A N A LI

GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE

Knjiga ll-III

Sonje.." 1974.

Or Muhamed

REOAKClONl ODBOR :
Mehmed f\.,uj ezinov i

Hadij ah i:

Mahmud

T ralj i

GLAVNI I ODGOVORNI UREDN IK :

Dr Muhamed Had ijahi

Tehni k i

Mehmed

u rednik

Mujezinovi

Naslovna s trana: Ismet Riz~i

Kaligrafs ka dekoracija na naslovnoj s t rani kopi ja je na tpisa
Os man Schdine biblioteke u Sarajevu (sada na zidu Gazi
Husrev-begove biblio teke)

IZDAVAC : Gazi Hus rev-begova biblio teka, Sarajevo, Obala Pari ke komune 8

Sttmpl: NISP ..Osloboenje... Sarajevo

Z.~ !tampariju :

Besim Avdaai

ALIJA BElTIC

PJESNIK SABIT ALAUDDIN U21CANIN

KAQ SA RAJ EVS KI KADIJA I BOSANSKI MULLA

I. O SAB ITU OPCENITO

Ime Sabita Alauddina ULiCanina kao domaeg knjievnika , upravo pjesnika na

turskom iz druge polovine' 17. i pocetka 18. stoljea poznato je u turskoj, domaoj pa i
evrop'skoi s trunoi literaturi. Kod nas je prvi skrenuo na njega patnju nauke Safvetbeg
BaSagi u djelU 1Jollljaci i Hercegovci u islamskoj knjilcvnosri, Glasnik Zema.ljskog mU:
zeja 19 12,333- 345. B aagi je O Sabitu pisao i kasnije donosei"pjegovu kra~ biogra
fiju u drugom svom djelu Z"am en;ti Hn'ari Hofnjaci i HercegOVCi u Turskoj oorevini,
Zagreb , 1931. Drugi znaeajniji priqos izuCavanju i poznavanju Sabita i njegovih djela
dao je kod nas Mehmed Hand i prijevodom Sabitove pozamaJne poeme M.irad1ijja
("POt u nebo"), koji je objavljen pod naslovom Miradtija Sabita U'tit1anina najprije u
Glasniku Islamske vjerske zajed"ice, VIII /l940, a onda i posebno iste , 1940. godine. U
tome radu podjednako je vrijedna H andieva i uvodna studija, jer je u njoj dao pogled
na Uice u turskom p'Criodu kao Sabit6v zaviaj , ukazao na niz Ui~na knjievnika navedenog perioda i, posebn~ , donio prikaz Sabitova ivota i njegovih dje la ula zei i u ana
lizu sadraja i jezika Sabitove poezije. Od radova '(anjsk.ih, evropskih pisa'ca koji se od
nose na Sabita navodim doktorsku dise rtaciju Ceha Jana Rypke Beitrage zur Biographie,
Charakteristik ulld Interpretation des. turkischen"iDichters Sabit" Pr~gae , 1924: Taj rad
panju zavreuje i po tome , Uo je t l prvo zasebno qjelo o Sabitu , i, drugo, !to je bilo
povod da se kod nas pojavi jo~ jedan osobit prinos o Sabitovim radovima iz pera, ponovo, Safvetbega B aSagia. Naime, Rypk.in jednostran prilaz u ana1iz.i jezika i jezinog iz
raza Sabitovih pjesama, u kojima Sabit kao knjievnik ide svojim putem i uvodi u poe'
ziju i izraze iz ar~ije , pa i one f.ivolne, u e mu se Rypka poveo za ocjenom ~urskog
puritanskog pisca Ferida, koj! iza bedema ,?rtodoksne etike svoje sredine i svog doba ni ,
je ni vidio, ni nazirao , niti'odobrio slo&odu pjesnikova izraza, bio-je povod , da je Baagi.
uskoro iza pojave Rypkina rada napisao prikaz to.lta djela, koji, u. stvari, predstavlja novu

slUdiju o SabilU i uope o poetskom izrazu II ilirskoj knjievnosti , pri emu se Baagi
veoma uno, mislim i s pravom, okomio i na Rypku i na njegova uzora Ferida b ranei
S3hita II sm islu neprikosnovenosti njegove slobode II umjetnikom,'Jijcsnikom izraavanju. Baagiev polemiki rad o loj lemi iziao je II listu Gajre/, X/ 1926, II eliri nas-

ta.ka(I09 , 158,207 ;_250).

'

Pored navedenih pisaca, meu kojim je J. Rypka II vremenu 1927 - 1952. jo

puta pisao o Sabitu objavljujui njegove radove, o ovome pjesniku su pisali naj2rij~ . J. Ham~er pa Gibb . i Th . Menz~1 II Ev!opi le vie pisaca II Turskoj, o~ kojih su
-avoJlea dali. posebne priloge: MuaUtm Nocl pod naslovom Sabit II reviji MecIfIIIO- ;
Mllol/im. 1303 , 13, 51 i dalje . te Omer ranik Akun pod jednakim naslovom u Islam
Ansik/opedisi, 10. C. 1966, 10- 14. Taj posljednji lanak , koji predstavlja, koliko
znam, i naj noviji rad o Sabitu , a u kojem . su na veliku prostoru sistematino izloeni
tivot, rad i djela Sabitova, znaajan je posebno po tome , ho donosi popis njegovih rao
dova ci naslova) sa naznakom mjesta gdje se ruko pisi nalaze te relativno obimnu biblia
grafiju ~tampanih i rukopisnih radova o ovome knjievniku. Ipak u taj 'bibliografiji ne
dostaju dva rada _. prikaza Rypkioa prvog djela o Sabitu , Baagiev u' Cujre/u 1926. te
K. Treimera na njemakom u Arhivu za arbonasku s/arinu, jezik i em%giju, Ill , Bed
grad 1926, 243-46, gdje ima lijepih, novih misU o ovom pjesniku . Po izraenom sudu
o Sabitu od znaaja je i lan ak F. Bajraktarevia Na!i muslimani u Turskoj drtavnoj up
rov; i lIauc;, Poli/ika, Beograd, broj od 2.XI 1940.
etiri

Iz onoga, ~to je dosad napisano vidi se da je Sabit bio ploda.n, talentiran i ose
bujan pisac- pjesnik . Iznad toliko drugih turskih pjesnika uzdie ga originalnost u ob radi i srazmjerna iStoa jezika {izostavljanje suvg~ih arapskih i perzijskih rijei). Osim
glavnog djela Dh'alla, kompletnog zbornika pjesama razliita sadraja i poetSke forme
(tu je i 45 kronograma koji se odnose na vrijeme 1091 '" 1680 - 1124'" 1712), koji je
sauvan u brojnim rukopisima (u samom Istanbulu ima ih blizu 40) , Ua samo po sebi
.oovari koliko je ovaj pjesnik bio .raen, ostavio je i slijedee zasebne spjevove: Zafername ( Pjesma o pobjedi) , Edhem 1/ Huma (pripovijetka u pjesmi) , Berber- n'ame
(Pjesma o berberu) , Dere -., nulne.~druga imena Hikayej Hoca Fesad i Donlu - Dere) te
itnlTj Lays. Ostavio je i cjelo iz znanslvenog podruja Hadisij erba 'in , terC/ji.le vt/efsir; ( "Cetrdeset hadisa, prijevod i komentar"~ , jedino djelo 'koje je pisano u prozC i
to samo djelomino . Na glas su Sabita iznijele naroito dvije poeme! u Diva1lu.Miradtijja
i Rama~allijja, te ZJ!,fCFl1anla
Taj posljednji Sabitov spjev zavre uj e zasebnu panju. To je, utvrdio sam na
osnovi sad rine Zafernam e i savremenih komparativnih obavjehenja (Silahdar Tarili;,
11 , 440-45, i Tarilli Ra!id, ill , 67), ep o pbbjedi krimskog kana ~Selima Giraja (i krim
skih prineva)'nad Rusima i Poljacim.a na Krimu maja j juna 1689. Ima naroi t znaaj
za historiju narodne knjievnosti srpskohrvatskog jezinog podruja po tome UO je
spjevan po uzoru domae muslimanske narodne e pske pjesme i to, prema to me , pred
stavlja nov, a starij i trag narodne epike u naoj zem1ji. Takav zaklj u ak mogao sam iz
vesti po pojavi ukrasQ.ih pridjeva, poreenja , upravnih govora , karakteristine du~ine epa
(852 stiha) i.hladnog na ina izlaganja u spjevu , a nadasve po na dlaku istom Wag.anju
dogaaja i gotovo identinOj kompoziciji cjeline, poeni od pjevaeva uvoda (koji ni
ovdje nema veze sa samim dogaajem) do naina zametka pjesme. Ep je,jo da nave
dem valln podatak , Sabit zavr~io i Podnio sultanu Selimu Giraju u Edreni u februaru
1690, ka.d tu se Selimove jedinice k!imskih Tatara vratile iz Makedonije i sa Kosova ,

gdje su poluile pobjede protiv jedinica generala Veteranija (bitka kod K aanika
1690. i dr) , koje su bile prodrle dolinom Morave i Vardara sve do Skoplja.
U Bosni i Hercegovini. kao i II dubini TUrSke (pokazao sam) najvie je bio iren
njegov Divan. Na to ukazuju tri sauvana rukopisa toga djela i na ovom podruju: jedan
se nalazio II Baagievoj kunoj biblioteci (vidi kasnije), a dva Su II Orijentalnoj zbirci
JAZ U II Zagrebu , rukopisi h r. 285 i 1060.

Svi ti Sabitovi radovi , osim to Unaju vrijednost openitog knjievnog spomenika svoga doba, predstavljaju solidnu i zanimljivu grau kako za daljnja izuavanja sa
me Sabitove pjesnike linosti i vremena II kojem je on ivio i radio , tako, posebnO,"Za
analizu kretanja turske knjievnosti. Sabitova poezija nastala je uoi samog preporoda
turske knjitevnosti i po svome dosta specifinom , rjeniku novih , proranih rijei ne
predstavlja samo uvod u period moderne turske knjievnosti ( 1700- 1850) , nego slll ion
korak u .nQv nain poe~sk.og izraavanja, koji jc,.po.mjerilima e.tike , oye savremene, oza
konjen tek u naSe vrijeme.
Uza sva obiJja sauvaniJl izljeva njegova duha , o njegovu linom ivotu znamo
veoma malo, i svaki prilog u tome smislu p redstavlja , mislim , ko rist kako za bo lje upozo
navanje autora velikog pjesnikog opusa, tako i za samo osvjetljavanje ku lturne historije
naih naroda pod turskom upravom. Ono pri stupano i glavno, Sto govori o Sabitu u
ovom drugom pogledu , kazuje da je Sabit bio po struci i sluio kao muderis, mu/tija,
kadIja i mulla, i to u viSe mjesta Rumelije i Anadola , pa i na Krimu, i da je zakJopio oi
3. evala 11 24 = 5. se ptembra 1712. godine u Istanbulu .
Baagi je po turskim biografmla Sa/aiji i Sejltiji (a po Ba~giu i Ha ndi u
uvodu u prijevod Mirad.ijjc) dao i podatak o Sabitovoj slubi u Sarajevu: naveo je, da
je Sabit doao u Sarajevo za bosanskog muUu poetkom muharema II1 2=18- 27.V I
1700. i da je nakon etiri godine premjeten u istome svojstvu u Konju , a H andi je po
tome, shvatio i napisao da je Sabit .etiri godine proveo na slubi u Sarajevu. I u naJno
vljem radu o Sabitu , Uo ga je dao Omer Faruk Akun na navedenom mjestu, imaju krat
a1i drugaiji podaci o slubi ovoga ovjeka il Sarajevu . Tu stoji da je Sabita imenovao
za sarajevskog mullu ejhul- islam Seyyid Feyzullah umuharemu 1112 = juni/juJi
1700 , to se priblino slae ,s Baagievim na1azom , a u pogledu vremena njegove slube
u Sarajevu navedeno je , da Sabit nije bio zadovoljan tekim prilikama u kojim se Saraievo nalo poslije razaranja u austrijsko- turskom ratu 1683- 1699. i daje umuharemu
111 3 = jun i/juli 170 I , tek poslije godinu dana slubovanj a u Sarajevu, otiao s toga poloaja i iz 'Bosne.
Ve sama Ulje n ica , da se nijedan od tih autora ne poziva na arhivaine izvore,
ne daje uvjerenj e da su ti podaci pouzdani. Drugo , pisci se razilaze u pitanju koliko je
Sabit bio u Sarajevu , i to mnogo, a to po Sebi predstavlja j' nepouzdanost i golu neodre
enost u tome pitanju .

kt

2. NOV I PODACI O SABlTOVQJ SLU1:BI U SARAJEVU

U priliCi sam da unesem ndlO vie svjetla u vrijeme boravka i rada zname nitog
pjesnika u Sarajevu . Osnovu za to predstavljaju novi izvori , i to jedan kaligrafski sti lizirani kronogram iz medl1lue u orije nta1noj .zbirc i moje bibliOlCkc , zatim nekoliko dokumenata iz Zbornika bosanskih memorijala 1672- 1719. Abdullaha Drnilije (original TU-

kopisa u biblioteci Turskog historijskog drutva II Ankari. a fotokopije u Akademiji

nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine) te jedan dokumenat iz jednog sak- sid ila u
Gazi Husrevbegovoj (G H) biblioteci u Sarajevu .
Meu brojnim memorijalima Porti u Drnilijinu Zborniku naao sam i Ce tiri
predstavke .(arza) !iCno Sabita Uianina II svojstvu sarajevskog kadije . Tri su datirane .
od istoga lica kao sarajevskog kadije ima jedan arz j u saK-sidilu br. 131 u GH bibliote
ci, takoer datiran . Ti podnesci , koji c se kasnije posebno razmotriti , sad re ove da tu
me kao vrijeme pisanja :
- poe tak reb. II 1112= 15- 24. IX 1700.
- 8. zulhidel! 12 = '16. V 170l.
- 16. ramazana 1113 = 14. II 1702.
- 19. ramazana 1113= 17. 111 702.

U svih pet dokumenata Sabit se potpisuje kao a/- kadi bi medine- i Bostla
Saray. Samo ime u 'imzi (potpisu) u e tiri isprave glasi Sabit Alauddill. a u jednoj obrnuto , A lauddi" Sabit. to ima znai ti . da je kadija i pjesnik obiavao pisati svoje ime na
dvojak nain .
Ni u jednom dokumentu nije naznae n njegov priimenak Utiatljll (Ui evi) ,
ali to ne dm'odi u sumnju identitet linosti , jer je Sab itovo dvojno ime dosta specifi n o ,
a, s dru ge strane , o slubovanju Sabita Alauddina Uianina u Sarajevu u ovo vrijeme
govore i drugi, ve navedeni literarni navodi , nastali sasvim drugi.m osnovama. Uosta
lom , i Abdulah Drnilija do nio je jedan podalak iL.Tavno i u lome pogledu : uz jedan
mahlar od ll. evala 111 2 = 2 1. III 1701.dao je na margini II Zbonriku pod svojim datu
mom 13. Sevala J 112 = ~3. III 170 l . ovakfl.v svoj dopisak : ,.u vrijeme U i an ina Sab,ita
Alaudin-efendije . kadije u medini Saraj - Bosna, i potovanog vezira Halil - pae, muhafiza Bosne" S,rollo 47 a.
Tih pet novih dokumenata . koji predstavljaju i jedine poznale isprave to ih je
Sabit pisao i. izdao kao saraje,vski kadija. osim to nedvosmisleno potvruju da je Sabit
U i anin bio u slubi u Sarajevu. pokazuju sad i odredenije vrijeme njegova slubovanja
u ovome mjestu. Uz im ajui u obzir samo ove izvore proizlazi sasvim odredeno da je Sa .
bit slubovao u Sarajevu najmanje od 24. septembra 1700. do 17. februara 1702., ukup
no 16 mjeseci i 24 dana.
Samo se po sebi razumije da izloeni dalurni ne moraju predstavljati pr
vu donju i kraj nju go rnju vremensku granku , jer je 10 samo ono vrijeme koje u
ovoj prilici naeni izvori. Mogue je. nieutim , od red iti i ono maksimal"o~vrijeme. u kojem je Sabit mogao raditi kao kadija u Sarajevu , a u tome pogledu daju nam pu tokaz
sasvim odreeni spomeni Sabi tova prethodnika i sljednika na poloaju sarajevskog ~adi
je. Neposred ni prethodnik. na ovome poloaju bio je Ibrahim HaI/efi Vizevi. javlja sc u
nekoliko prilika, a krajnj i datum kad se spominje i I?otpisuje u Drnilijinu Zbornikuje.
ste poetak !abana l J J l = 22 .1 - 1.11 1700.S1r.23. a. S druge strane , njegov sljednik
iinenom Abdullah javlja se takoer u vie isprava. a prvi put sredinom muharema 1114 =
7- 16.VJ 1702. Str. 23 b. Prema tome. Sabit Uianin bio je sarajevski kadija 17001702. u maksimalno ni()'guem .vremenu od 22. januara 1700. do 16. juna 1702. to
bi ukupno iznosilo 2 godine, 4 mjeseca i 26 dana .
Ve prvi nalazi sa datiranim spomenima Sabita kao sarajl:vJkog kadije Pokazu .
ju da ne stoji navod turskog piscaO . F. Akuna(la.ie Sabif sluio u Sarajevu samogodj

nu dallo. Po sasvim odreenom . dokumentarnom spomenu Sabitova prethodnika i

sljednika pak proizlazi da se ne mote prihvatiti ni Baagievo odnosno Hand ievo pisanje da je ovaj kadija bio na slubi II Sarajevu e tiri godine . Pokazano je i dokazano. da
je Sabit bio kadija II Sarajevu noj mafIje 16 mjeseci i 24 dana , a Ilajvie 2 godine, 4 mjeseca i 26 dana .
U normalnim prilikama j okolnostima slubovanja. ako su onc bile takve , Sabit
nije mogao sjediti II Sarajevu ni kroz itavo naved eno vrijeme od 2 godine , 4 mjeseca i
26 dana . f':Saime . redovan i uobiajen mandat jednog kadije trajao je dvije godine. a
mogao se produiti po odluci $ejhut- islama samo iznimno. i to na zahtjev naroda, koji
sc morao i ob raz.loiti . Da je 10 tako bivalo ba II Sabitovo doha i II samome Sarajevu
ima jedan izriit primjer u Drnilijinu Zborniku, Krajem safe ra 1118 = 3- 12. juna
1706. saraj. Illuderis Abdullah (to je' autor Zbornika. Abdullah Drni~ija) smijenjeni
banjalu ki kadija Jusuf te ugledni sarajevski gradani Iejh HadU Hasan , Iejh Hasib i
kjlt seyyid Abdulfe uah. mevlevija . napisali su mahzar Po rti da se.tadanji sarajevski kadija Muhamed - Emin ostavi na Svom sadanjem poloaju jo due vrijeme (m udde ti
medid) . U predstavci se navod i da su poslije provale dumanina ( misli se na proval u i
poharu Sarajeva Eugena Savoj skog 169 7) sarajeVSke kadije, koje ovdje borave po dvije
godine . ostajali takorekui bez prihoda , jer je narod osiromaio . i lada se zbog loga i
naveden i kadija ovdje jako zaduio (pa je potrebno vrijeme da popravi svoju situaciju) .
Sir. 27 b.
Analogno pokazanoj praksi ni Sabil nije boravio u Sarajevu vie od dvije godi
U svje tlu takvih postavki dobiva na znaaju navedeni B aSagiev podatak . da je Sabit
doao u Sarajevo poetkom nmharema 111 2 = 18- 27 . juna 1700 , je r se otada do prvog
poznatog spomena njegova sljed nika Abdullaha . a to je Sred . muharema 111 4 =
~1C .

7- 16. juna 1702. nam iruj u dvije godi ne, dakako po bukvainom na i nu ra unanja . I dr
t im da se taj dalum moe uleli kao osnovan i la an. Njega po t vruje na posredan na
ini i O. F. Akun .koji je naveo. pokazao sam, da je Sabit imenovan sarajevskim kad ijom
u muharernu I t 12. U tome smislu' govori i jedan drugi zapis u kaligrafskoj med mui,
Sabitu savremenog kaligrafa l3anj o lu anina Mellmed- efe"dije. poznatog i pod imenom
DeflerdaT atib, koji je svoju medmuu , zapravo z birku kaligrafije izrad io reb. evela
1112 16.VIII _ 14.IX 1700. Zapis predstavlja kronogram upravo Sabitova dolaska u
Sarajevo. dal je u kaligra'fsko m izrazu, a glasi u prijevodu doslovno ovako : " Dolazak
Sabit ~fe ndije Uti anina u medinu Sarajevo radi provoenja propisa naeg uvaenog
gospodina (pao je) polovinom mjeseca safe ra hiljadu SlO dvanaeste godine od hid t reta
Vjerqvjesnika' . MedimIla II orij. zbirci moje biblioteke. br. 242. Polovina mjeseca safe
ra obuhvata drugu dekadu toga mjeseca i pada u vrijeme od 28.VI I do 6.V II I 1700 . go
dine . Zapis o vremenu nastupa Sabita na slubu u Sarajevu je vjerodostojan , jer je savremen , a dao ga je ovj ek. koji je. oi to. cijenio Sabita kao knjievnika pa, po tome.
smatrao potrebnim i korisnim da zabiljei njegov dolazak na slubu u Sarajevo , i to na
jedan zaseban, gotovo svean nain.
Navedena dva datuma o Sabitovoj slubi u Sarajevu , Baagi u , po. muharema
11 12 - 18- 27 . juna 1700 . i ovaj iz dogaaja savremene medtmue 28.VI I-6.VII I 1700 ,
ne protive se jedan drugome , naprotiv . slau se i potvruju : Baagiev datum predstavlja,
naime , vrijeme imenovanja (nasb). koje je izvdeno na Porti , u Istanbulu , to potvruje i
O. F . Akun a zapis u Mehmed - efendijinoj mcd mui je datum njegova nastupa na dut
nosI u Sarajevu , kako 10 doslovno i stoji u zapiSU (murur) Takva pOSlavka je, uzim aju

Spomen - upis o Sabitovd dolasku ~ Sarajevo u medmui banjolu kog kallgnfa Mehmed - efcndije iz
1700. god. (faksimil)

i u obzir potrebno vrijeme putovanja u ono doba , jedino i mogua . Treba, naime, znati
da je u ono doba put od Istanbula do Sarajeva iznosio u hodu putnika ok6 trideset
konaka , a to je i vrijeme koje popunjava onu daliranu razmaicu od Sabilova imenovanja do samog dolaska u Sarajevo. Sabit je neposredno prije nastupa na dunost u Sarajevu bio na slubi mudcrisa i muftije u Tekirdagu (Rodoslo, u edrenskom vilajelu).
pa i po tome je sasvim realno vrijeme od mitksimalno raspoloivih 48 dana od donoknja
berata O imenovanju do stvarnog dolaska Sabitova u Sarajevo iz oblasti Edrene. To je
vrijeme tim prihvatljivije ako se uzme u obzir, da se Sabil morao i spremiti za dug put i
da je. moda , putovao i s porodicom , koja nije niukom sluaju mOgla biti pokretljiva
onoliko koliko drugi putnici, pogotovo glasonoe .

Te iste vremenske zakonitosti putovanja putnika i poUe izmeu Istanbula i Sarajeva moramo primijeniti i na razrjdenje Sabita sa poloaja sarajevskog kadije . imaju i
II vidu to, a i inj en i cu, da je kadija ' Abdulah kao Sabitov sljednik ve najdalje u prvoj
polovini (7 - 16) juna 1702. preuzeo dunost od Sabita , proizlazi , daje u Istanbulu izvrena Sabitova smjena najdalje do po~e(ka maja J 702. Uporeujui taj datum sa sasvim
oitim datumom Imenovanja, uzimam ga zaokrueno, 6.V III. 1700, proizilazi da je Sabit
obna~ao as t sarajevskog kadije mal/je od dvije godine , upravo maksimalno 22 mjeseca.
Do loga istoga stava moe se doi i putem podataka o njegovu stvarnom boravku u Sarajevu : ako se, po zapisu u medmui, uzme I . avgusta 1700. kao zaokruen datum Sabitova preuzimanja dunosti II Sarajevu , a ve imamo poznal datum kad se javlja novi sar.
kadija odnosno kad je sasvim sigumo-5abit bio ostavio taj poloaj , a to je , uzev!i datum
zauk.ruteno sa 7. junom 1702, Opel vrijeme od dva mjeseca do namirenja pune dvije
dine .
Iz date analize proizlazi siguran podatak da je Sabit Alauddin Vianin imenovan sarajevskiml::adijom u treoj dekadi.juna 1700 ,a razrije!en najkasnije do maja 1702,
zatim da je stvarno boravio u Sarajevu i vrio dutnost sarajevskog kadije na licu mjesta

go.

..

od krajajuJa 1700. pa najdalje do po etkaju flo 1702, u svakome slu aju najvie 22 mjeseca, ili, jo odreen ije, vrijeme koje je manje od 22 mjeseca, a vie od 18 i po mjeseci.
L maju i pred sobom iznesene podatke , da je Sabit i teoretski i prak ti no bio
saraje vski kadija manje od 24 mjeseca . a i navedenu praksu , daje mandat kadije u normalno m hodu slubovanja, barem II 10 doba , iznosio 24 mjeseca, sasvim opravdano je
misliti da postoji osnov navoda turskog knjievnog hi storiara O . F. Akuna . da Sabit ni
je bio zadovoljan prilikama u Sarajevu i da je, po tome , bio razrije Se n dunosti sa rajevskog kadije prije isteka normalnog mandata, a to pogolOvo moe bili tano po lome ,
~to Akun navodi kao razloge lome posljedice ratnih razaranja, koje su, stvarno , postojale jo u Sabitovo doba i u Sarajevu i u itavoj Bosnj 1 bile veoma teke .
Vrei slubu sarajevskog kadije Sabit je obnaao as t i bosomkog millie. jer je
te dvije funkcije ovdje obavljala jedna linost. Kompe tencije sarajevskog kadije kao bosanskog mulc nisu uopte i5traene , kao, uostalom , ni samo sud sko ureenje junoslavenskih oblasti pod turskorll vladavinom , za to ide ozbiljan prigovor naoj nauci , i za
sad se moe rei , na osnovu pojedinanih podataka kojim raspolaem, samo lo , da je
poloaj sarajevskog kadije kao bosanskog mulle predstavljao najvii rang (prvi i drugi
razred) cjelokupnog korpusa sudaca. Iz raspoloivih dokumenata ba ~ u Drnilijinu
Zborniku vidi se , inae , da su rang l11ulaluka imali nJf junoslave nskom podru ju poe t
kom 18 . stolje a jo samo Beograd. a u itavu evropskom dijelu Turske Carevine, upravo u orta-kalli Rumelije jo Edrefla. Ploviv (FWbe) i Sofija (raspiS .ejhul - islam a o disciplini u pr avosuu mullamaEdrene , Plovdiva, Sofije , Beograda i Sarajeva iz god . 111 8:;
1706 / 07) SIr. 32 O.

Cini se , da sc kompetencija sarajevskog kadije kao bosanskog mulle , tj . vrhovnog kadije Bos. ajaleta protezala u prvome redu na davanje miljenja , arzova Porti u
onim potrebama koje su se odnosile na cio aj alet i podnosile isp red naroda ita ve ze mlje. U Drniliji nu Zbomiku bosanskih memorijala upad ljive su preds tavke , upravo obavjetenja takvog obima , a i onog, gdje se radi o inter1!sima pojedinih krajeva koji nisu spadali u sarajevski kadiluk . l na e, ostaje nerazumljiva pojava u dokumentima u Drnilijinu
Zbomiku. to se javlja sarajevski kadija odnosno bosanski mulla kao predlaga brojnih'
rjeenja koj a se odnose na sluajeve sa teritorija drugih kadiluka .u Dosn i i Hercegovini.
Ima indicija . da se u ovome teritorijalnom okviru nadlenost sarajevskog kadije odnos
no bos. mulle odnosila i na prijed loge Porti o izmjenama na poloaj ima kadija pojedinih
kadiluka u Bos. ajaletu , iako su, vidi se sasvim odredeno , takve prijedloge davali jo sami
bosanski vez iri ili uglednici zemlje neovisno od sarajevskog kaJije kao bos . mune . Jedan
takav primjer postoji u samome Drnilij inu Zbomikll upravo u Sabitovo Sire vrijeme . a
odnosi se na mjesto kadije kadiluka Nevesinje sa Stocem : saraj. kadija Mehmed po . reb.
I 1107 = IO- 19 .X 1695.. izvjehava Par tu. da je umro dt>tadanji "mutesarif' kadiluka
Nevesinje sa Stocem Mostarac Kotlo (Mostari Ko tlevi) J-1 asan -c fendija i predla2.e da se
na to mje sto postavi uven i muderis Sulejman eJebija iscvi (Isa -zade) , razrijdeni
(infisal) muderis sa 40 aki dnevne plae . Str. 19 b.
Sarajevski kad ija nije se potpisivao, barem u meni poznatim izvo rima , i kao
muli a ajale la . A da je to ipak bilo tako , kao i to . da je sa rajeVSki kadija . odnosno muli a
jednog vilajeta u o p e, morao i[llati najvie s tru no obrazovanje u Carstvu , pokazuju slijedei primjeri : arzom (prijed logom) od po. abana IIII =krajem januara 1700. sarajevski kadija Ibrahitv lianefi , i ta se iz potpisa , dao je Porti prijedlog da se Abdullah
Drniljja (autor Zbornika bos. memorijala) postavi za muderisa na Ma1ko -efe ndijinoj
med resi u Sarajevu , a sam Abdullah Drnilija kao autor Zbornika stavio je dopisak na

vrhu akta, da mu je taj arz blagoizvolio napisati i poslati bosanski milila ( Bosl1'l mllli(J.\ i J
umrli i Bogom oproteni Ibrahim- efendija Vizevi. SIr. 23 a. Godine 111 9'" 1707 / ti.
beogradska ulema i odlini graani napisaJi su i poslaJi Po rti mahzar. i ovoga pUl:.! lJ ko
rist Abdullaha Omilije: predlau , da se mjesto sadanjeg beogradskog kadije K e rpi i
zade Mehmedefendije, kad on ode , ustupi muderisu Abdullahu Drniliji i da mu se na
taj nain dade beogradski mullaluk (Beligrati.mclllelli),ycli). SIr. 29 Q. U jednom drugom
mahzaru iz 112 J 1709 / 10. ili oko toga doba istie sc, da je Abdullah Orni ~ lija zavrSio
med resu sahna (sa/m i'libar;"da medresesij i da ima s tepen mulle (mevlcviyyet pay
es;) te se predlae da mu . se dadne gdje sluba u loj as ti . Sir. 32 o. J sam Ab
dullah Drnili ja kao sarajevski muderis ll . dum. II. 11 25 = 5. VII 17 13. moli
Portu da mu 'se dodijeli sluba sarajevskog kadije i pri tom i sti e daje zavrio medresu
sa stepenom salma . Foto strana 129. I beogradsk.i muhafiz Ahmed - paa je 8 zilkade
11 28 = 24 .X 17 16. predloio Porti s li no: da se Abdullah Dr:nilija postavi na I>oloaj
sarajevskog ili beogradskog mulle , im koje od tih mjesta bude upranjeno, i pri tOllle
istakao. da Abdullah Drnglija ima zavr~nu medresu ranfla. Fato strat/o 148.

U inj eni eksk urs u primjere sudskih prilika u l1usni dat je s posebnom namje
rom da se posredno osvije tli i Status samoga velikog du hovnog stvaraoca Sabita kao kadi
je i muHe. Proizlazi . prvo , da je poloaj svih kadija. pa tako i samoga Sabita kao sluhenika te vrste bio gotovo jadan i emeran , je r , prvo, nigdje i nikad. dok su bili II toj slu
bi, nisu imali kue ni ku i~ta. morali su se se ljakati. a time mu i ti i rasku3v3ti svake
dvije godine, i to pod llYjetom , ako je gdje bilo slobodno mjesto , je r je bilo dos ta i ob rnutih Sluaje va . te , drugo , da prihodi kadijski nikad nisu bili stah'i i sigu rn i, ovisili Su
od veli ine kadiluka (broja stanovni~ tva) , materijalne moci, i naroito. razvijenosti
dru~tvenih odnosa u kadiluku . ukratko od broja i vrste sudskih intervencija . Usljed toga
su , oito , pojedine kad ije bilo isku~enjem bilo otvoreno dolazili u priliku. da zav la e ruke u d2ep graanina. odnosno da uzimaju viSe od onoga to je Se riat i ferman propisao. I
iz Sabitova vreme na i onog kasnijeg doba po~nato mi je vic narodnih tubi Porti kako
kadija jed nog kadiluka uzima za rasprave na sudu vi~u taksu od propisane . ili hoda po
selu . tjera da se raspravlja o diobi ostavine umrlog i kad to nasljednici ne trae, ili pros to
izmilja i trai posebne dae u svoju korist , za koje nema osnova ni po kOkJn fermanu.

I jo~ jedan naroit zakljuak ba~ o li nos ti samoga Sabi ta: iz dokumenata je
vid ljivo da je mjesto kadije II rangu mune moglo dobi.ti samo lice koje je zavrSilo najvie
nJuke II drtavi. pa posredno tome. da je i sam Sab it diplomirao na Fatihovol1l ili Sulej
1II ~1I10VU111 .fa /mu ili na njihovim depand ansi ma (ml/sile; sa/m) ti Istanbulu . S obzirom na
visok stepen Sabitovih duhovnih vrjednota tn se moglo samo po sebi i zakljuiti, a sada
se. evo. i dokumentarniIll puteni. barem , po sredno , i potvruje .

3. SAB IT O PRILIKAMA U SARAJEVU I nOSNI

Ako su poloaj i egzistencija kadija bili , kao UA sam naveo . nezavidn i, ondaje
sam Sabit Ui:min u toj nezavidnosti, sluei u Sarajevu. bio, sigurno , jo u slabijim
prilikama . Bilo je tO veOma nestalno vrijeme. prve godine poslije okonanja st ranog
bet ko- turskog rata 1683 - 1699, i dani kad su sc jo~ uvijek i vidjela i osjeala zgari~ta u
samom Sarajevu koja je ostavio princ Eugen Savojski 1697 . godine uni~tivi ivim og.

10

njem doslovno cio ovaj grad . Sabi t je ovdje zate kao stanovniltvo uasno p ror ij e en o rao
tom. kugom , gladu i drugim vrstama neimatine i koje sc . makar i takvo. tck v raal o na
ognji~ta i zgarina i poe l o ih kako tako obnavljati. Zatekao je i nenormalne odnose u sa
mom dru$tvu bilo da se gra a ni grijele o norme zakona ili o ponabnje prema komlija
ma . Upravo takve prilike ogledaju se i u dokumentima koje je Sabit pisao i potpisivao .
Evo i sadrtaja tih do kumenata.
Ve iz navedenog nedatiranog njegovog arza vidi se nenormalno stanje u drutvu . nad 'kojim se Sabit i kao kadija i kao nosilac knjievnih vizija sigurno snebivao, U
ned avnoj provali kaura. veli se u predstavci , izgorjela je i damija II l'aadi h adt.iNesuhovoj mahali Ina periferiji grada . na B ardakijama), a oi t o i sama mahala. pa sc
stanovniUvo ., nalazilo. kako je ko znao. mogao i umio, Imam te damije i, ujedno.
dema tski muh tar hadU Ahmed Pokro (Pokro- zade)poslije katastrofalnog potara nalao
je utojl te u Mokrom kraj Sarajeva , Primio je imamsktl dunos t dlemala Mok ro i. oito,
zbog tdkih prilika u Sa rajevu nije se vraao na pogo rjela ognjilte. ako je i bio i Clan i
mu lu ar mahale. U m e uv re menu se stanovniltvo mahale kako- tako snalio i d o dvije i
pol godine poslije katastrofe uspjelo nanovo izgraditi. m eu ostalim. po palje ni ma halsk i
mescl id , Tada su mahalja ni, sasvim korektno. zatraili da sc njihov stari imam vrati na
dunost. je r je o i to bila oskudica i u toj vrsti ljudi. Pokro je po nudu i poziv odbio. pa
su predstavnici mal\3Je od nosno damijskog dema tadolli na mehemu Sabitu Alauddinu .
izloili mu sve to i tako i jo op tu.ili Pokru. da je I Hlae nepoUen i poroan (fasik ve
fad ir) ovj e k , i da je demat nekoliko puta teglio ltetu zbog njega , U takvoj prilici Ij u
di nisu ir.lali drugog rjeenja. nego zatraili da sc mijenja berat. odnosno da se h3d2i
Ahmed Pokro smijeni , je r je jol uvijek bio formalno imam beratlija tc damije. a na
njegovo mjesto da sc postavi drugi njihov mahaljanin Salill - Itallfo. sili Mllstaj1l1. za ko
jegjoi istakoe , da zadovoljava njihove elje i potrebe,

Kadija Sabi t regis trirao je ita v taj sl u aj, prihva tio zah tjev mahaljana i dao
svoj arz Po rti da se stvar rijdi kako je predlol.eno . Drni!lijin zbornik. 24 a.

U drugom dokumentu . a to je an pisan poe tk om reb . II 111 2 15- 24 .1X

1700, Sabit kao sarajevski kadija in te rvenira za defterdara Bosanskog vilajeta Meltmc
efendiju ovako: defterdar je. s aopuje sc najprije . u zajednici sa ca rskim komesarom
(veki!) I.a gran i n a pit anja Ibraltim- c!clldijom u es t vovao ispred tu rsk ih vlasti i drave
u preuzimanju gradova ( t v rava) i palank i II Bosanskom vilaje tu koje su Nijemci vratili
caru . a taj rad trajao je od sred ine zilkade IIII J O. IV - 9. V 1700 . do sred ine reb .
111 2 = 26 . VIII - 4 . IX 1700. 0 0 zavric tka poslova utvrdiva nja d ravne granice defte rd ar
je. prema spisku koji je nazoa n i mu hurlejisan . imao trolkova l to za sebe. l to la svoju
pratnju u iznosu od 945 esedi groa . Te trokove podmirio je iz svoj ih li nih sredstava
nije dobio od svoje redovne slube nijedne ak e. j ednoga zrna , paje na taj na i n potpu
no obmanut , prevaren (ku lli magdur olmagile). Kadija Sabi t Alauddin , izrazivi i pOlvrdiv~i navedeno , daje prijedlog Porti , da se nadoknade tro$kovi teftetdaru , Str. 22 a.

Dana 8. ziUtide 111 2 = 16. maja 1701. Sabi t je rjeiavao pitanje formiranja
vojnog garnizona u rangu oga/u faJ u Grada c u kao preven t ive za sigurnos t putnika i
ob ran u onih strana od even tualnog novog napada naprijatelja. Pred Sab itolll ,sigurno kao
II

bos. mullom, dao je izjavu Bajramaga, sin Ibrahimov, da se prima poloaja age novog
odjela (farisan-i dedid) u gradu (ka]'a) Gradacu i obaveze da izgrad i arda
kove te iskopa rovove (hendeke) du Save od skele Skove do uta Tolisc . Sabit je , registrirajui tu izjavu, dao i svoj potpis na vrh u teksta: Sabit Alauddin . kadija u Sarajevu.
konjikog

Spk s/dM II CH biblioteci br. I JI. 194- 95.

16. ramazana 111 3 = 14.11 1702. Sabit je pisao i poslao Porti arL u vezi neuobi
poslovanja mutevelije Skender- paina vakufa u Sarajevu. oito kao posljedice
prilika koje je donio rat i provala princa Eugena Savojskog 1697 : Ahmed , sin Salihov ,
poznat i pod imenom RedtebboIa- oglu damadi. u svojstvu mutevelIije navedenog vakufa . s plaom od 5 ak i dnevno, podig:i.O je zakupninu poslovnih objekata ovoga vakuf!
preko iznosa zapisanih u carskim defterima . Pored toga all vakufsku imovinu koristi i
za svoje osobne potrebe i na laj llain vakuf potkrada upropa! lava Tako su na sudu pred
Sabitom Alauddinorn iznijeli pouzdani ljudi pa i sami zakupnici vakufskih objekata i do
dali , da je 'lluteveIlija upravo !lezasit u navedenoj raboti. Zatraili su , da sc on skine s
poloaja i na taj nain zauStavi ~te l a narodu , a da se na to mjesto po opoj saglasnosti
graa na postavi kao novi mutevelija Ali- italiJa. sin Ahmedov. Sabit Alaudd in je uvaio
taj iskaz i prijedlog. iznio ga doslovno POrli i predloio da se Ahmed sa dunosti skine,
a novi berat da se dadne Ali- halifi. Dmiflijin Zbornik, 2J b.
ajenog

U petom. posljednjem pristupanom dokumentu . Sabitovu iJumIl i anll od

19. ramazana 1113 = -17 . 111 702 . vide se teke druU\'ene prilike i kriminalitet. koji je u
svoju mreu uvukao i ljude od vlasti. Do~lo i muko i ensko s mah.zarom Sa.bitu na sud
i zatrailo ferman da se izvri potjera i uhvate dvojica tekih varalica : bivSi banjaluki
kadija MIIS/afa Sagradti, jer je od naroda izmfdio 1551 i pol esedigr<. uzeo od toga
jednu treinu i nestao. te Redteb- oglu Ibrahim. koji je Sagrad:tiu bio na pomoi i koji
je takoder utekao. Ibrahima su bili uhvatili i utamniili , a on onda zatraio raspravu uz
suoenje s tuiocima, i to mu bi priredeno bujruldijom bosanskog valije Halil- pae , ali
je on lU priliku iskoristio i ponovo utekao. Kadija Sabit AJauddin , izvje!tavajui tako
Portu , prihvata zahtjeve naroda. potv ruje ih j. daje prijedlog da se postupi kako je
predloio opljakani svijet. Str. 22b- 2Ja.

Pe t navedenih slubenih dokumenata jesu tekstovi koje je Sabit Alauddin kao

kadija i. inae. vrstan pjesnik na turskom i sastavio i potpisao . I predstavljaju prozne ra o
dove Sabitove . I majUi na umu da je ovaj ovjek bio II itavom svom knjievnom radu
pjesnik da je ostavio jedan jedini rad koji je napisao samo djelimino i u prozi , onda ovi ,
sarajevski S!lbilovi prozni sastavi dobivaju vrijednost kao jedini do sada poznati njegovi
sastavi te. prozne vrste. S obzirom na to, a i na Sabitovu knjievnu reputaciju koju je on
stekao. postoji razumljiva radoznalost knjievnog analitiara i kritiara. kako se Sabit
pona!! kad nije pisao stihove, odnosno koliki je njegov jezini. stilski i sadrtajni domet
u prozi. Naalost , ovi tekstovi ne ine gradu za osvjetljavanje te strane Sabitova rada. To
je tako stoga , IO je osmanlijska diplomatika i administracija svuda , pa tako i u Bosni ,
imala tano odredene stilske !ablone (formulare), koji su bili dosta razraeni , uvedeni i
uhodani. Tako odreenu fonnu s vrlo malim varijacijama imale su i predstavke d~avnim
12

vlastima , koje jc pisao kadija, i takve su ove, Sabitovc . Sabit nije mogao izai iz okvira
svoga vreme na , i on se , stoga, drao ustaljenih formi i u njillovu okviru sao pavao predmct koji je bio aktualan. Dakako. unutar te forme postojao je dio slobodnog prostora za
izraavanje o konk retnim injenicama , ali sama priroda dogaaja i svrha sudske interve n
cije bil~ su takvi, da su se tu redali goli faktografski podaci , i to u !to kraem obliku , i
ni ha vie.
Uza sve tO navedenih pet dokumenata imaju vrijednosI i znaaj spomenika
Sabilova rad a uope i predstavljaju nove priloge za kompletiranje njegova opusa.

4. SABITQV INTELEKTUALNI KRUG U SARAJEVU

Vrijeme Sabitova boravka i rada u Sarajevu nije bilo ni izdaleka sree n o. ali je.
s d ruge strane, u tome gradu bilo, kao i ranije i kasnije, odredeno druUvo vie neob raz.
be, u koje m je Sabi t kao pjes n ika dua Sigurno nalazio naknad u za ono . to nije imao u
drugome vidu u ovome mj estu . Ovdje , u Sarajevu je (Jois ta u njegovo doba ivjelo i aktiv
no djelovalo viSe intelektualaca , medu kojim je bilo , zna se pOllzdano , i knjievnika. l
ne samo da l1ije mogu e da Sabit nije odravao s tim krugom veze , nego, naprotiv , ima
indicija da je ovaj kadija - pjesnik kao intelektualno superiornija linos t na taj isti krug
vr~io i izvr~io izravan u tjecaj, i to baS u samom knjievnom stvaralaJtvu . Evo samo neko
liko li n osti toga kruga , koje sam mogao utvrd iti po raznim vrelima, u prvome redu po
ispravama i zapisima u Drnilijinu Zborniku:

- Hodi; Husejn Muza/erija, muderis Husrevbegove medrese , inae rodonael

nik kasnijih Muzaferija i dananjih Sabrihafizovia u Sarajevu . God . 1683. st3J1ovao je u
Sejh Ferah mahali i tamo postao mUlevelija jednog vakufa za esmu u lOj mahali.
Sak-.s;tjfil II GHB 13 1, 145- 146. Javlja se i me u prvim gradanima Sarajeva u ok tobru
1697. kao supo tpisnik zn altjnog mahzara u kojem prvi gra ani i funkc io neri Sarajeva i
Bosne obavjeUavaju Por t ~a su, kad je kaurin provalio dolinom Bosne prema Sarajevu.
a ve bio umro bosanski valija M e hmed - pa~a, ostali bez glave te na svoju ruku izvadili
vezira Mustafa- paSu Daltabana iz t vrave u Po it e lj u. gdje je bio za t oen , i odredili ga
da preuzme z apovjedni~ t vo u ob ran i zemlje, pa mole cara za aman i sebi i Daltaban - pai
i pred lau da se taj p a~a postavi bosanskim valijom. Dmiflijill Zbomik. srr. 58 b. Had i
Husejn Muzafe rija javlja se i poslije neko liko puta. takoe r kao supo tpisnik memorij ala
Porli, u D rni ~ l ij inu Zborn iku. Roe n u Sa rajevu 1664, umro u is tome mjestu 1 7~ 1.
Biljeio je dogaaje svoga doba (pa i one prije Sabita) u zaseb noj medtmui koju navodi
M. E. Kadi u Kronici svojoj n3 vie mjesta, npr. IV . 29- 3 112. 58/2.59/2 i 244-45,
a vidi i V. 86/2 i 92/2. Isp. i Spome"ica Gazi Husrel'begOl'e 400- godif"jice. Sarajel'o
1932. 14 9. i M. Handli. Sarajel'o u ilirskoj pjesmi. GlaSI/ik I VZ. 1943.246- 247.
U jednoj svojoj imzi ( po tpisu). registriranoj u Drm'fJijil1l1 Zbomtkll. fo tost rana

123, Husejn Muzaferija je inkorporirao jedan dvostih na perzijskom , a po tome se vidi

da je bio i pjesnik .
- Abdlllkerim Miri (Miri -zade), imam Careve damije i jedan od najobrazova
nijih ljudi (oznaava se reiS- ili- ulema) u grad u. Um ro 18. d um . II 111 2=30 . XI1 700.
i pokopan kraj Careve d amije u Sarajevu. Mllvekit. sub a. I I 12. Po uruci mederris.' U

se ptembru 1697 . l neposredno poslije smrti bos. valije Mehmed - pae Kore, kad je

13

Bosna ostala "bez glave" ) prvaci sar. arije izabraH su ga za l ana odbora koji e uprav.
ljali gradom . Sak - sidtif II (iJJ biblioteci br. 131 , 101 - 102.
Muderris Abdulkenm nosio je ' prezime Miri- zode po ocu li usejnbegu Alajbego
v i ~ u koji je takoder bio llluderris i knjitevnik, umro u Sarajevu , a imao pjesniko ime
Miri.
- Sej" Ahmed Cerimovi (Kerim - zade), sin navedenog muderrisa Abdulkerima (Kerim. Cerim) , veoma ugledan graanin Sarajeva, e lnik neke tekije , i, inae , imam
Careve Mumije (nasljedna slu2ba po ocu!):bslovljava sc "stoerom Sejhova ". U katastrofi grada u oktobru 1697. Izgubio je sve io je imao imetka, a ve bio zaao i u godine.
Dana 13. januara 17 12: tadanji bosanski valija Ali- paSa predloio je Porti , da se ~jh
Almledu dodijeli ivak iz prihoda sa zemlje u selu Docu kraj Sarajeva , koja se vodi kao
has ..bosanskog beglerbega , isti u i pri lome da je ulema i. inae , upao u gnjile godine
(piru ihtiyar) . . DrniSlijill Zbornik. 336.
- Mehmed KlIrellija (Kurevi- zade) , sin hadi Ahmedov, astronom i muderris,
prije bio-asistent (mulazim) glavnog carskog astronoma (reis- ul muneccimin) Ahmed erendije (u Istanbulu) , kad je ovaj po drugi put zauzeo laj poloaj god . 1087 =1676, a
predavao je pune 24 godine na Musabegovoj medresi u istanbulu sa primanjima od 40ak
i dnevno , $to je Samo po sebi bilo (i u ono vrijeme isticalo se kao) dokaz visokog prore.
sorskog ranga . Vratio se u Sarajevo najkasnije 1692, kad je kao muderris potpisao jedan
mahzar Porti. Sak - sidlil u GH8 130. I lob ":' /Ja. Godine 1703., upravo sred inom Sevala 1114 :: 28 . II 1703 , ivei u Sarajevu , predloio ga je sarajevski kadija Abdullah za pro
resora u rangu harid! na MaIkoevoj medresi u Sarajevu na upranjeno mjesto mev/a,w HlIsej" - e/e,,dije. koji je imao isti protesorski rang i umro "prije nekoliko godina" (to
je knjievnik Min'. otac pomenutog muderrisa Abdulkerima Miri- zade) . Kad ija
hvali
Mehmeda kao o\jeka koji se sav okitio (zeyver) naukom i pros\jetom . Drniflijin Zbor"ik, 24 Q. Njegovi potomci. nosei isto prezime Kurevi i Kurelli-zode. sretaju se u Sara
jevu kroz cio 18. i 19. vijek . Sidtili u CH biblioteci br. XV. 12 i 38. XVI, 57, 75 i 80.
XVIII, 16 7. XIX. 13 i LI, 32. 41 , Stara kua Kurevijaje pod Alirakovcem , upravo naspram Hadtijskoj dtamiji. Tako mi je to priopio l-lamdo Aganagi , dana~nji vlasnik te
kue. Bez sumnje ovdje se radio ku i i samoga Mehmeda Kurevije : u jednom zapiSU od
januara 1694 . muderris had i Mehmed ef. Kurevi-zade dao je izjavu, da mu je tadanji
bos. valija Mehmed - pa~a (Kora) izmirio dug (iz Yfemena Topal Husejn - pae) i podatak da stanuje. u Vekil- hart mahali (a to je mahala Hadtijske damije, uz koju je i na\'edena kua) . Sak- sidt ilu GH8, 130, 34b- 35a.
- Sej/t sejjid Abdul/etta", Sejh Mevlevijske (Gazi Isabegove) tekije na Bendbai
i mutevelija Gazi Isabegova vakura u Sarajevu, kad je izumrla loza Gazi Isubegovih ne sa
mo sinova , nego i osloboenih robova, kojim je on jo1 1462. povjerio tu dun?st. Predloen za mutevelliju po. bbana 1107 =6 - 15. III 1969. Dmiflijill Zbornik, 180. Veoma
ugledna osoba u gradu , sreta se prije I poSlije Sabitova boravka ovdje kao po tpisnik v i~
peticija Porti. Sudei po tituli sejjid. koju su dobivali navodni Muhamedovi rodbinski
sljednici , nije bio domai ovjek . I nae je slovio i k;lo pjesnik . U okviru svoga potpisa.
koji nije predstavljao golo ime (jmza), ugradio je dvostih u kojem vrve perzijske rijei i
koji je jezino vezao za ime Fettah kao svoje skrae n o ime . Dn/illiji" Zbornik, 300 i "a
vile dmgilr strano. Godine 1703. (i prije) drao je predavanja ~ders) u danliji u Kebkebirmahali , to sc vidi iz popisa stradalih damija 1697 u CH biblioteci (dokume nat ~ rao
14

mu, na zidu). Umro je na preac (smrt ga zatekla na Ilidi. kod Ruslem - pa!ina mosta
na Zcljell1ici) na putu u Travnik , a pokopan u nekada velikom mcvlevijskom groblju na
Bendbasi kojeg danas gotovo i nema. Kadieev Zbornik, V. 181. ISp. i M. Mujezinol>i.

Na$e starine. /1/ / 1956. 248.

- Ibrahim. si" R edtepagin, muderris . io~ poetkom !evala 1106 ::: \5- 24. V
1695. sarajevski kadija Mustafa Esiri dao je prijedlog Porti. da se Ibrahim postavi za muderrisa na UZUII Irodl; Mllstofinoj medres; II Sarajevu II rangu harid t profesora na mjesto
koje je bilo prazno. Prijedlogje i prihvaen i imenovanje izvr~no II . zilhidte 1107 12.
VII 1696. OmiJlijin Zbomik. 43b.

_ I brahim. hoda II mektebu II mahali Kebkebir. inae toliko obrazovan ovjek ,

da Je napisao komentar djela al - Day' iot arapske sintakse i da sc ak i imenovao po tome
KomelItator Davo (Sarih - al- Dav) . Naveden 1703 . u spisku mekteba stradalih u pota
ru 1697. Kadiev Zbomik. V. 90. ' gdje je i original dokum ~n ta (nalijepljen) . Isp. i M.
Hand i,

EI- Hida;e. VII I 943. 120 i J2 J (br. 14).

Abdullah Dmi!Jija. Muderris, ordijski i graanski kadija , Sabitov kolcga sa

studija u Istanbulu . ZavrSio nauke visokog stu pnja na Fatihovu musilei sahnu u Istan
bulu . Predavao na med resi Imamj sullalli u Istanb ulu pa se vratio u Sarajevo rodi
teljima i porodici, koji Su preivjeli katastrofu u oktobru 1697 . godine , allosta
li bez igdje ita . pa i bez krova nad glavom . Odmah po zaklju e nju mira u Kar
lovcima 26. januara 1699 . Drnilija je u svojstvu ordijskog kadije i kao elan tur
ske delegacije ucstvovao na utvrivanju dravnih meda s Allstrijonr i Venecijom , a
potom i.zvrSio i popiS (izradio katastar) zemljinih posjeda du turskomletake granice .
Po obavljenom tome poslu 22 . novembra 1700. postavljen je za profesora ranga Haridt
na Malk oevoj medresi u Sarajevu i os tao u toj slubi p.reko 18 godina . Drao je preda
vanja i za odrasle (ders) u Skender- pMinoj damiji.
Izradio je i ostavio vaan
zbornik dokumenata (najvie memorijala Porti iz 1672 - 17 19. godine, koje je dobrim
dijelom i sam pisao) i velik broj linih zapisa historike sadrtine . Po tome Drnilija slovi kao z n aajan domai his torik . a njegov zbornik memorijala predstavlja dragocjen iz
vo r za najtamniji dio historije Bosne i Hercegovine. Ima ind icija daje DrniMija poeo pisati taj Zbornik upravo u vrijeme Sabitova rada u Sarajevu , a unosio je tekstove dokumenata i svoje biljdke sve do 17 19. godine, kada se Zbornik prestao popunjavati. a njegovu au toru izgubio se svaki uag. Original Dmilijina rukopisa. kojeg oznaavam
imenom Zbornik bosallSkil! memorijala. a koji je do sad pogreno sma tran sarajevskim sidilom. nalazi sc u biblioteci Tursko~ historijskog drutva u Ankari.

- Sejh Osma" Suglija. derv i ~ kadirija.ejh GaziJerske tekije , hatib Ali - p~ine
damije i pred ava za od rasle (ders.r amm) u toj istoj dtamiji. Veoma ugledna linost u
gradu i i tavoj Bosni na prijelazu iz 17. u 18. vijek. OviMtenje (icazel) za obavljanje
~hovske d unosti dob io je od Serif-efend ije. ejha Tophane u Istanb ulu. Davio se i
knjievnim radom . Autor je jedne medmue koju je naveo i koristio 1709. godine
Abdullah Omilija . DmiIliji" Zbornik , 50 Q. Za tu medmu\I zna sc i pO drugim podaci.
ma kao i to, da je u njoj Suglija vod io ljetopisne biljeke svoga vremena. B ie da je iz te
medmue ijedan op~iran maluar Porti od po. muharema 1124 trea dekada februara
17 12. koji je ispred Saraj ljja potpisao i poslao !ino Suglija iznose i cio niz faktografskih i zanimljivih podataka o trikim prilikama Bosne i Hercegovine i traei da sc u
Sarajevu gradi novi grad (t vrava). DmiJliji" Zbornik. 52b - 540. Suglija je bio. poput

15

njegova savremenika Sabita , i pjesnik , to pokazuje jedan njegov dvostih koji se od~osi
upravo na Sarajevo, a kojeg sam naao zab iljeena u Dmj!lijillu Zbom ikll. 500. Umro je
IS. nlliharema 1127 = 21. januara 17 1S. Isti izvor.[otolisl 1 35.~r Njegovi po to mci pod
istim prezimenom ivjeli Su ba II AIi - p ~ inoj mahali u dvije ku e jo u drugoj polovini .
prolog vijeka , Uo se vidi iz popisa stanovnu tva Sarajeva 1867 - 68. godine (rukopis II
Muzeju grada Sarajeva). O njegovu potomstvu u tOJ mahali podaci su u sidIiJII II GHB
53, str. 58. i 97 , SIr. 152.
- Mehmed 5ehrija (Sehri), kadija. esto se nalazio u Sarajevu. pa tako i u
Sabitovo doba , aJi uvijek kao b i ~i kadija i u drugoj slubi. 1 in ae je on sluio u Bosni
u vie mjesta ba kao kadija . Sjede i u Sarajevu bio je 22. X J 697. potpisnik peticije
Porti za pomilovanje u Po itelju utamnienog vezira Da1taban- pae i za njegovu pos ta.
vu na poloaj bosanskog va1ije , a u jednom drugom mahzaru od 23 j111 70 1, pisanom
t akoe r u Sarajevu , navodi se u potpisu kao bivi uiki kadija. TFrni!lIj'irt Zbom ik 4 70 i
58b. Sluio je jo II istoj funkciji 1102 = 1690 / 9 1. II Fo i (Arhiv GH bibI. br. 2625),
zatim u Banjoj Luci. II Akermanu i dr. God ine 1703 , sjede i u Sarajevu izvan redovne
svoje slube , drao je predavanja za odrasle (deni amm) u damiji tl Mahali Mula Arab
dedid , to se vidi iz Popisa stradalih sarajevskih dIam ;ja 1697. u GH biblioteci.
U isto vrije me , god. 1703 . navodi se u iStome popisu , zanimljivo je , jo jed an
Se/vija, Ahmed- efendija kao predava u Duradikovoj damiji u Sarajevu. I on je bio
kadija i ivio ovdje van redovne kad ijske slube najkasnije od septembra I ~ J7. kad se
javlja kao razrijereni kadija Alasonije. Sak - sidi;! II GHB, J31 , 102- 03.

Savremeni turski uCenjak Omer Faruk Akun u ve navedenom svome radu o

Sabitu spominje jednog Sehriju kao Sabitova uenika i pjesnika koji je slijed io pu t
Sabitove poezije, a dmgi Sabitov biograf, Ceh J. Rypkn u t akoe r navedenom svom os
novnom radu o Sabitu (str . 97 i 83) iznio je toga Sehriju i poimenino (pod imenom
Mchmed) kao pjesnika kojemje Sabit sluio kao uzor, ali kao knjievnika, -koji se sa
Sab itom upoznao u Tekirdagu, kad je ovaj tu slutio kao muftija i f!1uderris'( 1692 1700). I>roizlazi. da je i kadija Mehmed Sehrija, koji je bio u Sarajevu u isto vrijem~. kad
i Sabit , bio pjesni k i stari znanac Sabita , s kojim se ponovo sreo u Sarajevu . Navedeni.
nalaz , da je Mehmed Sehrija jo 1690 / 9 1. bio k~dija sa slubom II F oi pokazuje i to , da
ne stoji Akunovo miljenje da je ovaj ehrija bio Sabitov u e n ik (talabe) II medresi. II
Tekirdagu , odnosno da moe stajati Ry ipkin stav, da sc Sehrijallpoz1Ioo sa Sabitom II
Tekirdagu .
- Refid Bof lljak (Reid 8 osnavi), Sarajlija , po struci po svoj pril ici

mud~rri s

ili
kad ija, inae pjesnik . Ostavio je kompletan divan , u kojem ima i jed na pjesma o Saraje.
vu i jed na druga II kojoj opijeva upravo Sabita Uiianina i hvali ga na sva usta . Postoji
stav da je puno ime ovoga pjesnjka Muhamed Rllldi odnosno Mehmed Re/id. Isp. Kadi
rei' Zbom ik IV. 270- 275 / 2, V. 2- 4, 52, 65, v. i 66 i 80. M. Ha1ldti, Sarajevo, II tur
skoj J.: mni, Glasnik IVZ 1943.242-43, i S. Sikiri, Divan M ehmed Refida, Priloziza
or;jelllalnll filologljll etc VI -VII/ J956-57, j5-75. Tvrdnja, me~utim , nije ni i m do
kazana. Samo donekle je podupire i nje nica , !ito je Reid znap i cijenio Sabita , it II vezi
s lim , to postoji jedan drugi rukopis Sab itova divana, gdje je u samome djelu navedeno
da ga je prepisao nekakav.M ehmed Rctid .sod. 11 57 = 1144. S. Bajagi. Bofnjaci i Herce
16

govci u isl. knjiievllosti, CZM 1912,379. Veliku sumnj u u iden titet toga Mcluned Re ~ i
da iz 1744. sa onim iz Sabitova doba ( 1700- 1702) predstavlja injenica ~ to je tu po
srijedi prili no ve lik. gotovo neprihvatljiv vremenski i radni razmak. S druge strane, postoji opravdanje da se pjesnik Reid identificira sa Ismail Retid- e/eno.ijom, koji je, prema sauvanom Popisu sarajevskih dtamija stradalih 1697. god. 1703.kao muderris dr1.ao
predavanja odraslim u Jahja - pa ~inoj damiji le , po jednom drugom savremenom zapisu,
iste le godine sa Musta/a-e/elldijom ~l ataradijom (i ovaj je bio mudcrris!) odnio u
Edrenu predstavku naroda za pomo za obnovu damija i za plate slubenika i pobo iz
Saraj eva tano 2 . reb . I 1115 = 16. juJa 1703. Sak-sidiil u CH biblio teci br. 131, 146.
Kadiev Zbornik, V, 66 i 80 . U svakom sluaju potrebna su daljnja ispitivanja za punu
identifikaciju linosti pjesnika Reida , a za nas je ovdje dovoljna i sama utvr ena pojava
iedno2 pjesnika u Sarajevu, koji je ostavio ak divan , a bio u krugu s kojim je Sabit mogao od rava ti veze
Pored tih linos ti , u Sabitovo doba ivje li su u Sa rajevu i 1703. godine navode
se ovdje (u navedenom popisu stradalih sarajevski h damija 1697) i sl ij edei ob razovani
ljudi ka6 osobe koje su drale predavanja za odrasle (ders-i amm j u pojedinim damijama i na drugim mjestima: Asim JIISU/ u Havade Durakovoj damiji. Hasan Logavija u
mesdidu H asei , Musta/a Rll2i II Buzadijinoj dtamiji , Sejhu /- kurra hafiz Husej" u
Carevoj damiji , Mehmed Pljel/liak (Taslidevi) II Gazi Husrevbegovu hanikahu , Mehmed
Broani1l (Brodi) II damiji Hode Kemala, Hasan Kamili u Sara Alijinoj damiji,
Suleiman Oiovtanin u mesdidu Peltlivana Hasana . Mehmed Uzu"iia u mesd idu
Sagraki , Mehmed TaJ6c u damiji Kalin hadi Ali . Ibrahim Ibrikti (Ibriki) u mesdi. du H alaa Davuda , Alija NakaJ u Bagd adijinu m.esdidll , Kara AIi)'a II Had i- Osmanovoj
buk'i (specijaliziranoj medresi) itd.

U isto, Sabitovo, vrijeme ovdje je ivio i niz ejhova kao elnika dervikih
tekija. Osim ej hova o.smana Suglije , Ahmeda Ce rimovia i Abdulfettaha, o kojima je
bilo rijei, ovamo spadaju i 1703 . dral i su vazove tei" Abdu/kadir u Carevoj damiji
teih hadii Hasall u Buzadijinoj ,l.fei" Ha.bib u ej h- Fer rahovoj, Jejl! Ismail u Ferhad begovoj , cjh Mehmed Bistrigl),a t akoer II Carevoj i fe;" Hasan u Mclunedbegovoj , pa
.fejl! Hasib i teil! l arahim, koji goo. 1703 . nisu bili angairani u slubi propovjednika . Taj
posljednj i, .fejh Ibrahim, kadi rija , bio je cj h Hadi Sinanove tekije , koja jc II katastrofi
Sarajeva 24 . oktob ra 1697. gotovo u po tpunosti stradala (ostali su joj samo vanjSki, kamen i zid ovi) i ivo se borio da se tekija obnovi i otvori biju i lino dva arzuhala Porti,
uzilkadetu 1116 ma rt 1705 . i S. reb . II 11 20 = 24.V I ) 708. Dmi.fliiill Zbon/ik, 26a i
51 a- 5Ib. Po tim arzu halima , koji obiluju sufijskim rjC~nikom , koje je, bez dvojbe , pisao sam cj h Ibrahi m, njihov autor pokazuje .se kao vrstan stilist i veoma ob razovan o
vjek. tovie , svoje arzuhale je pisao na nain koji gotovo prelazi ustaljenu rormu akata
oYt , vrste i pokazao da je imao prefinjen osjeaj za lijepo i za estetiku u arhitek turi , ho
up rr.-o iznenaduje obzirom na vrijeme II kojem se ta pojavajavJja: sklop objekata nave
dene tekije valorizira ' doslovno izrazom velianstveni spomenici (asar-i ce lilele ri) . Tako
je ovaj kadirijski ejh i elJlik Hadi Sinanov~ tekije sigu rno prvi ovjek II Bosni koji
je van redno osjeao i pisanim putem izrazio misao o arhitektonskim objektima kao spomenicima kulture i historije.

2 - Anali

17

S. KNlIZEVNI ODNOSI

Ne moe biti sumnje da je kadija, muli a i velik..i pjesnik Sabit Utianin odra.
vao naune, diskusione pa i knjievne veze s navedenim krugom obrazovanih ljudi svoga
vremena U Sarajevu, barem s onim koji su se i sami bavili knjigom i pisanjem , a pokazao
sam da je i takvih ljud i bilo u 10 vrijeme u Sarajevu. Na 10 navodi ne samo Sabitova po.
pu larnost u Sarajevu kao Uianina, jer je Sarajevo i prije toga odravalo s Uticem pris.
ne ; prijateljske veze, i kao pjesnika. nego naprosto sama pojava da je i ovdje i prije i po.
slije Sabit3 postoj31a neka vrsta knjievnih salona po priv3tnim kuama, pa ak i po ka
fanama, gdje se tumailo pjesnHtvo. naroito perzijsko, ili se izlagala temalika iz pred.
meta fUologije, had isa , tersim. II na..roCito istorije islama (teva rih) pa diskusije i slobod ni
razgovori o istoj i sli noj lematici (sohbet). Sjetimo se u tome pogledu samo stihova sla
rijeg mostarskog pjesnika Medtazije u opisu ba! Sarajeva: 'Kaf"Jle su visoka poloaja,
razga lj ujue i razveseljavajue , nauka , diskusija i nevezani razgovor, sve tamo postoji".
Isp.
Mufi /I Gl. IVZ XIII /l962. 368. Ne treba misliti da su i pred(lvanja za od rasle,
koja su ve rtavedeni muderrisi dral i po damijama i buk'ama , bila samo ona popularna,
za iroke slojeve, i tu su se lumaile pojedine disci pline.

o.

Sabit, kad je doao u Sarajevo, bio je ve pOIpuno i zgraen i afirm iran pjesnik,
i s pravom se moe poslaviti pitanje od interesa za kulturnu historiju. je li on.ovdje inte
lektualno i knjievno primao , ili davao. Za tu prvu Stranu nema podataka, ali se sa zado
voljstvom moe rei da je bilo aktivnosti te druge mic. Osim loginog rezoniranja. da je
Sabit i lao i svoje i tue pjesme u navedenim knjievnim klubovima i kruocima, koji su
ovdje postojali i u tu svrhu , o emu posredno govori i injenica da je savremeni kali
graf i defterdar- katib Mehmed - efendija smairao zna ajnim da i pisanim , kaligrafskim
putem ovjekovje i datum Sabitova dolaska u Sarajevo. ba!. u tome pogledu imamo i je
dan najneposredniji primjer,knjlevnu pojavu ve navedenog pjesnika Re!ida. U njegovu,
Rdidovu divanu (rukopIS u CH biblia leci , br. 1- 3384) ima i jedna pjesma od 70 stihova
koja je kao p'anegirik posveena upravo Sabitu i u kojoj on Sabi ta i kao uenog ovjeka
i kao pjesnika upravo veli a To jo~ ne znai da je Sabit u primjeru Rdida knjievno
davao , ali je upravo krunski dokaz da se Re~ id nalazio uSabitovu dru$lvu. i da je tana
ovdje izloena misao da se Sabit sastajao s ob razovanim Sarajlijama i s njima vod io dis
kusiju . pa i onu knjitevne naravi. Medut im. upravo u Relidovoj poeziji imamo izravan
primjer i one druge vrSle, da je, naime, Sabit ovd1e. tl Sarajevu. vr!io i knjievn i utjecaj .
To je Rdidova hagiografsk:l porma Mlradi/ija, kojaje na e lu njegova divana i koja po
samoj temalici ukazuje na povode nje za Sabllom. odnosno njegovom poemom iste te
matike i istoga naslova. I ne samo to . Utjecaj Sabitove Mirad:tijje ogleda se u Rdidovoj
pocrni doslovno u kompoz.iciji i formi stiha. ak i u pojedinim aijelovima. koji su u oba
spjeva vrlo ~ini.lmaj ()$ pjesama u Rdidovu divanu gdje se opata o il Sabitov utjecaj .
Pri ovome ne treba nipo!to Rd idovo stvaralatvo svoditi na kompiJat o rstvo , j~r se moe
flilditi i o namjernom i uhodanoIll putu da pravi "naziru" (p.i!slIla po ugledu neke druge.
knjievna par~cla toj drugoj), ali se ne moe pore i Rdidovo povoenje_za Sabitom i u
ovoj i u nekim drugim pjesmama , ak i misaono, kako je to na dosta velikom prosIoru
izloio i na sasvim prihvatljiv nain dokazao S. Sikiri u navedenom svom radu .

za kulturnu historiju Sarajeva i Bosne , a i za samo potpunije sagledavanje Sabio

ta kao knjievnog stvaraoca zanimljiVO je osvijel1iti i pitanje . koje se samo od sebe name
18

e .

je li Sabi! radio odnosno pjevao i II samom Sarajevu. U tom pogledu postoje dvije
indicije. jed na slaba i druga sasvim oi l a , potvrd na.

H. Kreev ij akov i, piSuti O Husej nu Muzaferiji Icao dugogodi~ njcm profesoru

Gazi Husrcvbegove med rese , iznio je zanimlj ivu vijest da posIoji jedna pjesma (na tu r
skom) II kojoj se hvale Muzaferija i njegovi sinovI, a koju da je spjevao upravo Sabi t
U1ia ni n kad je bio sarajeVSki kad ija .Spomenica CH 400-godil " jicc. Sarajevo /932. 149.
l tekst i prijevod te pjesme kasnije je objavio M. H andi II radu Sarajevo II/urskoj pjesmi. Glosnik I VZ 1943. 243- 47. Krdevl jakoviev navod dat je. oito . na osnovi pojave
arap. rijei sabit II predzad njem stihu. ali nije i ne moe bi ti osnovan . Taj stih odnosi se
na grad Sa rajevo i glasi : [)aim 010. sobir 010. boyle ta yevmil - kiyam -- Neko traje. lIek je
sralllo ovako do SudIIjega dalla. Pr imjenjujui pravila ugradnje pjesnikog imena u stih u
orijentalno- islamskoj poeziji. a vodei ra u n a o sm islu in tegralnog teksta sliha, a pogo
tOvO O i nje m c I . to se tu javlja i rije doim, uz koju je izraz sabit njen misaoni produe
tak, proizlazI da Je nje sabit kao arapski particip akt ivni (po kojem , i nae , posIOj i li
no imc Sabi t) ovdje , u tursko m, upotrijebljena kao obi an pridjev i nB:la v i ~. Ovakvo
Shvaanje iznio je i M. H a n d i II navedenom radu I pri tome iStakao II ovom poglcdujo~
jedan vazan pod atak , kOJI Je on I mogao dati, je r Je stud irao tekstove i te pjesme i Sabi
tove poezije. da , naune , pjeSma o Muzafe TIJama , kOJa se pnp lsuJe Sabitu, stilom zaOSta
je za Sabitovull pJesmarna . l'rollv uvjerenja da Je ovo SabJtov rad govori donekle i konsta
taclja, ~to pjesme o Sarajevu (I Muzafenj ama) nema uope u Sabitovu divanu .

Nasupro t tome Ipak POSIOJI jedan drugi saSVlm vrst oslonac da je Sabit knj i
evno stvarao dok Je biO u Sarajevu . I zn l l primjer u lome pogledu je njegova pjesma,
zapravo panegink u ast /Jalil- paSe, registman u mtegrainom tekstu u samom Sabitovu
divanu . Taj Halil - pata . o kOjem govon l J . Rypka i istIe ga kao poznanika i prijatelja
SabltO\d , ilije IlIko drug. nego bosanski val ija Cose lli Defterdar lIalil- pofa. roe n i
Slambalija , koj i Je poovao na BOSni ba u vrijeme kad je Sabi l bio kadija i mulla u Sara
Jevu . Halu- pasa je, UStanovIo sam po drug.m prvoraz.rednim izvotIma , bio bosanski va
liJa od oktobra 1698. do oklobra 1702, pune e l iri godine . a Sabi t sarajevski kad ija i
bos. mulla od avgusta 1700. do apnla 170 2. :1 U najd uem moguem vremenu do juna
1702. PrOizlazi kao sasvim sigu rno da ~ Sabitovo vrijeme slubovanja u Sarajevu u pol
punosti . I s jedne I s druge strane : uklapa tl neSlo $Ire vnjeme kad je Ha1il- paJa bio
beglerbeg BO!.aoskog ajaleta . To Je bila l sasvim od ree n a vremenska osnova da Sabit pje.
va hvalospjev paSI, III prvi III po~lj ednJ1 m Sabitov, niti drUgih pJcsllIka. Kao posredan.
al i nepobitan dokaz da Je Sabit pjesmu u slavu Halil- paSe spjevao upravo u Sarajevu jes.
te I sama tema Ilka PJcsme , kaja Je iskljU I VO programska I prigodI/a; ona je im ala
raISOIl d etre samo kad Je pjesnik biO u neposrednom kontak tu ili bar kakvoj izravnoj
uzajamnos ti s Ilavedemm paM>nt , a to je bilo Jed ino onda kad Sll obOj ica radili zajedno.
Halil- paa vod io upravu, a Sabit pra vosu e Bosne I HercegovIIle. Taj Isti Halil - pa!a,
usput da navedem, nije oS lao onakav kako ga je Sabit oli IO. ilije bio takav barem pre
ma pjcsmkovu V;tJ.cu I derviJima, kojima je i Sab it pnpadao. S l uei kasnije u Beograd u
1714-1 7 15. kao paSa Smederevskog sand zaka i muhafiz Beograda vrtio je bru talnu
ikanaciju uglednog u i kog ~jha Muhameda, a k dao zapal il i njegovu tekiju u Uicu,
koje je bilo tl sastavu Smederevskog sandaka. a htio se i tiva ~ej h a dokopati. Sejh Muha
med je izd rt.ao te nasrtaje pa je do trideset godina po HaliI- pa$inoj sm rti (umro u Beogradu 17 1S) i on spjevao dvije pjesme, u kojim spominje HaliI - pau, ali d rugaije, opi

lO

19

o.

suje paSina zla i ,s prokletstvom ga navodi. Isp.

MuJi. Trea poslanica Jejha Muhameda iz Utica, Prilozi za tmj, filologiju, VIII- IX/ I 960. 194, 200-02. Da je veliki Sabit
mogao znati ono , e mu su bili izlo2eni derviSi iz njegova Uica samo dvije godine po nje
govoj smrti, sigurno bismo danas bili bez navedenog jedinog sauvanog dokumenta o
.Sabitovu knjievnom radu u Sarajevu.

SUMMARY
POET SA BIT ALAUDDlN FROM UZICE AS CADI OF SARAJ EVO
AND BOSNIAN MULLA

On the grounds of new data the author .brightens up Some details from the
biography of the famous poet in turkish language Sabil, a native of Uice. The author
pays mention particularly 10 hjs serving in Sarajevo, where he was the cadi from the
end of J uly 1700. to June 1702, and iri the same ~ime he filled the honour of Bosnian
muHa. Sabit sojourned in Sarajevo in a very dimcul! time in the history of this town ,
after . the invasion and ravage of Prince Eugen of Savoya, and he found there the popuJation decreasing in number by the war, pestilence, hunger and other misfortunes. The
author brings out the cOf!tents of five documents, made by Sabit him-self, expressing
difficult situation . At that time several intelectuals and writers were practicing in Sara
jeva, the author ciles them by name. Sabit is cited also. During his sojou m in Sarajevo
Sabit made literary works (Sabit's panegyric to the Bosnian vali Halil-pasha is from this
period).
.

20

FE1ZUl AH HA0 218AJRI C

TE$AVVU FSKO - TARIKATSKA PO EMA ABDULLA HA BO$NJA KA

Abdull ah Bonjak dao je na zavrctku svog Komenta ra Fususulhikema od

Sejhi- Ek bcra Ibn Arcbijc saet dodatak (Tezjil) i izrekao pedutu poemu (Kasidu)1 >,
U 10111 dodatku sadrana je progresivna ideja o potrebi pisanja i prenoknja
duhovnog blaga na narodnom jeziku , podupr ta uvjerenjem da i evlije tu mae Kur'an
na narod nim jezicima, Uovic , da je vje rovjesnik Muhamed prenosio r ijei prethoonih
Boj ih poslanika na Svom (arapskom) jeziku tc da jc naredio Sejhi- Ekberu da napiI!
Fusus i iznese ga pris tup ano narodu II em u je implicirana zapov ijesl.d a se Fusus liri
na narodnom jeziku.

Stvar jc utoliko z n aajnij a ako se zna da se II vrijeme kada je Bonjak ivio

(umro 1644.) nije pisalo na naem maternjem jeziku nego su sinovi roe ni Il a tlu dan a~
nje J ugoslavije pisali jezikom na kome su stjecali obrazovanje : latinskom. grko m .
arapskom, staroslavenskom i turskom. Uo se od ralo do na~i h dan a s obzirom na dokto rske disertacije koje se j o~ uvijek pi ~ u na jeziku Katedri na koj ima sc brane , npr.
engleski. francuski . ruskj i st.
Sto se ti e Kaside ( poeme) , kako se naz iva pjesma po jednom od 16 mctrova

s rimom mi kraju st iha , B o~nj a k je spjevao u metru Hezed, s rimom Ila slovo " i" a broj i
J05 st ihova (210 distih - bej tova) i iz re ena je u pohvalu Fususa, u ob ranu 'sejhi Ekbcra , o stupnjevima d uhovnog uzdizanja koje vodi spoznaj i Boga ,
B udui da njeno razumijevanje pretpostavlj a stanovito tesavvu fsko - tarikatsko
predznanje i za osobe koje znaj u ilirski jez ik, neophod no je ukazati bar na neke karakteristike tog znanja . U B o~nja k ovu kasidu vrlo vjeSto su u tka ne vrlinske odlike , da rovane Bojim poslanicima, iskazane u jednoj rije i (mozaike mud rosti) i to tenn inima
koje je teko doslovno p revesti. S toga je u cilju boljeg razumijevanja prijevoda kaside
neophodno upozoriti na Men- aref dersi i Sej ri suluk, literarna obja~njenja:

t)Kairo, E1 - Amirc, 1873-4.

21

:t.

MEN - AR EF DER$ I

Men - are f dersi (predavanje o spoznaji) odnosi se na poznato tesavvufsko nahad is ranijih pejgambe ra, koje glasi: Men arefe nefsehu fekad arefe rabbehu. to
zn ai , - Ko je spoznao svoju duu (sebe), spoznao je i svoga Gospodara (80ga). Doivljavanje i proivljavanje tih spoznaja , te uitak koji se u tome osjea, odvijaju se kroz
proces Sedam mekama (boravita) , odnOSilO Sedam faza (A lvar). kroz koje prolazi d ua
na putu (tarik) spoznaje Boga (ma rifetu llah) i priblizavanja Bogu (tekarrub ilallah) .
Kroz spoznaju , dua se prib liava i zalj ubljeno p r imi e sve blie i bli e Bogu .
Ruh - duh. Ners - dusa. Ka1b - srce i Akl - in telekt. su subjekti u spoz
naji Boga unu tranj i lik ovjeka. on i su nae JA. I koliko spozna svoje JA toliko si
spoznao i Gospodara 130ga.
Duh i Dua nije posve iSlo . Duh je bil u ovj eku , a dua je poj ava biti pred um
nom spoznajo m. Fiz i ki nevidljive spoznaje idu preko srca i duhovnih organa Srca, a
fiziki vidljive spoznaje mogu se ostvari ti i preko osjelila. U obad va sluaja prisu tan je
i Akl (intelek t, razum. svijest).
Za Sedam mekama, od nosno faza. postoje imena. s razlikama u z n aenju. kao
IO su npr. du h i dua. ' Mekamati- seb'aje ranija tabela mekama , a Alv\j.ri seb'aje kasn ija tabela faza .
elo,

Mekamal i se b'a
I. Tevhid - uI - eral
2. Tevhid - us- sira t
3. Tevhid - uz- Zat
4 . El- Dem'u
5. Hadretul - De m'i
6. De m'-ul-Dem'j
7. Ehad ijjct- ul- Dem'i

Atvari seb 'a

Nefsi emmare ,
Nefsi [evvame.
Nefsi mulliime ,
Nefsi mUI mein ne ,
Nefsi radijje ,
Nefsi merdijje ,
Nefsi safije

Arapsko jezi n o znaenje prednjih imena prelo je u perzijski i tu rski jezik kao
areb izmi , pa se i ne prevodi , aji je u konstruk ciji reenice prilago eno pravilima perzijskog jezika (l zafet) to su primili i Turci. .U prvoj tabeli, u tri prva mekama, zajednit:ka
je r ije " Tevhid " , a u posljednja eti ri mekama, zajedni ka je rije " Dem' '' . U drogoj
tabeli r ij e "Nefs" vidimo u svih sedam mekama.
Tevhid. de m' (at) i nefs su turcizmi u srpskohrvatskom jeziku.
Nazive mekama (faza)

n eemo

prevoditi , nego ih kaza ti, na kratak

na i n,

opis-

no.

L nestajanje tvoga djelovanja u Bojem djelu ,

2, nestajanje tvojih atributa u Bojim atributima,
3. nestajanje tvog bia (linos ti) u Bojem b iu,
4 . vidjeti (n ai) postojanje Boga prije nego sebe ,
5. vi djeti pos tojanje sebe pa onda Boga,
6. vidjet j postojanje i 130ga i sebe zajedno,
7. vidje ti pos tojanje Boga iza nestanka sebe.
Prva tri mekama predstavljaj u Fena- fiJlah , a posljednja etiri z n ae Bekabillah . Prvi se temelje na 19. ajetu
96. ku r'anske sure, ija posljed nja rije glasi
" VAKTERIB" , to z na i , " I priblii se {Bogu)". Poslj ed nja et iri me kanl a temelje se

22
.I

na 8. i 9. ajelU S3. sure koji glase: "Summe dena, fe-tedella, fe kane kabe kavsejni. ev
edna", IO zna i : " A o nd a sc pribliio (4) , i spustio (S). paje bio kolik dva luka (blizu
kao dvije one trepavice (6), ili joo blie (7).
Prije laz iz mckama u mekam nije po ~kolskoj naobrazbi ili stau II tarikatu, nego po s teenoj spoznaji o Bogu , o blizini Bogu, o milosti Bojoj i Ij l!bavi , u krugovima:
c riat. tarikat , hakikat , marifet.
U e tvrtom mekamu zavrlava se period pribliavanja Bogu , to je Devriakre
bijje t. Ce tiri mckama pribliavanja zovu se i ovim imenima: K urbi feraid (Obavezno
pribliavanje), Mera tib m-~uhud (Basamaci osvjedoenja) i Dtenani- Erbe'a (Cetiri
srca),
, Ce lvrti mekam u mikatu ie kao sedda II namazu, jer kad sc izvrli sedda.
zavden je jedan reka t namaza. pa se stupa na drugI rekat. Kad se u tankatu zavrSI pribli
tavanje. onda nastupa usavravanje: Devri - ekmelijje t. ili Kurbi- Nevafi1 (Neobavezno
pribliavanje),
Za prelaz u pe li mekam treba .ejh , zbog dezbe koja neu pu e n e ljude moe i
zavesti. Kad Srce pos tane is to za prijem d uhovnih spoznaja. ono postaje kao magneti
zirano od pri v laenj a Bogu. Oezba moe biti o tvorena i zatvorena. A ik Oezbe , (ot
varena dtezba) je poeljnija , Preko dezbe se pre jjvljava kur'anski aje t: Ve ma remejte
iz remejte velakinnaUahe rema , u p uen Muhamedu A.S. povodom Hidret3 u Medinu .
Na estom mekamu postie se osposob lje nje za irSad (mudid) i zadatak slube
ej ha. Sejh je vod i i u i te lj u tarikatu, Sedmi mekam je dar od Boga odabranim robovi
ma i istinsko nasljedstvo Starjdinstva u vjeri. Samo osobe koje su u volji Muhammedu
postignu kao dar ovaj mekam. To su stvarni nasljednici pejgambera u pitanjima vjere i
vj~ rskih istina.
Menaref deni je kao more , a ovje kova rije ili pe ro su kao iglene uice, I koli
ko moe zahvat iti morske vode u~ica od igle, toliko i ovje k moe kazati ili napisati o
moru z nanja i spoznaja o Bogu. Na ovom putu , uitelj je ljubav a ~ko l a je utnja. Poljubi
u ruku uitelja ljubavi i bud i nijem. ali se trudi da naui! i da se odgoj i!. Ne dopusti da
vrijeme trom u beskorisnom.
U razradivanju teme o SpOznaj i sebe i Boga slue nam za primjere: Sunce i dan ,
duh i tijelo , usijano eljezo i pe od t eljeza , more i morski valovi, jedan i nula ( 1-0) i
sl i n o .

Znati . n a i i biti (bil mek, gormek i olmak) predstavlja putanju tarikata koju
o bjdnjava cj h .
(Iz poeme " Tuhfa" od Sejh- Selim - Sam i- efe ndije. Ruko piS na uvanj).! kod
Sejh - Hadti- Haf'iz- Fahri efcnd ije Ilyaza u a kov ici).
Uvjeti Za

~ej h a

Kod izbora

~jha

i z nak ovi !ejha

treba pazitI na ove uvjcte:

I. da poznaje vjeru.
2 . dD je spoznao Uzviknog Doga,
3. da poznaje me todiku duhovnog uzgajanja (inad) i
4 . da je ovlaten od svog ejha na inad .
Znakovi po kojima se poznaje ejh koji slijedi Pejgambe ra jesu:
-

da osje tiS zad ovoljstvo i mir kad s nj im razgovara.

23

- da mu je razgovor O spoznaji Boga i dobrim djelima (hajr) i

- da jedno govori i pred tobom i za tobom.
(Iz knjige " Istine o tesavvufu " od Sej h- Abdul- Kadir-efendije - 1sa. Haleb
(Sirija) 1964),

b. SEYR t- SUlUK
Scyr- putovanje, se fer - pohod i s uluk -pona~D.njc slova kao tcsavvufsko tari katski termini Ila putu pribliavanja Bogu i spoznaji Boga. Svaki ovaj termin ima svoju
nijansu razlike u znaenju, a onda prirodno i u tum aenju. U teoriji tesavvufa to je grupa (bab) pod imenom "Slova i rije i ".
Termin Seyci su luk je sintagma rijei Seyr iSuluk (Seyrisuluk) i slovi danas
kao najadekvatniji naziv za tasavvufsko-tarikatske pojmove pribliavanja Bogu (Tekarrub i1ellah) i spoznaja Boga (Marifemllah) .
Sejrisuluk ima e l iri stupnja ili dionice puta , i to:
I. Seyr i1al1ah - put do (spoznaje) Boga ,
2. Seyr fi1lah - put u (spoznaji) Boga ,
3. Seyr meallah - put sa (spoznajom) Boga i
4. S~yr ani1lah - put od (spoznaje) Boga.

- Seyr iloUa". Covjek kao da se budi iz sna utonulosti i nez nanja, te eli i
trai da se priblii Bogu i da spozna Boga . On po inj e u Srcu osjeati lj ubav prema Bogu
i spoznaj e da je on samo silni atom u odnosu na postojanje Apsolutnog Gospodara Stvoritelja Boga, d. S. Covjckovo postojanje se utapa i nestaje ga u Bojem postojanju. To
je individualno nestajanje u Apsolutnom postojanju.
- Seyr fillah Kroz to utapanje i nestajanje srce postaje i sto i ovjek odbacuje negativna svojstva, a kili se samo lijepim svojstvima i postaje stvarno dobar. Pod djelovanjem lijepih Bojih imena ovjek posmatra svijet i pro s uuje , ulazi u kosmos s veim s poznajan~a o Bogu i osjea se blie Bogu .

- Seyr meallah U svemu to ga ok ruuje ovje k zapaa i osjea prisutnos t

Boga i Jedinstvo Boje. U srcu osje a nit koja ga povezuje s Bogom. utapa se i nestaje u
vjenom postojanju Boga , svjesno i zadovoljno .
- Seyr anilIa". Kad je ovjek spoznao Boga i kroz tu spoznaju pribliio se Bogu, on sad i u Mnotvu vidi Jedinstvo. Postao je podoban i sposoban , usav re n je da djeluje meu ljudima kao mUl'id (vodi) i ukazuje im pravi put. Sree je toliko isto da slu i kao ogledalo Ila kojem se pokazuju refleksi i odbljesci slika iz duhovnog t ivota . To je
ujedno i manifestacija blizine Bogu.
(Osmanli Tarih Dcyimleri ve Terimle ri Sozlugu. Meluned Zeki Pakalin. istanbul 1955. Maarif Basimevi).
U sej risuluku arapske reenice : ila,'fi. mea i an, po svojoj upot reb i pred imenom
Allah , obuhvataju sve mekame (faze) iz Men- aref dersa .

24

e) PRIJEVOD POEME

Iz "' def/ti/No Bia ", ''Daholli Milostimg" pustiJe jedall dajak,

' jlfore Slavlja ", izbaci na obaill jedon dragulj munia,
D ivan li je Oceall ~iia dubina /lema dila ,
DiVilO fi je morc ''Oil je [SI;1I0 ,. bez poetka i kraja.

Iz rose morskih talasa .H'e dobi svo; dar.

Kud valovi Ocealla zopljusl/ule morsku obalu.
Ako le I'ue telja za "Jedinsll'om" iz "MIloItra ",
poslu/aj. da fi kalem stazu toga puta.
Radi predoenja. ''Skrivene Riz nice ", kad Bog o/vari kapiju,
011 prvo stvori SVIJct, a poslije lOga OI>jeka.
Od ljudskog roda odabra poslollik.e - Pejgambere,
i svakom /Iapose poklolli noroiti dar.

Dar svakog pejgambera je iz Mllhammedol'o dul/a,

ali drugaiji floziv; tih dorOI'o iziskuju" drugaije pravce.
PosijedlIji ,'cliki el/lija. Anka ptica zapada.
svjetlo tarkog SUlica, ISlilla sa I stoka.

Se;"" Ekber,

Donese u Fususu mudre izreke u!itaka, darova pejgamben'ma,

koj; iz Ahmedo ~'a (Muilammedova) izvora uzimaju vOOu ( bitak, postanak).
Pojedi"i pejgamberi predstavljaju snage iz Mllltammedol'a duhovnog lika,
slino, kao flO Olljeje IIj'elo okuplja ljudske ljelesne snage.
Ta svaka duhovIla s"aga predstavlja jednu savrleIlasl,
a le sl'e sovrlellosli po tjeu iz "Skupa jedilIica " ( D tem 'i- Ferdalli).
Sili pejgamberi Sit pojedine pojave savrlellSn'a iz ''Skupo Bia ",
olli slllJOPur stepellica koje su povczalle u "Skupu razlika"
( D tem 'i- Fllrka"i j.
Za savrfelIsrva "Sk upa Bica " ,JOtpun; model je MI/hammed,
lIjegoI' uwaj je. dakle, pokazivalIje slllplljeva fih Sal'f'$cllstal'a.
Mul/amll/edova dufa okuplja due svih pejgambera,

011 je OSI/OI'lIi poetak i kamel/ temeljac poslojal/ja.

"Skup skupova" " ''SlIIpfJl/j od dva filko "je laj lik,
te lIIie t i dio visokilt pejgamberskih utitaka.
Sa savnel/oslima pejgambera treba i sebe Ilsovrlavati.
pa da iz Mllhammcdo ~'a skupa Ilspije! dobit; od Boga dal'.
Eto, kao prvo, otac Adem Zllao je sva imena,
a li s; si", pa budi "osijedI/ik, duo oeva.
A zalim, ako II lebi imadIIc elija itol'a ura"ja,
bez sumnje moi et "ada/lIljivati duhov1JO zamrla srca.

25

lj slavljcnju Boga. odritui Mu sve nedostatke. ako bude! kao Nuit,

Ile mote fi lIofkoditi fli potop. od ollih koji Bogu prispodabJjaj u lik.

U blafellSfV;ltw. ako se uzdigl/d do neba, kao Idris,

bice! IUl vrhu svelosti i sjati kOD tarko SUlice.

Kao Halila (I brahim) ako le svjer/o Jedinstva pripremi (odgoji),
da s; imam, stavice I; se IUl glavu krotio od slIjeIla.

A ko budef pokoran /slini/om. olloko is/inski kao Ishuk.

fi I'r/O jasIlo lajIID kurbana. II sow; priblitavQlljo Bogll .

posfae

Uzdigli; se Ila visok stupanj kao Ism ail,

da pred Botj im prijesto/jem lladei pocasl i zadovolje" je.
U duhovnosti. kad Ivoje oko Ile bllde vidjelo drugo (osim Njega),
osjetite! vjctar Milostivog kao starac iz Ken 'oI/a (Jaku b).
l uadi srce iz jam e prirode kao Jusuf,
M mis/rskog raptera li ~e poSlati su/tall svjctla.
Ako ti bude predoello jedilIStvo Ollako kao fludu,
vidjece! da su i sve,tivotinje no pravom pI/fil,
Na stupnju o tvaralIjo (osvajanja)" u tebe kao kod Saliha.
ako budu ongoiol'one S1Iag~ i tnld, pres tignuet Sile karavane.
Kao kod Suajba. oko ti budu srane spoznaje.
Ilaganje poslova bie ti pruvit!" o i po koli~i"i i po z~premi"i,
Zbog nemoi da ti sprijeb! zlo, oko se obrati! Bogu.
Bite! kao Lur. nosilac slike moi i izvor spoznaje.
A ko o sudbini budei Upolllot kao Uzejr.
(jelesnu smrt e sam htjet; j gledf/t; je s ulitko m.
A ko se u tvom srcu pojavi Mesihova (I sa-pejgamber) (ajIlo ,. dahovi.
uzdignue! se '10 nebo i proi zvijezdu Vellero.
Ako u n'om srcu zablista mudrost milosti,
pokorni e biti tvojim zapoIIijedimo i carevi kao Sulejmall.
U pozna~'anju sudova o postojanju. ako Lude sudrog Da~/Id/l.
svakog ~asa e ti Ila uho dopirati pjev ptica stvum ih istina.
U jOlurri" i ribe pn'rode, ako bude! disao kao JUlIUS,
uitak i sve crne brige e ti otpasti.

nai e! zanosan

Ako f udi! za nll,drosu skrivenosti (gujb). posmatraj h/jubovlI strplj ivost.

jer so strpljelljem bolna srca Ilalaze sebi lijek .
Do ve/ibne oko se uspllef kao Jahja.
zrake ljepote sprt ie sve niti mogueg sputavanja.
Ako naei. /JUt do stupI/ja odakle se upravlja . kao Zekerijo.
vidjde! Ila karti moi ovozemaljske prolaurosti.
U finoi ophoenja ako bude! drog II Josu,
voljee drugovanje s lobom.

i ljudi dulla i ljudi tijela

26

(j I stini ljepole jedinslva nai el utilak dobrotilIstva,

Ako imadne! Lukmallov ut irak mudrog predot(1lJanja,

U tajI/ama starjeIinsH'a ako budd skrivelli flaruf/ ,

tvoje zaslupstvo min'sae ljudima kao dul a,
Srce e se utopiti i IJestat; II pojavi sl'jetlo,
oko mu mage bude u vao paslir kao Musa,
Ako tf srce bude prazno od drugog kao kod Halida ,
tebi te se ljudi obraa ti i il/ie! im svako dobro,
Na stupnju " FerdiJiet " (J edan jedilli) trebo do ulopiI svoje postojo" je,
rodie li se iz AJuhommedovo duha jedno skrivelIo taj ila,
Zbri/i konture odreen OS ti, lick i h Il emD, nek n e OStDIlI! bitDk,

iz IdelIIiIera Bia do se pokaie Diem 'i - Hak kon; (Srvomi skup ),

POSlaes

suvrSelli model za sile slike imenima i arn'butima,

"Houet-ulDiem'" ( Uzviseni skupJ 110 kome nema odlIojolIja,

POSlignue!

Bies brano koja sloji izmedu dva skupa i Si1kupfja ih (DIem itl - Dte m 'jj ,
jedan je skup gospodarski, a drugi skup je robovsk;.

Sa prizorom lakvog skupa Ilastaje s{J;ar spoUlaje (mari/et ),

da iz Jedinstva iZllim i teku daTOIIi spoznaja iZllollja.
Motemo rei, da je po em; ovih skupova sastalIljetI ; Fu sus,
da se prikoie proces. kako je Isti"it; st vorio svemir.
Iz Mora Milosti iz lijevaju se rijeke dragulja (Fess),
i svakog aso dal/ose biserje njegallill istilIo.
Srce evlija su bazeni darova iz lih mora,
a iz prel eko le isle vode napajaju se tedilO srca.
Srce t ija j e "utrilIO is ta kao sode/ podobno je
da iz oblaka darol'O primi II sebe ta Ulanja i spoznaie.
Na svaki dragulj ugraviron o ic njegovo z naenje.
s oznakom da pripada StupIIju skupa B ia.
Ova zf/ania ne mogu pojmiti misli ljudi od prohtieva,
a do I/jih Ile dO(Jint ni poimanio teoretika,
Nego alla zablistaiu u srcima kOia su oSI,ijerljello.
{XJjovljuju se neposredno, dobivaniem botanskih otkria.
Njima odgoJ'ora srce kOj e bude praUlO od drugih slika,
ove pamcti do niih ne dopiru. bio taj obiaJI ovjek jJi o brazOlIan ,
Iz oblaka Botie do brote padaiu kao kiJa Iljegov ; darovi,
Ali, gdje su srco. is la kao sade/. do ih prime ?!
Uzdigrri se II visoki sl'iier. nai e! stanio savdeni".
nemoj /Isporeivati stanio mutel:a sa stanjima teno.
Da vidi! i do soZllaI. lebe je Bog zalO stvorio,
svoj vid lI illi bistrim da vidi! u sreu Dr.agog Boga,

27

Ostav; ljubov za dntgim stvarima i trati samo Njega.

SIrasti i avole treba izbaciti ;z srca. gdje treba da sc pojalI; On

Svako stvorenje koje sluti za vezu /slinito",.

predstavlja za stl/orenja dokazani dokumenat I stinirog.

Njihove glave spOI'aju Ila stran; Boiamn'o.

ako Ila njih baci! komen, u ini!ec lofe ,. IlcprijolcJjsrvo.
Slike ovog pro/azt/og svijeta uille l e oholim.
pa ljudima pripisuj'e nevjerstvo i nepokorol1onje.
OI/ima koji su u SIIije11l Jedinstva postigli bliz il/u Istin i,
rekli su: raskoinik. bezvjerac ili krivovjerac.
O"om srCII koje je za dar Botj; dobilo boju JedimllY1,
ako mil popije! krv;, zlIbi e ti oSjelili. da je 10 meso OlrOVIIO.

Ako se {Jovede! za dn/gima" potI/e! /lapadati o(/abr(JlI;k e.

:.Jm sebe e! baciti II vafru, flO se IlolIjih nabacuje!.

S 101im mislima, zar mate srce postii IstilIu ? Ne. to je daleko.

s takvim otima tJ'oja duto Ile mate vidjeti lice Drage (8 0ga).
Zopetaello srce kako i mot~nai Irag ljubavi Hotje.
kad ga sa svih strana okm t llje neprijateljstvo strosli.

