www.matematiranje.com
3. Dati su skupovi A={1,2,3,4,5} i B={4,5,6,7}. Odrediti skup X tako da bude:
X\B= ∅ i A\X ={1,2,3}
Resenje:
4. Na jednom kursu stranih jezika svaki slušalac uči bar jedan od tri strana
jezika(engleski, francuski i nemački) i to : 18 slušalaca uči francuski, 22 uči engleski, 15
slušalaca uči nemački, 6 slušalaca uči engleski i francuski, 11 slušalaca engleski i
nemački, 1 slušalac uči sva tri jezika.Koliko ima slušalaca na tom kursu i koliko od njih
uči samo dva jezika?
9
www.matematiranje.com
NEMCI
Prvo upisemo 1 u preseku sva tri skupa.Zatim presek Francuzi i Englezi, ali tu ne pisemo
6, vec 6-1=5, onda presek Englezi i Nemci 11-1=10.
Dalje je ostalo 18-5-1=12 koji uce samo francuski, 22-10-5-1=6 koji uce engleski i na
kraju 15-10-1=4 koji uce nemacki.
Broj slusaoca je 12+5+6+1+10+4=38, a broj onih koji uce samo dva jezika je 10+5=15
5. Dokazati skupovnu jednakost:
( A ∪ B) ∩ C = ( A ∩ C ) ∪ ( B ∩ C )
( ∀ x) ( x ∈ ( A ∪ B ) ∩ C ) ⇔ (x ∈ ( A ∩ C ) ∪ ( B ∩ C ) )
( x ∈ ( A ∪ B ) ∧ x ∈ C) ⇔ (x ∈ ( A ∩ C ) ∨ x ∈ ( B ∩ C ) )
((x ∈ A ∨ x ∈ B) ∧ x ∈ C) ⇔ ((x ∈ A ∧ x ∈ C) ∨ (x ∈ B ∧ x ∈ C))
neka je: p= x ∈ A
q= x ∈ B
r = x∈ C
p q r p∨ q (p ∨ q) ∧ r p∧r q∧r (p ∧ r) F
∨ (q ∧ r)
T T T T T T T T T
T T ⊥ T ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ T
T ⊥ T T T T ⊥ T T
T ⊥ ⊥ T ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ T
⊥ T T T T ⊥ T T T
⊥ T ⊥ T ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ T
⊥ ⊥ T ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ T
⊥ ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ T
10
www.matematiranje.com
neka je: p= x ∈ A
q= x ∈ B
r = x∈ C
F: (r ∧ ¬ (p ∧ q)) ⇔ ((r ∧ ¬ p) ∨ (r ∧ ¬ q))
Ovo dokazujemo tablicno:
p q r ¬p ¬q p∧ q ¬ r ∧ ¬ (p ∧ q) r ∧ ¬ p r ∧ ¬ q (r ∧ ¬ p) F
(p ∧ q) ∨ (r ∧ ¬ q)
T T T ⊥ ⊥ T ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ T
T T ⊥ ⊥ ⊥ T ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ T
T ⊥ T ⊥ T ⊥ T T ⊥ T T T
T ⊥ ⊥ ⊥ T ⊥ T ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ T
⊥ T T T ⊥ ⊥ T T T ⊥ T T
⊥ T ⊥ T ⊥ ⊥ T ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ T
⊥ ⊥ T T T ⊥ T T T T T T
⊥ ⊥ ⊥ T T ⊥ T ⊥ ⊥ ⊥ ⊥ T
11
www.matematiranje.com
ISKAZI
U svakodnevnom govoru, a i u pisanom tekstu, obično se sreću rečenice koje su ili tačne
zna da može biti samo tačna ili samo netačna.Drugim rečima, iskaz može da ima samo
Primer:
Prve tri rečenice jesu iskazi, jer su redom tačna, netačna i tačna, dok za zadnje dve
slova, slično kao što u srpskom jeziku od prostih rečenica pravimo složene, možemo
napraviti i složene iskaze.Tu će za nas biti značajno da znamo kada će ti novi iskazi biti
Istinitosna vrednost nekog iskaza p, koji ćemo označavati sa τ (p) (čita se tau od te), biće:
www.matematiranje.com
LOGIČKE OPERACIJE
T T T
T ⊥ ⊥
⊥ T ⊥
⊥ ⊥ ⊥
T ⊥ T
⊥ T T
⊥ ⊥ ⊥
Ovde treba obratiti pažnju na razliku između upravo definisanog veznika disjunkcije i
Razlika je u tome što iskaz “ili p ili q” nije tačan ni u slučaju kada su oba iskaza , i p i q,
T ⊥ ⊥
⊥ T T
⊥ ⊥ T
načina:
“ ako p, onda q”
“ iz p sledi q”
“q, ako p”
“ p je dovoljan uslov za q”
“ q je potreban uslov za p”
T ⊥ ⊥
⊥ T ⊥
⊥ ⊥ T
www.matematiranje.com
To su bili osnovni binarni logički veznici (operacije). Binarni , zato što dva iskaza prave
jedan novi iskaz. Uvešćemo sada jedan unarni veznik (operaciju), koji od jednog iskaza
T ⊥
⊥ T
Zajedno, iskazne konstante (T i ⊥ ), sva iskazna slova i sve složene iskaze nazivamo
Primer:
Iskazne formule koje su uvek, za sve moguće vrednosti iskaznih slova koja čine te
(¬q ⇒ ¬p ) ⇒ ( p ⇒ q )
Pazi: Uvek prvo napisi negacije,jer su najstarija operacija
p q ¬q ¬p ¬ q ⇒ ¬p p⇒ q (¬q ⇒ ¬p ) ⇒ ( p ⇒ q )
T T ⊥ ⊥ T T T
T ⊥ T ⊥ ⊥ ⊥ T
⊥ T ⊥ T T T T
⊥ ⊥ T T T T T
Tautologije, kao uvek tačni iskazi, u sebi kriju zakonitosti po kojima se vladaju logički
p ∧ ( p ⇒ q) ⇒ q modus ponens
¬( p ∧ q ) ⇔ ¬p ∨ ¬q De Morganovi zakoni
¬( p ∨ q ) ⇔ ¬p ∧ ¬q
p ∧ ( p ⇒ q) ⇒ q
τ ( p ∧ ( p ⇒ q )) = T i τ (q ) = ⊥
Dalje, kako je konjukcija tačna samo ako su oba izraza tačna , mora biti:
τ ( p) = T i τ ( p ⇒ q ) =T
p q p⇒q τ ( p ⇒ q ) =T.
⊥ T T
⊥ ⊥ T
www.matematiranje.com
PRIMERI:
1
1. Dati su iskazi : p: (-2)(-3)=-(-6); q: =0,2 ; r: -32=(-3)2
5
Ispitati istinitostnu vrednost izraza: ¬p ⇒ ( q ∨ r )
Resenje: Kod ovog tipa zadatka najpre odredimo vrednosti iskaza p,q,r , pa te vrednosti
zamenimo u datu formulu.(ovde nije potrebno praviti celu tablicu, vec samo jednu vrstu ,
za dobijene vrednosti za p,q,r)
Dakle:
F: (¬p ⇒ q ) ⇔ (( r ∨ p ) ∧ q )
p q r ¬p ¬p ⇒ q r∨ p (r ∨ p) ∧ q F
T T T ⊥ T T T T
T T ⊥ ⊥ T T T T
T ⊥ T ⊥ T T ⊥ ⊥
T ⊥ ⊥ ⊥ T ⊥ ⊥ ⊥
⊥ T T T T T T T
⊥ T ⊥ T T T T T
⊥ ⊥ T T ⊥ T ⊥ T
⊥ ⊥ ⊥ T ⊥ ⊥ ⊥ T
Dakle ova formula nije tautologija, jer ima na kraju na dva mesta netacno(dovoljno
je i samo na jedno)
ZAPAMTI: kod p idemo 4tacna, 4 netacna;
kod q 2tacna ,2 netacna;
kod r jedno tacno ,1 netacno ⇔
www.matematiranje.com
KVANTORI
Posmatrajmo recenicu: “ x2 = 25 “. Očigledno ona nije iskaz, jer može biti tačna ako je
x= 5 ili x=-5, a može biti i netačna ako je x neki drugi broj.
Ako,međutim rečenicu kažemo:
“ Za svaki x, x2 = 25” ili “Postoji x tako da je x2 = 25”, onda za njih mozemo reci da je
prva netačna a druga tačna, pa one predstavljaju iskaze.
Upotrebom matematičke terminologije možemo zapisati:
¬(∀x ) A ⇔ (∃x)¬A i
¬(∃x) A ⇔ (∀x)¬A
Rečima objašnjeno to bi značilo da nije svaki i neki nije imaju isto značenje, odnosno
da izrazi nije neki i svaki nije imaju isto značenje.
