NAPREDNE VJETINE

BRZOG ITANJA
Amir Puina
Odsjek za Pedagogiju
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
pusinaamir@yahoo.com
Copyright 2006. Sva prava pridrana

Ciljevi

Poslije ove sesije Vi ete:

Znati Vau (poetnu) brzinu itanja

Razumjeti temeljne uvjete poboljanja brzine itanja
Razumjeti razloge upotrebe i znati primijeniti
pomono sredstvo u itanju
Otkriti Vae nove kapacitete vizuelne percepcije
Razumjeti razlike i znati primijeniti razliite tehnike
meta-navoenja
Biti motivisani da vjebate kako biste napredovali u
brzini itanja

Razmislite o slijedeem:

Da li je mogue itati vie od 1000

rijei u minuti?
Da li je za razumijevanje teksta
potrebno itati sporije?
Da li itanje rije po rije doprinosi
boljem razumijevanju?
Da li treba itati uvijek po redu,
stranicu po stranicu?

Ako ste na prvo pitanje

odluno odgovorili sa DA,
onda ste zasigurno motivirani
poboljati Vau brzinu
itanja!

A ta je s ostalim
odgovorima?

Za razumijevanje teksta potrebno

je itati sporije?
itanje rije po rije doprinosi
boljem razumijevanju?
Uvijek treba itatipo redu,
stranicu po stranicu?
Ako su Vai odgovori

ONDA STE ZASIGURNO

ODLUILI BITI LANOM
VELIKE PORODICE BRZIH

PROITAJTE OVAJ TEKST:

Prilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiu
a oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie o
edne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeu
tvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauz
Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,
preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.
Stoga, ako elimo ubrzati itanje,prilikom itanja treba:
smanjiti trajanje fiksacija
angairati vizuelnog vodia

Tekst prema:
Buzan, T.(2000). Brzo itanje.Beograd: Finesa.

Koliko vremena Vam je

trebalo da proitate
prethodni tekst?

15, 20, 55 sekundi, 1 minut, ili

vie?
Da biste to doznali, IZMJERITE
VAU BRZINU ITANJA SADA,
koristei topericu ili obini sat.
Evo teksta ponovo:

PROITAJTE OVAJ TEKST:

Prilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiu
a oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie o
edne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeu
etvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauz
Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,
preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.
Stoga, ako elimo ubrzati itanje,prilikom itanja treba:
smanjiti trajanje fiksacija
angairati vizuelnog vodia

Ukupan broj rijei u tekstu,

ukljuujui i naslov je 93

1.

2.
3.

Kako bi onda glasila formula brzine

itanja?
Evo nekoliko dodatnih informacija:
Spor ita ita 10-100 rijei u
minuti
Prosjean 200-240
Nadprosjean preko 400

Opustite se i razmislite da li
biste isti tekst mogli proitati
bre?

DA,naravno! A sada: VRSTO

ODLUITE DA ETE ISTI TEKST
SIGURNO PROITATI BRE,
VI TO ZAISTA MOETE!

Spremni? Krenite, sada!

PROITAJTE OVAJ TEKST:

Prilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove. Ti skokovi utiu
a oko pree s jedne fiksacione take na drugu, a ta taka obino obuhvata vie o
edne rijei. Izmeu ovih skokova deavaju se pauze ( fiksacije ) koje traju izmeu
etvrtine sekunde i sekunde i po. Nove informacije apsorbuju se samo tokom pauz
Viak pauza obino nastaje zbog svjesnog ili nesvjesnog vraanja unazad,
preisitavanja rijei, kako bismo bili sigurni da smo razumjeli tekst.
Stoga, ako elimo ubrzati itanje,prilikom itanja treba:
smanjiti trajanje fiksacija
angairati vizuelnog vodia

ta kaete, napredak je
sigurno prisutan!ta moemo
zakljuiti?

Jedan od temeljnih uvjeta

poboljanja brzine itanja je
VAA VRSTA ODLUKA DA
BRE ITATE.
No, to svakako nije i jedini uvjet!

Prisjetite se kako ste

brojali proitane rijei:

Vjerovatno ste brojali jednu po

jednu rije uz vraanje da biste bili
sigurni da nema greke!
Upravo to je dobra ilustracija zato
gubimo mnogo vremena kada
itamo, zahvatajui jednu ili
ponekad dvije rijei, uz esta,
nepotrebna vraanja nazad.

Pogledajte ova dva

dijagrama

Prilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove

Prilikom itanja nae oi prave male i prilino redovne skokove

Koji dijagram odraava pokrete oka

dobrog itaa?