SIalIjo $OvrJe,ii/t Ile IJOstitu se preko igrarija.

Ilije 10 ni tel/sko igranje a lli djetja igra.
Osim pribli!avol/jo Bogu olli nemaju dn/ge telje flO ovom svijeIII.
oIlasvjeISke JlIlrije im i ne prolaze kroz glavu.
telja za solufimo.-benol'imo i '"InJama, doe sofiji i u ',olvetu (osami)
jadnik on. kad e uspjeti da se sabere i sko" cetllriJe.
Savne"i su proJIi Jure"i svijet mlloJIJ~a i sligli u predjel Jedinstva,
smirenost i bliskost / stilli. iz domovine l>jetnost;, 011; su zaposjeli.
Oui izgaraju u valri ljubavi. prazIIi od svega dmgog,
u tom denu, Ila godille. prolijevaju krvaI'e s/lz e.
Se be i svoje postojanje u(Opili S/ll/ postojalIje /stil1ilog.
N e. " ema njihova postojanja. la je samo viZIJa - Hejula.
Pogledi im ne fJOdaju /la dmgo. Iti srcem ui dltIom.
u postojanju ISlillitog olli llemaju lli imella lli vatllosti.
Daju glavu i duJu da stigIIII Ila teljella mjesto.
}o'eliki frg Jedillsfl'a IstiIIc. krco{pulI raznih lajlli.
Na puru istilIe jedan tovjek je Iljima obadva svijeta.
ako gouit kOlija prema ollom Trgu. blldi s ujim, jer 011; Su koujal/ici. (? )
O"i postitu znanja otkriem (ket!) ; nadahnuem (tedte/Ji),
leorelici to ne mogu dobili jer ollj samo pretpostavljajll i $Qnjare.
Srca sovne,,;h okrenUla su i streme prema to m I/zviteno m zualljll.
le tajue im se otknju kad stigne za to nareenje od IstiIritog.

28

Prema veli~ill; gospodovalIjo (Rubub;jjet ) oni stoje strogo pokorno( UbudljjeJj

iskazuju svoje robovanje. jer tako je potpisano u Botjoj odluci.
Ko se u Dvorcu Jedinstva osvjedo i o Slasl/' uliIka,
laj jedan ~asak ne bi dao za sve ovozemaljsko carsn'o.
Iza zavjese Mllofn a. ko bude gledao ljepotu Jedinstva .
njegove o~i IIee vidjeti ni likove lli boje.
Zapanji se i zanese. Ilo pamel ne mote ni da shvali,
to molef i ti dOlivjeli, kod se od.baci ova; zatvorski mrak.
Ovako o vim stvorenim o~;ma ne moe se. na kraju. ni vidjeti Istina.
kad Njegov uzvifell; blijesak spali sve Jto je stvoreno (postalo na zemlji).
Suf tinu ollog pnjestolja ne mogu da pojme ove kratke pame ti.
krila im sagore zrake iz svjetla rijei kojim slavimo Boga.
Bog hoe 6sto srce. da tamo bude l arifte zna1lja.
gdje e se pojaviti Ijepola. koja e prema!iti svemir i vrijeme.
Ako lelif da svoje srce napoji! ferbelOm ;z Jedinsiva.
10 se pije iz rnke MIi"ammedo ~e. !erbe ut ilka i za1losa.
Ako du!om bude! gledao ljepotu Jedinstva,
vidjeel lt pojav; Multammeda to lijepo lice.
Jer 011 je prizor za sve. i za pojave iz Skupa Bia. i Skupa Im ena Bia.
Botansko svje tlo pada Ila zemlju i prosipa se preko Multammeda.
Preko darova od Multammeda poslite se vjelli t il'ot dallas.
a ne da tral i! drngovanje s Hidrom i napitke Abi- lIajat vode.
Sv; savnen; svoje glave SlI polotili Ila njegov prog.
a 10 su jo! rallije uinili pejgamberi ; njegovi carevi.
Ako si se zaista du!om odluio za predjele Jedinstva.
izbaci iz srca kojekobe slike i ne OSIov; lli troga svome postojanju.
Putnik Ila ovom PUlU ne treba da baca sl'oj pogled nikamo drugdje.
zIIa kuda ide da dobije bolansko otkrJe i pridrtava se dal;h obaveza.
Ako teli! visoki svijel. uspinj; se sa prijatnim odmaranjima,
ostavi sredifte tvari i odbaci mra lle slotere.
Srce hoe da se usp"e u lIevidlj;ve predjele i privla~lIe sfere,
gdje Sll sagraen; dvorci za ljude visokih spomaja.
Elo tako. iz rizIlice Boljeg zlIanja izafao je jedan dragulj.
ali to Ilije bio ni morski biser"i drogi kamen iz Bedahfana.
Taj dragulj je vrijedan da bude ukovan u carske mbtu!e.
ikad bi ga prqdao za svadbu. bio bi IlIJ velikom gubitku, jer I'rijedi i vite.
Ako sa dragulja srce iskopa! gravure. olle dntge. osim Boga.
u srcu e zasjati na SIOl ille dragulja i t arko blistali.
Idi llaprijed s odricanjem woga postojalIjo da bude! vje~all s Istinitim,
da stigne! u dvorac vjenos ti, odakle oku nema.rastanka.

29

Neka je Bolji blagoslov i mir Ila ogledalo pojava iz Skupa Bio (Muhammed).
On je prva pojava sovriellSlava i On je drugi cilj (poslije Boga).
Onda, na njegove dnigove, rodbinu. ahbabe; pristate.
kod kojih su vjera i nauka IIa1l; podrlku i osloll.
Izmedunj;h je prvi Ebu Bekir. grad istine i t antlja svjetla.
a oI/da Omer. grad pravde i tuvar vjere.
Svojom mi/oUu obaspi Bote i OSmallOll/l dU! Il ,
On je drug pejgamberov i olienje Stida i zI/anja.
Svojim selamom poasti Bote i prvaka AIi- A be.
olienje vi/ajeta. jahaa Duldula, cara junaka - Alij u.
HaSiJIIQ, Husejna ; Fatimu. i du!e svijul/jih.
prica Tvoje dobrote EhU- Bejta ; sve dntge koj; su is li.
Sa svojom ljepotom oblIeseJi i du!e slIih klUbova.
a da II srcima odabranika provre voda susrela s Tobom.

d) KRATKO OBJASNJ ENJE STIlI OVA

T umaenje Bonjakove kaside vodilo bi nas u njegov komentar Fususa. a to
nam ovdje nije zadalak . Osvmu emo se ukratko samo na neke lake koje zadiru u
akaid (islamsku apologetiku).
Slutbeno islamsko u enje o hronologij i pejgambera je ovako:
I. Adem , 2. Idris, 3. Nuh. 4. Hud , 5. Salih . 6. Ibrahim. 7. Lut , 8. Ismail .
9. Ishak , 10. Jakub , l l. Jusuf, 12. Ejjub , 13 . .suajb , 14. Musa, 15. Harun, 16. Davud ,
17. Sulejman , 18. Ilyas, 19. Elyesca , 20. ZulkW , 21. J unus. 22. Zeken.ua , 23. J ahja .
24. Isa i 25 . Muhammed , alejhimus- selam .
Si t, Uzejr i Zulkarnejn su znamenite evlije, ali nisu pejgamben .
Ibni Areb i u Fususu , a i Bonjak u Kasidi , kao satetku Fususa , ne idu po redu
historijske hronologije nego po mozaiki m mudrost ima pejgambera, znaajmh na Ijest
vici duhovnog rasta ljudskog roda. Po nj ima, zamiljeno, svaki peJgamber ima svoj pnten
s dragim kamenom , U koji je urezan njegov peat (mu hur) osob me kOjom ga je Bog obdario i odlikovao_Taj redoslijed je ovakav:
J . Adem- boanstvenosl. 2. Sit -nadahnue , 3. Nuh- slavljenJe, 4 . IdrIS- svetost. S. Ibrahim (Halil}- podobnost , 6. Ishak - istina (pokornost), 7. Ismail- duhovna
visina , 8_ J akub-duhovnost , 9. Jusuf- svje tlo, 10. Hud - jedinstvo, I I . Salih-osvajanje ,
12. Suajb - sr anos t , 13. Lut- vlasnost , 14. Uzej r-rno nost , 15. Isa-misija , 16. Sulejman- milostivost, 17. Davud- postojanost . 18. Junus"':prijat nost (disanje), 19. EiJubnevidljivost (pokrivenost), 20. Jahja- uzvienost , 21. Zekerija-vlas t, 22. l1yas- blate
nost , 23 . Lukman - dobro i ns t vo, 24. Harun - zastl!pstvo u starjeinstvu , 25. Musaveliina , 26. Halid- povezanost (ovisnost) i 27. Muhammed - jedinost.
Zna e nje gore nabrojenih rijei na liniji Bog - kosmos- ovje k , talcoje obra e
no u Fususu, da ovjek postaje zapanjen. Svaka navedena rije je kao matematika for mula koju uenik napi ~ na tabli. a onda prema toj formuli izrauje zadatak koji mu je

30

dao profeso r. (Imao sam s reu da sam dese tak prvih poglavlja iz FUSUS3 i t ao kod
prof. d ra Sa ir a Sikiria. Koliko znam , Fusus je svojevremeno prevodio i IUmaio Irav
ni koj ulemi Sejh Hadi hafiz HU$ni ef. Numanagi , tr avniki muftija , ali ga nisu zavr~ ili. r euah ef. Reuf. b i v~i muderris Fettah medrese II Skoplju. a kasniji slubenik Ins Ii
tuta za nac ionaJnu historiju Makedonije, pravio je ispise o zajednikim tak ama FU$usa i Marksov3 dija l e k ti k og ma te rijalizma . Vjerovatno Su ti ispisi sauvan i).
Kavli mutebe r (priznato mi~ljenje) je, da je Ib rahim htio rtvovati (zaklati II
kurban) svog starijeg sina Ismaila. dok ima pojedinih mi~ ljcnja da je to bio Ibrahimav
ml a i sin Ishak . Ibni Archi, a i Bo~njak . prihvataju ovo d rugo miljenje . Detaljnija obrada ovoga pi tanja prelazi okvi re ovoga rada_
Ibni Areb i, a i BoSnjak , ubrajaju Halid ibni Sinana u pejgambe re. Halid je ivio
u hid askoj pustinji prije Muhammeda. Bio je hanif- jednobotac. Po jednom narodnom
prianju ,(izraen om u pjesmi u Ha1idovo doba pOj avil a- se je u p ustinji vat ra(vul kan,moda
nafta) koj a je poe l a d a se ~ iri i sve uni~ t ava. M eu ljudima je zavladao strah i panika.
Ha1 id je u trnuo va tru i un i ~a u d rijelo (og vulkana. Njegovi si novi i suplemenici pres lra~ i li su se i po e li ga zva ti i dovik ivati. On je izaao iz idrijela i ukorio ih Io su ga zvali. Rekao im je d a c tog a sa u mrijeti. pa da ga zakopaju u grob i poslije 40 d ana otkopaju . On e lad a iza i iz groba i kaza ti im sve potanko o zagrobnom ivotu. Iz st raha od
sramo te, da ih ne p rozovu " Djcca iz groba iskopanog" Sinovi nisu postupili po oevoj
uputi .
Jednom prilikom do~ l a jc jedna cna Mu hammedu iz t-I alidova plemena i predstavila mu se. Na to je Muhammed rekao : "Merhaba. kerko pejgambc ra kojeg je njegov narod upropastio". Kad je ova ena ula da Pejgamber ui " Kul huvellahu chad ,
A1Jahus-samed" rekla je: I moj otac (djed) je to isto uio.
Na Halidova usta (bni Arebi je protumaiO rije "Samedun" (AlJahus- Samed):
vezanost i ovisnost ovjekovu o Bogu , istinu o smrti i nai n zagrobnog tivota.

U skladu s ehli-sunnetskim vjerovanjem , na zavretku poeme BO$njak priziva

Boj i blagoslov i mir, prvo na Mu hammeda, onda na Ebu Bekra. Omera, Osmana i Aliju
(etvo r iCU prvih hal iCa). zatim na Fatimu, Hasana i 'H usejna (Eh1i - bejt - a s ni rod Pejgamberov) i sve ashabe (d rugove), koj i su isti , te kutbove (os ni vae tarika ta), sa eljo m d~ i u na~i m .srcima zablista lj ubav susreta s Bogom .

31

SUMMARY

ABDULLAH BOSNJAK 'S TESAVVUF- TA RI KAT POEM

Abdulah Bonjak (born in Livno, died in Konj a 1643) , th e famous scholar in

tesavvuf (m islicily) is one o f the most important commentators of the wellknown
work of Muhjuddjn Ibn Arebi " Fusus ul hikjem" , At the end o fhi s anna tatio n to this
wo rk he added a rather long poem (kasida) of 105 verSCs (2 10 distichs- bej t). The
poom is stated in the praise of the work " Fusus ul hikje m" and in defe nse of Ibn Arebi
Sheik ul Ekber, about degrees of the spirilUal eleva tion lead ing 10 the cogn ition orthe
God . The au tho r of this aetkle gave a !iteral translation of thc poem wit h necessary
explic3 tions, because the regular concepl ion of the poom assumes a cen ain knowledge.

32

FEIUM 'N A ~1ETAK

TRAKTAT O IZRAZU CHEBI OD HASANA KAP IJ E PRUSCAKA

I KASNilA UPOTREBA TE RIJ ECI

Jedan od najznaajnijih uenjaka i pisaca na orije ntalnim jezicima u na~un krao

jevima je l'lasan Rafi Ak.h isa ri (Pru~ak), Hasan Kaft je u svom vremenu. koncem XV I I
po etko m XVII stoljea , bio poznat ne samo u Bosni nego je utlvao ugled u nau nUl1
krugovitIla u veem dijelu osmanske imperije kao vrstan filozof. teolog, biogra f I lustorlar. I u Evropi su njegova djela dosta rano postala prcdmetom izu a va nja pa Jc 1824
godine njegovo najznamcnitije 'djelo Usui al- rukam fi IlIzam al-'alam preveo na francuskJ jezi k francuski orijcntalist Garcin de Tassy l l.
Osnovne podatke o ivotu i radu Hasana Ka fije nalazimo u njegovu d/'elu Nizam al-'ulama ..... ali znaaj ne podatke o njemu daju i Ata'i 2l , Hadti Halifa J , Ev1ija
Celebi 4 ) i drugi. U na~em vijcku o Kafiji su pisali. uglavnom na osnovu Kafij ina auto,
biografskog djela i zapisa prethodnika , Babinger5 ), a~gi6) , Oki7) , Handl 8 ) ,a u
najnovije vrijeme veoma isc rpnu studiju o Kanji i njegovim djelima napisao je Iiazull
Sabanovi 9 ) , Pored ovoga, veoma obimna djelo o Pru~aku napisao je mr Omer Naki
1) Garcin de Tassy, Principes dc Sagcssc, touchant !'art dc gouvemer par Rizwan- ben ::Ibd'oul'

Ac- hisa. ri. Journal Asi::alique IV, 1824" 213- 226, 283- 290.
2) At::a'1 Ncw'j- ud'::a At3ullah, H:ld:liq al- haqaiq fi lakmibt al- bq::aiq, Istanbuj ' 1268, s. 584.
3) Mustafa b. AbdulJ:lh Hagg Halifa, Kalf al- zunun i Faz]ak::a,j Tarih , Istanbul 1286 /87. I , 380-381.
4) Evli ya Celebi, Scyah::atnome V, 446: Evl,iia CcJcbi, Putopis. Odlomci o jugoslavenskim zemljom::a.
Preveo, Ilvod I ko mentar napisao HlZim Saba novi. Sarajevo 1967 . s. 13 1- 134,
5) Franz Babinge r. Die Geschlchtschrc!bc r der Osmanen und Ihre We rke. Leipzig, 19 27. s, 144 t45.
6) Safve t- beg Babgi, BoSnjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Sarajevo, 1912,
7) M. Tajib Oki, Hasan Kjan Pruiak - nu najvei mislilac XVI vijek:J, Gaj re t (Sara,ievo) br. 21.
1927 . $tl. 327- 329.
8) Muh::ammad al- Hangi al- Bosna wl. AJ- gawhar al- una fl taragim ubma'wa Su :JJ::a'
KaIro, 1930, 50- 59.

Bosna.

9) Haz.im Sabanovi, Hasa.n Kafi Pru!:Jk . Prilozi za orijentalnu nJologiju XIV- XV , Sarajevo 1969,
sir, 5 - 31.

3 - Anali

33

I.

cevic L Obranio ga kao magistarski rad na Univerzitetu u Kairu , ali ovo dje lo na arapskom jeziku. naalost. jo~ nije objavljeno.
l'lasan Kati je napisao filoloke rasprave: Risala fi tahqiq lafz e lebi ( Rasprava
O utvrivanju z na rnja rij ei elcbi). Tamhis al - Ialhis ti 'ilm al - balaga (Djelo O arapskoj poetici. stilistici i retorici). Iz oblasti tikha znaajna su njegova djela: Hadiqat fl
!a rh muhlasar as- sala I i Risala fi ha!iiyat kitab ad - da'wa li Sadr a~-~aria , ali mu je najznamen it ije filozofsko djelo Usui al- hil'mm fi nizam al- 'alam (Temelji mudrosti o ureenju svijeta) koje je prevedeno Tla francuski (1824) , mall arski ( 1909), njemaki ( 19 11 )
i na na jczik (19 19). Prevod na na ~ jczik jc od dra Safvct- bcga Il aagia tl Glasniku
Zemaljskog muzeja XXX I. (165 - 181).
Ka ko saznajemo iz njegova biografskog djela Nizam al - ulama prvo njegovo pi.
~no djelo jest filoloka rasprava o znaenju izraza ~e/ebi CRisala fi lahqiq lafz elebi"
i 10 iZLlledu 983 i 988 ( 1575 - 1580), Ovu raspravu Kati je napi sao zato jer je uoio da
izraz eiebi gubi u upotrebi svoje osnovno zLHlenje koje jc imao do njegova vrcmena.
Neemo ulazit i II to koliko je Kafi II svojim djelima, pa i II ovoj raspravi , bio origi nalan.
Kao islamski u e njak pripadao. je o rtodoksiji pa je ukazivao na sve one pojave koje su
moglc privu i nje&?vu pa nju. U tom smislu napisao je i ovu risalu. Ovdje nas zanima
\Iasan Kafiji na risala , naroito kao njegovo prvo napis:lIlo djelo. a posebno zala je r je u
pitanju filoloka rasprava napisana od stranc na~eg ovjeka . Ris.'l l:l (traktat) je pisana
arapski. a mi smo se koristili prepisom koji se nalazi u rukopisu br. 946 (fol 51 r- 52 r)
Gazj- Husrevbcgove biblioteke u Sarajevu II kome , izmedu oSlalih djela. ima jo jedna
risala H3san- Kafijina iz podruja fikha. Ova risala nel113 naslova. Drugi primje rak risale
nali smo II rukopisu fa 746 / X- L 123 b - 124 3 ORIJENTALNE zbirke JAZU u Zagre
bu . Ovdje risa la ima potpuno iSli tekst. a to je posebno vano ima i naslov: Hadihi
Risa1atun fi tahqiq.i alga lab i li Mawlana Kali al- Aqhisari.
Kako je risala o izrazu tc/cbi kratka donosimo fotokopiju raden u prema rukopisu iz Gazi- Husrevbegove bibiioleke.

34

G~;Jv;JIJ~UI;.)~;J"?.)~JJ~J
.,
.
..

('!'tJ-~~~pWI~~'-'r) ;;.J~
r~ e I;kf;J;;ilj J ~ (YI;

~~-:UI:J~":f4J,,:,~Il);;:

J'

35

'I

JltV[;t~IJJ IfJ'J~1~';;";'YjJ

"':" 'I. '!~ JU'J",:" "'JJ..:iJJ Ji... II,

~ (~/!.rt;9tJlu- ~IJq ~/'1~1

~'_
'm_' _ .~>-'):;

c.fi-'!?,~dlt?r..wlc(.~ &[1011
.! - ':fJ'; ~;,J,7 ~ ;Ju'ct, II;Az- '.>{;:..; I
--'f(j<>... .:4.~ <)~~J!-'~

.. \ ~,~"'.J~~v.A.~.:;;..)P.:(
.'.
.
j

j'

I .

'JUI,~""p.J;j)~iil","~;

l"'UJ&~'vtJ~t~!J ~?~

~~t",,"J~rJA~0'J
~81~~;.i,,-lI:.J;''';~UI.t.W'
~~q';JI~~;*~~.jrV!

/.I..~'rr./{iJJ~~)if;y'lr;,tf!J
jj'.f.lyO~JI~~~-U-:-~

.J ..;:., A~J:-jI",,;.~b-:IfoJ,;, ~

~4){,t<,;)1 ~~ U
.

36

(y)[~I:J

RISALA FI TAHQjQ LA FZ <;ELEBI

Prijevod Iraktara o woenju izraza "ce/ebi":

U ime Boga sveopeg dobrotinileIjo. m ilostivog. Slava Bogu koji je polItio tovjeka onome fro (tovjek) Ilije zhao i neka je spas Ila Muhameda, gospodara Arapa j
N earapa, i Ila njegovu porodicu i drngove, iZI/orc zl/ollosli i mudrosti. A zatim, ja kotem,
a od Boga je uputa i II Njegovoj je n ici klju ustanovljenja. znaj da je izraz talab voka-

liziran sa "[e/hom" l o} jedno od imena svemilosrivog Boga 110 turkmenskom jeziku,

Ito svjedoi 1I;;hol'O izrek4 "tolab verdi" (Bog je dao) poput "/luda verdi", i spada u
J'lastita imella kao $10 je tO jasno uenim ljudinw. A kada mu se doda Ila kraju "j" kOje
pripadnos, i kote se te/ebi lime se teli (rei) uenjak II granicama PosIDnikova
eriufa ; powovalac vjerskih stvari, ollaj koji je pnstalica M uhameda (ili ollaj koji je IUl
pravom puru ), pobotall, savriell u nauci i IUl djelu, jer Oil pnjJada Bogu i odgOl'ara u
arapskom jeziku "rabbi" i "rabballi" to jest ollaj koji pripada Bogu, a vokoliziro se sa
[etham Ila "r'~ Nekada dade vokal "kesra" 1/ ) (kra tki vokal ) Ila " r", u "n"bb i "da bi
se la kle izgovaralo i preciziralo (wae/lje). U IIIl10till/ se kate "ribb iyyuII ". Sa dodava
lijem "eli[o" i "1111110" za pOjaalIje u riMaIIi (rije ) je takoer u iSlOm ZlIOt!ellju: ut!eIljak Potpuno odali Bogu, SOI'nell u nauci i djelu kao flO je dotlo u objavi (Klir'allli):
"BIldite pobotIli prema klljizi tro lijom podUol'ole i prema ajetima 12) koje tumaite!".
Tako se mate rei t!elebi za svakoga kome se mote pripisati osobina ZlUlnosti ,
.rallriel/stlla i pouzdanosti u djelima, a u 0110 Ile mogu ui porijeklo i bogatstvo, t to pot
IIruje odgollor pobotllog u enjaka i iSliflSkog ZItaica, uenog ovjekiJ sa Ba/kaliO illad
monog u svim wanostimo. starjetilIe uel/ih ljudi istoko ,. zapada 13), mu[uje Ila OSliDOZI/oava

liU Kur 'ana i SUI/neta 14), uitelja Ilasih uitelju, I bn Kemal - pase 15), neka mu uzvi!elli
Bog oprosti oltoliko koliko hoe; kad je, upitali za alla, rekao jedan distihaIl'

.),;jY..

~..).<~ .~~

~.ul) I ..s-r0 ::.JJ',~ ~

''Tvoja pojal'o i tvoje porijeklo llemaju mjesta II "elebiluku ' :
Ce/ebi je osoba kojoj se mate pripisati znanost.
Tvrdnja da je ovaj izraz karakteristian za plemstvo t bogate, bez obzira liO"
(lIjiha llo) znill/je, prOliO je pijana ilUZIja (proistekla) iz nedostatka znanja o praksi uellll/
predaka i pomanjkanja powal'Ollja tem/illo oplem ellitim !ejhollima. Sto se r ie lIewa/i.
ea Ila!eg vremena koji ga (tenl!ill eJeb i) upotrebJjaJlajll I 'ellajll i bez pO!fOl'allja One
lo) Znak za kra tki vo kal ~ / a
II ) Znak za kratki vokal i

12) Aje ili ajcI - reenica, a ponekad i odlomak u Kur'anu

13) U rukopisu..

- ,

tl.\ .

c.I-

~I'
_
tS-'-"

141
IS)

U rukopisu
Ibn. Kemal Pa~ je znamemti uenjak XV I st. ivio u Carigradu. Kafi je izvjesno vrijeme u
Cangradu bio uenik njegova asisten ta (muida) Haci Efend i Kara Yilana.

37

koji imaju oJ!ozemaljskll ~'alllOsr /6) kao Jevreje i ostale lI eJ'jemike. "na njihoJ'im licima
je prailla i all; su zafwali ncvjerl/ ici" 17). VIjeem se BoglI da budem jedan od /leZI/afica, s/aJla Bogu, gospodanI svjetoJIa!
Na kraju je prep;sil'a traktata dodao bifjeku: "Ovaj trakat je od I/ofeg spomell/llOg profesora Hasnila Kaji /:.jelldije. IIII/rlog spomellu lOg dali/ ma" 18).

Kafi pOl puno I<lno tumai da rije elebi dolazi od turkmenske rijei (I/(lb
Bog i zato moe biti atribut sumo l)Qboznih muslimana koji se istiu uenoSu.a ne moe sc upot rebljavati za sve osobe koje sc istiu porijeklom , ugledom i imetkom .
Ovdje se potreb no osvrnuti na razloge koji su naveli Karija da napiSe ovu r<lspravu II kojoj je et imoloSki objasnio porijeklo rijei e/ebi i zn a enje koje bi prema lome
trebala ima li. Upotreba ovog izraza u tu rskOj administ raciji u naSim krajevima jc raznolika . U prvo vrijeme jc u prvobi tnom. osnovnom znaenju , a poslije, onako kako to na
vodi l-lasan Kafi. u iskrivljenom znaenju. Tako su "elebijc" imami. uenjacI, zavjeStai vjcrskih zavoda. Oni su titulu e/ebi stck li odredenim svojim zaslugama dok ih ima isto tako koji su se rodili s tim nadimkom jer Sll potom ci uglednih. begovski h porodica .
Ova tit lll:! .Ini h'jela je slinu sudbinu. kao i t itule beg. paa i druge koje su se is p oetka
davalo: lI JSIH1U sa BlO rijetkim velikodostojnicima. a kasnijc jc njihova upotreba bila mnogo esta i rekli bismo neumjesnija .
Tako se u prvom popisu vakufa i lllulkova vilajeta Bosna u Defteri mufassalu
J 7. 1540. g. spominje mulk Alije eJ ebije, postojanog imama !J'rdol'e Akilisar ( Prusac)
koji je postavio uvjet da sc njegovi prihodi troSe za slubcnikc i mujezine damije koju
je on sagradio 19).
Pokretai akCije prepisivanja orijcn talnih rukopisa u sk riptoriju u F oi, tC za
vjeta i (vakifi) koji su pok re nuli i organizirali prepisivanje. bi li su ugla\'nom imami i
ha tibi b rojnih foa n skih d2:amija . Kao prepisivai i zavje~tai rukopisa komen tara. zva
nog Sad r- a- Sari' J sa podru j a islamskog prava od Ubaydullah E. Mrs'ud. zvanog
Sadr aS- Sari'a ~ Il adi. koji je komen tirao djelo a1- Wiqaya od svog djeda Mahmud b.
S<ldr u- arra Stariji. spominju sc Ali CelebL hatib Alad a d2:amije i Ibrahim elebi.
zvani Magribi. imam .
Prepisiva nje djela u 6 tomova zavreno je 996 (1587) godine 20).
U vakufnami r-,'lustafa- paSe iz Skoplja iz 910. (1514) spominje sc da je Mu stafa
paa iZllledu ostalog zavjetao dva kompleksa zcmlje u tctovskom krtdiluku koje je ~u.
pio od nekog Sulejm a n-elebije. sina umrlog Mehmcd - beca. si n:! Mchlllcd - agina . 1).
Ahmed

efebi

kasnijc- Ahmed beg i najzad Ahmed- paSa.

trei si n Jahja- pai n 2/).

16)
17}
~

1)0

redu rodenja je

!.. .

U rukopisu, ~ . ITl'b:J ~
Cit:1l iz Kurana. LXXX, 40 i -l 2. Ilrvi ,tio ,'il:t1a iz 40. *'13 u KUT'anu glasi:
\ _
Jo
pa nijc IIo~lovl1o Ilrcnijet nego je utkan u teks t tZ\.

O~ -U~

..)......o..T.

0.r:- ~

.-oJ.
'

I ;

/' "" .J:J -' \

r-

'. II I

"iktib:hom". a dru)!i
f
~
dio jc iz 42 . aj, ta i glasi nl'promij~'nJcno.
.
.
.
18)
U prcthodnom ~rakatu .i~\O!! rukopi~nog l o,Id .. ,a llJvedell !c ~r?nogromskl datum smrJ!..
Ib sana Kon l' ru aka. lj. 15 . sabana \025 (28.V UI t616. godmd.
19)
Dcftcri-i r11llfa\'JI-i 1iva-i lJo,ua. o ri~inal II Ar hivu preoJ".i('(lnHtva vladc II l ~tanbu lu. kOPIJC II
Orijentalnom in'tinL!u II S:lraj,vu. lO\. 399 .
20)
Dobra a Ka,im. Skrilllorij II Foi II XVI ,I. Anali Ga1.i- l!uQevbcgove biblio teke. I. Sarajevn.
1972.
21 )
E\cwvi. GliSa. Tur, ki 'p'ltlwnil'i. kn!. l -v. 1. str. 726. Beogr3d 194 0.
22)
Isto. str. 474

38

""

"

I M ustafa-pa~a i Ahmed- beg su spomen uli i II j ahja - pa~inoj vakufnami II

Skoplju iz 9 12 ( 1506) god inc . Iz ove vakufnamc saznajemo da je njegov najstariji sin
Bali- beg stekao titulu bega. upravnika jedne od onda~njih tu rskih provincija. kad su IIlU
oSI3la braa: Mustafa elebi, Mehmed clcbi. Ahmed elcbL Jusuf clcbi i Iskende r, bili
"elebije" - gospoda , kao sinovi vezira koji jc uz 10 bio i sultanov zet 23). Ovaj primjer
jc najuvjerlj iv iji dokaz gradac ije lilUJ a II kojoj nekadanja asna titula clebi ima najnii.c
mjesto na ljestv ici.

O nast anku i kasnijo4 upOlrebi izraza telebi pos toji viSe radova. O ovome su pisali: K. Foy 24), r..lclior:mski _5), V. Smirnov 26, Baron Rosen. N. N. Mitrinovivi tch 27)
i drugi. Izr3z e/ebi pojavljuje se prvi put II knjievnom jeziku II jednom pisanom doku
mentu u XIV s t o lje u u Anadoliji i ispoctka se daje samo najkru pnijim linostima bilo
duhovne ili svjc tovne aristokracije . Prva poznata osoba koja je ovu titulu nosila je ue
nik i sljedbenik t-.1evlana Delaluddlll3 RunlIJa . OSIllVa<l mevlevijskog tarikala. Celebi
Husamuddin (umro 1284) 28)

U XIV i XV s tolj eu II Anado liji je bilo mnogo pjesnika i p r ineva koji su na

zivani elebijama. medu os talim i svi si novi Bajezida I. Mehmed Cclebi. Musa Celebi. Is<l
Cclebi . Sulejman Celebi. a princu t-. lehmcdu, kasnije sultanu Mehmedu I. ostaje i kao
trajna titula. pa je poznatiji kao Mehmed Celebi nego kao Mehmed I. Zbog svoje uenos
ti i pobotnos ti ovu titulu j e medu prvima GoS u XIV SL) dobio i znameniti pjesnik
Wasi lat - annag:lIa (Mevluda) Sulejman Ce lebi.
K3ko je bil3 vrlo rairena. ova rije je ula i u toponomastiku i onomastiku.
Vie topo nima u Osmanskoj carevi ni II svom imenu ima i izraz elcbi. a kod nas Celebipazar jc turski naziv Z3 Rogaticu 29) i elebi. se lo izmcdu Konjica i Jablanice na J ab lanikom jezeru. kao i selo u Liv:lIlj skorn polju . Takoder kod nas pos toji i ensko vla stito
ime elebija.
P ratei dalje razvoj izraza ce/eb i celebi moemo zak ljui ti da oni sve viSc
evoluiraju II onom pravcu kako je to. ve li XV I s tolje u. primijetio Kafi . U T urskom
rjeniku Husej na Kaurija 30) nalazimo ova znae nja rijei a/ab: plemenit. prefi njen.
nadaren. pisac . odgojen. utiv . Aut or kae da joj II potpunosti o rfglwara francuska rije
gelllilhol1lme. I'ridjev izvcden iz ove imenice autor objanjava znaenji ma: poboan i
ugledan ovjek. plemenit. princ. gospodi n itd. --Nekad se ova tit ula davOl1a osmanskim
prinevima. a danas se zad rala samo kao titula l1levlevijski h voda u Konjj -- 31).
Zenke r 32) pak po inje znacnjima: e/eb ode r telab (alt.) Adj. II. Sb s!.
nt oux. tcndre . petit. precielJx noble .mim<ll tendre, co chon dc lei t, a zav r3v<! person:l
ge noble . seigneur, Dicu .. dok iuaz e/eh i tuma i kao maitre, seigne ur (spec. e rec u u
23)
24)
25)

26)
21)

2th
29)

JO)
Ji)
32)
JJ)

N3 iSlom mjestu
M;ttcilungen d...s Scmin3a fur or;cnI31;schc Spr3chcn. W c~ t:ls i :ltischc Sludien II. 124 .
Zapi~ki vostokovcMnij:l ... XV. 42.
Zapiski ... XV III. 13 i dalJc.
rhe Turkish "chalabi". J ourn:!l of Ihc Aml'rican Orient:.1 Sock-t}' 54 (l934l. sir. 194 - 199 .
h 13m An ~ ik1opcdisi. ("jlt III. s. 369 - 370. Ist3nbul. 1945 .
KOg3 11c3 je nazvana Cclcbl - paz'!.t ~ ~Il-.hllll: tl - Cc lc.bij i I sabc!;.lJ.v iCl!.lUr~"1J111 ~V~PV<.l;1I u lc mll~'
l'avlov;a . Pod3Ia k o OVOlllI.' u knJIZI: II:mm Saba novI: B o~an~kl IMsaJuk .Sar3Jcvo. J 959 .. s. 187 .
I-I u ~ey n Ka zim Kadri. Turk Lugali. Ikind cilI. htanbuL 1928. ~ Ir . 39 1- 392.
ISlo
Juliu s Theodor Zl'nker: Turkbc h - anbi~ch - persischc~ lI and\\O rIC rbuch. II izdanje . lIil","
schl'il1l. 1967. Sir. 363.
Doz). R. Supplement aux dictionnaires arabes. Paris 1927. ~tr . 204.

39

."

eu ropeen) - autrefois: prince du sang. Herr, fru her ein Prinz yon Gebiut. jetzl gewohnl.
ein vomelune r Griechc ode r EU fopaer.
U arapskom svijetu, na periferiji osmanskog carstva, rije e l ebi dolazi II geni.
livnoj konstrukciji sa rijeju mizog II jednom sasvim novdm znaenju za koje ne moe
mo utvrdili porijek1o. To je znaenje koje navodi Dozy II Supplement aux dict ionnalJes arabcs: 33),
Kako se II !Urskom jeziku poela sve vi~e koristili &rka rije e/endi, izraz
elebl postepeno iSezava da bi se do nalih dana zadrao samo II rijetkim poslovicama
kao: Scn cc lcbi ben cclebi. ati kim kasar - T i gospodi n, ja gospodin , ko e timariti kaIlja. a $10 opet odgovara naSoj poslovici: Aga ja, aga ti , ko e na vodu'?

SU M M AR Y

TRACTATE ABOUT TERM "CnESI" FROM HASAN KAFI I'RUSCA K

This work consists of faxunil. translation and comment of the tractate about
teml " e lebi"' from Hasan Kali P ru ak (AI- Aqhisari) one of lhe most important representatives of the on odox Islam ln BOSnia and Herzegovina in XV I century and
scholar aflirmed by his philological , philosopluc and lheological trcatises, P ruak points out here thc irregular use of the term "elebi" , that slgnilied 10 the fi rsl place t he
lordship (indicating the re ligious superiors and people mil laled \fl religious sc ience), wh ile ul his lim e thc temt "e l ebi" looses this meaning and designates all reach people
withou t regard 10 origin and religion_

40

KA SIM DQ BRACA

TUHFETUL- MUSALLl N YE ZUBDETUL- HASI' IN

OD ABDUL- YEHABA ZEPCEY IJ E ILHAMIJ E

pronafli

U knji.nom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke. medu njenim rukopisima.

jedan primjerak djela pod naslovom: "Tuhfetul-musallin ve zubdetul .hamn"

SIllO

(Dar i poslastica onima koji se klanjaju Bogu, v. br. rukopisa 4509). Iz dalUma na kraju
vidi se da je dovr~eno godine 12 16 / 1801. To je krae djelo, prirunik na turskom jeziku , vjersko-moralnog sad raja, o molitvi (namazu), pobonost uope i lijepom vladanju.
Pi ~c mu je na teolog i mistik (alim i sufija) Abdulvehhab epevi (iz epa), ZVo IIhamija . Djelo je sve dosad bilo nepoznalo i, koliko se zasad zna, ovo je njegov jedini primjerak koji se sauvao. Primjerak je dospio II ovu biblioteku iz Tdnja, kao pok1on ta
monjeg Udruenja ilmije , godine 1964. Bu dui da je to nepoznat rad i od naieg pisca,
a uz to. ini nam sc, interesanl3n iz vie aspekata, to smo smatrali za podesno da ovdje
damo njegov prikaz. kako bi mu bar sauvali spomen. Pristupajui pak izradi toga prika
za, osjet ili smo potrebu da neto ire zahvatimo i izloimo ivot i rad pisca navedenog
djela . Ovo tim prije Sto sada raspolaemo nekim novim podacima o piscu koji ranije ni
su bili pozna ti. No ova studija jo uvijek ostaje samo jedan skromniji prilog za izrad u
obu hvatnije i potpune Ilhamijine b iografije. Da bismo dali vjt:rniju sliku i prikaz jed nog
pisanog djela i djelatnosti njegova autora, a naroi l a ove vrste, tj . sa d uhovnomoralnog
pod r u ja , treba se bar krat ko os\'rnu li na prilike i vrijeme, u kojima je njegov autor ivio
i djelovao, a o nda na ivot i rad samog autora. Kad je rije O llhamiji. ovdje e nam po
m oi njegov cjelokupni dosad poznali rad, u kom nalazimo neke nove, iako sk rom ne,
pod atke o njegovom ivotu .

Z IVOT I RAD ADUlVE HIIA BA Z EPCAKA IlIIA\llJl

Abdul vehhab 2:epevl Ilhanuj3 bijae znaaj na linost. kOJa Je imala VIdnu ulo
gu u vjerskom i kulturnom tivotu Muslimana krajem 18. i poetkom 19 stoljea . On
spada u red mnog1il uenih ljudi nae krvi i roda. koji su prije i poslije njega pIsali ne sa
41

na orijentalnim jezicima - arapskom, turskom i perzijskom - nego i na naem domaem. ili kako su o ni uvijek govoril i. "bosanskom jeziku".
1110

O njemu su kod nas ranije pisali nai kuhurni historiografi: Safvelbeg Baagi
(Znameniti Hrvati. 34: GZ~ I 1916.226.266): Scheich Seifuddin Kemura (Serbokroa tische Oichtungcn Bosnischer Moslims. Sarajevo 1912. str. XV III Einleitung i 38): Mehmed lI andi (Knjievni rad, 92; ll hamija Z.cpak. muslimanski pjesnik iz Bosne ....
Hrvatski dnevnik od 21. 1 1940. su. 14) i M. Il adijahi (Hrvatska muslimanska knjiev
nost prije 1878. godine. Sarajevo \938). Pisanje svih ovih historiografa je dosta sumarno.
nepotpuno i meusobno s li no. jer u nedostatku potrebnih podataka oni su se svi sluili is tim raspololivim podacima ili su ih prenosili jedni od drugih. Zato svi konstatuju da
su podaci o livotu llhamije oskudni. lI andi (n .m .) sa .taljenjem uzvikuje: "0 njegovu
Livotu ne .tnalllo gotovo nita~. Oni svi nisu lnali Z3 ovo njegovo djelo. niti su znali da
tum njegova rodenja. I>ogotovo sc nisu uputali u iH! analizu njegova rada, u vezi s vremenom i prilikama, u kojima je on ivio i radio . Pa i pored neto novih poda taka do kojih smo doli. moramo i mi ostati pri njegovoj ranijoj konstataciji. da su podaci o ivoIlI
Hhamije JOS uvije k oskudni .
Pravo i pllno imc ovog alima i sufije je: Abdul vehhab b . Abdulveldl:l[J i.epevi
(epak)
k:lko je 10 on sam naveo u uvodu svog gore navedenog djela . Iz tog njegova
navoda razabire sc da i o n i otac mu nose isto imc. Zato se ponekad po tpisivao:
Abdulvehhab sin Abdulvehhabov. Na njegovom pak nadgrobnom spomeniku (nia nu)
napisano mu jc ime: SCjjid elHad Vehhab . Nije jasno, lato IllU je ime II ovom hatpisll
unekoliko i1l11ijenjeno. Pripadalo je dervikol11 redu Nakibendija. Ph ami (Ilhamija) ili
llhami baba je njegov derviki nadimak. po kome je on najvie poznat, pa emo ga i mi
u tJaljnjeJll illaganju .tadrzati. U zbirci (divanu) njegovih pjesama (ilahija) prepisiva IllU
je napisao imc: Sejh es- Sejjid Abdulvehhab Ilham i- baba el- Bosnevi. Naziv "Scjjid"
(to II arapskom jeliku znai gospodin) nije uobiajen. jer se ll' islamskoj literaturi taj naliv daje samo Ul ime Muhamedovih potomaka. Orl.imo da je ll hamija uzeo i taj naziv
lalO to je sebe smatrao duhovnim pOlOIllkom Bojeg poslanika . To je vje rovatnije .
nego da je naliv da t samo u znaenju: gospodin. kao poasI. Na?iv "l,aba" je poas n i
derviSki naliv koji je najvie II upotrebi kod sljedbenika dervikog reda Bek iaSija. Ovdje
je dat salila kao poasni naziv. ier ll hamija nije bio pripadnik Bek taSi iskog reda. Vjerojatno mu je taj naliv dao neki njego\' potivalac. Naziv ci- haM" uha.wje J a je posjt'tio
Kabu i obavio had, to se razumije i i.tjedne njegove ilahije.
Ilh:l111ija je roden II e p u, godine 11 87. po I-l idl.ri. odnosno 1773 . po ls. - ka
ko nam 011 10 sam kale na kraju ovog svog rada (Viladetim t:lrihi bin YUl sekse n yedi ),
to do sada nije bilo pOlnato. Umro je tragino II T ravnik li 1237. odnosno 182 1. kada
je medu Illllogim uglednim Bonjacima i on pogubljen pu 1I,llogu Aii Oe lal- pae . U
Tra vniku je i sahranjen.
Prema tome. 1973. godine je upravo i dvjeslogodiSnjica njegova rOdenja . Neka
ovaj prikaz njegova ivo la i ra da bude na skrom ni prilog tome jubileju.
Otac mu je umro dok je on bio malo dijete. Iako da ga nije ni zapamtio. a kasnije mu je umrla i majka. pa je OSl30 usamljen, bez rodi lelja. To razumimo iz jednog njegova kraeg spjeva na naemjeliku. u kom kae: "Majke nemam, a pedera (oca) ne pamtim'" .
Na kraju ovog prirunika dao nam je jo neke podatke o se"" j kuji unose vie
svjetla u poznavanje njegove linosti. Tako vidimo da je. u vrijeme zavIse ika ovog svog
42

rada . bio teko bolestan . Pored duev nih pat nji. zbog tekih prilika u kojima je ivio i
zbog grijeha i mana njegova vre mcna, o it o jc patio i od neke tjelesne bolest i. koja se
odra avala II jakoj glavobolji. Pri tisnu t tegobama s jcd ne i druge strane , on sc tada nadao
smrti . oeki v ao i pri\'idaI1 An:lilu i pripremio se la smrt. oprostio se S3 prijate ljima i sa
svojom porodico m. ;. u. lili t:.Hla nijc um ro. kako je oekivao . I}remu navedenom datumu
zavretka ovog rada (ako je taj datum taan , a zasad nemamo dovoljno osnova za SUtnnju u njegovu ta nos t ). on je iv io poslije toga jo dvadeset godina,
Umro je. kao to znamo. od drugog uzroka i pod dru gim okolnostima. Sudbina
je, naim e htjela. da on doivi i primi mueniku smrt. na drugi nain. Umro je nedu
nom smru , kao rtva nasilja (zuluma). prottv koga se borio duhovnim srcd stvi ma i svojim moral nim au torite tom . Pogub ljcn je. bez suda i su enja : on. koji sc itava svog IC gobnog ivo ta borio za pravdu i pravedno sudcnje svima ljudima, Nije nam jasno, kako i
zato je, zap ravo. bio opt ue n i zato jc. u stvari. pogubljen , tj . Ua mu se konkretno inkrimini ralo kao glavni grijeh . zbog koga je trebalo da ilgubi livo t. O tom nemamo ni
sigurne predaje, ni pisanih podataka . Znamo sal11o. da ga je vezir Ali De lal - paa pozvao
sebi u Travnik. da se on tome pozivu lojalno i spremno odazvao i sam talllo o t iao. te da
je. po nalogu velira. pogubljen . OpenilO se dri. kao to je i n<ijvje rovatnije. da su uzrok
njegovoj smrt i njegove o Ire kritike, koje je on neumorno upuivao na ra u n svojih su
vremen ika. kako obi nih ljudi. tako i najviih drzavnih i vjerskih dostoja nstve ni ka. koji
su.se odavali raznim porocima i slabostima. nanosei tako HelU ne samo seb i. nego i I.:i
jelom drutvu - kako je on smatrao i govorio. Iz kasnijeg izlaganja o njegovu vremenu I
njegovu radu . to e se bolje i jasnije vidjeti .
Ovdje Heba rei da llhamija u nekim svojim kasidama na ilirskom jCl' iku iui ito spominje D2.e lal- pau . U jednoj koju imamo pred sobom nije o njelllu otvoreno

nita loe rekao . ap rotiv. o njemu se ovdje lijepo izraava ("Svoga roba Delal - pal1
uputio si - Boze - pravdi. Bosanski gazije su grijeni - DcJa lova sab lja Tvoj jc dar",
v, Divan I . 3 1). To je. ini sc. njegov prvi dojam. e lja i nada ii' prvih dana po painu uu
lasku , Odmah poslije tc kaside nalazi se st rana lU )aljka na vrijeme i prilike, U njoj is ti e
koliko su. kroz svu ljudsk u povijes t plemeniti i nevini ljudi trpje li i bili mueni od sva
kojakog nasilja. Po tom uzvikuje: "Vojska .;a tana Il e miruje: nas ne voli Boji nep rija telj ...
llh amija mnogo pati - isto l . 3 1- 3J ,. Iz ovog je. po svemu s udei. Dze lal - paa ral..umio
alu ziju na sebe i svoj poslUpa k i neoprostivo I..amje rio llhamiji.
ta je bilo po nj egovom dolasku u Tra vnik prije pogub ljenja i k:lkav se razgovo!
vodio izmedu nj ega i vezira. ako se jc uope vodio - o to m sa sigurnou nita ne 1..11 :1mo . O sve mu tome moe Illo saJllo I.akljuivati na osnovu njegovih radova koji Sll nam
se sauva l i. kao i iz prilika i okol nosti II kojima je zivio. L ogino je ovdje pomisliti . da
je pogublje n pod jednom od dvije okolnosti: ili samo na osnovu podataka i informacija
koje su o njelllu dosta\'ljene Dela l- pai. a da ovaj s njim uope nije TUl'govarao; ili na
osnovu rugovora. koji je Dl..elal - pasa s njim. vje rova tno, imao . U svakom s l uaju. vez ir
je imao informacije o njemu . Te informacije su mogle bi t i samo najgore po IJhamijll. jer
su ih sigurno dostavlja li njegQ\ i brojni nep rijatelji. mrl..itelji i uope ljudi niskog morala i
karakte ra. koji se nisu ustruavali ni najnizih podvala i neistina. samo da bi onemoguili
svoga protivnika . Ko i kakvi su 't o sve bil i ljudi. kojima je smetalo i koje je ul..llemiravalo
IJhamijino propovijed anje i njegova uporna propaga nd a protiv svakojaki h grijeha i l.ala
- vidjee se ta koder il. naScg kasnijeg izlaga nja. Zna se , da su o ni. sa svoje strane podu-

43

zimali svakojake spletke. Moglo se je desiti, da vezir izda nalog za pogubljenje ovjeka
po informacijama iz takvih izvora, iako on za to nije imao ni pravne , ni moralne ni eri
atske osnove.
Ako je pak Delal- paa imao razgovor sa Ilhamijom , - najvjerovatn ije je da
ga je imao, - onda mu je, drimo, morao postaviti zahtjev i zatraiti usluge, koje Ilhami
ja, kao dosljedan Uitelj i pobornik vjerskog morala i humanizma , nije mogao prihvatiti
To je morao biti udan susret i udan razgovor.
Aji, ma ta bilo od svega navedenog, injen i ca je, da su Ilhamijin ivot i smrt
bili otpor i protest proliv zla , nepravde, nasilja, bezakonja i raznih ljudskih grijeha i opa
ina.

Njegova smrt je bolno odjeknula u irokim redovima Bosanskih Muslimana , kao

i u redovima ilmije. Openito je smatran i proglaen muenikom (ehidam) . To se vidi i
po jednom spjevu na turskom jeziku, to ga je tada sastavio neko od nae uleme. Spjev
je upuen kadiji Muhamed-cfendiji Hod azade Akhjsariji. U njemu dotini alim hvali
kadiju kao velikog i plemenitog uenjaka i moli ga da mu pomogne, kako bi dobio polo
aj hatiba u nekoj damiji. U naslovu toga spjeva kae se, da je isti sastavljen i upuen kadiji, "kad je Abdulvehhab umro kao muenik za vjeru" (eh id - v. biblioteka Alije
Bejtia , Orijentalna zbi rka ,jajaka med mua br. 116). Iz loga se moe razumjeti, da dotini moli mjesto, koje je zauzimao llhamija, a koje je njegovom smru ostalo upranjeno , - to ukazuje da je llhamija obnaao slub u imama i hatiba. Drimo da je to bilo u
Ferhadijji, glavnoj damiji epa. Nad njegovim grobom podignuto je turbe (mauzolej),
to se ini samo ljudima za koje se dri da su "dobri" (evlije). To turbe narod je posjeo,
ivao i potovao.
Na njegovom nadgrobnom spomenik u, koji su mu podigli njegovi potovaoci
napisano je, da su njegovoj smrt i mnogo doprinijele spletke njegovih zavidni ka i neprijatelja, a da su njegovi prijatelji, zbog te tragedije, doivjeli bolnu tugu. Taj zapis, koji se i
danas nalazi na njegovom nianu , drimo, ocrtava pravo stanje u vezi tog traginog slu aja. Nije nam sasvim jasno da li je spomenik podignut odmah po Ilhamijinoj smrti ili
kasnije.

lUlAMIlINO SKOLOVANJE l DUI10VNO IZG RAI V ANlE

Gdje jc sve na~ pisac iviO i kretao se, gdje i kako se kolovao, nije nam poblie
poznato. O svom kblovanju i svojim u iteljima, Ilhamija nam nije ostavio nikakvih podataka, izuzev to je zabiljeio na poetkU ovog rada samo toliko, da je on uenik nekog
"el-Had Kerimizade (I-Iadierimovia ili '-Iad ierim i a). Nije nam poznato ko je taj
ovjek, kao to nam nije sasvim jasno, ko mu je Uitelj (ejh) u mistici i ko ga je uveo u
derviki red (tarika t).
Prema prili n o oskud nim podacima o ivot u llhamije, moe se zaklju iti , da se
je on kolovao u svom rodnom mjestu epu i u Fojnici. To znai da je od formalI1ih
kolskih kvalifikacija imao samo srednju naobrazbu. Dalje , u vee nau n e centre i na via Uilita, pa ni u Sarajevo, po svoj prilici , nije odlazio. Njega, na primjer, ne spominje
Baeskija u svom ljetopisu, iako su, bar donekle , suvremenici , to lllote samo znaiti daIlhamija jo nije bio poznat u Sarajevu, dok je Baeskij a radio. U epu i Fojnici radile
su u XV II I stoljeu medrese , koje su , po svom radu , bile vie provincijske i skromne , ne-

44

go poznate. Pojava Ilhamije pak odskae i izdvaja se iz sredine i prilika , II kojima se ~ko
lovao. Da bismo ipak dobili jasniju predstavu i pojam o njegovu kolovanju i duhovnom
razvoju , moramo se malo opirnije osvrnuti na prosvjetne prilike i na okolnosti tl njegovoj sredini i okolini, gdje je on ivio i razvijao sc.
Rodno mjesto l1hamijc , epe , koje leti na pruzi Sarajevo - Brod , udaljeno
od Sarajeva 123 km. prvi put se spominje II XV sto ljeu pred pad Bosne, a nije se nikad
posebno isticalo II kulturnom pogledu . Istina, po dolasku Turaka , ovo malo naselje se
n~to razvilo, lako da je ve polovinom XVU vijeka (1655) imalo tri damije, a II XVIII
s t o ljeu sagraena je i etvrta damija. Ni na jednoj od tih damija nema ni natpisa ni
damIna, niti su se sauvale njihove vakufnamc. Jedva su poznata i imena njihovih graditelja , i to ne svih. Glavna je , a ini se i najstarija damija Ferhadijja, koju je sagradio neki Ferhad- beg. ~to ga narod u :lepu zna i spominje pod imenom Ferhad - pa ~a. Po
Muvekkitu (1 , 150), to bi bio onaj dobrotvor Ferhad-beg, koji je kod nas podigao joS:
dvije damije. poznate pod nazIVom Fefhadijje, i to u Sarajevu i u Te~nju. Ako je tako,
onda je ova Ferhadijja u Zepu sagra ena prije godine 1568 . Uz damiju je postojalo
osnovno i srednje islamsko u i1i~te (mek teb i medresa), koji su , iako u skromnom stanju , radili do pred Drugi svjetski ra!. (V. H. Kre~ev lj akovj, Zepe, Sarajevo, 1930,
str. 3- 7).
U ma lom broju znamenitih linosti iz epa , svakako su vrijedni spomena i
dvojica islamskih uitelja (tcaloga): Aluned- efendija Karahoda i iUlamija. Prvi je ivio i radio u drugoj polovini 18. stoljea, a drugi na prijelazu iz 18. u 19. stoljee .
Karahodaje bio imam Ferhad - p~ine damije i profesor (muderris) Ferhadijje medrese.
Karahodta je poznat i po jednom , na na~em jeziku sastavljenom pounom
spjevu , koji u epu nazivaju " no~njakuS:a" i koji su mnogi znali napamei , a njegova
autora se dugo sjeali s osobitim pouovanjem. U tom spjevu Karahod a o~t ro prigovara
svima onima koji se nemarno odnose prema svojim vjerskim i moralnim dunostima , ne
~tedei pri tom ni stare i silne kapetane, ni arijske ugovee i esnafe.
llhamija je , vrlo vjerojatno, uio kod Karahode. - jer svakako e biti da se,
u Ferhadijji medresi, iako to on sam ne kae. Njegovo prilino solidno teolmko znanje i lijepo poznavanje arapskog i turskog jezika, koje je on stekao - koliko znamo - samo II Zepu i Fojnici i koje nam je predstavio u ovom sVOm radu , ukazuje nam
da je bio darovit i vrijedan uenik i da je imao sposob nog muderisa'koji ga je uio . Ima
mo puno osnova tvrditi, da mu je taj glavni uitelj bio spomenuti H ad.ierimovi, ije
on ime. zapravo samo prezime, navodi u poetku svog rada, kad kate za se , s prizvukom
ponosa, da je njegov uenik. Iako o tom ovjek u ne znamo ni~ta vie nego to ~to nam je
IIIIamija rekao, l ogino je misliti,' da je 10 bio .neki muderris II Zepu, koji je drao pre
davanja bilo u med resi, bilo priVatno. za odre-en broj svojih s lu~atelja. Sudei po nekim
okolnostima , mi smo skloni pretpostaviti, da je on i Karahodta istovclI1a osoba. kojoj
je Karahod a samo nadimak, fl pravo prezime - J-Iad ie rimovi. Jlil3lnija , razumljivo,
izbjegava upotrebu nadimka , a radije' navodi prezime za svog ui telja . Ovu pre tpostavku
zasnivamo na injenici , to se zna da je Almled - efendija "Karahodta" radio kao muderris, i djelovao na vjersko- prosvjetnom polju u epu, krajem druge polovine 18.stolje a , dakle ba~ u ono vrijeme , kad je llhamija u io i izgraivao se i da je on bio jedini poznati alim u to vrijeme u svom mjestu, jer se ni jedan drugi ne spominje iz tog vremena .
Ako Uhamija navodi kao svoga uitelja ,!ekog potpuno nepozna tog H adicrimovia. onda to nema biti ko drugi nego Karahoda. (Karahoda je umro poetkom 19. s toljea ,
~ko l ovao

45

ncgdjc oko l803 .}. U protivnom. ako ova prctpostavka nijc tana: on~a je spomenuli
Ilad:ierimovi neki veoma uen i vrijedan ovjck. o kojcm llam nijc poznat nikakav
njegov vlastiti pisani spomcnik. niti je ko drugi I.abiljcio ma ~ Ia bilo o njcmu. ili sau
vao ma kakvu bilo uspomenu , - a to je tc~ko lIsvoji ti.
Od svog uitcija Hadiierimovia. odnosno - po na~cm mi~ljcnju - Karaho
dc. Ilhamija jc. vidi se. porcd solidnog znanja o vjcri. pnmio i lijcp vjcrsko- moralni
odgoj. a posebno kritiki duh i Strog kritiki odnos prema svojim suvremenicima i nji
hovim s13bostim:l
StO se tie njegova ob razovanja u mistici (Icsavvufu) i njcgova stupanja u derred . o lom 13koder nemamo nikakvih pisanih i pouldanih podataka . Naime. ne
nalazimo nigdje podatke o lom. gdje i kod koga je primio svoje Icsavvufsko znanje i
gdjc' i ko ga je uvco u derviki rcd. - kako smo tO gore nnpomenuli. U tom j>ogledu
imamo samo neke historijske injen i ce : olo.oll1ost i, iz kojih mocmo iLvcsti zakljukc i
lako doi do nekog saznanja o tom pitanju .
vi~ki

injenica

je. d;) je llhamija bio odani i iLgradeni mistik mUlesi\vvif.

i praktini dcrvi~. Stupanj njegova zn:mja i njcgovo poimanje i stanovi~tc II lesavvu(u , ukazuju na njegovu linu vrijednos t i moralnu is t ou.
kao i na vrijednost njegova uitel j a (~ejha), koji {;:I je uio i pOIl13gao mu u njegovom
izgradivanju .
. Prije svega

~ sljcdbellLk \l! ) .jl I lIbI-ug uenj;)

U vrijeme Ilhamijinog kolovanja i razvijanja. najbliti i njemu najpristupaniji

centar sunjskog obraLovanja i aktivnosti bila je Fojnica, odnosno tekije u njenoj okolini:
u l:iviima i na OglJvku . Prvu od njih . tj . OIlU u Ziviima. zapravo u selu Vukeljiima.
koje se nalazi sjeverno od Fojnice, a pripada d2emalll ivii. osnovao je ueni i poboni Husejn luki, zvani Husejn - baba . To je na~ ovjek, rodom iz tog sela. koji je poet.
ne nauke uio u Fojnici. a zatim sc kolovao u Sarajevu i Ista nbulu . la vrijeme ~kolo\'a
nja u Istanbulu . posjeivao je i uven u nakibendijsku tekiju Muradijju i sluao predavanja njenog ejha . Svojim vrlinam3 i duhovnom darovito~lI. privukao je panju i oduevio svoga uitelja II tesav\,u(u. koji ga je primio u dervi~ki red i poslije mu preporuio
da posjeti Lnamcnite tekije u ~ I aloj Aziji. Buhari i Semerkandu . radi jo veeg produbljivanja svoga znanja iz Icsavvura. Kad je i to obavio, onda sc vratio II svoje rodno i zabaeno selo Vukeljie . udaljeno dva sata hoda na sjever od Fojnice. Tu je. po uputi svoga
ejha. osnovao Ickiju . T:lko je nastao prvi od dva ce nt ra tesavvu(skog prosvjeivanja u
okolini Fojnice.
Osniva i prvi ejh Zivikc tekije. lI usejn - baba, istaknU l i poznavalac eriala i
islamske teologijc i produhovljeni sufija. razvio jc tivll islamsku kulturnu djelatnost u
svom kraju. medu L.dr:lvim ali neukim seljacima. koji su s puno patnje i naklonosti sluali i prihval:l li dob ronamjerna kaziv3 nja i savjete svoga plemenitog Ui t e lja i prosvje t ite.
lj:!. Sci h lI usejn. kao uen ovjek, dobio je mjesto predavaa i u FojniCkoj medresi. To
je s\ebllu negdje u d rugoj polovini 18 . s toljea .
Rade i

na medresi i drei povremeno predavanja (vazove) II (ojnikim dmni

Jama. uCeni ~eJh ll usc jn ubrzo je stekao veliko potovanje kako kod ~irokih slojeva na
roda tako i kod u k- lill! medu kojima i kod fojnikog kadije f.,lehmeda. Godine 1785.11
kadije f., lehmeda rodio sc sin Abdurrahman . Kad je dijete doraslo za srednjc ~kole, imalo je sve znake darovitosti i volju za nauku . pa ga otac upisa u rojniku med resu i dade
ga na ~kolova nje i odgoj Sejh Husejnu. ejh je svog darovitog uenika Abdurrahmana
upuivao kako u nauci tako i u tesavvuru (misticizmu). i kad ova d05ti2e dovoljan stil

panj u tesavvurskom odgoju. ~ejh ga uvede u de rvi~ki red jo~ II njegovim mladi k im go
dinama , dajui mu nadimak Sirri (upuen u tajne) Po preporuci svoga ~ej ha lIuscjnbabe , mlad i dervi~ Abdurrahman uskoro se oenio jednom udovicom i.l sela Oglavak ,
nedaleko od Fojnice . Tu . gdje je jo~ odavno postojalo naselje. koje je uni~tila i opustila
kuga. podigao je on. takoder po preporuci ~ejha, tekiju , iji je on postao starjdina
(~ejh) . To je bilo poetkom 19. stoljea, negdje oko godi ne 1802. Tako je nastao drugi
sufijski centar u blizini Fojnice.
U jednom od ova dva centra. i kod jednog od dva navedena ~ejha, stekao je os
novno sufijska poimanje i im30 prve dodire i poznanstva s pripadnici1113 tarikata n3~
ll hamija . To zaklju ujemo po tome. ~to nije poznato daje on putovao u dalje cent re rao
di stjecanja naobrazbe - kako smo to ranije rekli. Prirodno je onda, da je i svoje I.nanje
i sufijski put na~ao u svojoj najblioj okolini. koja mu je to omoguavala.
Prema predaji , koj:! se prenosila u derv i ~kim redovuna kod nas, IlhanllJ3 Je uce
nik (murid) u tesavvuru ejh - AbdlLrrahmana Sirije . Sudei pak po nekim historijskim
i njenic ama , koje ranije nisu bile poznate ni uoene . ta nam se predaja ini neprihvatlji
vom . Sejh Sirrija je. naime. bio isuvie mlad i jo sam nedovoljno upu en II tesavvur. u
vrijeme kada je morao bi ti uitelj (~ejh) llhamiji , koji je in:! e znatno starij i od njega po
godinama tivota, kako sc to vidi iz prije navedenih datuma njihov:! rOdenja . U vrijeme
kada je IIIIamija dovr~io svoj rad . o kame je ovdje rije . imao je dV3dese t i osam godina
tivota i bio je ve upuen i izgraden alim i sufija (mistik). To je bilo 1216. (180 I.), ka
ko je tO zabiljeeno na kraju njegova rada. ejh Sirrija je mogao tada imati 16- 17 godi
na ivota . Da bi mogao izgraditi vrsnog uenika (murida) i mistika kao to je llhamija,
morao je i sam biti vrstan uitelj (~ejh) u tesaV\'ufu i poeti poduavanje prije tog datuma bar na dvije- tri godine. dakle jo~ u vrlo mladim djeakim godinama. a neprirodno
je i nelogino . da postane takav rejh i vrstan uitelj u tako ranoj mladosti. Z3tO je,
drimo. pravilnije uzeti da je na~ llhamija uenik (murid) ~ejha Husejna iz Zivia. kao
i Sirrija . Predaja, koju navodi Dr. Sair Sikiri. (v . njegove radove: Pobotne pjesme lIahije - ejh Abdurrahmana Sirrije. Sarajevo. 1941 . Str. 5 i Tekija na Ogla\'ku. Kalen
dar "G3jreC' 1941. SH. 45). po kojoj je Sejh I hhdn proizveo
dervi~a i ~ej ha jedjnog.
svog murida Sirriju. neodrtiva je. jer t3ko uen so!Jh. kao ~ t o je bio Sejh Hu scjn. sa svojom tekijom koju je sam podigao j vod io. Sigurno je imao vie uenika , medu koje mi. s
velikim stupnjem sigurnosti. ubrajamo i llhamiju. ( O nigdje ne nalazimo pisanog spo
mena o tom. pa ni kod samog Ilhamije.lo ne moe biti prepreka na~e ll1 mi~ljenju .j er sve
okolnosti ukazuju daje ono ispravno. a nekih osnovanih protudokal.a nemamo.
Pored svega reenog. sude i po mnogim okolnostima. s tj ee se dojam. da jc
kod njega samo izgrudivanje bilo znaajan rakIOr u njegovu duhovnom ral.vitku . On se
oi t o sam u savr~avao i t anj em vjerske i. posebno . tesavvurske literature i njenim raZr:l
divanjem no svoj n3 i n i prelila svom shvaanju. U tom mu je pomagala okolnost. Sto je.
ini sc, bio \'eoma bistar i nadaren ovjek. a uz to je posjedov;lo marljivost i jaku volju.
Njegov nutarnji , duhovni i\'o t bio je veoma jako razvijen . Naroito se mnogo bavio Sll'
fijskim meditacijoma . Kral sve 10. on je II sebi izo~trlO sufijska osjeanje i poimanje . ko
je je lako il.mJ.avao II SToku ili stihovima na nakm i ~ulskom jCLiku.jc l je imao pjesni
kog dara. Ako muje tTebalo. onje. na primjer. u stihove na nakm jeziku be.l UStruava
nja uplitao i utki\,ao arapske. turske i perzijske rije i. Sve tc svoje sl>osobnosti. osjeanje
i poimanje. a naroito svoje sufijske meditacije. on je smat rao nadahnuem od Boga. pa
je sebi i ul.eo pjesniki pseudonim "hami. ~1 0 bi znailo: nodahnUl; (od arapske rije i
il ham - nadahnue) . To se ra.lumije iz njegovih vlasti tih izlaganja o svom sufijskaIll
pravcu i dostignuima:

"/-Ivala Bogll, cjelokupno saznanje je od Njega: Njegovu Poslaniku tetim biti

irtva (kurban). Postao sam oduevljen i zanesen drotvom Botjeg poslanika... Utjecaj
Poslanikov osjetio sam II svojoj dui. prije negQ mi se o tkrilo (tedtelli) Iljegovo bie.
Zanesen (medtzub) sam njegovim sal1remtvom, joI prije nego se potpuno digao zastor (perde) sa mog srca.
Ne 'proutavaju i !Iope metriku i lIjelIo pravila, poeo sam do nitem pobotne
pjesme i stihove po ovim metrima. To je posebna patnja i dar (inajet) od Boga... Ja sam
pn'podllik i dijete (evlod) Uvejsa i Hidra (svet i. odabrani Botji ljudi, evllie). allputstvo
(Ila "jil/ov put) doIlo mj je od Milostivog.
Sufjjski princip primih (telkin ) od Hidr f/ jasa.prije nego sam sligao do Bejrulloho
( Ka be).

UPlllstvo(irIod) II lesavvu[nooh i dobih pn/e.nego sam sligao do utilelja(Iej/lo).

Veliki uitelj Behai(Pir Behoi) l) utenjak je. pomo i hrolla duhOVI/a, stoter
vremena. Njegove darove sam zatelio ". ( V. rukopis iz Visotke tekti'e, list 62).
Razu mljivo onda , to je imao punu samouvje ren ost u krajnju istinitost svojih
misli , uvjerenja i rijei. Na kraju jedne svoje iJahije na arapskom jeziku, on kae: Ovo je
Boji rob lUlamija , ije je nadahnue (ilham) boansko (rebbani), a rijei dar Milostivog
( rahmani).
Na kraju s lijede e ilahije na turskom jeziku, on zanosno uzvikuje ; lJhamijino
nadahnu e i govor su suta istina ... (v. Divan , 1.2-3).
Zato ne nalazimo da igdje opirnije govo ri o nekom svom odreenom u itelju
ili ejhu. kod koga je sluao nauku i stekao obrazovanje. On u jednoj kasidi kae samo
openito: Ulemi priznajem prednost i ast (falu), je r od njih potjee moje znanje ('ilm)
.... a Uiteljima (mcajih) tesavvufa pripada svako dobro za stupanje (suluk) u red.
Iz svih njegovih radova vidi se da je bio krajnje odan i zanesen SVOjim idejama,
da je kroz te ideje izgradio u sebi jak duh, vrst karakter i moralnu odvanost do tog
stupnjQ , dil sc , u svojoj borb i 2.Q istinu i za svoje ideale , nije nikog i nieg bojao. Uza sve
to, bio je veoma blizak narodu, govorio mu jednostavno i razumljiVO , volio ga iskreno i
saosjeao s njim, ivio i patio kao i on , pa je i njega narod vanredno volio, vjerovao u
njegove svete vrline i njegove nadarenosti (keramete) i po~too)ao ga.

VRIJEME I PRILIKE

Jlhamija je ivio i radio na prijelazu iz 18. u 19. sto lj ee ( 1773- 182 1). To je
vrijeme koje predstavlja jednu od najburnijih epoha u Evropi uo pe . kao i u Turskom
carstvu posebno. Ta dva svijeta: Evropa sa svojim ev ropskim narodima i kranstvom, i
Tursko carstvo s islamskim narodima i islamom - predstavljali su. u to vrijeme, dva mo
na bloka , koji su se s uo avali u sukobu meusobnih njihovih interesa. Bosna je tada bila u sastavu Turskog carstva i islamskog svijeta.
kroz 18.

Turska nazadovanja u Evropi poinju jo u drugoj pol ovini 17. i nastavljajU se

stoljee . Ta nazadovanja imala su svoj poseban odjek i odraz u Bosni , koja je,

l) To je Bch:lUddin pir Muhammed en- Nak!ibendi (umro 79 1j 1389).

kome je pripadao IJh:unija .

48

osnlva

nak.!ibcndijskog reda,

kao granino podruje. bila - tako reku - direktno izloena udarima neprijatelja iz
vana i tako ugrotena u svom miru i opstanku. Samo podruje Bosanskog pa~aluka Bosne. koje je za dulje vremena bilo vee od podruja koje su drali nekadanji bos;mski kr;!ljevi , Slal no se povremeno. od rala do rala. smanjivalo.
Uz to je. naroito muslimansko stanovni~tvo u llosni. tokom 18. stoljea. stalo
u svom razvitku. usljed pogibija u mnogim ratovima i strahovitog ])omora od kuge. koja
je esto harala . Samo u Rusiji i Perziji izginulo je oko 20.000 najboljih bosanskih vojni.
ka , a po tornje doJla kuga. koja je mnogo ljudi pomorila, i mnoga sela opustila Raibijena tako i razasuto. muslimansko stanovniJtvo ostavlja sela i siJaLi u gradO\e . Bilo je slu
aj eva. da je muslimanski seljak prodavao svoju zemlju bogata~illla. dol;17io tl grad i do
biveni novac olako troJia. pa brLO ostajao bez igdje iSla. prisiljen da radi na nadnicu ili
da se zaposli kao sluga.
Na sve IC nedae dole su jo mnogobrojne drutvene sJ;!oosti: ?naUlO opad'H1je
reda . disciplin e. LakonilOSli l morala. Dok su nekad prije. s t oljeima. sve tc vrijednosti
bile na uzornoj visini. dotle su one tada bile uzdrmane. ugroenc i napuJtcne . Neznanje.
razuzdanost neodgojenih ljudi. svakojako nasilje pojedinih si lnika . spletke i podlosti ~i
ardtija i egoista. uzinwle su maha na sve strane i davale svoj negalivni peat drusIvu i
vremenu . WP rava i vojni ka organizacija takoder zn aIno slabi. p:l sc poj:l\'ljuju svakojake
bune i hajdu ije.
Borba oko ukidanja starog vojnog reda janiara i zavodenje moderne regularne
vojske(nilama).proulTokova!i su i nanijeli mnoge pOlCkoe i Lla u Bosni i odnijeli mno
ge dune i neduZne ivote.
U lakvim okolnostima. razumljivo je. da je prosvjeIno stanje muslimanskog Sl;!novniSIva bilo posve zaputeno. l jihovo kolstvo. poscbno. poslijc nckadanjcg cvjctanja
i naprctka bilo je lada u slabom i primilivnom slanju .
Slutbena " uicma". poscbno ll1uflijc. nisu ni htjeli ni umjeli nita uiniti la 1'0 .
bolj:mje stanja u muslimanskom skolslvu i prosvjcli.jer su i sami bili Laostali i nesposobni , a imali su, uz 10. sasvim druge zadatke i id calc. M onicima toga vremcna kao da je
bolje odgovaralo pokvareno sveenstvo i primitiv:tn narod . U takvoj sredini ne i70staju
ni negativne zna ajke . kao Sto je glupi. nerazumn i konzervatizam i faT1alil3m II vje ri.
(Baeskija navodi siuaj iz tog vreme na. da su dvojica mladia 1lluslir1l3na. koji su puS ili
uz ramazan. bili objeeni).
Isto tako. u nedostatku pravilnog i zdravog vjerskog obrazovanja. narod se oda
vao svakojakom praznovjerju i loSim navikama. to biljee mnogi dokumenti iL lOg vreo
mena. strani i domai. ,l3aSeskija nabraja poimence. mnoge. koji su se bavili praznovjer.
jem kao zan atom . Naroito su mnogo bili uobiajeni zapisi. razni wlislll ani i hamajlije.
(Muslimani su. ponekad , Iraili zapisc i kod ka t olikih redo\'nika franjevaca) .
O ito. daklc. jcdan lo upravni i prosvjetni sistem odrazio se negativno na
mentalitet i duhovni profil st:movnitva. To se najbolje vidi i po lom , Sto se medu"musli.
manima. u to vrijeme , ~ir i broj onih koji javno piju. pa a k i onih koji OIvaraju krme . U
Sarajcvu . koje je s t o lj eima bilo uzor po ljepoti i is toi grada. kao i po Irczvenosti i
kulturi s tan ovni~t\'a. rI.lIJ/J!:t se 1784. godine 11 mejhana. gdje su se opijali naSi gradani
svih konfesija. pa i muslimani. iako su vlasti pijanstvo kanjavali batinanjem . Pijani ljudi
su lada napadali none slTaa re:a opijala sc i str-dla. kao Sto su mnogi pili j kod kue.
kako nam to sve pria VI. Skari.

4 - Anali

49

Podizanje i:HScipline , kulture i vjersko- moralne svijesti tadanjeg muslimanskog

drutva i uleme, bilo je onemogueno itavim kompleksom negativnih faktora , kao to
su : vjerskoprosvjetni . ekonomski, politiki i drutveni faktori , koji su stvarali jedan poseban nezdrav mentalitet, nain ivota , miljenja i rada , sa tenjom vie raspadanju nego
nekolTl zdravom i trijeznom ivotu . Sva ta drama raspadanja jednog carstva i poretka, a
u njima i naSeg muslimanskog druStva , kao da je imala svoj kritini zaplet , svoju krizu ,
baS u vrijeme llhamije i u godinama pa!iovanja Delalije.
JoS ndto ranije , kada je na prijestolje stupio sultan Selim III (17 89- 1807),
tursko carstvo se nalazilo na rubu propasti.
Kratko reeno , narodi turskog carstva, pa medu njima i bosanski Muslimani,
preivljavali su tada jedno dekadentno i teSko bolesno stanje .
No. pored svega loga, snage i aktivnosti zJa , iako su imale veliki utjecaj u tOln
dekadentnom razdoblju , nisu potpuno uguile svaki da.h , ivot i djelatnost dobra.. Povi
jest i toga doba ne moe rei da je sve bilo samo crno . Naprotiv. ona zna i za mnoge svi
jetle primjere. Ona nam biljei, pored mnogo crnog, i pozitivne crte dob re ljudske volje,
plemenitog htije nja, otimanja od zla i otpora nezdravim i pato l o~kim zah tjevima i ud i
ma vremena. Takvih lijepih primjera bilo je meu ulemom i irokim slojevima naeg muslimanskog naroda .
lih amija je svojim stavom i djelom bio jedan od svijetlih primjera toga vreme
na . On ne samo da nije odobravao slabosti , mane i nasilja svojih suvremenika , nego se
protiv toga svesrdno borio pisanom i usmenom rijei,u stihu i u prozi, na na!iem "bosanskom" i na turskom jeziku. On je bio u neku ruku predstavnik . simbol i glasnogovornik
svih pozitivnih i zdravih snaga svoga vremena i svoga drutva .
Sve te pojave , slabosti i poremeaji u muslimanskom drutvu, moralni pad i
opadanje ekonomske i politike moi , neznanje i kulturna zaostalost uope, - sve se to
bolno odrazilo na dui llhamije . Onje , vidi se, bio usko vezan sa svojom zajednicom i za
nju je mnogo brinuo. Sve njene rane duboko je osjeao .
llhamija je , ne samo kao uitelj , propovjednik i sufija , nego i kao vjerni sin svoje domovine i svog naroda, osjeao svojom dunou da kritikuje , savjetuje i prouava
svoje suvremenike i sugraane, da ih poziva plemenitom i pozitivnom '-ivotu i radu i da
iba njihove slabosti i mane. On je to i inio i protustavio se jednom tekom vremenu , ~
punim arom i plamenim zanosom, kako bi pomogao i uinio dob ro ljudima.

PISAN I RADOV I IUIAM IJ E

Pisan i radovi llhamije, koje nam je ostaviO, raeni su na na~em i na turskom je

Ziku , a nekoliko njegovih k raih sastava ima i na arapskom jeziku. Na naem jeziku su
mu dvadese tak pobonih i pou n ih pjesama (iJallija i kasida) i jedna maJa islamska po
etnica(llmjhal)za djecu . To je v('oma kratko djelo, pisano popularno ,o najosnovnijim is
lamskim propisima i dunostima , koje musliman treba da zna. U narodu je bilo pozna
to pod naz.ivom: Ilmihal Hadi A bulvehhab-efendije, a prenosilo se i irilo prepisivanjem . Jedan primjerak te poetnice u rukopisu nalazi sc u Gazi Husrev- begovoj bibl.i0.
teci (pod br. 2929). Ilhamija je jedan od najplodnijih pisaca starijeg vremena na naem
jeziku. .

SO

Na turskom jeziku mu jc, pored gore navedenog prirunika "Tuhfctul musallin" . zbi rka pobonih i pounih pjesama (ilahija i kasida). To je zbirka pjesama,
koja zapravo ini Ilhamijin "Divan" , Jedan (ukopisni primjerak toga Divana nalazi sc
II Gali Husrev-begovoj biblioteci (pod br. 3056). To je jedini primjerak ovog Divana . la
koji sc samo donekle saznalo. tek kad ga je pronaao i spomenuo Hadi Mehmed Hand i (v. njegov navedeni lanak. - Hrvatski dnevnik od 21.1 1940 .. str.IS). o, H andi
tada nije identificirao ovaj primjerak, jer - po svom ustaljenom obiaju - nije uope
naveo ni gdje se on nalazi, ni pod kojim brojem. On samo kae: " Preda mn om je jedan
primjerak llhamijina Divana .. .". Iz toga se nije uope moglo znati gdje je taj primjerak ,
pa je sve ostalo nepozna to i ist ra iva ima nepristupano , kao d.a primjerak i ne posIOji.
Pi~ u i o ovoj temi za AI/ale. mi smo istraivali i prona~1i ovaj primjerak Divana u Gazi Hu srevbegovoj bib lioteci , i uvjerili se da se kod Handi a radi ba o ovom primjerku , ko
ji ovdje iznosimo na svjetlo dana, kako bi bio pristupaan is tra ivai ma na~e kulturne
batine. Naslov zbirke u ovom primjerku napisan je crvenom tintom u vrhu prve strani
cc , a glasi:
Divani Sejlt el- lJadi es - SeHid Abdulvehhab lI11ami- baba cI- Bosl/cvi (Zbirka
pjesama ejha Hadi- Sejjid - Abdulvehhaba I1hami- babe Bonjaka). Zbirka je malog for
ma ta (1 8 l( 12 cm, pismo 1S l( 9 cm), sa 37 lista. U njoj se nalazi po nekoliko Ilh amijinih
pjesama na arapskom i na naem jeziku , ali ih je velika veina na turskom jeziku. Prepisi
. va je, vidi se. nastojao da u jednu zbirku sabe re sve l1hamijine pjesme do kojih je doao,
bez obzira na kQme su one jeziku. Od toga su na arapskom jeziku etir i spjeva i nalaze
sc na poetku Divana . Na naem jeziku je jedanaest pjesama u drugoj polovini Divana .
Ostalo su pjesme na turskom jeziku , a ima ih 38. Na zavrSetku je jedna pjesma takoder
na turskom jeziku, od nekog drugog pjesnika .
Prema zabiljeenom datumu na kraju. vidi se da je prepis ove zbi rke dovrien
1259/1 843. Prepisiva nije zabiljeio svoje ime , ali - sudei po njegovu prilino lije
pom i pravilnom rukopisu, bio je dosta pismen ovjek.
U najnovije vrijeme pfonam smo jo jedan primjerak I1hamijinih pjesama. Ovaj
primjerak nije u zaseb nom svesku, nego je uvrten u veu rukopisnu zbi rku pjesama i
lanaka podru ja tesavvufa. Pjesme su velikim dijelom od naih autora. Zbirka je vlas
ni tva Vi soke tekije. U njoj su pri kraju sab rane zasebno Jlharnijine pjesme. na 18 lista
velikog formata (28 ,5 x 17). Tu se nalaze pjesme na svim gore navedenim jezicima, ali
ih ima ve i broj nego u prethodno navedenom Divanu. Na arapskom jeziku su i ovdje
4 spjeva. na naem jeziku (13) a na turskom 46 . Sve pjesme, koje se nalaze u ove dvije
zbirke, nisu iste , nego u svakoj od njih ima ih po nekoliko , koje se u drugoj zb irci ne na
laze. Iz datuma na kraju vidi sc, da je prepis.ove druge zbirke neto malo sta riji od prepi
sa prethodne zbirke , jer je ova druga "visoka zbi rka" prepisana 12 56/ 1840. Prepisiva
je ove zbirke neki Salih Emin koji je. koliko sc vidi , bio prilino uen ovje k i imao li
jep rukopis. To su najvee zbirke Ilhamijinih pjesama za koje do sad znamo. Liiep broj
njegovill pjesama na naem i turskom jeziku nalazi se i u Kronici l\ ]uhal1leda . Enveri
K adia. - to ih je on zabilje ~o iz nekog izvora. (v. Kronika sV. XIX. str. 319- 328).
Dvije lIham ijine ilahije na turskom jeziku, koje se, istina, nalaze i II go rnjim
zbirkama, nali smo prepisane II jednoj Medi.mui, vlasnistvo naeg naunog radnika i
istra ivaa. ing . Alije Bejtia (Orijentalna zbirka II biblioteci Ing. Alije Bej t ia. epaka
medmua br. 168).
.

4'

51

SADRiAJ I SM ISAO ILlIAMlJ INIII RADOVA

Od svih njegovih r3dova kod IHIS sC. uglavnom. do sad pisalo samo o o nima na
naSem jeziku. Ali i u tom ~ to je napisano i reeno o njegovu radu, nije se niko uputao da
da siru analizu sadraja i smisla njegovih radova. 'kako bi bilo jasnije ha je naS pisac htio
i cmu jc tctio u svom cjelokupnom knjicvnom stvaranju. Zato sc ovdje elimo posebno osvrnuti i ukaLali na sadraj. z na cnje i cilj llhamiji na rada . Glavne ciljeve svog stvaralaStva on je izlotio u sastavima na naSem jcziku. Za to emo se, pri analiziranju log pitanja posluZiti najvie primjerima iz tih sastava .
Ovdje se moe odmah openilo rei da su svi njegovi radovi moralnopounog
sadrzaja i da su proe ti tcsavufskim duhom . Sve Sto je pisao i govorio odiSc iskrenoSu.
toplinom i jakom cljom. da se lime probudi i ozivi vjerski mora l njcgovih suvrcmcnika
i da sc uklone rnnc manc, sl<lbosti i grijesi. u koje su oni bili ogrezli, - kako to o n es t o
iSl i c s osj cajem bola u duSi. On je svoje ilahije i kaside nizao prema pot rebama i za
potrebe svoje sredine i svoga vremena. Iz njih vidimo ka kvc su bolcsti m u il e njegove
suv rcme nike. i prcma njcgovoj dijagnozi. kako je on elio lije i l i le bolesti. Njegova ra zma tranja i pouke u tim spjevovima dati su, uglavnom . n<l popul:mm nain,jednos ta vno i
kratko , bez nekih i rih objanje nja.
Nakon razma tra nja i upoznavanja svih slabos ti svojih sugrad<lna , llh amija je
bio miSIje nja, da treba dali najefikasnij i lije k. a 10 jc. po njcgovu shvatanju , vjerski preporod , duhovno budenje i moralno ozd ravljcnjc putCIl1 vjcrskc ob novc . putcm pravilnog
vje rskog prosvjeivanja,koje je bilo zam rl o i izgubilo sc . Zato je njeg\)\ pril:v duhovnom
budcnj u i mo ralnom uzdizanju drutva bio kroz vjersko p rosvje i vanje I \Jerski rad. billl
to II ob liku pounih spjcvova (kasida). bilo u ob liku k ratk ih pri ru nika la vjersku pouku
Jedna od najznaajniji h njegovih kasida na naSem jczik u jc svakako ona. kojoj
bismo mogli dati naslov , prema njcnom poCe rku "Cudanlcman nastade!" U njoj se sast av lj a tu i Ila svoje vrijeme i ljude svoga vremena. lU ralne dru~ t \'c n c predsl3vnikc
I
fak to re, a posebno na ulemu. T u n.am on. zapravo. daje slik u vremena i svijeta oko sebe.
kako ih je o n vid io. Svakako jc intcrcsantno, bar ukratko. izl02it i to njegovo glcd anje.
Ljud i su svoji m grijesima i zlodjeli ma. svojim odstup<l njem od vje rsko-mo ral nog zivota i
puta, dali peat svom vremenu, pa jc i ono posta lo "udno". neobino , - kae llhamija.
"('Ildall :(,lIIfl1ll/(I~I(1Je,

~ I '(' zlikOl '(lc pvslmJe.' ''

ll hamija , kao ua Je osjeao. da bi ga njegovi zlurad; protivnici mogli ugrozi ti i

o ptu iti, da on svojim prct hodnim rijci m a ocrnjuje i vrijcd<l luj vee dravne liC nosti.
pae i vezira, pa se na kraju ove kasidc ograduje od takvih podvala. On i z ri i t o dalje ka.
C da "vczi ri pr<lvo sude". pl i pase dobro govorc. pozivaju i "bude" umali svijct. - ali
drugi, niti slu benici oko njih. vcinom su izdajnici, murtati , koji pogreSlJo ItIma!.:c svo.
je prctpostavljene. Oni pogrcSno prenose narod u naredhe , slu1benc nOl e, prcdpostavlje.
nih vezi ra i pa ~a:
'"SI"; !'l'z;r; provo sude,
pa ; {Jafe dobro bllde.
al IIlllrtoli krivo gude ".

,-,.

Sluiben ici koj i su u narodu koji sprovode dravnu po litiku. veinom su losi.
nesposobni i zli ljudi. pa plelllenitom ovjeku ne ostaje d rugo nego da "hudi" (vehne i
s:lI11ire). kad to sve vidi:
"Ko je dobar. I'rlo hudi.
kad je I'ife :lijeh Ijlldi. ..

Ovdje se llhamija u l>vojoj kritici pokallIje umjeren i oprezan . On nastoji. vidi

poinio. 11 cjelo
kupnog njegova rada dobija SC dojam ua je to njegovo osnovno stanoviUe u prosudivanju O ljudima

sc. da bude pravedan. pa da nikom ne tovari na leda grijehe koje nije

Nu. n3 drugom mjesHI, II jednoj drugoj bsidi. on govori drukije, moglo bi sc

sup rot no ovom lijepom misijenju o paSarna. On tamo izri it o kaze zu neke pu~c. 1H1vode i ih po imenu, da su narodu dav3li prazn a obeanja i da su lagali. Njihove lai su
tako krupne i vidljive. kale on, da ; g(wed a za njih znaju i vide ih , a kamoli da ih ne vide
ljud i.
re i

/Je li ti je Hali/- pafa,

A IIII/sajir A li- pafa ?

I gO I'eda :lIae llafa,
De to bife fati I'ae?
Poslidte sc, sramota je.
Pobojte se. grehola je.
Sto tillile, promislile!
/Je lU bie la:i I'afe .'

On' IIh.u nijin\.' rijet i (v. M Hanall!:, Knji.i.cvni rad, Sarajevo. 1933. str. 93).
pred stavljaju suprU!lius l. s I1Jc.'!!U\ im gornjim stavom
Kao brilan narodIIi pnmjelllc.'lj. on svoje savreIllenike joS pOLiva da sc prih\:Jt ,
n:lUk[' i k1ljige
lj (0111 slllis/II. 011 ko;c:

"/);l'lII "/lJm, to jc brat. ..

( Ote'" IIc: llollje, kllJr - be:vjersll'Oj.
Skojskoj djeci - oito pud lItjeclIje/JI s(lrojC'l'Sk()g pjesll ika R(I;lje, ot/mki

Sll lljC'.

Ilije:

fJajdC' siJ/ak le lIi,

po sokaku Ile Irci.
Ko je dtollif i lIe:llall.
Sam je po se nesre tall,
Kcx1 Bogo je greholall
,. kod SI'ila sramotall.

lj,' ; sillak i pi!i ...

53

PITANJE VJERODOSTOJNOSTI NEKII-I TEKSTOVA U I LI-IAMIJ INIM PJESMAMA

I straujui i prouavajui Ilh amijine kaside i ilahije na roito one na naem jeziku u raznim dosadanjim izdanjima i u rukopisima. zapaamo da su one date u razlii
tim verzijama , koje se meusobno znatno razlikuju. (osobito) u pojedinim stihovima i
napjevima . Ta razliitost prelazi ponekad II suprotnos t i protuslovlje . Da , pored gore
navedenih stihova. iznesemo jo nekoliko primjera:

U kasidi "Dervifluk je t/ldan rahat". prema verziji u izdanju $ejfuddina Kemure (n. m. 4 3). etvrti stih se ponavlja kao refren , II glasi: "I/ajde derviI /I rekiju!" Pre
ma Kapetanovia ve rziji, mjesto tih rijei. refren je: "A llah. reci li!"~.
U ilahiji: " Potlje Jednog ne miluj! " , prema dosad poznatim i objavljenim verzi
jama. rcfrcn je: "Drt' se dobro fejha svogl" Meu t im , prem a v~r7iji te iI<lhij e, koju smo
nali nedavno II jednoj biljeniCi iz godine 1840" dakle pisanoj do dvadeset godina po
slij e smrti autora. nema toga refrena o ejhu (~eh u) , nego je refren: ''A J/ah. AJ/ah, alkul

1011 ':
U kasidi "Sto god radi, pravo radi , drue! " - neko je zab iljeiO refren: "A llah,
Allah . udrisllbljolll Vlaha!!" - u strofi koja , prema toj verziji glasi:
Nu MiloSa. ja {'Ildno Itajafa.
On Mosko vu mlogo daje grofa,
AI S'all pla!i od wrskije dufa,
Allah, Allah, ud'i sabljom VIahaI

Isti refren nalazi se i u Rukopisu iz Biblio teke visoke tekije (v . l. 75). U izda.
nju . koje je objavio Kemura (n . m. 50), ta strofa i refren glasi :
No Miloa, ja lldlla "ajosa.
Od Moskol'a puno pn'ma grosa,
Allah. AllaIi, fra e bir od vlaha l?
Prirodno je i jasno, da sve ove verzije. sa svojim razliitostima , nisu i ne mogu
biti autentine u odnosu na njihova autora . Namee se onda pitanje samo po sebi, Ha je
od toga autentino a ta nije , iako ovakvo pitanje - koliko nam je poznato - do sad
kod nas nije niko postavio. Da bismo mogli dati siguran odgovor na ovo pitanje , pot reb
no bi bilo imati originalne llh amijine sastave, koje jc on pisao svojom rukom (autografe)
- to mi. na alosI, nemamo i ne znaJllO d:! oni uope postoje, Kad je to ve tako, onda
je potrebno bacit i pogled na cjelokupni IIh amijin rad i II njemu nai njegovu glavnu, os
novnu sm isao - vodilju , njegovo naelno milje nje i stanovite, duh koj i proima i usmje
rava svo njegovo u enj e, pa prema tome od rediti ta njemu pripada i ta mu moe pripadati II razliitosti tih verzija. kad ve nemamo njegovih autografa .

Pri svjetlu toga

na ela

i kroz tu prizmu . da sad osmotrimo navedene primjere:

Gornja I1hamijina k ritika. upuena na adresu nekih paa, z na i, da je on svoje

ranije miljenje o njima izmije'nio i kad je vidio i saznao za neke njihove nepravilnosti ,
on ih je osudio narodnim nainom govora i izraavanja. Te njegove o tre rijei osude
znao da je on kritikovao i visoke linosti ondanje turske pOlitike, kao to su ih kritikovali mnogi nai ljudi. No. ovdje u najmanju ruku, moramo ustanoviti da je takav nain
izraavanja u sup rotnosti s onim, to on na drugom mjestu kae:
U besjedi budi blag!
Nemoj psovalI/ikoga,

S4

makar bio za loga,

Svak e doi pred Doga!
Ovo, istina,kod njeg nikako ne znai, daje on uope protiv kritike i osude onih
ljudi, koji svojim postupcima nanose ~tetu drutvu, nego znai da je on za takvu osudu,
ali "b lagom besjedom" i otvorenim savjetom, Ako je ponegdje, blagu besjedu zamijenio
~ trom rijei , to je znak da je izazvan i ozJojeden I~im i tetnim pojavama koje su prdle svaku mjeru , paje smatrao da je pravilno izrei im otru kritiku
Refreni: " Il ajde, dervi. u tekiju" i " Dr se dobro eha svoga" ,drimo da nisu
au t enti n i, jer se u najsigurnijim verzijama dotinih kasida ne nalaze . Istina, to su stara
dervika pravila, naroito kod nekih redova (tarikata). ali ini sc, ll hamija nije bio dervi koji na njima mnogo insistira. II tako openitoj i apsolutnoj formi. kako se to vidi iz
cjeli ne njegovih radova . On nigdje u svojim sastavima ne glorificira svoga ejha II velikoj
mjeri, kako to neki tarika li i dervii ine. On nam , na primjer, nije zabiljedio ni ime svoga ejha, niti nam je kazao ko je, taj. Uz to znamo da se on kritiki osvre i na ponaanje
mnogih dervia. U svom glavnom djelu " Tuhfetu l- musaUin" , 37, govo rei S3 sufijskog
S lan ovi~ l a o dalekose1:norn znaenju i sm islu formule tevhida (kelilllei - Ie~hid) , on kae
da 10 ne shvaaju "veina proste neuke mase , nehatni uspavani duhovi i posebno )'cina
pripadnika reda (tarika) i dervii heretici (zenadikai- dervian) .,," Kad sve ovo UZmemo
u obzir, tcko je onda usvojiti tvrdnju, da on tako naglaeno i openito usvaja i razvija
parolu: "Dr' se dob ro ~ej h a svog", jer on dobro zna da i eh moe biti grenik, a ako je
takav, onda, po njegovu uenju, ne treba da ga iko' dri svojim uzorom . U takve stihove nesigume vjerodostojnosti, moramo ubrojiti i nJe i koje mu se pripisuju , a koje glase:
"Ako ned derviSa. iz vire si izia'!" Zna sc,naime.llhamijino nastojanje da se dri ortodoksnog tesavvufa, tj. onog tesavvufa koji je strogo u granicama eriata, iako ponekad, u
a sov i ma dubokog mistikog zanosa, nije u tom uspijevao. Istina, gornji stih nalazi se u
njegovu Divanu, ali to ne umanjuje nau sumnju u njegovu autentinost. On na jednom
mjestu preporuuje , da treba tetil; Ier;alu kao glaIIIIOm cilju. a bit; pn/atelj dervikom
redu. (Ragbet ~i"i Ieriow , a dosl blldi larikaw!).
Refren : "Allah , Allah ,udri sabljom Vlaha" - ako je uope od llhamije potekao
- treba patJjivo razmotri ti i dali mu ono tumaenje koje je kod njeg imao ili mogao
imati. Prije svega, mi drimo da te rijei nisu autentine i daje vje rodostojnija ona verzija dot i n e kaside , prema kojoj se le rijei ne nalaze kao refren, nego druge , koje SIHO gore naveli.
istina, z n aenje pojma "Vlah" moe biti dvojako, tl zavisnosti o odnosu do t i
ne osobe prema muslimanima i muslimanskom d ru~t vu. Prvo. znae nje toga pojma kod
Bosanskih Musl imana je: onaj koji ne vjeruje. nemusliman, prve n s t ve n o ,krani n . Ta k va
osoba , medutim, llloe biti u stavu ili odnosu neprija teljstva prema musliman ima, pa
" Vlah" tl tom s l uaju oznaava neprijatelja. dumana, koji je ustao protiv muslimana s
orujem u ruci . To je jedno znaenje pojma "Vlah", koje se esto Illisli u na rodnom govoru kod Bosanskog Muslimana,kad je rije o obostrano tragi n im borbama "5 vlasima"' .
Drugo znacenje ovog pojma. takoder vrlo esto, je: onaj koji nije pripadnik islama, ali
je prijatelj , nemusliman , miran i Cestil graanin, ili komija; moda i lojalni podanik islamske drave. U prvom sluaju, kad naziv "Vlah" oznaCava aktivnog neprijatelja protiv islama i muslimana, - mogla bi se koncedirati i interpretacija u smislu posezanja za
"sabljom".