Na primer, rečenice:” Nije svaki profesor dobar” i “ Postoji profesor koji nije dobar”
imaju isto znacenje.
www.matematiranje.com
www.matematiranje.com
www.matematiranje.com
LINEARNA FUNKCIJA I NJEN GRAFIK
Neka su dati skupovi A i B. Ako svaki elemenat x ∈ A odgovara tačno jedan elemenat
y ∈ B , kažemo da se skup A preslikava u skup B. Takvo preslikavanje nazivamo
funkcijom. Zapisujemo:
f : A → B ili y = f (x)
Domen Kodomen
Pošto je prava odredjena sa dve svoje tačke, grafik ucrtamo tako što u malu tablicu
uzmemo 2 proizvoljne vrednosti za x, pa izračunamo y ili još bolje, x = 0 i y = 0 , pa
nadjemo nepoznate: y = 2 x + 2 Za y = 0
Zaz za x=0 2x + 2 = 0
y = 2⋅0 + 2 = 2
x = −1
1
PAZI: Ako je funkcija samo y = kx (bez n) onda grafik prolazi kroz kordinatni početak
i moramo uzimati dve različite vrednosti za x.
Primer:
y = −2 x x = 0 pa je y = 0
x = 1 pa je y = -2
→ y=0 je x-osa
→ x=0 je y-osa
→ x=a , grafik je paralelan sa y-osom i prolazi kroz a
→ y =b , grafik je paralelan sa x-osom i prolazi kroz b
2
Dakle:
x=2 y = −3
Nula Funkcije: je mesto gde grafik seče x-osu a dobija se kad stavimo y = 0 pa
⎛ n⎞
izračunamo koliko je x. ⎜ x = − ⎟ Funkcija može biti rastuća ili opadajuća. Ako je k>0
⎝ k⎠
funkcija je rastuća i sa pozitivnim smerom x-ose gradi oštar ugao, a ako je k<0 funkcija
Znak funkcije:
3
Rastuća Opadajuća
k k
y = 0 za x = − y = 0 za x = −
n n
⎛ k ⎞ ⎛ k⎞
y > 0 za x ∈ ⎜ − , ∞ ⎟ y > 0 za x ∈ ⎜ − ∞,− ⎟
⎝ n ⎠ ⎝ n⎠
⎛ k⎞ ⎛ k ⎞
y < 0 za x ∈ ⎜ − ∞,− ⎟ y < 0 za x ∈ ⎜ − , ∞ ⎟
⎝ n⎠ ⎝ n ⎠
Ako se u zadatku kaže da grafik prolazi kroz neku tačku ( x 0 , y 0 ) onda koordinate te
tačke smemo da zamenimo umesto x i y u datoj jednačini y = kx + n
Dakle: y0 = kx0 + n
4
ax + by + c = 0
by = −ax − c
a c
y =− x−
b b
a c
pa je: k = − , n = −
b b
______________________
x y
+ = 1 /⋅ ab
a b
bx + ay = ab
ay = −bx + ab / : a
b
y = − x+b
a
a
pa je: k = − , n = b
b
1
a) y =x −1 b) y = −2 x + 4
2
_________________________________________________
1
a) y = x −1 za x = 0 ⇒ y = 0 − 1 = −1
2
1
za y = 0 ⇒ x −1 = 0 ⇒ x = 2
2
1. Oblast definisanosti: x ∈ R
2. Nula finkcija: x = 2
3. Znak: y > 0 za x ∈ (2, ∞)
y < 0 za x ∈ (−∞,2)
1
4. Monotonost: Funkcija je rastuća jer je k = >0
2
5
b) y = −2 x + 4 za x=0 ⇒ y = 0+4 = 4
za y=0 ⇒ − 2x + 4 = 0 ⇒ x=2
1. Oblast definisanosti: x ∈ R
2. Nula funkcije: x = 2
3. Znak: y > 0 za x ∈ (−∞,2)
y < 0 za x ∈ (2, ∞)
4.Monotonost: funkcija je opadajuća jer k = −2 < 0
y = (2 − 4) x − (3 ⋅ 2 − 10) y = −2 x + 4
y = −2 x − ( − 4 )
y = −2 x + 4
6
6) U skupu funkcija f ( x) = (a − 2) x − 2a + 3 , odrediti parameter a tako da grafik funkcije
odseca na y-osi odsečak dužine 5.
f ( x) = (a − 2) x − 2a + 3
y = kx + n
− 2a + 3 = 5
− 2a = 5 − 3
− 2a = 2
a = −1
y = (2m − 5) x + 7 ⇒ k = 2m − 5
y = (10 − m) x − 3 ⇒ k = 10 − m
2m − 5 = 10 − m
2m + m = 10 + 5
3m = 15
15
m=
3
m=5
y = x −1
⎧ x, x ≥ 0
x =⎨
⎩− x, x < 0
7
y = x −1
y = x −1 y = −x −1
za x ≥ 0 za x < 0
y = −x −1 y = x −1
y=(4m-6)x-(3m-2)
a) x = 2 za y = 0 ⇒ (4m − 6) ⋅ 2 − (3m − 2) = 0
8m − 12 − 3m + 2 = 0
5m − 10 = 0
m=2
8
y = (4 ⋅ 2 − 6) x − (3 ⋅ 2 − 2)
y = 2x − 4
y = (k − 2) x − (k − 1)
y = 2x − 6
k −2 = 2
k =4
y = (4 − 2) x − (4 − 1)
y = 2x − 3
9
www.matematiranje.com
a1 x b1 y c1
a2 x b2 y c2
Ovo je takozvani ''prost'' sistem do koga uvek možemo doći ekvivalentnim
transformacijama (opisane u jednačinama)
a1 x0 b1 y0 c1
a2 x0 b2 y0 c2
Sisteme možemo rešiti pomoću više metoda: zamena, suprotni koeficijenti, Gausova,
pomoću determinanti, matricama, grafički itd.
Nama je najvažnije da tačno rešimo dati zadatak (problem) pa ćemo probati da
vas to naučimo.
Napomenimo samo da dati sistem može imati: jedinstveno rešenje, beskonačno mnogo
rešenja (neodređen) ili pak da nema rešenja (nemoguć).
Primer 1:
2x 3y 7
Reši sistem: 3x 6 y 7
_______________
7 x 21
21
x
7
x3
1
www.matematiranje.com
2x 3y 7
2 3 3y 7
6 3y 7
3y 7 6
3y 1
1
y
3
Ovde je rešenje jedinstveno:
1
( x, y ) 3,
3
Primer 2:
Reši sistem:
00
To nam govori da sistem ima beskonačno mnogo rešenja. Da bi ''opisali'' ta rešenja, iz
jedne od jednačina izrazimo x (ili y), naravno, šta nam je lakše:
5 x y 1
y 1 5 x
2x 3y 4 Saberemo ih odmah.
2x 3y 5
_________________
09
2
www.matematiranje.com
5x 1 3 y 1
Primer 4: Reši sistem: 3
6 10
11 x 11 y
3
6 4
_______________________________
5x 1 3 y 1
3.... / 30 Odmah uočimo da ovaj sistem nije ‘’prost’’, pa
6 10
11 x 11 y
3.... / 12 moramo najpre da ‘’napravimo’’ da bude.
6 4
_______________________________
5(5 x 1) 3(3 y 1) 90
2(11 x) 3(11 y ) 36
__________________________________
25 x 5 9 y 3 90
22 2 x 33 3 y 36
______________________________
25 x 9 y 90 5 3
2 x 3 y 19.... / (3) Napravili smo ‘’prost’’ sistem. Drugu jednačinu
______________________________
25 x 9 y 98
pomnožimo sa (-3)
6 x 9 y 57
____________________
2 x 3 y 19
2 5 3 y 19
3 y 19 10
3 y 9
y 3
dakle ( x, y ) (5,3)
Primer 5:
3
www.matematiranje.com
1 1
14 24 10
x y
1 1
7 18 5
x y
_______________________
14a 24b 10 ovo je prost sistem ‘’po a i b’’ Pomnožimo drugu jednačinu
7 a 18b 5 .../ (2) sa (-2)
__________________
14a 24b 10
14a 36b 10
_______________________
60b 20
20
b
60
1
b
3
Primer 6:
Reši sistem:
ax 9 y 14a
2ax 3 y 7a
___________________
4
www.matematiranje.com
ax 9 y 14a
6ax 9 y 21a
________________________
7ax 35a
35a
x → PAZI: a može da skratimo samo ako je a 0 ( to je uslov)
7a
x5
ax 9 y 14a
5a 9 y 14a
9 y 14a 5a
9 y 9a
y a
0 x 9y 0
0 x 3y 0
_________________
y0 xR
5
www.matematiranje.com
x 2 y 5 z 6 / 2 x 2 y 5 z 6 / 3
2x y 2z 5 3x 3 y 4 z 8
______________________ ______________________
2x 4 y 10 z 12 3x 6 y 15 z 18
2 x y 2 z 5 3x 3 y 4 z 8
__________________________ __________________________
5 y 8 z 17 9 y 19 z 26
5 y 8 z 17 / 9
9 y 19 z 26/ (5)
__________________
45 y 72 z 153
45 y 95 z 130
___________________________
23z 23
z 1
5 y 8 z 17
5 y 8 17
5 y 25
y5
kada nadjemo 2 nepoznate vraćamo se u jednu od prve tri jednačine, (bilo koju).