Naravno drugi jer:

Nema skretanja unazad

( nesvjesnog vraanja na rijei koje
su ve proitane) i
Nema vraanja unazad ( svjesnog
vraanja na rijei koje se smatraju
proputenim ili pogreno shvaenim
Zahvaaju se ne pojedinane nego
grupe rijei

TIME SE NA KNJIZI OD 300 STRANICA UTEDI

OKO 6 SATI I 40 MINUTA!

ta moemo zakljuiti? Treba

raditi na eliminaciji loih
navika:

Skretanja i vraanja unazad

Fiksacije suvie malog broja rijei
odjednom: ljudski mozak
uz pomo oiju mnogo lake
prima informacije kada su one
prigodno grupisane.

Sada se opustite i pokuajte

pogledom opisati savreni
krug

1.

Da moete vidjeti liniju koju ste

opisali pogledom, kako bi ona
vjerovatno izgledala
Ovako

2.

Ili ovako

Sada ponovite isto, ali kao

vodi za opisivanje savrenog
kruga koristite vau ruku-prst
Kako e sada izgledati vaa
linija?

Koji zakljuak iz
prethodnog moete
izvesti?

Nae oi trebaju vizuelnog vodia jer

su programirane da slijede pokret.
Uz pomo vodia puno manje e
skakati i beskorisno gubiti vrijeme i
energiju.
TA MOE BITI OVAJ VODI?

Postavite OVDJE prst.

ta vidite?

Nae oi trebaju vodia jer su

programirane da slijede pokret.
Uz pomo vodia puno manje e
skakati i beskorisno gubiti vrijeme i
energiju.

Rezultat?

Vidite da vaa aka zaklanja vei

dio teksta
Stoga kao vodi-pomono sredstvo
treba koristiti TANAK I DUI TAPI,
kao to su kineski tapii za
jelo,tanke olovke, duge slamke za
pie, i td.

ta vidite ovdje?

A sada, usredsredite se na
sredinu i malo ukrstite
pogled

Rezultat?
Ako ste se bar malo potrudili,
doli ste do spoznaje da je
naa vidna percepcija mnogo
monija nego to

Sada drite vrh pomonog

sredstva direktno ispod rijei
TANAK- KOLIKO RIJEI OKOLO MOETE VIDJETI

ISTOVREMENO? VJEBAJTE!

Vidite da vaa aka zaklanja vei dio

teksta
Stoga kao vodi-pomono sredstvo
treba koristiti TANAK I DUI TAPI,
kao to su kineski tapii za jelo,tanke
olovke, duge slamke za pie, i td.

Sigurno vie nego to ste

oekivali to ukazuje

Da je vae vizuelno polje mnogo

veeg kapaciteta nego to mislite.
STOGA VJEBAJTE GLEDATI
MENTALNIM OKOM USREDSREUJUI
SE NA SVE VEE I VEE GRUPE RIJEI.
Uvjebani brzi itai odjednom primaju
cijele pasuse i stranice jer su proirili
kortenje svoje horizontalne i vertikalne
periferne percepcije. KAKO?

Povlaite velikom brzinom pomono

sredstvo po crvenoj liniji
Prilikom itanja nae oi prave male i
prilino redovne skokove. Ti skokovi
utiu
da oko pree s jedne fiksacione take
na drugu, a ta taka obino obuhvata
vie od
jedne rijei. Izmeu ovih skokova
deavaju se pauze ( fiksacije ) koje
traju izmeu
etvrtine sekunde i sekunde i po.
Nove informacije apsorbuju se samo
tokom pauza.
Viak pauza obino nastaje zbog
svjesnog ili nesvjesnog vraanja
unazad,
preisitavanja rijei, kako bismo

Dakle, ovako bi to
izgledalo:
Prilikom itanja nae oi prave male i
prilino redovne skokove. Ti skokovi
utiu
da oko pree s jedne fiksacione take
na drugu, a ta taka obino obuhvata
vie od
jedne rijei. Izmeu ovih skokova
deavaju se pauze ( fiksacije ) koje
traju izmeu
etvrtine sekunde i sekunde i po.
Nove informacije apsorbuju se samo
tokom pauza.
Viak pauza obino nastaje zbog
svjesnog ili nesvjesnog vraanja
UPRAVO STE KORISTILI VAU
PRVU TEHNIKU META-NAVOENJA
unazad,
DVOREDNOrijei,
KRSTARENJE
preisitavanja
kako bismo

Provjebajte i neke druge

tehnike:

Multiredno krstarenje
Prilikom itanja nae oi prave male i
prilino redovne skokove. Ti skokovi
utiu
da oko pree s jedne fiksacione take
na drugu, a ta taka obino obuhvata
vie od
jedne rijei. Izmeu ovih skokova
deavaju se pauze ( fiksacije ) koje
traju izmeu
etvrtine sekunde i sekunde i po.
Nove informacije apsorbuju se samo
tokom pauza.
Viak pauza obino nastaje zbog
svjesnog ili nesvjesnog vraanja

