Vladin Plan Za EU

PRIJEDLOG
Na temelju lanka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (NN 150/11), lanka 121.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Slubeni list Europske unije C 83/1, 30.3.2010.), te
lanka 2-a. toke 2. Uredbe (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijea od 16.
studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jaanju nadzora stanja prorauna i
nadzora i koordinacije ekonomskih politika (Slubeni list Europske unije L 306/12,
23.11.2011.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj ________________ 2015.
godine donijela
ZAKLJUAK
1. Utvruje se Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. 2018., u
tekstu koji je Vladi Republike Hrvatske dostavilo Ministarstvo financija, KLASA: 910-01/1501/110; URBROJ: 513-06-01-15-4, od dana 30. travnja 2015. godine.
2. Zaduuje se Ministarstvo financija da o utvrivanju Programa konvergencije Republike
Hrvatske za razdoblje 2015. 2018. iz toke 1. ovog Zakljuka, na odgovarajui nain,
izvijesti sva tijela nadlena ministarstva i druga nadlena tijela dravne uprave.
3. Zaduuje se Ministarstvo financija da predmetni dokument iz toke 1. ovoga Zakljuka, na
odgovarajui nain dostavi Glavnom tajnitvu Europske komisije.
PREDSJEDNIK
Zoran Milanovi
KLASA:
URBROJ:
Zagreb, _____________
OBRAZLOENJE ZAKLJUKA
Europski semestar je instrument fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika drava
lanica s ekonomskom politikom Europske unije, usmjerenoj ka postizanju odrivog rasta i
poticanja zaposlenosti. S istim ciljem drave lanice u okviru Europskog semestra usklauju
svoje proraunske i ekonomske politike s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini
Europske unije te definiraju i provode niz reformi koje potiu rast. Europski semestar odvija
se u godinjim ciklusima, a sudjelovanje u Europskom semestru obveza je svake drave
lanice Europske unije.
Nastavno, Republika Hrvatska bila je duna izraditi dokument Program konvergencije koji se
prihvaa od strane Vlade Republike Hrvatske te slubeno dostavlja Europskoj komisiji do
kraja travnja 2015. godine, a definira osnovne postavke makroekonomske i fiskalne politike u
srednjoronom razdoblju.
Tekst Programa konvergencije izradilo je Ministarstvo financija u suradnji s Hrvatskom
narodnom bankom.
Usvajanjem Zakljuka i pripadajueg Programa konvergencije ostvaruje se dio obveza koje
proizlaze iz sudjelovanja Republike Hrvatske u ciklusu Europskog semestra sukladno lanku
121. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Slubeni list Europske unije C 83/1,
30.3.2010.), te lanku 2-a. toke 2. Uredbe (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i
Vijea od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jaanju nadzora stanja
prorauna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (Slubeni list Europske unije L
306/12, 23.11.2011.).
REPUBLIKA HRVATSKA
PROGRAM KONVERGENCIJE
REPUBLIKE HRVATSKE
ZA RAZDOBLJE 2015. 2018.
Travanj 2015.
Predgovor
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 30. travnja 2015. godine prihvatila Program
konvergencije Republike Hrvatske za 2015. godinu. Ovo je drugi Program konvergencije koji
je RH izradila kao drava lanica Europske unije. Dokument je rezultat procesa tijekom kojeg
su sve drave lanice EU obvezne izvjetavati i usklaivati svoju ekonomsku politiku sa
zajednikim definiranim ciljevima i odredbama EU. Takvo usklaivanje i izvjetavanje
provodi se u sklopu godinjih ciklusa Europskog semestra, kada do kraja travnja svake
godine drave lanice predaju svoje strateke dokumente Europskoj komisiji, nakon ega
slijedi ekonomski dijalog, izrada preporuka za pojedinane drave lanice te njihova
provedba u praksi. Program Konvergencije takoer je i dokument kojim se istovremeno
izvjeuje o naporima koje poduzima RH u svrhu ispunjavanja preporuka Vijea EU u okviru
procedure prekomjernog proraunskog manjka. Dokument je izradilo Ministarstvo financija
u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.
Sadraj
Predgovor ................................................................................................................................................. I
Sadraj ..................................................................................................................................................... II
Popis tablica ........................................................................................................................................... III
Popis grafikona ....................................................................................................................................... III
1.
OKVIR I CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE ........................................................................................... 4
2.
MAKROEKONOMSKA KRETANJA ..................................................................................................... 6
3.
4.
2.1.
Tekua makroekonomska kretanja ......................................................................................... 6
2.2.
Srednjoroni makroekonomski scenarij .................................................................................. 9
2.3.
Rizici makroekonomskih projekcija ....................................................................................... 14
PRORAUN OPE DRAVE I JAVNI DUG ........................................................................................ 15

3.1.
Fiskalna politika ..................................................................................................................... 15
3.2.
Izvravanje prorauna u 2014. godini ................................................................................... 16
3.3.
Mjere za rjeavanje prekomjernog proraunskog manjka .................................................... 18
3.3.1.
Strukturne mjere u 2015. godini ................................................................................... 21
3.3.2.
Strukturne mjere u 2016. godini ................................................................................... 27
3.4.
Proraun ope drave u 2015. godini .................................................................................... 31
3.5.
Srednjoroni proraunski okvir (2016. 2018.) .................................................................... 35
3.6.
Procjena cikliki prilagoenog proraunskog salda............................................................... 36
3.7.
Stanje i projekcije kretanja javnog duga te stanje jamstava ................................................. 37
ANALIZA OSJETLJIVOSTI I USPOREDBA S PRETHODNIM PROGRAMOM ....................................... 41

4.1.
Fiskalni rizici i testovi osjetljivosti kretanja javnog duga ....................................................... 41
4.2.
Usporedba s prethodnim Programom .................................................................................. 42
5.
ODRIVOST JAVNIH FINANCIJA ..................................................................................................... 44
6.
KVALITETA JAVNIH FINANCIJA ....................................................................................................... 51
7.
INSTITUCIONALNA OBILJEJA JAVNIH FINANCIJA ......................................................................... 59