55

Ako bi sc uzelo ili pretpostavila. daje predmetni refren ipak auterlli a n . onda
sc on odnosi samo Ila ra ~ :!\ sluaj . Ovdje je. malda. vrijeuna p<llnje injenica. daje kasi.
da u l..ojOj Sc - prema nekim verzijama nala/i dotini refren sPJe\'ana I data ba~ u VCLI
tadaSnjih buna na Balkanu i onih ratova s Austrijom i Rusijom. - Sto sc' vidi i7 njelin3
sadrlaj3 .
(... Der i=r'edi Alijll i= gradu,
pa pogleduj li OJ l 'lallu juda
Krimll podaj odsl'ul.. le imdudu (pomoi).
\'1110 c.' lIdl/il, ud Mosl..ora judu.
turaj Njel1lc.'e SI'(' te liri SITUI/('.
Den'enl - Broda u i /wk SUII(,.
Od Zell/lll1a di Vlasi jaTU lIe
Nil Mi/oSa. ja (' /iljila ltujIJ!a ... )

U \lnL);um slucaju. kad ia:lI "VI3h" llla i S31ll0 neIllusliman. koji je inae loja
l:1n gf3d;lIlin. onu3 Ilh3mija nikild ne bi rekao. Illti bi mogao rer ili prcpvrui t i. da se
preliiiI njemu IlwSe lli ud:!r;L ')abljoll\ TiJl..\'{' riJcci. II o\';rk\'om ) Iuaju. hile hi II suprot
nO')li S:1 Seri.nom . :J OSl1o\lIi prilll.:i]1 1I lralllijin:J tesa\,vu(:1 je poUi\'anje !e ri:lIa. n3roit\)
CI cisto pr:J\,llim i humanil:Jrnim pitanjil11;1. kad sc l1al:'IIi itrii::it Se rialSl..i propis. ]..ao il l'
je II 0\ om pi t aliJu ]>U/I1:IIO je .llIedu! im. kol il..o Seri:t tsko pr:l\o uaje ,aSt Ite ta].. \ 0111 '!raua
ninu II iSI:II11S\...Oj drL:I\i. i IlInil..ad ni\...o \iSe nije 1l10~:l0 ndto od sebe proil\oljno llodali
ill odu/cli ]>o\...r:rj lU~a. Illi 11:rI:lIiIllO llhamijll1e :rulentine rijei II 10111 pIIanju u njego\U gla\l1ol1l djdu 011 sc' lu dOlie 0\ og pitanj:r. govorei o t!os toj.mslnl i pra\i11l:t mje
1..:1 uopte : ('arst\"o ud:! i Illudrosti O\'a\...o je S:lldalo i i/gr<ldilo ovje]..a. II sv rhu da o
\Jek trajno uka/uJe na BOljU \"eliCinu i jedinstvo. poStO je S:l/dan tako. da u S\'ojoj gradi
sad rll tolike tajne i mudrosti. lTeba ovjc]..a pO~IOV:Ili. a ne smije se uni~ta\ali. npr hespravno ulJi!1. jer il lOga nasIaju raLne leSke posljedice i nen:di (fitne len Ako bi nd..o
pitao. I3SIO bi ubiSl\om nc\jcrnib nast:!le teS\...e posljedice incredi. odgovor je: Nevjel'
nioi (bllr1er) su lojalni isl:'II1lS]..Oj lajednici. i olli loja lno \TSe noje dt4/1l0SIi. a ima nade
da i nevjernik postane jed nog dana \jcrnik Ali glavni i na.iia i OSIlO\ njihovih prava SII
Ir:l ;si (Muhallltllcdove rijei): Njihov:! ast Je I:lStitena I...ao i na!:1 a sI. a tako i I1Jihm
imetak : oni imaju prava kao i mi. a i r;radanske obavele
Lehum 111:1 len:1. \'C alejlrim
ma alcjna" (v. "Tuhfetul- nlllsal1in. J l l) . K:!d sve 0\0 ll/lllemO tl ublir. onda lI:1m postaje logi n o miSIjenje da predmctna p:!rola (refren : Udri sab ljom Vlah:!!) nije il\orno
llhamijina

II svega n<lvedenog nam je jasno takoder. da je u njegovim radovi ma na naSem

jeziku bilo izmjena . To su inili ralni ljudi. neki svjesno.:1 neki vjeroja tno
nesvjes
no. naroito pr ilikom prepisivanja ili usmene predaje . Dobiva "c. ailO. dojam. da je bi
lo i namjernih podvala od strane neukih de ....'iSa i neuldh ljudi uope. koji su htjeli svoja
naziranja i nastrane dru~!velle poglede da nametnu sa ll hamijinim autori telom Bilo je
HI i l.ionarnjernih podmelanja IIhal1liji od strane Iljegodh protivnika . R alliitos t i u njegovim tekstovima n:!sl:!le Sll. !...oliko sc vidi. \rln rano. jn~ la njegova 'ivota i odm:lh
poslije njegove snlTli
Refren: "Allah. Allah, Sta e bit m l Vlah:!"'. In:tci laprepaSlcnjc i straho\:1njc
nad sudbinom nevjernika pred 130gol11 11:1 Sm.lnje", (buu, le opomenu vje rnici m:! da sc'
u\'aju.i d:1llogalllole <i:J ih i on 5.1U\a od t:1]..\O;' sudbrne.lli: Sta e bili od Vlaha u bor
bi Sa " Juslllllaniln:l. ako ovi ustanu SIOIlIO j ladu)llo na odl.rrallll.

56

U drugim svoji m kasidama. Ilh amija sc osvre ll:! r:lL.na vje rsko Illorain:! i
uruStvena pilanja. dajui s\"oje savjele u vezi s nji m:!
Zna ajne su mu kaside izda ne pod naslovom " Razgovori"' (v. Kemura. Il. m.
38) To su. uSlvari. Ilhamijina razl11iSljanja o dui (J a upilah svoju lIUSU. kati mi sc ko si
li? ). o svijetu i njegovoj gr:!di. o Stvoritelju sv ijeta. o bezvjerSl\'u i o grijehu ljudi. On tu
poslavlja kratka pitanja i daje ~ratke odgovore. uzete obino doslovno i7 Kur ana. ali
vjeSto komponir:lIlo
tini se da se ll hamija. u s\"ojim kasidam<l. ugledao na svoje prethodnike. a naro ito na Razijll (~1c-hllled cr Vc1ihodi.i. IV. R:!7ija. il Sarajeva. umro 1200 (1785) i na
Karahodl.ll (v . gore).

Djelo '7illljcllIl IIIIISIIIIi,,'". IlO red n:!vedenih kasiJa. ocrt ava nam puniji IIha
rnijin oullo\"ni lik . ]):1 se s'lli !! pO/abavil1lo obradom toga djela

OI'C I J>QCU

1)

tJj,:;o j . rJ ' P() h lI l' Il. , 11 I U l () ! (1'I111..(JliJill1(J ) ' ri pogl:lvlJ:I (bllb ) l:IvrSc tak ( hll .
lill/lI).pol om (Jporuka i savjel i (I 'l'sajll). te Douatak silvjelima (ZC'jlll('\uja ).
VrsI!! pisllla je arapski nOli !Iesll. i l:lk i lijep . ali u piS:lIlJu lill!! takvih grcSaka.
113 osnovu kojih lakljuujelllo. da rukopis nije aUlograf. nego je prijepis nekog nepO/na
tog prepi si\aa. koji sc nije pO l pisao
Tursk i je/ik. kojim je 0\'0 djelo napisano. nije ni klasi ni lurski ni noviji knji.
evni IlL rski jelik. nego \ ie naS bosans!..i jezi!.. po duhu j logki. pre\eden na lurs!.. i je/il..
ili iaacn turs~im rijeima To jc. dal..Ie. lurs!..i jCllJ.. Jednog UoSnjaka. koji misli na
svom jeziku i duhom slog jczika. a lo onda iaai;.I\:1 turs~illl jC/i!..oll1 ~ I nori na~lljllui.
naro i t o u kasnija vrelllena. [liS3li su pa i govori li t:I~\L1ll Jelikom. a pravi Turd
(" 'TurkuSe J S(l 10 primjcivali i n3./l\ali "bnS:lns~o - turski" Takav mu jc turskijc/ik i
II kasid::lI11a i ila hii:lIll:l ~Ilil' k 11;1 lI1m kllku dao
Sadrl:lj i sistcm obrade Oluje. ra/hf-uJu se od oni h II prijaSnjim prirunicima
m'c vrstc, 11am(:jlO II "i lrllilHllim:J'. !..oji su \eillom pisani na lLobi <lje n S:lb lon s~i n:lin.
Ul ogranienjc na ror111:1[ isl i ko I U111i1enjc odrcJenih pilanja ( ist;II11S~ i i il11;lImki S<l rlm'i)
Ovuje pak. pored glavne temc o 11all1il/ll. govori sc joS o osnov nom naelu isl:lmskog
vjcrov<lnja (kelilll ei!ell(ldel )'(' (('I-Ilid). IC o lijepom pOIll.Sanju \jernika. o moralnom III
diL.anju ovj eka u islam u.
Sve ove glavne lellle ralTadcne SlI sranujerno dosl:l opSirno . krol IllIlIa enje
mnogobrojnih pitanja. koja su s njima tl vezi i koja ih osvjeiljuju U \0111 tumaenju. pi
sac sc IlC J:1II'a:\vlja na opi<:iv:lnju i i/laga nj ll forme pojedinih vjer~J.. ih lI~t:ltlOV:1. proP":1
i dll i.nosli. npr. o namaIlI i drugom. nego nm je tcliSle na izlaganjU i ohjanjenju duhu
kog \'jerskog i mora lnog 7naellJa i smisla tih propisa i duznosti. I>osebno o\'a~\'a obja~
njenja daje o pojedinim propisima II vezi s namalom i o njegovim sastavn im dijelovima
i svi m onim SlO sc "1Il:i" \I nal11MlI . Govorei o odgoju ljudi i njihovim slaboslima. on
pokuSava da dadne Siri Il:luni pristup lome pitanju. pa posebno gm'ori o bIoloSkoj pn
rod i c.;m'jeka (lI1sandc dOri tabia i) i njegovoj psihologiji. razumije sc u granicama njego

57

I
,\

va onovremenog zna nja i poimanja. To znanje zasniva se na postavkama i shva tanju stao
re g rke filozofije , koja je prenesena u islamsku filozofiju , poseb no u tesavvuf, i na pi.
sac nije nina odmakao od tog starog gledanja i shvatanja o svijetu i ovjeku. Tumaenje
vjerskih i moralnih pravila i principa , nije suho teoretiziranje. nego je u prilinoj mjeri
povezano sa stvarnim prilikama koje su vladale u dru~tvu onoga vremena, kadaje pisac
t ivio i radio. Tako nam ovaj rad, unekoliko, pruta sliku onda~njeg dru~tva kod nas, u
vjerskom, moralnom , kulturnom i socijalnom pogledu uope. Ilhamija je napisao ovaj
rad "na traenje nekih uenika i dobronamjernih prijatelja", kako kate u uvodu. U
njem je, vidi se. nastojao da kod vjernika pobudi interes. da ih potakne na razmi~ljanje i
da im pruzi [akvo objanjenje islama,kako bi njegovo tumaenje lako prihvatili i usvojili.
U svom razmatranju i tumaenju vjersko- moralnUI propisa i ustanova islama.
kao i II izlaganju svojih p.ogleda o svijetu i tivotu. 011 se i u ovom radu pOIpuno dr7i
umovanja mistika (sufija), smatrajui da je 10 sve u okvirima islama i nastojei da tako
bude .
Odlomak sa temom o g rije~nim rijeima. koje su hereza. koje izvode iz vje re
(eJ/az i- ku!r) interesantan jc po tom. Sto u njemu navodi mnoge fra ze na naScm jeziku,.
koje su, iako primitivnog sad rfaja, kolale u ondanjim m:lIlje obrazovnim krugovima i
sluile za uvescljavanje i alu. On takve Sale osuduje kao nepristojne. a za neke kae da
znae otpad od vjere.
Na poetku se nalazi opiran sadraj dje la (Fihristei Zubdewl- hai'in) . koji je.
drzimo - napisao sam prepisiva . To je, zapravo, kratak prikaz ovog rada i kritiki osvn
na njega u kome se veoma pohvalno govori o piscu Ilhamiji i njegovu djelu. Na osnovu
toga zakljUUjemo. da je prepisiva djela i pisac ovog sadraja neki Ilhamijin uenik ili
veliki po~tivala c.
...
Na kraju, u posebnim poglavljima su sufijska razmi.siljanja autora, njegove poruka i savje ti. Tu on spomi nje i svoja tri sina. za koje se moli Bogu .
KRATAK PRIKAZ SADRAJA

UVOD

Tu se govori o ustanovi namaza (od redene dnevne molitve). gdje se objanjava

.lOjam. sm isao i dalekoseno zna enje ove ustanove u duhovnom pogledu .
Namaz je glavna pobonost, majka svih pobonosli - ummuJ- ibae t. To zato,
to se sastoji od pobonosti tijelom , djelom i rijeju. Takva vanost namaza moe se
uoiti i s druge ta ke gledita . U njemu su sadrzane. kao njegovi sastavni dijelovi, mnoge
vjerske vrline i pobo.ni ini : i stoa namjere (nijjet); istoa tijela i mjesta gdje se vri
namaz; sjeanj e na Boga; velianje Bojeg bia; bjeanje i zat ita od ~ejlana : molitva i
obraanje Bogu NjegOVIm asnim imenima (esmai- husna); izgovaranje prve i n ajznaaj
nije sure Kurana: Fatihe ; uenje Kurana : pregibanje u namazu (ruku' i sedda, i sjedenje): pozdrav slave Bogu i Njegovu poslaniku Muhammedu itd. Tu se naroito b pirno
govori o znaaju besmele i esmoi-huS1l0. IC o znaaju i duhovnim koristima Fatihe. Se
vab .la u e nj e lt:: loUle samo Bog zna. Njena vrijednost i waaj u duhovnom pogledu i za
lijeenje mnogih bolesti je veoma velika .
Tu se govori dosta op~imo i o mirodu. njegovu znaenju i znaaju. tc o njego
voj vezi s namazom . Govori se opirno o znaenju i smislu rije i slave. salavata i dova.
to se izgovaraju u namazu . Samo rije: SlIbhone Rabbijel- otim ima sto hi ljada znae
njOl .

58

Po etak

"Tuhfetul- musallina .....

S9

I'R VO i'OGLAVLJI
Tuma enje kur- anskog ajela: Irma aredna'l emanete :.Ies scmava ti vc'l.erdi.
koje gm'ori o BOljoj ponud i vjerskih obaveza (emaneta) nebesima i lemlji (sura al
AIll:lb,7.'!).
EUUlIICI

svoje

na ovom mjestu je pet vakata nama/a,

kaie IIh:ullija. i onda izla2e

tuma enje

Uzvi~eni je taj emanet ponudio nebesima. lenllji i planinama, pa su sc oni ustegli da ga primc i da se obavel.u da e ga vr~iti Samo je ovjek primio (ponio) taj em anet kao obavelu Tako je ovom tlmmetu (sljedbenicima islama) postala dU7 nOSl (rard)
nosi li i odrzav:lIi taj ema net do Sudnjeg dan3. BOlj3 volja je oduvijek (ezeliden) htjela.
d:. sc 13 du-nost i obavet:a odnosi na ovjeka. kao umilo bic Ncbesa. zem lja i planinc
nisu umna stvorcnja , le ne mogu ni biti zaduleni (rnukellef) nekim dui.nostima i obave
pa Ma and:. znai i kakvu sm isao ima BOlja ponuda neke dUinOsti. konkre lllO
zama.
nanl:lz:t (molitve,. njil11a? Oito. bukvalno .ma c njc tc ponude ne IlIOIl' ~C lIlCli Slili
S:IO jc toga <l l cgorian (ll1cdi.aza t). jer sc tim h lje lo ukazati na !leke finese. t:lJ:Jllsl\i.':nc i
viSe Jlludrosti i korist i ove du/no::.l; II veli S3 ovjekom Tako sc tHOIC is tae; slij\!Je~i
~ llIi s:Jo:

Nemarnog covjeka lqx)lori l i i tr:;llll ti da sc probudi iz svoje nellllrnosli :

ukazati da o\jck nije II mogunosti izrat.iti punu pobonosl i dovoljnu slu/lm
Bogu :
ka/ati Covjek u daje on umno i moralno sposobno bie:
ot!..loniti prigo\'or meleka Ilogu tJa jc I.:uvje!.. samo ~r e~l1il.. 1 !..rvolo!..)
koji
Sll o ni uCinili u lHO~losti. prilikom slvaranja Covjeb i opovrgnuti donekle laj prigovor:
iswci UOlje

vjeno

sveznanje:

pOhrlIIti Boiju nllliju rije melekima tl pogledu

vu primjedbu . rcl..:lo : "J3 Il1all1 ono. SlO vi ne 7na(C":

o\'je!..a.

~to

illi Je. na njiho-

ul..:lI:tti da JC eo\'jek sposoban /a primanje i \'rscllj(' raznih nUui.enj:J i z:Jkollsl.. ill IHOpis:!. ~ to )\:! Illela. materijalni s\ije t neba i zemlje. nisu spo::.obna:
Sla\ ili lio /11;111;1 ljudima. \...ad grijce i ine Ilo. ua to nano~1 ~1\' lu cije lom svijelu. prirod i i IlICIWIll normalnom rat.vitku Isto la\..o. !..ad je co\je\.. dobar; POIlIlvaIl.
njegova dob ro t:1 i PUllli\ nOSI il11aju povoljan ou raz illi svijct 01..0 nje:;:
pol1\':lla
ista i

ovJo.:ku:

vc li ki ugJC(J pooolnih vje rn ika koJ Bog.. :

ub/a l i na ni/:.ll.. pad tdo ste pcn:.l predmeta, on ih grcSnika I..oji do~ t ojnu i pra
viln o ne llose ellHlnet t ne- \ho.: 11:.1111:.1/ ):
upomriti da j(' emil'!.. op':enito r.13vno s tvorenje (as/) medu svim stvorenjillll:
iswi

da su s\c bla'"

BOlja volja JC bila ' ..

q
I

, , , . . I(

!<'I:J stvorene racli

ovjeka .

,,-,J\Jel..a . Ona je htjela da njegova tjelesna 6TaJa ou

Je od el iri poela. et i ri elcment;1 (Illusir; erbea) i peru BOljeg odrcdenja i sudbine bi lo je nlredeno da to lapiSe n:J "sit;urno cm'anoj tabli" gdje se ispisuje sudb ina Ta e l in
elelllenla ljudske grade su ista oila od I..Ojill jc S:JV materijalni svijet izgraden: Lem lja. \'0d:J. vaIra i ual.. Vje nom BOljem svelnanju bile su jasne unaprijed sve kretnje i akth
nOSI o\jeka po toj njegm'oj priroJi . p;! Je peru sudbinc bi lo naredeno da ih zapi~c.

60

Dalje. pisac tumai. kako je ostvarenje tc zamisli J plana o stva ranju i postoja
nju ljudi lahtijevalo stvaranje lemIje i hrane na njoj za ovjekovo boravi$te i livo t To je.
opet. izisk ivalo stvaranje ki~e i a tmosfere. a ovo. st\'aranje nebesa itd. tc je tako SH'
stvoreno lbog ovjeka i radi ovjeka.
Time je. vjerovatno. pisac 11Iio
"73r Ile ddite.d:! je Allah
Lul..lIl.III.10).

protumaiti

poti n io

i uredio

kur'anske
tl \a~u

r ijei:

koris t s\'e

~ tO

je na nebu i na

IC mlji? .. (sura

"On je poteinio i uredio u

cl- Dlasije. JJ).

\.hU

korist SVC $to je na nebu i na lemlji. .... (Sura-

Da bi se pak ljudi Jlmozili i odravao ljudski rod. kao i sljedbenici prave vjere_
trebala je ovjeku lena od njegova roda. i Bog mu ju j(' SIVO rio. Kako je ovjek slab i
lako pogre~iv_ t reba da sc moli Bogu. a Ircbajo neko ko e la nj('ga moliti. U ovu svrhu
je Bog stvorio jedan uio meleka, pa se i oni mole za oproSt ovjekovih grijeha
U svom tumaenju i razglabanju pojedinosti o svije lU i/ivoltl, I1ha l1lija nastoji
da svako svoje slanov ite i l1li~ljenje po tk rijepi rije i m .. i poslavkal1l<J il Kur-ana. No. on
sC' ponC'l\ad udalj ujC' od Ku r-a na,a ponekad daje n:Hlno sla b;] tumaenja II svojim opse r
vacijama o svije lu , jer je oito bio ogranien shv3talljelll i dostign uima nauke svoga
vremena i svoje sredine. 1)0 njega o il o nisu bila do~la nova olkri<1 i sai na njOl o prirodi
i ovj eku. koja je donio novo. a na roito njegovo 18 stoljcee. II kome Je on "ivio i uio .
Osim loga. njegovo ..manje o islamu i Kur-anu nijC' bilo na \isini lnanja najistaknu tijih
islamskih uenjaka.jcr on nije imao priliku ni sl ll ~ali ni ilali ist:akn ute uitelje islamske
nauke . On se oito II1nogo oslanjao na surijsku intuiciju i inspiraciju i bio je u svom posmatranju svije la. ivola i vjere pod njenim utjecajem. :! inspi racija je nesigurna i dosta
puta je mnoge preva rila. - kako sc 10 oilo pok:llalo kro? ralvi lak ope kulture i vjerske nauke. Zalo on nije bio siguran ni imun ot.! ralnih gre~aka ni u s\'om teolo~l..oll1 ni u
surijskom izlaganju . No. kao da i sam oSjea da e IllU bi ti prigovoreno s IC strane. pa odmah daje jedno upozorenje i s\'oju obr:allu:
O li iskre ni uenie. uvaj se prisITasnosti II prosuivanju mog tumacnja! Ako
se . naime. II mom !ulrt'Jenju nae nC'~lo vie i Sire. ili ne~ t o manje od onog IO je lapisano i navedeno u djclima o t umaenju Kurana (tefsira). nemoj kaza li: Ovaj je samo po
svom li n o m m i:ljenju i nahodenju tumaio Kur-an i tako je dospio II hereLu (k u rr).
jer sve je od Bojeg poslanika preneseno. I nae. tumaenje Kurana i vje re nije ograni
e no ni na samo MuhamIlledovo asno druSt\'o (ashabc ). Za to je p og re~ l1 o i l1eosnO\':Ino re i d:l je z na e nj e Kura n:l ogranieno
:.amo na o noUo u tOIll pogledu dal i pm
musli mani (se le!). Ovdje sad vrijed i pravi lo : "Ol\i su ljudi. a i mi smo ljudi 'kao i on j" .
pa je i nama svako m do~uStcno da iz Kur- ana c rpimo prema svom zna nju i svojim Ulllnim mogunos t ima S vjeslan da tako slanovite mogu korisIiii zlonamjerni ljudi. on sc
ograduje. i II vCl.i S li m prelaLi na iLlaganje principijelnog sl,lIIovita. koje uvijek Ireba
imati pred o im a pri tumaenju Kurana. U tom izlaganju oS\' re sc na Muhammedovu
izreku : " Ko tUlll ai Kur-a n samo po svom mi:ljenju i nahodenju (bel naune osnove).
iziao je iz vjere!" On t u osuduje zlonamjerno i tendenciozno isk rivljavanje kur-anskog
smisla . kao i bukvalno tumaenje nek ih rijei, koje su date II alegoriji. " Tako ndlo mogu i nili samo pri t:ljelll 1ll'\Jl'nll..:i (mlInafikler) i OIpadnici- od vjere (zenadika). koji
Kur-an prevode prema svojim proh tjevima" - kaie o n
Nakon loga . II posebnom kraem poglavlju. osvre se opet na prirodu ovjeka.
koja je u njemu nastala o tuda. Sto je ovjek sastavljen. stvoren, po njegovu shvatanju. od

etiri elementa . Na osnovu te injenice. u ovjeku sc - kae - nalaze eti ri glavne tjelesne osob ine (naravi - dort tabiai). Te osebine su. po njegovu shvatanju: hladnoa
(studen, burudijjet). toplina ( hararijjet), vlanost (rutubijjet ) i suhoa (jllbusijjer). Svaka
od ovih naravi ima mnogobrojne koristi i svrhe. Iako. prema vje rskom uenju, Boja
dje la nisu "uzrokovana" nekim ciljevima (agrad). ipak ovakve stvari sadre u sebi mna
ge mudrosti i ko risti. Potom izlae Sta je i u emu se manifestira svaka od tih naravi.
kako nastaje poremeenje , a kako ozdravljenje svake od njih, te kako se od rava ravno
teta medu njima svima. Sredstva za normalan ivot data su u prirodi oko nas.

Uk ratko: "Bog vam daje od svega ~to traite . - i, ako biste htjeli nabrojati sve
Boje darove, ne moete ih izbrojati. Ali, ovjek je velikj grdnik i nezahvalnik!"' (Kuran , sura Ibrahim. 34).
Kad je tako Bog dao ovjeku mnogo dob ra - ~ to nije morao ni bio duan - on
da i mi treba da iskaemo svoj u zahvalnost i pobonost prema Njemu - SlO SIllO duni.
Time je pisac htio da pokae ovaj " veliki svije t" oko nas i poloaj ovjeka u
njemu. U vezi s tim. on dalje kae da je ovjek - slika. primjerak ve likog svije ta u ma
lom .
Covjek je, dakle ... .ali svije t" (mikrokozmos, - lIusJUlislIgra). koji u sebi ima
u minijaturi sve to ima veuf... i svijet. Ako bi neko postavio pilanje: Kakve veze i slicnos
ti ima mali ovjek s ve likim svijetom oko njeg? - pisac na to daje svoj odgovor i objaS
njenje. U izlaganju ovog objanjenja on je ovdje dosta opi ran. On tu , na prvom mjestu,
kae da je ovjek medu stvorenjima samo formalno. po svom tjelesnom izgledu, mali
svijet , "dok je on, u stvari, kod Boga velik! svijet. No, razna pojedina stvorenja i pojave.
koji se nalaze u prirodi, nije tdko nai i u ovjeku". U doku. te tvrdnje pisac ovdje pa.
ralelno razglaba ta dva svijeta. kosmos i eovjeka. na njihove dijelove i istie slinost iz
medu tih dijelova . U loj poredbi on prolaz.i kroz carstvo najveih stvorenja neivog, ma
terijalnog svijeta. zatim kroz carstvo ivo tinjskog svije ta . onda kroz carstvo bili ns Iva , te
kroz oblasI prirodnih pojava. i svugdje nalazi sli nos ti sa ovjckovim djelima i svojstvima . Tako on izlae oko stotinu primjera navedene slinosti . Poimanja radi. da iznesemo
samo nekoliko njegovih poredenja: "StO je kod ovjeka glava , II Svemiru je A~ (najvee
svemirsko tijelo, ~to ga je Bog stvorio i stavio na najviSu visinu, iznad svih drugih nebes
kih tijela , koja ovise o njemu i veu se II svom odravanju za njega) . Sto je na nebu sun
ce i mjesec i njihovo kretanje, to je II ovjejem tijelu duSa i njeno kretanje. kad on
spava . Na nebesima grmljavina, - II ovjeku gromko vikanje. Sto je na nebesima svjetlo,
kod vje rn ika je vjerovanje (iman). Na nebesima zvijezde - u ovjeka oi. Sa nebesa pa
da kia - ovj ek prolijeva suze. Sto s nebesa pada kia nebeskog gnjeva - to je od ovje
ka zu lum i nepravda; ~ t o je s neba blagoslovena kiSa - to je od ovjeka pravednos t; IO
su nebeske knjige - to jc kod eovjeka duboki razum: nebesa se nekad zatvore - ovjeka
nekad zahvati nemar (gafleI). Medu ivotinjama su e t ve ronoci. ovjek ima noge i ruke.
Po ze mlji raste trava - na ovjeku raste dlaka. itd.
Misao o ovjeku. kao mikrokozmosu. oi t o je uz.eta iz stare grke filozofije.
Ho je nalo mjesta i oMiva II mistici mnogih sunja. odakle je to primio i naS Ilhamija .
Sve tO ovjek t reba da vidi i da o tnlll razmilja , da bi se probudio iz svoje duhovne umalosti i neznanja . Namaz je najbolja prilika ovjekova duhovnog buenja i
ivota. Ra zmiljajui tako i vl1ei namaz, ovjek u neku ruku odraava pokornost pre
ma Bogu, koja mu odaju sva stvorenja, i tako ivi s njim u skladu; a u suprotnom slu Caju, on kao da ini te tu drugim stvorenjima je r se ponaa suprotno svima njima tl pogle.
uu od nosa prema Bogu.

62

Zato ovjeka, kao veliko Boje stvorenje , treba potovati , a ne sm ije se uni~ta
vati, npr. ubojstvom - jer iz tog nastaju razne te~ke posljedice i neredi (fitncler).
U vCEI s tim dotie se pitanje odnosa prema onom koji nc ispovijeda islam pa
kae da se ni on, kao ni vjernik, ne smije bespravno ubija ti. Za takav islamski stav iznosi
brojne razumske i ~eria t ske dokaze, - ~to smo naveli ran ije.
Na kraju prvog poglavlja osv re se na pitanje popravka i izgradnje nemusliman
skih bogomolja u islamskoj zemlji. Pri tom on pravi razliku izmedu idolopoklonika i
sljedbenika objavljenih religija u korist ovih potonjih.
a to onda dodaje, da je zbog postupka nekih zu l umara, "u nae vrijeme" ve
liki broj raje o tkazao pokornost i sada se pOlla~a grubo i uvredljivo prema muslimanima.
Ako se ovako nastavi, mOe doi vrijeme da se raja posve otme vlasti i ot rgne od pokor
nosti pa, kae - da nas Allah sauva od zla podmitljivih zu l umara!
Drugo poglavlje govori o vioj svrsi i koristima namaza i sevabu za nj.
Namaz se, po svojoj formi. sastoj i iz etiri raz l iita ina ili kretnje I-.I:lTljaa:
stajanje uspravno, pregibanjc, padanjc liccm na tle i sjedenje (kijam, ruk'u. sulltull I
ku.ud). T ime ovjek opona~a stanje i poloaj etiri vrste ivih i neivih stvo renja u pri
rodi oko sebe: stabla i bilje, te tveronone ivot inje, gmizavci, kamenje i brda . Poto je
Bog sva stvorenja stvorio rad i tovjeka, to je u skladu sa svojom mudrosti stvorio tovjc.
ka Sebi , tj . da bude posveen (mahsus) Bogu - il da bi ovjek bio zahvalan za sva dobra
i blagoda ti to mu ih je Bog dao. propisao mu je namaz, koji sadri sve vrste zahva lnosti
ovjeka prema Bogu za od redeni dan. i svaki taj in je simbol i znak (hizmet idelalet)
toga dara. Kad se tako namaz shvati i obavi, onda jc on "potpulla pokornost" Bogu
(l o'alilamme).

Ovdjc se pisac konkrctno osvre na Bosnu i BO$njakc u ovom pogledu , i istie

prednost svojih zemljaka u pobonosti, mimo druge muslimanske narode . On kae da se
Bosna sastoji od kamena i $ume, a koliko je god bogatstvo u d rugim dijelovima osmanlij
skog carstva, toliko je i vie u Bosni . Uz to je Bosna sa tri strane okruena neprijateljima
(nevjern icima) pa je s Bojom pomoi i dozvolom ipak ostala sauvana. Isto tako slutbe
nici (vezi ri j suci). koji se usude da poine zulum i nasilje, u Bosni, brl.o bivaju svrgnu ti
ili doive nakon izvjesnog vremena ponienje i razne potekoe . Njihovu stradanju - za
paeno je - uzrok je i njen ica. to BonjaCi uredno i ma rlj ivo vre namaz . Kad poneki
Bonjaci, iz neznanja ili nemarnosti, uine propuste u vrenju namaza, stanje se u tom
pogledu pogora - kae on .
I)o tom nab raja razne i mnogOb rojne mi s t ine svrhe i ko risti od namaza: namaz
sadri u sebi sve vrste i forme pobot nosti koje vr~e meleki. pa prema tome i sve sevabe ,
koje oni pOStitu svojom pobo t n ou. Pojedi ni dijelovi namaza na to ukazuju . Osnov nm
je za ovakva za klju ivanja sufijska ind icija (iaret). Tako Vje rnik vrenjem glavnih namas
kih dunosti , sastavnih dijelova (brtava i ruknova) zahvalj uje Bogu za velike darove i
njegova stvorenja u prirodi (na sed am kata nebesa, sed am kata zemalja). zasluuje mir i
s reu u sedam dana u scdm ici, za t iuje se od sedam vrata pakla. od zastoja i prepreka
na sedam mjesta na siraw. priiikom prela ska Sudnjeg dana.
Pet vakata namaza ukaZUje na nau zah valnost Bogu za njegov dar, ~to nam je
dao pel osjetila (svaki namazje zahvalnost za po jedno osjetilo), kao i za dar po per prs
ta na rukama i nogama. U tom smislu dalje postavlja pitanje i na njih daje odgovore.
Na $Ia ukazuje vanjska i nutarnja strana namaza? - (Poetni tek bi r je klju od
dtennc ta) .

63

Na Sta ukazuje injenica. SlO illla 113111;1 l3 od dva. Iri i {;ct;r; rekala'!
ZaSIo ncma namaza od je 'lOg rekala? ZaSIO nema Scst namaza, nego samo
pCI '! ZaSIO sc klanja

etrdeset

rd,;I':! II 24 s:lta'!

I tako sve o narnazlI. od

.:!~

do 29 sIrane.
TWllotellje pojma ''f)o:ji prijatelji (cvlijaullah. ili kod nas samo "cvlija") i
'imjateiji Iej1QIIO" (cvlijauS- Sejtan").

BOlji prijatelj jc
To jc prvi stupanj .

prvom redu vjernik. koji sc kloni grijeha. poboan ovjek.

II

Pobotni ovjek (cvilja ) vieg stupnja ima tajne moi. duhovni utjecaj na ralne
pojave. SlO mu jc da rova n.' od Boga (kerumet) .
Prijatelj ej tanu jc grenik. 1 njih ima vie slUpnjcva Tu Su i oni koji sc bave
Tal.1l11l1 proro ans t v ima i gatanjem. kao "derv;i otpadnici" (lcnadikai- dcrvian) . Njih
eka te ~ ka kalIJa na onol11 svijetli
Ptlt')1ll se ponovo vraa na temu o namazu . Prctinosl uleme nad neukim ljudima . Ovdje postavlja pitanje: Za~to, u "naSe vrijel1le", il.glcda da u eni (ulema) viSe prave
greskc II vrSenju nalllata nego neuki'! To opet ne I.nai - odgovara on - da je namal
neukih pribraniji kod Boga i da su oni bolji od uleme, jer su vjerski il.vori izrii t o dilli
prednost ulemi, a nehotina greSka sc opra ta, "Ovaj ponizni smije rei, da je i greka,
pa i sa n uenih ljudi. bolji od ibadela neukih!" Sejtan napada ulemu kao Sto kradljivac
napada voe koje ima ploda.
DullOl'iro d(l\i~II-. .: III/tkaj. - U nae vrijeme. u e ni ljudi (ulema) prilal.e i priklanjaju sc itllU1'tl!l 1 lh.:/Ii.U ;";.lllla a obramo sc ne dogaa: imuni neznalice ne prila le
Ile priklanjaju )(' u(;c ni1ll ljudima. Za~to je 10 tako'! Ovaj "siromah" na 10 odgovara:
l ' eni ljudi. iaku Sll I1c1113rn i prl!lLla dUlljaluku, ~ llajtl \,;jcdnust il1lc tka i l.atu I',il<l/('
imu nim

ne/nalicama (I.bog vrijednos ti njiho,,:a imetka). dok imune T1el.T1alice . utonule

u svoje lleln:l1lj('. 11(' /l1aju vrijednosI u enih ljudi. pa im l:110 ne priJale, nego sc drze
odvojeno od nijh. a esto sc odnose i preuivo prema njinw",
Onog vjernika, koji redovito i pravilno vrSi namal., Allah
Casti s vi~e darova na O\OIll i na buduem svije tu : o tklanja nHI ili olakava bijedu i nevolje livo ta , otkl:lIlja mu patnje II kaburu , dae tlm "knjigu poslova" U desnu ruku. T3kaV
vjernik p r ijei e preko sirota vrlo lahko i unii c tl dennet. Namaz e mu ujedno biti
Illiradi (sredstvo I.a duhovno ul.c1izanje i prib liavanje Bogu) ,
POl/ka /I IIlII/UDI

Tree pog/arlje (bab), - o \ clikoj

kal.ni koja ih teka .

grije~nosti

onih koji ne vrSe namal i oteSkoj

Ovdje tuma i kur-anske ajctc, koji sc od nose na ovu tcmu: " Poslije njih doe
naraStaj ljudi. koji su ostavili na1ll3Z i poli za SVOjim strastima, Oni e dOivjcti zlo!" (Sura "Mcrjem", 59).
Ncobavljanje dunosti nama /a lina petnaest tc t nih posljcdica, od kojih neke
zadese grenika na ovom svijetu . J1d,~ lI.l casu njegove smrti , a ncke na grobu (kaburu).

64

~....c
,
Zavrle tak "Tuhfetul- musallina ... "
s - Anali

65

ZUI'T${'tuJ. (hurimu) - o koristi i moralnom dobitku od skru~cnog vrScnja nama

la. o nainu kako sc postic skruenost. Koristi i sevabi od molenja te$ehlllldu II nama
zu. SavjelL SUI ina due. O smrti Grijene rijei koje izvode il vjere Pravilno uenje
Kurana. i Dodatak
o SJ\jetima.
Ovo zavrno poglavlje zauzima srazmjerno veliki dio au torova rada . U njemu sc
dodiruju i obraduju razna interesantn3 pitanja ivota i smrti.
Odmah na poelku navodi i tumai kuranski ajcI : "Spaeni su oni vjernici ko
ji skru~ello obavljaju svoju molitvu" - (Sura e1.Muminun . 1-2)
Pod naslovom: Val na nalJOmena (Tenbih). govori i ovdje o prvom principu is
lama. islamsl..om ollo\anju (kelimei - chadet). Pet je uvjeta Ja laj princip bude pravi!.
nu i/I>II~'II II uSI\Jrcn i dosli1'null : pr,n ilno :;hV3liti njego\' smisao: taj smisao usvojiti.
\jero\:1tl ~rl.:em I Javno 1~1..:llatl. uilO\uti rije ima: potpuna iskrenost. bc/ hipokrilije I
h,eIllJcrslva. u tOI11 OIIO\'llnJu: duevnu nasladivanje pri oitovanju: dnevno I O de
to oci to\-anje ponavlj:lti.

1'010111 i71:1le svoje opirno suf1jsko tumaenje loga principa. 1l3polllinjui da je

S\C kr:ltko rc eno. jer "sve tajne toga principa ne mogu sc uvrstiti II OV3ko kratku na
u knjigu" Oni "oj i Ile IIWjll svoj il111i - hal (katekilam vjere) i koj i pruvilno ne oitu
ju osnovl1 i prindp is[ul11a. to SIJ veinom Siroki neuki slojevi druU vafUI'UI1l) i nemarni [judi koji duhovno sp:lvaju. neuki deniSi i dervii otpadnici fzel/udikui- den!i$ol/ ) tc rUlIli
g3tari i astroloLi.ljudi i ene koji se ba\'e mugijoJll (silu) i proricanjem budu no sti. kao i
oni "ne\'jernici" koji takvim vjeruju
Pod naslovom : Savjeti i alJOruke (Vesaja) onima. koji trale spas na buduem
svijetu. pisac daje vie kT3ih S3vjeta i pouka o IJObol.nosti. uvanju od grijeha i moralnom vladanju uope.
"O pobOini \Jernici! Grijeh:! sc proditc! Prema SV3'-0111 hJepe odnose imajte!
Podiui i gradei ovaj svijet (dunjaluk). ne ru~ite onaj budui svijet (ahiret)! Ne prihvaajte navike nCLllalica i djcla nevaljalaca! Nc uite nauku radi lall/imanja visokih polo1.aja! Ne iLdvajajle sebe il redov:! pf:lvih vjernik:! puSei duhan! " - ild
Nakon loga govori o odnosu vjernika prelllJ Kur anu : kako treba Kuran potovati. pravilno uiti i IlfoU 3va ti.
" 1}oSto je lloSnjacima i Anado[cima. obzirom na njihov je/ik i j/govor, teSko
pravilno i l a li (uiti) Ku ran. treba Ih ulJOzorili da ne ue grubo i prebrzo. nego da ue
lagano".
Ue nje Kur-ana treba da se odrazi na plemenitos t duSe vjernika Tu sc onda go
vari o psihologiji ovjek:1 i r:ll.nillllllani festacijama ljudske duse (nefs).
Pod naslovom: Tel/bill. pisac govori ogrijeSnim rijeEfim (elf:lli kufr) koje su
smrtni grijeh. tj . koje vode u bezvje rstvo i koje su otp3d od vier~. jcr '-31j3jU duSu vjerni
ka. Tab e rijei su razlii t e. prema ra/IJIIH obiajima II pujt'dinilll "r:ljevil11a i mjestima.
Grijdne rijei, koje kolaju II I)osni (Bog da je S3(:U\a). nisu s li ne grije$ni ll1 rijeima ni
u jednoj drugoj pokrajini (vilajetu) . Zala ul:itelji vjere moraju prali ti navike ljudi II svukom mjestu. i tc navike sruvnjivati s il\Orima i propisima \'jere Za opu orijell13,iju
ovdje vrijede s l ijedea pravila: PoniLavanje. \fijcd:mje. oSkvrnavijenje onih osoba i s\'eli
nja koje s vjerskog stano\'ita istinski taslu/uju \lO~ll\anje. predsta\'lja otpad od vjere.
Isto tako je kufr u"ali\':lli \Jersl..o \lOIO\:lnJc. kult. oniIII osobama ili s\eli nj3I11:l. I..oje su
negacija vjere isuprolnosl njellilll II1ICresi111:1. pa ih kao tak\e treba odb3'iti TliI ko iSlo.

10

66

!'S1l\:1I1jl' \lersl-lh svelilIja 011111 1-1'11 Ill' Ispovijedaju islam. moi;e dU\e).(lI l-ufr.l-ao SlO
p).u\aIlJc MaflJc'. Isukrsta, Svetog Sa\'c, Pavla. Nil-olc. llijc" Po I1l'l-illl:.l, II l:.Ik\c grlo
JChl' sl'aJa p~o\:!nJc l'uJeullllh diJel{wa ljudskog lijela. glaH'. u~ta , uha. du..,c.
IHlrOl:IIU
.ll-l) jc \o l;Jdi \)I!I;Jh)\a"nanJIl \l'lil-0l; BUljet'. djela

JC

,\'('/.. 1 i;nei. Jru:l' I rt/I'cl /lU bo.\llllsl..o/ll j<-:il..//" ;".IJ( \1/ 1:.1"//('11. ,I 1'0 111'1..;",,,
;II/I({'

IIflkl-/

od ..j('rt:

'"HOK S IUbo/ll'" (al..o ~I' mnli 1",1..1'(1/1/(1 :IIUl'CII/l'. t/ IIIjn/" /l, '::11 J.

ostar"

':5/Jogomhajde'"
"Rabbi jessir, :,f{rabi:u :.ir";
'ilUah adi. pira sladi":
"/;'III'da, "ira tlebela ":
"I.a jialIe iIIdlah. klltl tlje1'Ojke, ,m/ i ja ":
"A lIulIlI ekber, Ila killi berbl'r, Ila b~>rb('ru rog, libio /(' !l0K":

"T('rluJ/lu je smok i
"'/bmhim i MI/SU.

I/(J~

~J.. illi

je Bog oo:
kupil ll' klisur:

"IIII/U /t'mlllltl, d /l {o IIwk(lI/ll(/ oo:

" 11111111

'r,',

'1'/

/llIIti IIIilIU

fl'l/U

" \ /fl' IIi I;",' \

1/('

tl,,":

lIllIlg \ I"lj(' 11/ I'c/: /)ij('I/I'

"'AII,/ ;""111/1 1'('1.1//1

gIti 1'(' dfl il I ",

AluJ/jIlJ lIllIlIU:. du O/.I.~ol"lm. Vi\I//11I1{"tI ,lilio'"

'Tlljl,tc' JI'II', IJl/Ii /('/1' ,'('tl' ".

'~\'(,lI/al1/ J../lJ lIU filii \I'ill' r'" (ako \c' IIIisIt lIegtrUlI/(' OllIlg ll'IJdu: IIII uko
misli prb,ulIll' :'l"IIjlll griJehu. OI/JIIll' r" fJol.ujalljl'/;

\i"

"hUU 11l'1.011/ r('kllll : /lajdl' II II:llmilll. tlu 011 (l</gOl'orl. llllu. IIIJ{' IIIt Jt' flt/l('
ili. "DIllIi ud I.In't' IJO/c'dllll ; II d::'llIIlIj'tI '''. ''011\(; IWul.u; O\llIlIl/t,l:.lI, illi lt
\e rurl'it' '':

' /lll' ;II;U"'.

"Ul/O

je l/Ind

//I 1If/.~ ":

' T /aSki sill(,'"

",~ru l;(' IIII I"/Ullll, ili: IIII Pl/I tlrl/du" "

Prelila O\'im primje rim:1. Ii S:1I11 dalje IH;I"i all:lloglju,

L IJe 1111:111111;1

Po(lll:lsl(l\()IIl: Sjd(l llj" 11(1 .\ lIIrI. go\llri o priprem:ulI:.I 1:1 uJla/:11- 11:1 UII:l j ).\ijel.
To je " d alek i PlU", 1:1 kOJI Heba pripremi t i o pskrbu i 1:.1 r:.l/11e pri iiI-e i susrele, I-oji co
vjeka lal110 e k aju, trcb:.l pon ijct i darovc. Za p rvi susre t n:.llOI11 pUlU, l :.l susrct s A trai
10111 (melekol11 SIIH II. koji u/ima dUSc \.I Tcba da vjcrnlk ima slijedece da rove: Pro livnil-c,
~ kojim:! sc je sporio. t:tdovolji t i: i~ IHtniti Jll~mc i () b :l ~c/e prel11:1 Bogll: pol-aj:lll sc la
"rijehe I prih\ali ll la uuhr:1 did:!. Il' \ Ilaha la\oljell I t 111111 '>lIlislll 1I:.1\OLll JUS lIel-uli!"tt
\lIsrc t:J kOie e \'Jernll- IIIIalI 11:1 Imducl'lll svileIll i JJ s\ al-i ).usrel o/n:IC!~\a I-oji e IllII
.trUI i ohro doi, :.ll-o Ih mogne IHu/.HI. To su )\e !Jogu ugodna I plemen Ila djela.
Om/atal. lJ Slll'jl'ljlllu ( /.I'jli I '('wjll), je posljednje pogla\IJc, II kOll1e sc pisac po
obr;l':a neposredno qrrnh:lI11a s kra t kim 5a1jc tillla i 31lCltma, i 10 Ila nain kOjim
upr:I~1:1 \k.l ilji I. 1 u .. ] \1\ .J~ ,\ Ill'la

IIU\O
~'

"O rtaIIi, 1It'J.." W"lII' !\('/uI1l J l !"uma' .. ,\ (,W 1'0111 //(' "litiC' dowd"o S/l ,W/;
fJ!"II~ 1.11/1 '" :.1 1',1\ milit. Siti \lI/lit i IIk:.:''''C' dh'ci. II/uli/e "rore'Ibti' 01"0 SI'C' ka:lljC'1I/ /I

67

ime Boga, radi l'as, da bismo zajedlliki ullili u dtellllet .. , Zaboravljajui Bogo. postao
si prijatelj i dntg ejtallll, Zaboravljajui ollaj sl'ijet. :apao si II kult ovog svijeta. Kupuje
ovaj svijet, dajui za IIjeg o llaj svijet...
Bral e ''iemie. nema lj ubavi prema Bogu, U 'ieri si na l'elikom gubitku. Od
pral'c uleme bjeii i tako se od dtemata udaljujes. Dabnt u/emu ne I'oli. Lo!u u/emil ne
mr:iS. Nema! hrabrosri rei istil/u. U igri oko dUll la/u ke dobiti, pravi si peh/i l'atl. U
pmlo l'ima oI/og sV/J'ela lIel'jeI si i gubi$.
Dozil'oo som, li Ile gleda!, kazivao sam. li Ile s/u$Q!. 001'00 sam pouke, a li kao
do ne Ijentjd SalljefOl'ao sam, o ti ne prima$. Zna li odakle la ? Ne nada! se sjmra
umrijeli, llaromom si se lIallroll;o, "aromom se obukao. Ne drteci se reda i prol'de, pos/aa
si :ulumc(Jr. "A Bog lIece izvesti Ila pravi PUf zulumeare "(sura el - En 'om, J44).
Ulcmu ka lja i kl'ari ( tj. ometa im napredak i lIspjeh II poslu ), zavidnost. Visoke
slu:bellike hari zulum. Gospodu (begove) kvari ohO/OSI. Imune ljude hari njilIovo
/)ogalst ~o. Siromane hari siromaIva. Trgovce iskl-ari polt/epa. f1adt ije hari ime (l ilU'
la ). Se/jake hari i vodi Ila stranputicu nezllollje. Arape ishori i baci II nazadak nj ihovo
porijeklo. elle pokvari llakit (z illet). Djecu iskvar;se rodite/ji. Djevojke kvari aiklllk.
Momke kllare manguparije (e!eklllk ), Uenike hari lijenost. Pobo:ne km"i Iicemjers/l'o.
Sijela hari tra (g ibeI). - La ilahe illellall, odoe Sili II pakao.' Sla da {.til/im .WIIII ? U:a /II'
dan je to posao, ..
Ako si dobar, ma/o razmisli! Ne daji odgovor liti svako pitanje. Ne tvreli () Ij lldi
mo 0110 Ito Ile znal i!to lIisi vidio. Ako se OSiOIIi! samo Ila pamenje. pogrik!irf. Ako
slijedi! svoje strasti ; niske i1lferese ( ne/s), poinicef grijeh ... Ne odbacuj /. . lIjige. j('T(:(!f
ostati osramoell .... Ne otvaraj us/a Ila svako je/o. Ne priaj sl'e !frJ I'idi!. NC:lIl1liClllllu
i neodgojellim ljudima Ile kazuj SI'OjU rojnIl! Ne prosipoj drago kal/ll'llje prcd Ol/C /...oji
mu Ile znaju vrijedI/osti.
Ne bjef i

fl

ka/alili od d tamije! ...

Suci imaju .mnoge varke ( hiJe). Osjetaj prMallosTi (illsof) sada I/ClIIlIjU. Slici
ma Ile reci II svemu : Da!
Ne dOPUSli da podlle mrlja Ila ll'Oju Pjeni.' Jer ko 10 ui1li lI('srelO11 je.
Prodi se fejta"a, bjeti Bogu.'
Brare, dodi da idemo da gledalIlO BO#II Jjeporu. /iCJlOfll. /jepo(lI11ajvi!e / stille.
Ja vile nemam strpljenja, Ile mogli da tekom. PUli .\lllll o.\j('("ajlwsti, Ile mugu izdrfa/ i.
Dalum moga rodel/ja je 1187/1773.
No asu smrti. Ilapomelli Ill i selU/dcf (lal l-.ill), da Ile bill o/il ao I/a oI/aj sl!ije / bez
imal/a (vjere). Za/I'ori Illi oi, neka se "iko m/melle lit! prestra!;. Neka iIIIami (ho
dte) llemaju potelkoe i lI:llelllir(,1Ija. Neka se tijelo Ile u!c,'lIje dugim :adrtavalljem.'
Neka braa Ile vide tegobu i boJ. L ijepo i brzo Sl't! dOI'rlife (o ko moje opreme). da vjero
nici nemaju lIikoki'e tegobe II; c/osadirallja :bog moje sahrane (diel/aze).
Koliko motel. moli se.' Oprosti moje I/edoslalkei Ja S1'akom opra!tam (11010'
lim )...
Azrail jc' doau, drute.' Pla(l i zbog sIruh" fid Boga.' Prodi se sada razgOI'oro o
dlll/Jalllku l Abdll!J'e""obo l'e ume Oll'ori lag(JIli1I',;\rakom, kako bi izgallorio: La ilalIe
il/ella", MllllOlIIlIICdll1l resll/llllall . U i. l-jem ic'('. (.Icl koji gOl'ori o Botjoj milosl;. Mojoj
dusi jc' d0510 l'eo/flO tdko. Ujepo i dobm gOllori, I'jemie.' SI'efl/oclli je doo tetak bo/
mujuj glOlIi. Ja Ile plaem :0 ovim svijetom i Ile vetem se za lIjega ile ideale. Izal ao sam

I'e II prelawi sllijel (benah ). Moj grob sam mIio dosad, Sad sam telim da budem od
ollih l'jemika koji ce bili spaseIIi.

Muji sillOl'i MIlIlamed, Emill i /lalillleka SlI /Jogu Ila amallet (Allllli al/Illllel
o/su Illa), ,vd.a ill U;l'i!(,lIi 1I1mli islilli i prm'um pIllII, ~ du lice //UI/ku i dtl se oki/(' isIII/II\ /.. II/ ot/gojf'fll :
da ja ( ; bog Ilji/I ) III.' Korim /I d:e/,('III I('IIIII i dUll!' (/~/(III(!m ;;(1 prurili I'j('I'II;/..u,
Nd,u jc III'{/II/ I II/trllll, S/Iurill.'ljll i C;ospodart/ oba sPIjeto ' ...
Mi SII/o dll:lli stili/U do slu!'ili lluIIk" l'jere,

DOI'r!cllo u II/JeseclI Il/1/!tarrCI1/I/ ( muj) J2 J6/ /80 /.

SUMMARY

TUIIFETUL- MUSALLlN VE lUBDETUL - IIASJ'lN FROM ABDULVEli ll AB

2.EI'CLV IJA JLHAM IJ A IN GAlI I-IUS REV - BEY'S LIBRARY

The author analyses the manual known under the aforesaid title. writen in tur
kisli language 1216 (1 80 [) by Bosnian writer from .epCI.', Abdulvehhab llhamija . The
writings include thc religious and mora~ con tent s and treat. mainly. prayer. picty in ge
neral. and good behaviour. The particular value of these writings is that llhamija has
in teresting observations about condi tions in his lime . Ilhamija is seve re crit ic of people
and conditions. so his o pposite attitude was the cause th;!! he had been executed in
1821 by vizir Dzelaluddin - pasha . Dobra Ca considers circumstan- tially Ilhamija's lire ,
work and his time,

69

FEH IM NA METAK

UVO DNI ST IH OV I KAn.IIJl NA DI VANA

l-lasan Kahn!. pjesnik, tribun sarajevsk ih sirom ani h masa. bio jc predIlle tom
nekoliko manjih lanaka . O njelllu su dali svoj sud l3aagi I ). lI and1i:!) iSabanovi 3).
Moda najpotpunije O njemu govori I-I adijahi 4) , Carovi i Kem uT;! su uvrstili neke

njegove aljamijad o pjesme II svoje dje lo Scrbokroatisc hc Dich l LLllgcn bosniseher

1i1115. Sarajevo 19 11 .

~ ' os

l-lasan Ka illl i je roden II prvoj polovici 17. s t o ljea tl Sarajev!! ~dic jc stekao os
novno ob ral.Ovanjc, a pOlom od la zi II Sofiju gdje jc pred Sejho11l \\ u}li hudd inolll il
Ulica stekao po tpunije ob razovanje i prislUpio halvet ij skom tarikatu II !..ome jc dobio i
t(lUlu hali fa (nasljednik). Po povra tku II Sarajevo postao jc cjh Sinanove lek ije koja je
p ripadala. barem II posljed nje vrijeme. kaerijskom redu . l za Kaimiju postoje podaci
da je bio kaderija 5 ). ali se ne zna ta no kad je priSlU pio lom larik allI .
Zbog /astll panja masa koje su 1683. godine tra ile da se pod ijel i boga tako Li
10. Ka imi je d oao u su kob sa saraje vsko m ulemo m i vlastima koji su Lbog toga. a i zbog
njegovih proroanskih pjesama. isposlovali da bud e p ro tjeran iL Sarajeva. Kaim i se na
stanjuje u Zvorniku gj\;' provodi ostatak ivota i umi re 11 03 (1 692 93 ) godi ne
Svoja "nada hn ua" (Waridat) spjevao je u fo rmi kasid a koje su kasnije prepisi
vane tako mnogo da ih i danas imamo II velikom broju primjeraka sa uvane . POi'llalC su
i dvije njegove pjesme 113 n:lcm jezi ku . Jedna o tetnosti d uhana a druga o osvoje nju
Kandije .
U Orije nt alnom institutu II Sarajevu posIoji deve t ru kopisa pod naslovom
Qasa idi Qaimi (br. 3794 - \. 4782. 2098. 841. 3034. 225 4. 4613 . 3268 5. 22 L'!) od ko
jih su m noge kasid e zastupljene i II njegov u Diva nu .
l. Safvetbcg. Ba ag i - BonjaCi i IlcrcegovC'i II i,l:llmkoj knjiil'vno'li. S:HJjl'VQ t 911 . ,tr. 98 100 .
l Mehmed H andi - AI - G:I\~ har al - a~na fi tarag.im a1- ' ulam:!' II a \ u ' ara' 8 I.NI:I . Kairo I ~JO . ,tr.

J . Ha/im SabanovlC - Knjievno'l b- h Mu\limana na orijentalnim Jl'zkima . S;HaJl'vo. 1973..

~ trana

353 - 357
4. Muhamed H adijahi - lI a\:ln Kaimija i nje!!ovo turbe na Kuli u Zvorniku. Zvornik. 1966 , Ir, 8
5. Ovaj podatak ~l' nal:li:i u ru kopbnom primjerku njegova Divana koji sc nalazi u Univerzit etskoj bib
lio leci u Kairu, .. iji' fOlO ko l)iji' po,jeduje Oriji'n ta1ni institut u Sarajevu . Vidi poe t :'l k prijevod:!
Divan:!.

71

I
I

Kaim i je ostavio i kompletan Divan ije prepise nalazi mo u svim pozna tijim
biblio tekama ; u samom Carigradu ih ima 24. a II Sarajevu 6 primjeraka. Mi smo se slu
ili prijepisom iz bibliot~ke Dar al- kutub al- Misri br. 6798 u Ku iru jer je kompletan,
i sl. lijepo pisan i nema nikakvih dodataka. Sadrava iskljuivo Kaimijevu poeziju na
turskom jeziku . Nu naslovnoj strani stoji: Manzuma al-byh Hasan Efendi AI - Sahir-bi
al - Qaimi al- qadiri adib Turki . Kao uporedcnje smo uzeli i Divan (nepo tpun) , u kome
takoder posIoji uvodna ka sida koju mi dajemo u prijevodu. a koji se nalazi II Orijental
nom insti tu tu u Sarajcvu pod b rojem 1732 (prije Balkanski inst. br. 325).
Interesantan je podatak na koji jc nain Balkanski ins titu t doSao do ovog rukopisa
Kaimijina Divana . Na koricama ovog rukopisa je nalijepljen zapisnik slijcdee sadrine:

ZAP IS N IK
o zamJclll 2. rukopisnih turskih divana
Gospodinu un iverzitetsko m pro fe soru Dr Franzu Babingeru iz Bcrli'la ustupili smo
jedan rukopisni Divan od A~iqp'aSe koji se nalazio u zbirci o rijentalnih rukop isa pod brojem 325 II Balkanskom institutu.
Zat o nam je G. Bab inge r ustupio i obeao u najkraem roku poslati Divan od
Kaimije. Ovaj S1110 na ~ primjerak mogli ust upit i zato to imamo jo~ jedan istovje tni eg
lemplar pod b r. 312.
Prof. Dr. F. Babi ngc r

Sarajevo, 16 j X 1928.
Prisutni
VI.

Skari

Dcrvi~

M . K orkul

O i gl cdno je da jc ovaj rukopis doba\ljcn zbog Kaimijinih pjesama koji jc smat

ran na~im pjesnikom u zamjcnu za dupli primje rak AiqpaSine Garibname.

U ovom rukopisu pored nekompictnog Diva na Kaimije ( 1- 39 faL) nalaze se i

drugi rukopisi.
Talhis al - bayan fi 'ala mal al - Mahdi al} ir al Zaman (O zna
- 39 v - 42 r
kovima, kada c se poiaviti Mchdija i biti konac svijeta . Na
pisao Ala'eddi n Ali I., \-l usallleddin al - Qadiri iz. Burhanpura
u Indiji, lIll1rO u Mckki 1569 ).
b raviju ple ku).

- 4 2 v - 44 r

lim I kat f (nauka o ga tanju

- 4 5 - 55

Ulvan nu!qij Rid a'i

_ 55 v _ 58 r

Stihovi i biljeka iz ga tanja i prorica nja od kojih je kod nekih oznaen autor.

_ 59 r - 61 r

Pismo Misr- efendije kojim ~C proriu neka lurska osvajanja

" Misr Hendinin mcktub- i Illargub suratidir"

_ 61 v - 62 r

I'ro roanska

II

pjesma. u kojoj prcdzaduj i disti han glasi:

"Ey Bosnawi sa rhos etmc
Hakki g ikr et lelas CI mc"

- 62 r - 64 r

Jedna prilino duga qasida od Veysi- ja

_ 64 r _ 65 r

Nekoliko odlomaka raznih qasida od Sayyid Wahhab I1hami

j3 rodom iL Lepa (pogubljen i sah ranjen u Travniku 182]).

_ 65 v - 66 r

Pismo koje je Sejh Sulejman Celi uputio 18, Sabana] 162 ,

Ali - begu Stoaninu. Ovdje je stavljen i datum prepisivanja :
3. safera 1264.

- 67 r - 68 r

Talismani za

_ 68 r - 69 r

Pismo koje je stiglo iz Be a, u kome se na fanlaSlian nain

opisuje Rim i p3pa.

- 69 v

Pjesma od Miq Omera

-69v-7>r

Ulomak iz komen{3ra "Diya' al-qulub. StO ga je napisao

Toqadi na Birgilijin "r.a\a' ai- qui ub"

pele

_ 75 v - 76 r Pjesma o pohodu NUll1i1n - paSe na Crnu Goru 1196

_ 75 v - 77 r Q3sida od ne poznata autora tl kojoj se nalaze i proricanja
Spominju se Bosna i Herccgovin3 i Hrvatska.
~ 78 r _ 79 r

_ 70 r - 37 r

Qasida s proricanjima Ila arapskom jeziku s turskim kamen:

tarom koju je napisao Cerkes- zade i7 '\ol1ie .
BiIjeSka, had is; ; zagonetke. !{ukopis ukupno sadr;>j 79 lista,
pisan je nevjeStim ta'liqom , Papir bijel. Format 24x 16,5 CIll.

Pored OV3 dva primjerka Divan3 od kojih jedan IL fotokopijama a drugi tl ori
ginalnom prijepisu, kojima smo se i sluili. postaje i primjerci II GaLI Husrev begOVOJ
bibliotcl'i \I S:uajevu pod brojevima: R 1904 i 2725 .
l OIlJl'ntalnom institutu nalu.e se joS dva primjerka Kaullijina Divana pod

br.

2.t ~ 3 l ~.t.t7.

Uvodnik od 33 distihona koje ovdje II prijevodu donosimo IlalaLe se II gotovo

svim nama poznatim rukopisima. rl 17 njih se male donekle dobiti slika Kaimijina tesao
vvufskog gleda nja na svije\.

I'RIJEVQD IZ KAIRSKOG I'RIMJERKA KAlr-UJI NA DIVANA

Ova poema pripada SeJhu Hasanu cf. poznatom kao AI - Kaimi AI- Kaderi.
podrijetlom Sarajliji. zakopanom II gradu Zvomiku preko pUla gornje tvrave teka Ul
vieni Allah uini sretnim njegove tajne, neka prekrije njegove manc i opros ti mu grije.
he . UsliSaj. Gospode!
lj ime Allaha opeg dobrotillite/ja milostil'og

S/Ul'a Bogu! U Ol'im trel/ucima flam je GoSfXX/ omoguio du !IIsrelIlemo hodt Il

da bi uesfl'ol'ali s /Ijim lt sretllom trgu.

7l

Sl'ojim znalIjem i gOl'orom ( retorikom) 011 je problIdio 110 toj lIa ilI iSlillll, ro: 11111 i misli jl/umu/, I'oi:o i ejh(l Ile mogli doprijeti do Ilje.
011

pml'; dislillkciju (ro:liko l'(ll/je)

Biser; : ;kro Sll lIeocjeniil'i

Kad padli('

/I

/I

II

se';(lII/, Oil m:/IU.'lIje SIISlillSkll iSlill/l

misliekim spo:llajul1Ia l' lor;k(l l/l,

ljubO!' VII IjeclIo Iro:;, VII I/pijek {'esIjo sl'oj em i /II'ojak,

01l1ll'iie4 pil(l:a OI/U SlO mti, :0 prSi/ (SIIlillll) ()I'e ot/ubranC' fiCI/OSli,
Plll koji ~c' I'id; i tije SII ~ I(llIic(' IIgodlle, mj lijega Nj(,1II11 I'odi km: IIjegol'O srce,
Njegov gospodar Ilije lli lIoprli'ed I/i po:adl, lli deSilO lli lijel'u, II; gore lli dolje,
Ako je ol rol/II/OII jedall I'oda, ul/aj koji l'ieK(llIegira,

101101' ko gleda /licgol'/l ll/(II/I/, Ilije

/I

praI'II jer je Oil POlITdclI,

Ko IIII/ogu l'rS; :;kr 01/ je II prm'lI, l'I)d(l jc' P"j(ll('/jilll(l,

N('k(l :Jo/)II;l'i Jllf41/fI (Id 1111110.(',
/leg;rall;e ).

1/('10.11 11(',~ira

Nili je ~)l'(} II]'(IIJ('II}<' iliti jt' km/('IIjc' kud

ol/uj 40;; ('Ilje (I/du :.1(11'; smje

le l'

prijall!ijima promdi I'rijem(',

D(I fi /I(II/1lI (Iill/(') {/rt'I/iet.'u 1/I'IIj prij(l!C'I} sa sl'Ojim jedllomiS/jl'lIil'imll kakal'

opawft.' (k r(:(llISkiJ,
Ako ~(' (II'dje (I/{I um", mjc'sllIl prillllb/II: lIe/.;og, mo:da ce oSIati napl/lell.
Dil 1/ 1111(11110 ","ogu dmgol'U, 1/(' pilUjll II lU'l n i IjlldP
l.flI,

1/1

jj' IIII/IlIJello : 1I{llIjC' istilIe

1JIj{J

it'

!Imla/II op(:cllilO k(xl pripadIIika

mHill.lh <l( /If/III

T/

~i

hill

"I/rll

k(lji je sam seM jJridoJlJll1fI lajl/om 111:11,

,\ a hl ',:.:.a I /II i~/jllu poglet/a/(I, ()I I j j' {H/SlUa Ijllb/muC' ("'n'i~u, /'u sl'e IO postoji
11(1 \l'ij(,/II I '11I/IIO;C (Jb ilj(,~(!II/J(': :II(1hU,

Nupoljll jr 1('t/lI/lf halm'o lIebeso Jo kojil! dopiru olli knjI SII prejilIjeIIi, 01'0 II:'
d;:ullje je 1II~1tI istilIo, lIadi se II ~rell (}I'e slji'ti/jkc '_
lu srCII se I'idi sedam :asloru. ttli olli .nt mrll'i,
CemprelU Irebu l'cli/..a .frel:a dOI/ade II sebi lajIle
Ollaj ko se os/olli 11/1 I'pulja,tllos l gori 110 sedam oglljel'u,
Spasio S( o I/aj ko ll' "mhl/ti;" i: ()I'ug Sila i 10 je 0110 IO 011 ima,
Due kuje /ll'Ije/.. slij('de Hil/III, J ue koje ciSle boju so pOl'ril1e,
Dlle ko;C lijega ()I'dje Ol}('( :ajll, IIillI slUl'iJe pOl'rill1l sl'oji" zol'iesa,

Pro/(I:(III {'a rjl'k I'idi mljll ,Wlli1l1t II Bogu

( /I

iSlilli), ( /(Idu j Oil j{''fakto r

/I

()I'om

(lPSOI/lI/l1ll1l
I\.110
\fl

Sto \I(lmllr

/1

smili ':/u StIIlll1og " lIiie oSflll'io dolje (l/lI 01'0111 sl'ije tu ) lIIiri-

( lIi/.;u/.;rog Iraga ),

OAO IIrije/.; g/cdll srijcl, pl'OlIidjirosl je III'ije/.. ll: Boga,

Oko III'ijc/.; /1I U:l' :aspoli, <llrolllllIlUSI IIcpreS((IIIO g /cda (;o~'Podura

Ti si odlll'ije/.; i :OIII'Ij'e/.;, o pel si Slllll sebi :lISto/',

Ja li si (/I'lI "lISlI, Hrasti i lijclrl, i b,': IIjcg(l ll e glc(/aj

Udi IlI1111ra i (/II'lIr; //('/, i: I'M/iil'ug /iku POh/l'gll i

Predi preku ((III/Illi};

III(/\/(J

!l0gln/ai /1111'11';1111

II

((lj

p(lsao,

IIjl'gm'o bi(',

:(II'i{'~('.

Ik(l ~1-ij('U/ \/1 fl/do i dll\(/, i:1I :I/ rjc~(' jc /1(J,~

Aopr('IIl' \(' 1111,'1:11 \ Vi('glll'lI lim :b(/,~ IOgll \10 je Oil II ~1'(,1I/1/ Io p{l ,~r(Jji
{rj, Illi ( ;/1 'Ili I IIlIi. 'I IIO I'o Itl/J/(' ,(/J l'idilllO Nj('g(lr(l dje/lI iako jl' Oil po/.;rir(,II),
,,;"1011 ;0 IJd \CI/{' jer ,I'(' S{r/ IItHlllji /t'.' \ !fIIl i rid "jega, ,\'('1)(1 i :('1/1-

_/

r ehi i iSl}/(l/lt'lIi ~II Tubo lll,

,I, ,/111

'll/I..f/ \lTt

:"il/U 1..010 \l' Tt'hi I/I..U:lljl' Aro: Tehe 1(1 \/ fi

,\ U (11'0111 srijelll /Il ' 1110:1' p(I\lf/iulI "'01 ./ntg,

'f

r d)(' IFtI:; pOli/lit

"d

'n'l/lII

uflwlllllllll

(N l' postoji lIiko osilII Tch('j, ,ju/(' elllfII II/'/III/,y I:u 10/ (Sl' pmtojc djda sjcII C' dn/gill bogol'lJ ),

Da .Id se d,' m(lgao 1\.01,(', ~p r('m(1II ~i Illi (Ira; I'lIradoJ..s

I I SlIluil iull JoraJ/iIII ibll A :ul' ll' hjo ;rl1'll,

Olli kuji jedulIpIII dou/! 1/(1 rira; \1 ji.'I, ' /\li/lOI1/ POSl(ljll iSlil/iti,
Olli OSllIi/( fII('tllI II: ,';::;I'I/illl i lIIil'l\lI 1_/lfIr~A i 11/0IIS,
UspIIi Sl' (IfJ (J1'og l'i vI/.;og IItIdIlI. J!I , III r/\il/(' d('l'('1 sj('/'(I
1/ 'j/l bm' 1'1'('/1111 (;(11/1""111'/1 / 1/(' :1I/llIrt1L'j i mc ollog koji prara

Paslic:c!

IstilIO koja

Sl'

110111(1 flA,I:II(1 Ar. ' :

11(1) /o

je istilIo ~ ju ~(' (II OI'om ohlikll) 11(1

111'ui 11(I(' ill pre/.;l'i1'lI (!>lll..nL'//I,

I ~ rillu koja jl' o{'i':('Utl /Itl )I'o/..{' ~w"l/je, II srce nemoj sral'ljuri dn/gl' Olim Ilje
(Jlli I..oji uCi,,(' pmlil/II '\1'IIg(l ja" (egoi:lIlaj, u lli smjll ' 101illll " ide POlllllt'1f
lIog{/ ( II: istillll/,
\jt',I:01'01II l'"jlll'lIlII l ' jul' hl': :al'jese S1'Oj(' lice, lialll II Iicc .

.\l/n/tll

t'/'/('

11(' priplldu Od JlllflOlII, fliri je kO:llj(ll'(lIIjc :(1 III/og ko sc /.;lI/e

7'

Nagrada Ile mote biti dar, kamen kunje je slld oI/oga to ima (postoji)
Svjedoci sl'ega Slili omm jedjllsml borci :0 IjCnt,
Ollj Sll pral'j slIjedoci n'oje slI/ille, ordje /l emu pallOl'ljunju,
Moj Gospoe/ille,
smIlIlIje.

1/

koga se posadi (pOSIOI'I,) ljuba l' kod Illega se f}Qlal'e I'id/jjl'(-

Od o l'e : brke 01/ IXJs taje tll:11O za/jlib/jclI, :aboral'lja

dragu ) Ila Bogo.

'II

drago m (mislei

Koliko je prijesto/ja i koliko srea je ullitila ora Ijllblll', Src lI:de je

;z rokll i sl'e iIIIalIle " tinila lIil0l'llim ,

ceS lIpaSI; /I bu/o

O,iluljjck je m'u /jllb(lll bilu II gIUl';, IIbrzo

Pridobil'Ii mrTI'o srce, ()Sf(Jl'j prolu:llc misli.

76

liU

iZl'/lk/a

prva strana rukopisa Divana Hasana K.imie ko;i se nalazi

u Egipatskoj nacionalnoj biblioteci u Kairu pod hr. 6798 .

77

,~-:,,;~~..w;;,.!)o
~";,,,,)~..Y;:~

Druga strana rukopisa Divana Hasana Kaimije koji se na1a.z.i

u Egipatskoj nacionalnoj bibliotec.i u Kairu pod br, 6798 .

78

SUMMARY
KAH.trS INTRODUCTORY VI RSI.S

1lasan Kaimi Saraji (XV II e.). poet. rollower or the dervish's order or kaderija.
was very prominent person or his time. The pocms in which hc rore le1ts the panicular
events arc well - known . Il e roretold the bad luck or the Venelian Re1)u blic. bu t did not
observe with opt im ism even the development or the Osman's empire. Moreover hc waS
the leader or the people or Sarajevo in revolts sea rching ror ce real s rrO!ll the reach
people. For this hc was exiled in Zvornik where hc died. Il is discipies ed .fled h im there
a modes t mausoleu m.
1lcre arc published the introductory verscs or thc first kasida or llasan Kaillli"s
Divan Where. slightly. cou ld be divined his myst ical contemplation or lire and his
meeting wi th mystical love. Besides this collec tion or poetry collected in Divan. e).ists
also Varidat with a great number or preserved copies prmlllg that those works were
transcribcd very ortcn by populari lY or Ihe author and Ihe ideas that he
tral1scribed very orten by reason or popularilY or the author and the ideas Ihal hc had
propagatcd . There exist several copics or Varidata in Gazi lI usrev bey's llbrary and in
orielllalistical librarics in Sarajevo and Zagreb.

7<)

HAFIZ IBRAHIM MEHINAGIC

OSVRT NA iVOT I PI SANA DJELA

ALI - FEHMI - EFENDIJ E DAB I A

U Glasniku V. I.S.-a, godina VII / 1956, broj 1- 3 , strana 2:l - 30,objavljcn je

moj lanak "lj spomel/ velikom me/munu Ali-Fehmi-e[el/diji Dtobiu". Pi ui taj l a
nak sluio sam se onim $to sam tada imao pri ruci i u sjeanju . Nisam tada imao
Dabi eva djela "f/uSl/us- sahobe... " U lanak sam uvrstio kritinu ocjcnu Dabieve
oenosti i sposob nosti , koju je napisao i objavio Mehmed Akif, turski spisatelj i pjesnik ,
u 'to vrijeme profesor na sveui li t u "Dornl-[unun " u Istanbulu , koji se i sam koristio
strunim znanj em i sposobnostima merhul1l D abia.
Srea me posluila, pa sam kasnije doao u posjed I. sveska Dabicv3 djela
" Husnus - sahabe ... ". PregJ edaj u i ovo djelo ustanovio sam da je djelo tampano u Istanbulu u tampariji " Roen .. 1324. god ine po Hidtri (1906) . Puni naslov djela je "Humussahobe fi erM e'aris- saflobe... "prvisvezok.l) .\Ji , kako sad tampano izdanje sadri i
recenzije- takrize jo trojice istaknutih islamskih znal aca, smatrao sam da I recenziju tre
ba donijeti tekstualno onako, kako je ona napisana na arapskom jeziku. To zato , da bi
je ital aka publika imala pred oima u original u; i jo zato , to je u njoj reeno ugJavnom svc ono to je trebalo rei pri ocjeni ovog tako vanog djela. Nju kao naj iscrpn iju i
najznaajniju preveo Sam , da bi i naa ira italaka publika vidjela i upoznala kakvu je
ocjenu dao tom Dabievu djelu kompe tentni islamski znalac i kakav je sud izrekao o nj e
govim sposob nostima.
Originalni tekst prve recenzije na arapskom glasi:

I ) !reba.dakle.lspravlti moju biljd ku uz citirani lanak gdje je po~rd no navedeno da je to djelo odstampano u Kairu. kao i rij e i tl naslovu djela "fi ma 'Tire ti' na' fi c rh '''.

6 - Anali

81

'I,

J>=il :,\::..!, ..;\A;~~ J;,,;jl iL .jI, ~I .;>~. , .j\..)1 ;', jlo

)~.;~ cl::; .;"""IS .cil...rJ\.;.C~I.,tI~ ~V),..;:>Ik ~I J'

.,..:.iJIJ ~\ ?Ii>. .:r...,~ ~.I J':'; J ",>'1'1 ) .;; ~ ) .s.:.ll ;;, .J- 1
~I;~IJI ,.)lj,\; J) ' ~.JJI.:..\:J'-:";.r~I.:, .:..rJ.IJ. r)\.JIJ ;)' . lIJ

':t,.:J1 J ;,I.uI J ;,1.....11, cr r J ; :I ~oIl pf ;,u:1,.l.-IJ ;,UI ~T J. J

rl;l:UJ ~ ,.~I,j
->:,"1' ~)oJ pt;.;..J ) J::' r)~lI ,ji r,..11.:,' .J~ ~I J

cf.

~ VJ ';'~I ...I.iJ..1 )1.;';;.:r t:'!)lJ ~'- J'\ f..:.. .,'\:JI J'.J~)

':'.;1 j ~ ~I;'" Jr j,lI

J li> !II pl j

...,-,#.j\; ~J ~I j tJ..IVI

~I;; J" .A.! jo ~)I J j_)1 )L;.I "":I~ J ~~;:;I .:..~.:,I .s J)!1 I~.'
J,_~ I .::~ j ~ J,JI r~':" r}o:ll ;IJ) , '":" VI ;':".I ~ ,lo 1<.\'1 l;" JI';

~\JI' I rr.; ':'.J jJ;:'. ',JI, .JJ.A>.t.". r":'C

.::I-':'J r"J.. ,::If? ~iJ..1 j

. c:'~ 1 j r-JLf;l J-'\A; )4: iJ.uJ, ~ I.A:I I

.JI r)\-.JJJ ;)\-11

.,1.. ~ J; .,1.. J J.. ~U.~ I

~L';, <..0-1

'-!

~I,

11,Jlj,I.., ;;'..,..:JI..jWI JI;>. r J \.r-i .:,YI .:r .:;1J <..0-.J..:.II.:r

,~, ":1 ,J1.:r ,;I~I JU, J .... IJ.ilII>: 1JI ...,' rJ J )\>.)l1r)~ J <1-1

..... LJ r .:..J; ..:.:.:.:,I J ..",}-I, ilijl ~, ~WI, ~~l rY .lU>.

,o)\JI, ,..:IIJ";.,..JI, ;.;.u. ,,".JJI J,- '\Illi.1 .:"J .".'>1'1 ':'.~I

~I. I ,Iy.:.-'IJI .sJ. yl ....!!J ..; j4:Jl J .!-: .A~I J ~ ,~ )II.,.:).:. p:y J
~ :~II ~ 'J.ill ...; j,l,--i JI J)I.A:.IJ r)'6J1 'i-j ~11.;..)l1 ~ r)IS:J1

~ l'Iy.:.-'-IJ <:il 1...1,:>-1 ..... ljl...;1 0. .r-;lI.J J ; ~.:.... Jt,IJ'~ J....:..)'I

J:" )\l..1 j ) j)'10. e;il:l .,.1...1 L.;. ~I ....) .,-Lo 0. ~I .~, .J'..r-ill rt.l I':""

J~I.:,' ~'.!J. ~I,~ .}J' J IJ JW ;,1~\:..( ~i j JI J:- ...iI. ':"

JW ;,1 ..... )./ ~. jil ~II':"" J ~,VI .,.:..Ij;).r.;.. <L.,J. !II; j <..AII J
.
.. .
..
~b....U JU ;..vl";,? J. ,".A;" '.JI Jl..i~'; ~:II J' rJ IJU u.
~'.':"" ,--" ~ rW 1,:6";,>.:\1 ...;" .sl ,-)II .:... ..j",j.jjJ'i1..
.!ll;..",JI";-'" J. J./ ~ Jw ......::JI ..; y..:JI ~ jll ~I\ t:;.;J .:.... Jw

o I .......~~.Y.I 'v"\; J\j(Jw lo;l,;l j

.;,A.JI '-;=lb r"; ;i'(

82

Lf,",n,:., ~\> JI"; J:i

i:l.~ I ....!.JI JI; l;,1~~ {., 1,.1,f I.,ur;: 'i ,~"::':

~ Jl-; '-'1~)U-l:,,~1 J\iJ

l::,
,

f.:. ./ Jia>

f.Y6 ..iI...Ji~\S ~...... ,~ .)\i

c: .:.5
;:1... JI ~,} "':'..I.,!,jij '\,. J.,...

.;.,-,!j I ~.;~ .;.,...:J. u-L< ".1 \ J-'.:J I JIA; .)L..~ j ./

Iju ..:.1:_> ,.,11; ,.I~;'H Jl;iI Ijl..;> ~.

J y ) ';1 SJ_:J I:.: c:AII J~ J \:l) JJ (' 1':".\o)J~ .;.,i.;; . J.;JI

<;l< ;".IJ- w~;; , ~ Jj ", 1-,';' "-,,,II,;,,,. ,-,!jI rL-J ,\<. J~ ;".1
u~b....IIJ. ,~I.J'(J. ' -'-"'\lI ,I;I.JI~ .;1.;<1 J ..... ~Jlo rL-J

.~I

rrf< Jw;".I';ly;';.:t:".\:lI", ~'I ,,'J .JJ~I)I.~Il..:'Y

rr-L:;', <:.....ll <.\~ rr:}i .1 .... L' ~!' c: l) JJ;J '-':l- "I<"I ('J
~Ii J rrL;~\;: j Ir: 0k J .)k.;.\l1 .JJ-,-;.l;;'. oJ,:I1 ,,1->:; :1"

,:~I;JIJ ':r )l1.Wl-I.:r j JI I.A. Jo

v' \II -,.:.I J IJ';' r':-

J;'. \I ,,'

p: 1.Ji <LJI .;.,1;1-.11 J <,ul :;}-I r.-J -,: j J .I.....:JI JI .;.,~)I ;SJ

~II.>-IJ .j'j)J .I.5."r;"I.,.:-II J .\,)'I.:r .Lj)1 ~.":IJ .lill-I ..,J~

J.r-il l ) \,;,1 .;.,1;\:;.", i"! .JJJ.;! (',\1,1 '::;! ~,; , .JJ )~ Ij'(J
,,-,--(jI J)...!I J J~ ..,J..JI.:r..,-i:lI,,-'-r: II t..~lh t..":l..iJ t,:\.l.i.J

~_~IJ '>L...JI J ~jIJ(.)(jIJ 'JJ,-'(<-.II}~ JI J.J.J ~t+IJ <;~IJ

.:-.:. ..c-ll ';""'~J ~Iy. r\.l '->-:". J""" (.\:J.I V~ ,jJ':';'. 1;6)

,,<

.l.lJl"IJ .L~I~IA ..-,,:,:...llo t\;'I':"~J ~\..J<;li:<)llrl;'; ~ ...I:;'.

v' .-1 <5JJ.(' )~T .J"''''. J
c<~1 O~ (~'r)

i';)L~\jJ";;'. 1;'( (' ..... .J. Ijl.. " ...IJ

.d". ...I.;ull-'-'-'-. J'J

<5 ....1\ )J..:lI.l~.f.1

t.lJ I ..;11 ..,.;..

t".f. 1,:J "U..ll ...~i

....-L-.:r .;.b.)1
t,:...>.:.... t... J:_-I J> .!u:'. .,.:-~)I JO J <:,1-I ' .. , .:::... j rP
JI; (' ,\1

tt.. -<:~

.,l;.i\ ~ i#\J .:.. .J\>"'-'. ...L4ill ~IJ \.Ak> -. ..,.ul .1;;..1 l.li

f -"'" ", !l<J .:..;;..' .::lill

.
. ,I./,.:JI )1.-;.1 JI uV j
iJ::)\: ,:.;'( ul,LUl1 .::1 IJ);J o!1i; wL4;.\1 J";; -.tu;':\l1 ;sJ J.\.

, ~I VOL;.

Lr. & .;~ \lIJ< -'~ .:r '::.r'; <5-,, 11 iJ:'-O )\1-,:" \I t..~ ,j~ o~

.:;

r~J~ l.

i~.:t:-!J ...~Jl:lIJ ...~;:ll..il..r; J< i~:"~ ~ ,jr=-~)I(' ('J I':'"

6'

83

'p1~':; t,,!l'r\L,.1 .l>t;:_1 JI t~,u J,~) Jl,~ 1 J .).pI.1I

~'J.I J

o"':' J

J ,,*,-i Ul LO , :1;.:.11 J j6h I "-:.; J ~\,,. \~\:~~' J

1;,._ .\I~'I<f..:-i '\I J.)I~'\I:;',JG )'i~'t ~'I ; ;"hJ y

\' J ;'1:.j.:!1

'~11.1

.JI':; "i 1:;11 ,,;\_.1 1:1"c., J15' j t::b ..,,6.:__ I"i JI,';'I.Jie;

::~ J '::.,JI .;.ul..f ..rIJ'- -o-~IJ ~.ll J J\l.II.f. jJl J ,:",YI

l ... y ; / JI.~\.,'..ll.I.-4"J""JI. ;I......i.: Ji jJl.wi.:',.J1 ,:,"11. J:'

e: J ';"', J;b, toli ",1U.j\.; ;'1 t' '-I\" Jfl- J

' o.)M.)~ lt ~ <l~1. ,:'_11 )~ .oI.1' e ':1.:..;> -,J_I .:.~, <l\:.I;Sj
,,:",I;'J';> <Jj; .:w, ".J;
( ',Ul )\..:.1

t:.r J ,,\.,...)1.1-> ) ,~, .."t5"J '>.r~ J ..,.:s:JI .J f.., j

;WI.1' )\:;..11;1 ;,~Y":lr,\"IJ .:,L> '\II

,:Ii ,;,.. j

.1~I-"; ':ls.)"IJ

J..:.II;IJ)J .t;,. Ju. <;ll J:-~ tj (;W~'I .,1"') ",,_~':'I ;.<>1 J-I. ;~.. YI
,,-:-:>\.-YIJ" ~IJ~I l.I.I~I",h'IJ~ Ifl>",jIJ ':'" ~'I.w..J
<..lt-IJ .::.WII..I .::.t;U~ .:,1J.ill J ":I_ ~I .::.I;tl' J .J,.OI JlI J cf.' ",>I J
I. ?,I~::'i J' ..I d-"II':" J:'ir- .<>IJL:

Pt ';1'\III. y

.r~ J I. -:'-J

j,:.(JI .:.. ;",.J;.!f::"1 ""~'I ",,-I;J (,II"IU.l,i <)1 loil- J ':6.: __ ;'1

.:XJI.,..IJ;)I.,..I;I .:..

r-. fr: I J ;; ,,:..ClI j"5ul ~J\i:... '; J,..:JI

'::'.,-4> ~I <JI '\IIJ,,:,,-,YI ..,.:;YII,-.i.: OJ-' ;;1..,.<::' ~Jj"'l':" ~U

,
J ~J.l1 ':'\::,'\11
J \i..I __ ~1.s:l:-J1I (""oi J')
~ o- "':1) ... )'1 ~I <;lb 'J .Ii:-: JI'; ;'Il.,ij ~i (1 '::J:.<II) ,

rJ.;L...,..

'.ul

~;-,I ~J ( O- JI .1;; ~L..II

J'. -uJ)

~6."')I .... I/ J'~

.l.1:-L-1 t,:. J ~I.jo JJ'~\;)I.I .)jji, -",.:..JI J:\j .. ..r~' \:iI J <::,.,)1
ir

u:: .~~ '\II SUIJ' J~I-,:- 'YIJ r ;I",=,-,;JI ':,;.:JI il(,.. ~' I cf'!

jj.

J' t)\J.YIJ I~IJ ";J.:.II

",I_'-"IJ Ir: U IJ..".,JI JI;"'I (' 1,:.,

.:.:ll,II.,,) ;..J.I J i+-:':'';'-'" J it;)\>.li :~. Jl;.:)1 l':' J 4<.)':II J ":lJI

,,-," I'~J<lI J <lJ-;
;:_i:lIJ;~I\ ";,:"11

,,:.11 o;.;>

r-):JI.l'".. J~ JI ;:,JIJ
.u' .J, ..,.I\;. .u'

JIJrJl
84

J'

i)L!I J ;)\-\1,

PRJJ EVOD PRVE RECENZIJE

Rece nzija - tari(iz. koju je napisao hadi Halis--efendija. d ersve ki1 - ~jhul 'isla
mov zastupnik za vje rsko n a u nu nastavu , a koji je poznat kao kapacitet svoga vremena
i rijetka pojava u historiji; kome se po opem sudu pripisuju vrline uzorita karaktera i
koji slovi kao nau n i autoritet za sve obrazovane ljude nj ih ove nau ne struke - arapske
knjievnosti .
Neka je hvaJa Allah u, koji uzd ie na dolinu visinu cijenu knjievne obrazova
nosti. i koji odlikova njene st ru ne ljude i nosioce iznad onih koji sc die i ponose svo
jim porijeklom, soje m i imetkom! Neka je slava, lijep i trajan spome n Bojem poslaniku
Muhammedu, koji ponie iz najasnije i najplemenitije kue i porodice arapske. da bi
svoju zajednicu prosvijetlio i naputio na pravi put , pomou jasnih i neporecivih doka
za; a takoder j njegovoj asnoj porodici i potomstvu, te njegovoj vjernoj i odanoj drui
ni. koji bijahu predvodnici naratajima, zvijezde naputka i sunce s ree kako s poe t ka
lako i do kraja!
A pOlom : Poznata je sIvar. da se ljudska rij e dijeli na nevezani govor. prozu i
na s roeni povezani govor, pjesmu ili poeziju. Pj esm a opet im a veliku djelotvornu m o
na ljudska srca. a pjesn ik uiva prednost pred prozaistom kako kod lutala kog nomad
skog svijeta. lakO i kod sjedilakog. Cijenu i vrijednost pjesniku ne moe unizili niko
osim neznalice . a grdit i ga nee niko osim neotesanaca. Pjesma u sebi sadri u da n uticajni fakIO r pri s h vaanju sri raznih znanosti i veliku djelotvornu mo u poimanju njihove suUinske dubine i finesa. Zar se ne vidi i ne Lapaa: da se muna i zakuita mjes ta
u kur'anskim objavama kao i Idko razumljivi stavovi u izrekama Bojeg poslanik a ne
mogu ispravno i temeljito shvat iti osim. nakon Boje pomoi i oaputka, samo pomou
onih pomagala , koja predajom namrijee st runi znalci knjievnosti i prenosioci pj esni
kog blaga arapSkog? Pjesma u predislamsko doba preds tavljala je kod Arapa zbirku nj i
hova znanja i polje njihova mud roslovIja . Njom su se sluili u ivotu , ona im je bila kao
krajnji ideal sve do smrti. Medu njima se nalazilo primitivnih nomadskih pjesnika. ali i
pjesnika umjetnika od velike knjievne vrijednosti, koji su vod ili estoka i u na pjesni.
ka natjecanja i duele asovito skovanim pjesmama pred narodnim skupovima iprigod
nim zborovima.
U pjesmi je sadrana mudrost , njom se otpoinju govori i vdi djelotvoran utj e
caj na slu3oce . Taj znaaj pjesmi daju i rijei Muhammeda : " Izvjesna pjesma zaista sa
dri mudrost , a poneki govor bez sumnje je u stanju da opara ". Pjesme su riznice veli
kih misli i dubokih znaenja ; rudnici velikih koristi i uzvienih ud i i vrlina . Pjesma
biljei prve po etke jezinih pravila , onaje sak uplja i spona razasutih i raz~a canih koristi i blaga. U njoj je sauvana povijest Arapa i njihova rodoslovlja, razna wivanja u
nj ihovoj prolosti , borbe i ratovi. Ako hoe , moe se i to re i da je ona osnov knjiev.
nim znanostima. Iz nje Su crpljen a os.novna znanja arapskog jezika kao: ftlologija , gramatika , sintaksa. poetika i stilistika . Pjesma je utkana i u stru na znanstvena djela pisa
ea eriatsko - pravne fdozonje , nauke o Hadisu, mistike i eriatskog prava. Zar se ne zapaa da su se strunjaci - pisci djela iz islamske dogmaUke posluili kao dokazom . sti
horn pjesnika Ahtala, iznosei pravi smisao ovjejeg govora;2) a eriatski pravnici da
2) t'isac misU na stih arapskog pje1rl1ta kI~anfna Ahtala:

ito :t.np i :
U srcu je pravi govo r. a jezik je samo
Tuma onom. JIO S' u SlCU umijljeno skriva.

85

Su dokazivali znae nj e rijei " karu n" - enska peri\lda - i "nikjahun" - vje n anje
pomou stihova pjesnika A '!la- a i drugih ..Takvih primjera ima mnogo. Komenta torima
Kur'ana najpotrebnije je da se slue arapskim pjesni tvom pri ra~lanjivanju i dokaziva
nju kur'anskih lnaenja i finesa. Tako je naprimjer imam nestor - tumaa Kur'ana
Abdulah ibn Abbas
Allah ih obojicu svojim zadovoljstvom i milo~u nagradio! odgovorio ao' Ibn Ezreku. koji je pripadao sekti haridtija. na dvije stotine upita u pogledu tumaenja Boje knjige Kur'ana i u svakom svome odgovoru pozvao se na dokaz
iz arapskog pjesngtva. Pri a o tome je duga_ a spomenuta je u djelima islamske knjiev.
nosti. Kao primjer tome moe jo~ posluiti i sluaj s hal ifoll1 Omerom .
Ou je jednom prilikom sa minhera u. damiji prouio rijei iz Kur'ana :
jc'huzchum
ala tchavvufin" i daljc do kraja ovog ajclo poglovljc "Noh!"' ojcI47
pa je rqkao I)ejgamberovoj d ruini 3sh3bima: "Sta vi veli le u pogledu z naenja ovog
kur'anskog ajeta, naime u pogledu pravog3 smisla rijei teha",,"! u njemu? " Prisut ni
za~utj cSe . U tom se dite jedan uglednik iz f-l uzejl plemena i ree: ''To je rije naega
narj eja, o vladaru pravovje rn ih" i "e ltehavvufu" z nai "e ll enekkusu", - tj. umanjiti
cijenom poniziti. Omer ga na to zapita: "'Da li su ar3pski pjesnici tu rije upotrijebili tl
lom z na enj u ? " Ovaj odgovori: " ])a ; na pjesni k Ebu Kjubejr opi s ujui svoju devu veli:

a to

e rei

Krdo deva zbog nje cijenu gubi.

I zgledaju trkije. krpcljave ;
Ko sto drvlje. od kog strijele prave
i~ta biva kad s' lade pojave .
TMa Omer ree : "!)Obro uvajte svoju zbirku jezikog blaga, ne gubi te je i ne
uni~lavajte je!" Zapita~ ga : "A ~ta sainjava lU nau zbirku? ""Pjesme predislamskog
doba, jer II njima je sadran tuma vae knjige Kur'ana kao i tuma znae nja vaeg govora" . odgovori im Omer.
Ibn Abbas pria s lijedee:
- Nadoh se s Omerom na jednom putovanju tc mi on ree : " Recit iraj nam
pjesme , Ibn Abbasu!" I ja poeh s recitiranjem. Kad god bi h neki stih izrekao. on bi.
pov ladujui. rekao : "Nastavi. nastavi dalje!"' Tako sam mu ja izrecitirao bliJ;u sloti nu
stihova,dok nije o pu ila zora. Tada 0 11 ree: "'Dosta. proui nam sad a ne to iJ; Kur 'ana " .
Ja p rou ih jedno pog1avUe il njega. Zatim on odsjede. a i mi zajedno s njim . On onda
skupa s nama klanja sabah namaz.
Predajom je prenescno i zabiljeeno : da je neki Arap recitirao Botjem posl:lniku jednu pjesmu glasovi tog pr('dislamskog pjesnika Antare . S3slu . vi pjrsl1lu. BOi.ji
poslanik ree : "Oo sada mi nijedan nomadski Arap nije opisan pa da sam laJ;dio da ga
osobno vidim, osim Amare " .
I muka i enska dru / IIl,1 Prjgamberova a naro ito prva etvorica llalifa , pa i
oni iz s l ijedeeg narataja - tabLUlI - koji ih doivje~ i vidje~
nek:! Jr ~v ima njima
Boja milost i zadovoljstvo! - bijahu ljudi od pjesnikog ukusa a 1 IHIIOJ ': lhJg I zdravog
smisla za pjesmu. l pored toga Uo su bil i istih srdaca. blagodare i d ruenju s Hot;jim po slanikom tc crpei pouke i nadalm ua iz svjetiljke njegova poslanstva, oni se natjecah u vlastilim pjesmama a i recitiranjem lud ih. Oni ih navodahu kao uzori le primje re u svojim
razgovorima . Malo ih je medu njima bilo koji nisu i sami pjevali pjesme .

86

PjesniStvo kod Arapa u takvom staniu bilo je i os tal o sve do vremena vladara
dinastije Umejjevia i l\ hh:J,mia Tada se joS povea.c e lje i sklonosti pjesnicima i
poe~ im sc dijelili ,lad..r5.1..1 pukloni i davati obilne nagrade . U tim vremenima rijetko
se odrao koji sastanak uz halifu ili skup U7 d\Orskc ljude i dravnike. a da u ILjima nisu
sudjelovali knjievnici i pjesmci kao Sto su biII Dlerir Ahtal i Ferezdek . Vladari iz tih
razdoblja birali su kao odl!oittelje svojoj djeci pjesnike i knjievnike . Oni bi im kazivaH
i ooduavali ih krae i dulJI." raznometarske ali odabrane pjesme glasovitih arapskih
pjesnika. Tim i takvim J...IIJI/cvnim gradivom oni su njihove mladenake du~ i srca isli
li od raznih natruha i Drljavtina kao Sto su: Skrtost. nasilje . la. vjerolomstvo i izdaja .
straljivost i slino . S druge strane pomotu pjesniStva oni su ih nukali i bodrili da se joS kaC?
mladi ljudi obdare i okite vrlinama veleduja kao Sto su : dobroinstvo i plemenitqst.
vjernost, darel1jivost i hrabrost. Ti su vladari pokrivaJi potrebe si romaSnih pjesnika
zbog jedne pjesme koju bi im oni ispjevaH da bi iskazali svoju elju da im vladari prue
pomo . Oni bi takoder opra tali griiehe krivca zbog jednoga stiha kojim bi se on sliko
vi to prikazao svoje slanje i okolnos ti ,-bog kojih je po inio krivicu PB isprikom tra1.io
milost i oprost. Takode r je ope poznato. kakvim obiljem nagrada su oni obasipali Ije
i t e govornike i iSlaknute jeziarr i knj ievnike.
Kasniji narataji slijedili su svoje prethodnike i nas tojali da ih u takv im pOStup'
cima oponaaju. Predaja je zabiljeila: da je ha1ifa Ebu Da'fer el Mansur jednom prilio
korn nai ao pokraj svo.ga sina El Mehdije. a on reciti raSe svome odgojiteij u l:l Mufeddal
ibn Muhamedu pjesmu pjesnika El Musejjeb ibn Alesa. koja poinje st ihom :

t.">.Y.Y~."r~J ' ~
,

"

"

: .. l . ,

."....

,8j.-;u
\ :.L.
-0'" .2.l.,..~~
'_ .... U
_
_
~

Bez koristi zar si neke Selmu ostavio

prije zore. uz sam pozdrav. pa se povratio? !
1:.1 Mensur Je 7aStao priSluSk.ujui sinovu recitaciju I nCLapa:':cn od njega pomno
pratio pjesmu dok je on nije do kraja izrccitirao. A kada je recitiranje bilo zavrSeno.
pozvao ih je obojicu k sebi i rekao El Mu feddalu kako je on. nezapaen od njih sluSao
pjesmu , le da je zadivljen sinovim reciti ranjem a i njegovim odabiranjem gradiva La nje.
govu obuku i odgoj. Zatim mu ree: "Ako se odlui pa da gradivo raznih pjesnika. pa i
onih manje produktivnih. skra tile i samete. onda da svome odgojeniku mladiu odabe
re od svakog pjesnika njegove najuspjelije i najljepe pjesme , korist bi od predavanja na
taj na in bila poveana".
El Mufeddal po halifinu prijed logu i postupi. Pisci arapskih knjievnih dje la su
rekli i nave li : da su po El Mufeddalu odabrane i u posebnu zbi rku unesene pjesme sai
njavale trideset duljih pj esama - kasida. On ih je sakupi o za vladara pravovjerni h
FI Mehdiju . K a~nije su te pjesme pred avane na dvoru po El Asmciji (p02~atom knjiev.
niku i sakupljau arapskog jezikog blaga). On je tu zbi rku poveao i proSi no na slotinu
i dvadese t pjesama .
Tako su eto postupali tadanji visokoob razovani is taknuti ljudi islama : a ni oni
nisu bili nepotrebni da se slue onim jezinim blagom i gradivom koje im je prualo po
mo da shvate misli i znaenja Ku r'ana pa da ga tako uzmognu pravilno tumaili. Ono
im je dalje davalo osnov i pokazivalo smjernice da bi mogli od rediti pravi smisao i imen
cije izreka i obavjcStenja Poslanikovih . Ono ih je upuivalo pravom linijom i putem pri
crpljenju kriatsko- pravnih propisa. omoguujui im tumaenja i obrazloenja zakui
tih i si!'-eto il.Teenih stavova II Kur'anu i Had isu. tc odrediv3lljc pravih znaenja meta
87

Jorama i izrazima s vie znaenja. A kako bi nam to moglo biti bespotrebno , kada smo,
u odnosu na tc prethodnike. u neznanju i u velikoj potrebi za lim i takvim obiljem jezinog bl aga? ! Mi se, bivi u ovakvom stanju , obraamo Allahu , jer nema m oi i pom oi osim samo od Njeg. Na svoje se slanje , teke brige i nevolje , ne tuimo d rugom osim
Njemu, i ne tfatimo pomo od drugoga osim od Njega.
J kao da jc Allah uslibo nau molbu i odstranio nae tualjke kada nam je namijenio i uputio znalca nad zna1cima arapske knjitevnosti ; darovitog s tru njak a znanja
i poznavanja arapske his torije i rodoslovlja ; ronioca mora fil ologije arapskog jezika, doraslog da iz njegovih dubina crpi i vadi dragocjeno biserje; koji je zapamtio i u svojoj glavi nosi mnogostruka znanja i koji uva i zahiuje njihovu ast i veliinu; koji im se
dos tupno oduuje. vrei obaveze prema njima pa tako obnavlj a njihova stjec i ~ta kojima
se obraa svijet eljan prosvjete i obrazovanja. Neka ga uzvieni AUah dug niz godina
poivi na dobro o nih , koji imadnu priliku da se s njime drue ! Neka ga , dakle , Allah
nagradi za njegova dobra i korisna djela , kako njega tako i njegova oca! Neka se po.... ea
broj uzoritih primjera kao ho je on meu uenjacima njegove struke!
Ovu blagodarnost inim i upuujem dovu Svevinjem zato , to je on sakupio
pjesme Pejgamberove druine - ashaba , koliko ih je on mogao sakupiti s obzirom da su
one bile raZasute po raznim knjievnim djelima , i to je o njima napisao ko mentar pod
naslovom
, ..
~ . :J
"U~ .>......,!.I 7 r d "u \SU I ~

..
(..:.,
....
- Lijepo i ugodno druenje i razgovor u komentaru na pjesme Pejgamberove druine . I, tako mi moje vjere , on
je piu i svoje djelo uinio neobino lijep i krasan i do krajnjih granica originalan izbor
kada je odabrao izme u pjesnikih umotvorina onih najboljih i najodabranij ih one koje
,~~ ~
ashabi pjesama . jega u toj nau
bi bilo d o li nije nazvati ..) \ \: t .