x 2 y 5z 6
x 2 5 5 1 6
x 10 5 6
x 6 10 5
x 1
( x, y, z ) (1,5,1)
6
www.matematiranje.com
8)
2 x 3 y z 9
5 x y 2 z 12
x 2 y 3z 1
____________________
2 x 3 y z 9 / 2 2 x 3 y z 9 / 3
5 x y 2 z 12 x 2 y 3z 1
______________________ ___________________
4a 6 y 2 z 18 6 x 9 y 3z 27
5 x y 2 z 12 x 2 y 3z 1
______________________ ___________________
9 x 5 y 6 7 x 11y 26
9 x 5 y 6 / (7)
7 x 11y 26/ 9
____________________
63x 35 y 42
63x 99 y 234
________________________
64 y 192
y3
9 x 5 3 6
9 x 6 15
9x 9
x 1
( x, y, z ) (1,3, 2)
7
www.matematiranje.com
drugog broja jednak 50, a razlika trostrukog prvog broja i polovine drugog broja
4 x ( y 4) 50
Postavimo jednačine: y
3x 22
2
4 x ( y 4) 50
y
3x 22 / 2
2
________________
4 x y 50 4
6 x y 44
_______________
4 x y 46
6 x y 44
_________________
10 x 90
x9
4 x y 46
36 y 46
y 10
10) Dva radnika mogu da završe neki posao za 8 časova. Desilo se da je prvi radio 6
51
časova, a drugi 9 časova i završili su deo posla. Za koliko časova može svaki
56
odvojeno da završi taj posao?
8
www.matematiranje.com
Obeležimo:
1 1 1
x y 8 1 1
6 9 51 Uvodimo smene : a i b
x y
x y 56
________________
1
a b / (6)
8
51
6a 9b
56
_________________
6
6a 6b
8
51
6a 9b
56
_________________
51 6
3b
56 8
51 42
3b
56
9
3b / :3
56
3
b
56
1 3
a
8 56
73 4 1
a
56 56 14
1
a
14
9
www.matematiranje.com
Vratimo se u smenu:
1 i 1
a b
x y
1 1 1 3
x 14 y 56
x 14
56
x 14 časa y
3
2
y 18
3
y 18 časa i 40 minuta
11) Zbir godina majke i ćerke je 46. Posle 10 godina majka ce biti 2 puta starija od
ćerke. Koliko godina sada ima majka a koliko ćerka?
x y 46
x 10 2 ( y 10)
__________________________
x y 46
x 10 2 y 20
______________________
x y 46
x 2 y 10/(1)
_______________
x y 46
x 2 y 10
_______________
3 y 36
y 12
x 12 46
x 34
10
www.matematiranje.com
11
KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO)
Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine. Zahteva dobro
predznanje, poznavanje odgovarajuće teorije . Zato vam mi preporučujemo da se najpre podsetite teorije vezane
1) Analiza
2) Konstrukcija
3) Dokaz
4) Diskusija
Analiza je traženje načina da se dodje do rešenja. Predpostavimo da traženi trougao već postoji, nacrtamo
pomoćni crtež i na njemu unesemo date podatke . Tražimo vezu između tih podataka, zavisnost, a ponekad treba
Dokaz se sastoji u tome da pomoću poznatih aksioma i teorema utvrdimo da li dobijeno rešenje ispunjava uslove
zadatka. Profesori ovde najčešće umesto dokaza zahtevaju od učenika da opišu način na koji su konstruisali
Diskusija
Ovde razmišljamo da li je dobijeno rešenje jedinstveno, da li ima 2, 3 ili više rešenja...ili pak rešenje ne postoji.
Napomena
Mi ćemo ovde pokušati da vam pomognemo da pravilno razmišljate i da naučite par trikova... Nećemo raditi
dokaz i diskusiju, jer jedan pravilno urađen konstruktivni zadatak je kao pisanje referata... Ko voli neka pokuša
sam da izvede dokaz a ako bude nekih problema, pišite nam pa ćemo vam pomoći.
www.matematiranje.com
1
Primer 1.
Rešenje
C
a
2
b D
ta a
2
A c B
Znamo da težišna duž spaja teme i sredinu naspramne stranice. Obeležimo tu tačku sa D.
a
Trougao ABD je moguće kontruisati jer znamo sve tri stranice ( c, ta , ).
2
Nacrtamo polupravu Ax i na njoj nanesemo dužinu AB = c. U otvor šestara uzmemo dužinu ta , ubodemo
a
šestar u tačku A i opišemo luk. Zatim u otvor šestara uzmemo , zabodemo šestar u tačku B i presečemo
2
a
malopre naneti luk. Dobili smo tačku D. Produžimo stranicu BD za i tu je tačka C . Spojimo tačke A i C i eto
2
ga traženi trougao.
Primer 2.
Rešenje
A
D
c b
hb ha
B M a C
www.matematiranje.com
2
Ovde ćemo upotrebiti trik sa nanošenjem visine “ na stranu”…
hb
hb
C C C
Na njoj, «na stranu» nanesemo visinu hb i povučemo paralelu sa Cx . Na toj paraleli se nalazi tačka B. Ali gde?
hb
B a C
Sada da dođemo do tačke A. Opet trik sa visinom… Produžimo stranicu BC na jednu stranu i nanesemo visinu
ha .
x x
A
hb hb
ha ha
B a C B a C
3
Primer 3.
Konstruisati skup svih tačaka iz kojih se data duž AB vidi pod datim uglom α .
Rešenje
Ovo je jedna pomoćna konstrukcija koja se često javlja u zadacima, pa smatramo da je pametno da je detaljno
objasnimo...
α
A B
s x
α
A B
s x
α
A B
O n
www.matematiranje.com
4
Dobijeni presek simetrale i normale, tačka O, je centar kruga poluprečnika OA = OB
s x
α
A B
O
n
s x
α
A B
α
α
O
n R
P
Q
Napomena
Ugao koji određuje tetiva sa tangentom u jednoj krajnjoj tački tetive ( tangentni ugao) jednak je tetivnom
5
Primer 4.
Rešenje
Skica i analiza...
C C
hc tc hc tc
β β
A D T B A D T B
Pa upotrebićemo prethodni zadatak i najpre konstruisati skup svih tačaka iz kojih se duž DC vidi pod uglom β .
x C x C
n n
s s
O
β β
D D B
slika 1 slika 2
Na slici 1 smo bodili traženi luk CD ,tj. svih tačaka iz kojih se duž DC vidi pod uglom β .
6
Kako znamo dužinu tc , nju nanesemo iz tačke C do preseka sa DB ( slika 3.)
x C
x C
n
s n
s
O
β
β β
B β
D T B
A D T c
2
slika 3 slika 4
c
I na kraju uzmemo rastojanje BT = i prenesemo na drugu stranu (slika 4)… Eto je tačka A.
2
Napomena
C C
hc tc hc tc
β
A D T B D T
Šta dalje?
Ideja je da odredimo TCB (ugao x na slici). Znamo ugao β , a sa slike znamo i BTC .
Kako je zbir uglova u trouglu 180 stepeni , tj. opružen ugao, nanećemo dva poznata ugla β i BTC , i šta
ostane , to je traženi ugao x.
BTC
x β
Rešenje
C
α β
2
2
b a
α
α β β
2 2
M b A c B a N
Trouglovi AMC i BNC su jednakokraki. Kako je spoljašnji ugao jednak zbiru dva unutrašnja , nesusedna , to
α β
mora biti AMC = ACM = i BNC = BCN =
2 2
Sada možemo konstruisati trougao MNC.
α β
2 2
M a+b+c N
sMC
C sNC
α β
2 2
M A B N
www.matematiranje.com
8
Primer 6.
Rešenje
b
c
β
B a-b M b C
Na stranicu a prenesemo b da bi smo dobili zadato a-b . Uočimo trougao BMA. Njega je moguće konstruisati jer
β
B a-b M Kako doći do temena C ?
Trougao AMC je jednakokraki, pa ćemo naći simetralu stranice AM . Stranicu BM samo produžimo...
A A
s AM s AM
β β
B a-b M B a-b M C
9
10
`KONSTRUKCIJE ČETVOROUGLOVA
1) Analiza
2) Konstrukcija
3) Dokaz
4) Diskusija
Opet važi isti savet , da se podsetite najpre osobina četvorouglova, da bi mogli razumeti zadatke...