7.1.
Izmjene i dopune Zakona o proraunu.................................................................................. 59
7.2.
Prijedlog Zakona o fiskalnoj odgovornosti ............................................................................ 63
7.3.
Fiskalna statistika .................................................................................................................. 65
PRILOZI .................................................................................................................................................. 72
II
Popis tablica
Tablica 3.1. Strukturne mjere za smanjenje prekomjernog proraunskog manjka ............................... 19
Tablica 3.2. Preporuke Vijea za korekciju prekomjernog manjka ........................................................ 20
Tablica 3.3. Fiskalne projekcije - Preporuke Vijea EU u potpunosti usvojene i ugraene u fiskalne
projekcije RH .......................................................................................................................................... 20
Tablica 3.3. Pregled dospijea obveznica RH u razdoblju 2015. 2018. ............................................... 39
Tablica 3.4. Projekcija kretanja javnog duga ........................................................................................ 39
Tablica 4.1. Usporedba prihoda, rashoda i neto pozajmljivanja/zaduivanja ope drave .................. 43
Tablica 5.1. Rashodi za mirovine i mirovinski doprinosi u razdoblju 2013. - 2060. (% BDP-a) .............. 49
Tablica 5.2. Rashodi I. mirovinskog stupa u razdoblju 2013. - 2060. (% BDP-a) ................................... 50
Tablica 7.1. Godinji financijski izvjetaji i rokovi predaje ..................................................................... 68
Popis grafikona
Grafikon 3.1. Kretanje i struktura javnog duga ..................................................................................... 38
Grafikon 4.1. Kretanje udjela javnog duga u BDP-u prema odreenim scenarijima............................. 42
Grafikon 5.1. Udio starije populacije (65+) u ukupnoj populaciji .......................................................... 44
Grafikon 5.2. Oekivano trajanje ivota pri roenju, ene (u godinama) ............................................. 44
Grafikon 5.3. Oekivano trajanje ivota pri roenju, mukarci (u godinama) ...................................... 45
Grafikon 5.4. Usporedba dobne i spolne strukture stanovnitva .......................................................... 45
Grafikon 5.5. Projekcija broja zaposlenih (osiguranici) i broja umirovljenika u razdoblju 2013. 2060.
............................................................................................................................................................... 46
Grafikon 5.6. Potronja za zdravstvo (kao % BDP-a) ............................................................................. 47
Grafikon 5.7. Potronja za dugotrajnu skrb (kao % BDP-a) ................................................................... 48
III
1.
OKVIR I CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE
Cilj ekonomske politike Vlade Republike Hrvatske je pokretanje odrivog rasta nakon dugogodinje
recesije. Za razliku od rasta prije krize koji se temeljio na velikom zaduivanju radi poveanja osobne
potronje i ulaganja u nekretnine, novi model dugorono odrivog rasta treba se temeljiti na izvozu i
povezanim investicijama u proizvodnju. Glavna zadaa Vlade u tom cilju je provedba strukturnih
reformi usmjerenih poboljanju poslovnog okruenja, a koje su opisane u Nacionalnom programu
reformi. Manevarski prostor makroekonomskih politika je ogranien. Monetarna politika ograniena
je visokim stupnjem eurizacije i slabim kreditnim kanalom, dok je fiskalna politika uslijed dugotrajne
recesije iscrpila prostor za protuciklino djelovanje. tovie, uslijed naraslog javnog duga, nuna je
brza fiskalna konsolidacija.
Oekuje se da e u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo izai iz estogodinje recesije tijekom koje je
realni domai bruto proizvod smanjen za preko 12%. Ekonomski oporavak temeljit e se na rastu
izvoza te s njim povezanih investicija u proizvodnju. Osobna potronja, nakon inicijalnog pozitivnog
impulsa poreznog rastereenja dohotka od rada, trebala bi nastaviti rasti na temelju rasta
proizvodnje i dohodaka u izvoznim djelatnostima. Dravna potronja e, zbog potrebe fiskalne
konsolidacije, u srednjoronom razdoblju davati negativni doprinos rastu. To se djelomino odnosi i
na investicije javnog sektora koje e takoer rasti sporije od prethodno planiranog i to prvenstveno
kroz koritenje EU fondova.
Veliki problem za ekonomsku politiku i fiskalnu konsolidaciju predstavlja deflacija. Vanjski okovi,
uzrokovani posebice padom cijena nafte i drugih sirovina, kao i slaba domaa potranja utjecali su da
je krajem 2014. godine zabiljeen pad potroakih cijena na meugodinjoj razini. Unato poveanju
troarina na duhan i naftne derivate, oekuje se da e iduih nekoliko godina zbog slabijeg rasta
cijena u okruenju, ali i slabije domae agregatne potranje, nastaviti razdoblje razmjerno niske
inflacije. Reforma javne uprave takoer e negativno djelovati na deflator dravne potronje. Stoga
se oekuje i slab rast deflatora BDP-a, to uz slab oporavak realnog rasta utjee na razmjerno spor
rast nominalnog bruto domaeg proizvoda. Ovakve okolnosti ne pomau provedbu fiskalne
konsolidacije i tereta financiranja poraslog javnog i vanjskog duga. Stoga fiskalna konsolidacija mora
biti usmjerena na smanjenje nominalnih iznosa rashoda.
Okvir fiskalne konsolidacije odreen je preporukama Vijea ministara EU za rjeavanje stanja
prekomjernog proraunskog manjka usvojenim u sijenju 2014. godine. Prema donesenim
Preporukama, od Hrvatske je zatraeno donoenje mjera fiskalne konsolidacije od 2,3% u 2014. te po
1% u svakoj od idue dvije godine. Vlada RH tijekom prethodne godine ostvarila je strukturni napor
koji premauje zahtjeve iz preporuka Vijea, a nastavak snane fiskalne konsolidacije i iznad traenih
mjera oekuje se u iduem razdoblju.
Mjere fiskalne konsolidacije u iduem razdoblju imaju naglasak na rashodnoj strani. Nominalno
smanjenje potronje dravnog prorauna planirano je u Proraunu za razdoblje 2015. - 2017. na
veini glavnih kategorija rashoda. Mjerama Vlade RH iz travnju 2015. godine dodatno su smanjeni
proraunski rashodi. Velike utede oekuju se i kod javnih trgovakih drutava u sektoru drave kroz
ubrzano restrukturiranje te smanjenje planiranih investicija.
4
Usprkos donesenim mjerama, manjak ope drave mjeren prema Europskom sustavu nacionalnih
rauna (ESA 2010) u 2014. godini iznosio je 5,7%, to je znatno vie od prethodno oekivanog. Vie je
razloga koji to objanjavaju. Prvi razlog se odnosi na materijalizaciju negativnih rizika te slabije
ostvarenje ekonomskog rasta, a time i manjih proraunskih prihoda od prethodno oekivanih. Drugi
razlog je ukljuenje nekih infrastrukturnih javnih poduzea i projekata javno privatnog partnerstva u
sektor drave, te preuzimanje jamenog duga poduzea H Cargo po treem pozivu. Konano, prema
ESA-i 2010 prihodi od prebacivanja sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup su iskljueni.
Opisane okolnosti objanjavaju razloge zbog kojih e oekivano zadovoljenje nominalnih uvjeta iz
Pakta o stabilnosti i rastu uslijediti godinu dana kasnije od planiranog. Usprkos tome, Vlada RH
odluno provodi i provodit e niz mjera u svrhu rjeavanja prekomjernog proraunskog manjka
detaljno opisane u nastavku dokumenta.
U tijeku je i provedba reforme procesa proraunskog planiranja i nadzora nad rashodima.
Unaprijeen je proces makroekonomskog planiranja i predviene su mjere koje ograniavaju
znaajna odstupanja makroekonomskih projekcija u odnosu na projekcije Europske komisije.
Proveden je i potpuni prelazak na planiranje prema ESA 2010 sustavu. U svrhu uinkovitije kontrole
nad rashodima sva javna poduzea u sektoru drave bit e ukljuena u izvanproraunske korisnike od
2016. Radi pojaane transparentnosti od prorauna za 2016. godinu bit e razlueni rashodi za
postojee projekte i politike od rashoda novih projekata i politika. Konano, prilikom donoenja
iduih prorauna, uz detaljni plan prema nacionalnoj metodologiji, bit e potrebno prikazati i
proraun ope drave prema metodologiji ESA 2010. To zahtijeva unaprjeenje procesa procjene
uinka ekonomske politike na kategorije izvan nacionalne metodologije.
Uz unapreenje procesa planiranja, znatno se pojaava i funkcija nadzora nad rashodima. Prije svega
se to odnosi na nova pravila o fiskalnoj odgovornosti. Takoer se osnauje funkcija Dravne revizije.
Konano, odobrenje daljnjih dravnih jamstava javnim trgovakim drutvima snano e se vezati uz
procese restrukturiranja.
2.
MAKROEKONOMSKA KRETANJA
2.1.
Tekua makroekonomska kretanja
Tijekom 2014. godine nastavljena su recesijska kretanja u domaem gospodarstvu estu godinu
zaredom. Bruto domai proizvod je ostvario realno smanjenje od 0,4% u 2014. godini, to je
usporavanje pada od 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2013 1. Domaa potranja nastavila je
smanjenje u 2014. godini, dok je neto inozemna potranja pozitivno djelovala na kretanje bruto
domaeg proizvoda. Najvei negativan doprinos smanjenju bruto domaeg proizvoda u 2014. godini
doao je od uvoza roba i usluga koji je zabiljeio meugodinji rast od 3,0%. Obzirom na pad domae
potranje, proizlazi kako je rast uvoza u 2014. godini bio vezan uz izvoz. Osim uvoza, negativno su na
kretanje gospodarske aktivnosti djelovale sve komponente domae potranje. Bruto investicije u
fiksni kapital zabiljeile su realni pad od 4,0%. Potronja kuanstava zabiljeila je realno smanjenje od
0,7% u 2014. godini, pod utjecajem nastavka nepovoljnih kretanja na tritu rada te razduivanja
kuanstava. Ograniena mjerama fiskalne konsolidacije, potronja drave zabiljeila je realno
smanjenje od 1,9%, to je snaniji pad nego prethodnih godina. Izvoz roba i usluga zabiljeio je
snaan rast u 2014. godini (+6,3%), pod utjecajem jaanja inozemne potranje, pozitivnih uinaka
pristupanja EU, ali dijelom i uinaka metodolokih izmjena u statistici robne razmjene. 2 Rast izvoza u
2014. godini nadmaio je rast inozemne potranje, to je rezultiralo poveanjem udjela Hrvatske na
relevantnim izvoznim tritima. Rast izvoza u 2014. prvenstveno je posljedica poveanog izvoza roba
(realni rast od 11,1%), dok je izvoz usluga zabiljeio realni rast od 1,8%. Obraun bruto domaeg
proizvoda s proizvodne strane pokazuje da je u 2014. godini realnom smanjenju bruto dodane
vrijednosti najvie pridonijelo realno smanjenje bruto dodane vrijednosti u graevinarstvu, koje
biljei negativne stope promjene od poetka recesije. S druge strane, preraivaka industrija je,
nakon pet uzastopnih godina pada, zabiljeila realni rast bruto dodane vrijednosti u 2014. godini
(+3,3%), ime je dala najznaajniji pozitivan doprinos promjeni ukupne bruto dodane vrijednosti.
Osim toga, realni rast bruto dodane vrijednosti od 0,5% zabiljeen je i kod trgovine na veliko i na
malo, prijevoza i skladitenja, smjetaja, pripreme i usluivanja hrane.
Prologodinjim Programom konvergencije projicirana je stagnacija realne ekonomske aktivnosti u
2014. godini. Najvea odstupanja prologodinjih projekcija i ostvarenja zabiljeena su kod bruto
investicija u fiksni kapital i meunarodne razmjene. Prologodinjim Programom predvien je realni
rast bruto investicija u fiksni kapital od 1,9%, a ostvaren je njihov pad od 4,0%, to je posljedica
neostvarivanja investicija ireg javnog sektora u planiranom obujmu, to se i navodilo kao negativan
rizik ostvarenju projekcija, ali i neto slabijeg ostvarenja privatnih investicija od oekivanog.
Odstupanja ostvarenja izvoza i uvoza roba i usluga od njihovih prologodinjih projekcija u najveoj
su mjeri posljedica metodolokih promjena u statistici nacionalnih rauna budui da je nakon
zavretka Programa konvergencije, odnosno u rujnu 2014. godine, uvedena metodologija ESA 2010.
to je rezultiralo znatnim korekcijama kategorija meunarodne razmjene. Dravna potronja ostvarila
1
Podaci o bruto domaem proizvodu za 2013. i 2014. godinu su preliminarni.