_!\

, \ ".....

.;s

..

.;;,

noj knjievnoj disciplini nije niko pretekao , AJlah mu to dulji ivol poklonio!
Sakupljai pje sni kog i drugog knjievnog blaga i znalci arapske knjievnosti
iako su sakupili , sredili i napisali zbirke pjesama pred islamskih pjesnika ; pa pjesnika koji
su ivjeli u predislamsko doba te doivjeli pojavu islama i prdU na islam , zatim islamskih pjesnika prve islamske ere kao i onih pjesnika iz poznijih epoha; Ul to jo zbirkI!!
odabranih duljih i kraih pjesama kao to su zbirke koje je sakupio i sredio El Mufeddal
ibn Muhammed - EI Mufedda1ijjat - pa one zbirke pjesama koje su svojedobno bile ob
jeene o Kja'b u - El Muallakat-. i zbirke junakih pjesama - El Hamasa i druge , pa o
njima napisali i komen tare, ali ni jednom od njih nije paia na pamet n'e to Slino ovoj
umotvorini. Ta umotvorina je naroiti dar, koji je uzvieni Allah p ripremio i njemu ,
Dabiu, uputio . S toga , o vi koji elite da izuavate znanje i nauku i koji teite da ste
e t e knj ievno ob razovanje , ja vam toplo i srdano es titam pojavu tih riznica , ispunjenih nanizanim najkrasnijim i najskupocjenijim bisefjerrr! Ujedno vas obveseljujem radosnom vijeu , da su ugledali svjetlo dana ti blistavi dragulji , koji prije toga ' OlIahu u riznicama skriveni i pohranjeni.

. eka svemogu i AUah oDuJem sree l zadovoljstva nagradi trud tog darovitog,
dubokoumnog i pronicljivog saJ.ru pfja a njihova, uglednog i potovanog A1i- Fehmiju.
Mostarea , biv ~g muf tiju za Hercegovinu a sada profesora za arapsku knjievnost na
Darul - tununu u Istanbulu! On u Svome djelu sakupi- Bog nam udijelio koristi njegovim
dugim tivo tom , a studentima dao da u obiliu iscroe riznjce njegova znanja! - mnogo

88

d ragocjeno biserje. U to biserje spada: donoenje ivotopisa druine Bojeg poslanika

(a kada se spominju dob ri i vrli ljudi , tada na sviie t silazi Boja milost i blagoslov) ;
udubJjivanje u arapsku fLiologiju ; s3ivljavanje s fi nesama arapskog pje s ni ~tva, njego
vim metrima i rimama, te svikavanje s nainima kako se pjevaju pjesme; crpljenje poje.
din anih detaljnih eriatskih propisa iz svakodnevnog ivota uz pomo njihovih pjes.
ni kih umotvora i dokazivanje principijelnih naela i normi uz ponio njihovih izreka ;
upoznavanje ivotnih prilika arapskog naroda , njegove pro~losti i rodoslovlja ; stjecanje
kniievnog ukusa i naroite s t rune sposobnosti; uivljenje u puteve i naine kako da
se zarone u bit knjievnog duha te jezinih ljepota i finesa; i napokon poprimanje udi i
nazora, te morala i pon~allja druine Bojeg poslanika , tih uzora u svim ljudskim vrlinama .
Neka je hvala Allahu , gospodaru i uzdrtavatelju svih svjetova! Neka je slavno
ime i trajan spomen Njegovu poslaniku Muhammedu i njegovoj asnoj porodici te svoj
njegovoj drutini!
Ovu recenziju napisao je Muhamed Halis, sin Muhamedov, Sirvanija (rodom iz
Kavkaza), koji priznaje svoju nemo i manjkavost, ilkoiem je potreban opros t i milost
svoga uzvienoga Gospodara.
Drugu recenziju je napisao Muhamed Mekkji , sin Azuz-efendije , istaknuti is
lamski znalac. rodom Tunitanin.
Svojedobno imadoh priliku razgovarati s jednim od nekadanjih studenata
Darul- fununa u Istanbulu , mojim prijateljem . sada preminulim, Hadti hafiz Hamid -ef.
Muft ie m , muderrisom, rodom iz Brkog. on mi ispria: Taj tuni~ki uenjak , koga su
sveu iliStarci zvali "Azuz-efendija" , bijae sveuili~ni profesor na Darul- fununu u
Istanbulu. Predavao je nauku o hadisu . Nije se pri tome sluio pisanim knjigama. ve je
onako iz glave dr2.ao predavanja. Po pri anju Muftia Azuz-efendija je imao u glavi
" Kju tubi sitIu", to jest est velikih i najpriznatijih zbirki Pejgamberovih izreka. iskazujui po~tovanje prema svome profesoru . on se sprijateljio s njime paje i profesor uzvraao patnju prema njemu kao svome s)ubocu, te ga Je e!e posjeivao u njegovoj sobi
u Hamidi.iji medresi. I tako se je jednom prilikom otvorio razgovor o profesoru Dabiu.
Azuz efendija tada re e: " Vallahi ,ja sam evo dvadeset godina u Istanbulu . Kroz to .vrije.
me sam mnogo u enjaka u njemu vidio i s njima razgovarao ;ali, va1lahi! . kao Ali Fehmi efendiju ni jednog uenjaka do sada ne vidjeh!,,3)
Treu recenzij u je dao Alusi zae Ahmed Sakir EI- Husejni, ian Velikog
prosvjetnog; savjeta u Istanbulu . Datirana je poetkom mjeseca redeba 1327. hidret
ske godine tj . 1909. godine.
Merhum Ali Fehmi- efendija je prvi dio svog spomenutog komentara razdijel io
ovako:
prvo. pristupna rije djelu , Str. 1- 7,
drugo, uvod koj i ine e tiri raZdjela:

3) AzI.IZ efe.ndlja nije mC?gao .ovl a~a l i tl.lrs~im.iezikom iako je dugo godina tivio I.IlJlanbuJu. Slabim

turskim Jezikom on JC .!aJ SVoJ sud (r.iJc~1 ll}u je njegov slulalac doslovce upamtio pa Ih meni,
prenio) ovako Izreklo: 'Valjahi. ben JeglTffil sene ISlanbuJdc. Cok alim gordi vc garuji!. Fakat
ValIahI. All Fehmi efendi gibi alim hi~ I!onnedi!"
'

89

a) definicija "sahabije", to jest ko sve spada u druinu Bojeg poslanika

Muhammeda , str. 7- 8,
b} put i

nainkako

se doznaje da neka osoba pripada u krug tc druine,

Str.

9- 10,
c) o vjerodostojnosti te druine. str. ID- II i
d) Ua sainjava pjesmu " ~i 'r" i ~ ta treba znati u vezi s pjesmom, s obzirom na
izlaganje predmeta u ovome djelu. str. 12 - 16.
tree , ob rada materije djela , str. 17- 362.
U pristupnoj rijei pisac neobino bogatim i kienim stilom prvo izraava
zahvalu Bogu , divei se Njegovu sveznanju . svemoi i sveumijeu, koje ne mogu dolino
shvatiti ni opisati pera svih uenjaka. ma kako ueni bili. niti rijei pjesnika. ma kako
ge nijalni bili. Zatim Mu se utjee u ime Njegova miljenika Muhammeda , koji ponie iz
najodli nijeg i najplemenilijeg roda Ha imovia . od oca Abdullaha i majke Amine i koji
bjee uzor rjeitosti i izraajne snage , i koji bi odlikovan od Allaha najveim odlikovanjem - objavom - Kur'ana , namijenjenog cijelome ljudstvu; i jo u ime Njegove svije tle
vjere islama. koja u svoje krilo primi i u njem okupi dotadanje na krv i no~ zavaene i u
idolatriju ogrezle Arape . pa ill u Svom krilu odnjiha , preporodi i zbratimi i nazva lj udima
i narodom , dostojnim svoga imena , h~ale i spomena. I donoseri salat i selam, trajnu
zahvalnos t i blagodarnost Bojem poslaniku Muhammedu , tc njegovoj asnoj porodici i
vjernoj i odanoj druini. pisac Alija sin Sakirov, Mostarac, gost prijestolnice Istanbula.
poznat pod prezimenom "Dabi" navodi Ua ga je ponukalo pa je odluio da saku pi po
raznim knjievnim djelima razasute pjesnike umotvorine Poslanikove druine - ashaba.u kojima se oni dotiu raz.novrsnih tema iz tadanjeg ivota islamske zajednice . Svrha
bi tome bila : da pisac svojim djelom itaoce prenese u ono prvo doba ivota islamske zajednice pa da tako uzmognu sagledati i zaimati vjernu sliku ivota , misli i djelovanja u
njoj , te da iz tog crpe pouke i dobivaju nadahnua za svoje misli. rad i stremljenja u t ivotu .
Ali. - veli pisac - kako dosada ne vidjeh napisanu knjigu koja bi sadravala
one teme koje sam telio obradi ti. ve su materijali bili razasuti po raznim knjievnim
djelima. Sam sebe pitah , kako se smijem usuditi i uobraziti u ndto , ega se niko dotada
ne poduhvati. niti iija noga na 10 polje zakorai. Pa i pored toga, sjetivi se pjesnikovih
rijei: "Sta i ~ ta toga predanji osta vie potonjima!" i budui da mi je namjera bila iznijeti djela i umo tvorine Poslanikove druine , (uzdanjem u Boga i molei Njegovu pomo
i naputak , odluih SC da pristupim radu . I zasukav~i rukave prihvatih SC posla ; poeh
ist raivati stihove te druine . Te , napokon. sakup ih i zapisah poam od jednoga stiha
pa do odu lje pjesme stihove vie od dvije slatine ashaba. Tako materijali bijallu prik upljeni i knjiga se Bojom pomoi pro~iri. I ja ne zapisah sve ~to naoh u pojedinoj knjizi.
ve

sam se posluio djelima onih ljudi , koji su potpunoma pouzdani i vjerodostojni.

upozorava pisac . On lU poimenice spominje dvadeset i pet djela i imena njihovih istak nutih i uvaenih pisaca , velei , da se njima i jo~ mnogim uvaenim djelima posluio pri
obradi svoga djela. Pa kada sam le materijale sakupio. - veli dalje pisac , sunu mi u glavu
misao, da im napiem i komentar . u kome bih iznio ivotopise dotinih pjesnika i to
prije negoli navedem nj ihove stihove. te ralanio i objasnio te~ ka i ukuita mjesta U
tekstovima : donio vjerna rodoslovlja autora kao i sve drugo ~to bi imalo poslutiti razja~
njenju tema, uzetih u obradu . Imam namjeru , kae pisac. da razdijelim ovaj komentar u

90

Iri dijela , pravei poredak u njemu na taj nain. $10 bi redom dolazili stihovi po arapskoj
abecedi. drtei se pri tome krajnjeg slova u rimama stihovil. Prvi dio komentara bi
obuhvaao stihove, poev od onih ija se rima ,vdava na prvo abecedno slovo "hemzc"
pa do slova "r", Drugi bi dio poinjao sa slovom "r" i sezao do slova "''' ,:I trei od s\ova "j" pa zakljuno do slova "j", kao posljed njeg u arapskoj abecedi .
Radei na laj nain uspio sam zavrii!i prvi dio komentara. U njega sam unio
ndlo preko sedam Slot ina i sedamdeset stihova od Sezdeselorice ashaba . Donosei njiho-

va imena drao sam sc redosljed a prema prvom slovu iz njihova imena po arapskoj abe
cedi. Nadalje. navodio sam iZvore odakle su stihovi uzimani. a po kraju Slih ova oznaio
sam i njihovemetrume po arapskoj metrici.
Pisac pri kraju uvodne rije i napominje jO$ da je ovo njegovo prvo pisano djeo
lo . a svaki poetak da je teak . Zato se ispriava pred itaocima ako u njemu nadu gre
laka . Tim prije. ito on za veinu stihova , uvntenih u djelo. nije nabo komentara ni u
jednom pisanom djdu . UOStalom. u e ni ljudi. ulema. pravili su manje ili vee grdke u
svojim pisanim djelima ; jer. koje bi djelo osim Boje knjige Kur'ana . bilo po~ ted eno od
njih. kae on. I uz molbe Allahu da mu dade naputak i prui pomo kako bi uzmogao
z.avditi i preostala dva dijela komentara. zavr!ava uvodnu rije .
U prvom. drugom i treem razdjelu uvoda svoje knjige pisac je saeto donio
sve Sto trcba l nati o tome ko se smatra drugom Bojeg poslanika "cssahabijju" , i ko sve
moe spadati u tu asnu druinu. Nadalje , kojim se putem dolazi do saznanja da je neko
sahabija . navodei razne naine da se doe do tog saznanja. J. napokon. izloio je i
podrobno obrazloio pojanl vjerodostojnosti sahabija, iznosei slono mi!ljenje "ehli
su n neta" - sljed benika iste izvorne islamske nauke - da su oni svi vjerodostojni udulun. i navodei neka mi~1jenja kasnije islamske uleme koji prave izvjesne razlike
medu sahabijama i stavljaju neke ograde u tom pogledU. Pisac se odluno prikJanja
ehli- sunnetskom sudu O njihovoj vjerodostojnosti. a odbacuje kao neosnovana mi~lje.
nja koja prave razlike medu njima i stavljaju ograde. pa ih i kori zbog toga.
U etvrtom razdjelu uvoda. u kome govori o tOIll ~ta se ima sma trati pjesmom
"!i'r". pisac je naveo nekoliko primje ra kako se je Boji poslanik Muhanlmed odnosio
prema pjesmi i kakvo je miiljenje imao o njoj. Tako on spominje predaju od Aik ene Pejgamberove, a keri Ebu Bekra, koja priCa:
- Jednom prilikom Boji poslanik pro~ i\lak svoju obuu. a ja sjedih predUi
vunu. Pogledav$i ga opazih da mu s lica tee znoj. a iz znoja se prosijavak svje tlo. Neo
bino se iznenadih i zaud ih tome. On me tada pogleda i 7apita : "S ta ti je pa se udil? ..
Odgovorih mu : "Boiji poslanie, pogledali ti te. elo ti se lnoji, a znoj parada svje tlo.
I da te je vidio Ebu Kjubejr El 1luzelija. shvatio bi i zakljuio, da si ti s najvik prava i
najdostoj niji njegovim stihovima. On e na to: "A haje to rekao Ebu Kjubej r EIIluze
lija?" "Slijedea dva stiha" - odgovorih mu i reclllrah stihove :

91

Cist od gadnih paavri enskinja ,

Kim se slue kad ne iste budu ,
l od zala i smUlnji dojilje,
I bol esti telke , neprebone .
Kad u crte lica mu pogleda~ .
Svjetlom sine ko kad oblak sjajni
uz svjcd ice rodnu ki ~u s pu ~ a .
Da bi ednu zemlju natopio .
Aji ~a dalje pria : Tada Boji poslanik odbaci stvari koje je drao u rukama , us
tade i poljubiv~i me medu oi ree : " Allah te svakim dobrom nagradio , o Aji~a! Nisi st
ti obveselila sa mnOm koliko ja s tobom! "
Ta dva stiha Ebu Kjubejrova su iz njegove odulje pjesme , kojom je hvalio svo
ga ouha Tecbbeta Serren . veli pisac ; i da je kasnije Ebu Kjubejr presao na islam i imao
ast i sretu da se nae u dru tvu Bojeg poslanika.
On nadalje kae , da je halifa Omer ibnul Hattab bio najvei poznavalac arapskog pjesp. ;:;tva svoga vremena . On bi ee donosio primjere iz predislamskog pjesniStva
te je rekao : "Poduavajte vau djecu u plivanju i gaanju! Nareujte neka se vjebaju
brzom uskakivanju na konje i vjcStini jahanja, i kazujte im lijepe pjesme!"
Ibn Abass kae : "Kada budete neto proitali iz Kur'ana pa to ne budete mogli Shvatiti , traite razjanjenje u arapskom pje sni~tvu . jer je ono kodeks njihovajezinog
blaga" .
Ajih je mnoge pjesme pamtila i prepriavala . Ibn Ab<.lulber u ivotopisu
Lebid ibn Rebia r. a. veli , daje Aji~a rekla : "Zapamtila sam i prepriala Lebidovih dva
naest hiljada stihova" . Hiam, ibn Vrve . prenose i predaju od svog oca , ree, da je on
rekao: "Ne vidjeh. enu da je vi~ poznavala pjesnitvo. medicinu , ft1ologiju i criatsko
pravo od Aji~ , majke pravovjernih".
Druina Bojeg poslanika - ashabi imali su obiaj u prisutnosti Pejgamberovoj
natjecati se u pjesmi , a on bi to sjedei sluao i smijeio se .
Te i joS neke primjere donio je merhum Dabi u tom razdjelu da bi njima ob
jasnio kako se tada cijenila pjesma , od kakve velike vanos ti i uticaja je ona bila, te ka
ko su je smatrali i tretirali Boji poslanik i njegova najuglednija i najistaknutija druina.
Pisac zatim na tri stotine i etrdeset i pet stranica veeg formata izlae glavnu
materiju djela . Po utvrenom redu on nie ivotopise pjesn.ika ashaba, njihove pjesme i
stihove dajui im svoje komentare i ob razJoenje. Koliko je on u taj svoj rad unio zna
nja , s trunosti i rutine , svak se moe osvjedoiti i tajui makar i povrno to djelo.
Uostalom kritike ocjene toga djela iz pera uenjaka i s Iru nih poznavalaca '\rapske knji
evnosti
ranga
jed noga Hadi Halisa, Muhameda Mekkjije, Mehmed Akira I
Ahmed .sak.ira najbolji su dokazi i priznanja njegove izvanredne vrijednosti.
Kako pisac .u uvodnoj rijei veli, on je ovaj komentar zamislio obraditi u tri
dijela. Prvi 'mu je dio ovaj svezak , u koji je uvrstio stihove ~zdesetosedmorice ashaba ,
ali materijali koje je on bio prikupio, odnosili su se na vi~ od dvije stotine njih , pa je on
na osnovu tih materijala i zamislio da komentar napiJe u tri dijela .

Mehmed Akif u svojoj kritinoj ocjeni Otabieve uenosti i sposobnosti veli,

(pogledali lanak u naznaenom broju "Glasnika' I. V. Z.) daje pisac napisao svoj ko

92

mentar u dva velika sveSKa I aa Ce uskoro izai iz ~tampe. Dalje napominje . da Dtabi
svoje slobodno vrijeme rtvuje u obiL.tenju istanbulskih biblioteka . i s tratujui i prei~
avajui materijale. Iz toga bi se moglo pretpostaviti da je Dtabi tada ve bio uspio na
pisati bar drugi , akO'ne i tre i dio svoga komentara i da ih je prei~av ao i spremao za
nampanje . Zato bi bilo neobino vatno znali, da li je on uspio za tivota u cijelos ti za.
vriiti zapoeto djelo. Ako jesI. da li su i ostala dva dijela ~tampana. A ako nisu ~ Iampa
na, da li su ona sauvana u rukopisu . Akojesu, gdje se nalaze.
U pro~lom , ve citiranom lanku rekao sam da je Ota bi napisao i komentar
pjesmi "Lamijji", koju je ispjevao Pejgamberov amida Ebu Talib . Taj komentar!tam
pan je 1327. hidtretske godine takoder u ~tampariji "RoSen " u Istanbulu . a nosi naslov:

\
. ...
,
UD> <.S ' ~.-,) .:.....,
~\'~
.... .'"
,'~~'

- TratetJa stvar onoga. ko teli da se upozna sa

"Lamijjom " Ebu ToJibovo11l. Stampan je. dakle . tri godine poslije ~tampanja prvog dije,

la komentara ' 'l-Iusnus-sahabe'' . To

oba svoja komentara.

z na i

da je pisac paralelno radio ili ublizu radio

Ta pjesma sadri devedese t i e tiri distiha. a komentar im iz.nosi sedamdese t

stranica . Od loga otpada na uvod ~snaest stranica.
U uvodu toga komentara pisac sk re e panju na osobiti 7.naaj te pjesme. a
njezina autora Ebu Taliba. poglavicu Kurej! plemena prikazuje i ocrtava kao vrlo darovi
ta pjesnika. jakog govornik a. mudra ovjeka.junaka i daretljivca.4) Nadalje 011 tu op~ir'
no govori o tome Ua je ponukalo Ebu Taliba da tu pjesmu ispjeva: ~ta je II njoj uglav.
nom rekao i kako je apelirao na vode Kllrei~via da se kane bojkota protiv muslimana;
kakve je sve pohvale u njoj izrekao u ast Bojeg poslanika Muhammeda . svoga miljeni .
ka i ~lienika. iako autor pjesme nije bio musliman. Za samu pjesm u Dab it veli da ona
spada u biser arapskog pjesniStva i da se zbog svoje jedrine i dikcije. sadrtajnosti i stil
ske ljepote mogla takmi i ti s pjesmama objdenim o Kja ou
t. luallakat pa i sa pozni ,
jim najljep~im i najuspjelijim arapSkim pjesmama .
Kada se i ta i taj komentar stjee se uvjerenje o vanrednoj sposobnosti i ru tini
ranoj Otabi evoj s tru nostl. Podrobne znalake analize st ihova. preci/no dono!enje
rodoslovlja mnogih ljudi o kojima se tu govori; potkrjepa izlaganja obiljem citata usti
hovima mnogih arapskih pjesnika; duboko poznavanje zbivanja radnJI/jill i l1TeoJlIjih .
dokazi Su re Iljegove sfJosobnosti i nIlille. A kada se loS uvati da on nije naSao cjelovita
komentara toj pjesmi kojim bi se poslutio. kako on to u uvodu spominje , ve samo djeo
limian Bagdadi]in komen tar e trd eset stihova te pjesme (a u kom je Bagdadija poinio
greSke pa je D1.abi upozoravao na njih u ovome komentaru. kako on to napominje) ,
onda joS vi~ ((eba istai i naglasiti njegovu s tru nost i rutinu .
i osam

~tampanih

Od interesa je
da na kraju dadem sumarne biografske pOdatke o Dabiu: 5)
Raden je 1853. godine u MOStaru. Nauke je uio u la mo~njoj med resi pred hadi Arif
4) Ebu Talib je im30 deselorieu ive br)e i po:'t sestara. sve pcl pjesnlklnJ3. Aliku Safi.Liu. Berru.
Umejmu I Ummu Ilaklm. Otac im Abdul- MuttaJib zateli lod nJih z3tra.ti da. one JoJ zli njegova
tlvota ispje~3ju IUtaJjke I u njima .opla$u ~JI'gOVU sm~~. I one iSPJl.'v~k t~~v.; pjl.'Jme prije nJq:ove
~ mrti. Tc pjesme su donescne u djelu Salratui a.r3b - Arapske pJesmklnJe
od Bdlr Jemu ta .
~tampanom u Bcjrulu 1355 / 1934. g. U niemu ~u uvritene pje~me od oko dvije stOl Inc pjesniki
nja Iz prcdi(lamskog i 15lamskolt doba.
5) Slijedei redci 5U napisani na osnovu podalak:l koje mi je svojedobno dao sada preminuli hafiz
Omer efendija Otabi. mOSlanki muftiJ3 i roak mehrum Ah Fehmi erendije. Nadal/'e na osno
vu onog3 SlO su ml rekli merhum Muhamed Sekrct cfcndij:l Kurt. tullamki muftija. hadi li u
~jn d endija R aiidagi. imam iz erapske kod Doboja. kOJ i ~u uili u Istanbulu I poblie pozna
vali Dhbia .
93

tr

efendij om Kajtazom. Kada je za vrijeme okupacije 1878. poginuo tada~nji mos tarski
muftija Karabeg , Dabiev otac hadi Sakir efendija jc naimenovan mostarskim muf tijom i onje lu dunoS t obna.ao do svoje sm rti godine 1886. Iza oeve smrti, jo srazmjerno mlad , II trideset drugoj godini ivota , Ali Feluni efcndijaje zauzeo taj visoki polotaj .
Uz vrSenje muftijske dunosti od ravao je predavanja iz niih i viih nau kovnih predmeta sve do 1899. godine. Te godine kada je izbila afera sa Fatom Omanovi, on se
stavio na elo pokre ta za vjersko prosvjetnu autonomiju Muslima na Bosne i Hercegovine .
Proglaen zbog toga buntovnikom od okupatofskih vlasu, svrgnut je s mufliluka, 3 na
njegovo je mjesto postavljen had i Abdullah efendija Rianovi.
Kako pokret za vjersko- prosvjetnu autonomiju tada nije mogao dati povoljne
rezultete , jer su se okupatorske vlasti lOme protivile i opirale , odlueno je da Dabi
zajedno s joS petoricom drugova - saradnika iz pokreta odu u Tursku s misijom da se
lamo nasIavi rad i stvar pokreta nastoji pospjditi. Kasnije se svih pe l njegovih drugova
vratilo u Bosnu, ali Dabi ostade' u Istanbulu. Nije se htio vratit i jer je odve mrzio i
prezirao austro- ugarsku ok upatorsku vlast.
Kako je gore reeno , D abi je postavlje n profeso ro m arapske knjievnos ti na
istanbulskom Univerlitetu . On se posvetio predavanju toga predmeta , a ujedno je ob ilazio tamonje bogate biblioteke, prikupljajui grad u za djela koja je naumio napisati. Ali ,
ni stvar pokreta za vje rsko prosvje inu autonomiju i za boljit ak svoje domovine Bosne i
Hercegovine on nije isputao iz vida. l u tom pravcu on je radio i djelovao koliko god je
mogao. Tako, kada je turski parlament bio izab ran j sazvan, on napisa na arapskom jeziku brou ru pod naslovom:

;,~.r.' ~.j '--rl \ ~ ~ .j-"':"' <y: JVJ. \ ; > \....ll ;..fje. ~ <-.~ ~~

;;~~~ \~'<>'-: <.S--v-.. ~./'-' "':-.>'.> ~ '-:-<>\...~~~\

...;.....'; U \ J\J '-' . ..;> >).\. ~ \... ~:.> l..!' \,;,J \ ~ .> ~ I ~ "':-" ' .
\
\
. ' .:J-~~

(Ovo je predstavka j promemorij, upravljen ugled noj ipo~tovanoi ~ospodl narodnim poslanicima iz arapskih zemalja u turskom Parlamentu, da bi znali i razumjeli
suStinsku stranu problema pokrajina Bosne i Hercegovine na osnovu podataka koje im
ja pruam , jer vei n a gospode poslanika nisu po tpu no upozna ti sa suti nsk im stanjem
prilika i probl~ma lih zemalja, kao to .ni mi ne poznajemo pravo stanje i prilike nj ih ovih zemalja; a stvarne prilike Bosne i Hercegovine jesu ... )
Iz samoga naslova te broure se vidi i razbire to je au tor njome htio

re i

i po-

s ti i.

Red je spo men uli i to , da su merhumi O tab i .j Ahmed --efen dija Dizdar napisali krasan i iscrpan uvod - mukaddimu na arapskom uz djelo, koje je napisao poginuli
muftija Karabeg. 6)
6) T3 knjiga na llTapskom jezLku ima naslov :

.)",.. "ll .:.. ur c"":" cl ".. "" ..:.~.r ..9-< j"..LJ\, ~ ~ l Ona jc ko mentar glC$l n:a "Mlraf', pozn:ato i veo ma uvaeno djelo turskog uenjaka Munla
Husrcva o filozofiji isl:amSkog k'ri:atskog pr:av:a. Stampano je godine 1316. po H. u Ort:avnoj
Stampariji u SllTajc'fu. a obuhvaa 532 str:anice velikog formara . Pisac je poginuo a daje nije do~~io, kako se to spominje u uvodu i pri kraju 'tampanog izdanja. Puna ozn:aka au torova imena
Je: Mustafa Sidkt Kaubeg, ~tn Ahmedov, muftija, Mostarac. I povrian pregled tc knjige ostavlja
utisak da je pisac odlino vladao ne Urno arapskim knjitcvnim jezikom, ve i filozofijom Jerialskog prava - u5ulul - fikh-om .

94

Merhum Otabi je stanovao II kvartu zvanom "Ahar' II Is tanbulu . Njegovu kusu mnogo posjeivali ueni ljudi , kako domaI , tako i stranci koji Su iz raz.nih islamskih zemalja dolazili II IstanbuJ. Tako , kada je glasoviti uenjak i pisac, vlasnik i ured
nik ~irom islamskog svijeta pozna le i itane islamske naune revije "Elmenar" Muhamed Re~id Rida pohodio Tursku i Istanbul, obavio je posjetu i Ali Fehmi - efendiii
I vrati~i se II Kairo, nap,isao je II jednom broju "Elmenara .. uz ostalo i ovo: da II islamskom svijetu nije vidio jednog nearapa da je bolje z.nao i svestranije poznavao arapski jezik i knjievnost od Ali Fehmi efendije.
u

U Otabievoj kui II Istanbulu se je uz ramazan klanjao teravih namaz [eravija. Demat su sai" javali ueni ljudi iz toga kV3r1a i poneki kom~ija . Redovno je
u dtematu bio i gore spomenuli pisac recenzije, lada~nji ders- vekil hadti Halis efendija.
Dtabi je prolazio kao imam pred demat. Iako nije bio 'llafizi Kur'an", u svakoj teravj
ji je mijenjao uenje iz raznih poglavlja Kur'ana; a to sluti kao dokaz daje vladao Kur'
anom napamet. Iza zavr~ne teravije slijedili su ue ni razgovori i akademske rasprave , i
tre tiranje raznih pitanja i problema.
Dabi je umro u Istanbulu 12. augus ta l q 1g I!o<ii ne, ~to bi znai l o u ezdese t
godini ivo ta, dotivivi ostvarenje vje rsko - prosvjctnc autono mije u svojoj do
movini. H. j'lusejo efend ija R a3;idagi mi je \ekao . da mu sc mezar nalazi na grob lju na
Edirne kapiji blizu mezara Imami Bergivije ?
etvrtoj

7) Povodom D13blcve snuti rurisao je Muhamed Emin Dizdar topal nekrolog uSanjevskom
listu, god. XLI / 19 18, broj 20 (I7.lX ), str. 4, pod naslovom Merhum muftija Dtab i, u kome je
iznio glavne momente Iz ivota l rada ovog zaslunog muta. HadI Mehmed !landiJI! se je tako
der osvrnuo n3 knjievni nd Dbblev II svome Knjitevnom radu bosanSk o-he rcegovakih musli
mana . Sanjevo, 1934 ., strana 76 - 78.

9S

SUMMARY

THE LIFE AND WORKS OF ALI FEHMI EF. DJABICH

Ali Fehmi Djabich the mufti of Mostar and afterwa rds professor of Arabic literature at the University of Ista nbul , was one of the most educated men of his time in
Bosnia and I-ierlegovina. He was an expert in Arabic literature and two of his works
deal ing with this sU.bjec! were published. The first work shOuld have had three parts,
only part one has been published . The writer of elis work has given a review of A. F
Djabich's life and lite raty activity , and the translated review of the firsl work of lial is
efendi. an scholar from Istanbul.

96

ZEJNIL FAJ IC

"MALA HISTORIJA

DOGAAJA

U HERCEGOV INI"

(IZ BRACKOVICEVA AUTOGRAFA U GAZI HUSREV- BEGOVOJ BIBLIOTECI)

u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu na1azi se autografspisa na turskom

jeziku. "Ma1a historija dogaaja u Hercegovini" autora Husein efend ije Brakovia.
Spis se vodi pod red. brojem 1156.
Rukopis sadri 68 stranic<l: koje je. autograf oznaio. Veliina rukopib je 23 x 14.
Pismo je uglavnom ta1iq a mjestimino riqa. Broj redaka na st.(anicama je od 14- 17.
Papir karirani, novi, povez po~!Jkoni. Rukl?Pis potje e iz kolekcije M. E. Kadia .
Rad je napisan 131 2/ 1895 . godine. U nJemu su ukratko opisali. dogaaji u Hercegovini od vremena Ali- pae Rizvanbegovia-Stoevia (I ~47 / 1831) do okupacije Hercegovine od strane Austro- Ugarske.
Rukopis se sastoji od Predtovora, tri zasebna pogJavlja i Dodatka. U Predgovoru
autor kae da se oslanjao na 'ono to je;ka dravni slubenik, sam znao ili od pouzda
nih lica uo. U prvom poglavlju se govori o upra.vi Ali- pae Rizvanbegovia II Hercego,
vini , u drugom o ulasku sultanove ~ojske Ll Mostar za vrijeme Omer- pae Latasa , a u
treem o okupaciji Hercegovine od st rane austrijske vojske.
U Dodatku Brakovi govori. o unutranjem stanju u ,Hercegovini , andamleriji,
nainu uprave desetinom, n ainu naplaivanja vergije i drugih dadbina, eriatskim sucima, uenjacima , kulturnim spomenicima , vakufuna sandaka-, carini, postupku aga
prema ifijama , trgovini i potama.
I pored kratkoe djelo ima vrijednost, prije svega zato ho potjee .:.d oevjca i
suv remenika, a osim toga dogaaje u krnoj i krvavoj Hercegovini , i pored izvjesnih
greaka naroito u datiranju, a i nekim dogaajima i dosta subjektivnog shvatanj a, opisuje prilino vjerno. ustvari, onako kako su ih on i njegova okolina doivljav"ali. Da kojim sl u ajem nije bio dugogodi~nji slubenik dravne administracije , sigurno bismo dobili objektivnij u sliku, na r oito admlfllSf,r3tivne uprave. Ali i pored toga 011 je nastojao
da izbjegne pretjerano komplimentiranje vlastima i njenim nosiocima za sagledavanje
uu.utranjeg dru tveno - po ljti kog i kulturnog stanja'u HercegoviIti.

7 _ Anali

97

o piscu nema dovoljno podataka. Zna se da je rodom iz Treb inja i da je za vrijeme turske vladavine bio nekakav inovnik od 1274 - 1294 / 1857 - 1877- 8. godine. Kasnije je ivio u Mos taru gdje je i napisao ovo djelo.
Hajrudin Cl\ri pisao je o ovom rukopisu li
Glasniku Vrh ovnog islamskog
starjeinstva u SF RJ , br. 4- 6 / 1954, a parcijalni prijevod je u slobodnoj interpretaciji
M. H andia.
Iz tog Bra kov i eva ruko pisa ovdje donosimo prijevod Prvog poglavlja i Dodatka ,
jer su ova dva dijela, ini sc, najvanija .

PR VI DIO

UPRA VA ALI - PASE RI ZVAN BEGOVtCA - STOCEVI CA U HERCEGOV tNI

"flercegovatkim sandiakom. prije njegova bivfeg muresamfa Alipafe Rizvallbegovia -Stotevia. mie se upravljalo kao sandiakom. Svakim kadilukom upravljalo se preko jednog mUleselimo - do maeg plemia. Svaki od njih bio je samostalall u upravi.
Samo bi se II vanrednoj situaciji mllteselimi obraali v.aliji u Travniku, koj; im je bio
Iwdletall. DJizju i prihode dumroka, gdje su olli pos!ojali. slali Sll u Tra vI/ik. Veina lih
muselima bila je u meusob noj borbi zbog granica kadi~uka ili zbog dmgih stvari. lj 10
vrijeme spomenUli Ali- pafa bio je muselim stolatkog kadiluka. pod imenom Ali- aga.
Bio je iskreni pn'vrlenik !Urske dr!ave. lj dr!avnim ralOvima. koji su se dogaali za vrijeme sullana Mahmuda Pravednoga. pokazao je jUllaJtvo i viteftvo, zbog tega mu je
podarelI rang pate i hercegovotki ntutesarijluk Ila samostaIllu upravu. Pria se da ni
1244/ 1828. godine. kada je Hu sein- kapetan Gradaftevi. zbog ukidanja jenjiara i zavoenja nizama, listao protiv sullana Mahmllda i razvio bajrak neposlufnos ti ; kada Sll
se svi slano vnici BosIle i veina Hercegovine pojavili za njim i lIeko vrijeme srljali u dolini nepos/ufnosti. spomenuti Ali- pafa nije napustio sJu!enje drtavi. 011 je. lraiei Ila
Cino kako da iskate svoju iskreIIasI u siutbi, pokazao pr~ma bosallSkom valij; Morali
Ali Namik - pafi, koji je bio u Travniku. u vrijeme kada je ovaj bio prisiljen da bjeli iz
Bosne i kada nije mogao da se vrati putem kojim je dofao. nego preko LivIla, DuvIla i
Ljubllfkog ode u SIo Iac. izvanredne poasti i goslOprimslvo kako je i zaslu! iJ!ao i zdravog i POlPUIIO opskrbljellog o tpremio do Dubrovot ke luke. Kada je sligao LI Sfambol ,
predotio je caro aVli uslugu i iskrenosI Ali- agil/U. flo bi uzr.()kom uzvifelle carske IlaklollOSt; prema njemu ".
"Kada se Ali- Pafa R izvan begovi povratio iz Stambola u Hercegovinu, uzeo je za
sjedifIe svoje uprave Mostar i uredio administraciju. Muselime kadiluka ostavio j~ Ila
svojim mj.eslima. a dohotke koje su stoillo slali bosalIskom valiji odredio je za svoju bIo
gojnu. Koliko je od toga slao drtavlJoj blagajIIi. Ile zlla se ':
"A Ji- pafa Ile samo da je bio pobotan i imao visoke moralIle osobilIe. lIego je i u
upravIlim poslovima bio sposobou ovjek. Kako je tada bio odlikovali afu vezira. za
vrijeme lIjegove uprave od 124 7/ 1831. do dolaska u BOSIIII serdar Omer- pafe 1265 /
1848- 9. godine. u Hercegovini je vladao red i mir. Iako se stQllovmJlvo lIahije Grahova.
koje je pripadalo rrebilljskom kadilliku II spomenutoj livi, a koja uohija je bila Ilas tallje-

98

na iskljuivo llri$auskim stanovnis[Vom. nekoliko puta IIZ pom o Cmogoraca odmela

lo. Ali-nasa bi bno preko muselima kadiluka sakupio h ercegovoke junake i sam !itllO
krenuo Ila Grahova. Svaki pUl bi Crllogorce porazio. a odmemike kaU/io i doveo u red.
I SIO lako t im je uo za pogibiju Smail~age Cellgia. muselima ga(akog kadiluka. koji
je bio otiiao u IIahij u DrobI/jake da sakup/ja dtizju. gdje se ulogorio i (ll ubijen od SIra
ne Cmogoraca. koji su dosli Ila pozi v stanovnika spomemae nahije. odmah je uputio
svoga sina Rizvan- pafu sa ljudima iz svoje sllite i izvjeSI/im brojem balibozuka Ill/ahiill
Drobnjake i ovai je potpuno ulli!tio odmelllike koii su bili umiielani u ubojstvO Smai/age".
"Za vriieme Ali- paline uprave niie uzimana desetina. Jed ino je kao naknada za
desetinu timomicima dava l a lIeIlO vrlo malo, pod imenom hara na zemliu, koji ie ob
raunavall u novcu (aka). S'o se lie hriiallSkog stol/ovlliftva od IIjih je uzimalla
dtizia no svaku l1Iulku glavu osim na djecu. starce i nesposobne za rad 1/ iZIlOSU od lrie tiri cValIcika i nelro malo poreza /la svako domaCins/Vo. S'o se lie prihoda carine.
olli su predstavljali znaajan prihod."
"Ali- pafa je veo ma /tjepim postupcima veinu hrilal/skog stanovll i!tvo, a poseb
no katolike. podol/ike lIzvilel/e drtove. upotreblia l'ao II ratovima pod svojom komandom. Cak je stanOVI/ike "ajIIje Zupci. utrebiniskom kadi/u ku. koja je nastalljena llriI
Canskim slanovniflVom, uspio zavaditi sa Cmogorcima, po je one koji bi posiekli i doli/jeli gfa~'u (Iekog Cm ogorca. u sukobima koji su se medu lljima dogaaJi. oslobaao
dtizje i daril!ao ih nagradama",
"Kada je Ali- pasa uzeo Moslar za siediite svoie uprave. podigao je dvore poput
carskih i uredio bale no evropski nain u Ijetovaliltu BUlli. dva sola od M osIara, gdie
se sastaje Nerel}.'a i blagajska rijeka. Svake godine u prollee odlazio bi sa svojom porodicom i iednim d ijelom svoje svi/e i itavo ljeto lamo boravio. Medlllim , upravne poslove III/e ispul tao iz vida. Nastojao je da salll praIIdu provodi. Du je bio prol'edall , svjedoi dogadaj. koji ovdje donosimo ':
"Pria se sasvim pouzdano sliiedee: Jednom pn'likom AIi- pasin kavaz - bala
I brahim-aga. poZIIaI po svojoj drskosli. sjedei Ila obali nieke Liltice. u "ahiji koja se
zove Blato, e tiri sato daleko od Mollara, ugleda koko ledan hriIallill liO kaliju prelozi
preko vode i doviknu mu : Hei, aJire. sjali! Ovai "riian;n je II po~etku Olezao da siale
ali kado vidje da kavaz - bafa ok relll~ prelila njemu puskll koju je drtao /I ru ci, odmah
sk oi s konja u vodu. Zatim kavaz-bosa povie: Jali. afire ! I tako se ovo ponovilo Iri
pu la. Na kraju "rifanill se llekako spasio i otilao. Sutradan dosao jc kod sl'oga age u
Mostar i isprh! ao /II II ta se dogodi/o. Njego v ago odmah dOl/ese puskll. dade je kmetu i
Ilpozori ga da. ako se slu ajIlo ovakov /Iasi/an posfIlpak polIovi, odgovori l om puskom.
Prosio godina- dvije. a spomenuti "rlJanj" s/u ojllo sjedafe Ila oboli rijeke Li! tice drtei pusku u ruci, kad kavaz- bala jalui prelazi preko vode. "rilal/ill mil povie: Sjali,
muslimanu! i uperi pusku prema njemu. Koda lO Ilidje kavaz ~ba!a. odmah sjaie, Jafi
1>Ot/o l'o - i lako tri pilIO natjera kavaz - basu do siale IlIzjaJe kao ito se niemu ralllje
dogodilo. Sutradan kavaz - bafa se Ila ovo potuti Ali- pali. Poslat je iedall l'Oill ik do pred
vede spomenulOg hrilan;na. lirilal/ ill se bio iako up/aiio i ode prvo svome agi lIMuSlar,
pa mu ispria I ta se desilo. Aga 11111 ree: Ne boi se. IIego UZllli pulkll i zajedIlo em o
ii Ali- pali. Oli$/j su Ila BUIIII. Potro je bio naivmi period IjelO. Ali- pasa je Ila obali
rijek e II hladu vrba poslovio divan. Stranke su ulazile po redu. Kada je do!ao red Ila spo

"

99

iI

menu log hriJianina. uJao je zajedno sa kavaz-baJom. Kavaz -bafa podnese prijavu pro
liv hriJianiflll. A li- pafa se okrenu optutenom i ovaj prizna Ita se dogodilo. Ali kada
napomenu da je ro osvela za ;Slo lakvo djelo koje je u~;nio kavaz - bafa njemu, A li-pafa
IlO to re~e hrifaninu : A/erim. dulo, lijepo si uradio! Odobri mu to i nagradi ga poklo. ".
'JIma
"Prita se isto rako kako je jednog ljeta u fIllIliji Dubrave gdje se nalazio AIi- paJin
pao jak grad i obio; uniIrio rve usjeve. Neki Leko, laljiv~ina iz spomenute nehije.
do:Oo kod Ali- paJe koji ga upita da li je grad oftetio ili nije njegov ti/luk. na Ito mu on
~gol'ori: Nije, gospodine. Cudo Botje. sve usjeve komfijo uz vaJ ifluk grad je obio i
uniftio. a "'alem tifluku Ilije nimalo naudio. Ali-paJo ree: Tako je lO. moj dragi. ja dajem potpun; zekat fill moju imovinu pa Bog sigurno ~uva moj imelak. A kad Leko izae
od Ali- pole. ree Ali- pafinim slugama: lako sam rekao da mu grad nije obio lfluk.
Ile bi li dobio bakljI. Ile dade mi ga, a bogami je grad dokrajio " njegove sve usjeve. Sluge prelzesofe Ali- pafi Ita je Leko rekao. Ali-pafa pOliO vo pozove Leku i kada ga upita
Jta se desilo. Leko odgovori: Gospodom . nemam para, po sam slagao da grad nije obio
tvoje usjeve ne bi li dobiO bokIiI od tebe. Na to se paladobro nasmjja i darova Leku II0 Vcem"
~;/1uk

"A li- pafa je u upravnim pos/ovima live bio apsolutista, Ali ne samo da se onli
no pridrtavao t!asllOg Jeriata. nego on sam sobom "'Je ni vodio poslove koji su se odnorili bilo IlO graanska prava bilo na krivine prestupe. To je prepuf/ao odluci kadije i
/etvi".
"Osim tet/ske djece. Ali-pafa je imao t!et;ri sina. Najsta fIii je bio NA FIZ-poJa
brigadni general, srednji RIZVAN- pafa i RUSTEM- beg i najmlai MEHMED A LIpafa, sada divizijski generaJ':
"Kako je serdar Omer- pajo koji je bio odreel' J265/ 1848-49. godine da uredi
Bosnu, odnOSilO da zavede re/orme, dofoo sa jednim dl/elom carske vojske II Sarajevo,
Ali- paJo mu je poslao svoga sina Rizvan-poJu da mu izrazi dobrodojlicu. Ali, Omer:'
pafa je "'e bio oliIDo da sredi prilike II Krajini. pa se Rizvan- paJo bez odobrenja vrali
ocu u Mostar. Poftose muslimansko stallovnitvo Mostara pobunilo protiv akcija Omerpae, Ali- paIa je sa svojom porodicom i svirom ol;Jao u stolatku tvravu i tu se ZalVOno. Islo tako njegov sin Rustem-beg sa jedn;m dijelom njegove svite zatvorio se II AIipal inim konacima koji su se IIO/azi!i II Mostom. Kada je sve Slallovnitvo h ercegovakog
sondf aka bi/o pozvato od strane mostarskih ustanika na jedi1/Stvo, trebinjski muselim,
Alipalin protivnik Hasan- beg je 10 iskoristio, pa je sa 20-30 trebinjski" prvaka.preko
Gacka i Fo~e orifao pravo Omer- pai. U 10 vrijeme, bosanski valija /Jajnldin - paa sa
svojom svitom i jednom brigadom carske vojske iskrcao se u luci Sutorini odakle je dofoo u kasabu Trebinje. Kada je odal/~ krenuo preko Stoca; Duvna II Tra vIlik, Ali- pafa
je iz poas ti s njim pos/oo svoga silJa Nazif-palu kao pratnju. Ali- pafa je tekao u sto/aUoi tvravi da carska vojska doe u Mostar. a njegov kavaZ- baa. ra"ije spomenuti
Ibrahim- aga, stao je IlO t!elo pobwrjenika i. da bi sprijeio dolazak carske vojske II Moslar. olilao je umjeslo Rapce (ili Vrapie) koje je Ila putu dva sata Ila ovu stranu od
Konjica, Tu se utvrdio, a da bi pribavio pojat!anje. on je li~"o poIajno otifao II Foll.
Kada je pukovnik Skender-beg sa jed"im odjelom carske vojske stigao do spome;rutog
mjesta Ropci ( Vraptii). zamemu!a se borba u kojoj se lIstanici lIisu mogJi oduprijeri
carskoj vojsci BiJi Sll porale,!; l fOsIJera"i. a Ske" der - beKije pobjedonosno ulao II Mos-

100

tar. Dan- dva poslije toga i Omer-pafa je doao. Pa iako je Ali- pala odmah krenuo jz
Stoca i dolao Omer-pali. bio je zajedno sa svojom porodicom smjelten u jednu kuu
kao zatvorenik. Kad se nakon dva- tri dalla Omer- pala vratao u Saiajevo; sa sobom je
poveo Ali- paju i cijelu njegovu porodicu. Neki od zarobljenika u borbi u Rapcima. a
koji su dizali i podstrekavali IlO ustanak, obueni su u vojsku. a neki su okovani i luzo
zatvorenici poslati u Travnik. KQtJa je Omer-pafa krenuo jz Sarajeva prema Banjoj Luci. s njim se nalazio i pritvoren; Ali-pafa. Jedne noi u latoru u kome je spavao Alipola, navodno je slutajno opalila pulka njegova tu vara iolovllo zmo pogodivIi AIi polu uiII" kraj njegovu tivatu. Bog mu se smilovao!"

DODATAK
CIVIL NA UPRAVA U HERCEGOVIN I

"PoIto je u pn/om dijelu ove nofe Male istorije ukratko objafnjeno A Ii -paSmu
uprava. ,la ovom mjestu se IIee ponavljati. U lIOstavku e se objasniti samO alla fto se
odnosi Ila d nlgi dio knjige i kako je trajalo do okupacije ".
"U MmtalU koji ic bio siedifte lil'e nalazio se mutesarrifsa odredenim rangom.pos
tavlien uzvife"i", lermanom od strane dTlave i viiee koje je bilo u "iegovoi
nadlelnosti. sastavljello od viriinih t lanova; m uftije, kadiie. upravnika za finamiie. upravnika
za korespodenciju i od pet-fest izbomih lallo~'a uglcdnih muslimana inemuslimalla
pokraiine. Ovo vijee sastaialo se dva puta sedmit na u specija/noj kancelariji uprave i
raspravlialo o upravIlim poslovima koii su se odnosili Ila 1i~'U. O svoiim odlukafIIQ obavieftavalo ie mazbatom sjedilte ejaleta u vriieme kada je Hercegovina bila vezana za
BoSllu. a u vrijeme kada nije bila vezana za BOSIlu i kada ie bila samostalna izravno velikom veziru (Porti). Isto tako. u kozama postojalo je vijee sastavijello od mudira. koji
je postav~'a" bujruldijom t1Iwesarrifa i od pet-fest lanova uglednih i cijenienih muslimona i nemuslimana. Uniemu ie sjedio takoder 'laib kaze. Oni su se lakoder sastajali u
mudirovoj kancelariii u prostorijama uprave. Raspravljali su poslovima koji se odnose
IlO upravu kaze i
stvar;nlO za koje je bilo potrebno obavietavali su mutesarrifa,
maz batom. Medutim. ako bi se pojavila kakva z natajna stvar i ll11tfeSarriji u iiI/alila i
mudiri u kazama imali su pravo da vanredno sazovu svoja viiea. Medu hcrcf!govatkim
kazama jedino ic kaza Trebinie 1276/ 1859- 60. godine. zbog svog posebnog polotaja,
formiralla kao kajmekamluk.
llienog kaimekama odredivana je litt/ost izmedu drlavnill slulbe"ika carskim fermanom i jedan sekretar sa dovolinom plaom i " 0 tai nain
je njome upravlialla do formirania vilajeta':

za

"Kasnije. odno$lIo 128 1/ 1864- 5. godine. kada je formirali vilajet, hercegovatki

sal/dIak pripoien je bosanskom vi/ajetu. Za mutasarrifa je opel uzvienim fermanom odredivan iedan muresarri/. koo; od strune tejhul- islama (meiha/) jedaJI kodija sa plaom
u iznosu od 3.000 grofa mjesetno; od strane Minisuustva fil/ansiia postavijeli je upravlIik za finansiie sa plaom od 3.000 grofa; od $Irane min;slarsfl,'a unulralniih poslova.
postavlielJ je jedan sekretar sa plaom od 2.500 grola. POSlOjala je jedl!C! vlj'ee pod nazivom Upravno vijee pod predsiedniJtvom mutesamfa. a sastojalo se od slarnih t ianova.
lIaiba. muftije. mitropolita. biskupa. upravnika za [inalISije i sekretara. te "ail/ife tetiri

101

lana

izmedu uglednih i utjecajnih muslimana i nemuslimana pokrajine izabrana vei

flam. kao i jedflag plaenog sekre/ara_ Za rjefa~'allje graansko -pravnih i kril/inih poslova postOjalo je vijee pod nozivom Apelaciom' sud ( Temjizi Iwkuk) pod preds/avl/i/ tvom suca, o sastojalo se od jednog slutbenika za krivine preslIIpc. koji je imao plau
1.500 groa, te od e /iri lana muslimana i llemuslimana izabrana veillam s/allovlli/ tva i uz plau. /e od dvojice pisara. Ovo vijee sas/ajato se svakog dalla osim petka i
nedjelje II posebnoj prostoriji uprave i raspravljalo je o povjerenim stvarima. IS10 lako
postojala je Finansijska uprava suprollnikom /inansija, o sastojala se od e/iri-pe t plaenih slutbenika (efendija). Isti takav ured postojao je i uz sekretara. Ova dva ureda
vodila su finansijske i administrativne poslove live. Za vodenje zemoljskilz poslov,a postojao je upravIlik katastra, poSlovijen od strane cell/ra/nog driavnog katastra i s njim
jedan pisar. Za statistiku postojao je jedan upravnik ("az ir) i jedan statistiar. Za ubiranje drlavllih pn"hodo postojao je glavni talisi/dar i tri-e tiri obit,lio ubira a prihoda.
Isto tako postojala su dvojica - trojica impektora, koji Su mkovodili poslovima zdrQllstI'a i "iglielle. Za upravljanje komunalnim poslovima postojalo je Vijee za komU/ialne
poslove sastOJIljeflo od predsjed/Tika. koji je bio ugledni gradanilI i pod njego Ilom upravom etiri-pei lan ova. Postojao je jedan lijenik s plaom od 1. 500 grola. U kozama
je takoer postojalo vijee sastavljeno od kajmekama, koji je postavljan od strane vitojeta umjesto ranijeg mIldira, kao IIprallnik cil!illlih poslova i vijea' izabrano od s{rane naroda, koje je bilo ulljegolloj /ladleinosti. Vijee je imalo plaeIlog sekretara, kao i prvostepeni graal/ski sud. sastavijeli od kadije kao predsjednika i lano Ila izabranih od
strane llaroda i jednog pisara. Za driolIne pn"hode postojao je upravnik prihoda. po jedali blagajnik i po dvojica-trojica sakupljaa prihoda. jedan ' jl/spek/or, jeda/! koloSIarski slutbenik i jedan statistiar. Meutim. dvije - tri godine kasnije iz odreenih . razloga
ukinule su slutbe tahsi/dara i muletio".

2.ANDARM ERIJA
"U cenuu live. a u nadlelllosti mlItesarriJa postojao je jedan oficir u illll majora,
kao konwndallt zadulen za javni red i pod njegallam komandom oko stotinu plaenih
tandara-konjanika i pje!aka. 1s/0 tako u kozama se nalazio po jedan quI i II Z lijega takoder dvadeset - trideset vojnika- konjanika i pjeIaka. KOl/janicilila je plaa iznosila
150 grofa i jeam i Sijeno za svakog konja. a plaa pje!aka iznosila je osamdeset grola.
Svima njima posebno je bilo odreeno dnevno po jedna oka hljeba. Meutim. kako su
odjeu i ondje kIIpovali iz svoga diepa, nisu bili uniformirani. Obrazovanjem ialKlarmenJe 1276/ I 859- 60. godine u sjediliu live, a ulIadIel nosti mutesamfa bio je major
bataljona i pisar i za CIJeli salIdtak osam ela, za svaku etu po jedan kapelan, pom
nik, podlIQrednik i koliko je polrebno au!a, polIjerenika balaljalla, kaplara i ob inih
vojhiJro (talldarma). Ukrotko. popisan je iformirart jedan balaljalI. od njih je. koliko je
bilo potr..cbno. izdvajano za svaku kaznu. konjanika j pjcIak~, i bili su u floti/efnOSti
kajmekama kaze. Odjea i oruije i sve O~lale potrebe podmirivalle sllod strane driave.
Njihovi dnevIIi tro/kovi i plae bile su regulirane mjeseno u jednakim ratama. Ukratko,
bataljalI ove tandannerije ureelI je u obliku regu[ame vojske. Preko "jill se Ilastojalo
odrtavati jovlli red i mir u livi. Ali. ipdk. Ilakon nekoJiko godina olli Su oduelli da.
navodilO, kvare red".

102

I,

NAei N UPRAVE DESETINOM

"Rail/Je je. prilikom davalIjo desetine zainteresiranim. vrfena javna dralba u pomarto mjeseca. koji je smatrali poetkom finansijske godine. No poziv mutesarrifa iz svake kaze do!li bi zainteresiralli zakupci zajedno s upravnikom koze u sjedi/le
live. Tu je II prostorijama uprave. uz poziv telola, obovljana javno dralba. Na kome god
bi ostalo cijena. bilo 1IalllJa ili selo ili desetina cijele luzu. njemu bi bila davana odluka
o lOme. U njoj je zaillleresuanom navoena rara ,. uslov da do kraja godine ispIlili
(uvni) nagodbu IIZ vrsto jamstvo. Njemu je takoer dal'an slutben; akt o tome. Komi
je. II godinama koda mje bilo pobuna. mutesarrifi su u odreeno vnj'eme lino ifJi u
/wze. da bi davali deset;flu u zakup. Deselinu nahija ili selo oni bi davali zaillleresira
lIim. lakoer. uz jamstvo. za naknadu koja je bila pravina. Desetina za koju se nije do
bUa "oiena naknado. oSlovijena je u driavnoj rei;j,~ Od Strane vijea odredili bi se
povjerljivi slutbenici uz jamstvo i oni bl od poljoprivrednika uzimali IInalllri. pn'hode
kao f to su : pfenica. jeam. rat. filj. kllkllruz i..... (neitko? J. Ovi prihodi slovijeni su i
unofeni II ambare, koje je driava napravila u svakoj naIIlJi specijalIlo za ove prihode.
Vlasti su veoma mllogo spreavale da se poljoprivrednicima ini nasilje ; nepravda prili
kom zakupa deselille. ali ipak neki su se mnogo obogatili ovim zakupom, a IIeki su zbog
togo prelrpjeli gubitke i ostali praz nil' faka ':
etku

NAC IN NAPLACJVANJA VERCJJE (OPCEG POREZA) I DR UGIH OAolBINA

" Vergijo kao dr[avni porez ispoe lM je bio sedam-osam grofa po do ma;tlStvlL
U nekim kaznama bio je manji l1i vei od toga. Vef'Kija koja se odnosila Ila domainstvo
svakog sela ili mahale rozrezivana je medu stanovnil tvom zavisno od imoVlllJg stanja.
Naplaivana je od vlasnika postepelJo (Ila rate) preko muhtara i predavana u blagajnu
kaze. Kako bi ponekad pilanje ovog ubiranja vergije bilo nemarno provoen o, kod mnogih ljudi bi se vergija nakupila za nekoliko godina.. O,!a ~rsta dugova bi bila prenqfena
iz godine u godinu u knjigama blogojne kaze. po bi na kraju ovi dui nici imali velikih potefkoa da plure svoje zaostale dugove. Svora koja se uzimala od nemuslimana spoetka
se zvala dtizja. o kost/ije je promijenjena u vojnicu. l ona je, lakoder, preko muhtara IIbira,1O ,. predavalla II blagajnu kaze. Medutim , koko je dmge godine, nakoll formiranja
vilajela u BoStli, zapoeo popis imovine u Mostar je do!la jed/lO popisna komisija. koja
je iZl/nila popis kaza: Mostara, Stoco. Nevesinja j Konjica. U ovim kozama umjesto Sla
rog poreza po~eo se "aplaivoli porez " a pnhode".

SERIA TSKI SUCI LIVE

"U svakoj /wz; llO/azio se po jedan fenauki sudija koji je Imenovan ukazom
fejhul- islama. Do formiranja vilajeta o,,; su tivjeli od taksa koje Ju. uzimali za gradanske parnice koje su vodil; ,. od ostavinskih rasprava koje su vodili. Od fonnirallja vilajeta
suci su uzimon; u sluibu uz odgovarajuu plau. Kako je taksa za administrativne trofkove i taksa za ostavinske rasprave, kola je uzimana na osnovu zako(la o voenju tra-

103

danskih pamica i ostavinske rasprave. pripadala drlavi. ovu vntu prihoda od stranki su
uzimali sekretar Okrotnog sua II /iv; kao i pisari graomkog suda u kazama. Oni su
zajedno s drogim prihodima graanskih sudova svakog mjeseca bili utvrivani od strane
sudskog vijea i prema ustanovljenom defrem predavani u blagajnu ",

UCENJACI
"Pri~a

se kako su prije 65-70 godina uenjaci u Hercegovin; bili veoma molo

brojni. U Stocu je bio Sarajli Mustafa Hilmi efendija. Kako je prvo otilao u Stamboi,
i stekao obrazovanje. vratio se u svoju domovinu. StigavIi na kraju u ostar bio je
odreen na mufHjsku dutllost. Nakoll fto se Ii~no posvetio tireIIju nauke ,. podu~alJollju
drogU" i kad je postao muftija. oko njega se okupljalo mllogo u~enika. fto jz Mostara
Ito iz ostalO, kazo. Slufajui lijega i njegovo predavanja izaflo je mnogo spOSObnih u~elli
ko. Kada je spomenUli mufti- efendija umro 126111846- 7. godine. na njegovo mjesto
bio je odredelI Muki MlIStafa - beg efend;. koji se odlikovao vife od svjh. Potro se i ovaj
takcer bavjo podu avanjem drng;h. otilao ic u Hidtaz do obavi dutl/ost hadta j tamo
preselio u vjeni svijet. - Bog mu se smilovao!"
"U Treb;IIju je bio Cvijeti hadti 1/osall efendija. Obrazovanje je. takoder. stekao
u Stambolu i vratio se u rodno mjesto Trebinje j tamo je jedno vrijeme poeo da l iri
nauku. Tu je bio postavljen na mufljjsku dublOSI. S obzirom da je llakon nekoliko godi
na preIao u kadijsku slutbu. LJ posljedllj;m danima AIi- pa$ine uprave bio je postavljen
za mostarskog kadiju. a kadu je dolao Omer-pati u Bosnu, bosallSki valija Hajrndin
pala dolav!; u Moslar. spomenutog efendiju pozvao je sebi i ukorio ga. On je pao u stroh
i dobio slom !ivaca. U tom stanju vrativ!; se u Trebinje. potpuno se povukao u sebe.
Jako je nakon dvije-Iri godine dotao sebi. do kraja tivola ostao je povuen u svojoj
kui':

"Prita se da je. prije nego flo se spomelluti vratio iz Stambola u Trebinje, u Treb;
nju zovludalo neznanje medu slanovl/iltvom. Osim drngih zabranjenih stvari, to~ellje v;
,/iZ doseglo je do stepena dozvoljenog; u ~arlijj. Ila pijaCi. lamO-O~'amo poSlalo je javilo.
Pravili su pijanke; zbog zla pijallStva medulljima "is/l manjkale lU e i ubojstva. Koda je
spomenuti dolao. odmah je po~ea svijet buditi propovijedima i savjetima i upuivao na.
pravi put. Bog mu se smi/ollao!"
"Dolje opisana pria, mada je se ja ne sjeam. pa malda nije podesno da se ovdje
uvnti, po ollom provi/u kad spomeneI jedno. moral i dnIgo. ipak je UlJrilella'~
"Pria se da je spafnenuri hodU Hasan efendija prioo sljedeu priu : POUlat;
Laz Hasan efendija. koji je bio njegov u~jtelj u Stom bolu. esto bi plakao. To su gledali
,,,'egov; uenici ; kadq su ga upitali zbog ega plo~e, ispriao je: kada je Oil bio mlad,
so svojih 16-17 godilla. krenuo je sam u Stambol da se obrazuje. Na svom putovanju
bio je goSI kod nekog popa u jednom selu. Nakon veere. ulavIi u jednu proznu sobu
koju je pop za njega pripremio. uzeo je abdest i poslije obav/jenog aklam - "amazafve
emje molitve), uzeo je Kuran. ko;; je sa sobom 1I0S;0 i poeo da ub u KuhI"". Pop.
domain kute. slulao je u~ellie Kurana spomenutog efendije iza sobnih I'ralo i ,, ~ellje
Kurana djelovulo je Ila njegovu dulu i njegovo se srce ispIInilo svjel/olu prave vjere. pa

104

je insistirao da mu otvori vrata. Ali, s obzirom Ila 10, da je, kada je spomenuti efendija
ulazio u tu sobu, pop ga upozorio. zbog ope nesig urnosti u tom mjestu. da zakljua
vrata i da ih nikome ne otvara, on se kolebao da Otvori. Meu tim , kada je pop objasniO
da hoe da postane musliman i rekao do teli ui unutra kako bi go Oil uveo u vjeru. Oil
je otvorio vrata i popa uveo u vjenl. Obojica su zajedno poslije ponoi krijui izofli i
k retIUli IUJ put. Koda su u zom stigli do jedne vode. tu je Ila jednoj lil'odi bilo dm! tvo
.rve u odorama uleme. Vidjevl; da se pripremaju do klanjaju i njih dvojica uzele abdest
i umijelaie se u spomenu to dmttvo. Svaki od njihjedall drugog su uzimali za ruke ip~
/Urali da bude imam, a kako se svaki sustezao. na kroju su spomenutog popa proturili za
imama i zapoeJi molitvu. Koda su pali na sedtdu i kada je ovoj podigao glavu sa sedtde,
ispred "jegovih se oiju izgubilo i spomenuto dn.tltvo i pop. VidjevIi da je sam ostao.
izbezIImio se. Tako je talostall uigao u Stambo / gdje je studirao. Kad god bi mu palo flO
um da je spomenuto dtuftvo bilo dobri ljudi i da je i on propuS/io priliku onda kada su
ga nudili da bude imam. a 011 se Sustegao tad zaplae. odgovorio je ".
"Spomenuti je u io flauke u Stambo /u sa oitroumnim utenicima koje je proizveo
Sarajli muf ti- efendija. Pod kraj Ali- pat ille uprave II Mostar se vratio Kajtaz Arif efendija izapoteo drlat; predavanja. Kasnije su se iz Stambola sa srudija vratili: M.ustafa
Sidkl Karabeg. Kreso Salih. Humo Omer. Temim Salih i Milovi Fevzi efendija, pa je
najsposobmji izmedu tljill spomenuti Mustafa Sidki efendij'a /Xls tav/jetl za mostarskog
muftl/u. On je takoder poeo da liri IIauku i drt; predavanja. Otli koji su vife od svih
uinili usluga za napredak zIIanosti mnogi su sposobni u enici. obrazovatli kod u ite
Ijo rukJije. kojo je otvorena u Mostaru 1275/ 1858- 9. godine. Ismail efendije. a kasnije
Anlllutovio Omer efendije. od kojih su neki svoje znanje u$Ovltavali i dobivali diplome
kod Mustafa Sidki- efendlje ili kod Arif- efendije, a jedna grupo II Slambolu i Otl; predslovljaju danoJnju nau u/emu':
"Pervanagi Salih efendija koji je bio utenik umrlog Sarajlia mufti- efendl/e, a
nalaz io se u Trebjnju. takoder je drtao predavanja. On je u lefsir unosio novoIanje. a
imao je i pjesnikog talelIta. Cak je spjevao jednu kasidu sa kronogromom o ratu koji
se desio iz medu Turske i Rusije 1271/ 1854 - 5. godine. tiji je potetak (Gazi AbdulMecid hakani- TaMe calisi Suleyman sanO, a /I kojoj ima i stih ( Tabli ievket UII etti
101110110 UII Ru5iya korklldan oIup merhum). Spom enuti takoder ima i d rugih kasida
Ila penijskom i turskom jeziku. o kojih se ja sada Ile sjeam. kao i veoma laganu i korisliU brolllru o tetvorokutlma. Umro ie 1282/ 1865-(i godine. - Bog mu se sm ilovao!"
"SlO se tite mostarsk og muftije spomenutog Karabega MIlstofa Sidki efendije bio
je uell . vrijedan, pametan i veUki ,ovomik. Oiim ""uke i predavalIjo 011 je pomagao
mUlesorrifima II rjetavanju z naajn;" stvari u liv;. kao i ollima koji su bili nesposobni.
Njegovo Z1/allje potvruje jedall op!iran komelllar. koji je IUJpisao tla djelo "MIR jj T ':
Umro je tragillo - bio je ubijen. kako je llopisano Ila kraju dmgog dijela nale Male
historije. - Bog mil se smilo vao ':
'1zmedu gore spomenute uleme Kreso Salih efendija je lakoer neko vrijeme
t irio znanost U Stocu':
"Pri~a se da su se muslimani. kada je u Mostani on'orella m ek tebi m IdIjo, suste- .
zali i kolebali do falju djecu u ovu fkolu. a ako bi bili podslicaIIi i podstrekava"i od
strane vlast; IlO to. jol vile bi se opirali lome. Medutim . kad bi lIeki koji 511 bili svjeslliji
i na p%tajima SJ,'oju djecu slali u spomenuru Ikolu , to bi II izvjesno; mjeri podstaklO i
druge':

105

"Cudno je: ol>dje. a vjerovatno i na dnigim mjestima, uflo je bilo II obi~aj da 110rod u po~etku odbacuje i ne teli kad god vlost uspostavi i osnuje tkolu koja treba da
sluii opoj koristi, kao i dnlge sline korisne stvari i kad poIle podsticoti ljude na to':

KULTURNI SPOMENICI SANDAKA

"Za vrijeme Ali- pote u Hercegovini nije bilo nikakvih drtavnih zgrada osim tvrava_ Sto se tiCe puteva, oni su bili neuredIli i Ila veini mjesta gotovo neprohodni. Cak

u ro vrijeme iz bogzna kakvih razloga nisu preduute nikakve mjere da se popravi put
koji je vodio prema Dubrovniku, preko koga se obavljalo mlIogo prometa i Ila kome se
nalazilo carinamica_ Obino je bio u takvom stanju da se nije moglo ni na konju proi.
Kasnu-e, odnoSIlO kako je objanjeno u drogom dijelu nate Male historije, kada je fonn;ran vilajet. zbog toga tto su svi stanovnici - mutkarc; osim djece, bolesm11 staraca i drogih bili obavezni da hesplamo rade teSl dana na izgradnji puteva, /I svakom kraju live je
poela izgradnja puteva_ Spomenuri pur prema luci bio je napravljen kao savrtena cesta.
Uz zauzimanje kojmekama,kaze .Beograan~na Ali- bega.a kasnije i Podgo rianina Salih pate, takoer je poela izgradnja jednog kamellog mosta IlO rijeci Treb;fnj;ci.
"Potto se ukazalo u drugom dijelu nate Male historije, II mjestima koj;111O je pOt rebno zattita live, od strane driave su ;zgraivane kule i kasame, a u Mosturo je izgrae
'lO jed,1O vojna kasanIO j nekoliko kula u mjestu Skakala za 1I0jnu municiju Ila kOlljaf/i
kom pUlU u bUzini Jablanice jedan teljezn; most, II MostonI jedall mekteb-i rutdija i jedan zatvor. takoder. Osim ovih gotovo do m/e bilo drtovnih graevina to.
' 'Budui da je Mostar bio sreditte live i !rgolloko mjesto ovdje je stal/ovnu/vo
pravilo "lOgaze, a neki hrifanski trgolIci kue na evropski llain U dnlgim krajevima
live, po kasobama bilo je veoma malo izgradnje. Cak kue trebinjske tvrave" drugih
tvrava bile su trofne i u rufevnom stanju" u vei"i Iljih m/e bilo mogue stanovat;".

VAKUF! SANDAKA

Za vrijeme AIi- pafe nmtevelije su raspolagale prihodima vakufa dtamija i mesdtida koji su od ranije ostoJi, a alle dtam ije koje nisu imale prihoda potpomagali su dobrotvori. Ali- pafa je sagradiO u S/ocu jednu dtall/iju. na BUlli jednu dtamiju i u Mostaru
jednu tekiju. Za "jihollo izdrtalla"je odredio je jedan dio prihoda od zgrada i drugih
prihoda koje je ullakufio kao ellladijjet vakuf u Stocu i MostanI ':
''Posllie Ali- paJe do okupacije postojeim jav"im vakufima upravljalo se na opisa"i natill Osim mahalskih dtamija koje se nalaze u Mostaru postoji jof sedamnaest
dtamija. Prihodi su bili toliki da su lleina njih mogli izdrtavati trofkove opralIke i platalije vakufskill slu fbenika. Samo kod Karaoz -hegove, Cejvan- begove i HodU Bali
diarnije Ilokufski prihodi hili su lIei od rashoda. Ipak. mutcvelije su se trudile ojatallju
vakufa i povealIju vakufskih prihoda Ilad rashodin"" Kado je rije o dtamijalna koje se
nalaze u kasobama i selima. veina IIjih nije imala vakufa. za njihovo ;zdrtavanje nastojalo se da ih izdrtallaju dobrotvori, koko je gore spomenuto ':

106

CARINE U HERCEGOVINI

"Za vrijeme Ali- poJe, giovIla, ak ijedina carinarnicu bila je olia kojo se llalazi Ila
giovIlom putu prema Dubrovniku. jer je Dubrol'nik u to vrijeme bio zu ove krojeve jedini izvor trgovine. Polto je to bilo mjesto za prodaju slOke, koja se ;zvozila iz titove Hercegovine i veine krajeva Bosne, pa tak ,- iz Srbije, Oil je bio mjesto i za kUPOI'illu trgovake robe. Zbog toga je ovaj put donosio mlloge pos/ove i II vezi s lim mnogo cadn
skih prihoda Carini. U ostalim krajevima /ive uzimao se takoder iZI'leSlan broj dodi bitla
pod imenom wIlItraftIje corine (kara gumrukJ i trine takse f.badt)."
"Poslije Ali- paJe spomenuti kara - dumruk i badt ukilluli su carskom naredbom.
KosIlIje je otvorena luka uMetkov iima. Trgol'atka roba iz polovine Hercegovine i jed1I0g dijela BosIle, uvoz i izvoz - sve je bilo okrenuto prema ovoj luci. U Gahcli je hilo
uzeto mjesto za carinu i od s/rane drtave podignuta je uredena carinamica. Budui da je
ova carina stalno rasla, ona je, s obzirom na prihode, daleko prema!i/u cariml Corine ( 110
{vanici ili Su tori,,;). PoIro se nalazilo jot granitnill prelaza koja S/l pripadala ovim
dl'jema skelama, u njima je bio odreen po jedan slutbenik da bi se ubirala carina. U
Mos/ani je form irana Uprava prihoda koja se sastojala od jednog- dvojice pisara i jed
1I0g blagajnika pod lIpravom f1Iudi(a. Svi slulbellici carina i slut benici drugih Iest poreza, koji su uspostavljen'- u svakoj kazi, kao npr. porez na duhan. bili su u nodletnosti
ovih slutbenika".

POSTUPCI POSJEDN IKA PREMA ZAKUPC IMA

(C IFlUK - SAIIIBIJA I CIFCIJA)

"Za vrijeme A ii- paJe bio je vrlo lijep posIlIpak izmedu aga ,- ti/ija. Cak je vei
'10 aga smatrala ti/ije kao t lanove s))(}je porodice. Po islamskim propisima, iako se teIle - tmlsJimanke kriiu, ofl tiftija se nisu krile. Kadgod su dolle tl/ije , age bi im iZl/ijele jelo. Kao 'lOhadu za silile poklone koje su ti/ije dOllosi/t!'svojim aguma, kao npr. 'kiselo mlijeko, sir, kokoti i jaja, o od agine kute niima je davatla hrana, odiea i drugo.
Ukratko, naknado Za njihove poklone bila je molda za tri- teliri Pil/O vea ( vrednija).
Cak ako i[tija osiromaJi i pojede dio koji pripada agi. pa i ne ispuni obavezu prema
agi, opet. kad tre.ba do se odrli u tivo tu , o braao bi se agi za pomo. Ako se l/ija potali svome agi, koda vidi nedostojan postupak kod nekoga, pa ak i kod roenog agitlog
brata, njegovoga bi odmah pritekao II pomo. Premo tome, s obzirom tla to da je bio
dobar postupak izmedu ij1uk - sahibija i ti/ija, rijetko Su se medu njima defal'ale
JXlmice rIO sudu, po tak se nisu nikako ni dogaale".
"Poslije Ali-pole, iako se opet naSlovio stari postupak. hriJalli nekih nahija diza
li su bUllu ; ustanak protiv driave. Smatrajui da slllljihovi ustalIci samo zbog togo l/o
se nisll mogli sporazumjeti sa tij1l1k- sahibija"1O za svoja prQJIa. drtova je uspostavi/a
pr(1lJilo ugovora izmedu tij1uk -SlJhibija ,- i/ija. ZbOg Mga ,- zbog dnl8ih stvori su se,
iako se na taj tlaili stvorila neka vrsta nesigurnosti, medu njima; pojavljivale lutbe.
Te tut be tI;SU bile ope i opet su bile rijetke. Doskora .te pofrivao prelhodn; postupak
dviju SIralIo ".
107

, I

NACI N TRGOVINE U HERCEGOVINI DO OKUPACIJE

"Za vrijeme Ali-pafe trgov;fla u Hercegovini bila je sasvim ograniteflo. !t/jesta u

koja su iIii trgovci rodi kupoprodaje bila su: Sarajevo u BoStI; i Dubrovnik u Do/mtJciji.
Medu tim. u Mostaru je bilo samo jedall - dva trgovco koji su i!li u Stambo/ i preko
Rume/ije donosili robu. Bilo je dosta trgovaca stokom i ta trgovina je bila najvi/e ratirelUJ. U Ifl!rcegovini, kao i .soda, izvoz se sastojao od neznatnog broja stoke l' vune. Hrane
Ilije bilo /I dovoljnoj mjeri, po.su sve potrep/tille. osim npr.: mesa. gro!da, duJulIIa, sijeM i drva, dobav/jalle iz valUJ. Poslije Ali- paJe ovo se staIlje opet nasniv/ja. Ali kasnije.
mllogi trgovci "rj!ani iz Mostara i tri-tetiri trgovca iz Stoca i Trebinja takoder su pu tovali radi trgovine II Trst i Bet".

POSTE
"NakolI fto je 1275/1858-9. godine otvorena po/ta
rati po jedna pota /I n'akom sjedif tu kaze~

/I

Mostaru, poteJa se otva-

SUMMARY
FROM BRAC KOVIC'S AUTOGRAPH " LIlTLE HISTORY OF EVENTS"
IN GAZI HUSREV- BEY'S LIBRARY

The author gives the translation of selected fragmen ts from afo resaid manuscript, writen in 13 13 ( 1895) by one represen tative of the old sctIool of Bosnian Mos
lems'h.istorians. The chapters relating to XIX century are translated here : the administration of Ali-pasha Rizvanbegovi in Herzegovina, and then , abou~ internal state situatin in He rzegovina, gendarmerie, payment of rates, sheriatic jud ges: theologicaly educated men , cultural monuments, foundations , customs, treatment of serfs, trad e and
about mail.

\08

SALIH TRAKO

MEDMUA PJESNIKA AKI RA

U bogatim zbirkama orijentalnih rukopisa u naoj zem lji (Sarajevu , Zagrebu ,
Skoplju, Pri ~ ti n i , Beogradu i drugim mjestima) medu mnogobrojnim manuskriplima na
lazi se pri l ian broj " medtmua". Prije nego preemo na iznoenje sadraja medtmue
pjesnika Sakira , potrebno je, smatramo. kazati :lekoliko rijei o med mui uop
e.

' . Ta arapska rije leksiki znai "zbornik . zbirka, kolekcija", a izvedena je od

arapskog glagola "gemea" - sakupiti , sabrati i sl. Pojam medmua kod nas, a ovdje o to
me elimo ne~to vi~ rei , znai " privatna biljenica najraznovrsnijeg sadraja". Med
mue, one u na~im bibliotekama , nastale su uglavnom u na~im krajevima . Njih su sastav
ljali, sakupljali i ispisivali domai ljudi , za sebe, iz osobnih potreba i interesiranja . Oni
SU u medmue unosili ono tO su nali u starijim rukopisima , to su od nekoga uli, za
pamtili ili pro itali. to je njima bilo po ukusu , to je po njihovoj ocjeni bilo zanimljivo
i vrijedno da se zabiljei, ono to su eljeli da ponavljanjem trajno zapamte i usvoje , da
o tome ostane neki trajniji spomen, da kroz sadraj medmue utjeu na odgoj svojih
ml aih itd. Nekada je sam sastav lja medmue ako se osjeao sposob nim , unio pokoji
svoj stih , pjesmu, raspravu, zapis o neko m zanimljivom dogaaju i sl. Iz sad rine medmue moe se vidjeti idej no opredjeljenje sastavljaa, njegove preokupacije. ob razovni i
kultu rni nivo, Ukratko. medt mua nam se kroz svoj sadraj pokazuje kao prozor kroz koj i je m ogue zaviri ti u vrijeme u kome je nastala kao i u duu njena sas t av ljaa .

Medmuu je sas t avlj a obino ostavljao u nasljedstvo nekome svome, anasljed

nik je esto nastavljao da dopisuje i unosi novu grau. Nije onda udo to u med2muama moemo nai raz n ov r~ tan materijal kakva se na drugom mjestu ne moe nai , pa je
stoga svaka medmua svojevrsna antologija
i unikat. Prema tome, medmue , i to
svaka zasebno, predstavljaj u \Tijedne izvore za kulturnu povijest naih krajeva.
Medmua sc obino nosila uza se, u de pu , pa zalO i ve i na primjeraka med
mua ima depni fo rmat ; a da bi se zatitila od otee nja , uvezivana je u meki kot ni po
vez i nosila je domai naziv "dani".
Pred nama je medtmua koja potjee iz uene dervi!ke porodice Sikiri sa
Oglavka kod Fojnice , a otkupljena je od Aide, ene preminulog dr. Saira Sikiri a, biv

109

kg profesora arapskog i perzijskog jezika na Filozofskom fak ulte tu u Sarajevu (preminuo 22 .1 X 1966. i sahranjen u selu Oglavku kod Fojnice). Onaje sigurno nastaJa u spo
menutoj dervi ~koj porodici prije stotinjak godina na Oglavku, u cen tru Bosn e, odakle je
decenijama. vrkno snat..no kulturno i prosvjetno zrae nje medu bosanskim Muslimani
ma (a koje ni do danas nije prestalo naroi t o medu onima koji su naklonjeni islanlSkom
misticizmu). Takvih medtmua ima u krajevima centralne Bosne u prili nom broju.
Ova medtmua je u kotnom mekom povezu domae izrade , sa utisnutim
"cmsama" na koricama. Broji 92 lista (20 x 13,5 cm) bez originalne folijacije. koju
Smo radi lakkg uvida u sadrtaj naknadno obi nom olov~om un ije li od lista 1- 92.
Medt..m ua je pisana " nesh" pismom , s vrlo malo ortografskih greSaka , c rn im i po negdje
crvenim maslilom .
U Orijen talnom insli tutu je zavedena pod brojem 4689.
Ne moe se sa Sigu rn ou rei ko je sa kuplja ove med :t.mue koja je gotovo ci
jela ispisana iStom rukom. jer se on nije nigdje potpisao. Kako je reeno. ova med t mua
pOlj ee iz po rod ice Sikiria. pa postoji velika vjerovatnost da j u je sakuplja o i ispisivao
Sakir , mladi sin ejha Sirrije ( os niva a i prvog ej ha n ak~ibe ndij s ke tekije na Oglavku).
za koga se z na da je bio pjesnik. da je dobro poznavao arapski , turski i perlijskijezik i
da je naslijedio starijeg b rat a. Abdullatifa na ej hovskom poloaju ogl ava ke lekije I ~
Ovaj Sakir nam se javlja u medtmui (liSI 76) sa nekoliko svojih kronograma 2). Jedanje
ispjevao povodom sm rti nak~ibendij s kog ~j ha Nebli Ali ef. (za koga se ukronogramu
kate da je umro 9. rebiul-evela 1282 .. na " Ruz-i Al i" (tj . na Aliun - Ilind a n) - 1.VIII
1865. Drugi kronogram je vezan za smrt nekog Hamid - ef.. pripadnika nak ibcndijskog
dervi ~kog le rikata, koji je od kuge umro u kasabi Visoko 1283. hid retske lj . 186667. godine . Na iSto m !istu se nalazi i k.ronogram iz 1287 (1870-71) oSmrt i Muhamed ef., imama i ha tiba II kasabi Fojnici. U ovom kronogramu aUlOr nije kazao svoje ime ,
ali se ini da je i ovaj kronogtam iz pera spomenutog pjesnika Saki ra. Cetvrl i kIOl1ogram
se nalazi na pOsljedl\jem listu ove med!mue (list 92), a pjesnik Sakir ga je ispjevao povodom gradnje jedne esme koju je sagradio neki kahved t ija Dervi 1lasan 129 1. ( 1874)
g. (vjeroja tno na Oglavku ili negdje u blizini).
Nave~emo

samo ime na tUrSkih i naih pjesnika ije su pjesme u ovu moom uu

uvri lene kako bi se dobila makar blijeda slika o bogats tvu materijala koji se u ovoj
medtmui naJ ni. Tako su ovdje zastupljene pjesme sa pseudonimima pjesn ika: Nijazi,
Hudaj i, Nuri . Demail, Gafuri , Rufai. Hakki , Naki , Semsi Tebrizi, Abdulkad ir Gilani ,
Sezai. l3aj rami, Junus Emre . Brc foglu Rumi. Si nan UmOli. Zahidi , Misri . Uvejs Karani.
Sidki , Nesi'll1 i, Hvarlte Oe houd din , Kadi ri. Zuhdi , Zati , Mik Ome r, Devri . Lezizi , R u~e
ni , Muhibbi . Sejfullah , Hamdi , J usufi Hakki, Serveri , Otelaluddin A ik baS, za lim Sejh
Hasan Kaim i iz Sa rajeva (u mro u Zvorniku 1103 (169 1- 92 g.), Sej h llh am i 2:e p a k
(um ro 1822. g.), Sejh Si rri (Sikiri. umro i pokopan na Oglavku kod Foj nice 23. 111 1847 .
god .) , Muhammed Sakir M uidovi, sarajevski muftija (um ro 1859. g.).
I. O naslanku nak!ibcndijske tekije na OgIavku ll' o porodici Sikiri a vidjeti lanke: Dr. Sai r

S iki ri. Tekija na Oglavku . "Gajre," za 1941 . goo .. Sarajevo 1940 .. S. Trako K, onogrami Sara
jevskog muftije MUhamed-Saku er. Mu k1ovita. Anali G.azl llusrcvbcgoV\' biblioteke, I . Sar:ljc'
vo. 1972 . god.
2. U ovoj medf.mui nam sc javljaju dva pjesmka Sakira. Naime. sas t avlja mcdf.mue pjesnik Sak ir je
zapisao kronograme svoga imenjaka sar:ijevskog muftije Muhame-<ia Sak ira Mu idovia. a onda je I
sam Ispjevao nekoliko kronograma (o kojimaje ovdje rije) . O kronog ramima Sak ir:! M uidovi:. VI
di lanak: S. Tr:!jko, Kronogrami sarajevskog muflije Muhamed - Sakir er. M uidovia, An:.li G:azi
lIuSR'vbc20ve biblioteke. I. Sara,jevo. 1972. god.

11 0

Osim pojedinanih stihova i drugih proznih zabiljeaka u medtmuu je uneseno 170 uglavnom kraih pjesama gore navedenih pjesnika . NajviSe ih je na turskom , il
onda na arapsko m, naSem i perzijskom jeziku.
Prostor '1c dopuSta da se opirnije ulazi u bogati sadraj med t m ue . Mi emo se
ovdje ograniiti na to da lalinikim pismom saopima samo alhamiado pjesme (pjesme
pisane na naStm jeziku, arapskim pismom). iji su autori dva domaa ovjeka: Sejh
llhami iz epa i Scjh Sirri sa Oglavka kod FOjnice . Neka od ovih pjesama su ranije
objavljene u naSim naun i m publikacijama , ali e naSem itaocu dobro doi ako ih .
nae n<l jednom mjestu .
Struluak e takoer moi da zapazi varijante u tekSlU.
NUTKI SIRRI - SIRRIJINA PlES"" \

(ll

ME02:MUI NA LISTU 7)

U pomet se ri ohuj, dostI,

Terk IU~;"; a/~ak buj2, ja Hu!J
Dragom Boglt t; rohuj, dost,
Allah. Allah. alkite. 4 ja flu!

Nemoj biti bi llamaz II, dOSI,

Vaktom hajde Ila llumaz , ja Hil '
Prmo tilli sve Ilijaz 12. IIII f
Allah, Allah, askile, ja Hu!

JJ

Ti I/ikoga I/e muti, dOSi,

Svoga Ile/sa 'turt~, ja flu !
Srcem lellhi sve utio dOSI,
AI/all, Allah, alkile. jo liu!

lJ

Ov; sl'ijcl kil-u kal, lj dost.

Ask Il e tilli fi Ila mal 14, ja flu !
Ve 1I0Uti ibn-i hai /5 , dOSl,
Allah, Allah, oskile:ja liu.!

S~'e lick ti je askullah 7, dOSl,

GrihOI'a se li pokaj, dOSI,

SerialOf1l Sl'e gledaj /6. ja Hu!
Od insollo bi!' fl kraj, dost.
A lJah , Allah, alkile, ja /III !

JJJ

A II srcu jikrullah 8 ia Hu!

Na jeziku zikmllah ,dosl
AlJah, Allah atki/e ju lIu.1
JV

Uga!1etu 10 Ile bud;, dost.

Bez obdesto ne IIodi, ja Hu!
Src!l jezik ugo di, dOSI,
AI/ah, Allah. aIkile, ja Hu!
IX

1'/11 Sukur tini, doima. 17 dosl.

Iza muke /asl ima, ja h
Srcem zikir doima , dost.
Alla", AlJah. askile, ja Hu '
Ti Sim/l' I"H.iUli. dOSI,
Ter po kalu Ila muli, jo Hur
Srcem zikirlluli. fIoSI,
AI/oh, Allah . ajki/e, ja Hu l

3. Radi uporcdcnj3 poglrd.Hi: Scheich Seifuddin d. Kcmura und dr. Vladimir Corovi: Serbo
kroatische Dlchtu!1~ e n bosnischer Mos!ims au~ lkm XVII . XV III und XIX Jahrhundert, Sarajevo
1912. i Dr. Saclr SIkiri : I'obotne pjesme (ilahijc) k'Jh - Abdurrahmana Sinije. CI3snik Islamske
vjerske zajednice. IX / 1941. br. 12, 5tr. 371 - 37 3.
I. Prija telju! 2. Napusti nisku, podlu tud! 3. O Bofe! 4 . Sa JjUb3VIJu. od Srca izgov:lraj, Allah!
5. Strast dovedi pod zakonske normc. 6. Oitovanjc Boljeg jedinstva. 7. Ljub3v prema Bor-u.
8. Misao na 80130. 9 . Spominjanje Bojeg imena. 10. Nemarnost, lijenost, neh3J, indolencija.
ll. on3j ko st:tlno ne obavlj3 n3m:u. 12. ovisnost prema Bogu, obr:at3nJC s molbom Bo!;u.
13. l'ria, obm3n3, 'rtkJa - kaza1a". 14 . Ne budi zaljubljen u imetak . 15 . N:lUtl najnutnljl' ovje.
ri i ivotu na ovom svijetu. 16 . P05tuPlllj po odredbama krla la . 17 . Stalno, neprekidno, uvijek
iskazuj zahvalnost Bogu.

III

ILAHI - NABOZNA PJESMA

Sejh Sirri je ovu pjesmu ispjevao tako da joj svaki polustih poinje novim
vom arapskog alrabeta, a to je i u prepisu pjesme u medmui oznaeno .

Ah derv;!u, otvor oi,

Baril/uka I li Ile ui,
Tevhid 2 srcem pravo ui,

dt

Dtefa 3 llikom ti ne ini

lt

A
b

Amei im, sunnel gledaj 14

Gaf1et digni 15 ler pogledal

Fan tlO god je Ile aSlov/joj 16

lt

Haka Ila hak ti ne itli 4

Hoj, flO je OnO (lini 5

Kadajeta sve Ilak/anjaj 17

Kibur inil ' li se uvaj 18
Lipe huje sile li primaj 19

DUlljaluku meji ne ini 6

ln

Murdar huje fi ne primoj 20

Zikir Boga puno ini 7

II

Nelli IlO god je od tog biti 21

,,

Rida njegov taleb illi 8

z
s

Selometo 9 du!i gledaj

Sukur ini kad je kolai lo

s
I

Sobur i"i kod je beloj belaj II

Tahret nefsu dobro podaj 12

Zolim nefsu dizgin Ile daj 13

Za zik/rom mis' o podaj

slo-

Ve

se pravog pula drti

Heman Sejho dobro trati 22

la

Laf Ile t!ini i Ile loti 23

Jer Sirrija nee tati

U eHfu si"o trati 24
Suhhan allah, sultan Allah, 25
Her derdlere derman AllaII. 26

l. Pogrdna nauka , krivi put. 2. Priznanje I oitovanje Bojeg jedinstva. 3. Nepravda, nasilje, vrije.
danje. 4. Ne uzvra8j zlo za zlo. ne ini osvetu. 5. Cini ono !IO je dob ro. 6. Ne teti za dob r im~ ovog
svijeta. 7. Spomln/' I Bolje Ime . 8. Trai i moli Boje zadovoljstvo. 9. Spas. IO. Budl zahvalan Bogu
kada tl je lako. l . Slrpi sc u nevolji. 12. Duiu dobro oisli. 13. Niskim strastima ne dopusli da le
nadvladaju. 14. Radi po uzoru na poslanika Muhammeda. 15. Odbaci nemarnOSt. 16. Obligalna
vjerska dUnOSI. 17. Nadoknadi propultene molitve (namaze). 18. Cuvaj se oholosti. 19. Primaj
lijepu ud. 20. Zlu ud odbacuj. ZI. Kloni se zabranjenih stvari I poslova. 22 . Uvijek trai duhovo
nog vodia. 23. Ne hvali se i ne lai. 24. Tajnu trai i otkrivaj u "elifu" lj . u rijei " Allah".
2S . Allah je ist (subhan) od svih ljudskih osobina. Allah je''Sulla'n'' - neog ranieni gospodar
26. Za sve bolesti i nevolje lijek jc Allah .

11 2

llAlIlJA SEJliA IUIA\IIJ1 2lPC'AKA

/
qq

Der~illlk

nemojle

je

lli

~lIdon

Ila

/0

rahal.

/I

nema vite goslxx/oro.

mO/IOf.

golem e to bil' kabaha,1

hajde. dOSlII,

"

II

SlO god ima. 1J0g s/)wa.

der, izidi i: lIiI'oro 7;

,ekiju 2/

hajde. dQ:ll!/,

II

,ekiju'

Nemoj bolatI da le kara,

Seriar je !Umll gIOl!O,

"

slade jeSli neg' je hall'o,

tie piri- nego SOI'O 3.

" ajde, aik. 4 II Ickijfl'

I'rlo Sl'etoc ocJgOl'OfO,

ne rasloj se od slI/ora,

bit' od gnjeha i ku/ara 9,

pIlIlO tilli iS tig/ara lo,

III

hajde. dOSlII. IIteklju!

Sjajili dizor j oko Irati,

ako si sadik 6 ter Ile lote.

"/

ICl'hid bIIi ako i late,

hajde, dostu, u teklju!

""amije dobro l/fI,

ileIloi II ter ne llli,
jer dUnnela fie gonili,
"ajde, dOSllI,

VII

II

tekljll!

El-'iljaluk J3 ti Ile mm;,

duu Bogu ri uputi.

mi' radt sehi nakonIII 14,

"ajde, dostII, urekljll!

I. GriJl'h. 2. l)odi, prijaleiju u tekiju . 3. Sava je jaero u Iranu. S8km udaljeno od ISloimenoggrada.
Zovi ga i Ilavzi ~ultan 4. Zaljubljeni lu Alb.ha). S Susret, videnje (~ Bogom) . 6. hkren. 1. VjeroJat.
no da autor priziva d3 sc dervi! prcruli u derviYuk.siroma$ku noSnju, 3 d3 iude- Iz "hJv3r3 ',JtojC"
po svoj prilici ~mDtrano k30 p'rofana i bogat:rll:a odjea. 8. od knjiga. 9. Nevjernika. 10. Trai oprosI od Boga. 1 l . Izgovaraj' L3 italu.' i113.1Iah" - AU3.h Je ~amo jedan. 12. bogougodno~t. J3. Os~u
raj liebi neposrednlkom:!kl s Bogom .

8 - An ab

IlJ

,I

NUTK I ILlIAMI -

11I~AMIJI NA

PJESMA

Potlje I jednog Ile miluj.

o dnIgog se ti Ile boj.
Iko l/e tro f; 2 Ilije tvoj.
Allah. Allah. oIkile ju /Ju !

Srce l'rlO ugrije.

duIu l'rlO miluje.
lebe vrlo opro je 9
Allah. Allah. aIkile ja Hu!

/I

Dfeltl 3, kufllr 4 tvoj je brat.

ili sidit jJ" /et ot 5.
uzm ' 0(/ Iejl/o li berat 6.
AI/alt. AI/uh, AIkile ja Hu!

VI

Grih ti gw/oll l o Ile bude.

hadti Bajram II kad dojde,
do li vidi! Ita vide J2,
Allah alluh. alki/e jo J-Iu!

III

Gledaj dllIu i Boga,

o dUllja/uk neku go. 7
li pogledaj svakoga.
AllaIt. Allo". alkile ja Hu!

VII

Evlli'ansko merlebo J3.

od zemlje je do nebo.
golema je debdeba J4.
Allah. AllaIt. otkile ja Hu!

/V

Boljeg "dra ne ima 8.

da li znade! Ita ima ?
govoriO bi da ima,
Allah, Allah, alkile ja Hu '

V/II lIl,ami je f1Iurekkeb J5

Ilete ii II mekrcb,
ve uZjale Ila merkeb J6 ,
Allah. Altah. aIkile. ja Hu l

I. Osim. 2. (Pravi pu!). 3. Neznanje. 4 . Nevjerstvo. 5. I kad \jediS i kad 1eti~ . 6. Uvjerenje 11:1 ~i der.
viS. 7. TJ. napusti dobra ovog svije ta. 8. Vjerojatno misli da ncma nii tBod dcrviU:og naina :tivOta .
9. Vjerojatno :teli da kate da d e rvl~ kl nain tivota pere I is ti od loih osobina. 10 . Gunah - grijeh
ll . !ladti Bajram Veli je osniva dervjjkog tuikata Bajramlija. livio je u doba osmanskog sultana
Murata II (vladao 1421 - 1451. g.). Roden.it' u jednom selu blizu Ank:ITe. Nakon zavretka Skolova
nja bio je neko vrijeme mud erris u Ankari i Buni. a onda sc u Kajsuljl prik lju io SeJhu Hamidu
Aksaraji kOlfa nije napu~ tao sve do kj hove smrti u Aks.araju. POSlije sc ""atlo i tivlo u Ankari bavei
'It' "Irbdom . - upu ivanj e m i ruk ovoenje m SVOjim dervilima. Zavklnid Su ga op tuili sultanu kOJ i
p J~' pozvao u &Irenu. ali kad se $Uitan uvjerio u njegovu moralnu es tlt05 t. zal rai da kjh drti pre
daval\le u "SI:lIoj dumiji". Had!i Bajram je umro 143 5. Njegovo turbe u Ank u i narod posjeuje.
(Vid .: Scmsuddln Sami. Ka.mU5$u1 - aJam, sv. II ., str. 1429. 12 . Vjerojat no misli : derviSi . 13. Stupanje moralne vrijednosti bogougodnika. 14 . Pompa, sjaj. 15 . Sloten , komplieIran. 16. J ahlla tivo
tinja:-konj . magarac.
114

ILMIUA

Atkom IIeka atci gore, ja Kerim A llah J,

Popit' )'illO atkovo kallsuII 2. ja Kerim Allah!
Kad tebe hoe Subhall, budi alemde sul lall 3,
DiOI/im zatilla kurball 4 lIek 'je. ja Kerim Allah!
Tko te IIee i ne Irati, ja koga hoe neka kate?
Iz tvog mulka 5 IIek izajde, tlO e. ja Kerim AilaM
Tko miluje i boji se, drugom IIee da moli se,
Ni u emu Ile mon' se 6, miluj:ja K erim Allah!
Tko te trati i powi, lIek su njemu melekuti 7,

Pla mu, dovu 8, li ou ti, uzmi, ja Kerim AJ/alt!