Primer 1.
Rešenje:
D C D C
O O
d1 b
d
d2 2 d b
2
A a B A a B
Ovde je dovoljno znati da se dijagonale paralelograma međusobno polove, pa je moguće konstruisati trougao ABO,
d2 d1 D C
2 2
d1
O d1
O d1
O
2 d2 2 d2 2 d2
2 2 2
A a B A a B A a B
slika 1 slika 2 slika 3
d1
Dakle, najpre nacrtamo duž AB = a. U otvor šestara uzmemo i opišemo luk iz tačke A. Zatim u otvor šestara
2
d d
uzmemo 2 i opišemo luk iz tačke B. Presek tih lukova nam daje tačku A ( slika 1). Produžimo OA za 1 i BO za
2 2
d2
( slika 2 ) .
2
1
Primer 2.
Rešenje:
D C D C
d1
a d1 a
d2
d2 2
2
A a B A a B
Onda , konstrukcija ide slično kao u primeru 1, konstruišemo najpre plavi trougao pa mu produžimo stranice za
D D
C
C
A B
A
A
slika 1 slika 2 slika 3
Nađemo njenu simetralu, koja je naravno pod pravim uglom i na kojoj se nalaze preostala dva temena ( slika 2)
d2
Zatim iz tačke preseka nanesemo na simetralu šestarom sa obe strane po i dobijamo tačke B i D. Na kraju
2
samo spojimo i eto traženog romba.
www.matematiranje.com
2
Primer 3.
Rešenje:
D b C D b C
c c c c c
A a B A b M a-b B
Na taj način smo dobili jednakokraki trougao MBC , koji možemo konstruisati, jer znamo sve tri stranice.
D b C
C C
c c c
c c c c
A b M a-b B
a-b A b M a-b B
M B
slika 3
slika 1 slika 2
Dakle, nanesemo duž MB = a – b. Iz M i B opišemo lukove dužine c, njihov presek daje tačku C ( slika 1)
Povučemo iz C paralelu sa osnovicom AB. Na tu paralelu nanesemo b i dobijamo tačku D.( slika 3)
www.matematiranje.com
3
Primer 4.
Rešenje:
D C D C
o
45
d b d
o
45
A a b M A a+b M
B
Da bi dobili a + b , koje nam je dato, moramo preneti dužinu b na produžetak stranice AB = a. Obeležimo tu tačku
Najpre ćemo konstruisati označeni trougao AMC jer imao tri elementa za njegovu konstrukciju...
C C
d d
b
0 0
45 45
A M A a M
slika 1 slika 2
Nanesemo AM = a + b . U tački M konstruišemo ugao od 45 stepeni. U otvor šestara uzmemo dužinu dijagonale
4
Primer 5.
Rešenje:
D C D C
d b d b
o o
135 45
A a A a-b F b
B B
Da bi smo dobili zadato a-b moramo prebaciti dužinu stranice b na a. Obeležimo tu tačku sa F. Trougao FBC je
očigledno jednakokrako pravougli pa je ugao BFC jednak 45 stepeni. Odatle možemo zaključiti da je ugao AFC
Dakle, moguće je konstruisati trougao AFC jer znamo a-b, ugao od 135 stepeni i dijagonalu d.
C C D a C
d d b d b
o o o
135 135 135
A a-b F A a-b F B A a B
slika 1 slika 2 slika 3
Najpre nanesemo AF= a-b. U tački F nanesemo ugao od 135 stepeni. Iz tačke A presečemo lukom dužine d taj ugao i
www.matematiranje.com
5
Primer 6.
Rešenje:
D C D C
o
22 30`
a
d d
o o
135 22 30`
a d a d M
A B A B
Prebacimo dužinu dijagonale na produžetak stranice a. Tako dobijamo tačku M. Uočimo trougao MBD, on je
Najpre ćemo konstruisati trougao AMD jer znamo a+d, ugao od 22030`kod temena M i prav ugao kod temena A.
D D a
a a a
o o
22 30 ` 22 30 `
A M A a M
a+d a+d
slika 1 slika 2
Dakle, nanesemo datu dužinu a+d=AM. U preseku nanetih uglova je tačka D. ( slika 1)
Sad kad znamo dužinu stranice a nije teško naći ostala temena kvadrata.(slika 2)
www.matematiranje.com
6
Primer 7.
Rešenje:
D C D C D C
o
0 45
45
a a
a a a
d
S 67 30`
0 S 67 30` 0
Dakle , moguće je najpre konstruisati trougao ABS jer znamo stranicu AS i na njoj dva nalegla ugla.
Tako dobijamo dužinu stranice kvadrata pa onda nije teško njega konstruisati.
www.matematiranje.com
7
OSNA SIMETRIJA
Preslikavanje ravni, pri kojem se svaka tačka A te ravni preslikava u tačku A` , simetričnu sa A u odnosu na pravu s te
ravni, nazivamo osnom simetrijom u odnosu na pravu ( osu ) s. Najčešća oznaka za osnu simetriju je I s .
Za dve figure F i F ` neke ravni kažemo da su simetrične u odnosu na pravu s te ravni ( osno simetrične) , ako
svakoj tački P figure F odgovara tačka P` figure F ` , tako da je I s ( P ) = P` . Naravno, važi i obrnuto, svakoj tački
Evo nekoliko primera osno simetričnih figura sa jednom ili više osa simetrije…
jedna osa simetrije jedna osa simetrije dve ose simetrije tri osa simetrije
svaki precnik je
\/
osa simetrije
Kao što vidimo na slikama, jednakokraki trapez i jednakokraki trougao imaju po jednu osu simetrije. Pravougaonik ima
dve ose simetrije, jednakostranični trougao tri ose simetrije, kvadrat četiri ,dok je kod kruga svaki prečnik osa simetrije.
www.matematiranje.com
1
Pre nego li krenemo sa zadacima , podsetićemo se jedne konstrukcije koju moramo raditi ( ako zahteva profesor) kod
A A A
P Q p P Q p P Q p
slika 1. slika 3.
slika 2.
Ubodemo šestar u tačku P , uzmemo otvor malo veći od polovine rastojanja PQ i opišemo mali luk. Isti luk opišemo iz
Naravno, ako vaš profesor dozvoljava , lakše je koristiti prav ugao na trouglu ( lenjiru).
primer 1.
Datoj duži AB konstruisati duž A`B` simetričnu u odnosu na pravu s koja ne seče duž.
Rešenje:
B B B B`
A A A A`
s s s
slika 1. slika 2. slika 3.
U tačkama u kojima normale seku osu zabodemo šestar i prebacimo rastojanja do A , odnosno B na drugu stranu, i
2
Napomena
Pazite , ovo je konstrukcijski zadatak, što znači da bi trebalo raditi sve po koracima: analiza, konstrukcija, dokaz ,
diskusija. Mi ćemo vam objasniti kako se konkretno radi osna simetrija a vi , opet ponavljamo, ako vaš profesor traži,
primer 2.
Dat je trougao ABC. Konstruisati njemu simetričan trougao u odnosu na pravu s koja sadrži teme B tog trougla
Rešenje:
s s
C C C`
A A A`
B B B`
slika 1. slika 2.
Ovde imamo jednu značajnu stvar da zapamtimo: ako je tačka na osi simetrije, onda se ona ne mora preslikavati,
Postupak je uvek isti, iz temena A i C povučemo normale na osu s i prebacimo rastojanja na drugu stranu ose s.
primer 3.
Prava s sadrži teme C kvadrata ABCD i seče stranicu AB. Konstruisati kvadrat simetričan kvadratu ABCD.
www.matematiranje.com
3
Rešenje:
s s
D C D C=
- C`
B` D`
A B A B
A`
slika 1. slika 2.
primer 4.
Dat je oštar ugao Oab i u njemu tačka C. Konstruisati tačke A i B, A ∈ a, B ∈ b tako da obim trougla ABC
bude najmanji.
Rešenje:
C2 C2 C2
b b b
B B
C C C
O a O A a O A a
slika 1. slika 2. slika 3.
C1 C1 C1
Najpre konstruišemo tačke C1 i C2 koje su simetrične sa tačkom C u odnosu na krake Oa i Ob. ( slika 1.)
Spojimo duž C1 C2 . Presek ove duži sa kracima Oa i Ob nam daje tačke A i B ( slika 2.).
Njgov obim je O=AB + AC + BC, a kako je AC=A C1 i BC=B C2 , možemo reći da je obim :
C2
b
B
C
B1
O A1 A a
C1
primer 5.