Nova metodologija robne razmjene uvedena s pristupanjem Hrvatske EU, zbog meuodnosa izmeu Intrastat
i Extrastat sustava prikupljanja podataka, dovodi do uveanja robne razmjene za uinak quasi tranzita te
posljedino distorzije u seriji godinje promjene robne razmjene u prvoj i drugoj godini lanstva u EU.
je neto snaniji pad nego to je bilo predvieno, dok je potronja kuanstava ostvarena priblinoj
razini kao to je bilo projicirano.
Izostanak gospodarskog rasta nepovoljno se odrazio na kretanje zaposlenosti u 2014. godini. Prema
administrativnim podacima, prosjean broj ukupno zaposlenih smanjen je 1,6% u 2014. godini te
1,3% u prva dva mjeseca 2015. godine na meugodinjoj razini. Prosjena stopa registrirane
nezaposlenosti smanjena je s 20,2% u 2013. na 19,6% u 2014. godini, kao posljedica snanijeg
relativnog pada broja registriranih nezaposlenih3 od pada radne snage. Prosjene plae su tijekom
2014. zabiljeile tek blagi nominalni rast, a zbog negativne stope inflacije, zabiljeen je i blagi realni
rast plaa. Tako je prosjena mjesena bruto plaa zaposlenih u pravnim osobama realno poveana
0,4% u usporedbi s 2013., a prosjena mjesena isplaena neto plaa 0,5%. Meutim, izmjene Zakona
o porezu na dohodak poetkom 2015. godine 4 dovele su do znatnog ubrzanja realnog meugodinjeg
rasta neto plaa u razdoblju od prosinca 2014. do veljae 2015. godine.
Prosjena godinja stopa inflacije potroakih cijena usporena je s 2,2% u 2013. na 0,2% u 2014.
Takva kretanja odraavala su ponajvie prelijevanje smanjenja cijena sirovina na svjetskom tritu na
domae potroake cijene, pri emu je osobito izraen bio pad cijena prehrambenih sirovina. Pritisak
na smanjenje ukupne godinje inflacije vrile su ponajvie cijene prehrambenih proizvoda, koje u
koarici za izraun indeksa potroakih cijena imaju znatan udio od 26,7%. U posljednjem tromjeseju
2014. taj je pritisak oslabio, a ojaao je deflatorni pritisak zbog smanjenja cijena naftnih derivata
uslijed snanog pada cijena sirove nafte na svjetskom tritu. Slaba inozemna i domaa gospodarska
aktivnost i niska temeljna inflacija u europodruju takoer su, ali neto manje, pridonijele smanjenju
inflacije u 2014. Odsustvo domaih trokovnih pritisaka dodatni je initelj koji je pridonosio
ostvarivanju niske inflacije. Poetkom 2015. godine nastavljeni su deflatorni priticsci u gospodarstvu.
Meugodinji pad potroakih cijena iznosio je 0,4% u prva tri mjeseca 2015., emu je najvie
pridonijelo smanjenje cijena energije.
Projekcije iz prologodinjeg Programa konvergencije ukazivale su na pozitivnu stopu inflacije od
0,6% u 2014. godini. Ostvarenje nie stope inflacije od projicirane prvenstveno je posljedica znatno
snanijeg pada cijena sirovina na svjetskom tritu od oekivanog.
Prema preliminarnim podacima, viak tekueg rauna platne bilance 5 smanjen je s 0,8% BDP-a u
2013. na 0,7% BDP-a u 2014. godini. Na saldo tekueg rauna u 2014. nepovoljno je djelovalo
pogoranje salda na raunima primarnog i, u neto manjoj mjeri, sekundarnog dohotka. Poveanje
manjka na raunu primarnog dohotka poglavito je rezultat poveanja dobiti trgovakih drutava u
inozemnom vlasnitvu, a osim toga, poveali su se ukupni kamatni trokovi inozemnog financiranja.
Slabije koritenje sredstava iz EU fondova od uplata u EU proraun glavni je initelj smanjenja
pozitivnog salda na raunu sekundarnog dohotka 6. Za razliku od toga, pozitivno je na saldo tekueg
3
Ukupan broj registriranih nezaposlenih poeo je opadati na meugodinjoj razini od travnja 2014., a taj trend
zadrao se do kraja godine. Meutim, spomenuto smanjenje nezaposlenosti popraeno je poveanjem broja
osoba brisanih iz evidencije HZZ-a zbog nepridravanja zakonskih odredbi.
4
Detaljnije o izmjenama Zakona o porezu na dohodak vidjeti u poglavlju 3.3.1. Strukturne mjere u 2015. godini.
5
Platna bilanca temelji se na 6. izdanju Prirunika za sastavljanje platne bilance i stanja meunarodnih ulaganja
te sektorskoj klasifikaciji institucionalnih jedinica u skladu sa standardom ESA 2010.
6
U platnobilannoj statistici sredstva iz EU fondova rasporeuju se na raun sekundarnog dohotka ili kapitalni
raun tek kada se doznae krajnjim korisnicima. Sredstva koja su primljena ali nisu rasporeena krajnjim
rauna utjecao rast neto izvoza usluga, to se prije svega odnosi na poveanje prihoda od usluga
pruenih u turizmu, te smanjenje manjka u robnoj razmjeni uslijed snanijeg rasta izvoza od uvoza.
Tokove kapitala s inozemstvom (iskljuujui promjenu meunarodnih priuva) u 2014. obiljeio je
neto rast sredstava, odnosno neto odljev kapitala u iznosu od 0,3 milijarde EUR. Rezultat je to
ponajprije zamjetnog poboljanja neto dunike pozicije kreditnih institucija. Neto obveze drave su
se poveale, ali u manjoj mjeri nego prethodne godine. Kod inozemnih izravnih ulaganja zabiljeen je
vei neto priljev, odnosno rast neto obveza, nego u prethodnoj godini, emu su najvie pridonijele
zadrane zarade, posebno na strani obveza.
Meunarodne priuve su na kraju 2014. iznosile 12,7 milijardi EUR ili za 1,7% manje nego na kraju
prethodne godine. Smanjenje priuva posljedica je pada deviznog depozita drave kod sredinje
banke i neto prodaje deviza HNB-a. Nepovoljna kretanja dijelom su ublaena ostvarenim zaradama
od njihovog ulaganja te pozitivnim teajnim razlikama, uslijed jaanja amerikog dolara prema euru.
U prva dva mjeseca 2015. godine bruto meunarodne priuve su se blago poveale i na kraju veljae
iznosile 12,8 milijardi EUR.
Pokazatelji cjenovne i trokovne konkurentnosti hrvatskog izvoza su se poboljali u 2014. u odnosu
na prethodnu godinu, zbog relativno povoljnijeg kretanja cijena odnosno trokova u usporedbi s
glavnim trgovinskim partnerima. Pritom su realni efektivni teajevi kune uz potroake i proizvoake
cijene oslabili u 2014. u prosjeku za 1,1%, dok su realni efektivni teajevi kune uz jedinine trokove
rada u ukupnom gospodarstvu i preraivakoj industriji deprecirali za 1,4% odnosno 4,2%.
Teaj kune prema euru bio je stabilan u 2014. s povremenim kolebanjima koja su bila slabije izraena
nego u prethodnoj godini. Nominalni dnevni teaj kune prema euru kretao se tijekom 2014. godine u
uskom rasponu od 0,9% do 0,6% oko prosjenog godinjeg teaja koji je iznosio 7,63 EUR/HRK te je
bio za 0,7% slabiji nego u 2013. Osnovni instrument monetarne i teajne politike i u 2014. godini bile
su devizne transakcije sredinje banke, kojima je ostvarena neto prodaja deviza od 0,2 milijarde EUR,
ime je povueno 1,6 milijardi kuna primarnog novca. U strukturi deviznih transakcija u 2014. godini,
otkup deviza se odnosio na transakcije sa sredinjom dravom (devize pristigle temeljem inozemnog
zaduivanja), dok se prodaja deviza odnosila na intervenciju na deviznom tritu u svrhu zaustavljanja
deprecijacijskih pritisaka u veljai 2014. te u veoj mjeri na transakcije s Europskom komisijom. Slini
su trendovi nastavljeni i poetkom 2015. U sijenju i veljai 2015. godine HNB je u dvije devizne
intervencije, s ciljem ublaavanja deprecijacijskih pritisaka, prodao poslovnim bankama ukupno 0,5
milijardi EUR. S druge strane, do sredine oujka HNB je od sredinje drave otkupio 0,8 milijardi EUR
deviza pristiglih od izdavanja deviznih trezorskih zapisa na domaem tritu te obveznice na
meunarodnom tritu.
Unato visokoj likvidnosti monetarnog sustava, kretanje monetarnih i kreditnih agregata u 2014.
nastavilo je odraavati negativna kretanja u realnom sektoru gospodarstva. Neto inozemna aktiva
monetarnog sustava zamjetno se poveala uslijed poboljanja inozemne pozicije kreditnih institucija
kod kojih je razduivanje u inozemstvu bilo izraenije nego prethodne godine. Neto domaa aktiva
sustava zabiljeila je umjereno smanjenje, pri emu su se u njenoj strukturi poveali plasmani
sredinjoj dravi, dok su se plasmani ostalim sektorima (iskljuujui teajne promjene) smanjili za
korisnicima evidentiraju se samo na financijskome raunu. Uzmu li se u obzir ukupno primljena sredstva, a ne
samo ona rasporeena krajnjim korisnicima, ukupan neto uinak transakcija s EU je u 2014. bio pozitivan.
3,0%. Nakon rasta u prethodnoj godini, kod poduzea je u 2014. zabiljeeno zamjetno smanjenje
domaih plasmana (4,0%), dok se sektor stanovnitvo nastavio razduivati estu godinu u nizu (1,6%). Ostvarene promjene neto domae i neto inozemne aktive rezultirale su porastom ukupnih
likvidnih sredstava (M4) za 2,8%, odnosno 2,0% iskljuujui utjecaj teaja. U prva dva mjeseca 2015.
ostvaren je znaajan rast neto potraivanja od sredinje drave i blagi prirast plasmana poduzeima,
dok se razduivanje stanovnitva nastavilo.
2.2.
Srednjoroni makroekonomski scenarij
Makroekonomske projekcije temelje se na dostupnim statistikim pokazateljima objavljenim do

sredine travnja 2015. godine. Inozemne pretpostavke, poput kretanja inozemnih teajeva, kamatnih
stopa, cjenovnih kretanja te, openito, svjetskih ekonomskih kretanja, ali i domaa demografska
kretanja u srednjem roku, preuzete su iz posljednjih dostupnih dokumenata Europske komisije 7 i
Meunarodnog monetarnog fonda 8. Meunarodna okruenje e u srednjem roku karakterizirati
razmjerno povoljna makroekonomska kretanja. Usporeujui posljednje projekcije Europske komisije
iz veljae 2015. s prethodnim projekcijama, istie se neznatna pozitivna korekcija rasta bruto
domaeg proizvoda EU u svim godinama projekcijskog razdoblja te blaga korekcija nanie rasta
hrvatskih izvoznih trita u 2015., pri emu u skupini najvanijih hrvatskih izvoznih odredita
prevladavaju pozitivne korekcije kako gospodarskog rasta tako i uvoza roba i usluga.
7
8
Europske ekonomske projekcije Zima 2015. iz veljae 2015.

World Economic Outlook iz travnja 2015.
Tablica 1: Makroekonomski okvir u razdoblju 2014. 2018.