Zikir tebe Iko Ile i"i 9, lIek prog/eda fi flaini.
Ja diel/elll/em

/I

vje"i mem;, ja Kerim AJ/ah!

"hamija tebe hoe. I/eki

nee.

al ako hoe

IrIad illi l o, ako lIee .... ja Kerim Allah!

I. Plemenili, dobri Allahu! 2. Neka sc obilno pije vino ljubav! prema Bogu. 3. Kada Ic hoee Bog.
bud! vladar svijela. 4. lrlvujem tivOI svoJ za lebc. 5. ZemlJc, vladavine. vlu l!. 6. Ne sckira sc.
1. Meleki i andel! (neka 51.1 mu na pomC\tl). 8. Molbu. 9. Ko lc nc spominje. 10. Upuli na pravi pul.

'o

II S

ILAfII BE Ll SAN-i BOSNEVI

Ja upitali svoj Josina: x) Jer ne l/ide mllmil/un I'

O" mi I'eli: -Ne udi se, on; ue '"gofi/lIll" 2.
Jer Ile trat l! sudca Boga, jer Ile b/ldu "alikUlI" 3,
011 III/ veli: Ne t udi se, "Je IlIIm ja4nlUlllw" 4.
Jer ne vide sjajllog zlata 5, jer Ile budu ''gajbu,,'' 6,
011 mi ~'eli: Ne cuJi sC', ~,'fe !tum la jubsjrnn" 7,
Jer Ile uju tko ih zove, jer Ile budu "muri'un" 8,
011 mi veli: Ne udi se, "Je hum la jaMa ~m" 9.
Jer ne u te Ito se zovu, jer Ile budu ''Or;filll '' Jo,
O" mi veli: Ne udi se, "Je bU/ehum la ja' emulf " 11

Sto se vlasi rie polUre, jer ne budu "f1Ius fimun '" 12 ,

O" mi veli: Ne udi se, "ile l-ezkan;" felllull tnukmelllm" 13

DUII"ja fani, 14 Ti sj baki 15, jer Ile budu "akillm" 16,

O" mi veli: Ne t udi se "Iehum dtll"dulI muhdanm" 17.
Jer aliki izbudale, jer Ile budu "wkillUll ,, 18,
On mi veli: Ne udi se "ila rabbi";", jemiI/IlI" 19
Jer Ile bude zija perda 20, jer Ile budu mubsinlll 21,
0" mi veli: Ne t udi se '>A Je'l-era 'iki ",utteki'un " 22.
Jer gofile 23 ne izbude, jer Ile budu "lIa/'--ul/,24?
O" mi veli: Ne t udi se, "kaIlu &11110 "Ul 'ridlUl" 2J.
Jer evlije 26 Ile odletu, jer ne budu "gaibu,," 27,
011 mi veli: Ne udi se, "iima ilejkum munelulI ,,28
IllIamijo I'rlo plote. jer ne bude "kutl fe jekwl" 29 ,
O" mi veli: Ne t udi se, "vc ileilli turdte'llll" 30.

xl J asi n- dva slova koja in~ poc t ak poznat~ kut 'anske sure "Jasin". Za ovaj poe t ak razni komen tatori daju svoja objanjenja. U ovoJ pj~smi ova rije je uzeta u prenesc nom, sufijskom smislu. u
znaenj u : savjest. osjeanje . spoznaja, moje unu tarnje "ja'-.
i . Zato vjernici ne vide? 2. "Nemarnici". 3. "Zaljubljeni". 4 . Oni su u zabludi . S. Bi e. 6. Za~lo sc
ne ~topc ~ Bojc. bic: 7..,?ni nisu 5po~ob rll . da ~ide. 8. Odani, pok~rni. 9. Oni '~isu ll. m oguno~li da
budu pontznl. 10. Ont kOJI su spoznah Boje bie . II. Oni ne znaJu. 12 . Mu ~hmal1l . 13. Prcv l ~ su
oholi pa izgledaju kao da su im vratovI U okovima i ne mogu sagnuti gl:lVU da bi vidjeli pravu istinu.
14 , Ovaj svijet je prolazan. IS . Ti si. Doe, vjean. 16. ZaJto ne s hvat~? 17 . "Oni imaju vojsku (tj,
idole) koj i Ih vod i u pakao". 18. Smireni. 19. "Oni izgledaju kao da iz grobova ture svome gospodaru. 20. ZU IO nema 'svj~ tlos nog tastora" kroz koji sc vidi. 21. Za~to ne promatr:tiu? 22. Udobno.
Su sc smjest ili u naslo nj aima i fo teljama. 23. Nemarnike . 24 . Pokorni, poniznI. 2S , "Oni okrenu
od nj ih glavu". 26. Bogouod nicl. 27. Zalto ne nestanu ? 28. "Mi smo vama poslani", 29. ZaSto sc
ne dogodi Boja ()(IreJba' budi i biva"? 30. "Njemu ete sc svi povratiti".

116

KASI DE-i

IUIA~II

BE LJSAN-i 80SNEVI

Ti ne hodaj bresposlell_ budi Bogu poklonje",

Namaze te naklanjoj, A Uall, A lIah, reci Ti!
Vidi slInca j miseca, gledaj IIlIka i =eca,
lio/dil StanboJ i u Be, Allah, Allah reci fil
Gledaj brda i lIode, hajd za vitrom kud ode.
Eliti/ai J sl'lId hode, Allah, Allah, reci fi!
Tee Sava, raSfe (ra~'a, a vidjeet i Dili/alia,
Nek zailldIl nije lava 2, Allah, Allah, reci ti!
Gledaj Kobe i dtamija, lIidi'dell/ef3 i teklia.

Sah-lIez;ra i "adUja. Allall. A 11011. reci ti!

Misir. more. ...... Sama, Hasan, Husejno imama (gledaj),
Til e biti lipa kelama 4. Allah, Allah. reci ti!
I smaiIS. Bender 6 i Hozija 7, fU e od Vlaha bif bozija 8,
lillk"m 9 n'agda jest Botiji, Allah, Allah. reci ri!
Ti Zemuna Ile h~sabi. JO IIdri dtifrom J prohesabi,
Vidi dobro /I ifabi J2, Allah, Allah reci til
Ungurus 13 jC' fUnki bio, kralj se willi fil molio,
Nije "irko 111 zborio. Allah, Allah. reci ti!
Crna Gora i fll blizll mora, fil e biti jedlla sablja fora 14.
Ali se more ludilO ljIlIja. Af/ah, AI/all. reci tj'
I more ce lIajpofljella pogaa. tll e malo biti do plaa.
Ali je fUnka I'ojska Ilajjaa. Allah. Allah, reci li!
Jlhaltl/ja Ile wa nita, njemIl o lldie nema mista,
Pollie Boga nema dosta. Allah, Allah. reci fil

I. BogougodnIci. 2. Neka ne bude uzalud prazna govo ra. J. BogalSlvo, ugled . 4 . Ra zgovora. S. Ismail je grad u Iksarabiji. na krajnjem j ugozapadu Rusije, na lijevoj obali najsjevernije!; rukavca u~a
Dunava. 1791 I 1792 . godine vodilc su sc cstokc borbe za ovaj grad izm eu ruske i osmanskc vojskc
Ovdjc sc aludira na te borbe. 6. Bender - grad u Bcsarabiji na zapadnoj obali rijckc DnjesIra. 7S km
jugOistono od KU,injcva. PosliJc mira u Bukurchu. 18 12. g. definitivno JC Iz osmanske prebo u
vlast rusa. 7. Ozija - grad na utu Dunava, poznat po borbama koje su se vodile ovdje Izmedu os
manske I ru ske vojske. 8. Poraz. 9. Nadmo, vlasI. 10. Ne raunaj, nc pravi planove . Il. l'roricanjC
pomou elram Ul SIOV3. 12. U knjigama. JJ . Ugarska. Madarska. 14 . Go ma .

III

,\

!I

ILAHI BE L1SANj BOSNEVI

Nuto, brate, ja golemih' dev/ela,

njim ide baI sve osam dlennela,

Ako pita! za dervife opeta,

pogledaj him po slIijetu turbeta.

za

Golem devlet J, nije od cara oteta,

Sto god ima u njiho je izzeta 2.

Nee Iralit' srebra, zlaIa, izzeta,

Sa/a 4 nolli, a fto e him neg je la.

Ti ne slufaj ako tkogod pometa,

Njimi1 briga i dun 1aluk deseta.

IlIramija nijaz 5 ~in; himmela 6,

On je naf' o, nije stalo tko smeta.

Sile mufkile 3 Muhammeda I!pita,

Dufu trati a i Boga opeta.

Smatramo da ovaj kratki prikaz medmue nee bili optereten ako ovdje obja
vimo (u medtmui na l . 76) i nekoliko kronograma iji je autor po naoj ocjeni upravo
sakup lj a ove medmue pjesnik Sakir.
Prvi kronogram pored navedenih dervikih pjesama je ispjevan pOVodom smrti
nillibendijskog ej.ha Neati Ali efendije, a glasi:

U \~ o ~).

~'-:- ~ "':'~

t.~ ~.r-"

~ I .J.s.

U -"..).-:--' .......;

. \;.:. ~

u I..A...:.. iJ'.r- Js ..;... ~~ \..:....S. J;'

11.....:0 ";-./ r~~;
L:-' ~

dL.,.~ ,ftj>J ~~~ ~}y .l.

~~...sj). ~;.). ~~u~ ~I..>":

:..,._~ "': ~.J
~ L:..; eJ b

-'1f~ \..;,> .j\.... 'fi ~.

t==- 0.1~.....: E:' \.: .j" \

... \ .. /'0.('

I.)reta. 2. ,l!JIed. dOSlojans!Yo. 3. Tdkoe, probleme, 4. Cinota dule, dulevni mir. S. Molba, Ulf.enle, 6. (ovdje) milost, pomot.

IIB

Prijevod:
Mjesec nakIibendijski, svjetionik u balti (arikara
Nelali lejh Ali e/endi. sjaj mjeseca ...
On je onaj koji prosipa svjetlo "kerameta", on je augustovska ruta medu
na/pouzdanijima
U ljubavi pojezd; na konju zanesenosti prema Bot/oj bliz;ni.
Devetog dana mjeseca mevluda (rebiu levvela). u utorak ujutro. na AUdun.
S Botjim imenom 'Ul usnama uputi dulu prema rajskom naselju.
Sakire. godinu njegove smrti naniti u draguljni
I i(aj tarih: Sejh AU nae du!evtli mir.

erdan.

Godina J282.
Brojana

vrijednost slova po "ebded hesabu" ;iz zadnjeg polustiha ovog hronograma iznosi 1282. To zna i da je ovaj nak!ibendijski ejh Ali efendi Ndati, o kome
zasada ne znamo vie nita , umro prema ovom kronogramu pjesnika Sakira, 9. rebiul
evela 1282 . tj . na Aliun J. avgusta 1865. god. (U prolom sto ljeu Aliun je padao na
1. avgusta , a ne na 2 . avgusta kao u ovom stO ljeu.
Drugi kronogram (list 76) pjesnika Sakira ispjevan je povodom smrti nekog Hamid efendije u kasabi Visokom . Kronogram glasi:

f . ""-" l!) J!-o ~..>-!-'

i,) ~ .) ..;.

'-:-'

u'..>~\; ...s~\.M~

t.~ ..r=- -'.J '-:" \:..A. \.. .rf-' ~ -"".

<....S

.J.:. \ ,j.> oJ~ ~~ tY:- ~..J ~ U \..hl ,

.:. \ :';;J~ ..s~ "';)",P-'u" ~\ .:ii I.'L=......>.,.)

~~\t:~~~ ~J~ '-:'''\-'~
w\..oj

r::.)

(1..;..'.> . . .

~.> I.S-''''-'y'\';"u'

l:: ~..; .".. (;. c..S..J -,' ~ -' ~ ~ IS..i:;;

U ~

.).>

~~\ c..S~ l...>..:,. ~"'.)

'.>.> ~.)'
11 9

~\..:. t :' \; l.S ...u.> \ \' \.: ~ u,.:. -' .> ~

~ "" ~ ~ -' \ :..- ...::..:.- ~ ~ U.;...:. \ ...u\..:..

Prijevod:
Kroflogram o smrti Hamid-e!endije u kasabi Visokom

Hamid efendija gostoljubivi, kome-ravna u Visokom nema.

U ovom gradu 011 je mjeseeva svjetlosl, svjetionik koji sija.

S ljubavlju je kucao

Ila

vrata Boljih dobrota i bio putokaz u

obuavanju

(sime djece)
Ciscoom srca i iskreIJa/u, kao rukama, drtao se skuta Ilokfibendija.

Posjedovao je i pamet, ,. odgoj, i blagost, i stid,. lijepu ud,

Bio ie izvor i rudnik ~jemDsti i darei/ilvasr;, dostojan da se zove Hatem svoga

vremena.
Ali sudbina odape strijelu kuge i razbi se sra dufe (Iljegove),
j doe ZOI1 Bot ji du!i fr/jegovoj): "Vrati se"! a olia se odazva i preseli II rajske

perivoje.
Kada se oduzme vrli rascijep/jenog pera, to jest dva. dobie se puni datum

(njegove smrti)? OSakire!

Neka rajski dvorac bude mjesto za dufu Hamid.-e!endlj'e.'

Zbir brojane vrijednosti slova zadnjeg polustiha (Hamid efendi danine dennet sera olsun mekan) po "ebded" sistemu iznosi 1285 ; a kada se od loga oduzme dva
(kao .uo je ukazano u prvoj polovini zadnjeg stiha), dobije se hid retska 1283 . godina
odnosno godina 1866-67 , nove ere,
Trei kJOnogram (I. 76) koji ovdje elimo Objaviti vezan je za smrt nekog
Muhamed-efendije u kasabi Fojnici. Iako autor ovoga kronograma nije nam kazao svoje
ime, s obzirom na vrijeme kada je ispjevan i linost na koju se odnosi , smatramo da mu
je autor takoer pjesnik Sakir, Kronogram glasi:

120

('!

r \. . \

..J; r \ U-~\~ 1
..> .r;>.>

-+

~f , ~ ~

~.,! . . __ :0 '.J U~.> J:s' ~

r~~-' W~ t>~ \ J\.,;

\~,)~ U~ W\.' (... ... ~I ~

r~I ... '... ',sl

t..Sy.... ~,) ''t_,,-t:

.,

'I._\~""

Prijevod:
Pobotn;, dobroudni, isloga srca,
MulJa Muhammed, bio je hatib i inwm.
Hak (Istina, Bog) rete: Doi (dulo), zadovoljila udi u rajI
Odazva se (njeima): OproStom se i ostovljam (ovaj svijet).
dovoljan mi je te/jeni Si1stanak

rs Bogom).

1287. godine. u mjesecu posta (ramazonu, preseli se)

A {Qri" - uvar mu je: Neka mu bude raj kua spasa,

ulOi{te.

Cetvrti iuonogram pjesnika Silica za.biljeen u ovoj medmui (list 92) je vezan
za popravak jed ne dme koju je dao izvriti neki kahvedija - dervi Hasan. Ovaj krono
gram ispjevan u dva stiha je po naem skromnom miljenju naroito uspio. Osim lijepog
sar.aja gdje se kae da voda svojim uborom stalno poziva tedne da je se napiju, u zadnjem po)ustihu, kojim se izraava datum, autor je majstorski uspio da u taj tarih utka
ime sitnog kahvedije f velikog dob rotvora derv~a Hasana . Evo teksta tog kronograma u
kome nam se pjesnik Sakir pokazuje kao vrstan znalac u pjevanju kronograma:
12 1

rl.;.

rl

e.:1.: 'j',-::- LS~ ~ ~~

u--..;-._ .. ~.>

J .. ~

~.,l:.. \..-\ ~

Prijevorl.:

Svojim jezikom dan-not poziva tedne:

"Pijte, napajajIe se, ja sam najpitkIja i na;sllla voda' :

Sakir patIjivo sroti kratki i potpuni tarill:

"Ce!mll poprav; kallllCdiija dervi! Hasan ':

Godina 1291.

Zbir brojane vrijednosti slova zadnjeg poJustiha daje hidrelsku 1291. godinu,
10 jest 1874-75. godinu nove ere.
tie

Na !aaju joJ da navedemo i jedan stih (list 82) nepoznata pjesnika u kome ~ isljepota tvrave Beograd:

Prijevod:

Rekli su; Ukrasi &gdada. Damaska, Kaira.

,. sav sIlijet proputuj, Beograd u (po ljepoti) nemll ravna.

122

SUMMARY

"MAGMU A" POFT'S SHAKIR

ln this work it has been represe nted the contents of onc "Illedtmua", collected
by the poet Saki!. younger son fo the sheik Sirrija Sikiri , founder of the naksllibendi.
an teki 011 Oglavak near Kiseljak in Bosnian . That "med1mua" was kcpt in family Sikiri
and since 1966. is placed in Oriental lnstitute in Sarajevo (No 4689).
II is lhe first time to write about "med tm ua" as of cu ltu ral phenomenon taken
over Turks from the East. Even today betwen Bosnian and Hencgovian Moslems
exists the tradition of "medmua". The owner of the "med tm ua" teke s into it the lite
rary and cu ltural subjectmatlers and notes different events and datums for which hc
consid ers to merit to bc conserved.
The contents of "medmua" depends on cultu ral level and taste of the collector.
The remembrance of many events was preserved thanks to this cultural tradition. In
this "medtmua" poet Sak ir, besides other notes, has taken 170 short poems of different
PQCts on Turkish, Serbocraat, Arabian or Persian language. Along with conten ts herc
are published only poems on Scrbocroat language of the sheik llhami from epe
(died 1822) and sheik Sirrija from Oglavak by Kiseljak (died 1847).

II

123

LAMIlA IMDZ IOSMANOVIC

JEDNA STARA VERZ IJ A (AUTOr.RAF'! ) KA IMIJI NE KASIDE

PROTI V DUHANA
Jedna od najzan imljivijih lino s t i alham ijado knjiev nosti II Bosni II sedamnaestom vijeku je Sarajlija l-lasan Kaim i (Kaimi - baba) . Kaimi mu je pj es ni ki pseudonim.
a po pravom prezimenu Zerrin-oglu I) nije poznat . Pisao je na turskom i oStavio dvije
stihovane zbirke : Waridat i Oiwan. a Ila naem jeziku arapskim pismom dvije kaside 2):
jednu protiv -purenja duhana , a drugu patriotskog sadraja, te oveu pjesmu o osvojenju
Kandije 1669, godine . 3)
U narodu i kasnijim legendama ostao je poznat kao narodni tribun i za tilllik
sirotinje, Predvodio jc sarajevsku sirotinju u pobuni u teSkoj i gladnoj 1682. godini.
Vlast i ulema prognali Su Kaimiju iz Sarajeva u Zvo rnik . Taj in u masi je odjeknuo legendama u kojima j e pjesnik predstavljan kao rtva i nepravedno osuden, PoSto
je Kaimi dugo pisao stihove kojima je proricao budunost, ne zauduje to Sou se oko
njega ispreplele tolike pri e u kojima je teko razluiti istinu od matovitosti.
Ako pri hvatimo kao historijski fakat da je Kaimi poveo sarajevsku si rotinju II
pobuni protiv vlasti , o nda ne bismo mogli primiti bez rezerve neke ocjene kao Sto je
ova dra Hazima Sabanovia:
"u stvari izraavao je poli t ike nazore , misli i elje ondanj ih ogranienih, glu,
pih , neobrazovanih bosanskih dervia i primi tivn ih masa". 4)
Kaim i se kolovao u Sofiji, bio je obrazovan, imuan, ak j e podigao tekiju i
mOSt preko Miljacke , i normalno je bilo da se pridru i ulemi i nosiocima vlaSti. ]>o~to
se sukobio s njima , zalaui se za socijalna prava Sirotinje. o nda ga ne bismo mogli
nazvat i tumaem polilikih nazora i ideja "glupih" i " neobrazovanih" de rvia , Bavio

1) Muhamed U adijahi: Ilrvatska muslimanska knjievnost prije 18 78. Sarajevo. 1938., su. I
2) Kasida u islanlSko-()rljcnlalnim knjievnostima pjesma"Pa ne girik . U hteraturi bo~an5koherccgova
kih Muslimana to je didaktiko - pouna pjesma s notom ovsvjelovnog i religioznog.
3) Sejfuddin KemuI3 i dr. Vladimir Corovi: SCrbokroalische Dich lungen Bosmschcr Moslims. Sarajevo. 1912. str. 11- 12 .
4) Ibzim Sabanovi : KnjIevnost Muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnmlje1.lC'ima. Sarajevo.

1973 . str. 354.

125

II

se, iSlina, dtifrom - "misi ikom " brojeva - ali to nije ni~ t:l neobiCno za Covjeka XVII
vijeka i na Istoku i na Zapadu. Ilia je u tome izraz svoga vremena a upravo njegova saznanja do kojih je dolazio putem ilrni--dti fra imaju poscbnu vrijednost u tome to pokazuje onda~nje letnje i ideale prosjenog bosanskog Muslimana .
Kao i ostali pjesllIci ovog lla. Kaimi svojim kasidama izrie pouku . U pjesmi o
duhana. nedvosmisleno uk azuje na posljedice ak i prijeti . Kako je pjesnik i
kao li nos l bio veoma popularan (pripisivana su mu svojnva sveIOg ovjeka). ruurnljivo je tO je i sama kasida bila dobro primljena. S tim u vezi su i brojne verzije kaside ,
koja se, izvjesno, najvi$c prenosila usmenim putem.
~ tetn osti

Sejfuddin Kemura i dr. Vladimir Corovi prvi su transli lerirali I uporedo s faksimilom objavili ov u Kaimijinu kasidu . 5) Kasniji istraivai alhamij3do knjievnosti ko.
ristili su sc upravo 0'10111 verlijom Ciji sc rukopisni primjerak sada nalazi u Orijcnt3inom
institutu (iz fo nd3 pripojcllih Lbirki nckadaSnjeg Balkanskog instilut3) . Jedan tekst ove
kaside , koja se uva u Akademiji nauka i umjetnosli Bosne i Hercegovine. u mnogome
se razlikuje od svih dosad a objavljenih vCrzij3 te pjesme .
Nckoliko pojedinos ti navod i nas na predpostavku da sc radi o originalu . Ispisana
je 113 veom3 SI3r0I11. poutjelom i z3mrljanom papiru. pa su neke rijei tdko i tljive.
Dva lista. na kojima je napisana . pripadaju nekoj svesci iz koje su dosta grubo iski nuta .
Na prvoj stran i ova dva lista je dvanaest stihova na turskom jeziku, a iSpod nj ih ponov.
ljena su dva stiha i pod vue na . Ispod ene dodati su neki brojevi, koji bi se mogli shva.
lil i kao "raqam-i sirri" (tajanstveni brojevi) kojima je proricana sudbina. Pozna to je
inae. da je Kaimi autor stihovane zbi rke proroa n stava (Waridat) .
Na drugoj m3ni listova, bez naslovOl. poinje kasid3 protiv pu$cnja duhana na
nakm jeziku ali arapskim pismom. 6)
Starost rukopisa nije jedino to n3S upuuje na pomisao o origin alu . Najvie raz
loga 1.a tu pretpostavku nalazimo u potpisu na zavrc tku kaside : Kaimi. Taj potpiS
indicira d3 ga nije stavilo tree lice ve autor. Nije nevano i to da rukopis potjee il
SarajevOl. gdje jc Kaimija u prvoj fazi svog ivota djelov30 .
Pored ovih eJemen:tta . i jez ik kaside moe se pridrui ti raz.lozima l a predpostav
ku o originalu . Jezik Je arhainiji i ima vie turskih izraza nego druge . dosad objavljene
verzije. Uz 10 valja skrenuti panju na ortografiju , koja pokazuje na poCe tne pokuS3je prilagoavanja arapskog pisma naScm jeziku. Arapski tekst. koji Su translite rirali Kemura i Co rov i p odreen je u velikoj mjeri zakonima za koje su se zalagali pozniji refonna
luri arebh;e.
POto do sad nije nigdje objavljena ova verzija kaside , donosimo je u cje lini. a raz
like sa verzijom K e mura - Corovi , u fusno tama:

5) St"jfuddm K~mun I dl Vl3d lmlr Corovu.~. op. cil., 511. 16 - 18 .

6) Td ko je rei ka~o jI' Ih da li je uopc pjesnik d30 neki naslov ovoj kasldi. Nc~dj~ jf.'
kao: "Kaslda " . negdje kao "Kasida proliv puk-nja" jli " Kasida prOlIV duhana '.

126

Obj~v IJf.'na.

7J

l l!uj J urmuSdurgospod ar
Ostan se 8) tutuna .
ek's uvede tutuna!
I K/ im iSlcrs(9 )
Bot ji lo) dar
I Nem/ aj te sc po zlu rili I )
tuj te ! tO e slovo 12) rijcl
IUI ..edIe se smrada

Ne orite grada

Nek je ista brada 16)

Oslan sc 17) tu!Una .

Nuto muke tv / i / re
Sve haljine sm / i / r e
I S/ vakomu sc grde
Ostan se \ 8) tutu na
Ostan se 19) tutuna .

NemOjte sc kamI
Bogme c vas 1-aTiI2a )
Svakog srce para t
Ostan se IUlUna1 1)
" I" erse pak aa-")
K 1111
On je sebe smakao:::!])
Uvik plakao 24 )

I I-l/ cr kim ister!3)

tisto umrijet 14)
Nck's uvede tuluna
/ Zl / oest aje

rabota

Puit ga je sramota
Jer / cJ v / ~ rl O STamOla

Ostan sc I ) lutuna
Oslan s( 25 ) tutu na
Tko 26 ) ga pije zlopati
Nemoj te sc !rovati
Lulu I..ami$27) ko pal i
Ostan s( 28 ) tutu na.
Lulolll o tle kljuje 29 }
Oko sebe pljuje 30)
Gore nek da bljuje 3 1)
Ostan se 32 ) tutuna

Smrdi kako 33 ) hala

Zamrli Je l11ala 34 )

vCdlc se zal a35 )

Oslan se36 ) luluna.
Kim ierse tuian
Sarrar37 ) mu je ruian
Hodi kako duian 38 )

7) Dijelove nje , u e lvrla ~lIm zagradama rekon~tru, rali smo na osnovu objuvije nl' kas,dl'. po~tO jt'

jedna SIran ,ca

na~'1!

8) K eJllu ra -Corov, :
9) Ako neko t.eli
10) Kemura -Corov, :
11) K e lllura-Co rovl :
12) K c mllr a - Corovi :
l j}

rllkop'!I.lI znat no
Ostante sc

OSlllna .

Uot.t
vrijcl
Cujt!.' to ll Vluna njN

Svako ko teh

14 ) Kemura -Corovi : mrijet

15) KemIlu Co rovu~ : O.tante ~
16) Kcmura - CorovI : pravda
17) " "mura C.m.v,!! : O_t.II1.( .....

181 Kl'mun (".,ruVI: O".lnt<' ....

19) U verzij i Ke mu r.l COrovI llI,'ma ovog st iha
20) NISmo ~ Igllrn l daje ova njc dobro protItana. Mogla bl SI.' prOitali; k::lo: dan tilI danl.lto ne

znamo lta

zna i

21) U veniji Kem ura - Corovi nema ova e lir i podvuena stiha
22) K c muu - Co rov i: Ko uspui pako

23) Kem ma - Corov i: ~ma ko

24) K em ura - C'orovl; I uVijek je plako
25) Ke murl - Co rovi: OStan te SI.'
26) K c mllu - Corovl: Ko
27) trska
28) Ke mllr a -Corovi; Ostante sc
29) Ke mura - Corovi: kucuka
30) KeOlu ra - Corovl: pijuvuklI
31) K c munl -Coro vi: bljuvuka
32) J{ cmurl -ColOvi: Ostante sc
33) Kemur:'l - Coro vi: kono
34) K e m u r a-Corovi: Zarar ml mala
35) Ke mura - Co rovi: Ostante sc belaja
36) Kemura -Corov l: Ostante sc
37) Kemul a-Corovi: saruk. U ndoJ veniji sarrar- mjenjat novca
381 Kemura - Corovi: lIodi kano subnj

127

OSlan sc 39 ) IUluna
Tutund ija svaki blijed

Iz nosa mu l ee ijed
Egrt tan cgC( sijed 40)
OSlan se41 ) IUluna
NUl pogledaj sada
Sve me zajmi~ kada42 )
Sve zajmi kada4 2 )

Frenkler bu nu sa tarlar 4 5 )
Suduk46 )
ire tUlarlar47 )
Bak ne zchrijularlar 48 )

OSIame se tutuna
Vaz gemesi pek lazim 49 )

Frenkc ujmak ne lazim So )

Ne bud tC muiazim

Uvcd tc se jada
Ostante se tut una
I mi smo ga pili

Ostan tc SC tuwna

I ujadu bili 43)

I(ako bogumili 44)

Runo jed ni umiru

U zemlju sc uviru 51 )
Qstantc se lUtunaS::!)

Ostante

SC

tutuna

ZlocslO

je po vjeru

Ova Kaimijina kasida nastala JC tek nekoliko decenija po pojavi duhana II Osmanskom carSIvu. odnosno kod nas, II vrijeme kada su sc vodile ust re pole mike da li uivanje II puenju ut og lista pripada rnus1imanu zabranjenim ili dozvoljenim s tva rima.
Medu tumaCima Kur ana i hadisa bilo je i onih koji su pokuali da nadu odredbe IO bi
sc mogle odnoSiti i na duhan. Po jednima. temeljne islamske nonne Su protiv duhana,
po drugima nema niCeg loSeg u njegovu uivanju. Ta rasprava, zajedno s du hanom, pre.
nijela sc i u na~ kraj eve.
Poto je llasa n Kailll i dobro Lnao turski jezik. s razlogom pretpostavljam da je
bio u prilici da sc uputi u IC rasprave. koje su bile posebno irltenLivlle sredinom sedam
naestog vijeka II ISlanbulu . On se. kako se iz svakog sliha kaside vidi. energino pridru
tio onima to su II duhanu vidjeli porok, zabranjen od Boga i IcIan po zd ravlje i imetak.
U prisustvo polemike o valjanosti duhana. itavi h Slot inu godina kasnije. uvodi
nas i "Sirrijina rije o duhanu". Poznati pjesnik i .ejh tekije na Oglavku Sirri- baba, 510'
ji na drugoj s trani. On ne samo da ne vid i nita loe ni opasno u puenju. nego ga Olvoreno prepo ruCuje:
Neznalica je i glupan ko duhan grdi.
T aj nikako ne zna ta je uitak.
Za duhan u samom zakonu nema izriite Labrane,
53
Pa zato bi onda bio zabranjen jedan suh 1isl. .. )
K elTIura - Corovi:
Ke lUura - Corov l:

QSlantl.' sc
BIO laze. bIO sijed
Kel11ura-Corovi: QSlan le 'IC
Kcmura - Corovi: Iz sm rdljiva kada
4 3) Kcmura - Corovi: bIh
44) Kcmu ra - Corovi: Kao Bogumili
45) Evropljani ga prodaju
46) Bill odan. privrlen, od arapskog gJ:lgo]a 5Cd ike
47) U lajnoSli 8a uvaju
48} Gledaj ho o trov gutaju
49) Veoma je poncbno odfeI gJ. SI.'
SO) Zar sc treb .. ugl.clall na EVfoplJane
S I ) Kemu fll - Corovi: uvjeru
52) Ovom tekstu nedO)tllju ellri SUha koje navodi Kemura- Corovlt. Poilo ISpod po)lj('dnjcg !tiha
ispIS<lne pjesme 510jl potpIS Kaimi, pretpostavljam daje kasida z:lvrkna.
53) Dr Sair Sl kan : Poboinc pjesme (Ilahije ) kjh Abdurrahmana Sirrije. Glasnil IVZ - l', IX / 194 1
br.
,Sir.
39)
40)
41)
42 )

128

o literarnoj vrijednosti ove ~aimiJine kaside gOlova da ne bismo imali $ta rei.
U Kaimijino vrijeme bilo je uobiaje no da se misli , posebno pouke izlau u obliku
pjesme, bez pO$tivanja elementarnih zakona pjesnike fo rme. Ovdje mislim na a1 hami
jado literaturu. U ovoj kasidi izuzev rime, koja je negdje izforsirana, go tovo da nema ni
Ceg pje sn ikog . To je, zapravo, autorov sud o duhanu, izloen veoma direktno. u for
mi savjeta i pouka, negdje imperativnih. koji se niu redom kao u proznom tekstu. Sa
draj je kaLan veoma jasno . bez pjesnike metafore .
lako je dosad mnogo spominjano ime Hasana Kaimije . pisano o njegovu djelu. ono
nije sveobuhvatno ocijenjeno. Kako sam ve rekla, postoje mnoge praznine u njego
voj biografiji. pa su Cesto izric3hi op reni sudovi ne sanlO o njegovu tivat u nego i vrijed
nosti pjesni kog rada . Mnogi su ga ocijenil i veoma nepovoljno. i ni nam se Ile sasvim
pravedno i do kraja argumentirano 54). Zbog toga , a ilZato $to 1lasan Kaimi svojim djeo
lom ini nezaobilazan dio knjievnosti Bosanskih Muslimana scdan1naestog vijeka, mis
lim daje za konaan sud potrebno obu hvatnije istraiti i valorizirati Kaimiju - pjesnika.

jo~

54) O 101114.' Vlk' vidi: Ml.'hrned Hand!I!!: KnJltevnl rad bosansko-hcTttJ!:ovaklh mll~hmana. Sapl~"
vo, 1934 .; Sarve l bl.'g Ba 'ag l: B<rlnjati I lI r:n:cgovl:l II IslamskOj knjltevnostl. S:aTaJcvo. 19 12.:
lIazlm S aba novl: Knjl("vllOsl MUlhmana BosT\{' I ~krccgovlT\{' na orijcmlllnllnjczlclIlIa. Sara,,.
vo. 1913 .

9 - An:a1i

129

SUMMARY

ONI~

OLD VERSION (AUTOGRAfi !) OF T il E KAIMIJA'S

KA5 1DA AGA INST

TABA'CCO

Hasan Kaimija frolIl Sarajevo was the first PO!!I III T urkish and Serbocroa t language. His pocm (kasida) against smoking was well-known and il was preserved in several
copies. S. Kemura and V. Corovi publ ished il in their work Serbokroalische Dichtungen Bosnischer Moslims. Sarajevo. 1912. The author of Ihis article found an old copy , and perhaps au tograph. which differs from Keml1ra's and Corovis. We have lhe whole
text of this manuscript , comparing it with already ;lUblishcd text at Kemura and Coro-

vit.

13U

KASIM DOBRAt A

J EDNO I'ISMO !ARZU IIAL) NA ARAPSKOM JEZ IKU POSLA l O II J..:ANI2.F

I'OTKRAJ XVJJ STOLJJ.CA
lU KODEK SU GAZI II US REVBEGOVI: !iIIJUOTI KI )

Krajem XV II s tolje a, turSka mo i njen politiki znaaj u Evropi naglo apad,,

ju. U meduvremenu. od turskog pora.la pod Beom 1683. do K a rl ovakog mira 1699.
turska vojska morala sc povlIi iz Srednje Evrope sve do Save i Dun ava.Sve muslimansko
sta no v ni ~tvo tih krajeva. med u kojima je bilo i naeg naroda. 1110ralo sc tak oder povui
na jug, sk lanjajll i se od uni~tenja i svakojakih patnji. Sal110 u g radu Kanii i njegovoj
najblioj okolini na jugu Madarske oStalo je ne~to muslimana i turska lokalna vojna po
sada. Ta mala skupina muslimana, opkoljena neprijateljima sa svih strana . ranatino se
branila i drala pred mnogobrojnim napadima. etiri godine. nakon ega se predala pod
pritiskom mnogostruko nadmone sile. U pisl11u. koje ovdje donosimo. kue sc, da je
otpor trajao sedam godma. Turska je u to vrijeme bila toliko slaba i nemona. a i njeni
ljudi toliko nemarni ili izgubljeni. da nije bila u stanju pruziti opkoljenima u Kanii..i ni
moralnu ni materijalnu pomot. niti nai naina. da ih izbavi iz opsade i prebaci na svoju
terit o riju na jug. U takvim prilikama. nemajui jasnu sliku ni o SVOnl tekom poloi..aju.
ni o slabosti tadanje turske moi. oni su. u svom dranj u i obrani. pokazali nadovje
ansku izdrljivos t. U svom te~kom stanju. negdje pri izmaku svojih snaga. oni Salju ni
te naveden o odulje l>isl11o. tl kom opisuju svoje tekoe i tra.lC pomo. Ul iaatavanje
jake nade II spas.
Tu pismo. nap,sano na arapskom jeziku iz posebn ih razloga. ~13l i SlilO II Jed noj
rukopisnoj zbirCI GaZi lIusrevbegove biblioteke. pod br. 191 2. OnoJe poslato l1adlel'
nim turskim vlastima u Stambol
odnosno "gdje ih po~ta nade". a datirano dumadel
uhra tj . reb ruar mart 1689. U njemu sc. pored opisa tekog stanja opkoljenih 111uslimana II tvrdavi Kanili. go\'ori o nekim drugim zbivanjima iz tog vrelllena. Sve je to bilo II
uskoj vezi s naim tadanjim prilikama II Bosni i s na ~om historijom. Pismo je sastavio i
kako je to labiljei.eno u posebnoj btljcScl
stililirao neki Alunctl ejelldlj'a lJ(ld'!; 11ri
na turskom jeziku, kOJ;! sc nalali ispod p,sma. 1)0 stilu pisma i po nekim izralima u
njemu (npr. rije: lIemtel'ijje. lakljuujemo da jr njego\' sastavlja neki na ovjek
l)onosllllo tO pismo ovdje II Originalu i doslovnom prijevodu. bo mali prilog i historij ski dokumenat od in teresa la historiju i hiStoTI are.
9-

\3 1

l,

U pismu irna jezinih i stilskih grehka , kao i grdaka u pisanju, koje su vjeroSto oteava njegovo razulllijevanJe i prevodenje .
vatno, nastale krivicom prepisivaa
No ipak smo uspjeli proitati ga i prevesti II cijelosti. Ime komandanta (muhafiza) tvrdavc napisano je pismom zvanim t1Iu!edtdter ili harti !edteri ("stablaslo " pismo, II kome se slova pi~u II obliku stabla sa granama - sliCno Sifci). Ml taj potpis ipak nismo
mogli prOitali. jer se pismo ne slale sa kljuem ili mjerilima, kOJe poznajemo. Na LavrSelku pisma irna nekoliko rijei na penijskom jeziku. Kad sc s\'e uzme u obzi r a naroito teSke okolnosti u kojima je sastavlja pisma Ahmed efendija radio, vidi se da je on
hio dosta

uen ovjek.

>'eom.i pobolan i dobar pOlnavala ... arapskog i perzijskog je/ika

U pismu se spominje suhan Sulejman i njegovo stupanje na prijestolje To JC

sultan Sulejman 11 koji je \'Iadao svega tri god ine i 8 mjeseci (1687 - 161..) l l. Za vrijeme
svoJe krall\Otrajne vladavine on je. Ul' pomoc vebkog veLiTa Mustafa pae Cuprilia.
n:tstojao da sredi poremeene prihke ilirskog carstva i d:l kon~oliduje njegovu oslabljenu
mo .

132

135

TU~ST

I' ISMA GLASI U PRIJEVODU:

/JlJala A llahu, koji ilas je utillio polIosIlim borcima i koji liaS pomote jatol/jem
lloSe izdrtljil'osri II prilikama. koda smo. kao lII'ori najudaljenijih isture"ih gral/ico opkolje"i od Ileprijatelja.
kao Ila llam je 10 obeao u ojelima SI'oje Jasne KIljigl': "Mi
smo kaz nili one. koji su poinili zloi". ; No$o je obo~'ezo - pomoi prol'e vjeTl/ike
(sura "er- Rum ". 47). Neko je blagoslov i mir i,oIem gospodilIU i uileIju MuhamecilI,
koji je bodrio i "rabrio sl'oje sljedbeIlike Ila borbu protill nCliemiko i IIezllobotoco, kao
Sro je IIpr. jedllom prilikom rekao: "Smru SI'okog umrlog tovjeka presIoje i 10l"rial'a se
i lljegolJa oktil'l1osl. izuzev umrlog borca na granici. koji se bori II ime Allaha. jer IIjego1'0 djelo oSIoje i lII 'ea~'o se do Sud!,jeg dot/o. i UI/ e bili zaSlicll od legobe i iskIISelIjo /I
grobu oo. Neko je polom b/agoslolJ i mir /I1/1l1omedOl'1I rodil i njegovu tasIlom dm SH'u.
koji su uloili n'e svoje sl10ge lt jaanje i irCl/je liere islama.
Bote, Ti si Sl'emol1 i SII'orilelj. i sJ'e Sll sIvari /I TJ'Ojoj ru ci. pu kako si llam
naredio do se borimo, lako u vrsti i osnat; li aSa srca /I loj borbi. Bote. Ti si oI/oj koji dajeS hromI. podari llam obilne obroke i smiluj lIal11 se bez lUISe zuslllge. kao JIO si II(lS i dosad durblUO hranom. bez lIaIe zasluge, /Jote, Ti si 01101' koji mote.( izmije" ili slo"je i prilike. utini boljim not thoral! Ti si 01101' koji upuujet i lludahlljuje! ljude. upllli Ilas do se
dobro i odlUilO spremimo za borbu i da se u borbi hrabro drtimo! Bote. Ti si 01101' koji
nesmelano Oll'oroS SI'O ZOIi'o reIlO IJrOla, otvori Ilum pUl i prolaz lama. gdje je islumska
zemljal Bote, Ti si onaj koji daje spas, spasi nus od previosli i pobjede lIel'uljo".1I Ileliernikal /Jote. Ti si 01101' koji doje! pomo. pomo:i lias /I borbi prOliv IIel'jemika. Pomozi
ilaS, o izvonI mage svih ollih koji {XJmo tratel Uputi Ilas Ila prOI'" pUl, o Ti. koji iZI'odi1
Ila pralli pUl zalIlIale lj ude i Olle koji drllge zal'ode Ila slromplllicul UdOl'o/ji IIal1l, o Ti
koji udol'OljOl'a/ sJ'ima koji Te molel Amill (usliloj Bote). molimo Te a/u illgledom
anilI ljudi koji mole: omili, II sl'ako m mjesllI i u sl'im Jlremellima, kao i ug/edom Tvoga
miljeIlika. lIa/eg gospodina. prvaka svili PoslalIika,
A sada: 01'0 je skromno pismo. poslalO od ponilllog Botjeg roba. opkoljellog
od neprijaleijo. IIupisulog su:oma poniwih (opko ljenih). - upueno prvom kome sligne u mke od Ilisokih osmanlijskih drtovIlika. anaroilo njegol'lI gospodSll'u I'e/ikom I'ezirn , lIoSem otilljem vidli i naSoj duSi, lIoSem gospodiIIII koji liaS je u sl'akom pogledu
llugradio. tj. iZlitlm i me(:e"i noSih blagodali. Nakoll 1I0Seg poklalla licem Ila fie. ujle
1I0S: Mi smo sada skupilla ljudi koji trate pom o. - "a prol'a pomo je samo od 80ga':
"Ako 11emici zatmte pomo u ime )Ijere. liaSa je duilloSl da ih pomogl/ele ". Ali. is ticulIje dobroins tva pripada samo UzviSenom Allahll. Ipak, Ile IlIglljte /I pogledIl Ilas i Ile
tobrilljavajte se preliIJe zbog lIueg p%tuju. jer smo mi suda II Boijoj zaSlili i pomoi.
' 'Ako sVIJel ima rUZllovrSfle legobe i llevolje. Mi/osIM imu skrilielIe i nevid/jiJle dobrote
i sami/OSli". Allah je ulio IIl/afa srca hrabrost, liU emtl Milile motemo dOlloljllo zall l'Olili. 011 je M obli, koji voJi plemeIIiIII ljudsklI '''lbrosl. pu smo se okilili tim sl'ojSll'om.
ZUIO ::1101110 do trebo i do llam je dIliIlOSI. Il sl'okoj prilici. javno i lojlIO. danju i nou .
bil i izdrtljivi II borbi profilJ lIevjemiko i 110 Iljihm'e IIal'ale i ratne operacije. - a sve radi
/XJbjede Botje Rijei i slobode tirenja jusIle ~jere is/alila: ljudsko je da se i nade Ile gube.
dok posIoji til'OI. 111'010 A 1101111 i opel/lI'alo, na je tiv01 sa sabljom u rnkomo i 110 sablji,
lIuSe sablje 511 lIujboljeg kOlJa. IIoSi momci su hrabri, o nafe stallje. II svakom pogledu.
u svojim leSkoama. slii sIalIju pnlih muslimana, MU/lOmmedollilluteniko. Ako je 110/
po/ataj kri/iall i letak. a lIoI i pUlev; premu islamskom srlJetu duleko; ::all'oren;, 10

136

i mi smo zalo spre"",; i

tah'O slal/je. - a necemo se tutiri i rugova ti, jer je smisao izdrtijil'Osti

flam je oeit; dur i h/ogodar (lIi'mct) od IIoseg dragog Srvon"telja.

izdr!oemo

(sabra) - odbaciti jadikovanje. a zadovo ljsll'O s 80:;0111 sudbinom (rida). ZIIOt!; slatko
primi/i" podnositi tegobe II borbi. Eto. kroz 10 mi se nadamo pomoi od Allaha" lIaoj

pobjedi, - kao Iro

llam

je kazao Njegov miljenik Muhammed : "Balija pomo prati

l'OII

izdrtljivost". Ovog casa, II ovom dallu i II ol'om slanju. spremili smo za lIoj/eti dali. Mi
smo potpuno jedllako svi. "afa fIlema, IIa; pobotIl; ,. dobri ljud;. IIai slari i mlodi. pa
tak" lIae Ulle. SI'; slal/ol'lIici cvrsre pogrol/itl/e serl/odske (l'T(]OI'C. - sili smo jednako
odlulll~ Mi smo medusoblto jedili dmgima :ad(J1i rije . donijeli odluku i primili obavezu do neemo u nike grijesnog IIcprijaTelja i 1/jcgOl'u nasilju predal; sU/lallolle nlrr1al'c, II
kOjoj se og/oSm'o etali i u~i Kur- ol/, n'rdal'e /I carSfl'/t IIoseg SUllOllO, Sulroll - Sulejmana,
- Bog mu olljekol'je~io corSll'O dok n-emir sl'oj;m pural/jamo kntti.' Pri tom se (Js/olljamo Ila velikog Allaha, rTOieti Njegol'o :ado l'oljsn'o. dr:.eCi se Njegol'e jasne lojae i 11\'0taju i se za Njcgol'O ~I 'rsto uie, Kl/roOl/. Uz 10 llam je /laredel/O da Ivrdal'u ~uJ.'Qmo dok
je tillola ; zadlljeg daha u Ilama, a lIjClIO sramnl) nap"SIonje Ile dolikl/je s/jedbellicimo
prave l'jere, Neka AI/alt U ~ IIrsri nosa srca no ol'Oj obol'e;i koja je llrSla kao ~ I'rsta zgm
da. Cak, u moom Slanju, na1i tilli zadali su rijc(l lIa!im umrlim. da iIIIlee izneljeTiri i
ostavili,
skladIID nurodlloj rijei: "Kad SIC :bunjclli 1/ reSkim poslo l'ima. tra:.ilC pomo od onih u grobovima ", - IJO Ilas nemojie dmk ~ije mjeriti /Ii smatraIr'
Brao lIaa IJO vjeri, ako se smilujerc i pitalc Ila lIae tckue prilike, Ollda 1'0 11/
moramo rei da llam je ncstalo sllih t il'o mill sredsto~'a i pOtrepSlillo, a s\'a l'rOla rada i
pril'redivallja za til'o t su zatvoreno. Za I/rallu nemamo IIISto, osim malo zobi (heljde') II
driov llom amhanl, - dao Bog svoj blagoslov; Ila to! - ali je to gorko. da go ljlldiJle mogli jesti, jer se je utegla zbog dugog stajanja. No, liaSa su srca opet sigIIma, da nafaku
(opskrbu ) Bog daje, - o S\'I' su ljlldi Bolja elj(J(lllo Njegm'oj sofri. ISlo fUko. :bog lIestanka odjei!, SUSTavili smo i skrojili {J{Jij'elo od kUCI/e prostirke; pOl/jal'a, pa se tako
oblaima i pokril'omo 0 110 sto se kod ~ovjeka moro pokriti. NOl'aco /lope ll emamo.
Nod bismo imali har kote, mogli bismo od nje ;:rodili norac i Slaviri go u promet. - ali
mi llemamo II; th'OIilljo , osim paso i J..llkoco. po IIek nom je ; lIIah 110 pomoi /I svakoj
prilici, Ila nel'idljiv illidljill "oi". Ostali smo usomljelI; usred :emlje bezduI"ih lIevjemi/(JJ, jer s 01'11 slramt dl'ije POZIIOtC " jeke. SOI'e i DU1Iova, lIema od mIlSIimolla nikoga osim
IUlS. Nola tJlrdoJla postalo je kroti/bIO velika mIlSIimolISko ra1la, koju se Ile mate i!ltjc~iti
do k se Ol'ako llolazi Ila tIuIIcvjernika, poraz;o ih svem oni i jedi"i Allah!

!-hola AlIohIl, koji Ilas je lIbIIjO hrabrim; i:drtljivim, po Ile IIIgujemo i Ile to br;IIjal'(u11O se I/I1/0go zbog ovozemaljske llerulje, jer je olloj silijet sl'akaku klla regoba i
/le~'olja, IUlIll/ico pral'ol'jemom, a /I ramnici incUlo lII'S ta osim lIel'olje. Posebno Sll sl'akojake i sl'e mO~/le lIeIIoIje priSI/lile medu opko ljell;m od lIep"jatelja. No, Sfida lIalII je
noj ret a Ilesrea flO nemamo nikog ko bi Ilom Illogoa rei gdje je islamsko drt OJ'd, gdje s/l
I1Imlimolli, kaho je IIj;IIo\'o stoIIje i /I kom se prm'cu kreu lIjiho l'; ,Jlollovi i IIjil/ol'e akcije (o odamo su rekli: pretjerano pedalIIIIost II plal/irallj u iZOZOIl je Slldbi,,;), te (la
li imojll mage :a borbu ",mil' Ileiiemiko.
"/-h'ala u:vi!ellom AllaItu, Njegoa'u pomo muslimulIskoj !'Ojsci sigurna jc i :0goralItavolIo Svijerlom Knjigom. do Sudnjeg dana. Sada je dojio mjeme BO!je pomoi,
a zasjedanje 1I01'Og sulwllo Ila carski prijesto }('doll je wok tamil. Tako silIlamo od 1I0sil/
/I ~ellill Jjudi ( uleme ). Osim togo. Allahal" je tekile; red, kod dade kokl'lI opu "el'oljll
ljudima, da alla obilno traje do sedom gudillu kOl/o~lIo. Tako se deo~'olo ne jedanpur

137

luaeliianimo LI njihovoj historiji, pa i u OI'oj islamskoj zajednici, - jer LI broju sedam

postoji velika, faja1lSfve1la mudrosf, koju Ile zlla IIiko osim Njega, a taj broj je suda pafpUli, poSto se u lIaIem s/utaju ilaJ/nila ta sedmina, Tako lIeSfaju i treba da lIesta"u os
l1uJ/lJijska stradanja, kojima je ;zl'Orni uuok
I/asilje (z ulum) i protuprirodni sekslIOIni
grijeh. a ro je grijeh
ollih velikih grijehu , :11(/g kojih se, od ulasa, makne najvee svemirsko lijelo A ri i zalrese ovo zemaljska ~l/gllJ l. koko poslovica kale: Kad llefro dode
do s.'og vrhunca. okree se u protiVI/om smJel"/l.

oo

Za/oSllo je.! Nofa jetra izgorjde cekajui vijesti - kako je ro ItJepo reteflo:
ilteki.'allje je lete od ~'arre. Ali. mi se l'eselimo i razgol'aramo flasluil'olljem povolj nih
vijesti O pokretima slla!"i" jedinica mlade k01ljice, po kretal/ju p tico selica koje dolaze
so osmal/lijskih oba/a . od stralle Sofije i Edirne. Dlle su soda dofle prije nove godine,
dakle supro tno uob iajenom polIafanj u. jer :imsko studelI u germaIIskim zemljama tra
je do Jurjeva. I z toga lIasluujemo. da su one pobjegle iz sl'og zimol'alifla u krajevima
Sofije i Edirne, pop/af(me ' ;UJofn'om islamske Iojske. Posredstvom lIafih fp /Jlllla. mJe
Ilom mogue dobiti "ijesti o tom. gdje se 11010:; musIimalIska Ilojska. jer je medullevjer
Ilicima izdala SIrago upozorenje. da o rom nif ta Ile gOI'ore. O dntgim slIlarima nefro se
mate t utI' preko fp ijullo. Sada se. tako. f iri )Iijest. do su Francuzi pobijedili Nijemce i
da Su oSI'ojiJi I'IJe od e trdese t "jihovih (I"rda~a. pa se ol'i gue u mont svojih " evolja. Bog im zemlju pontfio i predao u vlaSI muslimanima. ami"i Njihova srca obuzeo je veo
liki strah zbog stupanja Ila prijesro nafeg 1/01'Og "alife. suItaIla Sulejmana. i miloga se
prita da olli trate mir (su/h ). Ne ujem o ni za kakvo IIjihol1o okupljanje. Samo je modar
skoj vojsci llaredeno. od strane njihovo :alxJliedllika (emir) da I'ode rot protiv Fral/cuza.
a tako isro ,\(' I ITita i ::a llrvOfe, Stal/je medul/ekima od lljih je poremee"o. lIade Sll im
izgubljene" zal'/udu/o Je zbunjenost - po e nas. ako Bog da. zaboravili.
Za I'rijeme protlog ljeto bili su se pojavili pred Ilama. sifli /ll/afe livade i njiho
l'e, obilazili i /ISkakivali iz mjesta u mjesto po Ii)!adama i IIjh'ama. i tako je traja/o sedam
mjeseci. - sile do :z inJJ'k ih dallo. Tom prilikom SII ruf ili i paJi/i sve f ro SlIllofli. p/odol.'e
Ila njiliama i sve dn/go izvali tvrdave. Mi smo Sl'i openito iz/azili svak; dOli . vodili borbu
i rukli se s njima po cijeli dali od zore do ",raka. i to somo kao piefaci. jer kOlija i dn/gill
jahaill til'olillja llemamo. Uz pomo Allaha. s l 'ez llajueg Gospodara. izvrlili smo osvetu
II sl'akoj borbi. 111'0/0 Bogu. nOllijeli smo im poraz u sl'akoj bici koju smo )lodili. do kroja ljeta. Tako ih je od oluje nafih sabalja osta/o snde1lO Ilife od dvije hiljade u tom vrememi. dok broj Ila! ill pogtllulih Ilije dost igao lli stotinu. Pa i la je jedall Ulak Botje pomoi islamu. No. 0 110 f to je od Ilas tada ostalo. polo nas je pomrlo pn"rodllom smru, Ila
postelji. - dao Bog svoj rahmelumrlim. a zdravlje i opstanak IIoJim t i vim.'

Culi ste, - a kamo sree da "iste t uli i da lli mi llismo t uli, - da je na prijellanl oduzeta .,,? (otito je neka rije ispuf tella. namjemo ili grefkom prepisivat a), t mi sada Ile ZIlamo f ta je bilo (od tog mjesta) i njego)lih tu vara. Meu uvarima bilo je sigur110 dosta o"ih. koji se drte onako. kao f to je A 11011 u Kur-ullu rekao: "Ko im ( neprijateljima) rogo dalla okrene let/a. - osim II svrhu da zauzme bolj; p%taj za borbu. ili da se
priklju ~i s)lojoj gn/pi. - privukao je Ila se Botji g" jev i njegovo je mjesto pakao." ..
(sura "En/o"'. 16).
Dosad smo vam pos/ali I'ife od deset pisama. ali je devet flaji" kurira zarobljeflO. a deset ih je poginul o. Nakoll s)lega togo. Ile fla /azimo drugog naina i izlaza, nego
do se pos/u timo I'arkom, pa da vam pofaljemo ovo pismo Ila arapskom jeziku. - a Bogu
molimo da ga dosfavi i omogu i m/l pili do cilja.

138

Moi peCat ie stal'lien' i skril'ell medfl listovima II koracima, zbog boiawi da gu

lIepriiate/i Ile vidi i Ile SO=IIU. Ko tra:'i. lIai e ga.
Ju som siroma$l/i .... , komal/dant (mllhafiz ) .... Kanite .... (I/ekoliko riieCi I/a
perzIjskom jet.iku}.
P/SOI/O

mieseca d:.umade/- uhru J IOD/ /ebruar-mart 1689.

Ispod pisma . nalazi se biljdka na

kojoj sc kate :

lur~kom

jeziku . pisana drugim pismom. u

"Ovo pismo lIapisal/o je arapskim ie:ikom. da Ile bi IIevjemici otkrili i upozllali sIoIIje ml/slill/onske vojske (ako bi im pit1llO polo /I mkl'. - jer olli tle "- ,,ojll oropski
jezik). Pismo je poslaro po borcima, koji SII sedam godilla neprestano bili opkoljel/i u

tJ1rdavi Kallit i. Koncepl pismu sainio je Piri Ahmed- e/el/di. Pismo treba protitali i it
IIjeg IIzeti ml/oge /NJI/ke i o/JOli/el/e ':

SUMMARY
ONt LlTTJ R (ARZLIIAL) IN ARAHIAN I' RO\I KANItA BY Tili' I~ ND

OI XVIII C. UN TilE CODEX OI' GAZI IIUSRJ:V BI-Y'S LlBRARYI

The article is a translation of the letter by a cerialIl Ahmed efendi IJaMi PITI.
a command ani, probably South Slav by origin . The letter was scnt in February March
1688. from besclged KanIa. In the letter is depicted the difficuh poSition of the MoslenlS , who for a long unle have resisted and shown an extreme endurance against attacks
of enemy .

iJ9

/,

l)

RUSMIR MAlIMUTCEllAJIC

ZAPIS O MUZICI IZ 1767. GODINE KODEKSA IZ GAZIl lUSREV - llFGOVE BI BLlOTEKF

U SVJFTLU NEK III KARAKTER. I STIKA MUZICKOC FOLKLORA BOSNI' I l1 FR('!r.OVINF

Uza sve bogalSIvo mu zikog folklora Bosanskih MuSlII lltIlla vrlo rijetko sc 1110
rukopisi - naslali tl prolim stoljeima - u kojima bi sc govorilo o muzici.
Samo u jednom rukopisu il. Gazi Hu srev- begove biblioteke u Sarajevu - koli
ko ~e lO moe tvrditi na osnovu prvog sveska Kataloga ... I) - govori se o muzici: 10 je
u kodeksu 380 2) koji predstavlja zbirku od sed am razliitih knjiga iz ob lasti Tumae
nje Kur'ana , ;. - 31. g '1/ 1Sedma knjiga iz ove zbirke je i1mihal na lurskom jeziku od nepoznatog pisca.
" Po red dogmalike u djelu se govori i O drugim vjerskim pilanjima, kao o zabrani duha
na, kahve, glazbe, o vampirima itd ." 3)
Cijelu zbirku je prepisao Hadi Sulejman, sin Muhameday. 23. ~cyyala 1180.
godine (24. marta 1767.) tl tvrdOJvi Gradaac.
S obzirom na rijetko spominjanje muzike tl islamskim rukopisima koji su nasta
li u Bosni i liercegovini. donosimo ulomak iz spomenutog ilmihala kao historijski lila
ajan i kao ilustraciju negalivistikog slava prema muzici. koji je dugo ~ iren meclll
muslimanima.i utjecao na nerazvijenost teorije muzike kod musliman.!

gu

nai

Prijel'od ulomka:
'l\ feleki I/{! ulaze u kllu gdje se nalaze ra:na sredstl'a :0 ignl - kav 10 lli tal'lu
i Joli - a ino lako II kliCU gdje se nalaze instmmellfi za sllirallje - 1UlI/ lJ llra. sn:, "aj,
duduk - ukra lko. illstnlrl/ellti Ila koje se SJlira /Istima ili mkom: jcr SI'e 10 sfJOda u zabra
njelle sMiri. lj kuu gdje se olli IIaluze Ile ulaze ni biagosioIl 1/i meleki i 0110 je p"Ila tej
taila i citi/la.
Dragi brate l>jefl1;e. Sile I tetlle posljedice koje smo lluveli odnose se Ila OIIOze
ma/jski tivOf. ali mllogo je ticU/ih posljcdica od n'ega toga. koje e utjecati 1/0 oI/osvjet
ski ti~'Ot. Da lIupoll/el/emo samo lIeIlO od toga: Covjek koji je Ila Gl'ome sl'ijefll llpOlrebljal'ao lIeku Vrstll saza, Ila Sudnjem dunll bie potiJl/jell s ti'" istim sazom i Ila lIjemIl ce
sIlirati: liU sumrtIlom asu 10 (muzika) e filII biri u mislima. zato prijeti 0PUSllOSl du u

calabi-al-mizaq-degou le, dificile. delic3t.

II K3sim Dobra~a, ' Kalalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi
u Saraj\:,u", Sveza~ prvi, Sarajevo, 1963.
2) isto, str 228, poglavlje Komenlal Kur'ana
3) hlO. Sir.

U u~rev - bt'govt'

blblioukt'

228.

'4,

!'aslI izgubi iman Hoe li tada moi da misli o dogu - ili e umrijeti mislei Ila
SIJz?! Da li e tada m oi pot/jiva slusoti u enje Kefim ei- felladeto koje e prisil fili pored Iljego u tom ~asll lI ~iti ? l Bojati se da go tada sejtall i soz Ile opsjednu pa da preseli
na Dn/gi svijet bez imallor 4 )
toli//'

Oval;:av negativan stav prema muzici pripisuje se i na ~em znamenitom pi,l:u

I-Iasa n- Kanji Pru~ta\..u (1547 - 1616). U ovom smislu ostalo je zapisano jedno predanje
- prvi put zabilJe/clio II " Bosna - salnamesj" za f,odin u 1302. (1884- 1885). To predanje, prema Dru Safvet begu Ba agi u , glasi:
"lj uJici, koja je isla rovIlO od Kofjjillc kue do medrese, bilo je ko/alla, gdje se
sviralo i pjemlo. Strogi asketa Ilije trpio lli pjesme lli svirke bojei se da mu ne lIoniSe
t il'ce; ZalO je obilazio naokolo kroz vife ulica somo dalle (!I/je muziku" 5)

Stavovi iz navedenih ulomaka postaju razumljiviji ako su poznate. bar djelo

mino. rasprave o sem u 6), devranu 7) i zikru 8) koje su otpoele u 16. a dobile vrlo
iro ke razmjere II 17. s t o ljeu. Pitanja O ovome bila su sa mo dio oStrih rasprava i sukoba unutar raznih sljedbi i pravaca ~to su se razvili u okriljU islama.

U tim rasp rav,Hna i sukobima vrlo esto se izlazi lo iz okvira ue nja ortodoksnog islama , a ponekada su iZlloe ni stavovi koji su bili u suprotnosti s islamom :
Takav . dekadentan i neosnovan odnos prema muzici. u prolim .s tolje ima je
medu muslimanima iren kao stav islama. Medutim , kod svi h muslimanskih naroda u svi
jelu narod na muzika se vrlo bujno razvijala i ona se d anas u svje tskoj zajednici muzikih
folklora izdvaja po svom bogatstvu i svojoj osebujnosti. To vrijedi i za muziki folklor
Bosne i Il crccgovinc : osebujan l bogat. razvijen u vrlo specifinim uvjetima bosanske
povijesti. o n je danas jedinstvena pojava II svijetu i z.naajna vrijednost uopejugosla.
venskoj zajed nici kulturnih nasljeda .
Muz ika se prcma tome razvijala kod svih islamskih naroda, pa je oito, da nestav iz ilmihala II Gazi Husrev- begovoj biblioteci - koji je uostalom b io
dosta rasprostranjen u islamskoj doktrini - nije nikada bio ope nit o prihva e n . Za razliku od ovakvog izrazito puritanis tikog shvaanja. u islamskoj doktrini prevladavao je
slav da su mUZIka i igra dozvoijeni - ukoliko ne i7..azivaju pot udu . st rast I rasputenost.
Navodi sc da Je sam Boji poslanik Muhammed prisustvovao jednom izvodenju plesno
ll1 uzikog programa abesinskih umjetnika , a ve iz lite rarnog kruga Ilwan - us- safa postoje izvje a o njegovanju muzike. KOlla n o ni za orgulje, harmonij . glasovire i pjeva
ke zborove i ako ne ma po tvrde o novozavjeinim tekstovima . ipak ih je praksa sa nkcioni rala .
Da n egativi s tiki stavovi o muzici, koje je izrekao autor tl<ISeg ilmihala i, navodno , Kanja. nisu nali jae uporite. ve da su. naprotiv. islam i njegova civilizacija.
izvrili snaan utjecaj na razvoj muzike , pokazuje i sJuaj s naSim narodima . posebno s
bosanskohe r cegovaki m Muslimanima.
gativistiki

~'I'rijevod

tur~kog

speCijalno za ovu priliku napravio Kasim cL

Dob ra a.

!Jo~njaci l Hercegovci u islamskoj knjievnosti". Safvet - beg u3f:lgi. Sarajevo, 19 12.: Alija Namctak: Izbjegavanje upotrebe muzikih instrumenata kod bosanskohcreegova
kih muslimana. Rad VII Kongresa folklorista Jugosl. vijc. Ohrid. 1964. m. 359 - 362 .
6) !'Ies I muzika pri dervi~ki m obred ima .
7) Slupno krctanjc dcrvl:! u krugu tijekom obreda.
8) SIi1vljcnJc !Joga gla~nim i bcz.glas nim opctovanjcm Njegovih imcna i pobotnih Ickstova.

SJ tz knjige "Znameniti

142

,I

I
I
I

Historija na~e usmene poezije i knjiLCVTlOsti. II evropskim okvirima ~OCIllJC

objavljivanjem balade o lIasanagmici u Fortisovu "Putovanju po Dalmaciji", 9) Kao
autclHian zvuk nae usmene poezije balada o I-h:sanaginici duboko i Sirako je odjeknula, oglaavajui lako jedan sretan i slavan poetak.
Medutim. historija nae mUZikologije, II evropskim okvirima, poinje znatno
kasnije. teki slikar i melograf LUDV IK KUBA II svom opsenom ivotnom djelu
"SLA VENSTVQ VE SVI CH ZPEVECII" lo) sabrao jc ve1ikLbroj putnikih popjevki
slavenskih naroda . Obraivao je i muziki folklor Bosne i llereegovine II) II kojoj je
boravio 1893. godine.
ivlji interes SlTamh strunjaka za na muziki folklor datira iz 1909. godine
kada je na meunarodnom kongresu muzikologa u Be u. Illelograr. obradiva i izdava
pukih popjevki svih s"lavenskih narooa, Ludvik Kuba u svom referatu "E INIGES UDER
DAS ISTRO- DALMATINISCIlE VOLKS LIEO" ukazao na neke zna aj ke muzikog
folklora il. naih 'krajeva. Dijelove ovog referata Ludvika Kube iskoristili s'u u svojim rao
dovima ugledni beki uenjaci. GUIDO ADLER (u rauu "DER STIL IN DER MUS IK")
i ROIlERT LA CH (u "du "GESCHI CHTE DER ORNAMENTALEN IN DER MELOPOlE"). Radovi ove dvojice pOl.llalih mU.likologa sk renu li su panju ~ire javnosti n3
na~ muziki fo lklor. Po i nje intenzivnije istraivanje i prouavanje nae narodne muzike i slijedi objavljivanje niza studija o njoj u mnogim publikacijama ~irom Evrope.
Jo jc Ludvik Kuba u svojim radovima ukazao na znaajan i vrlo osebujan
utjecaj istone muzike na balkanski mu/iki folklor. Utjecaj je vr!en prvo preko srpskih
manastira koj i su odravali ive duhovne veze s Bliskim istokom. dugovrcmenim gr:1\'it iranjem naih istonih krajeva prema Biznatu i njegovoj kulturi. a poslijc. ~jrenjelll Islama
na Balkanski poluotok, on postaje intcnzivniji i svestraniji. On sc razliilO manifestirao
i u pojedinim regionima Bosne i Hercegovine. a osobito je vidna razlika u intenzitetu i
karakteru utjecaja na gradska i seoska podruja . Razlika izmedu rust ikainog i urbanog
dijela bosanskohercegovakog muzikog folklora jc izrazita i bitna. Mada je i Ludvik
Kuba II svojim melografskim zapisima mogao uoiti postojanje veeg broja ljestvikih
obrazaca Uedanaest). nijc uspio od rediti granice izmedu seoske i gradske popijevke. U
gradovima. gdje je utjecaj islamske kulture bio znaajniji. i u kojima je tivio preteno
muslimanski ivalj, utjecaj muzike Istoka je vrlo snaan i manifestira se u vrlo estoj
upotrebi poveane sekunde. Osobito je izraten u ve slavnoj i po svojim vrijednostima
iroko c ijenjenoj gradskoj popjevci ""luslimana - sevdalinci. Ta pjesma ima jako razvijenu melodiku. za razliku od seoske. Ima vrlo veliki raspon ambitusa. odaje ak ctvero
tonske vibracije ~Io za evropskog s lu ~aoca najee nije primjetljivo , te je i najvei broj
melografa zapisujui ovu popijevku grijeio (i spomenu ti Ludvik Kuba) .
No, II svim formama naslijedenog muzikog folklora u Bosni i J-I ercegovini.
radi se samo o utjecaju. nekada znatnom, a nekada jedva primjetnom ali svaki oblik je
jedinstvena sint eza sta rog i novog. nastala na naem tlu osebujna i autentina.
Utjecaj istone muzike na na~ muz.itki.folk1or. najsnatnije odraavan kod ISlamskog stanovnitva, ostvarivan je preko vie medija. preko institucija i obiaja koji su
bili sastavni dijelovi novog vjerskog tivota, odnosno kulturc islama:
9) Albeilo l'oUls "Vlagro 10 Dalmazlo1" vo1. I 10 V~n~zl:l 1114 . ,Ir. 99 101
10) Praha 1892. godin('
II) Ludvik Kuba "PJ('sme i nagJ('vi iz Bosne i Ilerrego\inc"". c.;L~t u Bosni i Ilcrce!!ovlni. brOJ"vi: 18

41906).19(1901),20(19 8).2 t (1909),22(1910).

143

- vrlo rano

II

naSim krajevima razni derviSki tarikati 12) podiu tekije 13) i

pjcvajui svakodncvno u njima ilahije 14) ikaside 15),nastalc na iSlOku, uvjetuju irenje muz ikih clcmcna ta iz njih u postojei muziU folklor;
mcktcbim:l, 16) osnivanim na naSem liu od prvih dana Islama u ovim krajevima. uile su se razne didaktine i pobonc pjt'smc sa Istoka ili pisane ovdjc po uzoru
na istone;
-

II

- ezan 17). kao svojevrsna vokalna arija, postaje dio svakidaSnjice Bosne i
Hercegovine. prvo u gradovima a poslije i tl selima;
lju ivao

- kiraet 18). njegovan medu svim slojevima muslimanskog naroda u sebi je uki clemente muzike;
- postojale su putujue oek -grupe; 19)

vojnici iz raznih krajcvl! prostranog Osmanskog carstva, pripadnici razn ih lIaroda , sl uili su u naSim krajevima i pjevali svoje narodne i askerske pjesme. Na~i lj udi.
trgovci, vojnici, hadije, daci, avanturi sti.donose takoder sa Istoka u naS m u z i ki folk lo r
eleme nt e SIranih muzikih t rad icija .
- Sastavni dio naeg mu zikog folkl ora postaje Itav IllZ istoni h instrumenata:

TAMBURA , SAZ. SA RGIJA , KARADUZEN. BUGAR IJ A. ZU RNA, ZllE, BORIJA ,

NAJ. DE F , ( BI N- BIR !'IAL KA ), TALAI\-1BAS. CAM J>AR ETA, i drugi. 20) Razumljivo.
s novim instrumen t ima nastaju i novi IonaIni .odnosi. a neki od sta rih nep rilagodljivih
nestaju.
- Na tlu Bosne i Hercegovine. odnosno na cijelom Balka nskom poluotoku. koji
se na~ao pod izravnim utjecajem islamske kulture. radaju se brojni novi obiaji koji u sc
12) Tarikat - (ar.) derviki red, od ar. rijei tariq - put
13] Tekija - f(ar.) Zl,!rada u kOJOj sc skupljaju ili ive dervii, u kOJOJ sc obavlJ3ju d('rvi~ki obredi.
14) Ilahija poh,,'tla ple,ma.
15) Kasida _ (~1.1 j'lOdui., pjesma rimovana na jednu rimu. Nije nikad krata od IS distiha. a mote
ih illl3ti i prelo) 100. 1'0 -.:adrt:1ju: njome sc neko pohvaljUje i uzviSUJe.
t6) Mck leb, mcktep (mcJtd, mehtef) - m (ar.) muslimanska o~novna vjerska ikola. nom . lod od
ar. kataba. katb pisati.
11) Ezan _ an3, m (:lr.), poziv, zov na namaz (molitvu) koji uputuje mUJezin n~ 3rnpskom jeziku sa
dfamijskc mun3re. Mujczin ui ili "okujic" Clan pc t puta dnevno Obj3vljujuti i pozivajuti na pct
Z3 vjernike obavelnih, dnevnih namaz3: S3balhki (jutarnji). IlOdnevni, iklndiJski (m'dnji), ak~rn
\ki (vcernji) i jndj~ki (non!) .
18) Kiraet m 1~r.1 pravilno i t anje Ku r'an:l.
19) Coe k - pl. oeci eka, m, (tur., vr~ta pjev~~ igraa OTO ]'OSLA II MOJ I GLU MCE
ALIllEG I'A VLOVIC ( dr u!!a polovina XV vijek.,) 0<1 vojVlJ<l.1 ;\ llbcg~ Pa vlovia ,zemlj i gospodarD _ mudrim i plemenitim, ~v:lk oje :.t~t i bogomdarovaniJ\.III. go,portvu liubrov:lkolll knezu i
vtJslekm. i woj o pini j,:ospoctva ,l uhrovakoga: Vlas(ek. J3 u k vama praVO, a Vi ka mnije kJko
valli je ugodno gos poeivu _ da 010 po~lah ~vojc glumcc:-. R:ldoja Vuko'>:l1ia ,drubom. na V:I'"
~vc t ec. Neka nam SIC veseli, Bogu prq lO rucni i va~lIIu ,laVIIOI1\II ~o,poctvll!
"S I'OMI: N OGLUMAC KOJ DR UZ INI ALIBEGA PAVLO\'\('A l~lIvrduJ~' injenicu da \u bu'
sanski feudale!, i poslljc prijel37.a na islam, odravali domau I..ullurnu 1uOlJetniku ttadiciju,pr~"
nosei je s koljena na koljeno. Alibeg Pavlov i njeguje na svom <I\'oru muziku i I!lum u,:I dvor'lu
grupu svojih umjetnika l:llje na proslavu Sv. Vlaha II Dubrovnik. bo 110 su 10 r(ln ije in[]j raIni
dos t oja nl>tv~n ici i kraljcvi iz Bosnc. GlUmci SU u ono vrijeme vjerovatno bili i au(ori I inlerprel~
lori tekstova, pisanih ili improviziranih, prenoknih s javnih nastupa medu Siru publiku i ~irenih
na laj n 3 in u narodu.
C. Truhelka: Tursko - slovjansk i spomenici dubrovake arhive, Sar3Jevo 191 1.
(Mak Dizdar "S tu i bos:anskl tekstovi", "Svjetlost", Sarajevo 1969).
"Pouzdano sc zna da su drali pjevae (i svirac R.M.) begovi Gradacvi i iz Gradaca, Ljubo.,.i
ti iz Hercegovine, Bdircvitl iz OStrO~C3" .
(Muhamed liadfijahit ''Narodni pjeva i na dvorovima bosansko -hercegovake arIs tokracije" ,Narod na Uzdanica - kalendar za godinu 1935., Sarajevo 1934 ).

144

bi uk lju uju i mUliku. Znaajni su svad beni obit-ji s vrlo razno\'Tsnim svadbenim pjevanjima. kakvih do dolaska blama nije bilo II na~im krajevima .

- Muz ika jc bila sastavni dio tivala II utvrenim gradovima s posadom i domo\'ima aristokracije. U gradovima - tvrdavama, s vojnom pOsadom, posloJale su i specijal-

ne

muzike

grupe. U njihov sastav

naje~c

su ulazili

s lijed ei

instrumenti. T ALA \1 BA

SI. SVIRALE. ZURNE. Z l lE i BORIJE. a rjede TRH'IPE i CA~ IPARt .

Najznaajniji i najbrojniji instrumellli II Bosni i lI e r~ego\'ini. :I j na ~ijclolll
Balkanu. preneseni II okviru uljccaja. su bel sumnje 1:lInburc. _I) MOLemO Ih podijeliti
II dvije grupI.:,
PIV"CKE TAMBURE . njima se prale muslimanske epske pjesme (kr~ji~lIi lC ) :

.-

ARG IJ E

"

--J

se javljaju u viSe oblika i ralhkuju se po ,",cheini korpusa i

ddka i po broju lica. Imaju zascbna imcna ija upotreba nije j.:asno i7difcrenci~lIna
tl
smislu s pe cifinos l i pojedinih lambura iz grupe Sargija. To su: su. karadulell (i li bagla

ma). bugarija. iflC1ij;J i druge.

SAZ 23 ) sc susree u ~I akedoniji. na Koso\'u i tl Bosni j Ilerccgo\lini [ S I)Ou/da

se mOle tvrdili da je ovaj instrument bio proSiren i medu bug:lfSl..im muslim.milllOl
- Pomacima. IC madarskim . rumunskim i g rkim mus1imanimOl I.
noS u

Najvjerova tn ije I.bog logOI ~IO je bio tipini gradski inslrulllenl i Sto je naje"la
!Umnije simbolizirao novi muziki zivol gradova Bosne i Hercegovine kOJi sc u ol...riljll
isbma vrlo brLO i sna1.no ralvij:lo. sal sc nije proSi rio medu krS:lIlsknll i hriansl...im ,.
jelom bosanskohercegovakog slanovniSlva . GOIO\'O iskljuivo koristili su ga :<.Iuslimanl.
tc ga Illolemo smatr.lIi njihovim nacionalnim instrumentom. Na 0\00 ub/uje i Fra Grga
Marti.

l
I

Upotreba saza bila je proSirena na najrazliitije prilike i postala je S;l~I:l' 'li

nei'aobilawi dio gradske t radicije Muslimana. Sijela. svadbe. a$ ikhll.:i. I
:o',
sve druge manireS1acije veselja ukljutivale su i obavel.l1o pnsuSI\O ~;J1!IIJ .>41 l 1<';1'..1
derviki tar ikali u lla~ i m krajevima prilikom svojih ob reda upO\reblj:l\ :J 11 ~u. pored OSla
lih instrumenata. i saz. 25)
Ni saz, kao ni bilo koji d rugi instrumenI i inst ru11lent:Jlna muzika uopee. !lisu
nikada upotrebljavani pri isto vjerskim s\'eanostima ili l1lanifestirOlnju Lalosli k(h'
Muslimana.
Saz je kordofo ni li:Jni) instrulllent il. r,rupe tambura. Broj Ika mu je r.uliit
i kre e se od SCSI od SeSIlaes I. N<ljeSe je l<lj broj. kod saLOva koje susreemo lJ BOSni i
lIercegovini . osam. dese t ili dvanaest. Sve su :ice ugodeIle 113 podjednaku visi nu .
muzikog (olklo r~ 80,ne [ lkrcego\'in.. o,[m -vIrala. ,,,uJnic:! i dipli
'u
IlT010lip!lo hlOni.
1 t) T3111buf3
~f. Wilbur
uda rali "o butli~likoJ milo logiji prvu lamburu J" nainio bog T~m bu
HI. 7:J'1i1nik mUlik,' i mUliara . Za tamburu ,linu ,azu znalo -.(' jO~ prije 4000 godina.f O, Jo'ip
A ''''r k'' I .' llIbur~':I:.~ ttInb,." . Sl3von .. l,. I'oi.tta 196:! l.
11 IS~HU IJ.l1111 ukiJa) lod Iur i3rki - vT.la \'e"'lih i_IocnJakih (JJc..am.I . .:a1 S.:a rq y)
lSIom .
13 I Saz J" p,'nil.la riJc i Inai If.b. :1 vJ.'rOjalnO JC po.la]a imc OI'OI! inSllum,-nla po .lino~li zUJao
nJa Ir.k, kOJa Ircperi na \JC!fu. 'lelnim zvukovima 'kiza.
24) Sazlija - ~"iT3 n3 ...1ZU
251 "rCIIIa 1vrdnji Fejwlaha ll adf.ibajri3. MTllnjaka z3 1 ;:'kI\'u(ti~bm,ku lIIiS1Iku). u r3Zg0\OrU B.
JU l3 1913.

20) Sli irhlrumenli il

tO- Anali

145

Salom se

naje~e

prali pjevanje samog sviraa . Najprije svira preludira naro

'i ti m instrumentaln im motivom a zatim adekvatnom arijom same pjesme. Na dugim
notama i pjev aev im pauzama sv ira "veze" sitnim motivima da se ritam ne bi umrtvio .
Zvukovi na sazu sc proizvode udaranjem tcrzijana po t icama . 26) Svira dri terzijan II
desnoj ruci , po svim icama istodobno da bi se proizvela maksimalna zvu no s !.
I sal. i argija 27) su bili proireni po urbanim sredinama Bosne i Hercegovine.
argija ima neto krau a saz jako duga ku hvataljku. Dugaka hvataljka saza je razum
ljjva kada se ima II vidu melodijski "vez" II vrlo visokom ambitusu (preko d vije oktave)
kakav je karak t e ris t ia n za nae gradove. Samo ovakvim instrumentom mogu e je pratiti nae najoriginalnije folklorne arije oblika nenadma!ine sevdalinke .
Uk raavanju saza poklanjana je velika panja. cSev; 28) saza ukraava ni su
srebrom, veu;.ni su po njima , srebrenom icom, ornament i, vrena je inkrustacija sedefom i potki ivani su merd anom i biserom. Za takav saz se u na~i m narodnim pjesmama
sus ree naZivlje: "sedeni tambura", " biserli tambura", " tamburica bise rn ica" ,"biscrnica"
i drugi.
Kutla a saza (rezonantna kutija) ima trobridan oblik, poput hcljdina sjemena .
Ovaj oblik prolHlcn jc najpodesnijim za dranje in strumenta u krilu, budu i da sazlija
za vrijeme sviranja sjedi poravno , prekrienih nogu. Ovakav poloaj illU omoguuje da
lijevom rukom slobodno hoda s pea na pe , du hvataljke saza.
Svaki od graditelja sazova ukraavao ih je prema mogunostima i vlasti tim estetskim nazorima. Promatranjem ornamenata primjeuje se es ta improvizacija, ali i redovito i elja grad itelja da ostane u okvi rima stila i tehnike primjenjivanim kao prototipova saza donoenih sa istoka.
Interesantno je da su graditelji sazova njihove hvatalj ke dJjelili prema vlastitom
sluhu , pa su sazovi od raznih graditelja imali razlii te "buune". 2'i )
Pitanje da il je saz potakao nastajanje nae najorigi nalnije folklorn e arije,
"PO RAVNE" il " RAVNE", kojoj nema uzora ni u jednom muzikom folkloru svijeta,
ili je pak " PORAVNA" pjesma uvjetovala tako prisno urastanje saza u na~ muzi ki fol
klor, do danas nije rije~eno. Studioznije bavljenje naim mu zi kim nasljedem rijeie se
ovo, kao j niz drugih vrlo znaaj nih i vrlo vanih pitanja .
Sazje postao simbol najravnije melodike, najsmi~ljcn ij eg i emotivno najprodub
ljenijeg to nskog filigrana, koji se moe smatrati jednim od najljep~ ih bisera u svjetskoj
ogrlici nacionalnih .1illuzikih nas lje a.
Na Iwataljci saza fiksiran je melodijski smisao Istoka. Tonovi su alteri rani polutonovima , a ponekada i e tvrttonkama.

26) Terzijlm- ana, (pers.) Irzalo za lamburu kojim se udara po icama, Iur. lerziyane, pen..lcrziya:
ne, terzene (pen. tilf- fica, ica od lambute + pen. zene, par. perr. od Inr. zeden - udaratl. kucali.
svirati).
27) S3.tgija u ovom slu aju kao naziv za speCifinu vrSlu lambure iz grupe largija .
28) Pd- m pl. pclevl (pen.), dijelovi. polja hvalaJjke saza na kojima su fiksi rane odredene lJ-li ,le vrijednOSI!.
29) Butun - boja zvuka specifina za odredeni sa.z.

146

Na saz se svira po sluhu. Mada je najdi sluaj, kao !to je reeno , da se sazom
prati pjevanje samoga sviraa,uz saz se moe svirati i kolektivno, i to ne uharmonijskom ,
ve iskljuivo u melodijskom smislu. Ovim se pojaava instrumentalna unisonost melodije. Vue sazova zajedno zvui u paralelnim vokalnim linijama unisono s pjesmom , uz
sitnije "branje" pri ispunjavanju pjevaevih pauza ili u vrijeme njegovih dugih tonova.
Istovremeno sviranje vie sazlija naziva se sviranje (kucanje) u takumu . 30) U
ovakvim prilikama sazovi se moraju "oduzeniti" 31) II strogoj unisonosti. Najmanje
skretanje jednog od sallija sa unisone linije jasno je primjetljivo i za s1uboca vIlo neugodno. " Oduzenjeni" sazovi daju vrlo njene, sjetne i prijatne zvukove.
Sazlijski takumi su svojevrstan audiovizuelni spektakl, emu doprinosi bogato
ukraena i ivopisna bosanska nonja protagonista.
Diljem Bosne i Hercegovine nekada se puno njegovala i cijenila sazlijska muzika.
Brojni su bili virtuozi na ovom instrumentu. Neki od njih su u narodnim pjesmama poi.
menice opjevani, neke biljee u svojim hronikama stari hroniari, ali najvei broj imena
naill sazHja, u prolosti , ostae zauvijek nepoznat.
Prodorom kapele i orkestara u Bosnu i Hercegovinu , poslije 1878. godine, naglo
opada interes za su i vrlo brzo se smanjuje broj sazlija.lzmuzike stvarnosti Bosne i Her
cegovine, ija je tradicija muzikog folklora jednaka onoj u Italiji i SIpanjolskoj , do na
!ih dana saza je gotovO nestalo. I danas rijetki iz naJe sredine znaju, kao !to je nekada
~panjo1ska obilovala virtuozima gitare, da je tako Hercegbosna imala svoje virtuoze saza
i arku ljubav naroda za njegove zvukove.
Austro-Ugarska okupacija Bosne i Hercegovine zatekla je u njoj vrlo veliki
broj sazlija. Za neke se od njih jo zna. 32)
30) Takum - m (Iur.) zajednica, grupa, lakum udarili-sredili, uredili, opremiti, svira li ~ "upa,
31) Oduzenili, uduzenili- (lur.) dotjerati, uredili, uljepJa.ti.

32) Hadfi Junuz Ekmi, Imam dfamlje Topal Ejni- hana, bavio se kaligrafijom i znao je lijepo kucali
na, $IZU. Pogin~~) e me~u braniteljima Sar~jeva 1818, god in~ (prema knjizi Se~d Tralji "Saraj~v.
ski grad Vralmk ,SaraJevo 1931). U Sarajevu su u XIX s toljeu, Izmedu oslahh, bUI: MuslaJ _
Br
beg Cunk, Muhamed - aga Zi1dfo, Ibrahim - aga HWlija Bajraktatcvi, Mujaga Zlatar. 11 u
kom : Ramo Abidovi i Beit Pehlivan (prema rukopisu knjige "Jugo&lavenske pjesme tigre ISlO
nog podruja" od Muslafe Mu laiia , Arhiv grada Sarajeva).
Mada viJe desetljea u SIOCU nema nijednog sazlije, Osman Heko (roen 1895.) sjea sc slijedeih
sviraa $3ta u gradu Stocu: Ahmclaga Heko, Ibrahim Lctri, Avdo Rokl-Grk, Muhamed _ beg
Ja!arbegovi - Iibeg , Ahmet Relja, Mum!n Roki , Osman Basari, Ibro Sabi - PajdaJ i
Beo
Murai ovi.

Posljednji uveni takum sarajevskih sazJija

sainjavali

ro, Ah.metaga Jasika, Edhemqa Sulejmanovi i Salih

su: Hamdija Hadf ih.alilo\:'!, CamIlhga Cad

_ Tabae (prema M. Mulaliu IzSO'

Hodfi

re navedene knjl8e).
Kada je uo kucanje na snu poznalog viIluoza, sazlije SalIhage Cuka, ushien Zijah- beg Pa~i
mu je darovllo konj. ilpo<! sebc: (M. Mula1i , isla knjiga).
"Doskora je ovdje bllo odlinih narednih pjevaa, koji su pjevali junake pjesm': uz tamburu po
begoV$kim odfacima i kahvama. Nekim bijaJe pje-vanje jedino zanimanje, dok su sc drugi bavili
uz to, i drugim posJom, Veini tih pjevaa ne zna se-danas ni za ime, 't' Najznamenitiji pjeva prve pole pro!log stoljea bio je Cerim Caji. Bio je pjeva zadnjeg ostrofakog kapelana Muratbega, a znao je, kako kafu 366 pjesama, Umro je oko 1845, u Cazinu, Sin mu Mah.mut I \.muk
MaJe takoder su pjevai". (Hamdija Krdevljakovi "Cazin i okolina", Naredna Uulanlca - kalendar za 1935. godinu, Sarajevo 1934).

10

!47

I
I

I
I

U naSe vrijeme dok na muzikim polornicam:l vl~da Illlllikil uglavnom nastal il

d,J!cko od nilcg tla. ili jeftinilllluzika ija je pscudoinspiracija il drugi h folklornih pod
ruja . i dok smo preplavljeni kiem i kOlllc rcijaiillllom ak i u llluzici, joS samo pone
gdje oute sc lvukovi sala u rukama nekog "usamljenog trubadura", odjeknu
golova kila napomena da je Sa7.l1a~, daje dio tradicije, Il:lSeg povijesnog tijela .
mnogi

sjetno

U sVijetu I>ostoje sluajevi da je "mrtvi" Jelik postao "tive',da su obnovljeni

vrijedni obiaji . On. saz je joS uvijek tiv, tsl ina moda na umoru.

ieLli

Posljednji graditelji sazova. kojih je nekada Sirom Bosne i Il ercegovi ne bilo

mnogo ve su starci. 33) Izgleda da e i ovaj zanat ostati bez nasljed nika i moda lauvj
jek postati samo dio naSe historije.
U posljednje vrije me sc mate na radiju Uli. a na televiziji uti i vidj el i, neki od
trojice sazlija koji joS javno nastu paju 34) kako prati poravnu pjesmu koja je tek lIL sal
potpuno ono Sto jeste. Ziludimo se sazu kao neemu dilvno nestalom ili odne kuda iz
daleka donesenom .
Kao StO nam gusle u vaju ViestOljet nu tradiciju naSe epi ke i sazovi treba d a
nam u vaju trad ic iju naeg dubokog lirizma i emotivnost i - sevdaha - utkanih II brojne
vrijedne lirske pjesme po kojima je Bosna i Hercegovi na na da leko znana .
SlO je za Ru se balal ajka , za Ukraji nce dambura , la Talij:!ne mandoli na . za
panjolce gitara , to je za nas " IloSnjake" saz.
Sigurno sal; i drugi sli ni instrumenti, kao i ostalj elementi orijentalne - islamske muzike kulture. pokazuju da ovdje nije rije o "zabranjenim s tva rima" , kako bi to
proillalilu il i n <le za nimljivog orotllmuzikog zapisa II na~em il mihalu . LivOIna stvarnost pa i d ru gaije doktrinarna wmaCenja uCi nili su da ljudi. makar i "svirali uza S,ll"
ujedno misle i na Cis t o u dUSe.

33) T3le KOb Iljak I Bellija Kodiljak . Obadvojica ~ Kobilje Glave. i Hasib Nurkanovi Iz ~rebren ik a .
34 ) Muhamed M danovi iz Sarajeva. Stlim Salihovi iz Bijeljine i Dr IIdi m Muhar e m ovI IZ !lr ~o!! .
U Sa rajevu se ponekad mogu U li sazovi M e h!"e. Ttla~ia, Ka(hra Kurlag la, lI aS3 n a lf:banma,
i Muh:lmeda M da novia - I!ami a (M. Mu lah , Ista knJiga).

148

141)

j
150

SUM MARY

NOTE ABOUT MUS IC FROM TitE CODEX OF GAZI II US REV - BEY'S

LIBRARY IN TIli; LIGHT OF SOME CI IARACTERISTICS OF MUSICA L
FOLKLORE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

The autho r publishes the Iranslal ion of quotations from one codex in which.
allegedly, Islam has negative attitude loward music and hc gives docI rinal justification.
Opposing this canceplian the author considers that Islam is gracious taward music if il
does nOI provoke lust , passion and immorality. Folklore of Bosn ian Moslems shows
Ihal music has attaincd a very high degree in Islamic civiliza tion . Thc author pay~
attention in p:Hlicular 10 "saz" and "saz" music.

IS l

[:,

li
'I

JI

II
"

II

JI

DR Alil AB U SAFIJA 1 DR A I ~ SMAILBEGOVIC IIA0 2I HALlLOV I(

o JEDNm,1

SFK SOLOSKOM DJFL U

U GAli lI USR ] V- III:GOVOJ BIB LI OTFCl

Medicinsko- seksolosko djelo zvanoMurlid ul mll/eeIlM/. odnosno s punim nas

lovom tl prijevodu "Uputa la oenjenog i ollog kOJi se namje rava eniti. O valjanom 1.i
votu i pos lupku u braku" napisano arapskim jezikom sleklo je pri1icno \'eliku popular
nost. Aulor mu je Sejh Muhamed Kutbuddin el - Izniki I). Umro je 281. odnosno 1418.
godine. euva se u bibliotekama Istoka i Zapada . Brockelmann 2) spominje da se rukopisi ovog djela nalaze u A1t.:iru . Gothi, Kava1i. Parisu. Nepalu . Tunisu . Kairu. Mosulu. Bn
tanskom muzeju i dr.
Djelo je bilo poznato i u naSim krajevima i. Sto je u ovoj prilici znaCajno. d\:J
rukopisa ovog djela veu se til illle velikog vakifa Gazi Husrev bega: jedan naime ne
potpun rukopis ovog djela nalazi se II Husrev- begovoj bibliotecI pod br. J058 J}. dok
je drugi primjerak ovog djela II nas - na osnovu kojeg je raden ovaj prikaz - prepisan u
f-I usrev-begovoj med resi tl Sarajevu.
Tre i pOln;) li primjerak ovog djela. naden II na!im krajevima. bio je II l3 abgie
voj kolekcij i' rukopisa, a sada se uva u Ulli\'erli tetskoj biblioteci u Bratislavi 4)
Pr imjerak koji je posluiO kao podloga za pisa nje ovog rada euva sc u Orijenwlnom inst itlitu tl Sarajevu. Zaveden je pod brojem 556. Forma t 1l1U je 5J.22 x l 5.S.
pismo IIl.'sh. papir bijel. Djelo jc prepisao Al i ibn Su lejman il sela VuCia ( Radovlje.
Visoko). Djelo je prepisao u Gazj Hu srev-begovoj 1llcdresi 1823. godine. Rukopis ima
ruinirane korice. sivosl11ede boje. Sa unutranje strane korica napisana je dova (molitva)
da upu ti covjeka u istou tijela i duSe . Na molitvu se nastavlja predgovor koji 73prell13
1) Vkli (:uil.l Cckbi : Kdf- Ul lllnun II : hlanbu] 1943.. st r. 1655
21 Bror;kclm;a,m: (rl.\Chichtc der :lrabi5che n Uteratur. Bd. II. Lcidl'n. 1949 .. str . 291 ; Suppll'ml'nl
Bd. II , ,tr JI!'
3) Kasim Dobraa: Katalog arapskih. turskih i prrlijskih rukopisa. K nJ~a J. Sal3Jevo. 1963.. ~t. 252,
(bloj 402.4).
4) Alabi-.chr. !ulklsehl' und P':rskhl' lIand'\f;hrifll'n drl Univl'KiJals bibllolhl'k in Blalis]ava. B1311<;Java. 1961.,M I. 23 1 (bloJ 309).

15J

!
I

jednu cijelu stranu i etvrtinu druge. l u pisac daje obja~njenje zato je napisao djelo .
Navodi da se mijenja status e na, da one gube slobodu ili ka rakter.
On se sam bori da druUvo ivi u boljim uvjetima .
Drugi dio ovog djela poinje konstatacijom da je brak osnovna jedinica drut
va. R aspravljaju i o ins titucIji braka. pisac citira misli vje novjesnika kao Sulejmana i
Davuda . iznosei i poda tke o njihovim e nama. Autor smatra da je brana institucija
zajedn ica koja je potrebna radi potpunog pSilli kog i fiz i kog ivo ta i nagla~ava da sc
tek u braku ovjek potvruj e. On slika razliku izmeu ljudi koji su u branoj zajednici
nali cilj svog t ivola i onih nesre tnika koji lutaj u bez cilja , izgubljeni . jer nem aju pravog.
sadraja ivota koji prua porodica. Oni su nesmireni i nesre tni. Ovo se odnosi jednako
i na mukarce kao i na lene. Osobe koje ne uspiju osnovati svoju porodicu odaju se po
rocirna i njihov ivot je uzaludan.
" Muridul muteehil " ima dva dijela. Prvi dio govori o braku. a drugi sadni razne teoretske savje te. Pisac je isti a i pre p isiva je ista osoba kao kod prvog dijela .
prvi dio ima

slij edea

poglavlja:

I . e uvanje braka
2. Koristi od braka
3. Pitanje braka
4 . Kako odabrati suprugu
5. Osobine mukarca
6. Dunosti suprunika
7. Obaveze 'lene u braku
8. Vjell anje
9. Zaee djeteta
10. Razvoj djeteta i rod iteljske dunosti
I L Poz.navanje religije i njenilrzakona

U daljem tekstu iznesene su informacije o svakom poglavlju. Ovdje smo ne to

detaljnije prikazali deveto poglavlje koje odrazava srednjevjekovna shva tanja emb riologije.
l. POGLAVLJE

Pisac hvali

bra nu

zajednicu

ilustriraju i

primjerima iz historije .

2. I'OGLAVLJE
Bra na

zajednica je potrebna radi odravanja drutva i ivota u svijetu . Brak

duu i srce. olak ava od ravanje.reda u dru!itvu . Kada ljudi stupaju II brak , tada su i Bog i andeli zadovoljn i.
uljep ~ava

3. POGLAVLJE

Da bi neko stupio u brak mora ispunjavati od reene uvje te. Prvo, budui suprunici moraju biti materijalno OSigurani . Mu mora uva ti svoju porodicu i sve obaveze
prema porodici ispunjavati novce m steeni m na po~tr.n nain. Mukarac ne smije napusti ti niti se odrei svoje porodice. Brana veza'je korisna ljudskoj zajednici kao i Bogu .
154

4. POGLAVLJE
Vjenanje je javni dogaaj koji se odvija u prisustvu suca i svjedoka - mu~kara
ea. Pri tome se ispune i obaveze prema religiji. ena bi trebala biti religiozna, obrazovana , karakterna i po~tena. Mu ~kar:rc neka ne misli da se eni radi novca i ljepote neke ene ve radi njenih osobina vezanih uz karakter i religioznost. Ako uzima karakternu te
nu dobija i novac i IjepolU jer sve tO slijedi u lancu .
.zena ne treba muu da stalno nagla~ava koliki je miraz donijela jer to stvara
kod mu~karaca komplekse. Ona mora da njeguje svoju ljepotu aliumjereno. Ij.da ne gubi
vrijeme cijeli dan njegujui lice . Mora nastojati da ne bude loa tena, da se u dru~tvu ne
hvali svojom imovinom i da se ne pravi vainija od mu.a. Stoga ona mora biti nita od
mua u ovim SI\'arima: starost. visina, novac. Poeljno je da je ena iz stare porodice.
Ali. tena treba da je Ijep~a od mua. karakterna, vesela i ~Iaia.
Zena treba uvati svoju ljepotu. da i u braku ostane onakva kako ju je mu
prije braka vidio. Mu~karac ne treba gledati djevojku koja je ve vjerena jcr to predstavlja izdaju. ena lllora biti lijepa. slu~a ti i uvati Illuta. U odsutnos ti mua ana je duna
voditi kuanstvo uv ajui novac i sve steeno u braku.
Mehr (vjenani dar mua eni) ne treba daje preSkup. en;ltreb;l dajl roukinja o Zena treba biti nevina. jer djevianstvom pri v la i mua. Ona lllora biti iL asne i
dobre familije. Budu i supru nici ne smiju biti rodaci jer su djeca iz takvih brakova osjetljiva i nervoLIla. Supruga treba da je slobodna ena (da nije ropkinja) .

