intoizam - u prijevodu put bogova/boji put. Japanska autohtona religija.

Glavna djela
intoizma su Kojiki i Nihongi, a potiu iz 8 vijeka. Sama religija potie iz prahistorije tako da se
ne zna tko je njen osniva. Centralno vjerovanje je da postoji kami duh koji je povezan sa svim
ivotinjama, biljkama, rijekama, morima i planinama. Kami moe bit smjeten i u ljudima, ali
samo u lanovima carske porodice. intoisiti vjeruju da je boginja sunca Amatersu stvorila
narod.Gotovo svaka planina u Japanu ima svog boga. Najpoznatija i najupeatljivija planina
Japana je planina Fuji, sveta planina Japanaca. Njena boica je Sengen-Sama. Svake godine u
zoru hodoasnici se penju na planinu kako bi gledali izlazak sunca, a sama Fuji je esta
inspiracija mnogobrojnim umjetnicima. Jedan od najpoznatijih intoistikih hramova nalazi se na
planini Fuji. Sljedbenik into religije je imao etiri obaveze:tradicija i porodica, ljubav prema
prirodi, fizika istoa, macuri-potovanje predaka. Svetita se grade u ast kamijima ili bivim
carevima. U sve se intoistike vrtove ulazi kroz vrata koja se nazivaju torri. Torri razdvaja
svetite od obinog svijeta izvan njega. Vrata mogu biti i dosta udaljena od centra. Ljudi odlaze u
hram kako bi se sklonili od buke i pritiska svakodnevnog ivota. Katkad onde objese male
molitve koje su napisali. Japanci esto kupuju malene ploice, takozvane eme koje vjeaju u
hramovima ili svetiima. Eme su molbe za pomo od kamija. Svaka porodica je imala
jednostavan oltar za dneven porodine molitve.
Zoroastrizam -Zoroastrizam je religija zasnovana na uenjima svetog proroka Zaratustre, i vai
za vjerovatno najstariju dualistiku religiju. Zoroastrizam je nekad bila zvanina religija
sasanidske Perzije. Ova je vjera takoer poznata pod imenom mazdaizam. Oboavani Bog ove
vjere se naziva Ahura Mazda. Doslovno prevedno, Ahura znai gospodar, stvaralac, a Mazda
znai iznimno mudar. Ovo je bilo ime kojim se prorok Zaratustra obraao svome Bogu. On je
proklamovao da je Bog jedinstven, stvarajui i samoodriva snaga univerzuma. Religiju je
osnovao Zaratustra (Zoroaster je grki oblik) iranski prorok koji je prema predanju ivio od 628.
do 551. p. n. e. Zalagao se protiv prinoenja rtava, mnogobotva i protiv pijenja haome. Po
njegovom shvatanju bog se moe voljeti ako se voli svo ovjeanstvo. Zoroastrijska vjera sadri
dualistiki sistem u kojem su snage dobra, istine i svjetlosti, koje je stvorilo glavno boanstvo
Ahura Mazda, suprotstavljene silama zla, neistinosti mraka, koje predvodi Ahriman. Postoje
dobri duhovi, ili ahure i zli, ili daeve (divovi), i sukob izmeu ovih dviju suprotstavljenih sila e
na kraju rezultirati pobjedom Ahura Mazde. Vatra, najistija manifestacija Ahura Mazde, je
znaajna, a kremiranje nije dozvoljeno zato to bi moglo zaraziti vatru. Umjesto toga, leevi su
stavljani pod jedan kamen da ga ivotinje ne bi odnijele i tako zagadile vodu i bilje. Ostavljeni su
tako dok ih ptice ne pojedu, a zatim su njihove kosti stavljane u urnu i zakopavane. Poto su
vjerovali da je Sunce proistujua sila, tijela su uvijek ostavljali danju.