2014.
BDP, tekue cijene, mil. HRK
BDP, realni rast (%)
Projekcija
2015.
Projekcija
2016.
Projekcija
2017.
Projekcija
2018.
328.927
330.683
336.477
344.092
353.967
1,5
-0,4
0,4
1,0
1,2
Potronja kuanstava
-0,7
0,5
0,3
0,5
1,1
Dravna potronja
-1,9
-1,2
-1,4
-1,0
-0,6
Bruto investicije u fiksni kapital
-4,0
-1,3
1,8
3,2
3,6
Izvoz roba i usluga
6,3
3,7
4,6
4,8
4,8
Uvoz roba i usluga
3,0
2,8
4,0
4,5
5,0
Doprinosi rastu BDP-a (postotni bodovi)

Potronja kuanstava
-0,4
0,3
0,2
0,3
0,6
Dravna potronja
-0,4
-0,2
-0,3
-0,2
-0,1
Bruto investicije u fiksni kapital
-0,8
-0,2
0,3
0,6
0,7
Promjena zaliha
-0,2
0,0
0,2
0,2
0,1
Izvoz roba i usluga
2,7
1,7
2,2
2,3
2,5
Uvoz roba i usluga
-1,3
-1,2
-1,8
-2,1
-2,4
0,0
0,2
0,8
1,1
1,4
-0,2
0,1
1,1
1,3
1,4
Deflator BDP-a, rast (%)

Indeks potroakih cijena, rast (%)
Zaposlenost, rast (%)*
-0,7
-0,2
0,1
0,8
1,3
Stopa nezaposlenosti (ILO)
17,3
17,1
16,8
15,9
14,3
* Domai k oncept definicije nacionalnih rauna
Izvor: Dravni zavod za statistiku, Eurostat, Ministarstvo financija

U 2015. godini se oekuje zaustavljanje estogodinjeg trenda realnog meugodinjeg smanjenja
bruto domaeg proizvoda uz blagi rast gospodarske aktivnosti od 0,4%. Rast bruto domaeg
proizvoda bit e rezultat pozitivnog doprinosa neto inozemne potranje (neto izvoza). S druge strane,
doprinos domae potranje rastu bruto domaeg proizvoda bit e blago negativan, a doprinos
kategorije promjena zaliha neutralan. Slian trend prisutan je posljednjih godina s time da treba
naglasiti kako se u 2015. godini radi o skromnim apsolutnim iznosima doprinosa rastu. Promatrajui
pojedinane sastavnice bruto domaeg proizvoda s rashodne strane, vidljivo je kako poveanje
gospodarske aktivnosti u 2015. poiva na rastu izvoza roba i usluga u uvjetima blagog ubrzanja rasta
inozemne potranje. Blago pozitivan doprinos rastu doi e i od strane potronje kuanstava, koja e
biti izloena mnotvu raznosmjernih utjecaja koji e se u najveem dijelu ponititi, pri emu meu
povoljnim utjecajima valja izdvojiti zakonske izmjene u oporezivanju dohotka u sijenju ove godine.
Sve ostale sastavnice s rashodne strane zabiljeit e negativne doprinose rastu bruto domaeg
proizvoda, pri emu se istie negativan doprinos uvoza roba i usluga.
U 2016. projiciran je realni rast bruto domaeg proizvoda od 1,0% koji e u narednim godinama
ubrzati na 1,2% i 1,5%. Glavni pokreta gospodarskog rasta u razdoblju 2016. 2018. bit e izvoz roba
i usluga, za razliku od projekcija iz prologodinjeg Programa konvergencije kada su to u veini godina
bile bruto investicije u fiksni kapital, u skladu s oekivanim snanim rastom investicija javnih
poduzea. Meutim, izvor rasta u zadnje dvije godine promatranog razdoblja biti e opet domaa
potranja, unato tome to je ista ograniena visokom relativnom zaduenou domaih sektora,
snanim i produenim poremeajima na tritu rada te skromnim ugraenim oekivanjima u pogledu
dinamike gospodarskog oporavka. Naime, znatan negativan doprinos rastu kroz itavo promatrano
razdoblje dolazit e od uvoza roba i usluga, kao rezultat ubrzanja gospodarskog rasta uz uveani
stupanj uvozne ovisnosti u odnosu na pred-krizno razdoblje. Doprinos potronje kuanstava
10
gospodarskom rastu ostat e potisnut do kraja srednjoronog razdoblja kada e blago ojaati.
Dravnu potronju karakterizirat e blagi negativni doprinosi rastu kroz cijelo projekcijsko razdoblje
kao rezultat nune fiskalne konsolidacije u okviru Procedure prekomjernog proraunskog manjka.
Znaajniji doprinos investicijske potronje oekuje se u posljednje dvije godine temeljen na rastu
privatnih investicija potaknutim transferima iz EU fondova, . dok e doprinos promjene zaliha imati
tek neznatan utjecaj na rast izuzev 2016. i 2017. godine kada se oekuje blago pozitivan doprinos.
U itavom srednjoronom razdoblju, izuzev 2018., rast bruto domaeg proizvoda bit e ogranien
slabom dinamikom potronje kuanstava. No, unato tomu, ve u 2015. godini predvia se kako e
promjena potronje kuanstava poprimiti pozitivan predznak, emu u prilog govore recentni
visokofrekventni pokazatelji poput kretanje prometa od trgovine na malo u prva dva mjeseca. Na
ovakvu projekciju presudan utjecaj imale su izmjene u sustavu oporezivanja dohotka uz ukupni
procijenjeni utjecaj na raspoloivi dohodak kuanstava od 0,6% BDP-a, a to e dovesti do ubrzanja
stope rasta neto plaa od preko 2 postotna boda. Meutim, povoljno djelovanje poreznih promjena
djelomino bi moglo biti poniteno zakonskim promjenama na lokalnoj razini, a ograniit e ga i
umanjena sklonost potronji sektora kuanstava. Ipak, ovdje valja napomenuti kako se u 2015. godini
oekuje da e intenzitet razduivanja kuanstava blago oslabiti, emu u prilog govore i rezultati
anketa o pouzdanju potroaa poetkom godine. Tako e i odobreni potroaki krediti sektoru
kuanstava u 2015. godini ponovo zabiljeiti neznatan rast. Od mase plaa, kao i u manjoj mjeri od
transfera stanovnitvu i neto ostalih dohodaka, oekuje se pozitivan utjecaj na realno kretanje
raspoloivog dohotka koji e zabiljeiti umjereni rast. Prvenstveno e to biti rezultat povoljnog
kretanja neto plaa unato tek neznatnom nominalnom rastu bruto plaa, dok e nepovoljan utjecaj
na raspoloivi dohodak ponovo doi od pada zaposlenosti, iji e intenzitet ipak biti smanjen u
odnosu na protekle godine. Osim toga, dodatno e negativno na potronju kuanstava djelovati
poremeaji s teajem vicarskog franka, ali i deprecijacija kune prema drugim valutama. S druge
strane, cjenovna e se kretanja vjerojatno ipak pozitivno odraziti na potronju kuanstava, a
prvenstveno se ovo odnosi na pad cijena energenata. Tijekom 2016. godine oekuje se nastavak
postupnog oporavka potroakog povjerenja potaknut boljim gospodarskim uvjetima openito te
promjenom trenda na tritu rada, pa je u toj godini predvien i poetak dinamiziranja odobrenih
potroakih kredita kuanstvima. Meutim, razduivanje sektora kuanstava kao i spor oporavak na
tritu rada i dalje e ograniavati potronju kuanstava. Nestat e povoljni bazni uinak poreznih
promjena kao i pozitivan utjecaj od strane cjenovnih kretanja. Kao i u 2015. godini, negativan utjecaj
na potronju kuanstava imat e fiskalna konsolidacija, a socijalne naknade takoer e u 2016. blago
negativno doprinijeti njenom realnom rastu. U zadnje dvije godine projekcijskog razdoblja potronja
kuanstava postupno e ubrzati. Meutim, tijekom cijelog promatranog razdoblja rast potronje
kuanstava pratit e dinamiku njihovog raspoloivog dohotka, pri emu e u prvoj i posljednjoj godini
razdoblja rast raspoloivog dohotka biti ak i umjereno bri.
Kretanje dravne potronje kroz iravo projekcijsko razdoblje bit e odreeno planiranom fiskalnom
konsolidacijom. Tako se u prve tri godine projekcijskog razdoblja oekuju smanjenja dravne
potronje od neto iznad 1% te neto slabije smanjenje u 2018. Pritom se u svim godinama
promatranog razdoblja realno smanjenje dravne potronje prvenstveno temelji na doprinosu
kategorije intermedijarne potronje, u skladu s nizom planiranih mjera usmjerenih ka racionalizaciji
poslovanja javne uprave. Zatim slijede naknade zaposlenima ije e blago realno smanjenje, u skladu
s projiciranim kretanjem zaposlenosti javnog sektora, biti najznaajnije u 2015. godini te postupno
slabjeti prema kraju projekcijskog horizonta. S druge strane, to se tie socijalnih naknada u naravi,
11
njihovo blago realno smanjenje oekuje se samo u prvoj godini projekcijskog razdoblja temeljeno na
odreenim utedama u sustavu zdravstva dok bi zatim ova kategorija trebala biljeiti nominalnu
stagnaciju te neznatan doprinos realnoj promjeni dravne potronje. Neznatan doprinos u suprotnom
smjeru u svim godinama projekcijskog razdoblja, te neto znaajniji u posljednjoj mogao bi doi od
ostalih kategorija koje ine dravnu potronju.
Oporavak investicija privatnog sektora bit e i dalje ogranien potrebom razduivanja te
restrukturiranja kod brojnih subjekata, kao i niskim poslovnim optimizmom uslijed znatne razine
neizvjesnosti vezane uz budue kretanje agregatne potranje. Ovo se posebno odnosi i na
neizvjesnost vezanu uz izbor mjera fiskalne politike, njihovu dinamiku te intenzitet. Osim toga, za
mnoga poduzea ostaju problematini izvori, ali i cijena zaduivanja, s obzirom na slabu sklonost ka
preuzimanju rizika i posljedino stroge uvjete kreditiranja bankarskog sektora ija visoka likvidnost u
proteklom razdoblju nije u veoj mjeri doprinijela poboljanju likvidnosti u gospodarstvu niti
poticanju ekonomske aktivnosti. S druge strane, javne e investicije biti ograniene procesom
razduivanja kod mnogih javnih poduzea, za koje se oekuje iznimno slaba dinamika investicijske
aktivnosti tijekom cijelog projekcijskog razdoblja, dok e bruto investicije u fiksni kapital od strane
ope drave koiti potreba fiskalne konsolidacije u okviru procedure prekomjernog deficita. S druge
strane, znatan doprinos investicijskoj aktivnosti svih sektora kroz itavo razdoblje, a posebice snaan
zamah prema njegovom kraju, oekuje se od intenziviranja koritenja sredstava iz fondova EU.
Temeljeno prvenstveno na investicijskoj aktivnosti ope drave, u 2015. i 2016. godini oekuje se
umjereno ubrzanje rasta investicija ireg javnog sektora, dok se za zadnje dvije godine predvia
njegovo usporavanje. U 2016. godini oekuje se poetak oporavka privatne investicijske potronje te
njezin blagi rast, dok se njegovo intenziviranje oekuje tek u posljednje dvije godine projekcijskog
razdoblja. Predvieno jaanje investicijske aktivnosti privatnog sektora prema kraju promatranog
razdoblju temelji se na izraenijem oporavku domae potranje te snaenju inozemne potranje, u
uvjetima poboljane poslovne klime, povoljnijih uvjeta financiranja te likvidnosti u gospodarstvu, kao
i boljim rezultatima zakona usmjerenih ka poticanju investicijskih projekata i konkurentnosti, uz, kao
to je spomenuto, znatan pozitivan doprinos EU fondova. Pri tome se poetak oporavka graevinske
djelatnosti oekuje tek u 2017.
Izvoz roba i usluga biljeit e pozitivne stope rasta u cijelom razdoblju 2015. 2018. te e,
pojedinano gledano, biti glavni generator gospodarskog rasta. Projekcija izvoza, osim na oekivanom
jaanju inozemne potranje za domaim robama i uslugama, temelji se na pozitivnoj strukturnoj
promjeni domaeg izvoznog sektora potaknutoj prije svega pristupanjem zajednikom tritu EU.
Naime, procjenjuje se kako je izvoz roba pristupanjem tritu EU zabiljeio povoljni uinak irenja
baze u smislu zastupljenosti na emitivnim tritima odnosno proirivanja kanala distribucije domaih
izvoznika. Osim toga, necjenovna konkurentnost domaeg izvoza trebala bi biti poboljana, mislei
pritom prvenstveno na pozitivan uinak primjene deklaracija o porijeklu robe, a slabi pozitivan utjecaj
na cjenovnu konkurentnost doi e, poglavito na poetku promatranog razdoblja i od blage
deprecijacije relativnih efektivnih teajeva. Najvei doprinos rastu inozemne potranje doi e od
jaanja uvoza Njemake, koja ima i najvei udio u hrvatskom izvozu roba i usluga, te, u neto manjoj
mjeri, Slovenije, BiH i Italije. Zbog iznimno povoljnog ostvarenja izvoza roba i usluga u prethodnoj
godini, od kojeg se velik dio odnosi na jednokratan efekt pristupanja EU, rast izvoza e znatno
usporiti tijekom 2015. godine, dok e se u narednim godinama biljeiti njegovo postupno ubrzanje.
Za razliku od prethodne tri godine, kada je dolo do poveanja udjela Hrvatske na njenim izvoznim
tritima, u narednim godinama kretanja e ponovno biti suprotna. Naime, oekuje se da e u
12
itavom projekcijskom razdoblju rast domaeg izvoza biti slabiji od rasta inozemne potranje, pri
emu e posljedini pad trinog udjela biti najizraeniji u 2016., ali i tada e njegova razina biti
znatno ispod predkriznih. Napomenimo jo kako e rast izvoza roba kroz itavo razdoblje izuzev 2015.
znatno premaivati rast izvoza koji e ostvariti stabilna poveanja.
Kretanje uvoza roba i usluga u srednjoronom razdoblju bit e odreeno rastom finalne potranje. Pri
tome napomenimo kao je elastinost uvoza u odnosu na finalnu potranju zabiljeila trajne promjene
ne vie tijekom krize to se prvenstveno odnosi na elastinost uvoza u odnosu na izvoznu
komponentu ija je razina znaajno jednokratno podignuta, ali isto tako i na investicijsku
komponentu uvoza. Unato tome, elastinost uvoza u odnosu na potranju zbit e nie nego
posljednje dvije godine kada su na nju znatno utjecali i jednokratni uinci pristupanja EU. Oekuje se
da e rast uvoza roba i usluga u svim godinama projekcijskog razdoblja osim posljednje biti sporiji od
rasta izvoza, pa e tako neto inozemna potranja pozitivno pridonositi rastu bruto domaeg
proizvoda, meutim, njena e apsolutna vrijednost krajem razdoblja biti neznatna.
Oekuje se da e tijekom 2015. godine doi do blagog rasta potroakih cijena od 0,1%. Kretanje
cijena bit e u najveoj mjeri odreeno znatnim smanjenjem cijena sirovina na svjetskom tritu,
naroito sirove nafte, a manje pritiscima na cijene sa strane domae potranje. Uinak pada cijena
primarnih sirovina na svjetskom tritu na domai indeks potroakih cijena tijekom 2015. godine bit
e ublaen deprecijacijom teaja kune prema amerikom dolaru. to se tie domaih pritisaka na
potroake cijene, oni bi trebali biti slabi, uslijed blagog porasta potronje kuanstava te jedininog
troka rada. Na kretanje potroakih cijena utjecat e i administrativne odluke o smanjenju cijene
prirodnog plina, poveanju troarina na cigarete te na motorni benzin, plinsko ulje i kerozin od
travnja ove godine 9. Promatrano prema komponentama indeksa potroakih cijena, u 2015. godini
oekuje se smanjenje cijena energije, prvenstveno uslijed pada cijena goriva i maziva za osobna vozila
povezano sa ve spomenutim snanim smanjenjem cijena sirove nafte. S druge strane, oekuje se
poveanje stope rasta cijena prehrane, kao i indeksa potroakih cijena bez prehrane i energije u
odnosu na prethodnu godinu. U preostalim godinama projekcijskog razdoblja oekuje se postepeno
ubrzavanje inflacije u uvjetima oporavka domae potranje kao i ponovnog rasta cijena primarnih
sirovina na svjetskom tritu.
Tijekom 2015. godine oekuje se nastavak nepovoljnih kretanja na tritu rada, a u skladu s
ubrzanjem gospodarskog rasta, zaustavljanje negativnog trenda predvia se od 2017. godine.
Projekcija zaposlenosti ukazuje na blago smanjenje u 2015. godini 10 te neznatan rast u 2016. s
tendencijom ubrzanja prema kraju projekcijskog razdoblja. Uslijed snanijeg realnog rasta bruto
domaeg proizvoda od rasta zaposlenosti prosjena produktivnost rada biljeit e blagi rast koji e u
posljednje dvije godine projekcijskog razdoblja usporiti. Jedinini troak rada zabiljeit e neznatan
rast tijekom 2015. budui da e rast plaa biti neznatno iznad rasta produktivnosti. Meutim, tijekom
dvije posljednje godine projekcijskog razdoblja oekuje se ubrzanje rasta jedininog troka rada kao
posljedica ubrzanja rasta plaa uz usporavanje rasta produktivnosti rada.
U 2015. oekuje se stagnacija plasmana ostalim domaim sektorima, a porast kreditiranja drave e
se vjerojatno nastaviti. Oekivani rast najireg monetarnog agregata ukupnih likvidnih sredstava u
9
Ukupni doprinos ovih kategorija promjeni indeksa potroakih cijena u 2015. procjenjuje se na 0,1 postotni
bod.
10
Pri izraunu pokazatelja o tritu rada koriteni su podaci iz nacionalnih rauna.
13
2015. mogao bi biti slian ostvarenju u prethodnoj godini. Zaokret u pogledu monetarnih kretanja ne
moe se oekivati ni u srednjoronom razdoblju, za koje se predvia postupno i blago ubrzanje rasta
monetarnih i kreditnih agregata sukladno sporom oporavku hrvatskog gospodarstva.
Pozitivan saldo na tekuem i kapitalnom raunu platne bilance mogao bi se poboljati u 2015. i
dosegnuti 2,0% BDP-a, u usporedbi s 0,7% BDP-a koliko je iznosio u prethodnoj godini. Najveim
dijelom bi takvim kretanjima trebao doprinijeti naglaeni rast neto izvoza roba i usluga uslijed
izraenijeg rasta izvoza u odnosu na rast uvoza. Takoer, povoljnija ostvarenja se oekuju na raunu
sekundarnog dohotka kao rezultat jaanja apsorpcijskih kapaciteta vezanih za koritenje sredstava iz
EU fondova, uz poveanje primitaka kapitalne prirode. U uvjetima razduivanja privatnog sektora,
niskih kamatnih stopa i slabijeg rasta dobiti poduzea i banaka u stranome vlasnitvu, pritisci na
pogoranje salda primarnog dohotka trebali bi biti znatno manje izraeni nego prethodne godine.
2.3.
Rizici makroekonomskih projekcija
Makroekonomski scenarij opisan u tekstu izloen je prevladavajue negativnim rizicima. Najvea