5. I'OGLAVUE
Mu~karac ne smije biti pijanica. varalica. laljivac. buntovnik. On mora
vati du.nosti , biti vjeran' i astan.

p~to

6. PQGLAVUE
Budui

suprut.nici moraju imali prijateljski odnos i razumijevanje . Mu ~karac

mora biti paljiv. nauiti enu ~ta ne valja in iti. On je mora uputiti u zakone istoe
mjesenih perioda i religiosne dunosti. On mora biti pravedan prema svojim enama.
Ako je e na neposluSna mora pozvati presuditeije i sa njene i sa njegove stra ne . Oni treba da procijene radi ega je po n a~a.nje ene takvo. ali da ispitaju da je nije mu udario
jer bi to dovelo do jo~ vee neposlu~nosti.
Rastava braka nastaje kod izdaje 'nekog supru2nika. ili prijevare, ili nakon
pr.cthodnih o pomena .
7. POGLAVLJE

lena treba da slua mua, ali umjereno,do granica.jer ona nije ropkinja. Ona
ne treba biti gruba kao mu~karac. mora urediti lice, znati kuhati. uvati djecu i sve druge kOne poslove obavljati .
8. POGLAVLJE

Svadba treba da je javna. da se dbjavi u damiji. Kod kue treba da se {lrircdi

veliko slavlje uz igru , pjesmu i svirku u razne instrumente . Pozivaju se prijatelji i pripremi gozba za dva dana . Pozvani valja da dou, a u toku veselja morajl,! se pristojno ponaati.

155

I
II

Mukarac obuen u najbolje odijelo ulazi II odaje gdje je djevojka s ostalim

zvanicama. U tom trenulku neko posipa eer i bademe a prisutni brLO kupe. To je za
sreu mlade naca.
Kada mladenci ulaze sami II svoje odaje. mladi poslije molitve u/ima ruku ene i moli milosI . Poslije loga vodu II kojoj je ona prala noge sipa u raLne uglove kue .
Mlada lllora biti takoder sveana obuena i lijepo poeUjana . naminkana i namirisana
U prvoj scdmlcl ne treba jesti paprike. sire. klscle jabuke i druga lJuta jela ill
jela s neugodnim mirisom.
Drugi dio ovog poglavlja opisuje coitus . Snoaj je opisan detaljno . Kod loga sc
preporuuje mutu da se sa enom prije ali. pri a j sL ena takoder treba da teli odnos
i lllora partnera lavoditL Poslije sc moraju okupati. Potrebno je da svako ima svoj pe.
kir .
Ne Ireba drugim osobama
priali o odnosu. Odnos nije dobro imali II
vrlJcllle n!lhlade. bolesti i rekonvalescencije . Takoder od nos ne smije biti nasilan jer ako
se II tim okolnostima /ane dijele. onda je ono neposluna.
Od dob3 godine i mjesta spolnog odnosa zavise neke osobine djeteta. Tako na
primjer. dijete zaeto poslije podne bie oravo. subotom ili srijedom varaj ica ili z l oi
niH:. uoi vjerskih pra/nika bie bez uspjeha u ivotu. alo.o lIlU}: prilikom snobja gleda
ili tada govori. dijete e biti slijepo ili e nepravilno govorili. Mole biti diktator ili imati
etiri ill ~st prsta.
Najbolje vrijeme za sllOaj je zora jer su tada suprul.nici odmorni.
Osobine uterusa :
UteruS je miina kesa ispunjena ivcima . I'oetak tih ivaca je u mOi'gu . Uterus ima dva roga kao krila. Oni uvlae spermu zatim dilatiraju i kontralliraju uterus.
Uterus ima glavni otvor okrenut prema dolje . U tom otvoru nalazi se erogena zona koja
budi reneksc i na tom mjestu sc mijeSaju sekreti i budu kao mlijeko bijeli.
SPCTlll3 se proSiri preko cijelog organizma tene . Krv je vrati u uterus i tada naslane neSto kao krvava taka . Za 10 je potrebno etrdeset noi.
Po drugom miSIjenju. andeo uzme spcrmu i dri na desnom dlanu etrdeset dana Jllolei Boga da nas tane tivo bie . Sad opet sadraj prebaci nali,e\ttruJ..lI i lada nasta
ne vee tijelo. POlom prebaci sadraj na desnu ruku i sada naStalle prva Io.OSI. os sacrulll .
Posl ije sto tinu i dvadeset dana. tj. 4 mjeseca. razvoj ide dalje ovim redom. U prvom danu nastane kaiprst desne ruke i aka. U drugom danu glava II Ireem lijeva ruka. pa
donji cks tremiteti. Ukupno sc raL-vije dvjesta etrdesct kostiju. eudesct i osam ivaca i
uistaezdesct ila .
9. I'OGLAVLJJ
zapoinje IlliIju da je ivot ponavljanje . Iza loga se iL-noSe neka
embriologije. lj . izlae teorija o razvoJI' ploda.

Ovo poglavlje
shvaanja

Autor sc bavi i nekim tajnama naslijeivanja i spola . Tvrdi da e dijetc bili

mukog spola i sliiti na oca ako se sperma izlui u veoj koli ini i to prije potpunog u/budenja ene. Obratan je sluaj
e dijete biti enskog spola . Ako je koliina sperme
manja. dijc te slii i na oca. ali dominiraju osobine majke.

ako

156

U rukopisu sc ovako obja~njava poslOjanje T:un ih ljud skih rasa:

nog je stvorio Adama od $a)..e zemlje koja se sas tojala od sVih vrsta J'emlji$ta
ovoga svijeta. Zato se na ovome svijetu ljudi javljaju sa Ta7liitim bojama koe. Jedni su
crveni. c rm . bijeli te U II .
10. POGLAV LJr

Opisuje raanje djeteta. prava djeteta. dunosti roditelja prema djeci a IS to tako obavczc djece prema rodi teljima.
Ocu npr . ne smij e biti dosadno kada dijele plate, I ne smijc bi ti tuan ako ima
t ensko dijete . Otac dobija ime po svom najstarijem sinu (npr. Ali otac Sulejm:mov).
Mu~ko d ije te treba sUTle titi sed mi dan po rodcnju jer tada nc osje a bolo\'e i ran tl cijeh
najbri.e. Kod toga se prinese ovca za rtvu. Ime se daje etrnaes t i ili dvadese tprvi dan.
SlO se l ie odgoja. dijete trebu odgojiti da bude ast an i po~tell ovjek. Roditelji su duni da prue osno\'oo obrat.ovanje svome dje te tu . Majka treba da ga doji svo
jim mlijekom . du ga njeguje i da ga u i prvilllll1o!itvarna.
Dijele naSt3je iz odnosa mukarca i tene . U tom -odnosu Illu ~k ara c il.l u i
ejakulal u org3ne tene. To se naziva nutva. U njoj lei sjeme ivota . Poslije deset dana u
maternici nastaj e tijelo koje sl i i pijavici, ali predstavlja vi$i i savr!eniji stupanj raLvoja.
Za slijedei h deset dana nastaje modga. Ona je jo~ razvijenija . Za e trdese t dana 113S1aje
kost kao osnovica oko koje se obmota hrskavica. Tada sc rOTl11ira kima i zdje l i ne kos
ti. Za dvije sedmico zadnji nastaje trup: polovina i1aje !>okretljiva. tj . ispunje na i le ile
nose krv, a pola tila je nepokretno .
Kada se dijete rodi treba ga zamolal i u islU bijelu pclenu . Zabranjena Je tuta
pelena. Poslije porodaja tena se mora etrdese t dana hran it i suhim bademima i humla
ma.
U 01>JsivanJu razvoja ploda navodi se

jo~ slijedee:

Pola ila sadrti krv a pola zrak. Petog i kstog dana se javljaju kota i nok ti .
Sedmi dan nastaje nos, osmi dan jel.ik. a deve tog dana ui . Dese tog dana ulazi du~a
pre ko palca desne noge . Tim IllomenlOIll dijete oivi. S toga lllrtvilo izlazi kroL usta. U
loku e tiri mjeseca. dije te pos tane pokretlj ivo.
Tajna o nastanku dVOjki . Iroj ki i drugih je u s lij edee m . ~"lat e rni ca ima e liri
grla. Ako sperma ulaLi samo najedno grlo bie jedno dije te, ako ulazi kroz dva talvie sc
dvojke itd .
Dije te treba nau i t i pona$anju u dru~ tvu . nainu primanja gostiju. na inu dr
tanja, hodanja . jedenja. Prilikom jela se polako vae ne pri aj u i. Savakanu hranu treba da gutajer bi se lJ su protnom udavilo.
U puberte tu su djetetu I.abranjena ljubavna uivanja.

Zaklju uju i ova izlaganja. treba napomenuti da u Bosn i i lI ercegovini do 19.

vijeka nije bilo medici nskih $kola ali je posloj:11a publika koja je pozn avala orijentalne
jezike i sluila se orijentalnim medicinskim spisima iz ranog i kasnog srednjeg vijeka .
1I.ledu djelima nae nim na teritoriji Bosne i He rcegovine nal:v.e se djela is taknutih iSlOt-

15 7

nih med icinskih autora Ibn Sine , Razije, Erhazije . AI emsudin3. Muhamed ib n Kaisu ni
ja, Hadir ibn Al i ibn I-Iatlabc. Nuh ibn Abuimenora i drugih.
Veliki dio knjiga je prepisivan a na marginama su biljeene originalne opaske
ljud i. Za hisloriju medicine Bosne i Hercegovine bio bi veliki poduhvat analizirati ove bilje~ke. Pri tome sc javlja ve davno iskrsli problem . Medicinari koji se bave his
torijom medicine ne poznaju o rijentalne jezike a orijentalisti ne POLIIlIjU medicinu i ne
posveuju se dovoljno ovoj tematici pored mnotva drugih zadataka.
domaih

Prikazano djelo. pored n etanih. srednjovjekovnih zabluda o pitanju anatomije

i embriologije. sad rti ispravna psiholoka razmatranja i zastupa ispravna e ti ka stana
vita na polju seksualnosti.

SUMMARY
ABOUT ONE SEXOlOG ICAL WORK IN GAZ I HUSREV - BEY 'S LIBRARY

The authors give the cont ents of the medical-sexological work called Muri ul
llIuteehnil. writ ten by the sheik Muhamed Kutbuddin el - Izniki (d . 141 8). II shows the
concept ion about different ethical . medical and psychological questions. Besides medie
val errors in anatomy and cmbrioiogy the work consists of very intc resting cthical stand
poinls concerning sexuality. The work was very popular. One manuscript is in the G3.Zi
Husrcv- bey's library in Sarajevo. and the other is transc ribed in Gazi Husrev - bey's med
resa in Sarajevo.

Isa

liAM DIJA IIAJDARHQDZI C

DVA PODATKA O PROMETU I PRODAJI PAPIRA U BOSANSKOM PASALUKU

Kao i za mnogu drugu robu , dubrovaka luka je bila tranzitno mjesto i za papir. koji je dolazio iz Mleta ke Republike , kako piSe Domen ika Sela, pisac veom a Zilnimljive knjige pod naslovom " Trgovina i industrija II Veneciji II XV II vijeku-o. l) To
potvrdl!je i drugi pisac. koji se bavio tim istim predmetom II XV III vijeku. Bruno
Kaici. 2) Po prvom , indu strija papira je bila razvijena II Rivie ra di Salo. 3)
Ja u ovdje iznijeti samo dva podatka O tom artiklu , koji je bio veoma trazen II
Bosn i i Hercegovini. Papira sc tl prostranoj Tu rskoj ca revini troSilo dosta . Treba samo
zaviriti u dalmatinske arhive, gdje se moe nai veliki broj pisama pojedinih funkcionera
u dubrovakoj pozadini , odakle su esto dolazili i dokumenti ukracni J:animljivim inicijalima i napisani na luksuznom papiru . Mi ni ta ne znamo ili mazda lnamo vcomil maIo o prcpisivakoj akciji u Bosni i to ne samo medu Mu slimanima nego i medu S(bima.
Hrvatima,i medu Jevrejima, pa zato ne mozemo zna ti ne$to odredenije o tome koliko se
troSilo papira la lU svrhu i kako se nabavljao. Nije nevano spomenu li ni t rgovce, koji
su sc me u sob n o dopisi1ali , a neka medu lim pi~ mima Su i ~ ta i preko Dubrovnika.
Naravno. u dubrova kom ll istorijskom arhivu se mogu nai samo Vijesti o po
iljka ma ovoga vanog artikla raznim fu nkc ionerima,(u Bosanskom pa~luku) . kojillla je
Republika mogla slat i. pored ostalih stvari, i papir ne bi li ih ]..;I]..U pridobila i stekla nji
hovu naklonost daruju i im ili nabavljajui im i ovaj prijeko po treban materijal. dok su
drugi morali da se snalale sami i da dolaze ili u Dubrovnik ili na neki drugi dalmatinsk i
trg i da se tamo snabdijevaju , po red ostaloga , i papirom . Ponekad to nije samo is t i biieli papir za pisanje nego i tampane stvari (geografske mape . npr .). Zanimljiv je svat..al-..v u
tom pogledu jedan podatak. koji S~ nalazi uz jed no uputstvo du b rova ko m poslaniku II
Travniku _ Buk.iji. 1'0 tome poda tku , u Bosn u su upuene karte Amerike i Afrike. 4 )
\) Sella DomenIco. Commcrcl I.'" industrie a Vcnezia nel sccolo XV II . Istinulo per 13 col3bouzionc
cullu rale. Vl.'" nczia - Roma. 1961.
2) Caizzi Bruno. Indus tria c commcrcio drila repubblica venc la nel seoolo XVIII , Banca commcr daje ilaliana, M[i:l.no, 1965.
J) !kUa, o.e .. 12 . On uzima podatak od Oltavia ROSSija. koj i jc objavio knjigu pod na510vom " u'
Memoric Brcscianc", BreK"ia. 161 6.
4) llislorijskf arhiv u Dubrovniku (H AD ), Lc IlCrc e commission! di Levan .e. 66 (1694 - 1703)

238' - 239' - , 13.X 1702.

159

U 10 vrijeme Dub rovaka Republ ika je u nevolj i, jer od mah poslije krvavog i straSnog
rata od 1683. do 1699. Mleta ka Republika vrSi pritisak na Portu i na bosanskog paSu
pro tiv svoga starog rivala podno Srdl . nastoje i da samo za scbe prigrab i monopol trgo
vinc na Bllk:lI1l1 i II ostaloj Imperiji. Kad nije moglo ni ~ ta uradi ti u S tambolu . Buk ija se.
po Izr i itom nalog\1 svojc vladc. prcbacio II Travnik da tamo dalje djehlJc po tojc bos.an
lIki pa ~ bio ovlaten da donese konanu odluku. Za njegovu dclika tnu misiju Ircbalo je
dosta papira. jcr je dopisivanje bilo intenzivno i to ne sa mo na relaciji DlIbrovnik - Trav.
nik o nego se Bukija morao obraa ti i mnogim ostalim uglednim ljudima. a ponekad ive
zi ru u S lambol. U jednoj poSiljci mu L.aio vlada Salje ""dese t lisIova cankog gla tkog papi.
ra" (""dieci rogli di carta reale lisciata") . pa mu nareduje da kon takti ra sa paom prije
nego uputi pisma lIStambol. 5)
Da jc 0 11 mogao taj papir nabaviti u Bosni. nc bi mu ga vl ada slala ak iL. Dub
rovnika . Uos talom. da ga nema u malim bo sans k o h ercegovakim naseljima i II njihovim
dua n ima pOl vnluje i jedno pismo klobukog kapetana B egovia. koje je bio na p isao
Ma tu Marinovu N:ltalilI. knezu II Konavlima. n.vl 17 11 .. u jeku pobune crnogorskih
pl eme na pod vodstvonl Mihajl:! Mil o r3d ovi3. B egovi o bavjetava Nat aJia o sakuplja
nju Crnogoraca (kojih po njegovim inro rmacijama ima 800) i trai od njega oprez. a
onda mu piSe. da mu poSalje "knige ere u naS nema knige i pe ara" . 6)

SUMMARY

nvo DATA ABOUT TRAl nc AND PAPER TR A D1

I N BOSN IA N PASIIAL UK

Using malerials rrom the Archiv of Dubrovnik the author publishcs

twO tidings from XV III centu ry which shows tha t Dubrovnik was considered as a pa
per supplier in Bosnian background .

SI lbidem. 180. - 181. 16 .11 702. 185 - 187.9.11 1702 .

OI IIAD. h prm' i ak ti . 18 181/ 5/ 18/ . do k . 161. 22. VJ 1711.

160

Dr. ADEM HAND2.IC

GAZI HUSREV- BEGOVJ VAKUF! U TESANJSKOJ NAHIJI U XVI STOUE CU

U prvo vrijeme turske vlasti, sve do t ridesetih godina XVI s t oljea. p:l i kasnije,
te!anjsko podruje je zbog svog istu renog g r aninog poloaja prema ugarskim posjedi
Illa i zbog mijenjanja gospodara ostalo sasvim maglovito. Prvobitno se nalazilo u okviru
"kraljevstva bosanskog" 1), koje je kao tampon drtavic:l egzistiralo, koliko se dosada
zna. izmedu l46S . i 1476. godine. 2) Ta ob lastje, prema Thalloczy- u. obuhvatala ~est
utvrenih gradova. 3) Kako se ini, njeno sredite je, prema nekim podacima najranijih
turskih popisa, bio upravo grad Tdanj, a protezala se izmeu turskih i ugarskih posjeda.
usijecajui se izmedu dviju ugarskih banovina. srebrenike i jajake. Po svemu se tini,
meutim, da se ono teritorijalno podudaralo sa ranijom obla~u lana bosanske kralje
vske loze Kotromania, vojvode Radivoja.i sasvim je mogue da je ta oblast ve od 1463.
bila ostavljena nasljednicima poginulog Radivoja da njome upravljaju kao "kraljevi bDsanski". Likvidacijom tog stanja. 1476. godine, Turci su zauzeli gradove Maglaj, Doboj i
Teanj , dok su, ini se, Maari uspjeli da zaposjednu sjevernija podruja. Zbog strategijske vanosti te oblasti Turci zatim usmjeravaju ovamo i koloniziraju brojnije skupine
vlaha r stoara da uvaju tu krajinu. Naroito su tada vlasi iz Hercegovine i Crne Gore
bili naselili maglajs.ko podruje i tO U taj mjeri daje prije 1489. bio donesen i poseban
zakon o maglajskim vlasima. 4} Ne$to poslije te godine Maari su uspjeli da povrate
Te~anj, pa se u mirovnom ugovoru izmedu Turske i Ugarske od 20.V11I IS03. godine ne
navodi u turskoj vlasti. a navode gradovi Ma~:lj i Doboj. S) U ugarskoj vlasli Te~nj je
ostao do pada srebrenike banovine (J S 12) ). a pre,ma ugarskom istoriaru I$tv:mfiju
~andtlt . Nalllja Brod krajem XV ; poetkom XV I vij~ka, Radovi III , izdanje Muzeja grada
Zemce. Zemca t973.
2. S. Clrkovlt, Vl:astela i ktaljevi u Bosni poslije 1463. godine Istorijski glasnik Srbije broj 3,
t954.123- 131.
"
3.Thallocz)' - Suffby, Povijest Jaj t'a (1450-1527), Zagreb, 1916.
4. Kunani i kanun - namc (Iz XV I XVI vIJ'cka), izdanJ'e OriJ'cntalnog instituta SaraJ'evo )"7 , ,,
13- 14 .
'
,
.

I. A.

5. Bellelen XXII. Ankara 1958, br. 87, $t r. 369- 390.

6. G. PraY. Epistolu proC't'Jum rq:nl Hungariae t, 1490- 1531, Potun 1806. Sir. 81: V. Kbit, Povijest !Irvita II , sV. 3, su. 250.

I I - Anali

16 1

do 1520. godine?) BaJagi, medutim , navodi daje tek Husrev- beg definitivno povralio Tebnj , u proljee 1521 godine.8 ).
Definitivno osvojeno te~anjsko podruje bilo je prvobitno pripojena maglajskoj nahiji. To je jasno ne samo iz injenice Jto se u popisu iz 1528- 30. godine pored
maglajske ne spominje i tdanjska nahija. premda su lim popisom bila obuhvaena i
znatno zapadnija podruja od Tc~nja, nego se u fermanu od 23 . jula 1533 . godine , po.vodom iz.davanja carske temlikllome Husrev- begu. izriito navodi teanjsko podruje u
okviru maglajske nahije . 9) ~1edutim. u samoj Husrev- begovoj vakufnami iz priblino
istog vremena, za tdanjsko podruje se kae da je u te!anjskoj nahiji. lo) pa jc jasno
da je Ictanjska nahija priblino u tO vrijcme administrativno formirana . Sama la injeni
ea jasno govori da se turska vlast na teanjsko podruje proirila iz Maglaja , odnosno
govori ujedno da su maglajski vlasi znatno doprinijeli osvojenju Tdnja. u ije su se podruje zatim proirili i naselili. Maglajski vlasi, koji su pripadali sandak- begovu hasu.
jo i prije 1516 . godine bili su se pro~irili u susjed ne nahijc: Ozren. Trebetin (podruje
s lijeve strane Bosne . nasuprot Maglaju). zalim u nahije Usoru (podruje zapadno od
Tdnja, izmedu Usore i Male Usore) i Vrbanju (Kolor- VaroS). 11). Alo l..nai. da ako
do te godi ne te~anjsko podruje i nije bilo po tpala pod tursku vlaSI, ono je ve dobrim
dijelom bilo zaobieno i okrueno. Ovdje, uvodno samo napominjem tc injenice, koje
su openito va ne . One dop rinose boljem- razumijevanju demografske i privrednc strukture tdanjskog podruja u ovom ranom periodu .
Zbog relativno dugo vremcna nestabilizovane politike situaCije na loj krajini.
mi nemamo jasnu predodbu o tcanjskoj nahiji ni iz opSirnog popisa bosanskog sandaka od 1540-42. godine, premda su sama njena varo~ka naselja. Te1anj i Doboj, bila
pojedinano popisana kako 1528- 30. tako i 1540-42. godine . 12 ) Tek popisom iz
1570 . godine imamo jasan teritorij teanjske nahije i pregled naselja u njenim okvi rima. lJ)
M ogue je ta utnja prvih popisa dolazila i Oluda Sto je Husrev- begov vakuf.osnovan
poetkom etv rtug dct:enija. ubuhvatau u toj lIahiji veinu naseljenih mjesta , koja su
zbog toga bila privilegovana (serbest) od bilo kakvih popisivanja i mije!anjau to pilanje .

Prije spomenutih popisa iz druge polovine XV I stoljca nije bilo mogue pruili jedan a n a liti ki pregled svih dobara i prihoda toga vakufa koji su postojali u Sarajevu,
teanjskoj i jajakoj nahiji, kao i u Klikom sandak u. u podruju izmedu tvrda va KliCevca i OSlrovice. Jedan takav pregled vaan je zbog toga Jlo su u vakufnami(za da
miju , imare i hanikah u Sarajevu) , perfektuiranoj u prvoj dekadi dul1lada 938. (11 - 20.
7. N. islhuanffius. Regnl llungarici hisloria, pp 51.65 - Colonlae Agripinae. M[)CLXXXV.
8. 5. 8abglt, Kmlb uputa u pro~losl Bosne i 1lcrcegovinc, Sarajevo 1900, 27
9. F. Sfaho. Vakufn3.mc Idrugidokumentl. SpomenicaCazi- Husrcv- bcgo\'e e tiris togodiinjice.str .
XX II - IV.
10. F. Spaho. isto. sir. IV I XV.
ll. Istanbul. Basbal.::anlik Arsivi (BBA). Tapu deftcr (DT)
12. BBA . DT No 156. fo J65; TD No 211, fo 365-66. Folie deftera citiram prema fotokopijama u
Orijentalnom institutu, Sarajevo
13. BBA, DT, No 415, fo 168- 185.

162

XII I S31.) godine, vakurske zemlje zavedene kratko. uglavnom kao mezre (obradiva
zemlji~la. sclillo) i iOuci . 14) IZ.n3vedcnih deflera, m~dulnll. jasno se vidi da su se le
ranije mezre i inuci kasnije razvile u posebna naselja za kOJa imamo podatke o demografskoj i privrednoj struktuTI. kao j o konkretnim finansijskim prihodima. 15) Zatim.

tokom vremena stanje vakura sc mijenjalo. Vakufskih imanja u l\1ilkUlII sandaku nesl3.
lo je gubljenjem IUrskih posjeda za vrijeme bekog rala / lug 1 1696 lin!.. su na drugim
stranama uz.urpacijarna posjedi bili smanjeni. Stavile. drl.av3Jc za HIJelUC istog rata U7C.
la iz blagajne tog vakufa i svu

zateenu gotovinu, koja jc bila znaajna . 16) Za istoriju

tog vakufu jedan ovakav pregled vatan je posebno zbog toga Ua pruta konkretne nova
ne prihode . Uporedujui te podatke sa cjelokupnim stanjem toga vakufa, utvrdenim i
zavedenim u opSirnom popisu bosanskog sandtaka iz. 1600. godme, 17) nll saznajemo
vrijed nost i udio pojedinih vakufskih imanja u odnosu na cjelokupne prihode tog vaku
fa. Ukratko, na Ovaj IHl in moemo saznati kakav su znaaj imali prihodi u te!anjskoj nahiji u odnt8su na cjelokupno stanje Husrev- begova vakufa iz le godine . Spomenuti ob
ra un, ope l, vrlo je vaan :lhog loga $10 iz ranijeg perioda. sve do 1760 godine, nije bio
poznat nijedan kompletan obraun ovog vakufa. IS ) Taj tekst,i:ao izvor ,zasluuje zbog
toga i poseban osvrt. ali o tome izvoru na drueolll mjeslU. kasnije . Na kraju, analitika
obrada svih vakufskih sela u tdanjskoj nahiji iz XVI stoljea predstavlja i prilog istorij.
skom rasvjetljavanju ovog kraja uope .
Prije zavjdtanja Husrev beg je bio posjednik-dralac u vakufnanu navedenih
zemalja. I l teksta carske temlikname(darovnice}, odnosno fermana izdatog u I dekadi
muharrema 940:. (23.V II - I.VIII 1533), vidi se da je ranije Husrev- beg drtao kao zakupnik sve zemlje koje mu je cac darovao. tj . u defteru su dotle voene kao nlllkolOQ. ili ih
je bio otkupio od drugih lica kao ifluke i mezre . Tekst I'oku/llome i temliknome o va
kufskim zemljama u te!anjskom -podruju jasno govori o joS nestabilizovanull prilikama
i nenaseljenim podrujima. Ti spomeni u vakufnami su ujedno i najraniji iZvori o seoskim
naseljima u lOme podruju . Budui da su izdavanjem lih iZvora toponimi oSlll]i nejasni ,
i neubicir311i. te k3ko su se ta mjesta sada pomou popisnih deftera !Ilogla bolje utwditi ,
to adekvatniji prevod lOg teksta u vakufnami glasi: "' sto tako u Ilah'-j; tefanjske flirave
II kudiluku Brod UI'oku{io je tHusrev- begJ ;mollje ZI'aIlO tif1uk Muhameda Ce/ebije. si
Ahmed- begom, so sl'ime fto i'lII pripada. te mezm poWOIll pod imenom Omonjsko.
j Sl'e mezre u loj na/Ilji kup/jelle od Ahmeda vojvode ZI!Ol/e P/alije. kao i mezre II blizini
spomelllUe tvrave Te/nja POZtlute pod imel/om: KlIzmadiIIa. GOfl/jo i Dolljo Modrita i
CesIico t? J ... " /9) Taj lekst u spomenutom fermanu o temlikllum,-20}, neSto drugaije
glasi' ..... /I bosollSkom sol/diokll II mog/ojskoj lIOilIji. II blizitli fvrdUI'e TeIl/ju mezre
zva l~e: Kllzmadil/u. Donja i Gomja Modrita i t;es/ico, te pIIste zemlje selo Omol/jske. kao
i zemlje selo P/ulije koje se lIadovezlljllllu spomenllte mezre .....

Ila

Datiranje navedenih dvaju dokumenata nije jasno. Carska l emliknomo je morala da prethod i vuku/llomi. M edutin~, prema izdatim izvorima, navedeni ferman o femlik14 . F. Spaho. u Spomenici, su. I- XX III .
I S. BIM, TD. No 415. fo 168- 185; TD. No 419, fo 215 - 281.
16) II. Krekvljakovi, u Spomenici, ~Ir. 102
l i ) BSA, DT. No 419, fo 341.
IS} Spomenica. str. 101.
19) Up. Spomenica, su. tV, XV.
20) Spomenica, 5tr. XX III - IV. Tu je dat samo rezimira n prevod.
II '

163

nami (faktiki temlikllama) datiran je izmeu 23.VIl I I.VIIl 1533. godine 2 1), dOKje
v3ku fnama , koja nesumnjivo govori o istim nekretninama , napisana u prvoj dekadi
drumada 1.938.:.(11 -20.X II 1531) godine. Prema tome, izlazilo bi daje vakuf1lamtt iz
data godinu i sedam mjeseci prije temlikname. to je nemogue. Ndto ovdje treba kori
girati, ali ne raspolaem s originalima navedenih iZvora niti drugim pouzdanim izvorima.
Treba spomenuti da je jo jedan dokumenat iz carske kancelarije, usko vezan s temliklloje dokumenat o tano odredenim granicama, -tzv~
nom, prethodio vakufll'!.mi.
sinomama. Ta dva dokumenta su vjerovatno izdata istovremeno.
Velika je razlika izmeu kratko formu1isanih posjeda u vaku/nami i znatno
potpunijih podataka o tim zemljama i naseljima koje pruaju opirni popisni defteri iz
druge polovine XVI vijeka , tj . 40, odnosno 70 godina kasnije . Do popunjavanja i naselja
vanja teanjske nahije novim, stoarskim, odnosno ftluridijskim stanovnitvom, tzv.
vlasima, dolo je jo za ivota Husrev-begova (prije 1541). Kao sandak-beg bosanski,
koji je izmeu 1520. j 154 1. u dva puta vrio tu slubu u Bosni i koji je najvie doprinio
irenju turskih granica na za padnim st ranama, imao je, prije svega, na umu u v renje
vlasti i UV3Jlj e turskih graninill pod ruja. Ustvari, sve Husrev-begove zemlje u Idanjskoj i jajakoj nahiji , kao i one u skrad inskom kadiluku (izmeu Klievca i Ostrovice) u
vrijeme kada ih je zavjetao, krajem 1531. godine, predstavljale su isturena granina podruja. Zbog toga jc qn u sva tri ta podruja doselio vlako filuridtijsko stanovnitvo, ije
su zasluge u uvanju gran i nih podruja i uvrenju turske vlasti dobro poznate.
U popisima iz 1570. kao i 1600. godine , tdanjska nahija se pojavljuje kao srednje rasprostranjeno i naseljeno podruje sa sjedi~tem nah.ijskih organa u Tenju . Obuhvatala je dva utvrena grada , 45 seoskih naselja (sela i zaseoci) i 5 mezri. Ispod utvrdenih
gradova Tenja i Doboja zateena su malena varoka naselja, od kojih je teanjsko bilo
znaajnije. U obadva su bile podignute carske damije. Kako se vidi iz spomenutih popi.
sa, dobojska damija nazvana je "Selimija" 22), tj_ podignuta je 2a vlade Selima I
(1512- 1520). Cinjenica je, meutim, da' Doboj nije tek u tome vremenu potpao pod
tUlsku vllfs! IICgU, kaku jc istlfknuto , znatno ranije. Dobojska "SeHmija" podignuta je pri
ulazu u tvravu ,o ko koje se razvila stara arija. Teanjska prva damija bilaje , medutim ,
podignuta u samoj tvravi, u njenom centralnom dijelu , ispod koje je bio smjeten magaci n hrane. To je, zapravo, bila voj nika carska damija , ije se ime u izvorima ne navodi.23) Onaje. svakako, bila podignuta za vlade Su1ejmanove, tj . neto poslije I 520.godine (Sulejmanija).
Kao gradska naselja Tenj i Doboj se relativno sporo razvijaju zbog svog graninog poloaja. Za rani razvitak Tenja osobito je bio zasluan Husrev-begov vojvoda
FerI/od Celebija. sifi Iskenderov, k~ji se tako spominje kao timar-sahibija J 530. godine . 24) On je sigurno identian s teanjskim hajrat - sahibijom Ferhad-bego m. Kao vojno- administrativni organ u teanjskoJ nahiji bio je ujedno i !ini H usrev- beg~:)V nadzornik na njegovim posjedima; odnosno vakufskim zemljama. U podgrau teanjske tvra
ve podigao je znaajnu danliju, oko koje se razvila ariija, a vjerova tno je utemeljio i
druge ustanove. Ta damija , koja je, po svoj priliCi , bila presvo(l:ena kupolom, zvana
"Pe rhadija" ili "Carijska", ostala je stalno glavna i po svojoj arhitekturi n ajznaajnija
damija u Tenju .

To

21) Spomenica, str. XXIlt - IV.

22) BBA. TD: No 479, ro 284
23) BBA, Maiiye No 15730/ 1- 2.
24) BOA, TD, No 157,f0344.

164

Ne zna se odakJe je bio Ferhad-beg. Ne~to ga je, ipak, vezalo za tdanjski kraj
Svakako je due vremena ostao u navedenoj slubi. Otac mu !skender. bio je u slinoj
slubi. Jednom (I S30) se spominje kao subaIa (tj. sandak-begov policajni organ), do~
se na drugom mjestu u islom izvoru spominje i kao ~elll1ja (zamjenik), ali se ne navod
kojeg funkcionera. Sigurno je da je Skenderav sin Ferhad- beg tivio II Tcnju. II vrijeme
kada je Husrev-beg zavje~tao svoje posjede. Godine 1530. zapisan je. 'C;j1uk Ferhada
Celebije. sina /skendera, subale. II blizi"i Tenja koji su t!jnile mezre Jablanica i Cagljevii i dmge zemlje I1wglojske nahije': "Na tim inukim zemljama bilo je zabiljeeno 12
domainstava (5 muslimans~ i 7 kr~anskih kua) uglavnom doseljenih sa strane: et
vorica iz brodske nahije (Zenica), dvojica iz sarajevske nahije (iz VogoSe).jedan iz laSvanske, a jedan iz visoke nahije. God~nji porez. sa tog ifluka iznosio je 996 aki. 25)
Istovremeno je Ferhad Celebija, Iskenderov, imao jo~ jedan znatno vei inuk ulivanj.
skoj na11iji . 26 )
Ferhad- beg je umro II Tenju poetkom 1568. godine i pokopan pred svojom
damijom. Na oSteenom, ali ipak uspravnom nianu , koji stoji rm uzdignutom sarkora
gu nasupro t dum ijskih vrata, moglo se proitati da tu lei: Ferlwd, sill lskellderov, /Im
rd 29. redtepa 975, to odgovara 29. januaru 1568. godine. 27) Iz tih podataka proizlazi da je vojvoda Ferhad znatno nadivio Husrev-bega. Svakako je protivio vijek dulji od
60 godina. dok sc kao spahija spominje jo 1528. godine.
Oito je da su vojYOde i subae u ono vrijeme predstavljale znaajnije faktore u
graninim oblastima. Iz citiranog teksta )"akufllame vidjeli smo da je upravo Husrev- beg
u tebnjskom kraju otkupio neke zemlje (planje i druge mezre) od ranijeg vojvode Ahme
da. pa sc upravo ini da je Ferhad-beg u ovom kraju naslijedio spomenutog vojvodu
Ahmeda . Ferhad - beg je za Teanj predstavljao njegova prvog vakira i stvarnog osnivaa
muslimanskog gradskog naselja u podgrau teanJske tvrave .
O Ferhadovu porijeklu ne moe se ni danas nilta vie rei nego se do.sada znalo.
Izno~ena su ml!IJenJa da se ovdje radi o Ferhad - begu , ~inu Skender- bega Ulamapasia,
kome je ujedno pripisivano osnivanje tri damije "Ferhadije" u Bosni - u Sarajevu
Tdnju i l:epu. 28) Tako je pisao Muvekit 29), a prema njemu i Baagi 30). Meutim,
takvo stanovite je djelomino odbaeno rasvjetljavanjem utemeljitelja sarajevske'''Ferhadije" . Utvrdeno je, naime, da je "Ferhadiju" u Sarajevu podigao bosanski namjesnik
Ferhad- beg Vukovi - Desisali, izdanak bosanske srednjovjekovne vlasteoske porodice
Desisalia, godine 1561-2. 31) Zna sc, takoer, da je u isto vrijeme (1568) tivio u Sarajevu Ferhad- begov brat, vojvoda Ivan Desisali. 32)
25) BBA, TD, No 157, fo 484 .
26) !slO.
27) M. Mujelinovit. Konzervacija nadgrobnog spomenika Fcrhada, sina Skenderov3 u Tdnju, N3k
Sl3rine VI. Suajevo 1959, 247-249.
28) Cetvria "Ferhadija" je ona u Banjoj LucI. Ona ima originalni natpis I sauvanu vakufnamu,tj. pouzdano sc zna da je nju podigao bosanski sanduk- beg i kasniji bcgler- beg Ferhad - beg Sokolovi, godine 1579.
29) S:tlih l1ad:Uhusejnovl zvo Muvekit, Talijl-i Bosna I, ISO (rukopis u Gazi Husrev- begovoj bibIIole
ci, Sarajevo).
JO) S. Bakgi, Znameniti IIrvati. su. 19.
31) . 1otaz:a.li, Nekoliko starih slika, GZM LI V, 1942, 218; H. Sabanovit, Bosanski namjesnik Fer
had- bcg Vukovi - De siulit. Zbornik Filozofskog fakulteta. knj. tV - I. Beograd 1957. 113- 127
M. Mujezinovlt, Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka, POF II , 1951, 110.
32) Mllzalit,

i~ti .

165

,/

Ostaje joS da neSto kaemo o tOmC koliko je opravdano idcnlifikovanje

te~anj

skog Fcrhad - bcga s Fcrhad - bcgom UlampaSiem. tj. sa unukom bosanskog sandt.ak-

bega Ulama- be.ga (p3~e). Ve je ranije Krdevljakovi izrazio sumnju il ispravnost takve
identifikacije .3J } Zna se da jc Ulama- beg. porijeklom Pcrz.ijan3c. bio II Bosn i sandak beg II vremenu od 1541. do 1553. godine. Njegov sin Skender- beg bio jc sa ndak-beg
pakraki.a za tim sandtak - beg poeki,na kome je polotaju i poginuo 1580. godi ne . 34)
Dalje. uporedimo li IC podatke s podacima koje smo istakli o Idanjsko1l1 Fcrhad-bcgu.
lj. utmemo li da je "vojvoda Ferhad - beg" 1528. godine imao samo 20 godina kada sc
spominje kao timar-sahibija. i uzmemo li minimalnu razliku od 20 godina izmedu nje
gova oca Skender bega, onda bi Skender- beg (ako je Ulamapa!i) 1580. godine, kada
Je poginuo, imao 92 godine. odnosno 12 godina bi nadivio sina Ferhad - bega. Te!ko je.
dakle , prihvatiti da je Skender- heg do'ivio toliku starost i jo!\ uvijek vr~ei aktivnu
slubu kao sand.ak- beg poginuo na tome poloaju. Prema tome, vrlo malo je vjerovat
no da bi tda njski Ferhad-bcg mogao bili identian s Ferhad-begolll. unukom sand takbega Ulama- bcga
Seoska naselja te~anjske nahije. poredan3 uglavnom on3ko k3ko su popis3 na II
navedenim iZvorima, jesu: T repe. Ceava. Kru!evica i Osredci. Brii i Uilo Buje .
Snjegotina. !llanje sa mah310lll (zaseokom) Mrk o t i; Gornja ~.~ odn3 ili Kalokvi s mahalama : Kru S i ca. Donja Radnja , Gornja Radnja i Cerovica: Donja Modri a ili Ukrinica
s mahalama : 1lIib , Ilrastu!a i Osivica;Omanjska s mahalama : Nakljcvii. Letica? (ldnica)
i Vranjak; Cesi ica? ili Pojezna s mah.alama : Dedelovci , Brestovo. Donja Ostrunja, Gor.
nja OSlru1.nja i Crnica (danas Crn a), zalim: Gornje Ularice, Mra vii. Sije , lepenica.
Hrvatin , KreSevo, Masev Lug, Salii (mezra), Dobro I)olje (mcn3), Donje Cena re?
(Kenare), Osinja, Siv!a, Rayna Bistrica, MladMeyica (mezra), Dugobrad, MekiS, RaduSa.
TugaYii ili VukojeYiL Vukoyo, Badanj (mezra) Stanoyii blil.u Jablanice (mezra) i
Malkovac (vjerovatIlo dana!nji Miljkoyac) blizu Ularica.
IlusreY-begovu vakufu pripadala jc polovina od navedenog broja naselja. tj.
21 naselje poedi od sela Planje pa zavdno s mahalom Crnam . Uporedujui ta naselja
s lekstom u vakufnami vidimo da su ona II poetku spominjana samo kao mczre (seli!ta)
koje su prije 1570. naseljene i s\e prerasle u znaaj nija sela koja su redovito imala i svoje
mahale ili laseoke . Na ovaj nain. a naroito tamo gdje su navedena dva imena. bilo je
olakSano njihovo ubiciranje . Tako. danas nije poznat na.dv Modri a . ali su poznata sela
pod nji hov im drugim imenima: K aloevi (G. M odria) i Ukrinic:l (D. Modria) . IS10 Iako su nam pozna te njihove n3vedene ma hale, koje danas predstavljaju poznala i zasebna
sel3. Takoder danas nije poznat stan nrtziv sei:! Pojezne , odnosno nije sigurno ni itanje
starog naziva Ceslic.:u. :Jli znamo da je tO dana~nje selo I'ojel.na . Jedino nije jasno na koje
se naselje, ili naselja, odnosio stari naziv mezre, odnosno itluka 'Kuzmadin3". Stavie.
prema formulaciji u popisu iz ' 1570. godine, "iflukom Kuzmadina" (Kuzmadanje) nazi
vaju se sva vakufska sela u toj nahiji .35 )Tako je, prema lotne,kao i prellla popisu iz 1600.
32) M a7.ah, isto .

33) H. Krdcvljakovi, 2.cpc, Sarajcvo 1936. su. 6

34) H. S3banovi , 1$10, stf. t iS, 119.
35) Sami naziv Kuzmadina baca svjetlo n3 prilike prije lurske vta~ti. Poznato jc da jc u porljCju Uso-

re po~toiala ~rcdnjovJckovna upa "KUZm3d:lnjsk:1" lod ,\ KUlmo i sv. D:mljan) lat C:o,m3d3n:.
(napretkova t'ovijcst Bosne I Hcrcegovine ,S3raj evo 1942 . su . 74'J " ali \C nije konkn."lniJe znalo
idJ~' sc nalnila crkva po~vecn3 lim svccim3, odnosno gdje Jc bilo '.Icdi~11.' upe. Ubik3ciJa lO!! 10ponima z:lhtiJcv:a posebno ispitivanje, ~IO spomeni u lur~kim izvorima 10 doncklc OJakSaV3JII. ()
tomc kasnije na drugom mjeslu .

166
/.

godine Husrevbegovom vakufu pripadalo pet znaajnijih sela i 16 njihovih zaselaka. Ta

glavna sela su : Planje (danas OraJje Planje i Demili Planje), Ka1o~vi , Ukrinica, Omanj
ska I Pojezna. Sve su lO sela koja se protetu na sjeverozapadnoj i sjevernoj strani
Tdnja. Ni jedno se, meutim , ne nalazi u neposrednoj blizini toga grada, kako bi se to
iz stilizacije u vakufnami moglo razumjeti . Prostrana podruja KaloSevi , Ubinica: Omanj.
ske i Pojezne obrasla su bogatim ~umama . Tu su poznate ~ume Krnjin i Dubrave od kojih je Husrev-begov vakuf za vrijeme Austrije i sve do Drugog svjetskog rata imao velike
koristi.

oo

II

Sta je sve konkretno pripadalo Husrev- begovu vakufu od prihoda u navede11600.

naveden na poetku popisa vakufskih sela . Karakteristino je to to se svi ti prihodi za
vjdtuju za tro~kove imareta . Donosim u cjelini taj tekst prema popisu iz 1570: godine
kao i srpskohrvatski prevod :

nim selima tdanjske nahije najbolje govori tekst koji je u defterima iz 1570.

.....

~ l...) t...;.,;

~y-, I W "J A.- oJ

..

.-\\..-' JUI~-,
-!....> ~ -'

( \.:..O.I r

'"

,I)

'U.,

"::"J

..

u---v

...... / '::'J \t

u...o?L,;' -'
J -'

tj"

<!(,..r-P \".Y'..,. .::.J lJ.Jj.J...r LJ -,.r-- -lLi ~

J"')

..

.~

0: w;- (? r J -' '}".u:.. J lo -'

_

..

..

uY-, ' tl." o~.YJ. -' l.)

,:;",.....u....-' w ~.,,- tI L, -'

\t

of

~ t<.
I

.::. ~ \.} -' ".D.> ~ J.. '--'

t'. v) ~ ..~ ~ ~ "\JI

"

L;... n-! ,:",,;.J ." I

~~ ;;.. ~,~,,,"~ A.-j J~~ DWU." "-J..).o -,

.,;..;,} ..Jj." \

t-,r" ~~ u,::.1.&J ... I ";.;-ii ..J j ... ' ~'-,

.J'>.J~ .;Y-UO'
- ..... I.:.>-'..-J' U.J;'--' U..;.) ... ' ~
. ...... ..v-

. .

16;

,I

"Vakuf imoreto umrlog Husrev-bego II somom Sarajevu. To Sll selo poznata

pod imenom: if1uk Kuz11Jodollje. lj selima imoholomo zavjellollim spomenUlom imareIU pn'hodi se sostaje: od naknado vlasnika za izdrlovolJje pronaene odbjegle sloke
(y uva). od plaanja v/asnika za izdrla~'onje u llJlaenih odbjeglih robova (kakun J. od
zaostavIrina osoba kojI! Un/nl bez nasljednika (bey rul- malJ od imovine dute vremelIo
odsUllliJ, ; nestalih lica (gaib ve mefkudJ, od globa o razne prekrioje, od prislojbi na
sima grlo sloke, od poljoprivrednih proizvoda, od drogU, uvjetni" prislOjbi (bad- i hovoj,
od peradi i drugih silllih prihoda. od svih Ieriarski" i obiajnil! prihoda /I svim oblicima,
od svih pr;"oda pov/altenih podruja (serbestJ gdje je zabranjello popisivanje; mljeIanje
u to pitanje (mem"" u/- kalem ve makIU ul-kadem ). o koja je noI podila" imenovanome darovao i dao mil carsku remliknamu.Nokon toga je Husrev-beg podigaouSarajevu imoret. medreSII , hanika" i vlasiito turbe i njimo zavjettao te prihode. Budu i se prihodima raspo/ale prema voku/nami, to je 110 isti lIailI ubiljetella i u 1IOV; de/ter. A. granice voku/skih imanja zavedene su u carskom dokumentu o razgrall;enju ( SinOm~/fIe)';J6 J.
Ako dalje pogJedamo analitiku specifikacij V prihoda po pojedinim selima u
navedenim defterima vidimo da su vakufu pripadali samo prillOdi koji su imali karakter
spahijskih prihoda. tj . vakuf se ovdje pojavljuje sli n o ulozi timar- sahib ije, pa mu nisu
pripadali i porezi od stanovni~ tva koji su predstavljali dravne po reze. Vakufu su, dakle.
u principu pripadali naturaln i i novani porezi-od poljoprivrede. kao i li n i porezi stao
novni~tva vezani za zemljU . Prihod i od poljoprivrednih proizvoda bili su najzna aj niji.
U navedenom tekstu, meutim, prve stavke (prihodi od izgubljene stoke, od odbjeglih
robova, od zaostavtine bez nasljednika, od imetka izgubljenih i nestalih osoba) bile su
beznaajne, iznosile su sve skupa prosjeno samo 300 aki godi~nje.
U svima vakufskim selima uspijevale su iste kulture . Od itarica: penica. mjeanac GeCam, ra i drugo) i zob . Od graho rica samo je u Planjama zabiljeen u~ur od lee
(merdlimek). Domainstva su imala povrtlarske kulture i mnoga su se bavila pelarstvom.
od svih prinosa uzimani su u~rovi . U nekoliko sela uspijevalo je i grode. Urovi od ~ire
(vino) zabiljeeni su u selima: Planje, Kruica, Omanjska, Pojezna i Hlib. Stanovni!lvo
se znatno bavilo i stoa rstvom (krupna stoka, ovca i koza), a hrian ska domains t va su
gajila redovito jo~ i svinje . uglavnom sva sela su imala mlinove, tj . proticale su kroz njih
ili pokraj njih tekue vode.
Li ni n ova ni porezi stanovni!tva koji su u princi pu pripadali vaku fu bili su
porezi vezani za zemlju muslimansk.ih domainstava , tzv. resm- i iJt (i njegove varijante, prema velii n i posjeda), kao i porezi hrian ski h (kranskih) domainstava i neote
njenih odraslih mukaraca, tzv. ispend/a. Medutim , hri~ansko stanovnitvo naseljeno na
vakufskim zem ljama nije uope pla 'hlo ispendu. jer je dravi p l aalo tzv. fi/uriju. koja
je prdstavljala ekvi~alenat prvenstveno za hara . a i za ispendu . Tako je davanjem
d ravi filurije otpadala obaveza hr i ~a n skog sta novn i~tva da p l aa vakufu ispcnd u. Ono
je, istina, plaa l o umanjenu filuriju , samo jedan njen dio, kako emo to vidjeti.
U vezi poreza filurije i resm - i i/ta potrebno je nc~to vie rei o demografskoj
st ru ~ turi na ovom podruju . Stanovni~tvo se ovdje u drugoj polovini XVI stoljea dijeli
lo na dvije osnovne grupe: na ratarsko i pastirsko (vlako). Ve samo plaanje filurije
jasno govori ovlakom stanovnutvu, a iz navedenih deftera vidimo da se radi o posebnoj
drutvenoj o rganizaciji, o vlasima podijeljenim na kneine , sa knezovima i primiurima
36. BBA , TD. No 41 5, fo 168; TD, No 479. fo 275.

168

na elu. koje su uivale i izvjesnu autonomiju. Vie indicija upu uJe na zaklJu ak da je
teanjska nahija u cjelini u prelaznom periodu bila opustjela od s tan ovn i~tva . O lome
goVOri CiIlJemca SlO je slanovniSlvo samog grada TesnJa . prema popiSU Iz 1528 30 . godine, bilo najveim dijelom doseljena iz eentra1ne Bosne (podru ja Visoko, Kakanj,
Zenica). Spomenuli smo i cinuk Ferhad- begov (Jablanica i Cagljevii) iz iste godine.
na kojem je gotovO polovma zateCenih domainstava bila doseljena , takoder iz centralne
Bosne . Na to najvi~e upuuje struktura stanovnitva teSanjske nahije iz 1570 . i 1600.
godine. Prema tim popisima, u veoj polovini sela te nahije ivjelo je filurid2.ij sko stao
novniStvo. Neka sela bila su popisana kao kompletno vlaka, te su i muslimani, kao I
hritoni, plaali samo muriju . To su bila sela: Trepe, Ceava, Brii . Bilo Buje i Snjegotina. Ona su p l aala punu muriju. koja je 1570. godine iznosila 150 akti po domainstvu , a kojo je , usljed ope krize i devalvacije , do 1600. godine bila poveana na 280
aki.

Na vakufskim zem ljama naseljeno hriansko stanovnitvo bilo je takoder fi

luridtijsko . Medulim , ono nije plaalo cijelu filuriju, nego jednu polovinu. odnOSilO jednu t reinu od punog iznosa filurije , a inilo je vei dio stanovniStva tih sela. To drugim
rijeCima znai da je ono u poetku bilo uistinu sloarsko-filu ridLijsko stanovnitvo.
ovamo doseljena , te da sc tokom vremena tu sasvim stabilizovalo i ve se dobrim dije
lom poelo bavi li I zemljoradnjom pa je davalo umanjenu filuriju. ali i u ~ rove od zemljoradnje . Ono je 1570. godine plaalo filuriju po 70 aki Uednu polovinu). Kasnije,
nakon 30 godina , vjerovatno kao rezultat sve veeg bavljenja zemljoradnjom, plaalo je
90 aki fi1urije , kada je cijela iznosila 280 okCi, lj. davalo je jednu t reinu filurije po do
mainstvu. Da je tO stanovnitvo ovamo doseljena govorijo~jedna vrlo vatna
injenica :
to su dupli nazivi naselja. Stara il'nena su ona koja nalazimo spomenuta u vakufnomi (mezre: Planje, Omanjska , Kozmadina, G. ModriCa, D. Modri a i CesIico), dok sva
ostala, lInena sela 1 zaselaka pao KOJima su la naselja i danas poznata. jesu nova imena
koja je sa sobom donijelo doseljeno (vl~ko) stanovnitvo (Kalo~vi. Ukrinica iPojezna),
tj. imena niihovih (:lniiih n:l~lia_ Takvi primjeri su poznati i na drugim stranama .
Ne postoje zasad kontmuLralll IZvon oo po[paaanJa pao turSkU vlast pa do
1570. godine da bi mogli nelO konkrelllije rei I o ponJekJu ostalog, ratarskog stanov
niiva. Po svemu se , ,nedutim, ini da se mnogo ratarska stanovnitvo doselilo ovamo
iz podru j a srednje Bosne. dok se vlaka ovamo proirilo sa istoka , od strane Maglaja
(iz nahija Maglaja, Trebetina i Ozrena) . Da su telanjski vlasi, koji su 1570. inili jednu
knelinu, pripadali istoj skupini mag1ajskih vlaha jasno je ne samo zbog loga UA je teanj.
ska okolin a u poe tku i bila u okviru maglajske nahije , nego vj!e stoga to je kasnije isje
dite kneza tih vlah a bilo u selu T repu, koje je ( poslije 1530) gra n iilo s maglajskolll
nah ijom. Knez u Trepu zvao se Antoi, sin Radivoja. Prethodnice te kneine , meutim,
otiIle su bile oda lie daleko na zapad (sela Ceava, K ru!evia, Osredci, B rii,Bilo Buje
i Snjegotina) u kojem se pravcu , uostalom , i kretalo to pastirsko stanovnitvo ove ob
lasti nakon pada jajake banovine (1528) . Primi u ri. podreeni trepanskom knezu ,
spominju se u slijede im selima: u CaCavi - Olivir, sin Bo!ka: u Briu sa Bilim B ujem
Vujica, sin Vukca i u Snjegotini - Grujica, sin Radoslava . Toj istoj knelini je. svakako,
pripadalo i pastirsko slanovninvo naslanjeno i stabilizovano u selima Husrev- begova
vakufa , samo se tu primiuri ne spominju.
Poslije 1570. filuri~tijsko stanovnitvo se i dalje avama doseljavalo, iji se
broj do 1600. godine znatnije bio poveao . Zbog toga , na zapadnoj strani tdanjske na
hije nastaju nove kneline pa nove knezove sretamo u selima Briu i u Snjegotini . To pas169

tirsko stanovnitvo prelazilo je na islam istim procentom kao i ono ratarsko (koje nije bi.
lo fLluridijsko). i to negdje manje a negdje vie. U naseljima blie Te!nju, koji je ve
odavno bio dobio status muslimanske kasabe, islamizacija je bila intenzivnija. Tako je
vlaJko stanovniStvo sela Trepe prije 1600 godine bilo sve prelo na islam. Istina, ono je
tada brojalo SamO 15 domainstava , i sva su imala bdtinske zemlje. Knezu je bilo ime
Oru. U selu Ceavi, koje je znatno udaljenije, bilo je samo 6 muslimanskih kua , od
ukupno 31 kue . 37)
Ovi vakufski posjedi imali su donekle izuzetan tretman . U to pitanje se nikakav
organ nije smio mijeati . O tome je u defteru zabiljeeno slijedee:

"Popisivanje spomenutih selo i mahalo je zabranjeno. kao Iro je zabranjen i

pnstup u ta tlaselja-zavjeltana su spomenutom imaretu. Od hri/anskih stanovnika tih
naselja zadrtana je za drtavu filurija od 70 aki kao zamjena za hara': Takva biljdka
je, naime , sadrana u obadva popisa, iz 1570, kao i iz 1600. godine, s tom razlikom
~to u posljednjem popisu umjesto 70, staji 90 aki. Raz1og'je bio taj Ua su u tome me
uvremenu Cijene uope bile poveane pa , prema tome i iznos fLIurije.
Mislim da e podaci koje nalazimo u navedenim popisima o naseljima, stanov
ni~tvu i prihodima Husrev-begova vakufa najpreglednije biti prezentirani u slijedeem
tabelarnom pregledu. Na taj nain e biti izbjegnuta izvjesna ponavljanja. Ta naselja su
slijedea

Prezentirani tabelarni pregled pruta viestruke podatke. Osim konkretnih nov

anih podataka po selima o prihodima Husrevbegova vakufa u periodu izme.u 1570. i
1600. godine, jo~ su vaniji oni podaci koji govore o razvitku naselja i kvantitetu naselje
nosti. Naseljavanje ovog podruja vidljivo je ne samo u komparaciji podataka o stanov
ni~tvu pojedinih sela i mahala iz navedenih godina nego je posebno uoljivo tamo gdje
se izvjesna naselja tek raaju . Tako su HUb (danas Ljeb) , mahaJa sela C. Modrie ili
Kalo evia, kao i G. Ostrutnja, mahala sela Ceslice ili Pojezn~ naseljene poslije 1570.
godine, tj . u tome popisu se jo ne spominju , nego se prvi puta javljaju u popisu iz 1600.
godine. Isto tako mahala Crnica (Cma2jo i 1600. godine na:vodi se kao pusta.
Kompariramo li rekapitulativne iznose navedenih godina upada u oi injeni
ca da se broj muslimanskih domainstava u zadnja tri decenije XVI s toljea nije niukoli
ko poveao, !tavie neznatno j~ opao. To konkretno znai da se u to vrijeme proces isla
mizacije u tom podruju razvijao s vrlo usporenim tempom. Budui da u tCl vrijeme pa
37) BBA, TD, No 479. fo 275.

17U

PREGLED NASE U A HUSRE V- BEGOVA VA KUFA U TESANJSKOI NAHlJI

.
I ZMEU 1570. I 1600. GODINE

~,~

Naselja

39

1570

1600

,
6

1570

1600
1570
1600
1570
1600
1570

1600
1510

1600
1570

1600

10

Selo PLANJE
75
Mahala
MRKQTIC
(od l. P1anje)

Solo
GO RNJA MODRICA ill
KA LOSEVIC
Mahala
KRUSC ICA
(od s.G. Modria)
Mahala
DONJA
(od s. G.
Mah.l.
GORNJA
(od s. G.
M.h.la
crROVlCA
(od s. G. M odria)

'"O

FUurija
Prihod \'litura
(druvnl porez) (Naluralni ;
novani G::,re'
z.i, osim i1urijc:)

x 70.

630

4.399

10

x 90

900

4.795

20

21

x 70 - 1.470

3.991

29

21

x 90 - 1.890

3.990

4'

II

17

x 70- 1.190

5.111

49

iS

)(90- 1.620

5.5 13

l3

)( 70 '"'

490

1. 147

10

)( 90 *'

900

1.396

l3

x 10.

910

1.5 12

26

x 90 '"' 2.340

2.043

23

x 70 '"' 1.6 10

2.785

lS

x 90 '"' 3.150

3.208

x 70.

'60

2.445

x 90 '"' 1.260

1.928

14

1570

x 70 '"

490

1.62 1

1600

IS

10

x 90.

900

2.199

1570

" . 1

"

1600
1570
1600
1510

II

1600
1510
12

1600

1570. ,~, se ne

rEtll:\~!l"

neselj. kasnije)

10

)( 90

900

985

Mahala
HRASruSA
(od s. D. M odria)

12

x 70.

840

1.875

i4

x 90- 1.260

1.815

Mahala
QSIVICA
(od S. D.

i3

x 70.

910

1.235

"

x 90 '"' 2.250

1.556

39

x 70. 2.730

4.411

48

x 90 4.320

4.5 34

So\o
QMA NJSKA

171

Red . Godina
broj

13

1570

e I j a

Filurija
:I
(drtavni porez)
IJQmova ",1uo!er Domova f

1570

Mahala

31

1600

LESICA?
(LESNICA)

38

(od s. Omanjske)
1570
1600
1570
16
1600

1570
17

1600

l'
I'
20

Mahala
DEDELOVCI
(od s. CesIIce)

Mahala

1600

Mahala
QSTRU:lNJA
GORNJA l
DONJA

1570

Mahala

1600

CRNICA (CRNCA
(od s. CesIIca)

1570

21
1600

172

Selo
CESUCA
ul POJEZNA

BRESTOVO
(od s. Cesllcc)

1600

,
I

1 Prihod vakur.

I (Nuuralnl
novani

x10- 1.120

2.907

25

x 90 =- 2.250

2.983

15

x 70 - 1.050

4.355

l'

x 90 " 1.620

4.795

x 70=

490

1.032

x 90 z:

630

970

31

x 70 - 2.170

4.570

62

x 90., 5.S80

4.845

30
2

x 70 2.100

3.290

54

,60
x 90. 5.000

3.448

lO

x70- 1.120

2.195

31

x 90 - 2.790

2.222

pusto

13

x 40 priliJe!

42

(]

x90- 3.780

pusto

pusto

pusto

puS!o

BeY1\l.I - ma.1 ve
mal-I galb vc
mal- I mef1cud ve
ruva vc kackun
der evhf-t
mezbure

porezi,olim ruurije

16

Mahala
VRANJAK
(od s. Omanjske)

1570

1570

vo.

Uslfmani

12

15

Stano

Mahala
NAKUEVICI
(od s.Om.njske)

1600

14

N a

1.686

200

300

1570

UK UPN O

185

45

284

x 70 '" 19.880

51.101

1600

UKU PNO

18 3

18

473

x 90 '" 43 .340

57.467

da i neto bri razvitak gradskih naselja Tenja i Doboja to se, bez sumnje. izvjestan b roj
muslimanskih domainstava selio II grad. Takvo kretanje seoskog stanovnitva II vezi s
razvitkom gradskih naselja poznato je i II svima drugim nahijama. Zbog toga se ovdje
II posljednje tri decenije XVI Stopokazuje brojno stanje muslimanskog stanovnitva
ljea uglavnom nep romijenjeno. Treba jo napomenuti da ovdje nisu uzeta u obzir ratna
stanja, tj. injenica da je muslimansko stanovnitvo moralo aktivno da uestvuje u ratnim akcijama na raznim stranama Osmanske ~perije j brojno se smanjivalo.
Hrgansko stanovnitvo, meutim, znatno se povealo, gotovo udvostruila.
Od 284 kue II 1570. gQdini poveao se taj broj do 1600. godine na 473 kue. U lim
ciframa upravo je izra.en proces mijenjanja strukture stanovni~tva. Budui da su se vakufski priJ\odi koji su se sastojali od zem!jo radnikih proizvoda u tome medu vremenu
samo neznatno poveali (od 51.10 1 na 57.467 aki) znailo bi da doseljavano stanov
nitvo nije bilo ratarsko. Ono je, kako smo ve i istakJi, bilo vlako, tj. stoa rsko , o e
mu, dakJe , govore i ti podaci o vakufskim prihodima. Znamo da su to bi li vlasi koji su se
ovamo irili iz maglajske nahije, odnosno vlasi porijeklom iz Hercegovi ne (Banjani i
drugi) pravoslavne vjere, o emu sam dokaze iznio na drugom mjestu.
U podg rau teanjske tvrave sve do turskog osvojenja Bosne, postojao je
franjevaki samostan sa "crkvom sv. Jurja" k~a se spominje 23. mar~a 146 1. godine.
Crkvu je sagradio "plemi Radivoj Krsti" 38) , identian, svakako, s ranije spomenu
tim vojvodom Radivojem, b ratom kralja Tomaa. Na osnovu tog podatka, kao i na osno
vu toga to je teanjsko podruje sve do iurskog osvojenja bilo pod vla u Maara , govo
ri o tome da je tebnjsku nah.iju naseljavao katoliki ivalj koji se uglavnom bavio
zemljoradnjom. Bud ui da se crkva u Tenju poslije turskog osvojenja vie ne spominje i
budui da imamo jasne podatke u turskim popisima iz druge polovine XV I stoljea o
znatn ijoj imigraciji vlakog - stoarskog stanovn itva, proizlazi da je za t eeno zemljo
radniko stanovnitvo tim imigracijama novog stanovnitva dolo u nepovoljniji poloaj .
Ukratko , elim da kaem da demografske promjene u ovoj nahiji koje su se dogodile u
XVI s t O lje u imaju karakter koliko drutveno- ekonomskih promjena (zem ljo radnik,...
s toa r) toliko i konfesionalnih, lj. pravoslavno stanovnitvo se u tome vremenu u pravo
doseljava.
Na kraju, po trebno je da odgovorimo na pitanje: takvo mjesto su od poetka
imali vakufski posjedi u tcanjskoj nahiji u odnosu na pril\ode svih ostalih dobara
Hu srev-begova va kufa? Na to pitanje moemo pruiti konkretan odgovor tek nepunih
sedam dece nija nakon utemeljenja ovog vakufa. Kako je ve istaknUlO, takvi podaci sa
drani su II sauvanom obraunu, zavedenom II opirnom defteru bosanskog sandaka iz
1600. god ine. Meu dobrima tog velikog vakufa, rasutim na est razliitih strana, vakufski prihodi u tcanjskoj nahiji stajali su na drugom mjestu. Najznaajnije prihode donosile su, svakako, uvakuf1jene nekretnine i pokretni imetak u Sarajevu: 188.754 ake; zatim prihodi u tcanjskoj nahiji: 57.453; u skradinskom kadiluku: 52.867; u jajakoj naruji : 25.338; u Paa sandaku (Edrena): 12.7lJ i u poekom sandaku : 10.632. Tako
su cjelokupni prihodi Husrev-begova vakufa te godine iznosili: 347.455 aki, a cjelokupni rashodi: 278.878 aki 38). Razlika (viak) je, dakle, iznosila: 68.577 a.ki.
Po trebno je jo da objasnimo s lijedee: za!to se u popisu ovog vakufa II teanj
skoj nahiji u obadva navedena deftera (1570 i 1 600~ istie da se svi ti prihodi zavjeaju
38) Fermcndin, Acta Bosnae, 242.

173

za lIusrevbegov ;marel II Sarajel'u. Ne samo to. nego se u spomenutim popisima isto to

nagla~va i za vakufske prihode u jajakoj nahiji, kao i one u skradi nskom kadiluku .
Mislim , jednostavno zbog toga lto su naturalni prihodi 5 tih vaku fs kih zemalja dobrim
dijelom faktiki konzumirani II samom il11are t u (brano . l11aslo. med) . Osim toga, rasho
di samog imareta, kao i objeka ta (ku hinja. spremnica . ambar) i slu l bi koje su mu slutile,
iznosili su gotovo toliko koliko su iznosili svi ostali rashodi tog vakufa . Tako je od cje
lokupnih rashoda (2 78 .878) na trokove illla reta otpadalo : 138. 658 akci. j na sve OSla
lo . dakle. 140.220 ak i godinje .

SUMMARY

GAZI II US REV - BEY 'S FOUNDATIONS IN T il E ADM INISTRA TIVE

DISTR ICT OF TESANJ I N XVI CFNTURY

This work represenl an interesting survey of count ries and scttlemen ts in the administrative district o f TeSanj in XVI cen tury which belonged to the Husrev- bey's foundatin . The author gave first the historical survey o f the expansion and fastening of the
Turkish power, and then , toward Turkish listing defters from 1540 to 1600, gave the ana
Iytic review of foundati on's villages and their incomes in th is administ rative d istrict. To
com pare the earliest statistical data from Husrev- bey's fou ndation with da tums in aforesaid listings, he brightened up not oQly topographic development of sett lements, but
also the settling o f Ihis district and its demographic struc!Ure. Quoting all settlements in
this administrative distric t (4 5 settlements) the autho r gave at the same time the teritori
al com pass o f the administra tive district of Tc!lanj , t he unknown fact till now _From that
number 21 settle ments belonged to Husrev- bcy's fo undation. so allnost a hal f o f se~
tled places in this administrative district.
lt is necessnry to mention t hat those foundation 's properties in Tebnj's admi.
nist rative district we re ve ry important comparing them wi th the other estates of Husrev
bey's founda tion1.hat were situated in six different d irections . This foundation had its
preperties. besides Sarajevo - where cultural, educational and other objects were built ,
also in administrative dist rict of TeSanj and Jajce, in Skradin Cad iluc and in sanjak of Potega and PaSa (Jedrene). The fou ndation's incomes in the administ rative dist riC{ of Te
Sanj were on the second place, after Sarajevo, and amount to 2745 3 akes yearly .

39) BBA. TD No479, fo 347.

174

MUHAMED KANTARD2.I C

GAZI HUSREV - BEGOVA SAHAT - KULA I MUVEKJTHANA

I NAe iN MJERENJA VREMENA

Devetnaest je mjesta u Bosni i Hercegovini u kojima su bile ili imaju i sad sahat kuie : u Travniku i Sarajevu bile su po dvije , dok je po jedna bila u Banjoj Luci, Donjem
Vakufu , Foi . Gornjem Vakufu , Graanici . Grada c u. Uvnu , Jajcu, Maglaju . Mostaru.
Nevesinju . Poitelju , Prozoru , Pruscu, Stocu , Te!lnju i Trebinju , a izvan Bosne u Drnilu .
Danas su aktivne sahat - kule jo u Sarajevu , Pruscu , Foi , Maglaju i Tdnju . Prve dvije
pokazuju vrijeme po ala turca satu , dok ostale tri idu po srednjocvropskom vremenu .
Starija sahat - kula u Sarajevu je ona Ito stoji na zapadnoj strani Begove dam ije u
proelju t1t vSeg Gazi Husrev-begova imareta. Ne zna se tano kada je podignuta, jer se
ne spominje ni u jednoi Gazi Husrev-begovoj vakufnami. Najstariji spomen sahat - kule
se nalazi u jednom dijelu tUrSkog geografa atib Celebije iz prve polovine XVII s toljea .
Tu stoji , da kod Husrev- begove damije ima sahat sa zvonom . Jo jedan spomen sara
jevske sahat - ku1e u XVII s toljeu imamo u pj esmi o Sarajevu anonimnog autora (koju
je objavio O. Muli u "Prilozima za orijentalnu ft1ologiju"III - IV, Sarajevo , 952 - 1953,
str. 575-587 ). Kula je stradala kad je Eugen Savojski 1697 . godine popalio Sarajevo.
ali je kasnije popraVljena . Stradala je i 183 1. godine , ali je ve 1834 . bila popravljena
i gornji njen dio prezidan . Tom prilikom je zamijenjen i stari sahat novim , nabavljenim
iz Engleske . Stari sahat je ugraden u novu, drvenu sahat - kulu, podignutu kod damije
Divan Katib Hajdar efendije na sarajevskom Vratniku.
U uskoj vezi sa sahat- kulom stoji muvekithana . Ova je ustanova kasno doprla u
na~ krajeve . Prvu muvekithanu u Sarajevu podigao je Muhamed Fadil - paa Serifovi
18S0.godine. Nalazila se kod Ca reve damije. Radila je do pred Drugi svjetski rat . Drugu
muvekithanu u Sarajevu osnovao je 1859. godine Gazi Husrev- begov vakuf. Zgrada
muvekithane s agraena je u jugozapadnom dijelu dvorita Begove dt amije . Muvekithana
je snabdjevena 7idnim sahatima i instrumentima, potrebnim za mjerenje visine sunca .
Prvim muvekitom ove muvekithane imenovan je Salih cf. Hadtihuseinovi. kasnije nazo
van Muvekit , pisar Gazi Husrev- begova vakufa. Du ~n ost muvekita obavljao je preko
trideset godina.
Salih ef. je roden u Cajniu 1825 . godine . Otac mu se uskoro iza toga preselio u
Sarajevo, gdje je Salih ef. pOslije mekteba pohadao predavanja II Dumi~ia (Drveniji)
175

medresi. Pored medresanskih dersova uio je astronomiju od nekog turskog pukovnika u

Sarajevu. Uz. muvek.itske dunosti bio je i biblio tekar Gazi Husrev- begove biblioteke.
Krae vrijeme se bavio i trgovinom. Umro je 12. mana 188R. ~odine i pokQpan u haremu Rogo zade damije (Vinograd). Naslijedio ga je u muvekitskoj dunosti sin Husejn
ef. . 3. poslije njegove smrti muvekit je postao Salih efendijin mlai sin Akif ef. i tu du!nost obavljao do smrti 1937. godine.
Salih ef. je bio uen ovjek. Poznavao je sva tri is!amsko-orijenta1na jezika:
arapski, turski i perzijski Pored izraivanja godi~njaka (takvima), bavio se prouava
njem historije Bosne i liercegovUle. Ostavio je iza sebe veliko djelo na turskom jeziku
Povijest Bosne (Tuim dijari Bosna) , kojom Su se do sad posluili mnogi, koji rade na
istraivanju proloSli ovih krajeva. Sastavio je i tzv. Vjeiti kalendar (Devri daim). SakUpJj30 je i n3fodne muslim3nske pjesme. Izradio je i dva globusa. Uz to je bio i poznat kaligraf (hattat) .
Glavni zadatak muvekithane sastojao se u tanom ustanovljavanju vremena
pojedir'lih dnevnih islamskih molitvi (namaz) Glavna sprava za mjerenje vremena (koja
je sluila muvekitu jeste) rub 'tahta, daska u' obliku etvr tine kruga. Na jednoj strani je
rub'ulmukantarat. koordinarllni kvadrant. a na drugoj jc rub'ulmudejjeb, sinusni kvadrant. Koordinatni kvadrant je etvrtina stereografske projekcije nebeske kugle (sa svim
zamiljenim linijama na njoj: ekliptika, ekvator, povratnici, meridijan, mukantara i vertikale iz junog nebeskog pola na tangencija1nu ravan kroz sjeverni nebeski pol. Ta se
etvrtina nalazi izmeu meridijana i na njeg nomla1n~ linija istok -zapad, horizonta i
junog povratnika. Na rub'ulmukantaratu su ucrtane linije podneva. prva i druga iindi
ja,jularnjega sumraka (fedrun) i veernjeg sum raka (!erekun).
U pogledu mjerenja visina Sunca i raunanja a1aturka sata najpogodnije je to raditi oko iindije (9- 1O sati alaturka). rub'tahlu okomito na obje ruke, a o konac objesi
mo
t:.. Oaku!); postavimo se lakO. da nam je Sunce s lijeve strane, a stranica
rub'lahta s qrezanim bridovima s desne strane. Sunane zrake padaju niz stranicu sa
bridovima. Pbmierno tu stranicu gore--dolje. dok sjena gornjega brid a doe - upravo
na rub donjega brida. Konac treba da tek dodiruje povrtinu rub'tahte . Treba da se
umirimo tako da se konac gotovo i ne mie; ne smije se opirati o talltu , nego mora da
je sjena gornjega brida upravo na donjem bridu . Zatim lagano nagnemo.od sebe gornju
Stranu tallte da se konac odupre o nju i odmah pritisnemo palcem lijeve ruke konac na
njegovu mjestu i istovremeno bacimo pogled na sat i desnom rukom zabiljeinlo tano
vrijeme ataturka ili alafranka). VislRU (h) t..~.J\ tJ" it brojimo s lijeve strane.
Sad dalje radimo u hladu (sobi). Druga murija (vrlo sitno zrno) postavi se na visak
=(deklinacija) ~ J..- \ . Spusti se za visinu (h) = mjerenu o(l poetka (P) luka visine . Murija se zatim spusti na j,..r:" ~ = koja odgovara vkini , uveanoj za
geografsku irinu mjesta = ~..vu . Konac vratimo desno za ni$fifadlu i lijevo
za tamkin
Konac treba prepustiti zatezanju !:akuJa. a ne smiie se rukom zatezati.
Nakon toga se izmjeri luk (I) od kraja kavsa do konca i to uh im ( I-h = 150 . 1m = 15),
i tome doda Gh . Tu je alaturka vrijeme (tr onog aSa kada Smo ulIljerili visinu SUllca. To
isporedimo s ndim vremenom (tj. Akoje

tJ."

Ir = ts, sat nam je

176

ta an

tr

lS. pomaknutmo naprijed

na~

tr

ts. vraliemo nu sat za ts-tr'

sat za tr-ts

merkez

ku

10

hattul-mariki vel-magreb
15
2
25
30 35
40

45

50

fi

t: XI/V / / / / / / /V /
l /VV / / / / / / /V
15/VV / / / / 1/ / /
{I
2/VlX/ / / / 1/ /
.,VV / A / / / 1/

90

85
O

m.b ute

/5
/ / / / X/ /
V
/ / / / / Y t:
/
55
\
/ / / / 1/
~ 50 .~'"
,:"
I/// k
\
1/ / / .
K;"'/
/ 5
1/ /
V
60

"-

45

30

60

12 - An!l./i

10

viD

lS

,'';

akul

2s

177

c:t t,

.
.-

~ -~.---I--":><::"
.

ka,lprsl desne r.

Za mjerenje ugla 2 A sluti sekstant s oglec1alima, Ua ga za tvaraj u dvij e zrake koje

dolaze II oko iz dvije daleke take P i Q. Sastoj i se iz krunog i sjeka, oko ijegje cent
ra pokret1j ivajed na poluga tzv. alh idada , koja na donjem kraju nosi nanius (N), a na gar
njem kraju normal no ogledalo (S). Drugo -ogled al o (T) s toji n a jed nom kraku sekstanta,
paral elno nul polotaju aJ hi a de. Okrenemo li alh id adu II pravcu strijelica tako, da ugled amo obje taeke P i Q i to Q kroz prozirn i dio ogledal a T a Q nako n dvos trukog odb ijanja
o ogledalu S i T, taa je ugao zakretanja jednak polovici ugla izme u zraka b i b', ~to
nam dolaze iz lataka P i Q.
Islamski su narodi mje rili dan od zalaska Sunca i b rojali 2 puta po 12 sat i (sa' li
gu rabi), budu i da im je ovaj nain najbolje odgovarao obinom i vjerskom ivot u , dok
su ast ronomi mjeril i dan od kulminacije Sunca (sa'ati zevaH). Na arapskim sunanim
satovima nalazili su se vremena podneva (zum r) i iindije ('asr). pravci kib le, kao i poe
tak dnevnog posta . Oko 1270. godine objaSnjava Ebul Hasan Eli EI - merraki~i konstr ukciju su n anog sata na konveksnom omotau usp ravnog valjka i prenos te konstrukcije na unutarnju povninu polukugle .

178

1
1

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

I
I

I
I

""

1
1
1
1
I
I

I
I

1
1

I
I

I
I

I
I
I

I",
,

:a l
I

,I
,,
Co'
ll

..

179

Poctkom XIV vijcka ivjeli su u Damasku glasoviti l1luvckiti : I) Ibni Muhamed

ib ni Ahmed El- Mirzi, umro 750 . godine odnosno 1342., 2) Sejh Semsudin EI- Guzuli ,
umro 75 1. godine odnosna 1343. i 3) ' Alaudin Ali ibni Ibrahim ibni Muhamed ibni
Satir EI- Muvekkit EI - Ensari EI - Fcleki Ed - Dimiki, umro 777 , godine , odnosno 1375.
Sva trojica bili Su mujezini i muvekiti Omejevica damije u Damasku . U mom radu
"Najstarije sprave za raunanje" navedeno je osam rasprava ove troj ice muvekita , od
koj ill je najvanije djelo prvog muvekita i ast ronoma svoga doba Ibnu-Satira pod nas-

lovom : "Fir- rub'il - Alai " (O 'Alai- kvadrantu). To je djelo prva sprava za mnotenje
i dijeljenje, pretea dananjeg logaritmara .
Rub' ul - ' Alai ima, kao i druge rub 'tahte (destuo i mudejjeb) , ob lik' jedne etvrt i
ne kruga . Vodoravn i radius (nisi! kutr) zove se hattul - mariki vel- magribi (crta istok zapad), a uspravn i radius (meridijan) zove se haltu vesat is- sema'i. Oba su radiusa razdijeljena na 60 jednakih dijelova (SittiniJ, a mogu se podijel iti I na 100 jednakih dijelova
(a'b rijje). Ta podje la radiusa rau na se od centra kruga do peri rerije kvadranta i ob ratno (ma'kus). Sam luk " kavsul - irtira'i " podijelje n je na 90 stepeni , ra u naju i u oba
smjera. Unutranjost kvadranta presje e na je sa tri sistema linija :
1. mcbsute, vodoravne linije, na kojima se i t aju kontange nsi zi1li-nab sul, Illumas)
2. menkuse, uspravre linije, na kojima se itaju tange nsi (zilli - rncnkus. tamamimumas) i
3. vitce. kose "tetive", kako ih zove dr. Peter Sc hm alzl (Zur Geschichte de r
Qu ad rantcn bci den Arabern . 1929), koje spajaju istobrojna djelita 11a radiusima.