Mitraizam - Mitraizam je naziv za religiju, odnosno kult indoiranskog boanstva Mitre koji je
uivao veliku popularnost na teritoriji Rimskog Carstva od 1. do 3. vijeka. Vjeruje se da je na
podruje Carstva doao iz istonih provincija, odnosno da su ga donijeli legionari. Prvi put se
spominje krajem 1. vijeka, a vrhunac je dobio krajem 2. i poetkom 3. vijeka kada poklonici
Mitre, kome je dana tiula "nepobjedivo Sunce". Mitraizam je, meutim, relativno brzo iezao
nakon to je u Carstvu slubena religija postalo kranstvo, tako da posljednji tragovi datiraju iz
5. vijeka. Sami sljedbenici mitraizma nisu ostavili pisanih tragova, te se jedini koliko-toliko
pouzdani podaci mogu dobiti na temelju svjedoanstava njihovih poganskih ili kranskih
suparnika, odnosno zahvaljujui arheolokim artefaktima. Kult je bio ogranien na mukarce, i
ogranien uglavnom na legionare i vojsku, pa se vjeruje da je to jedan od razloga zato se nikada
nije proirio poput kranstva.
Kranstvo ime je dobilo po Isusu Kristu. Kranstvo je nastalo u prvom stoljeu nae ere u
Palestini unutar idovstva. U drugoj polovici tog stoljea osamostaljuje se kao posebna religija i
iri po gradovima Rimskog Carstva, osobito zaslugom apostola Pavla i njegovih misijskih
putovanja. U Novom Zavjetu spominju se samo krani a naziv kranstvo prvi spominje
Ignacije Antiohijski (107) i drugi ranokranski pisci (Origen, Euzebije). Izvori kranstva su
pisana Boja objava (Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta) i usmena kranska predaja
(Tradicija). krani vjeruju u ivot Isusa Krista. Raspelo i kri postali su simbol patnji Spasitelja.
Petak i nedjelja su postali sveti dani. Rimokatolika crkva prihvata 7 sakramenata:krtenje,
potvrdu, euharistiju, pokoru, bolesniko pomazanje, sveti red i enidbu. Sveta knjiga im je
biblija. Dijeli se na stari zavjet -39 knjiga idovskog Svetog Pisma, i novi zavjet -27 knjiga
kranskih svetih pisama. Novi zavjet se sastoji od 4 evanelja: (Markovo, Lukino, Matijevo,
Ivanovo), djela apostolskih, pisma apostola Pavla, opa pisma i Ivanovog Otkrivanje. Krani
vjeruju da je biblija pisna Boija rije, koja svjedoi o Isusu. Glavne kranske vjerske istine
definirane su u antici na prvim ekumenskim koncilima i uglavnom ih prihvaaju sve kranske
vjeroispovijesti. U kranstvu je pet glavnih istina: 1. monoteizam (postojanje jednoga
transcendentnoga Boga, razliita od svijeta, ija je objava sadrana u Svetom pismu) i Trojstvo
(u Bogu su tri osobe: Otac, Sin i Duh Sveti) 2. stvaranje i providnost (Bog je sve stvorio, sve
uzdrava i svime upravlja) 3. utjelovljenje i otkupljenje (Sin je Boji postao ovjekom radi
njegova spasenja) 4. besmrtnost ljudske due i uskrsnue tijela 5. posljednje stvari (raj ili pakao)
uvjetovane su milou Bojom i ovjekovim etikim ponaanjem. Kranstvo je organizirano
kao vidljiva zajednica vjernika, crkva, okupljenih oko temeljnoga kranskoga dogmatskoga,
bogotovnoga, moralnoga i kanonskopravnog sustava. Za "Istonoga raskola" (1054) od
Katolike su se crkve odvojile pravoslavne crkve, a za reformacije (XVI. stoljee) protestantske
crkve (Anglikanska crkva, luteranske i reformirane crkve) i sekte. Pojedine su povijesne crkve
organizirane u skladu s vlastitom vjeroispovijedi i svojim kanonskim pravom. U Katolikoj je
crkvi prevladao strogo centraliziran i hijerarhiziran crkveni ustroj (papa i biskupi). Krani
obavljaju:misu, euharistija, svetu priest i Gospodnju veeru. Blagdani: Boi(proslava Isusova
roenja 25.12), Korizma, Uskrs, Uzaae, Pedesetnica.