neizvjesnost tie se dinamike izvoza roba i usluga. Naime, osim rizika koji proizlaze iz slabijeg
ostvarenja inozemne potranje relevantnih izvoznih trita, pozitivni uinci od pristupanja
zajednikom tritu EU koji se tiu ponajvie irenja izvozne baze (zastupljenost na tritima), ali i
poboljane konkurentnosti u openitom smislu, predstavljaju glavni rizik cjelokupnog scenarija.
Procjenjuje se kako su rizici vezani za projekciju potronje kuanstava, unato obilju potencijalnih
utjecaja od kojih su svakako najznaajniji vezani za kretanje na tritu rada, a isto tako i uvoza roba i
usluga uravnoteeni. Kretanje investicija e u srednjem roku primarno ovisiti o iskoritavanju
kapitalnih transfera EU fondova kao i intenzitet fiskalne konsolidacije vezan uz investicijsku potronju
ope drave. Osim toga, dinamika realnog BDP-a usko je povezana i s intenzitetom i strukturom
fiskalne konsolidacije. Glavni rizici koji bi mogli uzrokovati drugaije ostvarenje stope inflacije od
prognozirane ukljuuju znaajnije promjene cijena nafte te izraenije slabljenje kune prema
amerikom dolaru od predvienog, kao i slabije ostvarenje na tritu od prognoziranog. Osim toga, u
2016. godini, odnosno nakon parlamentarnih izbora, mogue je podizanje administrativno reguliranih
cijena. Za kraj treba spomenuti i kako nepovoljnije srednjorono kretanje inozemnih kamatnih uslijed
slabijeg monetarnog oputanja od oekivanog takoer ugrozilo rast kroz vie moguih kanala
utjecaja.
14
3.
PRORAUN OPE DRAVE I JAVNI DUG
3.1.
Fiskalna politika
Fiskalna politika u narednom srednjoronom razdoblju bit e usmjerena na dva kljuna naela. S
jedne strane, nuna je brza fiskalna konsolidacija s obzirom na rastui javni dug i troak njegovog
financiranja i to u uvjetima negativne ekonomske aktivnosti. S druge strane, nuno je i pokretanje
odrivog ekonomskog rasta nakon estogodinje recesije.
Stoga e se srednjorone mjere fiskalne politike temeljiti na fiskalnoj konsolidaciji u svrhu rjeavanja
prekomjernog proraunskog manjka. Naime, Vijee EU je na prijedlog Europske komisije (EK), u
sijenju 2014. godine donijelo preporuke kojima se od RH trai rjeavanje prekomjernog manjka i to
tako da do 2016. godine smanji svoj proraunski manjak ispod 3% BDP-a te dug ope drave dovede
na putanju smanjenja ispod 60% BDP-a dvije godine kasnije.
Krajem travnja 2014. RH je u okviru Europskog semestra dostavila Program konvergencije Republike
Hrvatske za razdoblje 2014. - 2017. te Nacionalni program reformi Republike Hrvatske. Program
konvergencije ujedno predstavlja i prvo slubeno izvjee RH o provedbi mjera ekonomske politike u
svrhu korekcije prekomjernog proraunskog manjka.
Temeljem razmatranja navedenog dokumenta te definiranih mjera i njihovog plana provedbe,
2. lipnja 2014. godine EK je utvrdila kako je RH poduzela odgovarajue mjere u svrhu korigiranja
proraunskih neravnotea te je stoga postupak prekomjernog proraunskog manjka stavljen u
mirovanje. Zbog postojanja negativnih rizika RH je obvezna osigurati definiranje i provedbu
odgovarajuih mjera u svrhu potivanja dinamike i ciljeva fiskalne konsolidacije, definiranih
preporukama Vijea EU. RH je stoga duna svakih est mjeseci izvjetavati o provedbi odgovarajuih
mjera fiskalne konsolidacije.
U tom smislu, 31. listopada 2014. RH je dostavila EK Drugo izvjee o provedbi mjera fiskalne politike
s ciljem jaanja dugorone odrivosti javnih financija te potivanja odredbi Pakta o stabilnosti i rastu.
Krajem studenog iste godine, temeljem analize dostavljenog dokumenta EK je Odboru za financijsku
politiku dostavila Izvjetaj o napretku u implementaciji Preporuka Vijea za rjeavanje prekomjernog
proraunskog manjka za RH. Uzimajui u obzir bottom-up pristup, EK utvruje da je RH u 2014. godini
neznatno premaila traeni fiskalni napor od 2,3% BDP-a. Meutim, sukladno podacima o izvrenju
prorauna za 2014. godinu predviene utede ostvarene su iznad planiranih te je procijenjeni fiskalni
napor na razini od 2,5% BDP-a.
Kako bi ispunila preporuke, mjere fiskalne politike RH bit e usmjerene na fiskalnu konsolidaciju kako
na prihodnoj tako i na rashodnoj strani prorauna. Okvir fiskalnog upravljanja u EU kao i njemu
prilagoen okvir u RH pridonijet e jaanju fiskalne prilagodbe kroz vrijeme. Spomenuti okvir
ukljuuje jaanje numerikih fiskalnih pravila, jaanje neovisnosti Fiskalnog odbora i srednjoronog
proraunskog planiranja u RH, a bit e i ojaan multilateralnim dijalogom s EK i EU.
U narednom srednjoronom razdoblju, aktivnosti na prihodnoj strani prorauna bit e usmjerene na
1) proirenje porezne osnovice; 2) stvaranje preduvjeta za jaanje uinkovitosti poreznog nadzora; 3)
15
pravovremene dostupnosti informacija i 4) modernizaciju organizacijske strukture Porezne uprave