Pol

istok-za ad

~~~~~~~~~-----/~-------4--~
'2
I
I

/I

1/
// /

murija

.-

I
I
I

I
/
/

,'1

OI

/1

"

,,,

/
/

,/

'- --

ft
6
180

sakul

Kroz centar krunog isjeka , koji na astronomskim zadacima predstavlja nebeski

pol (kutb), provuen je tanak. k,?nac (haj t) , koji je zategnut malim utegom (ukuJ). Na
koncu se moe pomicati vrlo sitno zrno (murija) .

o
5

10
15

2
X

10

15

20

25

30

.lS

40

45

SS

60

:7l7[7 7 7 [7V V / V 1/ /
7- 7 V 7 7 [71/ / V V V

/-1/ 1/1/ / 1/ 1/ / / 1/
/ Df1/1/ / 1/V / /
V V- [7[7 7 [7V V
/' V, V 1
/ / V 1/
/'V / 1/ i/ /
/

~/Vri'l7i/

~/VI/

60
O

8
8O

65

Vss
50

/ 45

J/l/IV V
J/ V
V

90

1/ 0

5'0

V
36

40

V 30
V 20

10

25

tS

Rub'ul- 'Alai moe se koristi ti na svakom mjestu, jer nije vezan za odreenu gea
grafsku irinu ('acz). Koristi se za gr a fi k,? -:--mehan i ke konstrukcije i rldavanje trigonometrijskih i astronomskih formula.
Na kraju e m o prikazati njegovu primjenu u Ijd~vanju par a1gebanldh zadataka,
po kojoj je dobilo ime prve sprave za rau n anje , u ova dva slu aja :
a) Mnoenje i dijeljenje

II

obliku a~ b

b) Mnotenje dvaju brojeva a . b.

18 1

a) Produkt dvaju brojeva a i b treba podijeliti tre im brojem e lj . iz raunati vrijednost izraza a ~ b = x, gdje je e
a . a, 35 36 :::;: X. Poiemo od meridijana oo po

48

mebsuti a = 35 do presjeka sa vitrom e = 48 (sl. 5). Kroz taj presjek polotima zategnu t
konac (haj t) i po njemu idemo do vitre b = 36. Od toga presjeka idemo po mebsuti do
meridijana , na kome udarimo na taku X = 2~1. To je trateni rezultat na~eg zadatka.

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60
90

80
15

75
70
65

55
O

40
30

x
60k::...J-~10;;---:15

20

25

Ako je divizor e = 12 manJL oo taktora a = 21, ako se rjeSava zadatak 2 J

ii3 -

x.

onda emo poi od meridijana oo po vilri, koja odgovara manjem rakto ru a- 21 do

presjeka s mebsutom ili men kusom e = 12. Kroz taj presjek poloti se konac i njime se
ide do mebsute ili menkuse
na kome

182

veeg

raktora b = 33 i od presjeka po vitri do meridijana oo

emo stii do rezultata X '"

57l

b) Produkt a . b dvaj u brojeva svodimo na prvi s lu aj tako. da a ili b produkta podijelimo jednim faktorom c = 10 ili 50 ili 60 te 'rezultat naknadno pomnotimo tim fak6 60 ) 60= 15. Odavde dobije (6 . 5) 60= 30 60
to rom c = 10 ili 50 ili 60

_c3

1800 (sl. 6).

LIT E RATURA
I. Hamdija Kre!evlj akovi: Sahat- kule u Bosni i
IV 1 1957, str . 17- 32 .

~I ercegovi n i.

Nae starine

2. Hamdija Kre~evljako v i: Sahat- kula i muvekilhana . Spomenici Gazi Husrevbegove etiristogodi~njice . Sarajevo, 1932 .. Str . 63 - 64 .
3. Muhamed Had iijahi : Sa1ih ef. Muvekit . Novi behar. lX I 1935 - 36. br. 17, str.
22 1- 222.
4 . Ahmed Zija ibn Riza: Rub' dairenin esasi ve usui tersimi.1 i IL 1338. i 1339.po
Hidtri.
5. Kalib Celebi : KeUuz-zunun fi esamW kutubi vel funun . Istanbul.
6. Dr Peter Schma1zl: Zur Geschichte der Quadranten bei den Arabern , 1929.
7. Dr 11. Wieleitner; Geschich le der Mathematik . 8d . I u. II . 1922. i 1923 .
8. H. Sulter: Die Mathematike r und Astro nomen der Araber . 1900.
9 . Karl Schoy : Gnomonik der Araber, 192 ~.
10. Muhamed Emin Dizdar : Sat. Kalendar Narodna uzdanica za 1934 .. str. 140146.

1.83

SUMMARY

"~. I ~IUSREV- BEY'S

CLOCK- TOWER AND MUVEKIT - IIANA

AND THE CALCU LATION OF THE CHARPTIME FOR SAING PRAYERS

A special service (muvekithana) for the calcula tion of the sha rp lime for praing
the daily prayers, was founded by Gazi Husrev-bey's vakuf in 1859. The sharp time
could be read from the clock-tower of this vakuf. The autho r of the article desc ribes.
how the time was calculated by the means of rub'tahta (astrolabium) at first , and
later on by the means of the sextant. By the means of the both ins truments the daily
height of the Sun was measured and according to it the time for the daily praers was
fixed.

184

MEHMED MUJEZINOVIC

NI'OBJAVLJENI NATPISI SA GAZI II USREV-8EGOV IH GRAEV INA U SARAJEVU

Meu brojnim vakifima- dobrotvorima Sarajeva svakako je najzna aj niji Gaz.i

Husrev- beg, koji kao namjesnik upravlja Bosnom uz dva kraa prekida od I 52!. do
1540. godine. Do njegova vremena u Sarajevu se razvilo trideset i pet mikro- regiona ili
mahala sad2.amijama kao njihovim centrima i drugim objektima . Med utim, Gaz.i Husrev.beg podie za nac prilike najmonumentalnije graevine sakralnog i profanog karaktera ,
a i po broju i vrsti njihovoj nadma~uje sve ostale dobrotvore prije i poslije njega. I upravo zato brojni au lori koji su pisali o Gazi Husrev- begu smatraju ga, s punim pravom ,
drugim ulemeljiteljem Sarajeva. Iz.medu veeg broja dosada napisanih radova o Gazi
Husrev- begu isti e se monografija Dr Cire Truhelke pod naslovom "Ga2i Husref- beg"
objavlje na u Glasniku Zema~skog muzeja za 1912 . godinu. Ali daljnjim ispitivanjima su
otkriveni i pr onae n i jo i novi podaci o ovom vakifu i njegovim objektima. Meu takve
novopronaene materijale spadaju i tekstovi natpisa- kronograma sa Husrev- begovih
objeka la koji nisu dosada bili poznali, pa prema tome ni objavljeni, a ije tekstove
ovdje nite donosimo u prijepisu i prijevodu. t) To su etiri kronograma u pjesmi koji
se odnose na kasnije podizanje Husrevbegovih objekata ili njihovu obnovu: I) Kronogram o obnovi Husrev- begove musafi rhane i Hanikaha iz 1274. (1857 / 58) godine , 2)

I) S~ do .d an~s sauvani su in S~ tu natpiSI na slijedeim Gazi HuueV-.begovim gradevinama : Nat.

PIS u pjesmi na :u-apskom jeziku kOJi se nalazi nad ulazom u njegovu dbmiju. potje e iz 937.
( I ~3 0 /3 1 ). NatpIS nad ulazo m u Husrev- begovu med resu, takoder u pjesm i na arapskom jeziku
dallransa 948 (IS41 /4 ~) g. NatpiS na Husrev - bcgovu turbetu u pjesmi na arapskom jeziku iz
948 ( 1541 / 42) i NatpIS na tu rbetu Murat- bega Tudla u dvoril tu Husrev- begove damije je
takoder u pjesmi na tu rskom jeziku it 952 (IS4S / 46 ) godine.
Natp.is sa Gazi H usrev-~gove damij~ i njeg~ve medrese objavUi su u potpunosti ili dje l omino
svi me navedeni auton, dok su na tpise sa njegova turbeta i tu rbeu Murat - begova objavili samo
neki od njih, ho e posebno biti istaknuto u o krUllim zagr:tdama :
Evlija Celebi, Seyahatname V, str. 430 (I natpise sa oba turbcta): Mustafa HUmi Muhibi Prilog
istoriji Saraj.e~a. Glasnik Zemaljskog muzeja l, str. 19: S: BaJagi, Gazi HusTev- bcg. 1907., str.
58 (sa natpISima sa oba turbcta); Dr. M. Spaho, Gazi Husrev _ bcg 1907 str. 3-4 ' S. Kemura
Iz Scjahatn~me Evlija Cele bije, Glru;nlk Zcmaljskog muzeja 1908 , Str. 186 (i natpiSe sa oba tur:
beta); r Cif o Trohelka, Gazi HUSTer- beg, Glasnik Zemaljskog muzeja 19 12 . str. 16S U natpise
sa o~a tu.r~ta): Spome.niea Gazi Husrev- bcgovc etiristo -godi!njicc 1932, str. 33; Vl. SkaTic.
Sar~)e vo I nJ~gova o~ol ma. 1937 .. str. SS: Gl. Elezovi , Turski spo menici I. str. 523-4; Putopis
EvhJa ~el~ bIJ C; u pnjev~u 11: ~abanov!a, S:uajevo 19~7 . str. 107 (I natpise sa oba turbcta) l
M. MUjez mov,, Turski natpISI u Sarajevu IZ XVI vijeka, Prilozi za o rijentalnu n!ologlju II
stT. 97 - 98 (i na tpise sa oba turbeta).
'

185

Dva kronograma o gradnji Husrev- begove muvekithane u dvoritu njegove damije jz

1275 (1858/ 59) i 3) Kronogram o obnovi i pro~irenju vrata u haremu Begove damije
iz 1274. ( 186 1/ 62) godine.

NATPIS NA GAZI HUSREV- BEGOVOJ MUSAFIRHANII HANIKAH U

Kamena ploa . veli ine 40 x 75 cm , na kojoj je isklesan ovaj natpis u pjesmi na

turskom jeziku prvotno je svakako stajala na zgradi Husrev- begove musafi.rhane , i hanikaha, dok se danas uva u lapidariju med rese istoimenog dobrotvora . Natpis je smjeUen
u osam polja oivienih linijama. Pismo lijep talik.

~ ~ ~ J ~ ." ~ <...s J:-' I fi.J \.$. .Y.

;~.i-' uJ.l-,1 p: y> u"':'yCL-I""";

.:,...:. ~....:..:. ~ ';'.r" ~ \.

OJ=--U '":' -' ~ I

;~I .~.;,\ oL:..;\:"'u~~~~';'\"""'"

r~ ~ \.;f-,(s-.u~-,I ,..:ill J~.J

.J Cs.J "":"".J.J 4J-I' yu- \ '-s' G .r"" J' -' \
U

tf\. oJ...r> ~
.J )l ~~

186

'o

J,

,So.J

..s.>....~ ~ U tv. ~I ~.#

U..JJ -' \ o La:. l.O. ~~ lo:

187

Prijevod:
Izmedu dobrih djela emira .wih gazija,
I ovo je jedno od njegovih djela.
Asim 2) se ponudio i sredstva utro/io.
I kod hanikaha ljepu musaFvhanu podigao.
Nek se uvijek spominje ime Bolje
I dobrotvoru u~i i poklanja Fatiha za njegovu duu,
Izreen je jedan dievhev kronagram:
Sagraden je vei i ljep!; hanikah ".
(1275.: 1857/ 58).
Godina izgradnje musafrrhane i hanikaha u ovom natpisu izreena je u ebd edu u zadnjem poiustihu ,pa preraCunavanjem brojCane vrijednosti dobIvamo h. 1275 . godinu (1857/5 8).
Do Gazi Husrev- bega u Sarajevu su podignute dvije musafrrhane , Isabegova i
Skender- ptima. Husrev- begova musafirhana nastala prije 153 1. godine nalazila se na
zapadnoj strani njegove damije , ondje gdje je danas imaret, a sastojala se od etiri sobe
za goste sa sofom i pod njima tale za konje putnika. Na....pvom mjestu je u drugoj potovini XVI stoljea sagraena sahat- kula i Imaretsk.i han . 11_posljednje. vrijeme n1\Jsafirhana se nalaz.ila na mjestu gdje je bila kafana "Aeroplan' . Zatvorena Je odmah poslije
okupacije 1878. godine , a preko tri stotine godina je primala putnike namjernike.

KRONOGRAM O GRAONJI MUVEKITHANE BEGOVE OIMotIJE

Kronogram se nalazi u Zbirci pjesama (Divanu) Fadil- pae Serifovia koji je

ujedno i autor natpisa. Rukopis Divana nalazi se u Orijentalnom institutu u Sarajevu.

"..Jf.1 ~J~ L~ (-~

c..s .>J.. \.
~

yv. , ~T "\$ \;...,o

.y
-.

J.o G

\S.J t: ~..r. .J.>'jl..S .>.L l. ~ \ ...; ~ ~ \.$u -""

~

'I..:.. \ t "

2) HadU Ahmed Asim- beg Imenovan je za mUIevciiju Husuv- begova vakuf. beratom od konca
muharem. 1273. (2 1-30.1X 1856) godine na kojoj dutnosti je oSlao do smrli 4. aprila 1885.
godine. Roden je 1824. godine u Sarajevu . Kada je postao mutevelija imao je mnogo poll. oko
obnove I ponovnog podizanja Husrev-begov{h objeklla koji su stradali u potaru od 25 _ maja
185 2_ godlne_ I kronog.raml koje ovdje objavljujemo pokazuju nam da su I odnosni objekti objavUeni I podignuli upravo u vrl.ieme uprave Asim- begove, a u dva Itronognma se, kako vidi mo. spominje i njegovo ime. Asim-beg JC bio odselio u Tursku. all se vratlo u Sarajevo, jer se nije
teilo ' od,eti muteve1ljske dutnosti. O Asim - begu oplimlje kod H. Krelevljuovl . MUIevelIje
Husrev- be,ova vakufa, Spomenica Gad Husrev-begove etlrlsto -godllnjke, Sarajevo, 1932., s.

135- 36.

188

PrijelIod:
"U dvori!tu Husrell- begolle dtamije.
Sagradi se Olia llisoka MUllekithana.
Fadile. dolitno je da izrete! Ollaj dievher kronogram :
Naprallljena je lijepa Muvekithana.
Godine 1275." (J858/ 59).

KRONOGRAM O GRADNJI MUVEKlTHANE U BEGOVOJ D2AMIJl

l ovaj drugi kronogram o gradnji muvek.ithane u Begovoj dtamiji nalazi se u

Zbirci pjesama Fadil- paJe u Orijentalnom institutu .

.:.li:-\:. \..:. \o' ~ ~ ~ ~ ~ ...s.>J.J J;'

~ ~,,;,'~'.r,;; ,; " ~.,,; ~ -' JJ)lLr

~_.J I.: L- J
"' . .l. ~

'.,j ~

J-"' \; ...s ~,.,...... W"..

L 4- \ ..r- ~ '- fr ...s~~

Prijevod:
"Postavljena je ova nova Muvekithana koja pokazuje vrijeme,
A njezino otkucavanje je slitno glasu ptice.
Muvekit rete. a Fadil napisa, potpuni kronogram :
Sagraena je lijepa Muvekithana u haremu diarmje.
Godine 1275". (J858/59).
H. Kretvijakovi spominje da sve do polovine pto~log stoljea . nije bilo mu
vekithane uz Begovu damiju , a iz gornja dva kronograma vidimo da je ova muvekitha
na uz Begovu damiju podignuta127S (I8S8IS9)g.(Spomenica Gazi Husrev- begove
etiristo-godimjice , str. 64).

189

KRONOGRAM

OBNOVI VRATA U DVORISTU BEGOVE 02AMIJE

Prepis kronograma nalazi se u Divanu (Zbirci pjesama) Fadilp3e Serifovia u

Orijentalnom institutu . Fadil- paa je ovaj kronogram i spjevao .

~ .;. J, o '{.- > ~ .Y.~} ~ -"'...s '.r

~,j~ ~ ~ \~ \
~ ,-;,1..:...

-,..r-

'

~~\ ":"' t... !.> ~..r ~.J;' ..1': ~..i J'y-;' Jj

.
~ \ .J -':: \ \~, ~ \;. ..T.":"- ~,) .,;.:.f

t! I..: J:. . .,; ': ~ \,; ~_ ~.J".Y

"r
~ ~ .;S; ~ ..t." \ll: <-:' ~.,., v,.. ~ (;J""
. .,;..' .J

190

PrIjevod:
Krouogram o obnovi vrata d~'oritta Begove dtamije:
Ova svijetla bogomolja u Sarajevu.
Djelo je gospodina Mir J/IISTeVa,
U koioj e svjetlo istine uviiek siati,
Jer nesllltllljil'o i alleli se II IIjoj sastaju.
Imala ie Ila Ol'om miesllI jedlla tijesIla vrata.
Koja je veoma Ilspjdllo proiir;o Asim- beg.
Odakle se o/1lara vidik Ila svijetlo lIIrbe dobrotvora (f-Illsrev- begaJ.
Za njegovu duJu e prolaznici dovlI initi.
Razgledaiu i ova visoka vra ta Fadil izree kronogram:
Ovako divila vrala dadoie Ilovi sjai dvori!tll dtamije.

GO();"" 1278. "{ 1861 / 621.

SUMMARY
INPUBLlSIIED INSCR IPTIONS FROM GAZI HUSREV - BEY'$ EDJF ICES
IN SARAJEVO

About Gazi Husrev- bey's foundation has been wri ten several monographs,
where. along with description of his foundations we find also the inscriptions from his
edifices : mosques , medres5es and turbe (his and of the first manager of his foundations.
Murat- bey T a rd i). l n this article the author Mehmed M ujezinovi publishes four
inscriptions frolll Gazi Husrev- bey's foundations . unpublished tili today. These are :
Chronogram about renewal of Husrev- bey's musafirhana and I-Ianikaha from 1274
(1857 - 58): two ehronograms about b uilding of Husrev - bey's l1luvekithana in the yard
of his mosque from 1275 (1858 - 1859), and chronogram about renewal and enlarging
of the door in the harem of Bey's mosque from the year 1278 (1961 - 62).

191

lI
.l

RASlO HAJOAREVIC'

ZAOSTAYSTINA IlA AIIMED- MUNIU - Ul.NDIJE GLODI:..

MUTFYHLlJl;.1 D2:AIUJF GAZ III USR I' Y UEGOYA YAKU I'A

U Arhivu grada Sarajeva uva se porodina arhiva Gloda, koji su unali ulogu II
hisloriji Sarajeva, a ivo t i djelovanje lana ove porodice. Ahmed - Munib- cfendijc Gloda od lIlaenja je ne samo za hisIOriju Bosne ve i la hislOrijll Gazi Ilusrev begova vakufa.

u ovoj

prilici. a s obzirom na fizionimiju "Anala". neemo govoriti o poznatoj.

Glodinoj buni. o kojoj su inae pisali dr Safvet - beg Ba~agi l). Vladislav Skari 2) i
Hamdija Kre~evlj3kovi 3). Mi emo se ograniiti na objavljivanje u prijevodu isprava na
turskom jeziku. koje se odnose na imovinu. koja je ostala iza njegove smrti. ~ledu tom
imovinom impozantna je i privatna Glodina biblioteka. a i navodenje ostale imovine od
nalinog je interesa. da se dade slika o privatnom tivolu jednog bogatog sarajevskog be
ga s kraja XVIII i iz prve polovine XIX stoljea.
Iz porodine arhive Gloda saznajemo za najstarija poznala imena iz ove poro
dice: Serdar- agu Glodu. koji je umro 1757.; starog bega Glou. koji je umro 1764. ; da
Ije se spominju Ali- beg, Mustafa Sabri efendija i Mehmed Selim aga kao braa. Bili su
ivi jo 1792. god in e.
Ali- begje imao sinove !-lasan - bega. Mustafa Sabri efendija Mehmed Mulagu,
Abdulah- efendiju. Has:m lI aim- agu i Muslafa Arif- agu. dok je trei brat Mehmed'
Selim - aga imao sina Ahmed - Munib efendiju. o kojem se ovdje bavimo.
Munib efendija Gloda pripadao je kadijskom (sudakom) staic.lu. Ilia je vrlo
u en. ugleda n i pored svega neobino skroman i dareljiv ovjek. Zauzimao je razne poloaje u dravnoj i vakufskoj upravi i bio lan mnogih vijea (medtlisa). Kao uesnik
bunc. poznate kao "Gloina buna" doao je u oruani sukob s bosanskim vez.irom

I ) Safllct beg BaSai!iC. Kratb UpUI3 u pfo~lost 80\111.' i IIcfl.'C!olllnc, SauJcllo. 1900 .. 5.154 - 155.
2) Yladislall Skuic. Safaj(,lIo i nJ(,~oIl3 okolina od n3JstariJih lIT('m('na do auStfO - ugafsk(' okupac:iJt'. SarajclIo. 1937 . ~. 138. 189. 191. 197 - 199.
3) Hamdij3 Krdcllljakoll;.Spomcnicll Gazi IluSf('IIb.-gOllc ('tirislog:odi$njice . S3rajcllo. 1932 .. str.

JJJ. 14 0.

13 - Anali

193

Ved2.ihi paom. Bi tka se odigrala izmedu vezirove i Glodine vojske na Lavi blizu Viteza
II kojoj je vezir odnio pobjedu . Glodina vojska se raspri hl a Gloda Jc sa svojim najbo
ljim prijatctjima pobjcgao k Ali- pai Rizvanbegovi u tl MOSlar a odatic II Dubrovnik.
Nekoliko voda buntovnika poginulo je tl borbi, neke je Vcd ~hi paa uhvatio i poslao
u Stambol da im se tamo sudi a neki su sami izbjegli u Stambol i podnijeli lui:bu proliv
valije. Veina kolovoda pobjegla je pod okrilje ga ta ko Ill museUmu Smail agi Cengill.
Vedihi paSa stigao je s vojskom u Sarajevo 21.V III 1840. godine, pohapsio
mnoge ugledne Sarajlije. konfiscirao im imanja i lijepu kitu Sarajlija oprc mio II progonstvo. Muselima Mustafa - pau Babia premjestio je II Banja Luku . Jcr sc nekorektno drao II ovom sukob u, a za sarajevskog muselima postavio je Fadil pa!u Serifovia.
J1rotiv Vedihi - pae slate su mnoge tube u Stambol od pripadnika sviju vjera.
I Glodine pristae , prije nego su krcnule iz Sarajeva na Travnik, posla lc su takoder jednu
tubu pro tiv njega . Zbog tih es tih tubi Vedihi paSa je svrgnu t 28.1X 1840. godine. a
za bosan skog valiju imenovan je beogradski Illullafiz Mehmed Il usrcv paa (I 840- 1843}.
Pona je odmah povela istragu o Zloupotrebama Vedti h i - pa~e i pOSlala Il!lroilog komesara Sc lim - bcga u Bosnu da provede izvidaj .
tim jc Aluned Munib Glodo UO Z!l dolal.!lk novog vczira II Bosnu. odmah se
vra tio S:1 svojim prijatcijima iz Dubrovnika u Sarajevo. Novi vezir svrgao jc Fadil pau
Serifovia sa TTl usclimluka Sa rajeva i okoline, jer je on navodno, bio kriv za ove sukobe.
Medutim i pored toga Husrev paa i Portin komesar Sclim - beg poslali su Glodu i 12
njegovih prijatelja II progonstvo u Malu Aziju i Rumcliju. Treba napomenU li da je
Gladu bio prvi protjcrao vc lI usrev paa (1840) a drugi put ga je prognao 1848. godi ne
Mehmed T~hir paa Cengelov i na otok Kretu, u mjesto !laniju, gdje je i umro 1850.
godine. Iz jednog hudela (odluke) sar~evskog kadijc Mehmed Ri7.-a a od II. rebia
I 1267 (14. 1 185 1) godine, kojim se dosuuje SOO zla tnika Fatimi, udovi Mun ib cfendije Glade u sporu s njegovim str ieviima. vidi se da je Gloda bio u lalocniSlvu prvi put
u Trapezuntu i da je tamo ostao oko etiri godine. Naime. Glodini s tri evii su kao nasljednici traili da i sporni zla tnici udu u oSlavinsku masu, ali je Fatima dokazala pomou svjedoka da su li zlatnici njeno vlasnitvo koje je ona prije osam godina poSlala svome muu kao pozajmicu dok jc' bio II zatoenitvu II Tra!)Czul1lu 4). Ovaj sc i7nos od
SOO zlatnika izdvaja iz ostavinSKe mase za raspodjelu u popisu ostavinc iza Glode, s napomenom dajc taj illlos poslala' Fatima svome muu u Trapel.Ul1t kao pozajmicu a to su
posvjedoili Raid- cfendija. sin Sadika. i Ali Riza efendija S}.
Ahmed Mun ib cfcndija Glodo bio jc radak po ta nkoj krvi s Mutcvclii m a .
Njegov djcd l-I as:ll1 - bcg, sin Ali- begov , bio jc oe njen Fatimonl, kc r kom Ahmcd efendije,sina Mehmed efendije M ute'l(t.lia. Illutevelije spomenutog vakufa ( 1747 - 1784),
Ah med Mun ib efcndija kao radak l kao u c n i obrazovan o\<jck imao je svc uvjctc da
bude imcnovan zastupnikom (kajmekamom) lllutevelije spomc nutog vakufa. On je do
bo za mutevel iju poslije smrti Mehmed- Behdet - cfendije (1808 1831), koji je ostavio
iza sebe dva malodobna sina: Mchmcda i Ahmed - Rasima . Kratko vrijcme iza smrtI
(183 1) spomenutog lllutevelije vakufom jc upravljala njegova majka lI atida. Il usein
kape tan Grada!evi, kada se proglasio vel.irom Bosne. postavio jc la kajmckama GaziHusrcv- bcgova vakufa Abdul Hamida, bajraktara , komc je lI atida,nakondugogzatc4) Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR-GJ-Sv. 56
S) Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR - Gl- Sv. 73

194

zanja. morala predati upra vu vak ufa. Poslije sloma pokreta pod GradaSev i em. svrgnut
je Abdul Hamid i 8. hbana 1248 (1.1 1833) god ine postavlje n je za novog kajmekama va
kufa Ah med Munib efendlia Gloda kome je pred criatskim sudom Illurlezikom i ug.
lednim gradanima polalio raune i predao gotov novac svrgnuti mu tevelija Abdul- Ha
mid Godine 1834. upuen je berat bosanskom valiji Daut - pai i sarajevskom ka j tji
kojim se postavlja Ahmed. sin Mehmed-Sali ma (Glode) kajmekamom Gazi ~I usrev
begova vakufa do punoljetstva malodobnog Mehmeda M u t eve!ia. U ovom be ratu spo
minje se izgradnja izgorjelog ulagina hana za ije gradilite treba da sc dade zemlji~te 6).
Glodo je upravljao spomenutim \'akulom goto\'O osam godina. On je mnogo
na podizanju vakufskih objekata i na unapredenju vakufskih dobara i ustanova.
Krol to relativno kratko vrijeme podigao je sve vakufske objekte koji su !tradali u potaru UB I godine Sn polo1aja lllu tevelije svrgnu t je 19_ M llma7e\- ahira 1256 (18 .VIII
1840) god ine .
u inio

Medutim poslije sm rti Vejsil - age Imare tIije, Glodina pIIIl(a na pnjed log sa rajevskog kadije. Ahmed-Munib je postavljen sarajevskim i tdanjskim dabijom Gazi
lIusrev begova vakufa u Sarajevu . Ni ko se od Mut eve !i a i \maretlija, kao porodice koje su po porodinoj liniji polagale pravo na sudjelovanje u upravljanju Gazi Husrevbegovim vakufolll. nije pro tivio njegovu imenovanju. jer je o n bio u rodbinstvu s obje
porodice. Ta ko je dabijska sluba prela na porodicu Gloda, koj u su drali sve do
1907. godine. a godine 19 11. ova sluba je prdla na Mut evelie.
Pored vakufskih poslova. Mun ib efend ija Glodo bavio sc. kako sc vidi iz do
kumenata i sakup\janjem dizje u sarajevskom i tdanjskonl kraju. On i Muha med FadiJbeg CSerifovi) bili su zakupci (kompanjoni) za ubiranje d.izje- gebran TcSnja i Maglaja.
To se vidi il. jedne priznanice iz 1835. godine, koju im je izdao l-lasan Zuhdi, ~ef fin ansija bosanskog valije 7). Prema drugoj priznanici iz 183? godine memur Glodo uplatio
je dl.izju vi!ajetskoj blagajni koju je sakupio od kr~ana sarajevskog kraja u ime dvojice
opunomoenika bosallskog valije Muhamed Fadila (Serifovia) i Abdulaha Mustafe 8).
Ahmed Munib efendija Glodo bio je veoma bogat. Svoje bogalStvo uveao je i
miraLom putem .enidbi. enio se dva pu ta od imuniJI sarajevskih porodica. Prvi put
bio je oienjen Falimom. kerkom M e h med - M emi~a i Merjeme. keri !-Iad i Mustafe. a
drugi put F a ti llla - A ~idol11 , kerkom vrlo imu nog i uglednog sarajevskog gradan ina
Vejsilage Imare tIije (imaretlia). koj i je bio sa rajevski i tesa njski dabija Gazi I-Iusrevbcgova vakufa. T u je slu bu preuzeo poslije njego\'e sm rti njegov zet Gloda Munib. Iz
prvog braka imao je jedn u ker, Merjemu . a iz d rugog dvije ker i , Umihanu i Ihtid u.
Kako se vidi iz. jednog hudeta sa rajevskog kad ije Ibrahim - Ediba iz. 1835. godine. II
ostavinskoj raspravi iza umrle prve Glodine iene Fatime r.lodo i njegova ki Umihana
dobili su veliko nasljedst\.o 9).
Drugim sudskim dokumen tom iz iste godine Fal imina majka Merjema i njen
brat Kasim lI adintemiSevi. serdenged ija. odrekli su se svojih nasljedn ih dijelova u
korist malodobne Umihane l o), Glodina druga ena Fa tim- Mida naslijedila je takoder
ve liki imetak iza svoga oca spomen utog Vejsil- age, koji nije imao mu~ke djece. Pored
Fatime imao je joS kerke Zulejhu i Hatidu . Prema jednom ostavinskom dokumentu iz
6) Arhiv !f:lda Sarajeva (AGS) OR - Gl - Sv 79
7) Arhiv grada ~aujcva (AGS) OR- Gl- Sv. I l
8) Arhiv grada Sal"1lJcva (AGS) OR- Gl- Sv. 13
9) Arhiv gl"1lda S3l"1lj{'v;I (AGS) OR- Gl- Sv. l
10) Ar hiv !!rada Sarajeva (AGS) OR- Gl -Sv 9S

lJ'

I
195

J 246. (1830) godine. Fatima je naslijedila iza svoga oca

retninama i milevima 50.866 gro~a i II para ll),

II

gotovu 49.307 groa

3 II

pOk

Pored pokrctqina Glodo je imao veliki broj nekretnina II Sarajevu i II unutraSnjosti. Na Docu je imao veliki Novi konak to ga je sagradio na zemljitu svoje ene
Fatima- ASide . Poslije Glodine smrti Fatima je imala zbog toga konaka vik sudskih rasprava s njegovim sIrieviima Abdulahom i Hasan - begom. sinovima Ali - bega. Muhamed Mula - agom Abdulah- efendijom', 'Mustafa Akif- agom i Mula 1-lasan- HaSimom,
sinOvima Mustafe- Sabri efendije, koji su zahtijevali da se i taj konak unese II ostavinsku
masu radi raspodjele medu nasljednike. Odlukom sarajevskog kadije Mehmed Riza- a od
11. rebia I. 12611 14.1 1851) godine odbijen jc njihov :rahtjev. jer je Fatima dokazala da
je taj konak napravljen od njezina vlastitog novclI. Tro~kovi izgradnje konaka iznosili su
8.812 grola 12).
Glode su Imali duane i magaze u Bezistanu i drugim vakufskim objektima.
~to se vidi iz jedne potvrde mutevelije Gazi Husrev- begova i Hadi Bdirova vakufa na

uplaenu mukatu i kiriju za 1835. godinu J3). U drugom dokumentu il J805. godine
stOji da je Mustaf3 - Sabri Glodo prodao svome bratu Ali- begu magazu i duan u Hadli
Be~irovu hanu za J 500 gro~a 14).

Ahmed Munib Glodo posjedovao je pored mile va i pokretnina \'cllb lel11lji~.

ha imanja u okolici Sarujeva i u fojnikom krcevskom kraju. Prema jednoj tapiji iz
1836. godine Ilasana timarnika. Glodo je imao u selu Bihorini , u fOjnikoj nahiji, dvije
njive i mlin sa etiri vitla. ispa~u i ~umu, no je kupio od Mustafe Trebe. sina Hasanova
la 6000 groa 15).
II dokumenata koje ovdje objavljujemo, vidi se kako je na poetku reeno da je
Muni Glodo, pored ogromnog pokretnog i nepokretnog imctk3, posjedovao bogatu i
dragot;jenu biblioteku razliitog sadraja . Djela ove biblioteke. kako se vidi iz popisa, od
nose sc na sve tada~njc znanosti.a najvi~e ih ima iz oblasti prava. knjievnosti i jezikoslov.
Ija . To nam dokazuje da je ,"oda bune iz 1840. godine bio uen i obrazovan ovjek. Ba
~agi zna za jedan divan i kroniku il pera ovog uglednog i uvaenog Sarajlije.

Prvi dokumenat koji se II ovoj prilici donosi u prijevodu odnOSi se na Glodinu

bolest. smrt i sahranu u gradu Haniji. napisan je trei dan ila njegove smrti. Iz doku
menta se da zakljuili da je taj prognan i sin Bosne , ill ko u dalekoj tudini. sahranjen po
svim islamskim propisima i tamo~njim obiajima i domu jc sprovod bio velianstven J 6) .
Drugi dokumenat jc slul.beni akt ~eriatskog suda II H::miji od 22 .VIIl 1850.
godi ne o popisu ostavine iza Glode. Prcma ukupnoj procjeni OS lavine od 12. 104 gro~a.
vidi se da je Gloda i II zatoenitvu posjedovao dosta vrijednih stvari i novca. 17)
Trei dokumenat je ostavinski popis (deftcri - kassam) ~eriats kog suda II Sara
jevu od 18.1 1951. godine. Ovaj dokumenat daje potpuni uvid II Glodino bogatstvo i
njegovu veliku biblioteku 18).

ll) Arlm' &radD SarajcvalAGS). OR - Gl- Sv. 104

l2} Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR - Gl- Sv.
3
13) Arhiv grada Sarajeva (AGS). OR - Gl- Sv. 124
14} Arhiv grada Sarajeva (AGS). OR - Gl- Sv. 98
15) Arhiv grada Sar3jcvB (AGS). OR - Gl - Sv. 59
16) Arhiv grlda ~rajcva (AGS), OR - Gl- Sv. 20
t7) Arhiv gnda SU3jev3 (AGS). OR - Gl- Sv. 50
18) Arhiv grada Sar3jcva (AGS). OR - Gl - Sv. 73.

196

U spomenu tim popisima navedeni su predmeti i stvari po naLivima. koliini i

vrijednosti izraenoj u gro~il1la . Oni su slini jednom dobro uredenom muzejskom in
ventaru III inventaru jedne orijentalne biblioteke.
Ovi popisi daju lijep uvid u pokustvo i namjdtaj kao i drugu imovinu Jedne
od rijetkih begovskih porodica u Sarajevu (u ovom gradu prevladavala su kao ... odei
sloj :Ige). Popisi pruaju bogat i dragocjen materijal historiarima . etnografima i drugim istrativaima za prouavanje ekonomskih i kulturnih odnosa i slanja na~cg naroda
u lome vremenu.

I)

ISPRAVA O SAtnAN t t SMRTI AII\lU) \ttNIH II LNDIJI GLODI

L GRADL l-tAN IJI NA OTOKU KRI TI
DATIRAN 19. RAMAZANA 1266. (29.VII 1850) GODINE

u uvodu stoji da se je mjeseca ramazana 1266. Uula 1850} godine u gradu Il a

vilajelu Giril ( Krcla) razbolio Bosanac Glodo Ahmed Munib erend ija, sin
Mehmed - erendijc. iz grada Sarajeva. U njegovu dru~lvu bili su Sari Salih- aga i Ko~lro
Salih- aga. koje je on, II prisutnosti tamonjih muslimana. imenovao za vasimuhlare radi obavljanja pokopa i svega ~ t O je u vezi s tim . Kada je 17 _ ramazana 1266. (27 . jula
1850) godine spomenuti Gloda umro, izvr$ene su sve potrebne radnje I Iro~kovi oko
njegove sahrane ila:
iliJI .

_ la del-'Cr-;skar;-lI1lal ; oslole lijerske obiaje lrojici osoba

- za fid/Il ke[aretj-<;o\-mo (poSIO)
- :0 14 ke/orell - jemillu (zakletvi)
- la kopal/je rake trojici ljudi
Ukupno:

180 grofo
90 groIo
210 groJa

60

540 groIo
100
80
142
100

- jednoj osobi koja je "oCll uvola mT(l'tJco

- za tobu t
- za daske u raki
za kejille ; zemum
- za lid, SOpIIII, kjO/llr i ostalo

grolo

groSa
groSa
grofIJ
groJa

38 grolo
j

UkuplIo:

20 paro

1000 groso
i 20 paro

144 groSa
ohe po 36 groo
to lIfelIje salol'olO Ila tri milI/are II Ir; d:omije po 20 grofo 60 grofa
_ sedmorici siromJJho za isellje i uredel/je groba do
3 groSo
sedom dalla
I 20 pora

za fetiTi orijflo zeleue

za kupanje (mm'oco)

20 groIo

197

za pofijevallje vodo m
za ostale usluge oko kupanja
petnaestorici uenih osoba za
prije pokopa

20 grow
10 gro!o
u enje

hatme u dium,)'i
Ukupno:

150 grota
1483 grota

osamllaestorici u enih osoba za u enje sllre ''Jusin ,. 1/0

45 groJa
grobu umrloga poslije pokopa
dtamijskom kail/lu i mujezinu prema obiaju grada
35 grata
za neke usluge Heinlll Osman-ugi, SekbuIIII A fiji i BO/I/jaku 25 grofa
Ah)'i
A/imima, dervi/ima i /ejliovima zu uenje (el'ltida za dU! 1I
umrloga. koji se. prema ob iaju grada. u i prvu I 'eer
235 groSu
(po ukupu)
rawi (ro!kovi "para buLlk"
100 grota
zu etrdese l dal/u posjeiJlanja groba
60 grow
Ukup lIo:
kirijo za

SIUII

za dila i po mjeseca

pO!fal/Ski tro!koJli za pisma iz Bosne i II BOSIllJ

sakiH za tlo!enje ~'ode tla grob 20 dUllo
za kameni SOllfru
- za rad oko postallljunja kamenill lIitallu
Ukupno:
- dug lIaSlao poslije smrti

1983 grofa
87 grow
i 20 pora
25 gro!fl
20 groa
400 groSo
20 grota

2536 g,ota

15 grota
SVEUK UPNO: 2551 groa

II ) l'OI' IS STVA RI I NOVCA U HANU! IZA AIH~ED - M UN JU - HlNDlJr GLO DI'

Popis imovi ne u I-)aniji izvrio je zamjenik hanijskog kadije Mustara Sahin 13 .evala 1266 (22_ VI II 185 0) godine. U uvodu dokumenta navodi da je umrli Bosanac Allmed erendija za svoga ivo ta postavio za vasi muh tare (izvrioce oporuke) Salih - agu Saria i Salih- agu KoStru i da su oni pu tem vasijeta traili da sc izvri popis stvar i i
novca
nasumrloga i da se preda opunomoeniku (vekilu) Abdi- agi, koji e os ta vi nu uru i l i
ljednicima . Popis stvari i novca izvr~en je, kako slijedi:
aj STVARI:
-

198

K elami- kudim ( KurulI ). pokloll

Delaili- hujrut. poklon
Tabir- lIama ( sonovIIik)
Dtepm' sot
Rubin, o!teen
Srebmu bunIliuica
eel/mbur ibuk
Kutija u kojoj su: srebrn e I1wkaze. 110i. igleIljak i dnlgo

JOO grv~a
30 grom
10 grow

250 groto
350 groto
100 grota
150 grota
50 groa

Veliki tura/..

Cilim evropske proizvodnje

-

Jeda" par Harta

Upotreb/jal'ollo sedtoda
Dl'o sahalla s poklopcem i jeda" bez poklopca
Jedl/o (01'0 ijedllo lelldiero
Jedan !rOI'all
JIIllsemoli fClljer
Velik; kahrelli ibrik
Nargilo
Desel fil1d'!OIlO, jedol/ zarf od ilia i jedI/o leps;ja
Kalll'ell; mlilJ idllije diell;e
Leden i /brik
Ukupno:

1000 gm.fo
J80 grow
80 groSo
JO grow
40 grosu
30 groJa
20 grosu
10 grow
20 grow
10 grosu
15 groto
/ 5 KroSa
JO grow

2520 grow

bi SPISAK NOVCA KOJI JE PREDAT SPOMENUTOM VEKILU

AIJDI AGI,
-

J6 komodo 11I01lllWdijo i nIbijo po 75 grosa

1217 grosu
140 grosu
230 groSa
6950 grow
675 groSo
60 grow
126 grota
24 grolo
72 grow
28 grow
54 groSa
40 groSa
1475 groSa

20 t /amika .,. ( ? ) ..
- 5 komada I'eliki" hajrija po 46 grosu
/39 mat/arski1t z/ati/ika po 50 1 gros
- J3 i po ja/didi ;Iamika {JO 50 groIo

- 2

;101"0 1011CO

- 4 i po stamboisko zlatI/ika po 28 groSo

I misirski z/omik
- 2 mJe/aka zlatI/ika
- J i (JO ad/ijja
- 6 komodo mletatki" robija
- J komad perzijskog ... f-') :/atllika
- Bijeli kOI'al/i IIOI'ac
Ukupno:

ci

11091 gros

PRODA TE STVARI NA CARSIJI SULTAN/JI,

76 groso

_ Leden za prolije rublja

_ Telldtem s kapkom
Tal'o, fOS i kel'i;a
_ Tepsijo za kamJ
_ Mali (JI/gli til

37 groSll
22 grosu
J I groSu

_ Tiftik ()'tilia Ollgorske ko;e)

- Tif/ik
- S\'ijelI;ok
- 3 tabaka i J toSo

i 10 pora
24 grota
i 20 l)Ora
I gro$
i 20 poro

2 groSo
JlO groSo
6grosu

i JO para
199

- Postavljeni fes

- 2 fesa
I fes
-

Tespi"
Tespill
Kaput
Mirsah (? )
Par mestava

- NamIIsiII (? )
Kratke Itloe bijele
- Kratke lliae bijele
- Komad ohe abc
- Saliran:
- Sarena koulja i jelek
- Dtube od o h e
- Sai((l
- Komad abe
- Par lo:lllka
- Sail'au'
- Tarabios pas
- Sal-dtlibe
- Sal dtllbe (b ije/o)
- RabljeIIi al od abe
- Rablje"i al od abc
- Stari al
- Salir pas
- Koulja i jelek
- Radila koulja od &osme i jelek
- SaJi-feremla (?)
- Komentar i tekst "Divan Ali"
- Cealj za bradIl s ostalim
- Jedlla klljiga
- Cibuk dillgi (? )
Ukuplla vrijednost prodatill stvari:
Ukupna vrIjedIIosI cjc/okupl/e ostavine:

200

18 groa
9 grow
18 grow
31 gro

9 gro!a
90 groa
99 groa
2 gro!a
i 30 para

60 groa
35 groa

28 gro!a
70 groa
48 groIo
73 groa
92 groa
40 groa
23 groa
25 groa
9J gro
]JO groo
40 groa

38 groa
4J gro
40 groa
8 groa
i JO para
58 groa
20 groa
24 groV

i 20 para
4 groa

i 20 para
52 grow
i 20 para
4 groa
i 20 para
15 groa

2 groa
i 20 para
1531 gro
i 20 para

150.142 groa,
i 20 para

IZDA CI :
- Tro!kovi oko sahralIe i oSla/o
- Te/ullja

- Resmi- kismel
- Pupir

:!Q

kassom (podje/u)

Ukupno izdaci:
S~'egQ

za podje/ll medu flQs/jednike

155/ grow
77 groSiJ

468 gro'"
j 20 pura
8groJo

3104 groJ,a
i 20 para
12038 grofa

U z:lk lju noj sudskoj formuli kae se da je popis izvr~cn l>IIJ~\..l i da su

sve ncprodal c stvari i novac predate opunomoeniku Abdi-agi koji I.':c ih uruiti
nasljednicima.

Jill OSTAVINA] RASPODJELA NA NASUI:DN'KI~

I ZA AHMED - MUNIB- EFENDUE GLODI::
1"0 POI'ISU OD 15_ REBIA I 1267/18 .1 1851. GODIN I

Popis imovine i raspodjele na nasljednike nainio jc larajcvski kadija Meh

med - Rila 15 . rebin I 1267/18.1 1851 1 godine II formi jednog deftera. U uvodu
se navodi da jc plemeniti kadija Ahmed - Munib -efendija Gloda (Glodozade). sin
Mchmcd - Salim -efendije iz lahja-pa!ine mahale u Sarajevu umro kao zatoenik,
na olaku Kreti (koji se nalazi il Sredozemnom moru) u gradu l-laniji i os-avio ila
sebe slijedete nasljednike: suprugu Fatimu, kter Uvejsa (Vejsilage) i punooobne keri: Umihanu, llatid tu i Merjemu le sIrievie Abdulah-bega j liasa n- bega,
sinove
Ali - bega kao i Mehmed agu, Abdulah efendiju, Mustafa-Akif agu i Mula llasan l-la
~ ima. sinove Sabri efendije , Do okonanja popisa sudski priznati zastupnici su:
mulaOmer Cabri, sin Salih- efendije, u ime supruge Fatime i njene keri Merjeme . mula- Salih Fa zli. sin Mehmeda. opunomoenik Umihane i Mustafa- aga Guti (Gulaogiu), 7.aS
lupnik llalid1.e. Ostali spomenuti roaci su lino prisustvovali sudu . Cjelokupna imovina
u Sarajevu i kadi1uku kao I sve snari I novac za koje je popis napravio i svojim p ~ tpi soT1l
i peatom pOlvrdio lamjenik kadije u J-Ianiji IC dugovi i trokovi, popis3naje i ral ijeIjellli. kako slijedi:

A' DSTA VINA IZA A!lMED-MUNIB- EFENDJJE GLODE.

PO POPISU OD 15. REDilA I. 1267 ( / 8. 11 851) GODINE
aj KNJIGE:

- Ke/ami kadim ( Kurall). pokloll

- Vcliki Ke/ami- kadim. pok/on
- Rjenik Val/kolija, 2 ll'eska
Rjenik Ferhellki t Uim', 2 ll'eska
Sadnd-teria. l ll'ezak
Nelaid~ul fl/lIIlll, 1 primjerak

400 grota
130 groJa

180 groJa
190 groto
17 gro'"
30 grota

ZOI

Felllmi Bezozijje. J primjerak

DeJoil- ul- hajrel so Bajlar- namom.

30 grow

2 primjerko

42.50 K.

JJoslan, 1 primjerak
Dil'a"i D:am;
Jlafija (Glaso) Tat- Kopni/u mill Adab. J primj.

150 grow
7.50 g.

Kurupiri olel- Misba". J primjeruk

Merall, J primjerak
Fellll'ui Ahmet/ilie, 1 primjerak
Serh (komeIIIur) liU "Delair od Kara Dal'lIda
JladikulUs- suada. mal/jkal'o, J primjerak
lleledilie I'e Resa;l, o logici. I primjerak
Dh'ulli Jaltja, 1 primjerak
Mel/asiki
luult, I primjerak
A Ilas l erc/tllmesi, I primjerak
Serli Serilod Ali Kanje. 1 primj.
Mulo- Diamija, I primjerak
Opel /Jadikaws- sl/udo. / primjerak
KamelIlar Diamius - sogira, 1 primjerak
Fellli Rum, Ila per:ljskom je:iku. I primj.
Rjetllik Galelall. I pn)lljerak
Komenlar 'Te/his o" opranI, / primjerak
Komell1ar "Ili:b- ul- Ballr- a" 1 primjerak
KomelIIlIr ''Akaid - a'' 1 primjerak
- Opel Komentar "Dtamills- sogira ". 1 primjerak
1:'m/dllS;jje s Dh'flllOm )UlllISO, J primjerak
Medtll/ua (zbirkll - kodeks), I primjerak
11a.fija MIIIUll'rem - efelldije IUl "Mllla - Dtamijll"
/JafIja I Slllllllddilla

lIU

Mllla- Dtoll/ijll sa CarperJijolll. I pI'

Rlja(/ur- m/une, / primjerak

Muhtesontl Me(lIIi, I primjerak
eh TariklJli ml/homme- ci/jje od Redtepefell dije. I primi.
I primjerak
Fetolloi Muejjed:mll'.
- Mellar terIti, 1 primjerak
Dil'OIl; Ismail J-/okki, 1 primjerak
Kari- ul- Ilidoje, o pral'll, I primjerak
Teror;"i Alri- pormak, 1 primjerak
Terar;"i Turi- name. I primjerak

201

6grota

5 groSa
2grota
20 groitl
127 gro!a
7 grow

7.50 g.
2.50

x,

3 grola
60 gruStI
129 grofa
81 grof
23 grow
50 grofa

7.50 K.
60 grow
10 grow

20.50 g.
50 grow
50 grota
4.50 g.
7.50 g.
'7.50 g.
17.50 g.
22 grofo
121 gro/a
101 grot
15 groa
14 grofa
20 grofa
II grow
54 grow
30 grata

AWHlIl'I- At;k Mllrebi, I primjerak

Medtmlloi mel/Zl/ma (zbirka /I stillol'ima)
Opel BastaII, J primjerak
- Felollai A "korei';, I primjerak
Dh'al/i Val/deli, I primjerak

15 ~row
9,50 g,
27.50
14.50 g

Terc/temd Sira(/tijja. I primjerak

MilI/feal. I primjerak

5 grofu
2.50 g.

Taf Kopni ImUjesi. I primjerak

4.40 K.

Islul, III-idalt J IJrimjerak

15.50 ,.

Jsogmlti sa I/i:sm/!
Komentar Fi' raita Sed~arendije. J primjerak
Mukadd;me Elm - Lejs. / primjerak
Riwlei - UslUl'alli s MeJtmuom. 2 primjerku
Opel Sadruf feria. I primjerak
Mulleka- el- ebllllr. I primjerak
11fultaflll1",dijja, I primjerak
- 1c{s", I 'e"~i:. J primjeru/..
Swli Serlti Kaj/je, I Will/jaak
Felm'oi I\fI(/ilt(I/I, I Immjcmk
Sei.k"ki (1 meum/i, J primjerak
Sukki SUII;- :OOC. I primjerak
Diruje l - II/- l1Iurid mill IIm - i/- Ke/am J primjerak
Dede- Cullki, I wimjerak
A hmedl/je Dijar; - Bekri, / primjerak
Uballllll - IIe:air, I primjerak
_ KOII/elltar Kafije Ila turskom jeziku. I primjerak
_ Tari/Ul i Sejjid, J primjerak
Dil'(lIIi Buki, I primjerak
_ Ser/lU sITal - il - islom od Srjjid- Allje, J primjerak
Te/sim Kadi BejdUl';' 2 sl'cska
_ Serlm A I'amili Jlljel';, J lJrimjerak
KOII/elllar Siradtijje, J I)rimjerak

1.50 g.

22 grofu
i 15 pora
24 grow
JO poro
7 grofa
,. 10 pura
24 groJa

14 grofu
i 4 pore
30 groID
42 groJa
41.50
12.50 g.
426 grofu
J2 grow
25 groJa
5 grao
12.50 g

6U grow

6 grofa
5groJa
9 grofa
i 50 poru
3groJa
J 7 grow
201 grof
8 gro$a
50 pora
3 groJa
50 para
203

Kafija so Tel'ari!li-Fim: - Salta. malljkal'o

....

Komentar "Muhammedijje" od I smail Hakije. I primj.

Te[siru Tibjall. I primjerak
Sijasel ll-.~{'ri 'jje . I primjerak
ImtiliaJ/-III- cfklja I primjerak
Imad- lli- I slam. I primjerak
Mari[elllama od I brahim - lJakije. J primjerak
lJadisll-erbei" od Imami Nevel'ije. I lm'mjerak
TeJl/isi-meal/i. I primjerak
FCla~'ai Ali e(elldi. I primjerak
Komentar .. u"IlHflllo " od Sudije. I primjerak
ResIlal (1 J. I pmnjerak
Sej'jidi- Hidt rel - Nebel'i, I primjerak
Halijei Tell ki od Kemal- pao- Zade. I primjerak
Dtami- lIJ- KIIIIII S. J primjerak
Medt mlla. J primjerak
Siradtijja. I primjerak
Mellar lerhi od l b" Mc/ika
Te[sintd - dlwja. J primjerak
Tibbll Nidai. I primjerak
Pria o .\lC'l1~mlll ll i Lejli. I primjerak

Felal'oi Siradt uddill. I primjerak

- Gloso Ila Sar" - akaid. J primjerak
- Semaili- Sari/. / primjerak
Resaili Fadil Birgili sa Dil'ul/om
Ser/Ill A ~'amili- A tik. I primjerak
Muhleseru salIlIahi Dtevheri. l primjerak
MulOl/vel Serhi lelhis. I primjerak
Medimua. I primjerak
I[SiJh (J) I primjerak
Ahmedijie alel- Hball. I primjerak
Suniri Serlli JJa/iz. I primjerak
Terd~illll bL71/ari (? ) sa Misha/lOm. 2 primjerka
Lisall - ul- Hu kkam. I primjerak
- Mlllljet-ul- musalli sa Mevludom i Medt muom. 3 primj.
Feral/al Vakiat - II- muf tlfflll, I primjerak
Evraki- Per ilall. J primjerak
Durer - lerhi Gurer. I primjerak
EI/omi- Seri[ sa Delail- ul- hajratom, J primjerak
NI/libelul liker sa Sohidijom, 2 primjerka
-

2.50 g,
4 pare
J21 groia
351 grow
4 grow
17 grow
36 grow
266 grow
10 groa
17 grolo
33 grow
IaI grow
23 grato
40 grow
9 grow
20 groJu
20 gm.fa
13,50 g.
40 groSa
5 grolo
25,50 g,
2 grolo
i JJ para
9,50 g.
3 grofa

; JO para
JO groJa
5,50 g,
8.50 g.

4,50 g,
20 groIt1
40 grolo
3 grota
i J5 para
1,50 g,
i. JO para
5} groJa
J groJ
i 10 para
4 grofa
i 10 paro
6 graja
8 grow
3,50 g.
100 grow
60 grota
I J grota

204

J / groa
7,50 g.
J2 groa

- Takr;ru - kaval/i". / primjerak

- Hiljei - Hakalli. / primjerak
- Glosa 1/0 SadruI- feria. / primjerak
Vafije ferlIi Kofije. / primjerak

42 grow

i 5

Sarhi- Kafija. / primjera/..

EI/'ami- Senf, I primjerak
- Idah

11/('11/'

Mealli. I primjerak

Dijelovi iz IlafizOI'a Dh'OIla. I primjerak

- Ser/,,' Tellki. I primjerak
KavaId sa SuMOI- slbjal/om I Evraki-peflsallom
Medtmuai- Edi'jje (Zbirka dO I'a) J primjerak
Tcrdiumei- Zubdet - i/-l1akai. / primjerak
DijelOIri iz FelUl'(J/' Jahja - e/elld,j'e
Mureb Zejl/i- Zade Ila KaJiju, J primjerak
Oper Ellam- Seri/. J primjerak
- Kofija sa Kallaidi- irabom. J primjerak
- Mar/ub serlli Maksud. J primjerak
- SUIlbulistall. J primjerak

pora
10.50 g.
6 grow
i 15 pura
2 groIo
i 10 pora
3.50 g.
7,50 g.
20 groSo
10 groSo
3,50 g.
2.50 g.
20 groIo
40 grofa
40 groo
/o grofa
i

KaI/Uli - ilama. J primjerak

Tarikati-Muhamedljfa, J primjerak
MCllZumei- Nesefi, J primjerak
- Prita o Jusu/u i Zu/ejhi. J primjerak
- /lidaja , I svezak
- Si/ai- crif, I primjerak
Ukupni iZl/Os prodalih knjiga plllem (elalo:

3 groa
5 pora

4 grofo
5J gral
~ grofa
,. 5 para
21 gro!

3.50 g.
lOJ groS

5.396 grofa
i ]2 porc

bi STVARI:
-

Rabljelli pirotski ilim

RabljelIO hali sedtada
Jorgall od basme sa ara/om
Be/edi duek (du fek od domaeg p/arno -kumala)
Velika holi sedtada. 2 kom,
Rab/jelli be/edi jaslIlk. J2 kom,
AI/odo/ski makal, 3 kom,
Ilali scdtado
Stari jorgol/
Opet beledi dllIek
Mali Slari jasfllci, 3 kom,
Rab/jelli beledi jasfllci, J2 kom.
Zeli iki makali. 3 kom,
Opel jorga" od basme SIJ tari%m

265 groIa
70 grofa
100 groa
97 groa
300 groIo
400 grOfa
J03 grofa
100 grofa
35 groa
59 grofa
15.50 g.
410 groa
250 groSo
70 grofa

205

- Opel beledi dllf(!k

_ Opel alladolski makati, 2 kom.
RubljeIIi makati od crvene ohe, 3 kom.
-

Opet beledi dusek

Siltelu od cohe, 2 kom.
Opel beledi jastllci. II kom.
Opet hali sedtada
Opet SlUru huli selialia
Stari makulod t'olte
- Rabljelli jorgol/ (I'ezelli)

.,...
-

206

Velika haliju sa strullamll ( resama) durdijal/ske izrude

Millder
Opel m;"der
Opel minder
Opet lIIil/der
Opel millder
Opet mi"der
Opel millder
Opel minder
Opel millder
Opel millder
Opel millder
Opel malih justuku od basme. 4 kom.
Star; seisal/lI ilim
Stara sedtada
Opel rabljellu hali sf!{/tuda
Bakre,,; dugum;, 2 kom.
Opet bakrel/; ugu m;, 2 kom.
CorIlU bakra
Bakreno mallgalo
/Jaral/ija (mali kazali)
SI'ijecl/jok od brom e
Opet svijeI/jak od brOl/ze
Telldtere sa pok/opcima, 2 kom.
Opel tel/dtera
Cosa, 2 kom.
Pen 'azli (evsije, 2 kom.
Bukrene ase, 2 kom.
Uze"di;e, 2 kom.
Velika mUl/gaJa od mjedi
Velika dem;rU feps;ja od 22 oke i 3 litre
Sal/alla s kapcima, 8 kom.
Mufemali felljer
Opel lIlu semuli felljer
J'ervazli repsija i lenger

80 grofu

400 groSo
87 groSo
,. 5 paro
75 grofa
70 groSo
]75 grosa
6 J groso
35.50 g.
8.50 g.
J 15 groso
i JO pora
860 grow
90 grosa
73 grosa
101 gros
65,50 g.
/00.50 g.
64.50 g.
/30 grow
100 grofa
//5.50 g.
110 groSo
/ 00.50 g.
36 groso
9 grofu
33 grosa
206 grou
171 grof
15J grofa
6J groSo
/60 grow
200 groSo
27 grofa
80 grow
J 12 groStI
75 grow
62 grow
77 grofa
40 grow
/8 grow
300 grow
6 / 5.50 g.
268 grow
33 grofo

17.50 g.
34 groSo

Mali sv ijenjak, osa i kalll'Clli ibrik

SI/sak (kel'bjo za l'odllJ, 2 kom.
tilli leden za abdest i ibrik
Veliki po;:locelli felljer
Jollas :wi
- LedelI :0 nIbije
Opel dl/gllma, 2 kom,
- Opet I'elika rend:era sa kapkom
Opel lepsijo pen'azJi
O,JCI tepslja pen'azU
Opel le"diera s malom repsijom
Telld:era sa 3 kopka. 8 kom.
K(Jhl"(~"i ibrik
Duboka (('"sija
Mala bakrella (epsIja
/Jakrella posuda (deboj
Veliki kazali 0(1 13 uka
- Veliki kalll'elli ibrik
- Lede" s ibrikom
- Opet 6 soltalla s kapkom
Opel pf!n'a:1i tepsija
Kaltl'elli fi!

/ /ifra

Veliki svijeIIjak od ilia s tablom

- Oper mala bakrena repsIja
- Opel ilira pl/fI1itka lepsl/o
Opel mala bakrena tepsija
Tepslia :0 kadaif
- Opel /tarallija
Opel dugum
Opcr lendtera s kapkom
Opel tasa s kapkom
Opelledell s ibrikom
Oper IedelI s ibrikom
Oper lellgeri s kapcim(/, 4 kom,
Tombak II zellglje
Po:la, :ena t asa s kapkom
IJak rel/a tal'a s drikom
Poz/acello boca s b,,!mrdarom
~1"jL,,'::jak od wta s tab/om. 2 kom.
SIar; /all/IT fal
en'c"i oha"; sako
Perzijski fal s pntgama
Abdestluk od samlIr tolle
Cemer od Sl'jle
Cemer srebrom I'ezelli

/6
JJ
146
J20
81
74

groto
grofa
grofa
groto
grof
groJa
80 grofa
110 groto
46 grofa
37.50 g.
38 grofa
J8J grOfa
J3 grofa
i JO para
30 grofa
91 grof
JO grofa

29/.50 g.
4J grof

JO grofa
74.50 g.
47.50 g.
32 grofo
i 6 para
20J grofa
J92 gro!tJ

JOI grofa
168 groto

JO grola
180 grofa
80 groJa
40 grofa
35 grofa
94 grofa
68 grofa
11 8 grofa
30 groIo
25 grofu
16 grofa
80 grofil
/8.50 g.
30 gro,i n
280 grolo
180 grofa
2S'; ",rofa
30 groJa
5 grofa
i 5 pora
~07

- Samska farena kratka aIllerija

- Sareni jelek

:!08

Rublje (presliiako)
DImilIk (kadionica)
Sa/lwe od cn'elle to lle
Trabo loz pas
Perzijski sal s bijelim granama
Opel m blje
Samur urak od cn'elle to lle
Mali urak od zelene tohe
Kralka allferija od fal -basme i jelek
Bliela kratka amerija i jelek
Sal d!ube bez m ka~'a
Bliela knJlka alIterijo
Opel slara bijela atIlerija
Sal salvare
Kukuljica od plol'e tolle
Sal dtube
Opet al dube plol'O
Slari bijeli jelek
Duga areno alIlerija
Blieli somk
Stara bosta
Bos/uk od cn'cl/e tohe
Opet so/ diL/be
Krotka solomenio
Billjis kaplll od CfI 'elle cohe
Opet kralka sal af/terlio plal'e boje
Slari bil/ji! kapu l od en'ene tohe
Bijelo-arella (hitai) kralko olllerlia
Ahmedijo bijele boje - llehali
Rabljeni abdes!luk od crvene tohe
Opet almll.>c/tia bliele (neba li) boje
Sarena kratka alIlerija od pamuka
SarelIo kratka al/lerija - itabija
Sako od plave c.'ohe
Dugo dolama od cn 'elle toJte so srebrnim dugmadima
Opet fal falvare
BinjfS od bamdi (banu) boje
Opet billji! kaput od crvelIe tohe
OpCJ al salvare pla ve tohe
Opel bijela kratka allferija sjelekom
Stara kratka fa l ul/terija
Ubada kalublIdalI
Salodbosme
Sedlo s raku mom

46 grow

11,50 g.
i 10 para
II groa
9 grow
280 grosa
230 grow
135 groSa
14 grofa
381 groIo
1500 grow
23 grow
8 grofa
12 grow
9 grow
22 grow
69 groJa
150 gro!a

23,50 g.
43 grow
5 grow
/7,50 g.
20,50 g.
I groI
30 grosa
30 grosa

8,50 g.
250 grosa

2,50 g.
82 grow
25 grow
22 groIa
250 grow
281 grow
63 grola
24 grola
40 grow
205 grow
40 grow
151 gro!
300 grow
45 grolo

16,50 g.
i 7,50 g.
212 grosa
23 grofa
90 grow

Dtemov; s baf/ukom, 3 komada

Mu/emnli dul/alJska kesa
Velika kotlla torba (III/rt)
/Jali gaJija (koI/jski pokril'at)
Bisage (hegbe)
Cohana gaija kalabudan
Opel hali gaija
CrvelIo kesa s vrpcom i dokoljenice
Stara gaija
Opet hali gafijo
luta kellija
Konjski dtemovi, 5 komada
Uizgm, ma" IIOt i nekoliko law/a
Srari sejsolla-ilim
Jastuci od bije/oga platI/a, 2 komada
- , Cmo ebe
SIlilelIo dugmad i gajtalli, 393 drama i 25
Duga puIka iOlla
Duga kaval pufka
Duga puka srebrom I'ezel/a
Puka karabinka
Opet duga puIka iona
Puka filimo (kratka IOllaka)
Pitolj kubura
Duga puka iona srebrom i merdtallom ukraena
Pitolj '')011;1'0'' u srebrnoj fU ,lroJi
Sifona srebrom veul/a
Ce!iui ma sa srebrnim koricama ( taban. kil.)
Opet elini mo sa srebrnim koricama
Pitolj "Brea" so srebrnim priborom (takumom)
Opel soblja sa srebmim koricama
Pitolj engleske proizvodnje i tokmak
Opet puka fiona SIJ srebrnim ,aku mom
Duga puka filimo sa sedefima ukraena
Dallciki kubur- pitolj
Ellgleski pitolj
PitOlj s pozlaenim lakumom
Veliki lIot sa srebrnim koricama (pala biak)
Velika sob/ja sa srebrnim koricama (pala kili)
Opet puka ifol/a sa srebrnim taku mom
Opel puka io;1Q srebrom ukraena
Opet pitolj II srebrnoj /Imoli
urska sjekira (gjur- balla) II srebmim koricama
VOjnika sobijo so srebmim koricama
VenecijalIski pilolj sa srebrnim lakumom
Veliki 1I0t s kafran;m drlkom
14 - Anali

18 gro!o
32 /{'o!o
300 gro!o
41 /{'Ot
38 gro!o
300 gro!o
36.50 g.
14 /{'O!o
12 grow
25 grofo
/I /{'o!o
/1.50 g.
10,50 g,
10.50 g.
25.50 g.
/7 grOfa
i 4 pare
245.50 g.
147.60 g.
J60 groo
605 /{'O!o
62 /{'O!o

IJJ grow
20 /{'O!o
91 /{'Ot
1252 /{'O!o
261 /{'O!o
3/1 /{'O!o
1001 gro!o
123 /{'O!o
505 /{'O!o
500 /{'O!o
410/{'O!o
680 /{'O!o
155 groo
426 groa
500 groa

870 grofa
64J grofa
400 /{'O!o
340 grafa
2004 /{'O!o
822 /{'O!o
100/{'O!o
91 /{'Ot
50 /{'O!o
495 /{'O!o

209

,
I

Mali not s kofTa"im drIkom

- Srebrna ploska
Ku burluk u srebrnoj /utroli
Srebrna kesa za "En
Opet srebrna kew za "Eli 'am"
Dva kuburluka, kutija baruta i klISkulI
P/oska od mjefille i kabak - Iakum
- Demi/all srebrom vezen i Jifek/uk sa srebnlim lancem
Srebni; divit od 224,50 drama i 141

am"

Opel srebrtll divit od 96 drama i J60

Srebrna limanlica s rubblom
Srebrni rahl,
Srebrna kaciga s pancirom i pribor za "amajliju
Srebrn; lanac
- Poz /oella kUl ija (hoka) za teer, s kafikom
Srebrne mat ice sa buhurdanlukom od 199 drama
- Srebrn; zar/o il; od 9J, d rama i J2J

....

Srebrn; d tepni sat sa srebrnom kutijom

Srebnli sat sa mere/tall vrpcom
Dtepni ellgleski sor "hi/ali "
Zid,,; talar- sat
Dteplli talar- sor
Opel zidni talar- sat
Slol"i sal (peftallta sal)
Dteplli sal
StoilIi sal sail/urli
.Kristallla narglla srebmasle boje
TO'm bak nargiJa s tablom
Cibuk s lakumom od cehrubara
Opet ibuk s takumom od el/rubara
Oper ib uk s lakumom od e"rubara
Opel t ibuk s lakumom od ,rehmbara
Opel ib uk s rakumom od ehrubara
Opel ibuk s takumom od ehrubara
Cibuk sa srebmim takumom
Opel tibuk

s"

rakumo m od

ehm bara

Opel ti~uk s laku mom od cehmbara

Opet ibu k s lakutno m od ehrubara
Oper ;buk s lakumo m od ehrubara
Opel tibuk s lakumo m od ehrubara
Cibuk od rut ilJog drvela
Cibuk sa lakumom od ehrubara
2 10

IJ 9

28 groIa

250
355
202
2 10

grow
grow
grow
grow

JO grofa
63,50 g
136,50 g.
790 grow
,. 14 para
384 grow
20 grofa
741 grow
2805 grow
18 grow
50 grow
592 gro1a
18 1 gro!
i JJ para
200 grofa
48 1 grofa
900 JIfOW
80 grow
2000 grow
120 grow
JO I gro!
500 grow
400 grow
801 gro!
56 grow
200 grofa
873 grow
53.5 grota
4550 grofa
J05 grofa
64 grofa
20 grofa
i 5 para
29 grow
,. 50 pora
121 gro!
71 gro!
60 grow
40 grow
2 grofa
,. /o para
48 grow

Opel t ibuk s fakumom od, eehmbara

Opel tibuk s fakumom od cehnIbara

C;buk bez lakuma

Opet tibuk jasmin bez lakuma
Cibuk s (okumom od ehrnbara
Opet ibuk s (akUtnom od ehrubara
Opet ibuk jasmi" s du/cem od cehrubora
Opet ibuk s takumom od tehrubara
Opet ibllk s lakumo", od ehrubaro
- .Cibuk bez lakuma, j komada
Opet ibuk s raku mom od ehrubaro
Opel put ka IUollo ukra!ena merdtonom i srebrom
Makaze za papir 8rQ)I;ro"e zlatom
Dtevher/i zarl s [iI/diOI/om II kalupu

Burmutica boje /leba

FildtulI sa srebrnim zar/om
Fildtana J2 komada

Opog/ed (durbin)

60 groIo
200 K'o!o
/2 grolo
8 grolo
220 K'o!o
71.50 g.
73 groll
5 gro!o
42.50 g.
4 grolo
i IS para
512 gro!o
1086 gro!o
68 gro!o
502 gro!o
170 grofo
30 grola
18 gro!o
4 I gro!o

$oljo za !fodu boje neba

JO gro!o

Velika kutiju

22.50 g.
24.50 g.
36 grolo

Rub- lolita
Opel rub- lolita
Divit od mjedi (pemica s timOn/icom zajedIlo )
Baga eeJali za brodu
Baga elalj za bradu, s krista/om
erllo kamello zdjela i sitnarije II kutiji

Opel S;fnarijt

/I

papiru

RaZli; komadi II kUljji

Mali ciparski dijarnalIt
Nekoliko komada uda ikalemova

Berberski pribor
Dul/atlSka kesa od crvene 60he

8 {'O!o
6 gro!o
6 gro!o
JS grolo
3 groa
4.50 g.
6 groIo
12.50 g.
i JO para
74,50 g.
I I K'o!o
i JJ para

25 groIo
83 gro!o
Tespi" 0(1 SOO zrna so srebrnim resama
Tespih od 100 zma (juz sivri) so srebrnom resom
36,50 g.
Tesp;h od merdalla (kora/ja) od JOO zrI/a sa srebmom resamSO groIo
Har~ tespih
90.50 g.
i 10 para
5.50 g.
Bijeli koItani tespi"
Tesp;" od koralja
201 grof
61 gro!o
Opel resp'-" od koralja s resama
Opet tespih od JOO zrna
33 gro!o
Knstalllilt 6a!a, 2 konrada (almostra rtwJraba,
31.50 g.
KrisTalIlih Calo, 2 konrada (biljur maraba)
8,50 g.
Dul/atlSka kesa srebrom vezena

14 '

21 1

-'
-

Sloklem ibrik i boca

CilIijo s krislo/nom aJom. 2 komodo
Slare gvozdene matice i fi/dian
Metalna posuda za zemzem
Kristolne oJe, 2 komudu
Opet kristalne ate. 2 komodo
Bakrena aJa
Kristalnih (anjllra (tahako). 5 komodo
OVet I1Iatallla posuda r.a zemzem
Kristalni ibrik
Mela/Ila aJa
Staklella zdjela ,. aJa
Tabak-inija. J komada
- Opel 3 tabak - inije
- Staklella boca
- Opel metallla boca za zemzem
- Teslija kinovi (? )
KristalIIi leen s ibrikom
Krislailla i metallla oJa. 2 komada
Staklena aJa
- Opet tabak inije, 3 komodo
Zemljane posude, 4 komada
Mole Jorene afe, 2 komada
Opet meloiIIa poslIdo za zemzem

2 komada
Opel 2 upa. testijo i mongola
_ Razne kuhinjske srvari od gvoia
_ Pet komodo [li ija zo pekmez, 2 kutije, 2 sepero

CIlPO I'Q

_ Kune stvori i sif1ljarije od gvoto

Drvene posude j nekoliko dasaka
SIari minder
- Motora
Slare sorake stvari i stare uzel/dije
. 'Moli sandu k -ekmedfe
- Kasa ,. Iri kese
LuJo u kU liji i aIo
PeJklln, '!Jovon i [liija
MoJo ogledolo
Opel dvije [u /j'e
- Fuija i 5 dasaka

212

24 groIa
6 grofa
26 grota
20 grota
32 grow
11.50 g.
4 groJa
27 grofa
90 groio
J I grof
14 groJa
20 grofa
6 grota
/ 5 grota
i JO pora
2 grofa
i 5 para
2 1.50 g.
4 grofa
52 grota
28.50 g.
6 grota
/6 grota
3.50 g.
6.50 g.
JO grata
6 grofa
5.50 g.
20 grofa
3 grota
i JO para
50 groio
12.50 g.
i JO para
9 grofa
6 groJa
J3 grofa
60 groJa
24 grota
5,50 g.
3 grota
i JO para
9 grofa
14 groJa
10. para
7 grofa
i JO vora

- Cupom, 2 kamu{la

R eseta, 4 komoda
Opet sitnarije od gs'otda
rr'- stolia [raf/oIca ,. krompQ
Rabljene (!izme
Sallduk, 2 komada i pokrovac
Kal/lor- terezija
Opet 2 I'e/ike [u(!ije i 2 J'elika tek"era

2 groIo
,. 5 pofO
4 groto
50 gro!JJ
20 gro*'
50 grofa
/4 grow
20.50 g.
I J groIo
10 para

opel ogledalo
DijelovI' Slar e

/JUSUfe

PCl komada lopata i ki!ob rall

3groto
4.50 g.
,. JO pora
30 "",!JJ

Opel mali solluk - b?kmedte

MutulI

(aphrodi.siaculII) II

12.50 g~
3 grota

ati

i 10

17 groJa

- Slak/eli; kal/dilj
2elje:IIQ pe sa =elje:llim vratima ,. pJo~om

/ 5 gro!JJ
22 groia
J4 gr(}'(1
JO para

Kofllica, 2 komada
Velike [lIttje. 3 komada
FII~ije.

3 komada
i

Stari sotllor
DIjelovi "/-Ialf/se"

8 graJa
5 poro

8 grofa
/I

7 grofa

koti

Sepel-sQnduk so si(ll(1rijam a
Nekoliko plotu stakla

/I

SOl/duku

Opet kris/alile tate, 2 komada

Opet kn'sta!lIe taje. 2 komada
Opel krislaille taJe
Opel t illije sa zdjelom ( rosom). 2 komada
SrokleIle taje. 2 ko mada
Opel 2 bakrellu ibrika
Slak leile posllde s maslom. 4 kf/mada
KaiIvetIi mlill
Cibll k pepe/jaru. 2 komada
Opel tibllk pepe/jare. 2 komudfl
Opel t ibllk pelJe/jare. JO komodo
Bijele prozorske =al>jese.
-

para

3 komodo

Kat;ka. 8 komada
Divit peJlo/uo
Opel/O komodo prozorskih zavjesa

23.50 g.

6 grolo
9 KrOJa

i 10 para
40 grolo
45 groto
13 grola
7.50 g.
20 groJa
17 graIo
19 grofa

10 grow
i 10 pora
J2 grolo
11 .50 g.
i 5 pora
6.50 g.
i 10 para
7.50 g.

51 grofa
60.50 g.
213

- Opet 12 komodo Jj/dtono so zor/ovima i tablom

- Riblja kosi '" ( ?)
- Koliko I J komodo i 4 gvozdene
- Ko!iko od somovine (7), 8 komodo (Som kOliko j
Kol iko za kompoI, J2 komodo
- R;b/ja kost (batit s;rtmes;j. 2 komada
- Novoleherskih kosiko, 7 /conIOd,.
- Sili/orije
- Halija, 2 komada
- A "gorski Iai od 18 artina

Bola

ej

- Fuije so ne/ro sireeto

- Oper dl/ije [ufJ/je
le/jezlla mOIiko
- Slaro sedlo s bisagama
- Opel 2 kolnice
- Dvije male kOlIlice
Opel 2 [u t ije
-

Pe/kUli, kuskulI, uze"d,je i sot

Slari sVIjeI/jak
Dt ild baz/uk (?)
Slaro riblja kost

SOlldaJije s eksen'ma i t ica za ibuk

TalllorevQII
Veliko ogledalo
Tespi" od 500 drvenih zrno; flole
Misirsko hasura
Oper veliko misirska hOSUTa

12 grota

8 groSa
20 grofa
146 gro!D

9.50 g.
100 groIa
12 groso
II grota

s duhanom od 71,50 oka. 50 drama, 590

UkupIIi iZllos za prodale stvori preneselIe iz kuce

magazu Ta/ lihaJla

29 groSa
9 grota
90.50 g.
16.50 g.
33.50 g.

i JO para
50 grola
36.50 g.

- LedelI s bostom od crvene olle

Sanduka od cm e orahovine, 10 konwda
Sepel sallduk
- Sanduk od fJempresol1a drveta
- Opel sepet sanduk
Tahto - sallduk
- Opet od empresova drvela sanduk
-

55 groIa
i 5 paro

181 grofa
i JO paro
1055.50 g.
i 5 paro

II

53.156.50 g.
; 4 pare
19 groJa
12 grow

,. 10 paro
I grof
II grofa

16.50 g.
10.50 g.
9 grofa
i 10 pora
15.50 g.
6 grow
3.50 g.
5 grofa
JO para
5 grofa
10 gro!D
400 grOfa
6gro!o
5 1 grol
101.50 g.

70 gro!a
J5 grofa
J6 gro!a
6,50 g.
8 grofa
5,50 g.
7 gro!a
5,50 g.
7,50 g.
70 gro!a
i 10 pora
50 gro!a
41 grofa
i 8 para
J8 gro!a
J6 grofa

Veliki kalltar
Mali kalllur
CnIeni" mjefilla 6 komodo
Por vrea
Opet pur vrea
Opet pur vrea
Opet par Ilrea
Opet par vreo
Opet por vrea
Opet 10 crven;" )lIjefina

- Opet 10 crvenih ",jelina

Bijetih mjeiino. 8 komodo
Opet 8 komodo enIcIIi" mjeillo
- Opet 4 bljcle mjeiine
UkuplIO prodate stlIari i

pokustvo

kui:

- Vuneni mi"der
- Stari moli ilim
Sejsuno ilim
Stari ilim
Basmo liIte
SareIlo "kol" joslllka. 2 komodo
Staro sejsulla-i!im
Mokar oo eme tolle. 3 kom.
Jastuk od eme tolle. 13 komada
Prozorske zavjese. od basme. 6 kom.
Bakrena molo mOllg%
Pervazli suho" s kapkom
teljezno mOI/goia
- Napon od tuta
- Riblja mreio
- Staro "osuro
-

Stari makut ilim

Riblja kosl .. .(? )
Opet )Iuneni mi"der
Stari joslUci od kadife. 10 komodo
Opet jastuka od kadife. J3 kOI/lOda
Opet 2 crvena "kol" jaslllka
Bijeli jasluci od kiparske bosme, 12 komada
Bijeli makati, od kiparske bosme, 3 komodo
teijezna (ova za mlijeko

1.821 grofa
i 70 para

50 grofa
J 7 gro!a
28 gro!a
J6 gro!a
JO gro!a
20gro!a
5 gro!a
i 5 poro
JOO gro!a
250 gro!a
J 7,50 g.
25 gro!a
28 grofa
17 grofa
4J gro!
56 grofa
3 grola
i 5 para
40 gro!a
50 gro!a
JOO gro!a
/8 grofa
JJ gro!a
20 grofa
J40 gro!a
110 gro!a
2 gro.fa
; 10 para

215

- Oper feljeUla tova za mlijeko

- Kol/ veni fif
el-'dir

Svijecnjak od tu a
- Svijenjak od lima
Zemljani Tabaci, 2 ko mada
Durbin so ... ( ? )

Velike bisage
Vune
Oper
Stara
S/ar;

26,50 oko
vIInelli minder
zil/ja
makar ilim

- Staro filte
KoJ jastuka od basme. 2 komada
ilim

- Juz jaswk (uzg/avl/ik),

II .grofa
i 10 para
21 grofa
4 grofa
3 grow
; 15 para

II grofa
16 grofa
89.50 g.
64.50 g.
4 grofa
12 ~rofa

(har)

- Rablje,,; pirotski

7 grofa
5 grofa

2 komada

Be/edi jastuka, 4 komada

L ee"

i ibrik
ZeJjeUla 10)10
Duboka tepsija

eljezni kazan
eljezni sa
Drvena kafaglj"a i nargi/a-Iula
Stari minder kalup
Opet slari l/IIr

Opel vIllIeIJi minder

- Slari piro/ski ilim
- Opel f ille
Kol jastuk od basme

i 5 para
20 grofa
12 grofa
i 10 para
67 grofa
i 10 para
15 grOfa
i 5 para
58 grofa
; 5 para
50 grofa
10 grofa
15 grofa
; 10 para
48 grofa
15 grofa
7 grofa
16 grofo
; 10 para
5 grofa
i JO para
37,50 g.
31 groJ
20 grofa
16 grofa

; 30 para
- Misirska hasura
Bijele prozorske zavjese.
Opet vUllelli m;nder
Veliki lellger
Casa s kapkom

2 16

40 grofa

8 ko madu

J5 grofo
i 5 para
100 grofa
15 grofo
13 grofa
i 10 para

I
I

5.50 g.
JO para
3.50 g.

Mali soho/!

te/jem u malala
Njemalki SOlU/li k
Opet I'fmelli millder
Opel beledi jastuci- kalllpi

30 grofa

Opet tille od bunile

Opet st(1r; pirotski ilim
Stari lol/oll; joslllci, 8 komada

30 grofo

Opel l'UIIClli millder

Opel ieljeu,Q

( Ul ja

za mlijeko

Pervoz/i mola /cpsi;a

Te"d/era s kapkom
Dtevd t ir- kevlija
Nekoliko 0 /0 1'0 li scpew
Neta banlfa /I lekllcllI
Komodi pokroiICO ; /l/adi (stan")

Opet

I'W/CII;

mil/der

Slara Ilrea
KOflj dorat s opremom

Mo:ga zekasto

SIJ

samarom

Mazga kestenjasta so samarom

Mazge crne boje SO $Omarom
Opel mazga em e boje
Krol'Q :ule boje
Kro ra :cf.. flSle boje

Opet Mazga a/ulasla

- Ceremil koji se llolozi u selu Lutallu, 40 kom.
- Pok" isl l'O u Lu!ol/It: 4 tofe i boce le 4 [ utIje
Ukupni iZllos prodati" st vari koje su prelIefelIe
iz. selo lAdalIo

d ) Ostavilla Ila otoku Kreti

Delailul/Iajrat, I primjerak
Veliki ib rik za ko/ulII
Cibuk s fakum om od C:ehrubara
SredlIji ilim evropske proizvodI/je
Opel sredlIji ilim evropske proizvodnje
KaI/ veli i mlill

36 grofa
4 grow
35 grota

80 gro$o
11 0 grofa
i 5 (Jora
5 gro$a
13 grow

44.50 g.

3 grow
i 10 para
27 groIo
23 grofa
/,50 g.
100 groa
6 grofa
400 grola
25/ groIo
260 groso
360 grofa
340 grofo
140 grota
140 grofa
500 grow
200 grow
IJO grofa

5.926 grofa
i 13 para

161 grof
32 grofa
i JOpara
191 gro!
100 grow
80 grofa
i JO para
/ 9 grofa
i JO pora

1 17

Dtepni sat
Leen i ibrik

600 grofa
46,50 groa

- Hali sedtoda

100 groa
i 10 paro

Opel ilim evropske proizvodIIje

Dva sahana s kapcima
Havon od tua
tUla diezva za kahvu, 2 komada
Opel ilim evropske profzl/odllje
Muemo/i Jenjer
Srebrno bumllltica
- Nargi/o
- Te"dtera s kapkom
Opet ilim evropske proiz)lodllje
Opet stari ilim evropske proizvodI/je
Pu ma tava s kapkom
- Fi/dt(lIla so zorJa vima i (oblom, 6 komodo
Stori gvozdeni ftidiolI
Noja urak od crne tolle s kutijom
- Z lami prsten sa nIbinom
Makaze, igl enjak, napnmjok i flat u kutiji
Srebrna kesa za peate ( muhure)
Klitija za fildtolle

Ukupni iZllos od prodal/h srvan-donesenih s o toka Krete

od strane A bduloh-age

e) tivotIle namirnice (zahira) iz sela Lilian, Mrakova i

52 grofa
65 groa
30 groa
8 groa
150 grofa
9 grofa
100 grofa
i 10 paro
40 grola
60 groa
i 10 paro
70 groa
150 grofa
18 grofa
19 groa
16 groa
1601 groa
949 groa
34 grofa
80 grofa
12 groa
pora

_!...!.5

4.783 grofa
i 35 parI!

Kiseljaka :

_ Penice iz sela LIItOIlO, Mrakova i Kiseljaka, 44 t inika i 70

oku
3080 groio
- Jema iz sela Lutono, MrakOlIO i Kiseljaka
1960 groa
49 f il/iko i 40 oko
130 groio
Zobi iz sela Lutana i Mrakova 4,50 finiko i 20 oka
Kllkllnlza iz sela LIIialIo, MrakOIla i Kiseljaka
2070 groio
46 Iiniko i 45 oko
- Proso II selima Lutali, Mrakova i Kiseljak
950 groio
38 finika i 25 oka
160 groio
Graha iz sela Lutan i Kiseljak 170 oko i 25
i /o pora

2 18

- Sijella iz sela Luiana i Mrakova 2675 i 4

267.50 g.

Ukupni iZllos procijenjel/ih tivo!nih /lomiTI/ica

u spomenutim selima

8563 K'O!u
i 10 pora

I)

Napia(}elli dugolli i ostalu

potrati~'allja

2970 grofa

NOI'ac koji je poslao Seta Mehmed-aga HUvujak

Opet Ilovac koji je poslao spomel/uti Hlilmjak
Opet 1I01'OC koji je {JOslao s{JOmel/uti lIadU Mehmed- aga
Ostatak prihoda iz TefI/ja
I ZIIOS za prodatog kOlija
Od siliO umrloga ATI/aura hadti Hu sejn-age

3106 !,oIo
4566 groIo
1253.50 g.
199.5 gros
543 grofa
i I paro
750 groIo
363 groIa

Od siliO Hadti Salih - bega Rogafitanilla

Od zimije Trobe, lRije umrloga Ahmed efendlje
Od zimije Pal/ia za konja
Od Saraa Mustafe za duamku kinju
Iz Hlivna od tapijski!J pristojbi
Ukupni iUlOs primal/jo po odlasku Mula Saliha Ahmed- ef

60 groIo
100 grofa
150 grofa

15. 856.50 g.
i JO pora

g) Dugovi i

duanske

kirije

Dllg Biakije Mulo Omera

Dug S;'IOI'a umrloga soraa Hamid-alemdara
Dug Iejh- Musta/a- elelldije od J J madtarija. koje su
mu pozajmljene u Honiji
Dug Hamz ia Bege. mumdtije
Dug zimije Jelte iz sela Dogloda
Dug zimije Hriste Jankovia iz selu. Pe"didtika f? )
Dug sorata Mustafe za duamku kinju za J266/ 67

305 grow

JOO !,oIo
594 grofa
500 groIa

300 !,oIo
200 K'O!a
57 K'OIo

(1849/50) godiml
j

Dug terzije AlIIgia za duansku kiriju od poetka

mul/oremo 1266 do kraja rebia 1. 1267 (1849/ 50) god.

Dllg terzije Mula Ahmeda za

duamk/l

JJ pora

225 !,oIo

kiriju za JS mjes.

/266 / 6711849 /5 01 gOl};lIe

Dug sorata Plotia Mula Mehmeda za duansku kiriju
za 15 mjP,fPci 12fi6 / 67 (1849/ 50) godine
Dug zimije Sime Popovia za duamkll kinj'u II godinama

99 grow
i 30 pora
75 grMo

1266/ 67 (1849/ 501

200 !,oIo

Dug Hason - bt>ga za duallsku kiriju za J5 mjeseci u godilIallla 1266/ 67 (1849/ 501

250 K'OIo

I
219

I
Dug E/ezovio (E/ezoglu ) za duansku k inju za /5 mjeseci
u godinama / 266/ 67 (/849 / 50J
Dug Sol/onije Mustofoge za duomku kiriju (polo duollo)
za 15 mjeseci u godinama 1266/67 (l849/ 50J
Dug gvotdora Alije Begia za duansku kiriju
(:za dl'a duana) za 15 mjeseci ugodinamo 1266/ 67

Ukup"i i:Zl/os dugol'o i duanske kirije

225 grosa

3657 gro$(]

GOtOIl 1I01'ac, kirija od mJilla i drugo

_

Nmlfl('-akP knji se Je lIa.f.an knd IImrlngll AlmlPd MIlIlih

efend/je (II Hamji) i predate Abdulahu Hadimu tija I'ri 10,378.50 g.
jedl losl te godine iZ l/osi
NOI'ac- akte koji se /Iasao II sanduku II Ta/ilwllu a
pri!ma pojedillatllO lII deftem
13.784 grofa
i 10 para
Dllg zimije Petra za dl'ogodil/ji zakup mlilla so 4 )litla
Ila podmtjll Kiseljaka
1.000 groa
Prema deftem ostatak iZl/oSIJ od zakupa Ga:i I/lISre)lbego
)'a l'akuJa u TesIIju za 1261 - 1263 ( 1845 - 1846/ 47) g.
6.36 1 grosa
Vnj'edllost jedllog sluge koji je poput Bilala HabeIlje
1.300 grofa

Ukupni iznos golOl'O /lovca. kirije za mlill

j)

125 groJa

200 grofa

(1849/ 50)

II)

(1

Mil"j j

i.

dnlgo

32.823 grosa
i 10 para

" ebemj"e lemlak o'e ak.,.,)

Jedan duolI s mago:om II Soratkoj t aniji

1.500 grofa
Opet jedall duan s maga:om uSaratkoj tarIiji
2.500 grow
Jedall duan s maga:zom u IIU1111 Hodi Betiro
3.500 grofa
Jedall dual/ 1/0 Boforfiji u blizilli dtamijc Cekreki
5.000 grofa
Jedall duan smagazom 1/0 Bafarfiji
2.000 grofa
Jedall dllall /I demirdt ijskoj torIiji
1.500 grow
Opel jedall duall II dem;rdtijskoj tar;j;
1.200 grofa
Polovina dijela u 2 duana /I blizill i halla Kolobare
5.000 groa
KOI/ak i ku e Ilija. bafta i ostale zgrade II selu Lufall 12.500 grofa
Jedlla (HJijsko kuo, boo i ostali milevi /I sell/ Mro kovO 1,500 groa
Kua s o kunicom 1/ mjestu Kiselja k
1.500 groa
Mlill SIJ 4 kamena i sobom Ila rijeci Kresellc:ici
10.000 grow
Cardak II poligonu Kreel'o
500 groIo
Du oll II :zlatarskoj tariji
Opet dlla l/ u zlatarskoj taniji
Jedno kuo II Johja-pafinoj mahali s ostalim milevimo:
pekarski dIIcall , iZl/ajmljene sobe i bostal!

Ukupni

iZl/OS

za mile ve i IIcpokrelllille

OSTA VINA SVEUKUPNO .

220

15QO grofa
2000 grofa
25000 groJa

77. 700 groa

209. 786 grofg

B. IZDACI I TROSKOVI
Utvrdeni dug Gazi flusrevbegovlI "oku/u za

Vrtjeme

kajmekam/uka (kada je Gloda upravljao Iloku/om) .

koji Ilije u!oo II mku/ski obraulI po ;zjol'; i svje
dotenju Mustafa - bega, silio "odti Den,jf- bega, i ha-

18000 grow

Jizo Nuha. sirla MusrafillQ

Utvrde,,; dug gospoi f atimi. keri UI'ejsa ( VejsilogeJ,
felli GladilIoj, od 500 zlatnika, koji je iznos poslaJa
kao po::ajmicu sl'ome mU!1I II Trapezullt a to su
posvjedot!iIi Raid-efendija sili Sadika i Ali- Riza-

efendija

27500 groa

dllg od 200 madzorija IIjegol'oj zelli, spomeIIlIloj gospodi Fatim;, koji je iZIIOS 0110 pozajmila svome IIIIliu a to SIl posvjedoili P/oi Mula- Mehmed.
si" Mehmeda. i Mulo Mehmed, sili Ibrahima

10800 gro!a

Utvreni

UlvrdCII; dllg zimiji Pelm za popravak mlilJ(I i ljij

skill zgrada - po priwonju lIas/jedllika a nakon pregleda ra(!lIIla
Un'rdelli dllg slljoldtiji Rodol'allll, zimiji za izvrtene
kub/e popravke

941,50 g.
77 grow

Trokovi oko popravka kue /I Hal/iji u kojoj je sto

Ahmed- Munib - efendija Glodo, po dolasku ta
mo, a prema defrent mIldira Mllhalije mitio Saliha

8677.50 g.

Pozajmica Ahmed-elel/dije
plario Muhali '111110 Salih

3000 grow

1101'00

/I

!lamj"i koji je iZllos ;s-

Trofkolli koji su iskrsli poslije smrTi Ahmed efel/dije

Hamji: prijel/OS stvari i /lOJIca po slugi A bdula/Ill ,
iznajmljivanje jedllog kOl1ja za prijenos, pUllli trofkov; i dntgo

II

Resmi kismet
Takse za diobu (kasamijja)

i 36 para
524 groa
i 18 paro
262 groa
i 9 para
262 groa
9 para

Kaiemijjo (pisarina)
Hademijja (slut iteijo)
Ihzarijja (poz;vo rilla)

Kajdijja ( ulIoleIIje

/I

1728 groa
3146 grofa
i 34 pure
1048 groa

profOkql)

RaZIIi trofkolli
Telalijjo (ploa telalu )

131 gro!
i 4 pare
1672 groW
804 grow

221

4 grofa
3 grofa

J-Iamalijja (plaa nosatu)

Kirijo za du al/

78.482 grow
,. 30 para

Svega izdaci:

ci OSTAJE ZA RASPODJELU

ME U

NASLJEDNIKE:

131.303 grow
i /o para

i to:
1641 2 groa

Dio telli Fatimi

i 36 pora
- Dio PllllodobllOj keri Umihalli
DiO pUllodobllOj keri Hatidt;
Dio pUllodobnoj

keri

M erjemi

- Dio striteviu Abdulah - begu

Dio

s triev iu

HowlI - begu

Dio s trieviu MeI/med- agi

DiO striteviu Abdulah- e/endij;
Dio

strieviu

Hasor/u mula /lafin/u

- Dio s lritev;u Musla/a- Aklf - agi

29 178 groa
i 50 paru
29178 groa
i 50 para
29178 groa
,. 50 pora
4559 groa
9 6 para
4559 grow
i 6 para
4559 grow
,. 6 para
4559 groa
i 6 para
4559 grow
,. 6 para
4559 groa
i 6 para

Napomena :
Ispod ove raspodje le, na sredim dokumenta , nalaZI se uObiCajena kadijska
form ula i peat: "Napisao Esad- zade Mehmed Riza , sarajevski kadija", a ispod toga okrugli peat sa imenom Mehmed .Riza .
Dana 29 . zilk ide 1268 (14 .1 X 1852) g~dine nastavio je popis ~ra spo djelu ostavine hafiz Husejn Kazim , zamjenik sa rajevskog kadije . U uvodu navod i daje
Mun ib
efendija (Gloo) umro na otoku Kret i kao prognanik i daje pri potpunom zdravlju i pri
istOj savjesti oporuio jednu treinu svoga imetka i to 6 .000 groa za bedeli - had i.
10.000 groa Mula- Abdulahu ,.sinu Mustafe za izvrene usluge (hizmet) a ostatak da se
is pl auje vasi- muhtarima (izvrioc ima oporuke). Za vasi-muhtare ove oporuke pOstavio
je ze tove Potogiju (potogizade) Muhamed-agu . sina had i- Fejzu\ah- age. i Zlatara (-Jal
du zdizade) Ahmed - agu, sina Mustafage . Sve su to potvrdili i posvjedoili na
Serialskom suku KoIro (Kot rozade) Salih- aga, sin Mehmed-sandak tara iz Jahja - paine

222

I
l

,I

mahale u Sarajevu, i kazaz Sa ri (Sa ri- oglu) Salih -age, sin Ibrahima, iz Hadi- idris-mahale u Sarajevu. Dalje navodi da su sc pojavili poslije gornjeg popisa i raspodjele. utvrdeni dugovi i meu nasljednicima sporn i a rd ak na rije.i K o~evo, koji je sudski procijenjen
na 500 gro~a. le da jc naprijed navedena suma (131.303 gro ~ i 20 p,U3) prenijela . Nakon odb ijanja oporu ene jedne treine, dugova i spornog ardaka, popis i raspodjela se
nastavlja i to :

JJI JOJ grola

A . PRIJENOS GORNJEG IZNOSA

i JO para

Tri

mi/a

(gradili!(o ) u

kai/uku

H/ivllo koji

II;~U

u!li

u popis
Vilak prodati/J Ilck remillQ 110 JOJll/Oj dratbi

4.500 groIo
J.965 grola

,i
J39. 767 groIa
i 10 pora

Ukupno ostoV;/I0
B. IZDACI
Dug Ahmed- efelldlj'e /I /Jallij; koji je lIukl/adllO
utvrden i o rplaell
Dug Kal/bem hadti-Mehmedu za sarat!ke stvari
Dug IJa/iu Mcl/medu , sillu Saliha, za uilIjen e /ls/uge
(I/izmel)
Dllg za eremit
Resmi- kismet
Takso za diobu
Te/aliija za prodavalIje spomenutih lIekrelllilla

JOOO grola
781 groIo

350 groIo
160 grola
21 l groIo
i 25 para
lO groIo
600 grola

5.616 grola
i 25 pora

UkuplIo izdaci:
Ostatak po odbitku izda/ka
Koda se odbije od togo IZlIOSlI jedI/a treilIo za bedeli
had! i odredene slime u vez i opoM/ke, o Ila OSllOI'U svjedoenja Kottre Salih- age i Sori Salih - age

C. OSTATAK ZA RASPODJELU MEU NASUEDNIKE

I J4. 155 grola

,. 25 pora

44. 718 grota

89 436 groIo
,. 37 pora

,. to:
Dio telli Falimo - A t idi
A

Dio pUllodobnoj keri UmilIani

Dio PllllodobllOj

keri

Ha/idfi

l I. 729 groIo
i 26 para
19.874 grola

,. 34 pore
19.874 groIo
i 34 pore

223

/9.874 grofa

Dio PllflodobllOj keri Merjemi

Dio

strievilI

i 34 pore
3.013 grow

Abdulall- begll

i 3J para
Dio

strie v;cu

1.013 grofa

/Jasan - begu

; 3J para

1.013 grofa
,. 31 para
1.0Jl grofa
i 31 pura
1.013 grofa
i 31 pora

Dio

striel1;':u

Mehmed Muta-agi

Dio

SIrievicu

Abdulah e/endij;

Dio

strieviu

Mu stafa Akif- agi

Uio

str;ev;cu

J/asal/lI Milla HO$;m ll

Na kraju deftera je potpis

sarajevskog kadije .

pe at

3.U/.1 grofa
i 31 pora

sromcnu!og hafiz

I-Iuscj na , zamjenika

SUMMARY
THE LEGACY OF AHMED Mum EF.

G LOO,

ADMIN ISTRATOR AND CO LLECTOR OF THE GAZIlI US REV BEY'S FOUNDATION

Th e author publishs tra nslations of three docu men ts of the sheriatic CQ UrI ,COI1ccrning the property of Ahmed fo.h mib er. Glodo. These documents some from thc fa mily archives of the Glodos and now they are in thc Archives of Sarajevo . Ahmed Glaa
was onc of the richest man in Sarajevo. Among la rge property his b ig privat library is wcl
l- known , and we have here the lisI of books from Ihis library . Moreover G l oo is famo us as the rebel against cen tral power. so he died in ex ile l hc 27. July 1850. o n the erete,
in Ihe town 1lanija .

224

(I

ALIJA NAMETAK

GAZ I HUSREVBEG U BOSANSKOJ BELETRISTICI

Materijalna trajnost veine zadubina Gazi Husrevbegovih, okolnost da jedan

njihov , manji dio i nakon viSe od etiri sto ljea slui namjeni koju im je odredio Vakif,
a posebno besprekidna frekvencija njegove damije u Sarajevu mogli su biti nadahnuem i veem bIOju knjievnika nego Ho ih je bilo medu nama koji su u ovom stoljeu i
. naSim jezikom stvarali knjievna djela o Gazi Husrevbegu i njegovim zadubinama .
Kad kaem klljitevllo. onda to u ovom sluaju ima znaenje belelristftl1a. a ograni a
vam se na jezik hrvatsko-srpski, jer bi posao oko iSlra.ivanja ovakve grae na stranim
jezicima, bilo istonim bilo zapadnim, bio velik , a uspjeh ist raivanja , vjerojatno, malen ili nikakav.
Moda u ovom prikazu nije ni spomenuto sve ~ to je kod nas napisano o gornjoj temi pa, zasad , spominjem samo tri knjievnika i njihove beletristine radove o
Gazi Hmrevbegu.

U 2. broju II godita " Behara" (15.V 1901 .) objavio je Edhem Mulabdi

(1862- 1954) crticu " Ihtijar Sejro". Mulabdi opisuje u njoj starca Sejru jz zabaenog
sela, udaljenog i od !(jadnja i od Rogatice po sedam sahata pj eakog hod a, koji nije do
svoje sedamdesete godine nikamo ibo iz svoga sela , pa ga pisac nagovori da mu doe u
goste u Sarajevo. Sejro dade u goste pred ramazan i prva mu je zadaa da pohodi Gazi
Husrevbegov\l damiju od koje se ne moe odvojiti Dolazi u nju na sabah , na podne kada slub vazove, a onda su i po tri vaiza istovremeno vazila s glavnog ursa i u tetimrnarna , pa mu je ao da ih. svu trojicu ne moe slu~ati , slub mukabele pred iindiju i iza
iindije, nee u ma.halsku damiju na akam nego samo u Begovu, makar redovno za
kasni i po itav sat na iftar. Pogotovu ne smije "pregrijeiti" da i teraviju ne klanja II
Begovoj damiji. Poboan ovjek sav se predao molitvi i uiva u njoj , a pogotovo Ho je
obavlja ba~ u Begovoj damiji.
U pola ramazana odlazi od gostoprimca jer je poelio svoju eljad. kuu i selo,
iz kojeg nikad nije odlazio, a najtee se odvaja od Begove damije .
15 - Anali

225

" Ih tijar Sejro"' je bolja Mulabdieva noveleta, koja je u stvari bez neke naracije,
ali ivo donosi intimno doivljavanje jedne gradevine ili, zapravo , jedne institucije otje
lovljene u gradevini , u Begovoj damiji.

Ideju da se jedan poveani broj "Novoga Behara", kojemu sam bio urednik.
posveti Gaz.i I-Iu srevbegu i njegovim zadubinama. a povodom eti ristagodinjice njego
ve damije u Sarajevu , dao mi je poelkom proljea 1930. godi ne Hamd ija Kreevlja.
kovi. Obratio sam se usmeno su rad nicima iz Sarajeva i pismeno nekima izvan Sarajeva
i ubrLO su se odazvali: iz Zagreba ~alih Ljubuni , a iz Sarajeva Dr Safvel - beg Baagi ,
Muhamed Emin Dizdar , Edhem Mulabdi, Fehim Spaho , Salih Balji , Hamdija Kreev.
ljakovi (sa tiri priloga) i Maksim Svara, a od mene su bila dva lanka Oedan, pod
pseudonimom - o Vakufu Gazi Husrevbegovu). Tako je izaao dvobroj 2 - 3 IV godita.
I.VI 1930. Vei na ovih lanaka je pretampana dvije godi ne kasnije u "Spomenici Gazi
I-Iusrevbegove etiristogodinjice" . Esej i Saliha Ljubun i a i Sal iha Balji a su na granici
nauke i be let ristike , dok je Mulabdievo "U Haremu Begove damije" jedan sv ijetli od
bljesak. jedan proplamsaj knjievnog nadahnua u ivotnim godinama kad pisci obino
odlau pero .' U ovoj prozi koju ne mOemo nazvali ni priom ni novelom ni crticom
(moda bi joj najbolje odgovarao nekadanji izraz za ovakvu vrstu knjievnog djela
"slika" ili "slika iz ivota"') Mulabdi je nadahnuto doniO presjek zbivanja jednog rama
zanskog dana (i noi) u Gazi Husrevbegovoj damiji i oko nje, s uvodom o znaenju
ovog dvorita (harema) koji t-.~ulabdi naziva " narodnim teritorijem za ozbiljne i zama!ne sastanke".
Kad je list bio tampan, MuJabdi me je upozorio da sam propustio u njegovu
prilogu jednu ~ tamparsku greku. Naime . u ono vrijeme slagari su u manjim hamparijama slagali najvie tzv. ru nim slogom . a uglavnom iz rukopisa . ije se onda trailo da
rukopis bude otipkan na pisae m Stroju. Urednik je bio sretan da ima dovoljno rukopi
sa za opseg lista , a rijetko se delavalo daje bilo vi~ rukopisa pa da bi se moglo i birati.
Mulabdi je imao karakteristian rukopis, sitan , uredan, ali , UA se rekne , ispisan. Tako
nisam ni ja proitao a ni slagar sloio rije. "seh ur" koja je krivo slotena i oo tampana
kao "sabah't. Ta mi rije nije bila ni poznata . Za ono to ona z na i dotad sam sluao i
govorio samo rije "ruak" - vrijeme uz ramazan kad se objeduje izaposti.
U tom istom dvobroju od tampana je na 46 . strani , u rubrici Narodne umotvo
rine, pjesma " Husrevbegova tualjka" , koju je kazivao M ulabdi u i Kre evljakoviu
Muhamed Enveri-e fend ija K adi, povjesnik i kro n iar Sarajeva . Krccv ljakov i mi je
kasnije kazivao da je tekst pjesme bio u veoma ravu stanju zapamen i da ga je
M u la bdi " do tjerao", jer. i nac ne bi mogao biti tampan.
Na koncu, M ulabd i je u rubrici Zagonetke na 48 . sIrani pod br . 3 i 4 i naslo
vom Prig!Xina zagonetka (od Dede) objavio slovanu zagone tku koja je trebala imali lik
kule kojoj je na vrh u sat, a odgonetka je biJa "Gazi Husrevbeg" i "'Sahat - kula u Sara
jevu" .
II
S pie tetom lspominjem poemu "Gazi Husrevbeg" , spjevanu u desetercu narodne pjesme, kojoj je auto r pok. Nikola B uconji (pseudonim: Dtem - Bu- i), dugogodinj i uitelj i iskreni bosansko- muslimanski prijatelj (1865 - 1947). Njegova pjesma je
226

objavljena najprije II " Novom Beharu" (godi$te IX II brojevima 1 do 18 . 1935 / 36) ,

odakle ju je prdtampao merhum Muhamed Bekir K alajdi godine 1942, s predgovo
rom Husejna oze . Pjesma je , i n ae , bez ve ih lite rarnih pre tenzija, ali sim ptoma ti na
po lome kako jedan krltanski pjesnik , vjerni pripad nik svoje c rkve, s velikom ljubavlju
pjeva o Svom zemljaku muslimanske vjere koj i je , ako emo pravo govoriti, komadao
ostatke bosanske i hrva lske d rave , ~irei na zapadu i sjevero;-zapadu granice turskog

carstva a time i islama .

III
Poslije " Mevluda" obradovao nas jc Re!ad Ka di novom poemom "Gazi
Husrevbeg" , Nije da mi nemamo pjesnika. aji rijetki su danas pjesnici. da se neem o,
itajui njihova soinje n ija, zapitati: "Sta li jc pjesnik. ako..je pjesnik, h tio rei ovim
stihovima, ako su ovo stihovi"? Cini se da u nac vrijeme pjesnici misle da su samo
one pjesme dobre koje se mogu nakon d ugog umovanja razumje ti, a motda nije osnov
na stvar u dananjem vremenu ni da se pjesme razumiju . Covjek doivi, i t aj4 i takvu
"poeziju". neki ugodaj kao da bud,lIl sanja izv r aene snove . Ako dan as prosjean gleda.
lac na iL.lotbi gleda slikc modcrnih. suvremenih slikara, ne moie odgonc tnuti Ha pojedi.
na slika predstavlja . Gleda li ncku modernistik u skulpturu, ini mu se da gleda neke
za'rdane klince , koje je ra sluajno ama1gamira1a u nekakvu gromadu. Dojim se da e
generacija koja iza nas dade i bude gledala umjetnika dostignua veeg broja dandnjih
slikara r kipara ili itala poeziju mnogih dananjih pjesnika rei da su umje tnici kista,
dlijeta ili pera bili duhovno nastrani. J er, zaboga. tko je vidio. u naem vremenu pisa
li onako da te i l aoci mognu odjednom razumjeti . Boje se da e ih proglasi li na irat
njacima. zastarjelim, "prevazidenim" .
Ove su me misli obuzimale itajui Kadieve jasno i razumljivo pisano, a poet.
ski nadahnutO djelo . Mote se,dakle , djelo pisati i razumljivim jezikom pa da bude dobro.
Pjesnik je podijelio poemu u poglavlja, od kojih prvo, Dolazak: prikazuje Gazi
Husrevbcga pri prvom ulasku u ~a rajevo u vrijeme s u nanog zalaska i prv ih
asaka
Iloi, kad ga zanese prizor kasabe pune ba~a i Suma rj eice Miljacke. U snovienj u on
vidi b u d ui grad :

"Za Botli ll lj ubav". proIapUIQ lada,

poslat u IJeimar divIJog b Je/og grada,
uzidat u II njeg dio srca svoga.
u slavu Allaha. sreu roda svoga "l
''Nek ' grad b 'jeli cvjelo i s toljea broji.
neka svjetlosI f iri. ljep!u sudbu kroji
mldnoj zemlj i ovoj. rodlloj gm di mojoj.
putloj svakog blaga. lijepoj aJ' siro ~'oj"l

".

227

I dalje:

"OsIla!i me, Bote. da u Tvoje ime

dam od sebe 0 110 im Kur'an du!i me.
do me ljudi uv 'jek po dobro spomenu,

da t ivim i umrem u Tvome imellu '"

Drugo poglavlje, Sarajevo, zanosan je prepjev prikaza Sarajeva jednog starijeg
putopisca - Evlije Celebije .
noi

Tree poglavlje , Zakletva , opjevava vizionarstva Gazijino. kada jedne olujne

u svjetlici gromajvidje munaru svoje budue damije . nakon ega donOSi zakletvu:

Ja , Husrev. rob skromni, u milosti Boga,

slulei istilli Kur'ana vjclloga.
dii u dtamiju. svoje prvo djelo.

da ukrasim njome Sarajevo b 'ielo,

lIek ;stilli s/uli i pod sunq:m stoji.
nek okuplja ljude, vjerne dufe brqj;,
da su bUte Onom fto je jznad svega ...

Cetvrto poglavlje, Damija , puno je zanosnih i toplih stihova izrast anju dami.
'
je prema Gazijinoj elji i neimarevoj zamisli.
U Bijelom gradu, petom poglavlju poeme, opjevani su nastanei daljih Ga:tiji .
hajrata: medrese, vodovoda, hanikaha, arlije, talihana, bezistana , musafirhane i
imareta, sahatkule ...
pad njegovom rukom grad je rast'o, Cllao,
svakome je emir dio srca doo.

nm

Kad bismo htjeli citirali uspjele stihove ili uzviene misli zaodjevene u adekvat
ne stihove , ne bismo mogli mimoiizavretak;estog poglavlja , Sija dobra:

Iz sjemena jedra Ilo u zemlju pade,

di/jem drage Bosne fetva stizat stade.
Iz GaziilO fita, srcem zas;;ano.
doteklo je hljeba i do nalih dano:
bio je i oSt 'o uzor muslimana.
"umanist i o vjek. vjeran si" is/ama.
Kad

i tamo poetne

stihove sedmog pjevanja, Smrtna zora :

Kad vjekovi minu i kad vr/eme sudi.

pravedni su suci. manje gr/ele ljudi,
pred sudom istine Husrev miran stoji,
ime mu i djelo suda se fie boji:
sltf:tio je vjemo i Bogu i grudi,
so zanosom o nog koji strasno Ijllbi.
o vo/jenom gradu u koji je pao
srce i snove svoje darovQo.
vidimo koliko je bilo potrebno da st: ovakvi stihovi stvore u nae vrijeme. jer je na alost
bilo neznalice , a ima ih i sada, koji su se udili to u Sarajevu jedna skromna ulica nosi
Gazi Husrevbegovo ime . Jedan nM historik izraunao je, povodom proslave tetiristago

228

di~njice

Gazi Husrevbegove damije, kada bi se sabrali svi rashodi Gazi Husrevbegova vakufa kroz 400 godina (plae svih slubenika i opskrba lalebe u med resi i hanikahu. imarel i musafirhana), da bi se tim sredstvima moglo cijelu godinu izdravati cjelokupno
stanovnihvo jednoga grada, kakvo je bilo Sarajevo 1930_ godine .
Posebnu dra ima posljednje poglavlje , Legenda , kako se i najsitnijim dobroinstvom moe zaraditi sevab kao i najkrupnijim hajratom.
Da mi se ne bi reklo da pikm bezrazlono panegirik jednom pjesnikont djelu .