Islam - "predanost jednom Bogu" je monoteistika religija koja je nastala na Arapskom

poluotoku u VII. vijeku. Muslimani vjeruju u postojanje samo jednog Boga (Allaha s.w.t.) te
vjeruju da je Muhammed (Boiji mir i blagoslov na njega) Njegov rob i poslanik. Zajedno sa
judaizmom i kranstvom Islam je jedna od tri abrahamske ili ibrahimske religije. Sljedbenici
islama, poznati kao Muslimani vjeruju da je Bog (ili, Arapski : Allh) poslao svoju direktnu
objavu ovjeanstvu Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, preko meleka Dibrila (Gabrijela)
kao to je poslao objave ostalim poslanicima, Ademu, Nuhu, Ibrahimu, Musu i Isu (Boiji mir
i blagoslov na njih). Muslimani vjeruju da je Kur'an posljednja od Allahovih s.w.t. knjiga
objavljenih ovjeanstvu, da je potpuno tana (bez greaka) i da je nepromjenjiva, to obeava i
Allah s.w.t. a u djelo sprovode ljudi koji Kur'an znaju napamet, ti ljudi zovu se hafizi. Budui da
su prethodne knjige koje je Allah s.w.t. slao ljudima, a to su: Suhufi - Ibrahimu a.s., Tevrat Tora- Musau a.s. (Mojsiju), Zebur - Davud a.s., Indil (Evanelje) izmijenjene od strane ljudi ili
djelimino zaboravljene (prepriavane) Allah s.w.t. je poslao Kur'an da bi ukazao ovjeanstvu
na pravi put . Kur'an se do danas sauvao u izvornom obliku, zahvaljujui izuzetnoj panji da se
ne izmijeni niti slovo u njemu. Islam ima tri primarne grane podjele nastale iz razilaenja u
podjeli vlasti nakon smrti Muhammeda s.a.v.s, te tri podjele su : Sunniti, iiti, Haridijski*.
Temelj islamskog vjerovanja nalazi se u ehadetu (svjedoenju) da nema drugog Boga sem
Allaha s.w.t. i da je Muhammed s.a.v.s. Boiji rob i Boiji poslanik. Osnovni uslovi za
pripadnost islamu kod sunnitskih muslimana nazivaju se jo i islamskim artima su: ehadet:
Svjedoenje da niko osim Allaha swt nije vrijedan oboavanja i da je Muhammed savs Njegov
rob i poslanik. Namaz: Obavljanje pet dnevnih namaza. (salah). Zekat: Davanje Zekata
(milostinja) Post: Post svakog dana mjeseca Ramazana od zore pa do zalaska sunca. Hadd:
Hodoae u Mekku za vrijeme mjeseca Zul Hide koje je obavezno jednom za vrijeme ivota
onima koji imaju mogunost da ga obave. Vjerski zakon islama zove se erijat. On je utemeljen
na bojoj objavi, i izveden je iz etiri glavna izvora. Prvi je Kuran, za kog se vjeruje da je
oduvijek postojao na nebu, a onda ga je melek Dibril (aneo Gabrijel) postupno objavljivao
Muhammedu a.s., kako su to prilike zahtijevale. Zatim su tu Sunna, knjiga predaja o
Muhammedu a.s. i njegovom ivotu, Idma, suglasnost zajednice i Kijas, zakljuivanje iz prva tri
izvora. Ishodite mu je zapravo u predislamskom obiajnom pravu, a podijeljen je u pet
kategorija: ono to je Allah naredio, ono to je Allah preporuio, ali nije propisao kao obavezno,
ono to je Allah ostavio zakonom neodreeno, ono to je Allah otklonio, ali ne i izriito zabranio
i ono to je Allah izriito zabranio. Pojam erijata puno je iri od bilo kojeg zapadnjakog
poimanja prava, jer pokriva sva podruja ivota. Kur'an u prenesenom prijevodu "itanje";
takoer zvan Al Qur'n Al Karm; je sveta knjiga islama. Muslimani vjeruju da je Kur'an objava
Boijih rijei i kulminacija Boje objave ovjeanstvu, preko Bojeg poslanika Muhammeda a.s.
u periodu od 23 godine preko meleka Dibrila.