(PU). Tako e se pristupiti izmjenama poreznih olakica, nastavit e se s procesom primjene
fiskalizacije u prometu gotovinom te e se intenzivirati elektronska komunikacija s poreznim
obveznicima u svrhu transparentnijeg i uinkovitijeg evidentiranja te ispunjavanja poreznih obveza, a
nastavlja se i s reorganizacijom PU. Od 2016. godine na snagu stupa oporezivanje kapitalnih dobitaka,
a temeljem razvoja novog obrasca Izvjea o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima
za obvezna osiguranja (JOPPD obrazac) jaa se razmjena podataka o dohotku i ostalim primicima
graana s drugim institucija.
Na rashodnoj strani prorauna pozornost je usmjerena na smanjenje proraunskog manjka, no
koritenjem takvih mjera koje ne djeluju negativno na rast, uz istodobno zadravanje socijalne zatite
graana i sve naglaeniju usmjerenost na koritenje fondova EU. Proraunom za 2015. godinu
predviene su strukturne utede na svim kategorijama rashoda. U cilju stvaranja dodatnih uteda, ali
i poveanja uinkovitosti javne potronje, pokrenuta je dubinska analiza rashoda dravnog
prorauna, koja ima za cilj analizirati koji rashodi odstupaju od dogovorenih politika, a koji su u skladu
s njima, a na temelju ega bi se trebala donijeti odluka o smanjivanju/poveanju rashoda. Kako bi se
ostavio prostor za fiskalnu konsolidaciju koja potie rast, meu prioritetima javne potronje bit e
ulaganja u vodnu i prometnu infrastrukturu. U uvjetima visoke nezaposlenosti, posebice mladih,
pozornost se posveuje provoenju aktivnih mjera na tritu rada. Nastavit e se i reforma sustava
zdravstva, pravosua, socijalne skrbi i obrazovanja, a u svrhu jaanja njihove uinkovitosti i
odrivosti.
Svi navedeni ciljevi i predviena kretanja fiskalne politike su odreeni i ovise o provedbi kljunih
strukturnih reformi u nadolazeem razdoblju, a koje su detaljno opisane u Nacionalnom programu
reformi.
3.2.
Izvravanje prorauna u 2014. godini
U uvjetima nepovoljnih gospodarskih kretanja te potrebe snanije fiskalne konsolidacije slijedom

preporuka Vijea EU u okviru EDP procedure, u oujku 2014. godine donesene su izmjene i dopune
dravnog prorauna i financijskih planova izvanproraunskih korisnika dravnog prorauna.
Izmjenama se predloilo niz mjera na prihodnoj i rashodnoj strani prorauna, s procijenjenim
strukturnim uinkom od 1,9% BDP-a. Meutim, da bi se dosegla razina potrebnih konsolidacijskih
mjera od 2,3% BDP-a sukladno preporukama Vijea EU, RH je pripremila dodatne mjere od 0,4% BDPa u 2014., a koje su bile obuhvaene Zakljukom Vlade RH te Odlukom o mjerama privremene
obustave izvravanja dravnog prorauna RH za 2014. godinu. Uslijed nastavka nepovoljnih
gospodarskih kretanja u odnosu na prethodno planirane te dodatnih proraunskih trokova zbog
poplava u istonoj Slavoniji, u studenom 2014. godine donesene su nove izmjene i dopune dravnog
prorauna i financijskih planova izvanproraunskih korisnika dravnog prorauna. Tom prilikom u
spomenute izmjene i dopune uvrtene su i prethodno navedene dodatne mjere iz oujka 2014.
godine.
16
Prema konanim podacima za 2014. godinu ukupni prihodi prorauna ope drave izvreni su na
razini od 42,3% BDP-a. Unato nepovoljnim gospodarskim kretanjima izvrenje prihoda bilo je neto
bolje od oekivanog. Tako su prihodi od poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, posebnih
poreza i troarina te doprinosa zabiljeili vee ostvarenje od planiranog. U isto vrijeme, najznaajnije
smanjenje imali su prihodi od pomoi prije svega zbog slabije dinamike povlaenja fondova EU.
Vezano uz strukturne mjere na prihodnoj strani prorauna, u 2014. godini provedene su dvije
zakonske izmjene u oporezivanju igara na sreu. Doprinosi za zdravstveno osiguranje poveani su s
13% na 15%, a osiguranicima ija su mirovinska prava bila ureena posebnim propisima omogueno
je prebacivanje sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup. U oujku je uvedena i obveza uplate dijela
dobiti trgovakih drutava od stratekog i posebnog interesa za RH u veinskom odnosno
manjinskom vlasnitvu RH, odnosno vika prihoda nad rashodima agencija, zavoda i drugih pravnih
osoba s javnim ovlastima kojima je osniva RH, a koje nemaju status proraunskog korisnika.
Troarine na olovni benzin, bezolovni benzin i na plinsko ulje za pogon poveane su za 20 lipa/litra.
Poveana je i naknada za pravo na ekonomsko koritenje vrijednosti spektra za javne pokretne
mree. Sve navedene prihodne strukturne mjere rezultirale su fiskalnim uinkom od 0,8% BDP-a u
2014. godini.
Ukupni rashodi prorauna ope drave u 2014. godini izvreni su na razini od 48% BDP-a. Kod veine
proraunskih kategorija ostvarene su znaajne strukturne utede izuzev naknada zaposlenima.
Naime, unato ostvarenim utedama temeljem ukidanja dodataka na plau zaposlenih u dravnim i
javnim slubama od 4%, 8% i 10%, ukidanja pojedinih dodatka u sektoru obrane i pravosua te
izmjena obrauna plaa u sustavu znanosti, izostali su oekivani uinci u ovoj kategoriji rashoda.
Razlog tome je injenica da je za pojedine proraunske korisnike bilo potrebno osigurati dodatna
sredstva (znanost, obrazovanje i sport, unutarnji poslovi, socijalna politika i mladi). Nadalje, znaajne
strukturne utede ostvarene su u kategoriji intermedijarne potronje i to prvenstveno na naknadama
za prijevoz zaposlenika, trokovima odravanja, intelektualnim i osobnim uslugama, reijskim
trokovima, informatikim uslugama te rashodima za materijal, sirovine i usluge. Najvea smanjenja
subvencija zabiljeene su kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i brodogradnje kao i kod
Hrvatskih eljeznica. U zdravstvenom sustavu nastavilo se s racionalizacijom trokova putem
objedinjene nabave lijekova na recept, bolje kontrole bolovanja kao i racionalizacije poslovanja
bolnica, a koja se provodi kroz program sanacije i informatizaciju zdravstvenog sustava. Ovdje treba
istaknuti i trajnu mjeru desetpostotnog smanjenja povlatenih mirovina iznad 5.000 kuna koja je
takoer donesena u ovoj godini. Znaajne utede ostvarili su i ostali tekui i kapitalni transferi,
posebice vezano uz projekte na podruju poljoprivrede, regionalnog razvoja, znanosti te
poduzetnitva. Isto tako, kapitalni rashodi biljee utede slijedom sporije dinamike realizacije
projekata u sektoru zdravstva, pravosua i znanosti. Sve navedene rashodne strukturne mjere
rezultirale su fiskalnim uinkom od 1,3% BDP-a.
Strukturno smanjenje manjka izvanproraunskih korisnika iznosilo je 0,4% BDP-a, pri emu su najvee
utede ostvarene u cestovnom i vodnom sektoru.
U odnosu na 2013. proraunski manjak ope drave poveao se s 5,4% BDP-a na 5,7% BDP-a u 2014.
godini, pri emu je sredinja drava, koja ukljuuje izvanproraunske korisnike, javna poduzea i
HBOR te ostale prilagodbe prema novoj statistikoj metodologiji ESA 2010, zabiljeila manjak od 6,1%
BDP-a. U isto vrijeme, lokalna drava imala je viak od 0,1% BDP-a, a fondovi socijalnog osiguranja od
17
0,3% BDP-a. O uvoenju nove statistike metodologije ESA 2010, kojom se primjenjuje statistiki
obuhvat drave, detaljnije je opisano u poglavlju 7. Institucionalna obiljeja javnih financija.
3.3.
Mjere za rjeavanje prekomjernog proraunskog manjka
RH se od sijenja 2014. godine nalazi u proceduri prekomjernog proraunskog manjka s definiranim