ja ne IVrdim da u njemu nema i manje uspjelih stihova,da poneki stih u "Gazi Husrevbegu" podsjea na neke nihove iz "Mevluda", ali zar se nisu nehotice ponavljali i pjesnici
koje je historija knjievnosti proglasila pjesnikim genijima . Ja ovo tvrdim: daje Kadi
pisao oba djela poletno, s iskrenim zanosom, pjesnikim jezikom, ali. za razliku od
mnogih suvremenika, i potpuno razumljivim jezikom .
Poema Rdada Kadia, Gazi Husrevbeg, !tampana je kao knjiica od 38 strana
u Sarajevu godine 1966. , ime se je i sam uvrstio u nae hajir- sahibije, pogotovo ! to je
i s t prihod od ovog djela (Ho ini oko tri milijuna starih dinara) darovao Gazi Husrevbegovoj med resi 1

SUMMAR Y
GAZ I HUSREV- BEY IN BOSNIAN LI TERATURE

ln the period from the begining of this cen tury several Bosnian writers have
writen about Gui Husrev- bey and his foundations. Edhem Mulabdi wrote two nove
lettes about Gazi Husrev- bey and his mosques: " Ihtijar the old man Sejfo" and " In
Harem yard of Bey' s mosque", and registered o ne folk song " ~I us ref-bey's lamen t".
Nikola Buco nji ( 1865 - 1947) composed a poem "Gazi Husrev - bey" in the fo rm of
folk tensyllabic cpic pOCIll.
R e~d K adi (b. 1912) composed a poem "Gazi Husrev- bey" poetically inspired , divided in songs: Arrival , Sarajevo, Oath, Mosque , Write town, Sower of good,
Dead ly dawn and Legend . The wor.k is printed in 1966. and the public accepted it
warmJy, and all printing (10000 copies) is sold out long ago.

229

,I

JOVAN JOVANOVIC

I'RVA KNJ IGA II. OYLAST1 S'I VARAI.ASTVA \l US I.I\lANA U HOSN I I 1I1: RC[GOV INI
STAMPANA LATIN ICOM

Povodom 90-godinjice njenog s(ampanja (1883 - 1973)

Prije dcvedesct godina u Sarajevu je tampana pUblikacij'l RISALEI AIILAK.
Ustvari (O je prva knjiga iz oblasti stvara!a tv3 Muslimana u Bosni ~tampana latinicom.
Bibliografski njen opis gl3si :
RISALEI AIILAK . Pouka o lijepom i runom pona~anju . Po turskom za muhamedansku mlade u Bosni I Hercegovini priredio i poslovicama narodnim i arapskim
okitio muhamedanski ~kolski odbor okruja sarajevskoga a odobrio Reis- ul- ulema za
Bosnu i Hercegovinu. U Sarajevu 1300 (ISS3). Tro ~kom mearif sanduka okruja sarajevskoga. Tisak zemaljske tiskare. Su. 32. gO
Knjigu je izdao Muhamedanski ~ko l ski odbor okruga sa rajevskog u iju jc nad letnost spadao i nadzor nad muslimanskim niim vjerskim kolama - mektebima. U odnosu na Vladu Odbor je imao savjetodavnu funkciju . I) Finansijsk3 sredstva za ~tampa
nje dodijeljena su iz Skolskog fonda (Mc arif sanduk3) a odObrenje za ~ tampu dao jeReisul ulema Mustafa 1-I31mi H adtiomerovi (18 17- 1895). Ustvari Had tiomerovi je bio prvi Reis ul ulema u Bosni. Na taj polotaj doSao je iste godine kada je Uampano djelo
Risalei ahlak - tj. 1883. godine.
Na knjizi nije ~tampano ime autora SlO znai da je izdata anonimT'o. Medutim
zna se da je za Uampu priredio Mehmed-beg Kapetan ov i Ljubu3k i 10 na osnovu
slin ih udbenika ~tampanih na turskom jeziku. Naime. Ilisalei-ahlak dute vremena
upOl reblj avan jc bo ud benik umektebima. I>rvi put jc - zahvaljuju i Kap e tanov i u 1883. godine tampan na narodnomjeziku. Ranija izdanja !tampana su samo na tu rskom
jeziku.
Osman A. Sokolovi uz bibliografski opis Risalei - a.hlaka napominje da je
Ibra/lim beg Repovac (1860- 1900) zajed no sa Kapetanovi em djelo pripremio za Slampu . 2) (Uzgred valja napomenuti da je bibliografski opis Sokolovia nepotpun). Meu
tim ta prelpostavka nije potvrena.
l) Muhsin Rizvi. Knjievno stv3tanje mu~liman~k[h pisaca u nosnll ll etccgovlni u doba austrougarske vladavine. Knjiga prva. (Dok l or~ka dise rtacija) str. 113 - 114.
2) Sokolovi Osman A. Pregled JI3mpanih djela nu srpskohrvatskom je1.ik'u Muslimana Bosne [ Il e ree
j!ovin,' od 1878- 1948. godine. S\'pat3 1 iz Glasnika VIS ID 1955 / 57., SI r. 32.

23 1

lij epom i l'umom ponaanju,

:20 turskom.
nInh ametl anskn mlade! o Bosni i OerccgoYiui lH'iredio i
poslovicama narodnim i arapskim
okitio

mu~a::1edans~i

kolski odbor
3

o~ruia

sarajev!Olcoga

odobrio

Reis-el-ulema. za. Bosnu i Hercegovinu.

U
Tro ~ kom

Sa .. r.l,:j e vu. 1300 ( 188 3 )

mearif sandu ka ok r njR l!arajevskogR.

'I'I.~" u"'~tJ.t."

232

II. kar...

Kapetanovi je roden 19. septembra 1839. u Vitini kod Ljubukog.Skolu je

u Mostaru - gdje je nauio turski, arapski i persijski- i Ljubukom . Putovao je II
ilaliju, Austriju , Krf, Aleksand riju , Misir i Tursku . Ova e mu putovanja mnogo pomoi
da proiri svoje znanje i kulturu i unekoliko e uticati na neka njegova politika opred .
jeljenja. Zauzimao je ugJedne poloaje II vojsci i grad anstvu i dobio vi~ odlikovanja.
Posljednja funkcija Mehmed- bega Kapetav ia bila je: na e lnik grada Sarajeva koju je
zbog bolesti morao napuStili 1898. godine. Umro je u Sarajevu 29. jula 1902. godine.
Ljubuak se bavio knjievnim radom koji se, uglavn om, sastoji u prikupljanju
narodnih umotvorina . Na tu vrstu njegove djelatnosti OSvrnuo se prije vie od ~St decenija (1911) Vladimir Corovi u monografiji MEHMED BEG KAPETANOVI C. knjievna
slika. Sarajevo, 1911.
Detaljnom analizom i metodom uporeivanja Corovi je us tanovio da je Kapetan ov i u svoju zbirk u NARODNO BLAGO unio vei broj poslovica koje su ve bile objavlje ne u zbi rci Vuka Karad i a. Dalje konstatuje da je neke unosio dvaput. Jedan broj
poslovica preveo je sa arapskog i turskog jezika, a ima i takvih koje je preradio. Zbog toga je Corovi u ocjeni knjievnog rada Ljubuaka bio vrlo otar i vrlo krt u pohvalama.
Ali treba naglasi ti da je opti sud Vladimira Corovia o Mehmed - begu kao linosti bio
pozitivan. Po njemu "on je prvi Musliman u Bosni i Hercegovini , prema tom prvi Musliman uopte, koji stalno pie na naem narodnom jeziku, koji ulazi u narodnu, iako nacionalnu, isto bosansku knjievnost . On je, dalje. prvi Musliman , koji nastavlja Vukovu
tradiciju rada , koji se oduevljava narodnim blagom i koji . po njegovom posrednom uzoru, poinje svoj rad te vrste. On je , najzad , jedan od onih estih tipova bosanskih Musli
mana, koji su samo Bonjaci i Muslimani, koji osjeahu samo bosanski i koji su smatrali
za teak grijeh biti onim to su: ili Srbi ili Hrvati". 3)
Corovi je naravno na nacionalnu opredjeljenost Muslimana gledao iz perspek.
tive i ugla prije vie od ezdeset godina. Svakako da je doivio priznavanje muslimanske
nacionalnosti , koju su Muslimani u naom novom drutvenom poretku normalno i opravdano dobili, i on bi promijenio svoj e prevazideno i svakako zastarjelo uvjerenje o
nacionalnosti na~ih Muslimana.
Najnoviji i opiran osvrt na knjievni rad Ljubu~aka kao i na njegovu linost
i rad uopte nalazimo u doktors ' oj disertaciji Muhsina Rizvia koju smo ve citirali.
Rizviev sud o knjievnoj djelatnosti Kapetanovia razlikuje se od onoga koji je dao
Corovi . Njegovo knjievno stvaralatvo, ukratko reeno, predstavlja knjievnu i kultvrnu vrijed nost kojemu kao takvom pripada odredeno i ugledno mjesto u bosansko
hercegovakoj knjievnosti i kulturi. Dalje iz izlaganja profesora R izvia vidi se da je .
Kapetanov i linost dos tojna panje i priznanja . Posebno njegovi princip i o vjerskoj
tolerancij i i dobrim meunacionalnim odnosima u Bosni spadaju u kategoriju na ela
trajnih vrijednosti. Ljubuak je ne Samo ovim i slinim pogledima nego i knjievnim
stvarala tvom (naroito publikacijom Risalei - ahlak) uticao na knjievnu aktivnost. knjievnu i politi ku orijentaciju jednog broja Muslimana u Bosni.
Drugo izdanje Risalei- ahlaka nije se pojavilo. Bosanska ham pa , izgleda nije
reagovala na njegovu pojavu 1883. godine. Razlog, vjerovatno, treba traiti u tome to
nije uoena uloga ovog udbenika u problematici vaspitanja djece . Svakako d,a je OSv rt
uio

3) V. CorovU:. Mehmed beg Kapetan ovi. Str. 1.

233

tampe zasluivao ako ni po emu drugom a ono po tome IO je ovo prvi udbenik ove
vrste tampan na narodnom jeziku.
Prilikom ocjenjivanja njegove vrijednosti treba imati u viti u vrijeme u kojem se
pojavio. Jer od tada do danas naa pedagokOl misao. pedagokOl praksa i stvarnost. sistem
nasta,e. obrazovanja i vaspitanja toliko Su napredovali da sc priblii.avaju evropskom ni
vou. I svakako. kada bi sc polazilo sa dananjeg stanoviUa. Risaeli- ahlak bi se nalao
pod tdkim udarcima kritike. Medutim prije devedeset godina - kada je nae kolstvo.
mOe se re i, bilo jo u povoju - predstavljao je dragocjen kodeks pedagoko-etiCkih
pouka i preporuka o lijepom vaspitanju kolske djece. Kao takav u sistemu vaspitanja on
je predstavljao ne samo koristan udbenik nego i va1.an Cinilac u vaspitanju kolske djeo
ce i djece uopte . On je mogao poslutiti kao udbenik La osnovne ~kole svih nacional
nOSti u BOSIH illercegovini - ukoliko je takva nastava u njima bila zastupljena . Jer.
zahvaljujui priredivaeu Mehmed - begu KapewJ10viu i njegovim pogledima proetim
demokratshm duhom. u Rislei- ahlaku nije bilo ni jednog elementa koji bi vrijedao na
cionalna ili vjerska osjeanja pripadnika bilo koje nacionalnosti .
Prilikom osvrta na 0110 djelo profesor Rizvi nije polazio sa pozicija kole i
kolstva. Njegovu ulogu i znaaj prouio je sa gledita knjievnosti . A to je jedan dokat
vi~ o vrijednosI i Kapctanovieva Risalei- ahlaka.
Poslije krae analize sadr1:aja Risalei ahlaka Rizvi 7akljuuje: " Iz preporuka
nauke i uenja zacrtanih i iznescnih u ovoj knjiici izai e docnije itav knjievni po
kret sa tetnjom i agitacijom prosvjete. B3agi. Mulabdi i drugi osobito oko lista "Be.
har" i drutva "Gajret'': Iz preporuka "udorednosti i savrenstva". koji se je jedan
put istiu u zavr~noj rijei knjige izii e moralno- pedago~ka proza llamdije Muli a.
Op~te uvodne i zavrne pros\jetne i moralne teze ovog djela uklapaju se, medutim. u la
nac idejnih nastojanja knjievnog stva ranja i kontinuiteta bosanskohercegovakih Musli
mana od djela na orijentalnim jezicima. preko alhamijado-literature do prvih poku~aja
$tampe i publicistike" 4). kae Muhsin Rizvi.
Iz ovoga jasno se vidi da je knjiga Risalei - ahlak pored
i etike uloge imala i ostvarila i drugu takoder vanu runkciju.

I>cdago ~ko

didaktike

Risalei- ahlak nije nikakva teorijska rasprava. Naprotiv to je prirunik prilago

den potrebama o lijepom vaspIIanju djece. " Pouke u ovoj knjizi iznesene su razgovjet
no i direktno. s nekim racionalnim duhom. koji sc slae s duhom narodne poslovice.
Definicije vrlina i poruka su uproene i izraene s pozivanjem na tradicionalnu i op~te
ljudsku etiku i u isto vrijeme pragmatino. Sve ih povezuje opha koncepcija plemeni
tosti i humanosti. te uljudnog i. rekJo bi se, gOIOvo aristokratskog ponaanja". S)
Izuzev u dva sluaja na koja upozorava i Vladimir Corovi 6) (Kle tva /I l / i
Zavidnost I lJI) mote se rei da su Kapetanovieva obja$njenja postavljenih teza uglav
nom pravilna . Na kraju svakog ob radenog pojma navodi. kao potvrdu, narodne poslovi
ce eiji su smisao i sadrina adekvatni onome to je re e no u datom tekstu. Neki autori
ak primjeuju da ponekad navedena poslovica vie govori nego i sam tekst. To ide II
prilog Ljubuaku da je prilikom izbora poslovica imao i smisla i ukusa.

4)

I ~idcm.

str. It5 .

5) Ibidcm. SIr. liS .

6. V. Corovi. sir. lu.

234

II

Prilikom njihova clllranja primje uje se da se drao neke odredene mjere .

Naime . on citira od jedne do Iri poslovice. a samo u jednom sluaju e liri (kada govori
oiSloti /22-23/) Kapetanovi kao daje znao da bi nagomilavanje ove vr'lle narodne
mudrosti negativno uticaJo na djecu i prema lome ne bi se mogao postii bolji efekat.
Osim toga razvodnjavao bi se sateli tekst o prethodnom problemu .
Ve sc po djelu RisaJei- aJtlak primjeuje Ljubu ~akova naklonost prema narodIlom slvaraJahvu za !to. kako su ve ranije konstatovaJi neki autori. lina zahvaliti svom
prijatciju Vuku Vrcviu (1 81 1- 1882) koji je na njega uticao prilikom zajed ni kog bo
ravka u Trebinju . O postignutom rezultatu u tom pravcu najbolje govorc dvijc Ljubu~a
ko," zbirke: NARODNO BLAGO i ISTOCNO BLAGO.
Udubljivanjem u tekst knjige Risalei-ahJak motc sc zakljui li da je autorova
tenja i elja u isto vrijeme da pouke i oporuke o lijepom pona!anju postanu sadr:na
djej e svijesti i njihova navika u ivO lU. Prema lome treba imati u vid u da to nije formal.
no izlaganje stavova sadranih u granicama pojma "valja- ne valja", odnosno "treba ne treba" .
Kapetan ovi svojim izlaganjcm i naravno navodenjem narodnih poslov ica ubjedivajue i vaspitno djeluj e na djecu. Njegov krajnji cilj je da kod njih razvije smisao i ljubavprem3 lijepom sjedne. a odvratnost i mrnju prema onome ho ne valja. s druge Strane. U tome sc ogleda jasan izraz njcgovog pedagokog takta.
Risa1ei- ahlak sadrti 34 ukratko obradena pojma odnosno teze iji je naslov
na na~m i turskom jeziku, ali tampan n~im latininim pismom (Pobotnost . Znanje.
Stovanje , Lat, 1Iaberono!enje. Dvol i nos I , KJevela, Nanoenje tete, Oholost . Zavidnost ,
Skitnja . Lukavost, Raskala~nost i nepristojne ale, Psovka i ru tan govor. Krada . Slabost na rijei , poniavanje drugoga, Pizma i laj na mrnja. Vijcmost, !ludi na rijei. Po i
tovanje. Stednja, Valjano drugovanje. Hitnja ijoguniuk. Cistaa. Dareljivost. Tvrdost.
Po mo i milosrde , euvanje zdravlja. Prijatcijska patnja. PristOjnost i utivost. Ljubav
blinjega. Pohenje i estitost, Njegovanje prijateljstva) .
Nijedan naslov. po naem milje nju , nije suvian. Moda bi se moglo postaviti
primjedba da ncke teze nijesu zastupljene a koje u nare vrijeme okupiraju panju peda.
goga i imaju ulogu u problematici vaspitanja djece . No ukoliko su ti problemi i postojali
u to davno vrijeme njih je K apetanovi izos tavio iz is t o taktikih i pcdago~kih razloga.
Na kraju knjige on o tome kae: "Mnogo bi se jo dalo napisati dobrih savjeta o udo
rednosti i savr~ ns tvu . ali bi lo ond a bilo djeci suvi~e teko nauiti i upamtiti". 7)
Nema sum nje da je ovo jo jedan dokaz koji govori O pedago~kom taktu i
pedagokom kvalitetu Mehmed bega Kape tano via. Jer i u najsavremenijoj pedagokoj
tampi u svije tu stalno se ukazuje na negativne posljedice koje proistiu jz injenice:
optereivanje uenika .

Vei broj teza obuhvaenih II knjizi o kojoj je rije i danas su aktuelne i spadaju u prvi plan vaspitanja uenika i djece uopte. ~Ioda su neke od njih ak aktuelnije
nego li u vrijeme kada je Kapetanovi pripremao za Uampu Risalei ahlak. Svi sc savje ti.
pouke i pojmovi medusobna povezuju. preplijeu i sve je usmjereno ujednom pravcu:
izgraditi djeju linost . Putem vaspitanja i obrazovanja stvoriti od djeteta humanog,
prosvije e nog. moralno i fizi ki snanog, plemenitog, istinitog, ~ iroko kulturnog i dru
gim vrlinama odabranog ovjeka. Dakle sve u svemu - biti ovjek . Naravno toje onaj

7) Risa1ei-ahlak.

str. J l

235

I
I,
,

ideal oxjek kakvog je zahtijevalo ondanje vrijeme i kakvog je u vidu imalo ond3nje
druStvo ukljuujui tu porodicu i Skolu. I zato knjiga Risalei- ah1ak ima trajnu pedagoSku vrijednost i svojom sadrinom i namjenom ulazi u sastav pcdagoSkog i kulturnog
nasljea Bosne i I-Iercegovine .
U knjizi su , kao ho je reeno , ukratko obraene 34 teze . Prva govori o pobonosti , posljednja o pokornosti caru. U ona vremena smatralo se da su ovo primame o
xjekove dunosti. Sve druge, u neku ruku , podredene su njima. Ipak u Risalei- ahlaku ,
nije mnogo prostora ustupljeno Bogu i caru . I jedno i drugo postavljeni su u mogunim
okvirima s obzirom na relativno daleku proSIost kada su , u odnosu na danaSnje vrijeme ,
postavljane druge moralne norme i tivOIni ciljevi , odnosno ideali .
Iz teksta se moe zakljuiti da ovjek u odnosu na Boga nije pasivizirano bie
koje sc slijepo pokorava Njegovoj volji i od Njega oekuje sva rjeSenja. Naprotiv. ovjek
je Stvaralac i - da sc poslovik.i izrazimo - kova svoje sree. Jest, da je Bog sve stvorio.
kako SC u knjizi govori , zbog ega Mu ovjek treba daje zahvalan i da Mu se moli (7) ali
ljudi su "po pameti (znai svjesno- LJ .) i po zakonu uvijek duni dobro initi " (7).
Neposredno poslije pojma " Pobonost" postavljena je tema 'znanje". Meu
tim autor joS u predgovoru svoga djela na prvom mjestu i s t ie zoal* koje jedino ovjek
moe posjedovati. Upravo znanje je - kako rezonuje Kapetanovi _ jedan od onih kvaliteta po kojima sc ovjek r~likuje od ivotinje. Najbolje za ilustraciju ovog navesti.
njegove rijei : "Ali ovjek se od ivotinje odvaja znanjem , pameti , mislima i govorom
rijei. Um ljudski usavrlava se samo uenjem nepoznatih stvari od ucnm ljudi i iz knjiga. a ovjeanstvo se uzvisuje sanlO oplemenjivanjem udi", tvrdi Ljubu!ak (3).
lako jc po redosljedu pojmova objaSnjenih u Risalei- ah1aku prvo mjesto pripalo pobofnosti ipak autor prioritet daje znanju. On smjelo tvrdi : "Covjeku je od svega
najpotrebnije znanje" (7). Dakle , znanje prije svega i iznad svega.
Zadrati steeno znanje samo za seb6, za lini prosperitet znailo bi pretvoriti
ga u mrtav kapital. Da ne bi do toga dolo autor je naglasio, gotovo definisao, njegovu
sutinu, smisao i funkciju savjetom " pribav!jaj znanje s namjerom. da zn~ i inj! ono
!to je dobro, te da i drugoga poui!" (8).
To drugim rijeima znai da znanje treba staviti u slubu ovjeku i d-obru i
obavezno ga prenositi na druge .
Potovanje ovjekove linosti podvueno je nekoliko puta u knjizi Risalei ahlak (8,9. , 17., 18,. 19., 20., 28 ,. 29). Savjet djeci da pohuju roditelje, uitelja i
majstora - kao prve dobrotvore i hraniteije - istaknuto je na prvom mjestu (8) . Posebno privlai panju visoko potovanje i znaaj koji se pridaje uitelju. Govorei o ulozi
roditelja i Uitelja autor zaklju uje: "Jo je uiteljeva pravo starije od oeva i materina,
jer te Uitelj k savrlenstvu privodi" (9).
Ovako visoka ocjena li nosti Uitelja i njegova pedago!kog rada rijetko se moe
uti ili sresti u literaturi - ak i pedagokoj. Nazivajui uitelja dobrotvorom koji ue
nika "k savrienstvu privodi" autor je time , vjerojatno, htio rei da uenik gleda u uite
lju odnosno u nastavniku svoga iskrenog druga i prijatcija. I obratno , da uitelj nastavnik u svakom ueniku vidj ovjeka. Autor kao da je bio svjestan pedago!kog
momenta : da se kvalitetan uspjeh ne moe oekjvati ako na rclaciji nastavnik- uenik
postoje, makar i male . neravnine ,
I n~a savremena pedagoka praksa u ovome nije mnogo dalje po!la .
236

I
[

[
I

Isticanjem imena majstor uz ime uitelj istodobno je izraz uvaavanja samoga

majstora, priznavanje uiteljske uloge koju on vri kada uenike pouava u zanatskoj
vjdtini i izraz poStovanja prema zanatu uopSte .
Nema sumnje da ovakvo vasp itanje uenika u mnogome pomae da se zanatska
djelatnost vrednuje iSlim mjerilima kao i, recimo , intelektualna.
U knjizi ima takvih su ptilnih elemenata iz oblasti lijepog ponaanja koje bi i
naj savremeniji bon - Ion prihvatio. Radi primjera citi raemo samo neke dijelove teksta.
" Kada se ljudi jedan s drugim viaj u i razgovaraj u, neka budu umiljati i pri
jazni, a neka se u vaju runa ponaanja i takvih rije i , koje bi mogle drugoga uvrijed iti.
Doista nije lijepo , kada je tko namrgoena lica a rije izgovara kao da po glavi udara. jer
10 ini samo onaj, koji sam sebe suvde yelia.
Ugodno je, kada ovjek rijei ne govori suvie brzo jednu za drugom , tc onda
ne dulji govor kako e ~ u Saoc u dosaditi , \'et treba prijaznim licem, bez ljutine i zabune
jednu za drugom onako iskazati , kako e sluhlac najbolje moi razumjeti: ali ne treba
opet udarati u velik i nepristojan smijeh, te ponaanjem svoj im isticati namjeru, da i
drugog zasmije" (27-28).
I jo da navedemo samo jedan savjet upuen djetetu kada se nalazi u posjeli.
" Ako te togod upita (onaj kod koga je u posje ti - JJ .), odgovaraj uljudno i pametno,
nogu ne pruaj, po nosu ne kopaj , ne igraj se ustima i rukama" (28).
Ocjenjujui ove pouke o utivost i (njima s l inih ima prilian broj u knjizi)
sa dananjeg stanovita moe se zakljuiti da nHi su suv~ne niti prevazidene .
U periodu kada je Kapetanovi pripremao i objavio Risalei-ahlak nae narode,
pogotovo na podruju Bosne - vjekovima su tukle razne nedae. U takvim okolnostima
prosvijcenos t , medicina j nauka uop~te nalazile su se u nezavidnoj Situaciji. U takvoj
kulturnoj zaostalosti neminovno je oe ki va ti prisustvo sujevjerja kao i onih lo~ih poslje
dica koje iz njega proizlaze . Covjek, na primjer, u borbi za ouvanje zdravlja umjesto
da se koristi pravim lijekovima pribjegavao je suj evjerju i raznim vjerovanjima i sred stvi
ma koja nemaju nikakve veze sa medicinom niti pak prakti n e vrijednosti . Naprotiv
takvim nainom ugroavano je ovjekovo zdravlje.
U takvim uslovima Ka petanovi o brauje temu "tuvanje zdravlja" (25 - 27) ,
koju ,kako i Sam kae,zbog og rani enosti prostora u Risa1ei- ahlaku nije, bio u mogunos.
ti opirnije obraditi . Ali vatno je to da on kao jedino sredstvo za ouvanje zdravlja i suzo
bijanja bolesti priznaje lijek (proizvod stru nih lj ud i- ljekara), a sve drugo ka t ego ri k.i
odbacuje . ," Mnogo je stvari , kae Ljubuak, s koj ih se u ovje ka bolcst raa , aJi zato je
Ijekarsko znanje pronalo one lijekove, kojima ovjek bolest moe suzbijati , ili sam, ili
po drugom" (26).
Ne moe se porei inje n ica da je trezveno gledanje Mehmed bega Kapelanovia na ouvanju ovj e ko va zdravlja - njegovo djelo Risalei- ah1ak povoljno uticalo
na zdravstveno prosvjeivanje u Bosni.
Na djecu se apeluje da govore istinu. Tetina lati koja ko mpromitujue djeluje
na onoga kome je upu e na i onoga ko je "fabrikuje" pravilno je ocijenjena. "La!je veo
ma ru an i svake pokude dostojan grijeh, koga se treba uva ti , kako nam to i vje ra i um
zapovijedaju , jer se je zbog lati mnoga ve n es rea dogodila i jo~ se uvijek dogada" (9).
Ovomc mi~ljenju Mehmed bega Kape tanovia elimo dodati na kratak komentar. Naime , skloni smo povjerovati da laovi vie zla nanose pojedincu i druStvu od lo
237

pOva. Jer sila zakona ne protee se na njih onom snagom i efikasno u kao UA je to sluaj protiv lopova. Lopov ne moe doivotno krasti a da ne bude uh vae n . Na kraju sud
ga osudi i drutvo od njega odahne, dok laov u veini s lu ajeva mirno ivi, nanosei
bolove drugima a katkad i drutvu.
U Risa1ei- ahlaku prokomentarisane Su - i naravno osuene neke negativne
pojave koje su tada bile manje izraz.ite nego u nae vrijeme. Spomenuemo. na primjer,
te toinstvo (12) i psovku (16). Medutim danas Su oba problema akutna i kao takvi u
najmanju ruku zabrinjavaju. a pedagozi kojima je to du.nost. pa u neku ruku to zadire
i u problematiku sociologa . ne bave se njima dovoljno .
U svakom sluaju hetoinstvo prelazi okvire djejeg nestaluka. Svakodnevni
i es t i primjeri ubjedljivo govore o postojanju nagona za unitavanjem kako kod djece
tako , na talost. i kod jednog bruja ot.Iraslih. Stctoinstvo istovremeno negativno utjee
na vaspitanje djece i proulfokuje velike materijalne tete zajednici pa i s te strane oba
vezuje nas da se angaujemo na suzb ijanju ove negativne pojave. U suzbijanju ove tet
ne pojave mogue je postii uspjeh: upornim vaspitanjem djece u porodici i koli , ~ktiv
nim zalaganjem drutvenopolitikih organizacija usmjerenim na budenje svijesti i odgo
vornosti pred drutvom starijih tetoCinaca. Na kraju i primjena nadoknade priinjene
te te ne dolazi II sukob sa duhom demokratskih naela .
Problem psovke. kao uostalom i problem tetoi n stva, ee se postavlja u
dnevnoj nego pedagokoj tampi, umjesto da bude obratno. Budu i da se sticajem
okolnosti i estom upotrebom organski povezala sa naim svakodnevnim rjenikom (na
to reagiraju strunjaci maternjeg jezika u naim republikama) stekla je u neku ruku i
"pravo graanstva" . Nalazimo je u novije vrijeme Cak i u literarnim spisima nekih naih
uglednih knjilevnih radnika .
Neki koriste kao najpodesnije sredstvo da njom izraze drugarsko Iprijatdj
sko osjeanje kao , na primjer . prilikom susreta, pozdrava. Cestitanja i tome slino . U to
mc smo. moda , originalni. Dobar broj djece svih uzrasta viSe ne osjea psovku kao
neto runo. neto to uniava ovjekovo dostojanstvo . U tome, na zalost , nije mnogo
odmakao ni jedan broj osoba u zre lim godinama .
Ovim kratkim osvrtom na tetoCinstvo, posebno na psovku. htjeli smo skrenuli panju na vrijednost knjiice Risalei-ahlak koja je davno - prije devedeset godina
intenzivno upozoravala i na ove negativne pojave, pozitivno djelujui na vaspitanje ne
koliko generacija .
Iz sad raja knjige Risalei- aWak vidi sc da na Covjeka treba glcdati kao na
ljudsko bie sa dobrim i loim osobinama. Ali nigdje nema rijeCi o tome da ovjeka
treba mr-liti , iako on svojim ponaSanjem odstupa od etikih normi i pedagokih stavova
koje knjiga postavlja i iji je glavni cilj da svaki graanin poslane kompletan ovjek .
Krakko reeno: Covjek ovjeku je bra t.
S obzirom da su stavovi Risalei - ahlaka uglavnom usmjereni u ovom pravcu i
da vaspllanJc , kOJe ova knjiga preporuuje, usmjerava u iStom cilju, Sma tramo daje to
jstovremeno i jcdan od njenih najveih dometa.
Pojam "igra" (djeja) nije posebno postavljen n'j obraen . Medutim u tekstu
nailaz.imo na dva mjesta (4., 14) iz kojih se moe naslutiti da je poimanje djeje igre
u to vrijeme potpuno suprotno dan.u;njem . Naime , djeja igra je ocijenjena kao uzalud
no traenje vremena. Kratko reCeno : igra je porok .

J
238

U svijesti ljudi , znai . nije bilo sazrelo ubjed?nje daje igra nuna i ivotna Po!reba svakog djeteta. I s obzirom da igra vrii jednu od valnih funkcija u izgraivanju dje
je linosti nelamjenljiva je kategorija djeje razonode.
Patriotsko vaspitanje nigdje nije dotaknuto u Risalei - ahlaku. Nije iskljueno da
je prireiva knjige taj propust uinio iz taktikih i politikih razloga. Naime , Bosna
se nalazila pod austro- ugarskom upravom. Kapetanovi je. istina, isticao "bO!njatvo"
kao neku varijanlU nacionalnoSti. aJi, istovremeno. nije krio ni svoje naklonosti prema
Austriji. Ukoliko bi "bonjaitvo"zvanino postavio kao problem i potrebu vaspitanja
djece neminovno bi morao doi u sukob sa interesima i politikom Austrije . S druge
Strane , ako bi patriotsko vaspitanje usmjerio u pravcu razvijanJa rodoljublja prema
AUStriji kao jedinoj otadbini Kapetanoviev ideal u pogledu "boSnjatva" ne bi imao
ui smisla ni logike.
Po ndem mgljenju moda bi ovo bio jedan od opravdanih razloga zbog kojih
je Mehmed beg Kapetanovi izosi avio temu o patriotskom vaspitanju .
Nita nije reeno o kockanju , alkoholizmu. unitavanju spomenika. ubistvu.
muenju ivotinja i uni tavanju prirode. Po tome dalo bi sc pretpostaviti da ove negativnosti nijesu bile izrazite i da maloljetniki kriminal nije bio razvijen. N3 ovu misao
navodi nas i to Sto je au tor obr3dio tezu "Kr3da" (16- 17) predlaui najstT02u kaznu
za ovaj prestup. Postoji vjerovalJlota da Kapetanovi ne bi zaobiSao i ove negativne pojave ukoliko bi se pojavljivale u irem obimu.
U Risalei-ahlaku djeca su posmatrana vie izolovano od porodice i druitva.
Gotovo sve pouke i preporuke upuenc su samo njima iako je njihovo vaspit3nje neposredno povezano i zavisno od porodice. i druStva i. naravno. od kole. Djeca bez ajih
nijesu u stanju savl3dali mnohvo prepreka koje im stoje na pUlU pravilnog vaspitanja
Naa namjera nije da ovo pitanje dalje komenlari~mo ali smo mi~ljcnja da bi
knjiga Risalei - ahlak bila sadri.ajnija da se autor u jednom kraem osvrtu obratio porodici - prvenst\'eno roditeljim3 - i drutvu. upozoravajui ih na dunosti prema djeci.
Netreba gubiti iz vida da su djeca dio drutva i porodice). Smatramo d3 lakavosvrt ne
bi mogao mimoii ni uitelj3 ni majstora .
Realnija ocjena o Kapetanoviu kao autoru i njegov9"l djelu mogla bi se donije ti na osnovu uporcdivanja Risacli - a11Iaka s izvorima kojima sc on sluio . Na taj nain moglo bi sc ustanovili koliko je Kapetanoviev rad originalan i ocijeniti njegova
mjerila kojima sc slu2io prilikom izbon problema odnosno teza koje obr3uje u svojoj
knjizi.
Ali. trcb3 naglasiti , na zad3tak nije da se ovom prilikom upuSt3mo u lU operaciju ma da je ona potrebna. Ne prctendujui na pisanje studije o Ris3lei- ahlaku na~
je cilj bio da prilikom jubileja - 90 . godinjice tampanja ove knjige - napi~emo rad popularne sadrine.
Knj i2ica Ris3lei- ahlak bil3 je koristan udbenik i vaan je pedagoki dokumenat iz oblasti Skolstva na~ relativno davne proSIosti. Vriila je plemenitu misiju i funkciju: vaspitanje djece i odraslih . Zasluivala je , kao takva. da se nade u svakoj bosanskoj
kui.

Mehmed beg Kapetanovi LjubuS3k ne samo da je "prvi raskinuo s tradicijom

objavljivanja svojih stvari arapskim slovima I poeo da upotrebljava latinicu i irilicu",
bio "jedini" medu Muslimanima koji je "odmah poeo da propagira rad , J.i.ret3nje i bio

239

sam relativno agilan ovjek i primjerom i rijeju ukazivao im put, kojim treba da idu ..8 )
nego se uvrstio u red autora ~kolskih udbenika i u neku ruku u red bosanskih pedagoga. Zbog toga ne moe ni njega ni njegovo djelo POUKA O LIJEPOM 1 RU2.NOM po.
NASANJU zaobii istorija ~kolstva Bosne i Hercegovine.

SUMMARY
FIRST

MOSLE~rs

BOOK IN BOSNIA AND UERZEGOVINA

PRINTED IN LATIN CHARACTERS

Mehmed-bey Kapetanovi - Ljubu ak , writer, collector of national

treasure ,
and
publie and political worker wrote the pamhlet Risalei ahlak or Moral about good
bed manners. The book is printed in 1300 by Hidra (1883). It is the first book writen
and printed in latin charac ters by the Moslems in Bosnia and Herzegovina. T.he author
is not noted on the book, but it is well - known that it was Kapetanovi . The author of
.this article Jovan Jovanovi , taward accessible Literature identifies the writer and gave
the review of the contents of the book .

8) V. Corovi.! , Mehmed befl KapetanovIC, iiir 37.

240

IRAJI1M

KEMURA

I'ISMENA ZAOSTAVSTINA KNJ1ZEVNI KA HUSEJNA DUBRAV ICA - DOGE

U GAZI HUS REV BEGOVOJ BIBLIOTECI

Fondovi Gazi Husrevbegove biblioteke nedavno su, opet , obogaeni jednim znaajnim i vrijednim poklonom - knjievnom zaostav~tinom naeg poznatog
knjievnika Huseina Dubravia -oge , ije knjievno stvarala tvo zauzima znaajno
mjesto u razdob lju .do poetka drugog svjetskog rata . Obrada i eventuaJno objavljivanje njegovih sab ranih djela tek predstoji. Poklon su izvrili njegovi nasljednici, sinovi
Smail , Zija i Nijaz.
Husein ogo raden je IV 1880. godine u siromanoj mostarskoj porodici.
Kako sam navodi , njegovo prezime ogo , nije bilo pravo preitme nego nadimak , koji se
u arlO uijemc u Hercegoyini priivao mnogima. Pravo prezime njegovih predaka bilo je
Gluevi.Prezime ogo pod kojim je bio zaveden i u mati n im knjigama promijenio je
1933. u Dubravi . Zato nije traio staro prezimeGluevinije poznato . Tako su sva
njegova djela od 1933. godine potpisivana prvo sa prezunenom Dubravi - ogo , a za
tim samo sa Dubravi . Cesto se sluio pseudonimom Podhumski , jer je maha1a u-kojoj
je roe n bila pod brdom Humom.
Osnovnu kolu i tri razreda Velike gimnazije zavriio je u Mostaru, a onda
ga roditelji poalju u Sarajevo na uiteljsku kolu. Ispit zrelosti na Yiteljskoj koli
poloZio je 1904. i iste godine slu buje u Bugojnu , zatim II Konjicu (1905) gdje dobiva
stipendij u za studij e u Beu . Iza zavrenih studij a u Beu na Uiteljskoj akademiji , vra
a sc na du nost II Konjic ( 1911). U Tuzli slubuje 1912. i iSle god in e od lazi na Trgo
vaku kolu u Mos tar , a zatim u Br ko (1915) , pa Derventu (1916 - 1924), kada je
zbog svog polit ikog uvje renja reduciran. 1920. godine u nap rijeen je za profesora.
Reaktivi mn je ponovo 1925 . kao profesor Muke uiteljske kole u Derventi. a 1926.
premjeten je za direktora enske muslimanske gradanske kole i produnog teaja
(preparandije). Kao deklariranog opozicionara es toj anuarski reim prebacuje ga 1929.
u Bl ace, malo mjesto kod l'!ia. Tek 1932. uspijeva se dokopati Loznice . da je blie
Bosni. a nakon nekoliko intervencija premjeten je 1935. u Tuzlu. 194 J. godine postaje
direktor Graanske kole u Tuzli, a 1942. premjeUenje u Zagreb na Dravnu II graan.
sku kolu i iste godine penzionisan. Um ro je 11.1X 1961. u 81. godini ivota u Gradacu.
gdje je i sahranjen.

16 - A nali

241

Vrlo ran o poeo se baviti literarnim radom; prva crtica objavljena mu je

1900. god ine . Ve kao dak, a kasnije naroi to s velikom marljivol,l radi na prikupljanju narodnih pje ~ma, biljei narodna predanja i tome s li no . Kako je es to premjdtan sa slubom , upoznao jc mnoge krajeve i ljude, njihove obiaje i tradiciju , to
e doi do izraaja u njegovu stvaral atvu. Jo kao student prikupio je znalnu grau o
Ali- pai Riz vanb egoviu i napisao p njemu opiran rad koji nije objavljen. Pisao je
mnogo i bio suradnik u gotovo svim mm;limanskim , beletristikim listovima izmeu dva
rata. Dostl.! je objavio radova u " Seham", "Biseru",' ovom Beharu", kalendarima
"Narodna uzdanica", "Gaj ret", "Napredak" i dr.
1927 . godine aktivno u es t vuje u ponovnom pokretanju "Novog Sehara"
zajed no s Mulabd iem, Caueviem, Hamdijom K.rdev ljak oviem i drugim muslimanskim javnim radnicima. te postaje i njegov prvi urednik . Ureivao je 1, 11 i III godite do
18. broja {do 15.11 930).
U bogatom knjievnom opusu naj de i najuspjenije su mu kratke crtice
i pripovijetke, koje odiu hu mo ris ti kim duhom . Taj duh se provlai kroz sva njego va djela.Osim toga napisao je velik broj aktovki i igrokaza ,koji su izvoeni s uspjehom na
pozornicama Bosne i Hercegovine. Ogledao se i kao romanopisac. Njegov roman - Srea
mladog Ljubovia , koji je izlazio u "Novom Beharu", imao je velikog uspjeha kod ita
laca, a od kritike je ocijenjen kao najbolji roman iz ivota bosanskih Muslimana . Preve den je i na nj emaki jezik .
Za lirsko pjesnitvo nije imao afiniteta . U njegovoj ostavtini irna dokaz i
tih pokuaja (pjesma " Kroz talase") . Vie ga je zanimala narodna pjesma. odnosno his torijska pod loga njezina nastanka. Objavio je his torijat nekoliko naih poznatih narodnih pjesama.
Osim lite rarn ih ostvarenja Dubravi se, istina s manje uspjeha , bavio i pisa
njem st ru nih knjiga . u koje ubrajamo :
l. Kratak pregled pe rzijske knjievnosti , objavljeno u "Biseru" 1912., a
19 14. kao posebna knjiga u izdanj u Muslimanske biblioteke u Mostaru (izvanredno izdanje . br. 5).
2. Pregled nae narodne i ope povijesti srednjeg yijeka, 1927 . (raen u vidu
tabela).
3. Stari vijek - prijevod s njema kog od Pinowa.
Knjievnu Qstav!tinu Du bravia . pohranjenu u Gazi Husrevbegovoj biblioteci, podijelili smo prema tematici koju obraduje na :
ve

I
II
lli
IV
V

Pri e. novele . crtice ,

Roman ,
Dram ska djela,
Historijska djela i prikupljena graa i
Razne pribiljeke i drugi ma terijal

I) PRICE. NOVELE, CRTICE

NEOBJAVLJ ENE

I. Ahmed Lovac, Alijagin sin - 8 str.

2. U medenom mjesecu - 5 str.

242

3. Cia ToSina estitka lijepoj Francuskinji - 5 str.

4. Hadiluk Muje Jade - 14 str.
--S. Tombola - 7 str.
6. DoSao gost - 7 str.
7. Jedva smo Mujagu oenili - 17 str.
8. Moj nesretni pijevac - 3 Str.
9. Na~ telal Hasan Bubalo - 3 str.
lo. Hitnja se osveuje - 2 str.
II . Kako sam lani promijenio stan - 6 str.
12 . Gdje je cipela - 6 str.
13 . Sinova tajna - 9 str.
14 . 2ivotopis Omera Betera - 38 str.
15. Neizvrena pogodba - l str.
16. Ruan san udovice Habibe - 4 str.
17. Nasrudin hoda kao narodni poslanik - 4 str.
18. Zeiov - 9 SIr.
19. Mula 1lasan - 9 str.
20. Prvi put u lovu - 3 str.
21. od Mostara do Doboja pjeice sa Konjem - 10 Str.
22 . Brkovi starog Hasice - 5 Str.
23 . Stari Manc ljuto ali svog maka - 3 str.
24. Na bajram - 4 str.
25. Maija i pasja politika - 3 Str.
26. Plemenito Srce - 6 Str.
27. Na estitanju - 3 str.
28. Pria o carevu zetu - 9 Str.

OBJAVUENE

l . Golijat gw.sak g. Marka Marekovia ("Gajret")

2. Ciganski sa1avat ("Novi Behar", XVI I 1944 . br. 8. str. 130)
3. ZaUo jc Alaga onoliko ga1amio u svojoj kui ("Napredak". XXX I 1940}s.
154- 158)
4. 2ivolopisjednog meeda ("Biser", 1/ 1912- 13 , 5, 83 - 85.6. 110- 111 ,7.
113- 137,8. 160- 162,9 , 183 - 185; prevedeno i objavlje no na eko m je
ziku
5. Kako je Mujaga uhvatio Lucina zeca ("Biser")
6. Promjene ("Napredak". XV1 / 1927. str. 164- 167)
7. Fazan ("Narodna Uzdanica" , IXI 1941. str. 156 - 158)
8. Kvrga na elu ("Napredak", XVIII I 1929. str. 18 1- 184)
9. ZaStoje u svrake tanak rep? ("Novi Behar" , lII / l929- 30, 16. strana br.
251 - 252)
10. Kada tena prekorai dopust ("Hrvatski list" , 1933)
'11. Dva mutavca, ("Novi Behar" , II 1927, br. 4, str . 4- S)
12. Kad a su se Nezir-hodi smrz1i zubi ("Novi Behar", XV 11942-43., br. l ,
su .4)
16'

243

11 ) ROMAN
NEOBJA VU ENI

I . Svatovska groblje na Marinama

2 . Leid . Liebe und Gluckjungen Lju bovi - prijevod na

njema ki.

OBJAVLJENI

l. Srea mladog Ljubovi a (" Novi Behar"', VII / 1933-4 , i VIII / 1934- 5).
2. Zlatna jabuka ("Novi Behar", X/ 1936- 7, br. 15- 16 , s.2DO- 204 ,
17- 19,224- 228 , 20- 22 , 262 - 268 , 23 - 24 , 322- 327).

III) DRAMSKA DJ ELA

NEOBJAVLJENA

I . Mala Fata trati svoju majku - 9 st r.

2 . Zlogovor - 3 st r.
3. Tuba zbog uspjele operacije - II St r.
4. Pame tan djeak - 14. str.
5. Kadij a Urret i buha Gurbet - II str.
6. Rano procvali omladinei - 16 st r.
7. Teko je davati savjete za udaju - 8 str.
8 . Teta lij a i kompanija - 17 str.
9. Tajna jedne noi - 25 str .
lO. Nasrudin hod ina propovijed o od nosima mua i ene - 6 st r.
II . Ljubavn i darovi - 42 str.
12. Tri elje - 15 st r.
13. Izgubljene opklade - 4 str.
14. Mijat har amba~a i Tdnjanin Al ija - 20 st r.
IS. Mijat haramba~a - 114 Str.
16. Tri savje ta za tri duka ta - 20 st r.

OBJAVLJENA
Naelnik ova

tikva (" ovi Behar" XIV/ 1941 -42. br. tl , stl. br .17R _ 180)
2. Majka pla e a otac se smij e ("Novi Behar'"" XIII /l939-40 , b roj 13- 18"
Str . 11 9- 206)
3. Jutarnji razgovor ("Novi Behar" , 11 / 1928 - 29 , br . 24 , str . 376- 377. Novi
Behar, lXI 1936, bLl - 3, s. 13-16,4 ,42-45 ; Glasnik VIS- a, 1973., broj
9- 10, str. 436-440).
I.

244

>

IV) tlISTORIJSKA DJELA l PRIK UPLJENA GRADA

NEOBJAVUENA

l. Ali paa

Ri zvanbegovi,

vezir od Hercegovine - 136 str.

2. Prikupljena graa iz povijesti Srbije - 19 str.
3. PaSi Halilaga - l str.
4 . Radni i neradni dani - 2 st r.
5. Polotaj ruku - I str.
6. Iz povijesti Gradaca - 8 Str.
7. Esma Vi!ieva - 6 str.
OIUA VLJ INA

I. NaSa lijepa i bogata Tuzla u slici i pjesmi ("Hrvatsk i narod", 1944 , nak o
nadno objavlje na II "Glasniku" VIS- a. XXX VI / 1973, b r. 5 - 6. strana

226- 23 1).
2. Porod ica Cuprili u narodnim pjesmama. (Naknadno objavljeno u lislU
"G lasnik" VIS- a, XXX VI /l973 , br. 7 - 8, s. 355 - 8)
3. Povijest jedne sevdalinke. (,'Narodna Uzdanica". X/ 1942, sir. 97 - 101).

V) RAZN E "RIBILJESKE J DRUGI MATERIJAL

U ovoj grupi sadrano je bilo u rukopisu bilo otkucano na maSini oko 150
listova, najvie istrgnutih iz na lesa, izresci objavljenih radova , biograrski podaci i sl.
Da bi upotpunili sliku cjelokupnog knjievnog StvaralaStva H. D ubravia oge , ovdje emo pokuSati prema dostupnim nam asopisima i kalendarima u kojima je
suraivao , donijeti popis lanaka , crtica , drama i pripovijetki koje je objavio . Dolazi II ob
ZiT prije svega "Behar", " Biser" , "Novi Behar". "Gajre!" , "Narodna Uzdanica" i "Napre
dak" . Evo te djelomi ne bibliografije:

BI~ H AR

l. Jedna uspomena, X/ 1909- IO . Sir. 52 - 57.69- 71

2. M eed , XI/l9 1O- I I, str. 45-46
3. Pokradeno grode. X/ 1909 - IO
4 . Dvije struje (" TvrdiSi" i " Mehkii") , X/ 1909 - 10
S'. Lisica i sirac, 111 /1902 , str. 47.

BISER

l. U tuem svijetu , 1/ 1912- 13 , br. l " s. 7- 8, b r.2 i 3. s. 22 - 23.

2. Kako je Mehaga uhvatio Lucina zeca. 11 / 1913- 143,43-44 ,4 ,62 - 63 . 5,

78- 79.6.93-95.
245

3. Doktor Lacman lijei bolesnike po najnovijoj metodi . 11 /19 13- 14, br.2 ,
St r. 186 - 188.

NOVI BEHAR

I. Ne varaj nikoga 1/ 1927.str. 13

2. Materinski dan , 1/ 1927 , str . II
3. Moderni junaci, 1/ 1927, br. 4 , str. 10- 11
4. Mitar Domba i njegov bilijar, 1/1927 , br. 7,99 - 10 1,8 , 115-116
5. Na pragu Ilove ~ko l ske godine , 1/ 1927, br. 8, 113- 11 4
6. Izbori i izborni teror , 1/ 1927. br. 9, 129- 130.
7. Slika iz brijanice , 1/ 1927 , br. 9 . 131 - 132
8. Turku ~a i maka , 1/ 1927, br. 10, 155
9. Na korzu, 1/ 1927. br. I l, 163- 165
10. Za Svabina vremena , 1/ 1927 , br. 12 , 184- 185
ll . Skola Narod nog zdravlja , 1/ 1927, br. 12, 187
12. Na~a ku lt urna pitanja , 11 /1928. br. 17.257- 259
13 . Dumb us na papaganom. lI / 1928 , br. 22 , 363
14. Nova rerorma kalendara, 11 / 1928- 29 , br. 11,172 .
15. Novi turski alrabet , 11 / 1928-29. br. 12.189
16. Komentar na narodnu pjesm u "Fazli Buljub~a". 1I / 192 8 -2 Q, broj 16,
245-6
n. Lijct preko Sjevernog Pola. U/l928-29, br .I- 2.20
18. Talijanska ekspedicija na Sjeverni Pol, 11 / 1928- 29, br . 4, 59,74.
19 . Licitacija, 11 / 1928- 29, br. 12, 179 - 18 1
20 . Ljud ska elja i Boja volja, 11 / 1928- 29 , br. I S. 230- 231
2 1. A]<I.p i !ab" 11 /1928-29. bL 21- 22,339
22. Berber Kara Mujo. 11 /1928-29 , br. 19 ,297 -299 ,20 , 313- 3 1S. 2 1- 22
330- 334 ,23 ,360- 363 , 24 ,379- 382.
23 . Jedn a ljubav Firdus Kapetana, III / 1929- 30, br. 12.186
24 . Rad na prosvjet ivanju naroda, 111 / 1929- 30, br. 14- 15 ;1 19.
25. Smrt Mijata hajduka , 111 / 1929- 30. br. 19 - 20,299- 300
26. Kraljevina Jugoslavija, lii i 1929 - 30 , br. 12. 185
27. Sandaki Se rir, 111 /1929 - 30, br. 16 , 2S7
28. Mate Puilula , 111 / 1929- 30 , br. S.77
29. Zar ope t? 111 /1929 , 30, br. 17- 18, 267 - 268
30. Za jedan dinar, IV/ 1930- 31, br. 7, 103-1 04
31 . Ribar Hasan , IV11930- 31 , br. 8, 117 - 11 8
32. Daira hode Mdana , JV/ 1930-3 1, br. 18- 19 , 273- 276
33. Muj aga Bataj , stari bakal, IV 11930- 3 1, br. 10, 1S3 - 1SS. II. 168- 17 1,
12,185- 187
34. Usred ljeta kroz he rcegovaki kri, VI 1'931 ,32. br. 7- 8, 121 - 123, 9,
139- 140,10.155- 156
3S. Moj si n i . V/l931 - 32, br. 13-1 4 , 197- 199
36, Trka pred magaretom , V/ 1931 - 32 , br.2 1- 22 , 301 -304
37 . 8ojad t ija, terzija i kadija, V/ 1931 - 32, br. 2,28

246

J8. Sta emo s acima kad nisu u koli. VI I 1932- 33, br. 21,285 - 286
39. Dva olkaza, VI/l932 - 33, br. 14 ,190
40. Kada sahat kuca-ha veli? V II 1932-33, br. 23,321
41. Pohlepa , VI/l932 -33, br. 23, 323-324
42. Allah kjerim, VI I 1932- 33, br. 23.322
43 . Najmanji trgovac, VIl/l933 - 34, br. 1- 2.20
44. Mujo Sulji - podrinski Matuzalem. VII I 1933-34 , br. 5, 72-73
45 . Prilozi za povijest Konjica i gornje Hercegovine , VIII/l934 - 3S, broj II
- 12,176- 177, 13, 217 - 220
46. Muslimani dramatiari, naa drutva i zakon o zatiti autorskih prava ,
VI II /l934- 35, br. 19 , 315- 328
47. Liska mostarska. VIII/l934 - 3S, br. 17- 18,305
48. J>omaimo islamsku Uampu , lX I 1935 -36, br. 9-10 , 118- 120
49. Konferencija u Starom Mostu , IX/l935 - 36, br. 14 - 16, 181- 188
50. Kad prijatelj ima prijatelja policajca, xl 19 1 6- 37 , br.4 - S,5 0- 52
51. Prosvjedimo nae selo! , XI/l937-38 , b r. J 2, st r. 1- 3
52. Mje ovit i brakovi. XI/l937 - 38, br. 21 - 23. 34 1- 342
53. Kakoje mala Fata dobila kolske knjige, XII / I938- 39 , 7- 14. 125 126
54. Kad sejtarija doe u nae selo, XII /l938- 39, br. 7- 14. 125 - 126
55. Cudan san, XIII I 1939-40, br. 1-6, str. 5-7
56. Denabet ostaje dtenabet, XIII/l939-40 , br. 11 - 12 , 139- 140
57. Kad se dijele pozivi u vojsku . Xlii I 1939-40, br. 23 , 319- 320
58. Moj ed nog slova, Xlii i 1939-40, br. 24 , 335 - 336
.
59. Gost i gostovanje , XV II 1944 , br. 8, t 30
60. Seljak i njegov vo. XVI/1944 , br. 5,80

GAJRET

l . Muke i nevolje starog uitelja. 1939, str. 317- 320

NARODNA UZDANICA

l. en idba sta rog Mehmeda, 111 /1935, str.

2.
3.
4.
S.

128- 134
Sulejman pejgamber i' mrav, IV/ t 936 , str. 146
Bchrambegova medresa u Tuzli, IV/ 1936, str. 158- 159
Cesti tam .... Sal:aljevam! V/ 1937 , str. 160- 166
l ivo t i rad Hrvata muslimana u Zagrebu. XI/l943. str . 139- 14 1

NAPREDAK

1. Andrija Vlah i Main grah, XX I 1930, str. 222-225

2. Tradicija o Mijatu Harambai, XXI/l931 , str. i6S - 169
3. U medenom mjesecu , XXIX / I939 , str. 197- 201
4. Hrvatski plakat na svjeem grobu , XXX II /l942, str. 193- 196
247

Ovaj prikaz bibliografije djela H. D ubravi a - oge napisan je s lenjom da

podsjetimo i upozorimo javnost na ovog zapostavljenog I zaboravljenog knjievnika . Du
bravi svojom origjnainoSu "realis t ine proze. koja odaje izrazitu sposobnost zapaanja
i pripovij e da ki nerv i organizovano izlaganje sa diskretnim prisustvom humora u komen
tarisanju IjudskiJl slabosti i zb ivanja , te izrazitu skJonost za t iv i spontan dijalog" 1L nesumnjivo zauzima .znaajno mjesto u redovima bosanskohercegovakih knjievnika Mus
liman a.

SUMMARY
LITERARY I NHER ITANCE OF THE WRITER II USEJI N DU BRA VIC- DOGO
IN GAZI HUS REV - BEY'S LIBRARY

On Ihe occasion of donation made by the sons of the Bosnian writer Husc jin Dubra vi - ogq (1880 - 196 1) to Gazi Husrev- bey's library the author co nsiderS this
literary inheritance . In the same time he gives the biographical and bibliographical datulllS about Dubravi - ogo .

I) Muhsin R itvi : Behar - knjicYnoistorijska monografija. Svjetlost". Sar3jCYo. 197 1 SIr3na 404 .

248

ISMAIL EREN

PRILOZI BlBLlOGRAFIJIOBJAVLJENIII RADOVA

O ORIJENTALNI M BIBLI OTEKAMA U JUGOS LAVIJI

lako sc poslije Drugog svjc Iskog rata obraa sve vea panja is traivanju historije orijen talnih biblioteka. koje su osnivane na terilOTiji danaSnjc Jugoslavije za vrijeme
turske uprave , ipak ovaj problem nije rijden ni do danas II cijelosti. Duga vladavina
Turaka na Balkanskom poluotoku i nedostajanje historijskih izvOra oteavaju. II velikoj
mjeri, sves Irana rasvjeiljavanje ove grane kulturne hislorije .
Do Drugog svjetskog rata istra:tivanaje historija samo va:tnijih biblioteka II Bosni i Hercegovini.

M eu

njima najvik radova

posveeno jc

GaLi I-Iusrcvbcgovoj

b~bliol cci

Sarajevu I) kao i onima. koje su. tokom vremena postale njcn sastavni dio. 2J O bib
Iiotekama koje su osnivane u drugim krajevima bilo je nae znanje nepotpuno. Jedino
Su postojali podaci za biblioteke Isha)(- bega i njegova sina Isa- bega u Skoplju.iz XV
vijeka u njihovim vakufnamama to ih je objavio Glia Elezovi . 3J
Dok su s jedne strane propadale mnoge orijentalne biblioteke usljed ratova.
poara, eiemenlarni.h nepogoda i nemara za vrijeme nazadovanja Turske . s druge Strane.
pak , osnivane su nove, go tovo do kraja tUrSke uprave. u pojedinim gradovima. kasab a
ma pa ak i u veim seli ma. Bilo je, ta vie , i pokuaja da se osnuju i moderne bibliote
ke li pojcdinim gradovima (Bitolj i Ni). O oVIm ustanovama kao i prvim kiraelhanama.
u kojima je, osim listova bilo i tampanih djela, nisu izvrcna do danas nikak va istraivao
njao Rad i primjcra navccmo samo slijcdce biblioteke : Ahmcd - cfcndijina lIKratovu
( 1762 / 1763), Uolazadeova II Pci (1805 / 1806), Bajram- paina u Krivoj Palanci (1854).
MufLije lladti- Mchmed-cf. (1826 / 1827) i muderisa Hadi - Ismail -cf. (1 866) u Vele
Su, muftije Ebu- Bekir-cf. II Koanima (1895/1896). Abdulkerim - paina ili Opta u
Bitolju (1894/1895) i dr.
Interes za historiju orijentalnih biblioteka , koje su osnivane na teritoriji Jugos.
lavije , po eo je u Turskoj tek za vrijcme Drugog svjetskog rala. Na zemljak Mehmed
II

I) M. Tralji. Prilog bibllogrartii o Gazi Husrev- Ix'govoj biblioteci. - Anali Gazi liu.srevbiblioteke. knj. 1/1972. SIr . 159/160.

begove

2) A. lIazlm Saban o vl. ll us revbegova biblioteka u Sarajevu. - Biblio tekar . VIII /l 956. broj 1- 2.
su. 45 - 62.
l} Vidi bibliografiju .

249

Sulejma n pai

biblioteci

II

objavio je 1940. godine jedan infomlativni l a n ak o Gaz i Husrevbegovoj

asopisu Ve rlik . koji je

II

to vrijeme izlazio

II

Ankari. 4) Tek 1960. godine

Semin Ernsen ponovo se vraa na ovaj problem , objavljujui jedan lanak II o rijemaInim bibliotekama na Balkanskom poluotoku , II kome izmedu os talog, ima oP ih podataka i za pojedine biblioteke , osnivane na teritoriji J ugoslavije . Iza ovog la n ka su slije-

dili radovi Hasana Ka1eija (1965), Oevdeta Culpana (1966); Ismaila Erena ( 1967).
I1 han Polat pak obranio je kolske 1968/1969. godine diplomski rad o temi: "Osmanli
imparatorlugu devrinde Yugos!avya'da kurulan Turk kuu.iphaneleri' (Turske biblioteke
osnivane II J ugoslaviji za vrijeme osmanske imperije) na kated ri za bibliotekarstvo pri
fakultetu za jezikoslovlje, his toriju i geografiju u Ankari. On je iste (1969) godine objavio u vidu l anka iz svog rada poglavlje o Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Biltenu
DruUva bibl iotekara Tu rske u A!lkari.
U ovoj bibliografiji su obuhv ae nj objavljeni radovi o orijen tal nim bib liotekama damija medresa, tekija kao i samostalne i privatne osnivan e na teritoriji dananje
J ugoslavije za vrijeme lurske vlad avine j izmeu oba svjetska rata. Uzeli smo II obzir i
one kataloge i radove o arapskim , turskim i perzijskim rukop isima , kao j objavljene vakufname , koje sadravaju podatke i o b iblio tekama. U bibliografij u su unese na i ona
djela i lanci u kojima ima poglavlja ili podataka o naem pred me tu. U prvom s l uaju
naveli smo original no poglavlje u navodn icima a II d rugom s l uaju dal i krat ko objanje.
nje o sadraj u. Radi dopune unijel i smo i dva lanka o kiraethanama (itaonicama) ,
Uo su ih osnivali Muslimani.
ABDULA H - BASI T : Kjutubhone II Bosni. - Naa pravda, 111 /1923, br. Il.
str. 2.
Apel za sakupljanje rukopisa za Gazi -;-Husrevbegovu biblioteku.
AU C IC , AH MED: Za Glasnik Gazi Husrevbegove kIljiinice. - Osvit . 1/ 1942,
br. 23, Str. 2 - 3.
BA LAG IJ A. ABDUSELAM: Uloga vakufa u verskom i svetovnom prosveiva
nju naJiII mUSlimtllUl. Beograd , 1933. Str. 112.
" Biblioteke" , Str. 69 - 70 : Podaci o Kantamirijinoj i Gazi Hus rev-begovoj bibli
oteci.
BASAG1C, Dr. SA FVETBEG : Popis orijentalllih mkopisa mOje biblioteke. Glas
nik Zemaljskog muzej a. XXVIII , 19 16 , sv. 3-4, str. 207 - 290.
B[ EJT1Cl, AO- JJA] : Gazi Hu srevbegoll(1'kniiillica i Iljen zI/oaj za Ila!u povi
jes t. Osvi t, 111 / 1943 , br. 9 1, st r. 6.
BEJTIC. ALIJA : E/i Hadil l brahim -pa!ill vakuf u Travnik". Prilog kulfll m oj
povijesti Travnika. - EI-Hid aje, V / 194 2. br. 7, st r. 169- 179 ; b r. 8- 10 , str. 227 - 240
br. II - 12,str. 276-288 iseparat .
BEJTlC. ALIJA : Podaci za ku/runlu povijest vezirskoga grada TravIlika. - Na
e starine , 11 / 195 4 .
" Vakufnama biveg bosanskog valije Eli Hadi Ibrall im-pae , sina Osmanova"
str. 152- 154 ; Popis uvakufljen ih knjiga na str. 152- 154 .

- --

4/ Ovaj poznati turski knjievno- kulturni asopiS izlazi i dan:as u Istan~~ l u . U ryje~u je. Mehmed.
Sulejm:anpaJit objavio u tok u 1939 - 1941. godine niz l anaka od kOJih sc najveI brOJ odnOSI
na kulturnu historiju Muslimana Bosne i Hercegovine.

250

BERBEROVJC. ESAD: O iSlorijalu narodne biblioteke u Gra~Qnici kraj Tuzle.

Bibliotekar, XIII / 1961. br. 4 , str. 292- 194.
Podaci i o Islamskoj itaonici i Turskoj kiraethani.

BOGDANOVIC, B.: Orijema/na biblioteka velike istorijske vrednosli. Ona ima

preko 1.400 knjiga i rukopis.a . - Politika. br. od 24.1 1954.
Podaci o biblioteci (smeta Imamija iz

Pei.

BOGDANOVIC. DEJAN: "Kelobhalleha~ye Yugoslav; ke dara- yetlosah - e

hatti- ye/arsi "ostatrd", - "Veh.id", Tcheran , tom 1, 1964 , br.4. Str. 33-46.
Poglavlje iz 8ogdanovi eve doktorske leze Edebiyat- i Farsi der Yugoslavi
t..S.3~y. .J'> tS"'.)\..: ..:. ~~
, obranjene na Univerzitetu II Tehe ranu
1964.

lo'

godine .
HO'sKOV , V. - F. ISHAK : Rifaiskoto teke vo Skopje, - Glasnik na InstitutOl
za nac ionalna istorija. 11 /1958, br. 2, str. 183.
CVETKOVIC , B.: Meu starim rnkopisima. Jedna posjeta : "KjulUbhani" Bc
govc damijc. - Veerna pota, XI/ 193!' br. 3165 , sIr. IS .
CULPAN , DEVDET : Balkonlar'da Osmanli Dcvri T/jrk KU(liphuneleri Tur
ske biblioteke na Balkanskom poluotoku za vrijeme osman lijske uprave . - Turk Kulturu , Ankara , IV 11966 , sayi 40 , s. 418-425.
O. H .: Gazi Husrevbegova kiljitI/ica. Povodom vijesti da vakuf namjerava posta.
viti tu ustanovu na nove temelje. - Jugoslovenski list , X111 / 1930, br. 81, str. 5.

Die wichrigsten Denkmiiler der is/amischen Kultur in der Stadt SarajeJ!o.

1957, - Ausgabe der Vakufdirektion in Sarajewo. 26. S.
"Gazi I-Iusrevbeg Bibliothek", S. 19- 20.
DOBRACA , KASIM : Gazi Husrevbego~'a biblioteka u Sarajevu i neki njeni )'atniji orijematn; rokopisi. - Glasnik VIS - a. XII I 1961 , br. 4-6 . str. 144- 1S I : Rezime na

arapskom jeziku.
DOBRACA , KASIM : Katalog arapskih. turskih i perzijskih ",kopisa Gazi Hus
rvbegove biblioteke u Sarajevu. Knj. I. Sarajevo, 1963. Str. XXXII+607+ l S TBl + 20
(arapskog Icksta).
Prikazi: Dobri Pastir. XIII - XIV 11964. sv. I- IV, str. 446 ;
OKIC , PROF. M. TA JJlB , Ankara Univcrsilesi llahiyat Fakultesi Dcrgisi, Cilt
XII I 1964 , s. 143 - 15 3; KALESI , Dr HASAN . Bibliotekar , XV II I t 965 , br. 5- 6
str. 455-459 ; MUJEZINOVIC , MEHMED , Nae sIarine , XI 1965 , str.26 1;' KA-

LES I, Dr. HASAN, Der Islam, Dd. 43, Hf t. 3, 1967 ; BALl C, Dr. SMA IL, Ori
elItalischer f/alldschri!tellscharz 11011 Bosnlen und sein kultureller H;ntergnmd.
Anatolica, 111 / 1969- 1970, S . 237-242; TRALJtC , MAHMUD , Bibliotekarst vo. X liI I 1967, br. 3. str. 89-93; TRALJI C . M.: Stampa o prvom svesku kata
loga arapskih. turskih i perzijskih rukopisa. - Anali Gazi Husrev- begove biblio
tcke.knj.l .Sarajevo. 1972.str. 152- 153.
E.N.: Gazi f/usrvbegol!a knjitnica kao ku/tllrlla lIstallOVa. Potrebe sakupljanja ,
razasu:.ih orijentalnih djela. - Muslimanska svijf'st. II 1936. br. 13, SIr. 6 .

EKREMOV. SAHINOVIC , MUNIR:

\935, br. 7.4. str. I ; hr. 75, str. 1.

Husfevbegova knjitnica. Obzor,LXXV

251

ELEZOV IC, GUSA: Turski spomenici II Skoplju. - Separat iz Glasnika Sko!,skognaunogdr u 'tva, I / I925.sv.1 -2,Skoplje 1926,s tr.I - 122.
"Vakufija Alad a damija.lsak begove zadubi ne u Skoplju". Slr . 20 - 26. O
uvakufljenim knjigama na str. 22-23 (na srpskohrvatskom) i na Str . 25 (na afap
skom) .
ELEZOVIC, GLISA: Turski spomenici, knj. l , sv. I. Beograd, 1940 . 'Statutva
kufnama Alada damije u Skoplju, zadubi ne !shak bega" , Str. 14- 22.0 lIvakufljenim knjigama na Str. 18- 19. ELEZOV IC GLISA : Turski spomemct u
Skoplju. Separat iz Glasnika Skopskog naunog drutva. 1/ 1925. sv. 1- 2.Skop
Ije 1926 , str. 1- 122.
"Vakufija Gazi Isa begove zadubine u. Skoplju", st r. 45 - 10 l. O uvakufljenim
knjigama na lO tr 51 -65 (na srpskohrvatskom), str. 77 - 80 (na turskom) i na st.
90- 94 (faksimile) .
ELEZOV IC, GLISA , Turski spomenici. knj. I, sv. l. Beograd. 1940. "Osnovno
r;')1ll0 - vakufnama medrese i stranoprijcm nice . zadubine Isa bega si na
ls
hak begova u Skoplju". str. 79 - 126. O uvakufljenim knjigama za rnedrcslL na
st r. 98- 107 (na srpskohrvatskom) . U 2. sv. spomellu tog djela (Beograd , 1<{52),
na st r. 13- 29 objavljen je fakSimile o~e vakufname.
EMSEN. SEMIN: Osmanli Imparatorlugu devrinde Turkiye kUlIIpilallelerinill
rihees; Histor ija tursk ih biblioteka za vrijeme osmanske imperije .Turkiye Kut
uphaneciler Derncgi Bulteni. Ankara. VIII 1960. sv. 1- 2.
EREN. ISMAIL: Mithat Paso 'nin Nisae kurdugu modem Turk
tarihcesi
Turk Kult uru. Ankara, V1 1967 , sayi 56, s. 610- 61 4 ; Seslcr Dcrgisi , Skopje , IV1 1968 ,
sayi 26, s. 17-20 .
EREN ISMAIL: Mithar - poillabibliotekauNilI. - Bibliotekar.X XI9 68.sv.
1- 2. str. 32- 34.
Gazi f1l1srevbegova klljilnica. Bogato vrelo hjslOrije Balkana. Kuran Sokolovia.
Biseri orijentalne ornamcntike. Mozaik. Egzotina zemlj a. Opisna karta . - Veernje novosti. 111 / 1924. br. 157. st r. 3.
HAD IMUlIC. MUSTAFA : Gazi f1l1srevbeg i Gazi Ali- pata. - Glasnik (VS - a,
111 / 1935. br. I. SIr. 49- 55.
"Kjutubhana", Sir . 52.
HANDZ IC.MEIIMED : Biblioteka fl. f1ali/ - efendije LJ Grao" ici. Kalendar "Gaj.
reta" za godinu 194 1.. Sarajevo 1940. str.194- 197.
HAN02JC . H. ME HMED : O klljizi (jedno predavanje). - Novi Behar,IX/1936.
br. 9- 13. Str. 120- 124 .
U podnaslovu " Biblioteke" govori se ukratko o samostalnim bibliotekama Osmana Schdije. Kantamirij e Abdulah - ef. i Gazi Husrevbegove u Sarajevu (str.123) .
HAND2. IC, MEHMED : Orijentalni mkop;si kod JugoslovelISke akademije II Za
grebu. - Obzo r. II.V II 1938.
HAND2.IC . MEHMED: Nekoliko dragocjenih mkopiso u Karadozbegovoj biblioteci u Mostom. - Glasnik VIS- a, 11 /1934, br. 12 . str. 633 - 639.
25::!

HAND'Z.IC , H. MEHMED : Povodom e ririslOgodiIlljice Gazi 11usr('v - begove

medrese u Sarajevu. - "Narodna Uzdanica" , Kalendar za godi nu 1937. God . V,Sarajevo
1936. str. 29-48.
Podaci o Gazi Husrev- begovoj biblioteci na Str. 44-45.
HASANDE DI C, HIFZIJA : MusIimalIske biblioteke u Mostaru . Anali Gazi Husrev- begove biblioteke , 1/ 1972, stt. 107 - 11 2.
I
HASANpEDIC. HIVZIJA : Kulturno - historijski spomellici II MostanI i: turskog doba. Prilozi za orijentalnu filologiju, X-XI/ 1960- 6 1. Sarajevo, 1961. Str. 149 177.
Podaci o bibliotekama na str. 164 .

HA SANDEDI C. HI VZ IY A: Mostarill Tllrk devri klllrure/ Ire (arihi al/i(lari. Turkeeye eeviren : Ismail Eren. Vakiflar Dergisi, Ankara , say i VI I, Istanbul 1968, s. 2 15

234 .
" Kut uphan eler", s. 226 .
HASANDEDI C, HIVZJJA : Orijel/tollla zbirka Arhil/a JJercegol'ille /I Mos(am.
Glasnik arhiva i Drutva arhivskih radn ika Bosne i Hercegovine, VI/ 1966, m. 37 - 43.
" Rukopisi", str. 39-42.
HA SANDEDIC. HIFZIJA : Kulturn o- prosvjetne uSlallo~'e u Mostaru 1878 god ine. - Zora . Poasni broj 1968 / 69. Mostar. 1968 / 69., str. 304 - 3 10.

O bibliotekama na str. 308-309.

I-IASANDEDI C, HI VZ IJ A:
Kulrurllo - historijski spome"icu lI Mostaru iz
turskog doba. - Preporod. IV / .973, b r. 6 61 - 24 79.
O bibliotekama u brojevima 18 (73). s tr. 13; 19 (74). str. 13.
IZl/eIlaj UpravI/og odbora Vaku/sko- meanJskog veca /I Skoplju o sI/om
od I . aprila 1932. do 31 . marta /933. Skoplje. 1933. Str . 104 .

radil.

" Centralna vakufska biblioteka" , Str. 29 - 3 1.

l zveftaj o radil Ulema- medt Jjso u SkopJjuu 1938. i 1939:godilli.Saraje.vo,
1941 , Str. 224.

"Cent ralna Vaku fska biblioteka u Skoplju ", str. 220 - 221.
JANe , ZAGORKA : Iluminirani turski mkopisi II iI1uzeju primenjel/e IImefl10sti
u Beogradu . - Zbornik Muzeja primenjene umetnosti . 1/ 1955, str. 101 - 119 .
JANC, ZAGORKA : Islamski mkopisi iz jugoslovellskih kolekcija.
1956. Str. 50. XX table . Izdanje Muzeja primenjene ume tnosti.

Beograd -

JA\'1C. ZAGORKA : AfillijonJre II islamskom astr%tkom spisu orijelltolllog ill stituta II Sarajevu. - Prilozi za orijen tal nu fil ologiju , VI VI I 1956 - 57 , Sarajevo , 1958,
str. 139- 149.
Opis rukopisa od strane A dema H andtia na str. 144- 145.
KADIC , RESAD : Povjesme i umjetnit!ke dragocjenosti Gazi flusrevbegove klljit "ice, stare preko 4oogod;1Ia. - Sarajevski novi list, 11 / 1942, br. 396, Str. S.

253

KADlC , RESAD REK : KOKo je sarajevski franjevac o tac Pervan spasio dragocjenu Gazi HusrevbegovlI knji/nicu. Sarajevski novi list,I / 1941 , br. 146, Str. 5.
KALES I, Dr HASAN : Isl/ak Celebi VOli Hitala und seine Su/tuf/gen. - Makedo
nija i Makedoncy v prolom. La Macedoine e t les macedoniens dans le passe .
Skopje,
1970, Institut za nacionalna istorija , str. 149- 162.
O uvakufljenim knjigama na str. 156, 161 - 162.
KALESI , Dr HASAN : Najstariji vakufski dokument; u Jugoslaviji na arapskom jeziku. Pritina, 197 1. Str. 356.- Zajednica naunih ustanova Kosova. Studije,
knj . 23.
" Ishak Celebi . njegovi vakufi i vakfije", Str. 145 - 2 18. Spisak uvakufljenih uva
kufljenih knjiga za medresu u Bitolju na str. 176- 177 , 202 - 203 (na arapskom)
str. 190- 192 , 205 - 20K (na srpskohrvatsko m) .
KALES I , Dr HASAN : Najstariji vakufski dokumenti u Jugoslaviji na arapskom
jeziku. Pritina , 1972. Str. 356.- Zajednica naunih ustanova Kosova. Studije , knj . 23.
"Vakufi i vakufnam3 - hude t Ishak - bega u Skoplju", str. 89 - 109.- Spisak
uvakufljenih knj iga na str . 99 (na arapskom) , 105- 107 (na srpskohrvatskom).
KALES I, HASAN ; Prve orijentalne bihlioteke u jugoslovenskim zemljama.
Bibliotekar, XJII / 1961 , br. 4 , str . 279 - 282.

KALESI , HASAN : Yugoslavya'da Uk o nYl!ntal ku/up/lOne/er;, Birlik. "Ozel ilave", Skopje , 7 XII 1962 , s. 2.- Isti lanak tampan je i II asopisu Turk Kulturu , AnRa
ra, sayi 38 , 1965 , s. 168- 171 ( Yugoslavya 'da i/k Turk kutuphaneleriJ.
KALES I, HASAN i MEHMED MEHMEDOVSKI : Trivakufnam; na Kaanikli
Mehmed- pafa. Skopje , 1958. Institut za nacionalna istorija . Str. 99.
O biblioteci na str . 20- 21 (na turskom), 40-46 (na makedonskom).
KEMURA , IBRA HIM : Mafieva kolekcija u Gazi lIusrev- begovoj biblioteci.
Anali Gazi Husrev- begove biblioteke , 1/ 1972, str- 103 - 106.
KEM URA, SEJH SEJFUDDIN FEHM I BIN ALI : lj dvori!w Careve dtamije
merhum OSmIJ" Suhdi ef kjlltub/uma. Sarajevo , 1334 / 1916. Str. 16 .
KO LA K, VOJ KA: Zborno mjesto dob nh - dom savrfenih. Zabiljeeno u GaziHusrev- begovoj biblioteci. - Odjek , XVIII / 1965 , b,r. 12, str. Il .

Knji/ Ilica ra/llne/li Muhamed ef Kadia. Oporuka za prenos u Gazi - Husrevbe

govu knjinicu. - Novi Behar. V/l931 - 1932. br. 18 .s tr . 264 .
.
KRESEVUAKOVIC , HAMDIJA: Dfel/e/ii. - Nau no druUvo NR Bosne i
Hercegovine. Radovi - II. Odjeljenje istorijsko - filolokih nauka . Knj . I, Sarajevo, 1954,
str. 111 _ 163 .

Popis knjiga na str . 134.

KULE OVIC , HAKIJA : Ukrasi i minijature u Gazi lIusrev- begovoj biblio/eci
u Sarajevu. -r- Glasnik VIS- a, 11 /195 1, br. 4-6 , str. 168- 172 .

254

MERCAN, HASAN: Prizren - Muze kellt;. - Berlik , hr. 754, Skoplje,

2. XII

1967.
Podaci o Mehmed - paSinoj biblioteci u Prizrenu .
MUJEZINOVIC , MEHMED: Biblioteka orijentalnih rukopisa biblioteke Mehmed- podine d:tamije u Prizrenu . - Starine Kosova i Metohije . 11 - 111 /1963, st r. 197.
MUJEZINOVIC ..MEHMED : Diplome kaligra/a Islamovia u Gazi Husrev - bego
voj biblioteci u Sarajevu. - Anali Gazi Husrev- begove biblioteke. II 1972, Str. 91 - 94+3
tabele.
MUJEZINOVI C, .MEHMED: Gazi HusrevbegovQ biblioteko u Sarajevu. Sarajevo
1968. Str. 12 (nepaginiranih). Izdanje DruMva konzervatora Bosne i Hercegovine . Serija
H. Broj 8.
Prikaz: TRAUIC, MAHMUD , Bibliotekarstvo, XlVI 1968, str. 95 - 96 .
NAMETA K, ALIJA: Karadozbeg i njegovo doba. - Novi Dehar , VII/ 1933 , br.
3-4, Str . 36-41.
NAMETAK, AUJ A: Marginalije iz Ilaie kulturne his/orije (Prema podacima iz
I sveske Kataloga Gazijine biblioteke). - Anali Gazi Husrev- begove biblioteke , 1/ 1972 ,
str. 95- 102.
NAMETAK, HASAN: Vaku/nama Dervi! paie Bajezidagia. - "Narodna uzdanica", Kalendar za godinu 1940. God . VIII. Sarajevo ( 1939), str. 187- 192 .
O biblioteci na st r. 190- 191.
NaIa kirae/halla. Behar IVI 1903- 1904, br. 4, str. 63.
I

O musiunanskoj

itaonici

u Sarajevu.

OLESNICKI , ALEKSJJE : Zadaci orjelllalislike II Jugoslaviji. - Gajret , Kalen.

dar.za godinu 1940, Sarajevo, 1939, str. 111 - 114.
OLESNICKI , A.: Naie orijentaIllo blago - is/oni muslimanski rukopisi i isprave u Jugoslavenskoj Akademiji znonosri i umjemos/i u Zagrebu. - Hrvatska revija. lll l

1932.
PEJ ANOVJC , ORE : Istorija biblioteka u BOSlli,. Hercego!),."i od poetkado
dallas. Sarajevo , 1960, Str . 105.
Pe/i vijek Gazi Husrev- begove biblioteke u Sarajevu. - Bilten Druhva biblio te
kara Bosne i Hercegovine i Narodne bibljoteke BiH . IVI 1958, hr . 11-12, Sir . .99- 100 .
POLAT . ILHAN : Saray - Bosna 'da Gazi Husre v Bey Ku/uphanesi. - Turk Kutuphaneciler Dern~gi Buiteni , Ankara , XVIII / 1969, sayi 4, s. 244 - 248.
POPOVIC. UUBlNKO : Prilog istoriji biblioteka u Bosni j Hercegovini. - Bilten
Dru ~tva bibliotekara Bosne i Hercegovine i Narodne biblioteke , IVI 1958 , br . 3-4, str.
28-75.
Proslava o/varanja Gazi Iso begove ~entralne re/ormisane medrese i
vaku/ske
biblio teke t.t Skoplju. - G I ~nik VIS-a, V/ 1937, br. l , str. 9-10.
Prva javfla biblioteka

II

Sarajevu. - 7 dana , 11 /1954, br. 58, str. 7.

255

'I

RAM IC, RIZO: . O bibliotekama II Sarajevu. - Pregled , 1/ 1946 , sv. 1, Sir. 72

73 .
Podaci i o Gazi Husrevbegovoj biblioteci.
RIZVI C. ISMET: Iluminirani rukopisi II Gazi lIusrel' - begovoj biblioteci. - Ana
li Gazi Husrev-begove biblioteke . 111972, str. 75-90 .
SKARIC. VLADISLA V: Biblioteka Bego ~'e dt amije II Sarajevu. - J ugosloven ska njiva od 29.X 192 1. Isti l anak je Stampan u Glasnik u VIS- a , XXIX/l966, br.3-4.
str. 105 - 106.
SOFTIC. SMAIL : Muslimanske starine uSkopljIl. - Dravna velika med resa
~ kol sk u 1933 - 34 . godinu . Skoplje. 1934, str.

kralja Aleksandra 1 u Sko plju . Izvjehaj za

55- 98.
"KjulUbhana (biblioteka)" na str. 97.- Podaci o Centralnoj biblio teci
sko- mearifske direkcije u Skoplju.

Vakuf-

SO KOLOVIC. OSMAN ASAF: Orijentalne k njitevIle starine kod lias. - Kalen dar Narodne Uzdanice , VIII / 1940, Sarajevo (1 939), str. 229 - 234 .

zeja II

SPA HO, FEHIM : Arapski, perzijski i ilirski nikopisi Hrvatskih zemaljskih mllSarojel'u. Sarajevo. 1942. Str. IX + 107.
U ovom djelu ob raeno je i o pisano oko 1500 arapskih , turskih i perzijskih rukopisa koji su tada pripadali Zemaljskom muzeju, a sada su u posjedu Orijentalnog inst ituta u Sarajevu .

SPA HO. FEHIM : Gazi Husrevbego~'o kIljit Ilica. - Novi Behar. IV / 1930- 193 1.
br . 2- 3. str. 31 - 33 .
ve

SPAHO . FEHIM : Gazi Husrevbegova kIIjit nico. - Spomenica Gazi Ii usrevbegoSarajevo, 1932, str . 74-84 .
Dopu njen i proSire n l anak iz Novog Behara (IV / 1930- 193 1. br. 2 - 3. str.3 f -

e t iris t ogodiSnjice .

33).
SU LEJMA NPASI C, MEHM ED: Saroybosnade Gazi /Jusrev Bey Kutuphanesi. Varlik , Ankara, br. 172/ 1940, str. 83 - 84.
SABANOV IC. HAZ IM: Gazi f1usrellbego ~'a biblioteka. - Glasnik VIS- a.
195 1, br. 1- 3, str. 14- 23 (rez ime na fran cuskom).

11 /

SABANOVI C, HAZIM : Husrevbegolla biblioteka u Sarajevu. - Biblio tekar,VIII

/ 1956, br. 1- 2, str. 42- 62.
Pod aci o Gazi Husrev- begovoj biblioteci u Sarajevu i Orijentalnoj zbirc i Jugoslovenske akade mije znanosti i umjetnosti II Zagrebu .
ABANOV IC, HAZI1o.1 : IstotIla djela noIih pisaca u Gazi lJusrev - begovoj biblioteci. - Glasnjk VIS- a, 11 / 195-1, br. 769, str. 252 - 257 .
SA BANOVI C, HAZ IM : Katalog arapskih . pemlskih i turski" rukopisa. - Pril og

Glasn ika VIS- a, 195 l - l952.

256

Obradenol..lkupno 205 rukopisa.

SA BA NOVIC HAZIM : Povodom izdavalIjo ka/aloga rukopisa Gazi
begOve biblioteke. - Glasnik VIS-a, 1/ 1950, br. 1- 3, str. 49-52.

/Jusrev

SA BANOVIC, HAZ IM : Turski diplomatitki izvori za istoriju "o1il! "aroda. Prilozi za orijentalnu nJologiju,l/1950, str. 11 7- 149.
"Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu". stt. 130- 131.
SABANOVIC, HAZIM : Znataj Gazi Husrevbegove biblioteke II Sarajevu. Glas
nik VIS-a, 11 / 1951 , br. 4-6. Str. 133-138.
SEVA, MUSTAFA : Gazi Husrevbegovo biblioteka II Sarajevu SIJ o$l'rtom
"jeiIII ulogu u dalllJflljici. - Glasnik VIS- a. Vl / 1955 , br. 1- 2. Str. 17-36.

na

TRAUIC , H, MAHMUD: Gazi Husrevbegova kIIjill/ica podupravireJjs/vom Ha

ddi Mehmed ef fIolldtia. - El - Hidaje , VIlI / 1944- 1945, br. 2- 3, SIr.92 - 95 .
TRAUIC, M.: Iz proIlosti Gazi HlIsrev- begove biblioteke. - Anali Gazi Hus
rev- begove biblioteke, 1/ 1972. st r. 149 - 151 .
TRAUIC , M.: KoriJtellje fondova Gazi HlIsrevbegove biblioteke. - Anali Ga
li Husrev- begove biblioteke, 1/ 1972 , str. 154- 159.
TRAUIC , M.: Prilog bibliografiji o Gazi f/usrev- begovoj biblioteci. Gazi Husrev- begove biblioteke, 1/ 1972, su. 159-160.

Anali

TRAUI C. SEID M.: Gaz; f/usrevbegol'a knjilnico. Najbogatija zbi rka vrela za
povijest Bosne i Hercegovine u doba eetiristagodi~nje turske uprave . - Hrvatski dnevnik
IV/ 1939,br. 1270, Str. 15.
TRAU IC. SEID M.: Medresa Hadt; Ismaila Misni"e u Sarajevu. EI- Hidaje, IJ/
1937 - 1938. br. 9, Sir. 136-137.
Podaci i o Kantamirijinoj kutubhani, podignutoj 1774 . godine kraj ove med re

se.
TRAU IC. S EID M.: Volile pr;lIove u Husrevbegovoj kllji!1Iici. - Obzor,
LXXV III / 1938, br. 17, str. 1- 2.
Podaci o arhivu Mula Mehmeda Divovi6a i knjigama iz med rese MehmedKukavice u Foei.

Pll~

TRUH ELKA , CIRO : Gazi HIISTevbeg. Njegov filial; IIjegovoduba. - Glas

nik Zem aljskog muzeja. XX IV/ 1912, SIr. 9 1- 233 i separat
O~ibliotecina s tr . 7 1-72.
Cuu C, B RANKO : Biblioteke II BiH. - Enciklopedija Jugoslavije I. Zagreb,
1955, Str. 542- 543.
"Gazi Husrevbegova biblioteka" na str. 543.
CU RI C. dr. HAJRUDIN: Skolske prilike Mils/imona
1800- 1878. Beograd, 1965, Str. 232.
17 - An ali

II

Bosni ; Hercegollilli,

257

Podaci o Kamamirijinoj biblioteci u Sarajevu na Str. 110- 111 i Eli Had i ibrahim- painoj u Travniku na str. 11 2- 113 .
ZAPLATA . RUDOLF : Prva javna biblioteka II Sarajevu u Carevoj dtamiji J 745
godine. - Jugoslavenski list , XX1/l938, br. 171 , str. 7.
Biblioteka Osmana Sehdiefendije.
ZUBAC. STAN ISLAV: Kroz kjutubhanu Karadoz.begove dtamije u Moslaru .
pota. IV / 1932. br. 791 .16.J ,str. 9.

~ugosloven ska

SUMMARY
CONTRIBUTIONS TO BIBLIOGRAPHY OF PUBl,.lSHED WORKS ABOUT
OR IENTAL LIBRARIES IN YUGOSLAVIA

lt has been writen very much about orienta1libraries on the territory of today's
Yugoslavia . The writer of this work I. Eren collected 103 titles treating life and activity
of this kind of libraries in our country. The writings published in other countries are of
a particular interest as many of them were unknown tili now to our enquire rs of Moslem's culturn1lifc during ccntenniaJ life of our cou ntry under turkish government.

258

OSVRTI

IN MEMORIAM

Savjet Gazi Husrev- begove biblioteke od svoga osnu tka u 1966. godini pretrpio je
u svome lail skom sastavu tri velika gubitka. smru dra Behaudina Sali h agia, predsjed.
nika Savjeta, dana 20. decembra 1969, dr. Hazima Sabanov}a 22, marta 1971. i dra
'Mustafe Kamaria , koji j e sa svojom suprugom Asijom sIradao u automobilskoj nesrei
6. novemb ra 1973. u mjestu Telfs kod Insbrucka.
O dru Sabanoviu govorili smo u pro~lom svesku " Anala". a u ovoj prilici je pot
rebno da sc osvrnemo na ostalu dvojicu nuih lanova .
Regjstriraemo i smrt Ane Stepanovi Tveritinove, poznatog sovjetskog turkolo ga , kao i smrt Prof. Omera Mui a, sarajevskog orijenta1iste s obzirom na 10 da im oboje
pripada odrelleno mjesto II historiji r.a1.i Husrev- hegove hihi iO le ke . prvoj kao redaklo
ru jednog znaajnog kodeksa u kome sc nalazi prvi spomen jednog bibliotekara.Gazi
Husrev- begove biblioleke iz XVJI stoljea,a drugom kao naunom radniku koji se koris
tio u Svome radu fo ndovima Gazi Husrev- begove biblioteke .
Dr BEHAUDlN SAL IHAGIC poljee iz ugledne fojnike porodice, nadaleko poz
nate i po musafirhani , u kojoj se kroz generacije besplatno ugoAivali putnici i namjerni
ci. Raden je u Fojnici 14. novembra 1898. Najprije sc ~ko l ovao u rodnom mjestu , a on
da se upisao na realku u Sarajevu. Ve u drugom razredu , 191 1. godine. morao je uslijed
bolesti prekinuti kolovanje. Poslije toga, 191 7. upisao se u Scriatsku sudaku ~ kolu u
Sarajevu , koju je zavrio 1922. godine. Pravne nauke izuavao je i zavrio 1927. na Prav
nom fakultetu u Zagrebu , gdje je i doktorirao.
Dr Salihagi zapOslio sc 1928. godine prvo na Okrunom sudu II Sarajevu. Poslije
poloenog pravosudnog ispita postavljen je za ~diju Sreskog suda u Sarajevu. od 1937.
do 1944. drao je predavanja kao honorarni nastavnik na Vioj islamsko- JeriatskoteoloSkoj Skoli u Sarajevu iz vie pravnih oblasti: enciklopedije prava , graan skog pra
va , rimskog prava i pravne hislorije . od poetka 1945. radio je kao pravni referent u
PovjereniStvu za pravosue ZA VNOBiHa prvo u Fojnici , zatim Jajcu IC napokon u
Ministarstvu pravosua NRBiH u Sarajevu , gdje je bio na vodeim dunostima. Jedno
vrijeme obavljao je poslove sekre t.ara Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. U posljed
11'

259

njem periodu svoje slubenike karijere, od augusta 1955. nalazio se na poloaju efa
biblioteke Pravnog fakulteta u Sarajevu.
Dr Salihagi je bio ovjek vrsta karaktera , po~tenja , energije i principijelnosti,
odlian pravnik i erudita, human i odan svojoj zajednici.
Kao predsjednik Savjeta Gazi Husrev-begove biblioteke do u detalje je analizirao
njene prob leme i nalazio naina za njeno uspjenije djelovanje . Meu ostalim formirao je
i nacrt prvog statuta Biblioteke.
Dr MUSTAFA KAMAR1C roen je u .Graanici 7. aprila 1906 . godine. Pravni fakultet zavr~io je u Beogradu, gdje je bio i zaposlen do rata. Njegova je meu ostalim
zasluga iz, toga vremena da je prikupio porazne podatke o zastupljenosti Bosanskih Muslimana na vode im poloajima u staroj Jugoslaviji (objavljeno u listu "Gajret" XI 1939,
br. 63 -66). Za vrijeme rata radio je kao advokat u Graanici, gdje je od 1943. bio predsjednik iJegalnog N~rodno -osl obodi1akog CKlbora. od 1948. pa do kraja t ivota predavao je na Pravnom faku ltetu u Sarajevu upravno pravo. Drao je predavanja i na drugim
pravnim Skolama iz oblasti upravnih nauka .
I)rof. K arnari se afirmirao i kod nas i u inostranstvu kao uvaen pravni strunjak
za problem raspodje le i dimenzioniranja nad lenosti normativne funkcije drave i odno
sa legislative i egzekutive.
Najvanija su mu dje la " Problemi uredbe s n aroitim obzirom na iroka ovl.ue
nja" (izdanje NauCnog drutva Bosne i Hercegovine , Sarajevo 1957), pa dalje "Skuptin
ska kontrola uredaba" (Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu , 1954) , " KJasiflkacija
uredaba" (isti. Godinjak, 1955), " Domen zakona i 'Uredbe" (Narodna uprava, Sarajevo
1955), "Nae lno zakonodavstvo" (isti asopis , Sarajevo 1956), "Primat eizekutive i
iroka ovla~enja" (Godi~njak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 1956), "Razgranienje pod.
ru ja zakona i uredbe" (isti GodiSnjak , 1960) , "Upravni postupak" ("Veselin Maslea",
Sarajevo 1962), "Savezni zakon" ( Institut za uporedno pravo u Beogradu, 1965), 'Od
nos saveznog i republikog zakona", (isti Institut , 1966), "Klauzula izvrenja zakona"
(Zbornik Pravnog fakult eta u Zagrebu' 1965). "Zatita prava graana prema radnim or
ganizacij ama" (Srpska akademija nauka , Beograd 1967) j dr.
Kao vrlo cijenjeni s trunjak -Ka mari je bio mnogo angairan u mnogim tijelima
repubUkog i saveznog znaaja, gdje je doprinosio izgradnji pravnog poretka u na~oj
zemlji. 8io je aktivan i u Islamskoj vjerskoj zajed nici, pa je u posljednje vrijeme bio na
polotaju predsjed nika Vrhovnog sabora Islamske zajednice.
Za njegov uspjean i plodan rad odalO mu je priznanje izborom za vanrednog la
na Akademij e nauka i umjetnosti Bosne i Hcrcegovinc i dodjeljivanjem 27. jul skc nagra
de Bosne i Hercegoviqe.
.
K:un&ri je ste~ao o pi respekt i poStovanje po svome ugledu kao nau enjak i
stru nja~, po visokim e ti kim kvalitetima kao i po svojoj tal(ti llosti, principije1nosti i
stavovima, koje je znao uvijek obrazloeno i s potreb nim autorite tom braniti i po dubo
koj privre nosti svQjoj zajednici.
Dr Kanlari je idejni zaetnik za obrazovanje Savjeta Gazi Jtusrev- begove biblioteke . Na sjednicama Savjeta, kojemu je itavo vrijeme bio l an , njegovo mi~ljenje i su
gestije su uvijek nail azili na puno odobrava.nje i podrku. Njego'(i koncepti o Gazi Husrev- b.egoY~i biblioteci bili su vrlo dalekoseni, no nije .doekao da budu i realizirani.

260

ANA STEPANOVA TVERITINOVA umrla je 19. oktobra 1973. godine. Zadui

la nas je posebno prireivanjem izdanja ajela bosanskog historiara XV II stoljea Kode
Muerriha,koje je objavljeno 1961. u dva toma pod naslovom "Husein, Booa 'i ul- veka'i".
Husein, poznatiji kao Koda Mocrrih , rodom je Sarajlija. a otac mu je bio bibliotekar
Gazi Husrev-begove biblioteke.
Ana Tveritinova rodena je 14. jula 1910. u Kuncevu , u Moskovskojguberniji . Od
1932. godine nalazila se u Institutu za prouavanje Istoka Akademije nauka SSSRa.
Osim pripreme izdanja Kode Muerriha Tveritinova je objavila radove pod naslovom "Ustanak Kara J azidije Deli Hasana II Turskoj" (1946) , "Agrarno uredenje Osman
ske imperije" (1963). "Knjiga zakona sultana Selima I" (1969) i dr. BHaje lan redakcije zbornika "Istona vrela za historiju naroda Jugoistone i Centralne Evrope", publikacije koncipirane po planu medunarodne saradnje akademija nauka socijalistikih zemalja Tveritinova je vaila za priznatog sovjetskog turkologa.
Za nas je od posebne vanosti objavljivanje djela Kode Muerriha. koje obuhvaa
preko 1000 stranica velikog formata. Ranije se zapravo znalo samo za prvi dio tog djela
koj i se nalazio u Carskoj i kraljevskoj dvorskoj biblioteci II Beu. Muerrih gaje zavrio
1644 . a poslije toga ivio je jo najmanje tri godine kada je zavrio drugi dio toga djela.
Tveritinova je istakla za to djelo da je prije svega kronika dogadaj:! vojno -politi
kog znaaja, ali sadri i mnogo injenica socijalno- ekonomskog karaktera. Ukazala je
da je Koda Husein istupao kao zaStitnik raje, pa je naglaavao neophodnost "skromnog ,
zakonitog i razumnog upravljanja dravom". Tveritinova je ocijenila Huseinovo djelo
kao najpotpuniji prikaz historije Osmanskog carstva u ranijoj historiografiji na turskom
jez.iku.
Tveritinova se bavila i teorijskim problemima feudalizma na Istoku .
M. Hj.

PROF. OMER MUSIC

Kada je redakcija prve knjige na!iih Af/ala ve bila zakljuena. izmedu nas je nestalo jo jj::dnog pregaoca na polju istraivanja knjievne i kulturne pro~losti Muslimana
Bosne i Hercegovine. 10. aprila 1972. god ine izncnadaje umro hadi hafa Omer Mui.
vii s tru ni surad nik Orijentalnog instituta II miru i honorarni predava arapskog i perzijskogjezika Filozofskog fakulte ta II Sarajevu.
Mu ~i jc roden u Sarajevu 1903. godine. Tu je zavrio rudijju , Okrunu med resll
i Seriatsku sudaku ~o l u . Odmah po zavrelku ove kole i odsluenja vojnog roka,
postavljen je 25. I 1926. godine za predmetnog uitelja na Seriatskoj gimnaz.iji II Saraje
vu, gdje ostaje do IS.XII 1945. godi ne, kada je ova gimnazija i dbkinuta. Godine 1929.
poloio je pred posebnom komisijom Ulema- medlisa u Sarajevu ispit za predavaa
vjersko- orijentalnih predmeta, a 1931 . opet pred poseb nom komisijom Ministarstva
prosvjete II Beogradu ispit za predavaa arapskog jezika. od k. 1931 - 32. god. povreme
no je honorjlrno predavao na Gazi-Husrevbegovoj medresi. U vremenu od 15.Xll 1945.
do 15 .111 1951 . godine radio je na II mukoj gimnaziji. upravi srednjo~kolskih internata
i III reonu (Narodni odbor). od 15 .111 1951. pa do odlaska II mirovinu 1965 . godine rao
261

di u Orijentalnom institutu kao viSi s truni suradnik. Od 1957-58. Skolske godi ne, pa
do smr ti predaje honorarno na Filozofskom fakultetu arapski i perzijski jezik.
Bio je istaknut i druhveni radnik. Radio je u Muslimanskom dobrotvornom
druStvu "Merhamet"', Muslimanskom druStvu 'Irezvenost" , a od osnivanja Organizacije
ilmijje " El - Hidajc" 1936., pa do prestanka njena rada 1945 . godine biranje redovno u
njene odbore : Nekoliko puta je. bio I. tajnik. a biran je i uredakcioni odbo( istoimenog
lista. Ispred "EI-I'ljdaje" je odrao i nekoliko predavanja u drugim sarajevskim musli
manskim druUvima .
Dolaskom Omcra MuSia u Orijentalni institut poinje njegov istraivaki rad
knjievnog i kulturnog stvaranja Bosanskih Muslimana na orijentalnim jezicima, arap
skom. turskom i perzijskom. Prikupljaju i rukopise za Institut i kasnije obraujui ih.
Mu i je sve vie ulazio u ovu materiju i ve u drugoj knjizi "Priloga ..... objavio svoj
prvi vei rad I). Medutim u svo'me radu nije se on ograniavao samo na materijale koje
ima Orijentalni institu t, ncgo je obilno koristio i bogate fondove Gazi Husrev- begove
biblio teke. Nema gO lova ni jednog njegova rada , a da se ne spominju i materijali ove
biblioteke , koje je on konzultirao pri radu. Veinu svoj ill istraivakih radova MuSi je
objavio u "Prilozima .. .". Jedan je iziao u "Radovima" Filozofskog fakultcl3 u Saraje.
vu, a dva u Glasniku VIS- a. Dva Muideva rada su Stampana u Istanbulu. a jedan u Tc
heranu . Kako do danas nije nigdje objavljen popis njegovih radova , to i n imo ovom
prilikom.
I. Poslan ica ej ha Muhameda Uianina beogradskom valiji Muhamed pai. - Pri
lozi za orijentalnu filologiju (POF) 11 / 195 l, Sir . 185 - 194 .
2. Jedna turska pjesma o Sarajevu iz XVII vijeka . - POF . 1II- IV/ 1952 - 1953 ,
str. 575- 588.
3. Minhagu - n- nizam fi dini- l- islam od Muhameda Prozorca - POF . V/ 1954-

1955 tr. 181 - 198.

4. En - nemliyye fi izhari- I-qawaidi- s- sarfiyye we - n- nahwiyye . - POF . VI -

VII (1956- 1957. str. 39- 54).

5. Trea poslanica ej ha Muhameda iz Uica. - POF. VIII - IX / 1958- 1959. Str

193- 202.
6. Ibrahim Opija Mostarac (Ibrahim b. Had i Ismail el Mostari). POF . X- XII

1960- 196 1. str. 31-53.

7. Dvije turske pjesme o Sarajevu. - Glasnik Vrhovnog islamskog starjeinstva u
SFRJ (Glasn;k VIS-a) . 1962. br. 10- 12. str. 362- 368.
8. Jo dva pisma iz korespondencije uikog Scjha Muhameda. - POF . XII -

Xlii i 1962 - 1963 . str. 249 - 254.

9. Anonimni pjesnik Sarajlija o stanju u Bosni 105.7 / 1647. godine. - Radovi Filozofskog faku lteta u Sarajevu. 1/ 1963, str. 349- 355.
10. Husejn Catrnja , mostarski pjesnik iz XVII vijeka. - Clasnik VIS -a. (1963 .
br. 1- 2. str. 44-53).

l ) Prije ov~a je MuJi. koliko znamo . objavio dva rada: Bablje i Bchaije (lanak preveden saraf'
skog. a kOJije napisao Muhamed e1 - Hidr Husejn i objaviO u kairskom Nurul - Islamu ..g~. l , br .
~30) i Sjeanje na Hadii Mehmed cf. Handia. Oba rada su objavljena u listu EJ- !'lIdaJe,
prvi
god. 1/ 1936- 37 , br. II , str . t 73 - 176, a drugi god. VIII / 1944 - 45, br. 2-3, str. 109_ 110.

262

ll. Mostar u turskoj pjesmi iz XV II vijeka. POF. XIV- XV/ 1964 - l965. strana
73 - 100.
12. Merhum Dr Sakir Sikiri. S3.!ay- Bosna Edebiyat Fakultesi Ord . Profesoru. Islam Medeniyeti (IS1anbul). 1/ 1967, br. 2, 18- 2 1.
13. Mcrhum Abdullah Skalji. - Islam M eeniyeti. 1/1968, br. 9, Str. 29 - 30.
14. Merhum Sa~ir Sikiri iranSinas jugoslavi. - Vehid (Teheran) . V/1968 , br. 55 ,
str. 665 - 668. (Na perzijski preveo Beir aka).
15. liad .i Mustafa 8o~njak - Muh1isi. - POF. XV IIJ - XIX / l968 - 1969, Sir.
89- 119 .
Osim ovih radova O. M u~ije prikazao nekoliko izdanja Arapske akademije nauka
u Damasku. Tako je prikazao:
I . Glasnik Arapskog naunog druUva, kasnije Arapske akademije nauka (Med tel:
le tul-mcdtmeil-ilmijjil-areb ijji). XXV IJ / 1952. XXVI II / 1953. XX IX/ 1954. XXX/
/I955,XXX II 1956 i XXX II I 1957. - POF . III - IV 11952 - 53, su. 664 - 666 , V/1954 - SS. su. '354 - 356. VI- VII I 1956- 57. str. 324- 326. X- XI/l960 - 6 1. str. 316- 319.
za tim
2. HBVliijBlU kjulliijatil abad (Annales dc la Facultc dc Le ttrcs). Sv. J. Kairo.
1951. - POF . 1I1- IV/l9 5F53. str. 662-664.
3. Rcif l'luri: Et- Tarifu m ~ debil -arebijj. Tarih, Nali:d. Mun . tchabat. Sv. I.
Bejrut , 1952. - POF. V/ 1954-55 , str. 349-350.
Pored ovog rada M ui je bio na usluzi svakome. ko sc na njeg ob ratio. Kalc av je
bio u tOIll pogledu najbolje znaju njegovi bi~i ueenici, studenti , kolege s kojima je zajedno suraivao kao i svi koji su se na njesa ob ratili za bilo kakvu pomo ili uslugu.
Al i iznad svega ovoga staje njegove ljudske vrijednote: iskrenost, dobronamjernost , potenje i otvorenost, koja su esto puta bila na Stetu njega samoga .

M. TRAUIC

263