Protestantizam je openit naziv za sva kranska vjerska uenja koja su se odijelila od

katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeu. Pod pojmom (prvobitno politikim) protestanti u
uem smislu podrazumijevaju se pripadnici kranske konfesije nastale na njemakom govornom
podruju u vrijeme reformacije, pa se stoga povezuju prije svega sa Martinom Lutherom i
Philipp Melanchthonom, zaetnicima luteranstva; te Jeanom Calvinom koji su reformaciju
zapoeli u vicarskoj, i koji su zaetnici druge osnovne protestantske grane - kalvinizma.
Anglikanstvo je nastalo odcjepljenjem crkve u Engleskoj od Rima 1534. godine, kada je
parlament proglasio kralja za poglavara crkve; u narednim desetljeima su anglikanci prihvatili
znatne utjecaje protestantske teologije. Kalvini su protestantska zajednica nastala u 16st. Ime
dobili po osnivau Jeanu Calvinu, koji je bio pristalica ideje Martina Lutera. U Genevi osnova
zajednicu, gdje je tampao i bibliju. Prema njima biblija predstavljala jedini autoritet. Oni su
vjerovali da je Bog sve unaprijed preodredio. Za obred su zadrali krtenje i priest. Naglaavaju
strogost u moralnom ivotu. Odstranili su iz crkve oltare, svijee, slike. Evangelisti su
kr.prot.zajednica. ovaj naziv obuhvata luteranske i reformiiranje crkve u Njemakoj,
vicarskoj. Vjeruju da je za spasenje due potrebno initi dobra djela. Sveeniko zvanje je
dozvoljeno i enama. Baptisti prve zajednice osnovane u Amsterdamu i Cirihu 1525.g. Veliki
znaaj pridaju Bibliji, pod kojim se podrazumjeva pismo Starog i Novog zavjeta osim apokrifa.
Vjeru smatraju osobnim uvjerenjima svakog pojedinca. Odbacuju svece, ikone, prihvataju samo
civilno sluenje vojnog roka. Vjeruju u skori kristov dolazak. Baptizam je nastao od grke rijei
baptizalin zaroniti u vodu. Krtenje obavljaju prirodnom vodom. Brak smatraju boanskom
ustanovom, te je rastava strogo zabranjena. Nedjeljuj smatraju prvim danom sedmice i tad
izbjegavaju fizike poslove. Nemaju obreda mise, ali se okupljaju i mole. Kri sredinji simbol
vjere. Slave Boi, Uskrs. Adventisti nastali 1831.god u SAD, vjeruju u advent skori kristov
dolazak da sudi svijetu. Njihov nastanak vezan je za ime Wiliama Millera. Cijelokupno uenje
temelji se na bibliji, osobito knjizi Davidovoj. Odjevaju se skromono bez ukrasa, nakita.
Zabranjeno im je alkohol, droga, aj, kafa, svinjsko meso. Ne krste djecu veo odrasle. Subota
im je dan odmora. Pentekostalci nastali u Americi krajem 19st. naziv potie od grke rijeipentekoste to znai pedesetnica. Vjeruju da se pedeseti dan od uskrsnua I.Krista desio silazak
Duha Svetog. To je ujedno i najvei njihov blagdan. Biblija im je osnovni izvor uenja. Krste
samo odrasle. Krtenik uranja u vodu. Odbacuju alkohol, drogu, kocku, preljub. Vjeruju da
posjeduju mo uenja stranih jezika. Poetkom 21st, imali su 10milijona sljedbenika. Kvekeri
jo se nazivaju drhtavci. Naziv dobili zbog drhtanja tijekom padanja u ekstazu. Pojavili se 1650g.
u Engleskoj. Voa im bio Wiliam Pena. Nemaju sveenike, nit svete tajne. Biblija im najsvetija
knjiga. Sve ljude smatraju braom. U molitvenim domovima nemaju ukrase, nit oltare.
Starokatolici - naziv za grupu koja se odvojila od staro rimske crkve. Traili su ukidanje
celibata. Potuju 7 sakramenata, potuju Mariju. Sveenici se prema njihovom uenju mogu
enit. Pokret postoji i u Bosni.