obvezujuim preporukama za njegovo smanjenje usvojenim od Vijea EU. Prema tim preporukama
RH mora u 2015. godini provesti dodatne mjere fiskalne konsolidacije u iznosu 1% BDP-a. Na temelju
Zimskih projekcija EK iz veljae, RH mora usvojiti dodatne mjere fiskalne konsolidacije u iznosu od
0,4% BDP-a u 2015. godini. Kako bi se ispunile preporuke Vijea EU i procedura prekomjernog
proraunskog manjka zadrala u stanju mirovanja, uz mjere definirane proraunom za 2015. godinu
bilo je potrebno poduzeti i dodatne mjere. Tako je Vlada RH na sjednici odranoj 16. travnja 2015.
godine donijela Uredbu o visini troarina na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za puenje kao
i Uredbu o izmjeni Uredbe o visini troarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon. Na
sjednici odranoj 23. travnja 2015. Vlada RH donijela je Odluku o mjerama privremene obustave
izvravanja dravnog prorauna RH za 2015. godinu kao i Odluku o provedbi mjera trgovakih
drutava od stratekog interesa za RH ukljuenih u sektorizaciju drave u okviru smanjenja
prekomjernog manjka. Takoer, donijela je i Odluku o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova i
drugih pravnih osoba s javnim ovlastima i osnivanju Povjerenstva za provedbu racionalizacije sustava
agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Temeljem navedene Odluke
najkasnije do 1. listopada 2015. pripremit e se akcijski plan te utvrditi popis agencija, zavoda,
fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima koje e se ukinuti tijekom 2016. godine. Uzimajui
u obzir strukturne mjere definirane proraunom za 2015. i projekcijama za 2016. i 2017. kao i
prethodno spomenute dodatne mjere iz travnja ove godine, ukupno predloene strukturne mjere u
2015. iznose 1,5% BDP-a, a u 2016. godini 1,2% BDP-a.
18
Tablica 3.1. Strukturne mjere za smanjenje prekomjernog proraunskog manjka

OSTVARENJE
U 2014.
milijuni HRK
PRIHODNE STRUKTURNE MJERE
1. porez na dobitke od igara na sreu
2. izmjene u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem
beneficiranog radnog staa
3. poveanje koncesijskih naknada
4. povlaenje prihoda od dobiti trgovakih drutava u dravnom vlasnitvu
5. poveanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13% na 15%
6. reinvestirana dobit
7. uvoenje poreza na kamate na tednju
8. naknade na telekomunikacijske usluge
9. poveanje troarina na energente
10. poveanje troarina na duhan
11. smanjenje poreza na dohodak
12. unapreenje sustava komunalne naknade
UKUPNO PRIHODNE MJERE
RASHODNE STRUKTURNE MJERE
1. naknade zaposlenima
2. intermedijarna potronja
3. subvencije
4. socijalne naknade i socijalni transferi
5. ostali tekui transferi i kapitalni transferi
6. rashodi za bruto investicije u kapital
UKUPNO RASHODNE MJERE
IZVANPRORAUNSKI KORISNICI I TRGOVAKA DRUTVA U VLASNITVU RH
% BDP-a
0,03
200
0,06
400
0,12
250
0,08
70
1.600
0,02
0,49
600
800
0,18
0,24
300
0,09
430
90
-1.800
0,13
0,03
-0,54
% BDP-a
500
0,15
140
60
0,04
0,02
160
350
0,05
0,11
2.670
0,8
870
0,3
300
1.000
0,09
0,3
1.098
1.211
936
376
568
4.188
0,3
0,4
0,3
0,1
0,2
1,3
252
278
347
71
255
215
1.417
0,08
0,08
0,10
0,02
0,08
0,06
0,4
446
540
569
200
151
114
2.020
0,13
0,16
0,17
0,06
0,04
0,03
0,6
1.337
0,4
1.467
0,4
315
0,1
1.044
0,3
200
0,06
3.535
1,1
8.196
2,5
4.798
1,5
150
0,05
350
0,1
8.196
2,5
4.948
1,5
3.885
1,2
AGENCIJE, ZAVODI, FONDOVI I DRUGE PRAVNE OSOBE S JAVNIM OVLASTIMA

SVEUKUPNA FISKALNA PRILAGODBA
FISKALNI UINAK
U 2016.
% BDP-a
90
JEDINICE LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

SVEUKUPNA FISKALNA PRILAGODBA
FISKALNI UINAK
U 2015.
Izvor: Ministarstvo financija
Osim obveznih kvantitativnih fiskalnih uteda definiranih Preporukama Vijea EU, usvojeni su i
prijedlozi unaprjeenja ireg okvira javnih financija. Tako RH poduzima dodatne mjere u podruju
analize strukture rashoda dravnog prorauna kroz dubinsku analizu rashoda, a kako bi se poveala
fiskalna odrivost sustava. Nastavljaju se i aktivnosti suzbijanja sive ekonomije i poveanja borbe
protiv poreznih utaja. Konano, nastavljaju se i reforme okvira za upravljanje javnim financijama
ukljuujui izmjene i dopune Zakona o proraunu kao i novi prijedlog Zakona o fiskalnoj odgovornosti.
Uvidom u Tablice 3.2. i 3.3. vidljivo je da RH ne ispunjava nominalno definirani manjak ope drave
od strane EK u promatranim godinama. Razlog tomu jesu viegodinja negativna ekonomska kretanja
te posljedino nii prihodi, dok su na rashodnoj strani poduzete znaajne strukturne aktivnosti u cilju
fiskalne stabilizacije. K tome, od rujna 2014. godine uvedena je nova statistika metodologija ESA
2010 kojom se poveao statistiki obuhvat sektora ope drave na nain da su pojedina javna
poduzea (Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ)) ukljuena u navedeni sektor te
su provedene i pojedine prilagodbe sukladno metodolokim zahtjevima sustava ESA 2010. Sve
navedeno rezultiralo je nepovoljnijim pokazateljima nominalnih manjkova ope drave u odnosu na
one zahtijevane od strane EK.
Unato opisanim potekoama, Vlada RH poduzela je niz strukturnih mjera iji je uinak u 2014.
godini procijenjen na razini od 2,5% BDP-a. Ovakve napore prepoznala je i EK koja je u lipnju 2014.
proceduru prekomjernog proraunskog manjka za RH stavila u mirovanje, a potom donijela miljenje
kojim utvruje da je RH u 2014. godini poduzela strukturni napor koji premauje definirani cilj od
19
2,3% BDP-a. Slini trendovi vidljivi su i za 2015. godinu tijekom koje su zbog gore opisanih okolnosti i
dalje prisutni nepovoljni pokazatelji nominalnih fiskalnih manjkova, no planirani strukturni napor od
1,5% BDP-a premauje zahtijevani cilj od 1% BDP-a sukladno bottom-up pristupu EK.
Okvir 1: Preporuke Vijea EU za rjeavanje stanja prekomjernog

proraunskog manjka
I. Obvezujue preporuke
Tablica 3.2. Preporuke Vijea za korekciju prekomjernog manjka

Tablica 3.3. Fiskalne projekcije - Preporuke Vijea EU u potpunosti usvojene i ugraene u fiskalne projekcije
RH
II. Dodatne preporuke neobvezujue

1) Detaljna analiza rashoda s ciljem racionalizacije plaa, socijalne skrbi i potpora u svrhu oslobaanja
fiskalnog prostora za rashode koji doprinose rastu, ukljuujui sufinanciranje EU projekata
Mjere za ispunjavanje preporuka:
provedena dubinska analiza rashoda dravnog prorauna

unapreenje primjene sustava Centralnog obrauna plaa (COP) za cjelokupni javni sektor
mjere za smanjenje i poboljanje uinkovitosti socijalnih transfera
- u okviru zajamene minimalne naknade objedinjen niz zasebnih socijalnih naknada
- jedinstveno sredinje mjesto za isplatu i administriranje novanih naknada
- izrada izvijea o socijalnoj zatiti u svrhu daljnjeg objedinjavanja naknada te ujednaavanja
kriterija za njihovo ostvarivanje uvoenjem provjere dohotka i imovine
trajno ukidanje dijela dravnih potpora u skladu s usvojenim strukturnim mjerama.
2) Jaanje porezne discipline i poveanje uinkovitosti

reorganizacija Porezne uprave s ciljem poboljanja uinkovitosti i smanjenja poreznih utaja

uvoenje Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara
nastavak provedbe fiskalizacije prometa gotovinom
uvoenje JOPPD (jedinstveni obrazac za prikupljanje podataka o isplaenim primicima) u svrhu
stjecanja potpune slike o prihodima i primicima pojedinca
izraen Katalog poreznih rashoda na razini drave.
20
Okvir 1: Preporuke Vijea EU za rjeavanje stanja prekomjernog

proraunskog manjka
3) Unaprjeenje institucionalnog okvira javnih financija, ukljuujui jaanje viegodinjeg
proraunskog planiranja, jaanje uloge i neovisnosti Odbora za fiskalnu politiku i osiguravanje
usklaenosti s fiskalnim pravilom
u tijeku izrada novog Prijedloga Zakona o fiskalnoj odgovornosti

nova fiskalna pravila u skladu sa zahtjevima EU
jaa se neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku
usvojene Izmjene i dopune Zakona o proraunu
- ukljuivanje stratekih dokumenata Europskog semestra u proraunski proces
- usklaivanje sa zahtjevima europske statistike
- jaanje srednjoronog proraunskog okvira
- uvoenje dodatne fleksibilnosti u izvravanju prorauna
- upravljanje javnim dugom
kontinuirano unaprjeenje fiskalne statistike.
-
3.3.1. Strukturne mjere u 2015. godini