Tehnika S
Prilikom itanja nae oi prave male i
prilino redovne skokove. Ti skokovi
utiu
da oko pree s jedne fiksacione take
na drugu, a ta taka obino obuhvata
vie od
jedne rijei. Izmeu ovih skokova
deavaju se pauze ( fiksacije ) koje
traju izmeu
etvrtine sekunde i sekunde i po.
Nove informacije apsorbuju se samo
tokom pauza.
Viak pauza obino nastaje zbog
svjesnog ili nesvjesnog vraanja
unazad,
preisitavanja rijei, kako bismo

Tehnika CIK-CAK
Prilikom itanja nae oi prave male i
prilino redovne skokove. Ti skokovi
utiu
da oko pree s jedne fiksacione take
na drugu, a ta taka obino obuhvata
vie od
jedne rijei. Izmeu ovih skokova
deavaju se pauze ( fiksacije ) koje
traju izmeu
etvrtine sekunde i sekunde i po.
Nove informacije apsorbuju se samo
tokom pauza.
Viak pauza obino nastaje zbog
svjesnog ili nesvjesnog vraanja
unazad,
preisitavanja rijei, kako bismo

Petlja
Prilikom itanja nae oi prave male i
prilino redovne skokove. Ti skokovi
utiu
da oko pree s jedne fiksacione take
na drugu, a ta taka obino obuhvata
vie od
jedne rijei. Izmeu ovih skokova
deavaju se pauze ( fiksacije ) koje
traju izmeu
etvrtine sekunde i sekunde i po.
Nove informacije apsorbuju se samo
tokom pauza.
Viak pauza obino nastaje zbog
svjesnog ili nesvjesnog vraanja
unazad,

Vertikalni talas
Prilikom itanja nae oi prave male i
prilino redovne skokove. Ti skokovi
utiu
da oko pree s jedne fiksacione take
na drugu, a ta taka obino obuhvata
vie od
jedne rijei. Izmeu ovih skokova
deavaju se pauze ( fiksacije ) koje
traju izmeu
etvrtine sekunde i sekunde i po.
Nove informacije apsorbuju se samo
tokom pauza.
Viak pauza obino nastaje zbog
svjesnog ili nesvjesnog vraanja
unazad,
preisitavanja rijei, kako bismo

Duplo navoenje
Prilikom itanja nae oi prave male i
prilino redovne skokove. Ti skokovi
utiu
da oko pree s jedne fiksacione take
na drugu, a ta taka obino obuhvata
vie od
jedne rijei. Izmeu ovih skokova
deavaju se pauze ( fiksacije ) koje
traju izmeu
etvrtine sekunde i sekunde i po.
Nove informacije apsorbuju se samo
tokom pauza.
Viak pauza obino nastaje zbog
svjesnog ili nesvjesnog vraanja
unazad,
preisitavanja rijei, kako bismo

Lijeno S
Prilikom itanja nae oi prave male i
prilino redovne skokove. Ti skokovi
utiu
da oko pree s jedne fiksacione take
na drugu, a ta taka obino obuhvata
vie od
jedne rijei. Izmeu ovih skokova
deavaju se pauze ( fiksacije ) koje
traju izmeu
etvrtine sekunde i sekunde i po.
Nove informacije apsorbuju se samo
tokom pauza.
Viak pauza obino nastaje zbog
svjesnog ili nesvjesnog vraanja
unazad,
preisitavanja rijei, kako bismo

VJEBAJTE!

Vjebanjem tehnika meta-navoenja, uz dranje

knjige na veoj udaljenosti nego to to uobiajeno
inite proirujete koritenje svoje periferne percepcije.

Dodatna prednost ovog pristupa razlivenog fokusa

je da vae oi prave mnogo manje vrstih miinih
fiksacija, manje se zamaraju i moete itati due.

Da zakljuimo: zato bi uopte

trebali itati bre? Razloga je mnogo,
a ovdje istiemo dva:

Oni koji bre (vie) itaju sigurno se

razlikuju od onih drugih i,

Zar danas nije sve manje

vremena, brzim itanjem osvojiete
potpuno nove vremenske dimenzije i
doslovno imati vie vremena na
raspolaganju. Biete, dakle
kompetentniji, sigurniji i sretniji!

Zato odmah:

vrsto odluite postati brzim itaem.

Izmjerite vau poetnu brzinu itanja.
Koristite vizuelnog vodia - pomono sredstvo.
Izbjegavajte loe navike skretanja i vraanja unazad.
Vjebajte tehnike meta-navoenja.
Pratite kontinuirano Va napredak. Vae oi sa 260
miliona svjetlosnih receptora i va mozak koji je
sposoban stvoriti unutranje veze-eme i
permutacije iji broj se izraava jedinicom iza koje
slijedi milion kilometara nula, sigurno e Vam
omoguiti da ubrzo probijete maginu granicu od
1000 rijei u minuti.

SRETNO!

Pitanja i sugestije

Literatura

Buzan, T.(2001). Koristite obe hemisfere mozga.

Beograd:Finesa.
Buzan, T.(2000). Brzo itanje.Beograd: Finesa.
Buzan, T.(1999). Koristite svoju glavu.Zagreb: Izvori.