Dvorac Eugena Savojskog

Dvorac Eugena Savojskog

Lovaki dvorac u baranjskom selu
Bilje, to je udaljeno desetak
kilometara od Osijeka, dao je u 18.
stoljeu sagraditi austrijski vojskovoa
Karl Eugen od Croya, poznat kao princ
Eugen Savojski.
Prema podacima iz knjige Osmanski
peat
koja
je
nastala
u
belomanastirskom
Zavodu
za
baranjsku povjesnicu, proslavljeni
vojskovoa je roen 1663. u Parizu, a
20 godina poslije stupio je u slubu
austrijskog cara Leopolda I. i kao
dragovoljac sudjelovao u obrani Bea.
Upravo se ta, 1683. godina, smatra
Dvorac Eugena Savojskog u Bilju
poetkom Velikog rata protiv Turaka.
Kao najznaajnije razdoblje iz
vremena ovoga princa koji je proslavio 73 godine ivota, spominje se njegovo sudjelovanje u bitci kod Mohaa
1687. godine kada je osmanska vojska pretrpjela snaan poraz. Bio je to zapravo i kraj njihove vladavine na
ugarskom tlu. Meu brojnim vojnim pohodima i pobjedama pripisuje mu se i osvajanje Beograda 1717. godine, a 16
godina poslije ovjenan je kao vrhovni zapovjednik carske vojske.
Na prostoru Baranje svoj trag je ostavio i kao vlasnik etiri dvorca meu kojima je i onaj u Bilju, koji je heroju nae
prie posluio vie u vrijeme ljeta i lova. Savojski se, naime, u njemu krae zadravao, a kako nam je otkrio ravnatelj
Zavoda za baranjsku povjesnicu prof. Davorin Taslidi - u biljskom dvorcu bio je sedam puta?! Ovo je i razumljivo
s obzirom da su mu na raspolaganju bila jo tri slina dvorca izgraena na prostoru ondanjeg beljskog distrikta, koji
je obuhvaao tri etvrtine june Baranje, odnosno Ugarske. Takoer, Taslidi tvrdi da je Savojskom zemljite na
kojem je dao izgraditi dvorce darovao car Leopold za zasluge, odnosno pobjede koje je izvojevao nad Turcima, ali
darovnicu dobiva uz naknadu, odnosno plaanje 80.000 forinti. to se pak tie samoga dvorca nedovoljno je
povijesno i arhitektonski istraen, no to je inae sudbina dvoraca na prostoru Baranje. Njegov perivoj u literaturi se
tek spominje, dok poneki navodi oko vremena nastanka dvorca nisu pouzdani. Tako se nagaa i oko imena autora
ove graevine, a jedno od mogue tonih je ono po kojem bi to trebao biti austrijski arhitekt Johann Lucas
Hildebrandt, poznat kao graditelj bekog dvorca Belvedere.
Dvorac se nalazi na rubu movarnog i poplavnog podruja Kopakog rita, a u njegovu se tlocrtu navodi etvorina
veliine 55,8656,89 metara s unutranjim kvadratinim dvoritem. Njegovi oklopi, tvrde poznavatelji, podsjeaju
na renesansni nain obrane, odnosno na kasnosrednjovjekovne i renesansne nizinske burgove. Nakon to ste se
uputili cestom sjeveroistono od Osijeka (a mnogi se uvijek osvrnu na tlo u ratu poruenog i nekada svima poznatog
ugostiteljskog objekta ingi Lingi arda) ubrzo ete dospjeti do perivoja dvorca u kojem su od 1977. godine i ranije
prevladavale etinjae i listae. Inae, ovom objektu koji pripada prvoj spomenikoj kategoriji, a zapravo je nastao
izmeu 1705. i 1712. godine - pristupa se mostom preko Grabita. Takoer, Taslidi u knjizi Na vratima naroda,
na granici svjetova biljei kako se perivoj prostire na povrini od oko osam hektara, a dvorac je 1824. godine bio
okruen ljivikom i umom i tek poslije preoblikovan u perivoj. Livade, ume i gajevi u okolici dvorca sa svojim
kultiviranim prizorima takoer su u slubi parka i to najvie lovakoga, dodaje autor spomenute knjige.

Dvorac Eugena Savojskog

U sklopu graevine 1720. godine izgraena je i dvorska kapela posveena Majci Bojoj i do izgradnje upne crkve
imala je ulogu upne kapele. U vremenu prije Domovinskoga rata posljednji je put dvorac znaajno obnovljen 1974.
godine, a bio je i sjeditem Radne organizacije za lovnu privredu Jelen. Koliko god su istraivani dvorci na
podruju Hrvatske injenica je da o onima to su iznikli na baranjskom podneblju nema previe podataka. Kada je
rije o dvorcu u Bilju jedan od rijetkih podataka je i onaj iz varadinskog izdanja od 1983. godine Stare graevine
istone Hrvatske autora uri-Feletar, po kojem postoji pria da je ovaj dvorac graen na temeljima turskog grada i
da su se u njegovim ogromnim podrumima navodno nalazile velike bave s vinom to potjee jo iz osmanlijskih
vremena. Mogue je, ali postoji i pria da se u tim podrumima nalazio zatvor, sugerira Taslidi.
Danas u okrilju Lovakog dvorca smjeten je dio Hrvatskih uma, te Uprava Javne ustanove Park prirode Kopaki
rit. Takoer u podrumskom prostoru ureena je izlobena galerija Eugen Savojski. Princ Savojski zasluan za
nastanak dvorca preminuo je 21. travnja 1736. godine i sahranjen je u katedrali sv. Stjepana u Beu. Do smrti
neoenjen, bez potomaka, ovo je najpoznatiji austrijski vojskovoa koji je potukao osmanlijsku vojsku. Za ivota je
promijenio tri cara - Lepolda I. i Josipa I. i Karla VI. Postoji i pismeni navod da je njegovo srce, balzamirano nakon
smrti te poslano u Torino i nalazi se u mauzoleju obitelji De Savoy. Oni koji posjete Baranju i tom prigodom obiu
prelijepi perivoj te unutranjost biljskoga dvorca trebaju prije svega znati da je u tom kutku prirode, boja i mirisa,
zasigurno i sam Savojski znao uivati u miru, oputen i zadovoljan, a nakon svih svojih postignutih vojnih pobjeda...

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Dvorac Eugena Savojskog Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=3658994 Doprinositelji: Belirac, Bracodbk, Fhms, Jure Grm, Maestralni, MayaSimFan, Plamen, Rosier, Sanya,
Sombrero, Tycho Brahe, Zmaj, 5 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Dvorac Savojski, Bilje02.JPG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dvorac_Savojski,_Bilje02.JPG Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.0
Doprinositelji: User:Flammard

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/