Dva broda, brod A i brod B nalaze se usidreni na moru, nedaleko od pravolinijske obale p. Sa broda A čamac
treba da preveze jednog putnika do obale a zatim da dodje do broda B. Odrediti ( konstruisati) najkraći put
Rešenje:
Brod B Brod B
Brod A Brod A
obala p P obala p
A` A`
slika 1. slika 2.
5
Nadjemo tačku A` simetričnu sa A u odnosu na obalu p kao osu simetrije.
Spojimo tačku A` sa tačkom B . U preseku te duži i prave p je tražena tačka P na kojoj treba iskrcati putnika.
Dokaz da je ovo najkraći put kojim čamac plovi je analogan dokazu prethodnog zadatka.
Brod B
Brod A
obala p P Q
A`
Najkraći put koju smo našli konstrukcijski je AP+PB, odnosno A`P+PB , to jest A`P+PB=A`B.
Putanja AQ+ QB je duža, jer je to ustvari putanja A`Q+ QB , koja predstavlja zbir dve stranice trougla A`QB, a znamo
www.matematiranje.com
6
CENTRALNA SIMETRIJA
S B
Jasno je da je AS = BS.
Još se može reći i da je tačka A simetrična sa tačkom B u odnosu na tačku S, odnosno da je B simetrična sa A u odnosu
na S.
Preslikavanje koje svaku tačku A neke ravni α prevodi u tačku A` koja je simetrična sa tačkom A u odnosu na
Centralna simetrija se najčešće obeležava sa I S , naravno ako vaš profesor to drugačije obeležava i vi radite tako...
Da vas ne zbuni, osna simetrija se slično obeležava I s , sa tim da je dole u indeksu malo slovo s.
Za figuru F ravni α kažemo da se preslikava na figuru F` centralnom simetrijom I S ako svakoj tački A figure
primer 1.
Data je duž AB. Konstruisati joj centralno simetričnu duž ako centar simetrije, tačka S, ne pripada duži.
Rešenje:
A` A`
B B B
S S S
B` B`
A A A
Spojimo temena date duži sa centrom simetrije S i produžimo na drugu stranu...( slika 1.)
Ubodemo šestar u tačku S, uzmemo rastojanje do A ( to jest SA) i prebacimo, dobili smo tačku А`; isto to odradimo i
Spojimo dobijene tačke А` i B`, dobili smo duž А`B` koja je centralno simetrična sa AB u odnosu na tačku S(slika 3.)
1
primer 2.
Konstruisati trougao A`B`C` centralno simetričan datom trouglu ABC ako je centar simetrije:
a) unutar trougla
b) van trougla
Rešenje:
a)
C C B` C
S S S A`
A A A
B B C` B
Spojimo temena trougla sa centrom simetrije S i produžimo … Dobili smo tri poluprave. Zabodemo šestar u tačku S i
Spojimo dobijene tačke i eto traženog trougla А`B`C` koji je centralno simetričan sa datim trouglom ABC u odnosu na
b)
B`
C C A`
S S
A A C`
B B
slika 1. slika 2.
Postupak je analogan kao pod a) samo tačku S biramo proizvoljno van trougla.
www.matematiranje.com
2
primer 3.
Konstruisati kvadrat A`B`C`D` centralno simetričan datom kvadratu ABCD ako je centar simetrije:
a) teme C
b) na stranici BC
Rešenje:
a)
B` B`
A` A`
D S = C = C` D S = C = C` D S = C = C`
D` D`
A B A B A B
slika 1. slika 2. slika 3.
Kako je zadato da je teme C centar simetrije , to je ono istovremeno i svoja slika, to jest C ≡ C ` , a za ostale tačke
radimo postupak...
b)
D C D C
B` A`
S S
A B A B
C` D`
slika 1. slika 2.
3
primer 4.
Dati ugao xOy preslikati centralnom simetrijom u odnosu na tačku S ( pogledaj sliku)
O x
Rešenje:
O` y A` O` y x` A` O` y
S S S
O x O A x O A x
y`
slika 1. slika 2. slika 3.
Da bi prebacili krak Ox , uzećemo proizvoljnu tačku A na kraku i prebaciti ga…( slika 2.)
primer 5.
Data su dva kruga , k i k1 , sa različitim centrima O i O1 , koji se seku. Kroz jednu od tačaka preseka
4
Rešenje:
k1 k1 k1
O1 O1 O1
P
A O k A O k A O k
k` O` k` O` Q
Na slici 1. smo nacrtali dva zadata kruga i obeležili sa A jednu od tačaka preseka njihovih kružnica.
Ideja je da centralnom simetrijom preslikamo kružnicu k u odnosu na tačku A. Da bi smo to odradili dovoljno je da
Presek novodobijene kružnice k` sa kružnicom k1 nam daje tačku P. Povučemo pravu kroz tačke A i P , dobijamo
Zašto?
5
TRANSLACIJA
r
Ako je data figura F i vektor t u ravni α i ako je F ` skup svih tačaka u koje se translacijom Trt preslikavaju tačke
figure F, tada kažemo da se figura F preslikava na figuru F ` translacijom Trt i pišemo Trt ( F ) = F `.
F F`
Kretanje mnogih objekata u životnoj sredini asocira na translaciju. Na primer : uspinjača na planini, lift ili bilo koje
t
t
t
pravolinijsko kretanje
uspinjača
lift
primer 1.
r
Dat je trougao ABC i vektor translacije t ( na slici). Odredi sliku ovog trougla nastalu translacijom za
r
vektor t .
A
1
Rešenje:
Najpre paralelno i u smeru vektora translacije povučemo poluprave iz svakog temena date figurice, u ovom
t t t
C` C`
C C C
B` B`
B B B
A` A`
A A A
Zatim u otvor šestara uzmemo dužinu vektora translacije i iz svakog temena nanesemo na nacrtane poluprave
(slika 2.)
primer 2.
Dat je kvadrat ABCD. Odrediti njegove slike nastale translacijom tako da se:
Rešenje:
a)
D` C` D` C`
A` B` A` B`
D C D C D C
t
A B A B A B
t =AC
slika 1. slika 2. slika 3.
www.matematiranje.com
2
Postupak :
r uuur
Najpre smo označili dati vektor translacije t = AC . U njegovom smeru i paralelno sa njim , iz svih temena povlačimo
uuur
poluprave. U otvor šestara uzimamo dužinu vektora translacije AC i prenosimo...
Jasno je da se teme A ovom translacijom slika u teme C , pa je A`≡ C , a ostala temena obeležavamo sa B`,C`,D`.
r uuur
Spajanjem ovih temena dobijamo kvadrat A`B`C`D` koji je nastao translacijom kvadrata ABCD za vektor t = AC .
b)
D` C` D` C`
D C D C D C
M M A` M A`
t B` B`
A B A B A B
t =AM
slika 1. slika 2. slika 3.
r uuuur
Obeležimo sredinu stranice BC sa M. Tada je vektor translacije t = AM . Postupak nadalje isti ...
c)
D` C` D` C`
D C D C D C
O O O
B` t =BO A` B` A` B`
A B A B A B
r uuur
Nacrtamo presek dijagonala i obeležimo ga sa O. Vektor translacije je t = BO i jasno je da će biti B`≡ O , a za ostale
3
primer 3.
a) tačku O u tačku A
b) tačku A u središte poluprečnika OB
c) tačku B u datu tačku M na kružnici
Rešenje:
a)
A B B
O O`=A O
slika 1. slika 2.
Kod translacije kružnice je dovoljno preslikati njen centar a poluprečnik ostaje isti. Koristimo poznati postupak…
b)
A B A B
O M O M
slika 1. slika 2.
c)
M O` M O` M
B A B A B
O O O
Konstruisati jednakostraničan trougao date stranice a čija dva temena pripadaju dvema paralelnim
pravama, a treće teme pripada trećoj pravoj koja seče date paralelne prave.
Rešenje:
C` C C` C C`
B` b B` b B B` b
A` a A` a A A` a
Uzeli smo proizvoljno dužinu stranice trougla. Na pravoj a uzmemo proizvoljno tačku A` , u otvor šestara uzmemo
dužinu stranice trougla, presečemo pravu b i dobili smo teme B`. Nađemo teme C` u preseku lukova dužine stranice
trougla nanetih iz A` i B`. Na ovaj način smo dobili trougao A`B`C` ( slika 1.)
r uuuur
Pošto jedno teme traženog trougla mora biti na pravoj c, izvršićemo translaciju ovog trougla A`B`C` za vektor t = C `C
Ovo je konstruktivan zadatak, koji se , ako se sećate radi iz 4 dela: analiza , konstrukcija , dokaz i diskusija.
Obeležimo rastojanje između pravih a i b sa d. U našoj konstrukciji smo uzeli da je dužina stranice trougla veća od
B B` b B B` b
A A` a A A` a
c 1. rešenje c 2. rešenje
B B` B B`
b b
A`
A a a
A` A
C
c C` C C`
3. rešenje 4. rešenje
ii) ako je dužina stranice trougla jednaka rastojanju d između pravih a i b ( a=d)
B B` B B`
b b
C` C
C C`
A A` a A A` a
c 1. rešenje c 2. rešenje
C B C` B` B B`
h=d b b
h=d
A A` a C A A` a
C`
c 1. rešenje c 2. rešenje
a 3 a 3 2d 2d 3 2d 3
Onda je: h = →d = →a= →a= ⋅ → a=
2 2 3 3 3 3
6
iv) ako je dužina stranice trougla veća od rastojanja d između pravih a i b ( a=d)
www.matematiranje.com
7
ROTACIJA
- ugao rotacije
Što se tiče ugla rotacije moramo paziti da li je taj zadati ugao pozitivan ili negativan.
Ako je ugao pozitivan , rotaciju vršimo u smeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu +
Ako je ugao negativan, rotaciju vršimo u smeru kretanja kazaljke na satu -
Dakle ovde se radi o uglu koji se naziva orijentisani ugao , pa je i način obeležavanja malo drugačiji, to jest, kod
ur ur
orijentisanog ugla se stavi znak za vektor : α - ovo je orijentisani ugao alfa, ϕ - ovo je orijentisani ugao fi itd.
Mi, naravno, nećemo insistirati na ovakvom obeležavanju ugla, a opet, vi radite kako zahteva vaš profesor!
ur
Sama rotacija se najčešće obeležava sa RO ,ϕur , gde je tačka O centar rotacije a ϕ taj orijentisani ugao.
F
F1
A1
ur
ϕ
ur
Ako je data ravna figura F , tačka O i orijentisani ugao ϕ i ako je figura F` skup svih tačaka u koje se rotacijom RO ,ϕur
preslikavaju tačke figure F, tada kažemo da se figura F rotacijom RO ,ϕur preslikava na figuru F`. Ovo označavamo sa:
RO ,ϕur ( F ) = F `
www.matematiranje.com
1
ur
Ajmo da rotiramo jednu tačku M oko tačke O za proizvoljan pozitivan ugao ϕ , da bi naučili postupak:
ur
ϕ
O
Rotaciju vršimo oko tačke O, koja je centar rotacije, a idemo u suprotnom smeru od kretanja kazaljke na satu jer je
ugao pozitivan.
M`
M M M
ur ur
ϕ ϕ
O O O
Ubodemo šestar u tačku O ( centar rotacije) , uzmemo rastojanje do M i prenesemo ga lukom do drugog kraka
nanetog ugla ( slika 3.) Na taj način smo dobili tačku M`.
Nije teško, zar ne? Ali pazite, ovaj postupak moramo raditi za svako teme date figurice!
primer 1.
Rešenje:
Pošto je ugao negativan, rotacija ide u smeru kazaljke na satu, pa duž nacrtajte na levoj strani sveske...
B B
B
A` A`
A`
B`
A B`
A
A
o o
60 60
O O
O
primer 2.
Dat je trougao ABC i ugao α = 1200 . Rotirati trougao ABC za dati ugao ako se centar rotacije poklapa sa
Rešenje:
Neka se centar rotacije poklapa sa temenom A. Onda će biti A ≡ O ≡ A` . Za tačke B i C mora postupak...
o
120
C C C
B B B
o
B` 120 B` o B`
120
A = O = A` A = O = A` A = O = A`
C` C`
3
primer 3.
Rotirati kvadrat ABCD oko tačke O koja je van kvadrata ,za ugao −750 .
Rešenje:
D`
A`
C`
D C B`
A B o
- 75
O
primer 4.
Konstruisati jednakostranični trougao čija temena pripadaju trima datim paralelnim pravama.
Rešenje:
a A
Ideja je da rotiramo pravu c oko tačke A za 600 . Ta rotirana prava c` će seći pravu b u tački B i dobićemo jednu
stranicu trougla.
E sad, za rotaciju prave je dovoljno rotirati njenu normalu , ali ćemo mi , da bi bilo jasnije, uzeti dve proizvoljne
tačke , recimo M i N na pravoj c, i njih rotirati oko tačke A.
4
N`
a A a A o
60
o
b b 60
M`
c c
M N M N
slika 1. slika 2.
Na slici 1. smo uzeli dve proizvoljne tačke, a na slici 2. ih rotirali oko tačke A za 600 . Spajanjem M` i N` dobijamo
pravu c`.
c` c`
N` N`
a A a A
B B
b b
M` M`
c c
M N M C N
slika 4.
slika 3.
Prava c` seče pravu b u tački B. Dobili smo jednu stranicu trougla AB. ( slika 3.)
Sad jednostavno, uzmemo to rastojanje i presečemo pravu c ili iz A ili iz B. Dobijamo teme C, odnosno traženi
trougao ABC.
primer 5.
Rešenje:
S k3
k2
k1
Ideja je da na kružnici k2 uzmemo proizvoljnu tačku B i oko nje rotiramo centar S za - 600 .
5
Dobićemo tačku S` koja je centar kružnice k1 `, to jest rotirali smo kružnicu k1 oko tačke B za - 600 .
B B B
o o
C
60 60
S k3 S k3 S k3
k2 S` k2 S` k2
k1 k1 C` k1
k`1
Kružnica k1 ` seče kružnicu k3 u dvema tačkama ( C i C`) . Ovo nam govori da imamo dva rešenja!
A
A
B B
o
C o
60 60
S k3 S k3
S` k2 S` k2
k1 C k1
k`1 k`1
Spojimo BC i eto stranice traženog jednakostraničnog trougla. Uzmemo dužinu te stranice i presečemo
www.matematiranje.com
6
TALESOVA TEOREMA
Ako paralelne prave a i b presecaju pravu p u tačkama A i B, a pravu q u tačkama A1 i B1 , i ako je S zajednička
AA1 SA SA1
BB1 SB SB1
a b
p
B
A
S A1 B1 q
Ako dve proizvoljne prave p i q preseca niz paralelnih pravih, tako da su odsečci na jednoj pravoj jednaki među
p p
E E
D D
C C
B B
A A
S q S A1 B1 C1 D1 E1 q
slika 1. slika 2.
Na slici 1. imamo niz paralelnih pravih koje prave jednake odsečke na Sp, to jest AB BC CD DE . Onda su i
www.matematiranje.com
1
Ovaj zaključak se direktno primenjuje kod podele duži na jednake delove .
Rešenje
A B
Uzmemo proizvoljnu duž AB:
Iz tačke A nanesemo polupravu Ap ( na bilo koju stranu) i na njoj proizvoljnim otvorom šestara nanesemo 5 jednakih
duži.
A B
p
Zadnju nanesenu crtku ( podebljana na slici) , spojimo sa tačkom B.
A B
2
Sličan postupak bi bio i da smo duž trebali podeliti na više delova...
Rešenje
Kad nam traže da duž podelimo u nekoj razmeri, mi najpre saberemo sve delove: 5+2=7. Dakle , kao da delimo duž na
7 jednakih delova:
M N
Naneli smo polupravu Mp i na njoj proizvoljnim otvorom šestara naneli 7 jednakih duži. Spojićemo tačku N i zadnju
M M S
N N
p p
Dakle, podelili smo duž MN na 7 jednakih delova. Jednostavno prebrojimo 5 dela i tu stavimo tačku, recimo S.
www.matematiranje.com
3
Primer 3. Date su proizvoljne duži a,b i c . Konstruisati duž x tako da važi: a:b=c:x
Rešenje
Kod ovakvih zadataka se direktno primenjuje Talesova teorema. Važno je da u proporciji x bude na zadnjem mestu, što
je u ovom slučaju zadovoljeno( inače bi morali da pretumbamo proporciju i da napravimo da x bude na zadnjem
mestu...)
a b c
O a c p
Na Op nanesemo duž a, na Oq nanesemo duž b , pa na Op u produžetku nanesemo duž c. Na ovaj način mi ustvari
pratimo zadatu razmeru: a : b = c : x. Spojimo tačke gde se završavaju duži a i b jednom pravom i povučemo paralelu
q q
b b
O p O a c p
a c
www.matematiranje.com
4
Primer 4. Date su proizvoljne duži a i b . Konstruisati sledeće duži:
i) x a b
a
ii) x
b
iii) x a2
Rešenje
i) x a b
Iskoristili smo dakle osobinu proporcije da se množe spoljašnji sa spoljašnjim a unutrašnji sa unutrašnjim članovima
q q q
a b x
a a a
O 1 b p O 1 b p O 1 b p
slika 3.
slika 1. slika 2.
Uzmemo proizvoljne duži a i b. Nanesemo jediničnu duž ( recimo 1 cm ili koliko vi odaberete…) na polupravu Oq
zatim duž a na polupravu Oq i nakraju duž b na polupravu Op , tamo gde se završava jedinična duž.( slika 1.)
Povučemo paralelu sa ovom pravom ali tako da ona prolazi kroz završetak duži b. Na polupravi Oq smo dobili tu
www.matematiranje.com
5
a
ii) x
b
a
x
b
x a
x b 1 a b : a 1: x
1 b
q q q
a b x
a a a
O b 1 p O b 1 p O b 1 p
slika 2. slika 3.
slika 1.
iii) x a2
x a2
1 x a a
1: a a : x
q q q
x
a
a a a
O 1 a p O 1 a p O 1 a p
slika 1. slika 2. slika 3.
www.matematiranje.com
6
Primer 5.
Data je prava i na njoj tačke A i B . Odrediti tačku P koja duž AB deli u razmeri dveju datih duži m i n.
Rešenje
n
Dalje nacrtamo pravu sa tačkama A i B.
A B
B
A
m m m
N1 N1
n n
B B B
A A A P P1
slika 2. n n
slika 1. slika 3.
N N
Na ovoj pravoj nanesemo dužine duži n ( iz tačke B) na obe strane. Imamo dakle tačke N i N1 . ( slika 2.)
Dakle dobili smo dva rešenja i oba su dobra , al se matematički kaže da tačka P deli duž AB unutrašnjom , a tačka P1
www.matematiranje.com
7
SLIČNOST TROUGLOVA
Za dve figure F i F1 kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja
figuru F prevodi u figuru F1 . Činjenicu da su dve figure slične obeležavamo sa F F1 .
Sličnost je preslikavanje neke figure F u figuru F1 tako da je razmera odgovarajućih duži figura F i F1 isti broj i
ako su odgovarajući uglovi jednaki.
C1
1
b a
a1
b1
1 1
A B A1 c1 B1
c
I stav
Dva trougla ABC i A1 B1C1 su slična ako i samo ako je jedan par stranica jednog trougla proporcionalan paru
stranica drugog, a uglovi zahvaćeni ovim stranicama jednaki su među sobom.
II stav
Trouglovi ABC i A1 B1C1 su slični ako i samo ako su dva ugla jednog trougla jednaka sa dva odgovarajuća ugla
drugog.
III stav
Trouglovi ABC i A1 B1C1 su slični ako i samo ako su im sve odgovarajuće stranice proporcionalne.
IV stav
Dva trougla ABC i A1 B1C1 su slična ako i samo ako su dve stranice jednog trougla proporcionalne
odgovarajućim stranicama drugog , uglovi naspram dveju od tih odgovarajućih stranica jednaki, a naspram
drugih dveju odgovarajućih stranica su oba ugla oštra , oba prava ili oba tupa.
www.matematiranje.com
1
U zadacima , pošto zaključimo da su neka dva trougla slična, primenjujemo :
a : a1 b : b1 c : c1 O : O1 k
Naravno :
a : a1 ta : ta1 ha : ha1
b : b1 tb : tb1 hb : hb1
c : c1 tc : tc1 hc : hc1
P : P1 a 2 : a12 b 2 : b12 c 2 : c12
Naravno ovde su :
primer 1.
Na crtežu su dati podaci o trouglovima ABC i PQR. Odrediti dužine stranica PQ i PR trougla PQR.
4cm
C
R
12cm 6cm
A 15cm B
P
www.matematiranje.com
2
Rešenje:
Uočimo najpre da su trouglovi slični po II stavu o sličnosti trouglova. Dalje predlažemo da sa crticama
4cm
C
12cm R
6cm
A B
15cm
Kako imamo podatke za najmanje duži ( sa po jednom crvenom crtkom) one će biti na početku proporcije...
BC : RQ AC : PR BC : RQ AB : PQ
6 : 4 12 : PR 6 : 4 15 : PQ
6 PR 4 12 6 PQ 4 15
48 60
PR PQ
6 6
PR 8cm PQ 10cm
primer 2.
Ako su oznake i podaci kao na priloženom crtežu, odrediti dužinu zajedničke stranice BC trouglova ABC i
CBD.
C
B 3cm D
6cm
A
www.matematiranje.com
3
Rešenje:
Kao i u prethodnom primeru, trouglovi ABC i BCD su slični po II stavu , jer imaju po dva odgovarajuća
ugla jednaka.
B 3cm D
6cm
Uočimo dalje da nam stranice sa po tri crtice ( najduže) ne trebaju, jer nijedna od njih nema datu dužinu.
Moramo paziti jer je zajednička stranica BC istovremeno najkraća za trougao ABC i srednja po dužini za
trougao BDC.
Dakle:
AB : BC BC : BD
6 : BC BC : 3
BC BC 6 3
2
BC 18
BC 18
BC 9 2 3 2
primer 3.
Stranice trougla ABC su a = 12cm , b = 18cm, c = 8cm. Odrediti obim njemu sličnog trougla čija je
Rešenje:
4
Ovde ćemo upotrebiti:
a : a1 b : b1 c : c1 O : O1 k
O abc
O 12 18 8
O 38cm
b : b1 O : O1
18 : 27 38 : O1
18 O1 27 38
27 38
O1
18
O1 57cm
primer 4.
Dva trougla su slična. Zbir dve odgovarajuće visine je 121cm a koeficijent sličnosti je 1,75. Odrediti visine.
Rešenje:
Recimo da se radi o visinama koje odgovaraju stranici a , odnosno a1 . Tada je: ha ha1 121
A pošto znamo koeficijent sličnosti, onda je ha : ha1 1, 75 . Upakujmo sad ove dve jednakosti:
ha : ha1 1, 75 ha 1, 75 ha1
ha ha1 121
1, 75 ha1 ha1 121
2, 75 ha1 121
121
ha1
2, 75
ha1 44cm
ha 1, 75 ha1 ha 1, 75 44 ha 77cm
www.matematiranje.com
5
primer 5.
Osnovice jednakokrakog trapeza ABCD su 12cm i 8cm, a njegova visina 3cm. Ako se prave AD i BC seku
Rešenje:
8cm
N
3cm
F
12cm
Uočimo slične trouglove ABE i DCE , koji kao i u prethodnim zadacima imaju jednake uglove.
Uočimo visinu trougla ABE koja je očigledno EF = 3 + x i visinu trougla DCE koja je EN = x.
a : a1 ha : ha1
12 : 8 (3 x) : x
12 x 8(3 x)
12 x 24 8 x
12 x 8 x 24
4 x 24
x 6cm
www.matematiranje.com
6
primer 6.
Marko je visok 1,5 m i stoji pored jarbola koji je ortogonalan na vodoravnom pločniku. U jednom trenutku,
Rešenje:
jarbol
x Mare
1,5m
6m 0,5m
x :1,5 6 : 0,5
0,5 x 6 1,5
6 1,5
x
0,5
x 6 3 x 18m
primer 7.
Stranice četvorougla odnose se kao 20:15:9:8 , a zbir dve manje stranice njemu sličnog četvorougla je
7
Rešenje:
a : b : c : d 20 :15 : 9 : 8 a1 : b1 : c1 : d1 20 :15 : 9 : 8
a1 : b1 : c1 : d1 20 :15 : 9 : 8
a1 20k
b1 15k
c1 9k
d1 8k
Ovo zamenimo u :
25,5
c1 d1 25,5 9k 8k 25,5 17k 25,5 k k 1,5
17
primer 8.
Rešenje:
a 35mm
b 14mm
c 28mm
d 21mm
e 42mm
U zadatku kaže najmanja stranica sličnog petougla je 12mm, jasno je da to mora biti b1 12mm
Kako važi da je :
8
a b c d e
k
a1 b1 c1 d1 e1
b 14 7
k k k
b1 12 6
a 6
a 35mm k a1 35 5 6 30mm
a1 7
b 6
b 14mm k b1 14 2 6 12mm
b1 7
c 6
c 28mm k c1 28 4 6 24mm
c1 7
d 6
d 21mm k d1 21 3 6 18mm
d1 7
e 6
e 42mm k e1 42 7 6 42mm
e1 7
9
PRIMENE SLIČNOSTI NA PRAVOUGLI TROUGAO
a,b su katete
c je hipotenuza
hc je hipotenuzina visina
p i q su odsečci na hipotenuzi koje pravi visina hc
C
b a
hc
A c D B
q p
Hipotenuzina visina CD deli trougao ABC na dva pravougla trougla : ADC i BDC. Možemo uočiti da sva tri pravougla
Iz njihove sličnosti proizilazi proporcionalnost odgovarajućih stranica koja može da se formuliše kao :
i) Hipotenuzina visina je geometrijska sredina odsečaka koje sama odseca na hipotenuzi, to jest hc pq
ii) Kateta je geometrijska sredina hipotenuze i bližeg odsečka hipotenuze, to jest a c p i b cq
( ovo je Euklidov stav)
iii) Trougao ABC je pravougli ako i samo ako je a 2 b 2 c 2 ( ovo je Pitagorina teorema)
a 2 b2 c2 O a b c obim
pq c a b c hc
P ili P površina
hc p q hc 2 p q 2 2
a b
a c p a2 c p hc hipotenuzina visina
c
b c q b2 c q c
R tc poluprečnik opisane kružnice koji se nalazi na sredini hipotenuze
hc 2 p 2 a 2 2
hc 2 q 2 b 2 abc
r poluprečnik upisane kružnice
2
www.matematiranje.com
1
Primer 1.
p 16cm
i)
q 9cm
a 130cm
ii)
b 312cm
Rešenje:
p 16cm
i)
q 9cm
Koristimo formulice tako što prvo pronadjemo onu gde nam se javljaju dati elementi:
a 2 b2 c2
pq c
hc 2 p q
a2 c p
b2 c q
hc 2 p 2 a 2
hc 2 q 2 b 2
p 16cm
q 9cm
p q c c 16 9 c 25cm
hc pq hc 16 9 4 3 hc 12cm
a c p a 25 16 5 4 a 20cm
b c q b 25 9 5 3 b 15cm
a 130cm
ii)
b 312cm
2
Primer 2.
1 1 1
Dokazati da u pravouglom trouglu važi jednakost: 2
2 2
hc a b
Rešenje:
1 1 b2 a 2
2 2 2 u brojiocu imamo a 2 b 2 c 2 pa to zamenimo …
2
a b a b
1 1 b2 a 2 c2
prebacimo brojilac ispod imenioca( osobina dvojnog razlomka)…
a 2 b2 a 2 b2 a 2 b2
1 1 b2 a 2 c2 1 1 a b
2 2 znamo da je hc hipotenuzina visina
2
a b 2
a b
2 2
a b
2 2
a b a b
2
c
c2
c
1 1 b2 a 2 c2 1 1 1
2 2 2 ovim je dokaz završen.
2
a b 2
a b
2 2
a b
2 2
a b a b
2
hc
c 2
c
Primer 3.
U jednakokrakom trapezu osnovica 16cm i 9cm upisana je kružnica. Izračunati poluprečnik kružnice.
Rešenje:
D b=9cm C
c c
h
A a=16cm a-b B
2
Pošto se radi o tangentnom četvorouglu, znamo da zbir naspramnih stranica mora biti jednak. To ćemo iskoristiti da
3
a b 2c
16 9 2c
25
2c 25 c cm
2
h 12
r r r 6cm i evo rešenja.
2 2
Primer 4.
Dokazati da u svakom pravouglom trouglu za težištne duži važi jednakost: ta2 tb2 5 tc2
Rešenje:
b tc a
ta tb
A c B
C
a
2
b A1
ta
A c B
2
a
ta2 b 2
2
www.matematiranje.com
4
Sad na drugu stranu:
b C
2
B1 a
tb
A c B
2
b
t a
2
b
2
2
2 a
2
ta b
2
2
2
saberemo ih...
2 b
tb a 2
2
2 2
a b
t t b a2
2
a
2
b
2
2 2
2 2
a b
ta2 tb2 b 2 a 2
4 4
4b a 4a b 2
2 2 2
ta2 tb2
4
5a 5b
2 2
ta2 tb2
4
5(a b 2 )
2
ta2 tb2
4
U brojiocu zamenimo a 2 b 2 sa c 2 iz Pitagorine teoreme...
5 c2
ta2 tb2
4
Ovde malo prepakujemo:
2
c
t t 5
2
a
2
b
2
c
Znamo da je tc
2
ta2 tb2 5 tc2
www.matematiranje.com
5
Primer 5.
Ako su a i b osnovice, c i d kraci, a d1 i d 2 dijagonale trapeza, tada važi: d12 d 22 c 2 d 2 2ab . Dokazati.
Rešenje:
d d1 c
d2
h h
A a B
D b C D b C
d c d d2 c
d1
h h
A x C1 y B A D1 a B
a m n
h 2 d12 x 2 h 2 c 2 y 2 h 2 d 2 m 2 h 2 d 22 n 2
d12 x 2 c 2 y 2 d 22 n 2 d 2 m 2
d12 c 2 x 2 y 2 d 22 d 2 n 2 m 2
d12 c 2 ( x y )( x y ) d 22 d 2 (n m)(n m)
d12 c 2 ( x y ) ( x y ) d 22 d 2 (n m) (n m)
a a
d c a( x y )
1
2 2
d d a ( n m)
2
2
2
d12 c 2 a( x y )
2 saberemo ih...
d 2 d a(n m)
2
d12 d 22 c 2 d 2 a ( x y ) a(n m)
d12 d 22 c 2 d 2 a ( x y ) a (n m) a ispred zagrade ...
d12 d 22 c 2 d 2 a ( x y n m) pretumbamo ovo u zagradi...
d12 d 22 c 2 d 2 a ( x m n y )
d12 d 22 c 2 d 2 a ( x m n y ) pogledajmo sliku: ovi uokvireni daju b
d12 d 22 c 2 d 2 a (b b)
d12 d 22 c 2 d 2 2ab
6
Evo par primera konstrukcija traženih duži.
Primer 1.
Rešenje:
x y
x y x y x y
slika 1. slika 2. slika 3.
Nadjemo sredinu duži x + y i opišemo polukrug ( slika 2.). Iz mesta preseka duži podignemo normalu (slika 3.)
Pa znamo da se centar opisane kružnice kod pravouglog trougla nalazi na sredini hipotenuze a da je visina
x y
x y
www.matematiranje.com
7
Primer 2.
Konstruisati duž čija dužina u odnosu na datu jediničnu duž ( vi kad vežbate uzmite jediničnu duž 1 cm) iznosi:
a) 15
b) 7
Rešenje:
a) 15
Ideja kod ovog tipa zadatka je da se podkoreni broj napiše kao proizvod dva broja ( bilo koja) i da se primeni znanje o
15 5 3
Dakle, uzmemo duži od 5cm i 3 cm, nacrtamo ih jednu do druge, nadjemo sredinu( na 4 cm) i opišemo polukrug.
Iz mesta preseka ove dve duži izdignemo normalu do preseka sa polukrugom i njena vrednost je 15 .
5 3 15
5cm 3cm
b) 7
Slično: 7 7 1
7 1 7
7cm 1cm
www.matematiranje.com
8
Primer 3.
a) x a 2 b2
b) y a2 b2
Rešenje:
a) x a 2 b2
Odavde zaključujemo da je tražena duž ustvari hipotenuza pravouglog trougla čije su katete a i b.
a
b x
b b
a a a
slika 1. slika 2. slika 3.
Uzmemo proizvoljne duži a i b. Prenesemo duž a i konstruišemo prav ugao ( slika 1.)
Na toj polupravi nanesemo dužinu b (slika 2.) I kad to spojimo eto tražene duži .( slika 3.)
b) y a2 b2
Kvadriramo i dobijemo: y a 2 b 2 y 2 a 2 b 2
B B
a
b y a
C b A C b A C b A
slika 1. slika 2. slika 3.
Na duž b konstruišemo prav ugao u temenu C. Iz temena A presečemo tu polupravu dužinom a. Dobili smo trougao
9
Primer 4.
i) x ab c 2
ii ) y a 2 bc
Rešenje:
Ovi zadaci su ustvari kombinacija prethodnih, to jest koristi se i geometrijska sredina a i konstrukcija pravouglog
x ab c 2 kvadriramo
x ab c
2 2
x 2 ( ab ) 2 c 2
Prvo ćemo konstruisati ab , a zatim pravougli trougao sa katetama ab i c . Hipotenuza tog trougla je tražena duž.
B B
a c
a b a b
x
ab
b
c c
a b A A
slika 1. slika 2. slika 3.
ii ) y a 2 bc
y a 2 bc kvadriramo
y 2 a 2 bc
y 2 a 2 ( bc ) 2
Najpre konstruišemo bc a zatim pravougli trougao sa katetom bc i hipotenuzom dužine a. Sad je tražena duž
N N
b a
a bc bc bc
c
b c M slika 2. A M y A
slika 1.
slika 3.
www.matematiranje.com
10
11
PRIMENA SLIČNOSTI NA KRUG
(ZLATNI PRESEK)
Posmatrajmo krug K i tačku P u ravni tog kruga. Neka su prave a i b dve sečice datog kruga K koje prolaze kroz P.
i) tačka P je u krugu
ii) tačka P je na krugu
iii) tačka P je van kruga
i) tačka P je u krugu
A b
B1
B
A1
a
Označimo sa A i A1 presečne tačke prave a sa kružnom linijom k kruga K, a sa B i B1 presečne tačke prave b sa
A b
B1
B
A1
a
Uočeni trouglovi su slični jer imaju po dva ista ugla: APB A1 PB1 jer su unakrsni ( žuti uglovi na slici) a