Strukturne mjere na prihodnoj strani prorauna
Strukturne mjere na prihodnoj strani prorauna ukljuuju: izmjene u oporezivanju dobitaka od igara
na sreu, izmjene u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem beneficiranog radnog
staa, povlaenje prihoda od dobiti trgovakih drutava u dravnom vlasnitvu, cjelogodinji fiskalni
uinak doprinosa za zdravstveno osiguranje, uvoenje poreza na kamate na tednju, poveanje
troarina na energente te poveanje troarina na duhan.
Porez na dobitke od igara na sreu

Od 1. sijenja 2015. stupile su na snagu izmjene Zakona o igrama na sreu 11, pri emu se oporezuju
svi dobitci neovisno o njihovoj visini. Tako se porez na dobitke od igara na sreu plaa po stopi od
10% na dobitke do 10.000 kuna, po stopi od 15% na dobitke iznad 10.000 kuna do 30.000 kuna, po
stopi od 20% na dobitke iznad 30.000 kuna do 500.000 kuna te po stopi od 30% na dobitke iznad
500.000 kuna. Oekivani fiskalni uinak ove mjere iznosi 0,06% BDP-a.
11
Narodne novine, broj 143/2014
21
Izmjene u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem beneficiranog radnog

staa
U 2015. predvia se nastavak mirovinske reforme zapoete u 2014. godini u podruju osiguranika s
beneficiranim radnim staem i njihovo prebacivanje iz II. u I. mirovinski stup, budui da se mirovina
za ove kategorije osiguranika (vatrogasci, vozai i sl.) obraunava i isplauje kao da nisu ukljueni u
drugi mirovinski stup. Fiskalni uinak navedene trajne mjere iznosi 0,08% BDP-a. Tome treba
pridodati i jednokratnu mjeru prebacivanja iz drugog u prvi mirovinski stup koji se u 2015. godini
procjenjuje u iznosu od 0,7% BDP-a.
Povlaenje prihoda od dobiti trgovakih drutava u dravnom vlasnitvu

Odlukom Vlade RH u okviru procedure prekomjernog proraunskog manjka planira se povlaenje
dijela ostvarene dobiti iz 2014. godine poduzea u dravnom vlasnitvu. Fiskalni uinak navedene
mjere procjenjuje se na 0,18% BDP-a u 2015. godini. Uplata dobiti odnosi se iskljuivo na dobit
ostvarenu u prethodnoj kalendarskoj godini pa nije podlona statistikom tretmanu superdividende.
Doprinosi za zdravstveno osiguranje

Od 1. travnja 2014. godine doprinosi za zdravstveno osiguranje poveani su s 13% na 15%. Dodatni
fiskalni uinak podizanja navedene stope u 2015. godini iznosi 0,24% BDP-a.
Porez na kamate na tednju

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak od 1. sijenja 2015. godine uvedeno je
oporezivanje kamata na tednju po stopi od 12%. Fiskalni uinak ove mjere iznosi 0,09% BDP-a.
Troarine na energente i elektrinu energiju

Poveanjem troarina na energente iz 2014. ostvaruje se dodatni fiskalni uinak od 0,04% BDP-a u
2015. godini. Prijedlogom Uredbe o izmjeni Uredbe o visini troarine na motorne benzine, plinsko
ulje i kerozin za pogon poveane su troarine za 20 lipa po litri na olovni benzin, bezolovni benzin i na
plinsko ulje za pogon. Fiskalni uinak poveanja troarina iznosi 0,09% BDP-a u 2015. godini. Dakle,
sveukupni fiskalni uinak na ovoj kategoriji prihoda u 2015. godini iznosi 0,13% BDP-a.
Troarine na duhan i duhanske preraevine

Troarine na duhan i duhanske preraevine mijenjaju se u cilju provedbe postupnog dostizanja
minimalne troarine na cigarete koju zahtijevaju relevantni propisi EU, a uzimajui pri tome u obzir da
je RH odobreno prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. godine za provoenje navedenog. Prema
pravnoj steevini EU u podruju oporezivanja cigareta, ukupna troarina iznosi najmanje 60%
prosjene ponderirane maloprodajne cijene cigareta putenih u potronju, a minimalna troarina ne
smije biti nia od 90 eura za 1.000 komada cigareta bez obzira na prosjenu ponderiranu
maloprodajnu cijenu cigareta putenih u potronju. Poveanjem troarina na duhan postie se
poveanje prihoda prorauna za oko 0,03% BDP-a u 2015. godini.
22
Strukturne mjere na rashodnoj strani prorauna

Strukturne mjere na rashodnoj strani prorauna ukljuuju: naknade zaposlenima, intermedijarnu
potronju, subvencije, socijalne naknade i socijalne transfere, ostale tekue transfere i kapitalne
transfere te rashode za bruto investicije u kapital. Mjere takoer ukljuuju i izvanproraunske
korisnike i javna poduzea te agencije, zavode, fondove i druge pravne osobe s javnim ovlastima.
Naknade zaposlenima
Mjere koje su se zapoele provoditi u 2014. nastavljaju se i u 2015. godini. Produljeno je ukinue
prava na poveanje plae po osnovi godina radnog staa u visini 4%, 8% i 10% za zaposlene u
dravnim i javnim slubama do kraja 2015. godine. Naime, krajem oujka 2015. godine Sabor je donio
izmjene Zakona o uskrati prava na uveanje plae po osnovi ostvarenih godina radnog staa 12 koji
ureuje spomenuto smanjenje kao i izmjene Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava
zaposlenima u javnim slubama koji ureuje pravo na boinice i regres 13. Nadalje, u 2014. godini
smanjene su plae dravnih dunosnika te ukinuti dodaci u sustavima obrane i pravosua. Tako je u
sustavu obrane izmjenama uredbe o dunostima djelatnih vojnih osoba koje imaju pravo na
beneficirani radni sta, smanjen opseg vojnih dunosti s gore spomenutim pravima. Temeljem
fluktuacije djelatnih vojnih osoba kao i primjenom novog Pravilnika o dodacima na njihove plae i
njegovih izmjena 14, takoer se oekuju daljnje utede na plaama. U sustavu pravosua, daljnjom
provedbom postupaka reorganizacije te racionalnom preraspodjelom poslova oekuju se dodatne
utede na ovoj kategoriji rashoda.
U 2015. godini uvedena je i dodatna mjera daljnjeg sniavanja plaa dravnih dunosnika, ija je
osnovica za obraun plae umanjena temeljem Odluke o visini osnovice za obraun plaa dravnih
dunosnika poevi s plaom za mjesec prosinac 2014. godine 15. Ovim se navedena osnovica sniava
za daljnjih 8%.
Uspostavom COP-a za sve institucije javnog sektora omogueni su izvrenje i nadzor nad isplatama i
obraunom plaa te ujednaavanje koeficijenata radnih mjesta. Time se doprinosi osiguravanju
osnovnog naela sustava plaa, a to je jednaka plaa za jednaki rad, tako da ista radna mjesta s istim
opisom posla u javnom sektoru ne mogu imati viestruku razliku u plai. Takoer, ovaj sustav je u
konanoj fazi izgradnje te e se tijekom 2015. godine nastojati ukljuiti i preostali, manji dio korisnika
koji su jo van njega (Ured predsjednika RH, Ustavni sud, veina medicinskih fakulteta, CARNet te
manji broj kola, bolnica, agencija i javnih ustanova).
S druge strane, poveanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13% na 15% ima uinak i u
prva etiri mjeseca 2015. godine. Uzimajui u obzir navedeno, planirane neto strukturne fiskalne
utede naknada zaposlenima iznose 0,08% BDP-a.
12

14
Narodne novine, broj 33, 41, 53, 114/2015
15
13
23
Intermedijarna potronja
Planirano strukturno smanjenje intermedijarne potronje iznosi 0,08% BDP-a, a prvenstveno proizlazi
iz procesa reorganizacije pravosudnog sustava te niih rashoda za usluge. Reorganizacija
podrazumijeva teritorijalni i organizacijski preustroj pravosudnog sustava, reorganizaciju i
racionalizaciju sudake i dravno-odvjetnike mree. Ovim e se ostvariti bolja organizacija rada
sudova i bre rjeavanje predmeta, skraivanje trajanja sudskih postupaka te ravnomjernija radna
optereenost pravosudnih tijela i dunosnika. Navedeni proces takoer e rezultirati smanjenim
brojem opinskih i prekrajnih sudova te opinskih odvjetnitava. Osim navedenog, ovom mjerom
ubrzat e se sudski postupci, to e smanjiti pritisak na isplatu naknada za dugotrajno suenje.
Ovdje valja izdvojiti i mjeru smanjenja trokova za grafike i tiskarske usluge izrade tiskanica vezano
uz smanjenje dinamike izrade osobnih dokumenta za graane, s obzirom da su isti zbog izmijenjenog
formata, najveim dijelom izraeni u prethodnim godinama.
Subvencije
Planirane strukturne utede na subvencijama u 2015. godini iznose 0,1% BDP-a. Najvee smanjenje
odnosi se na ukidanje subvencija HBOR-u te smanjenje nacionalne komponente izravnih plaanja u
poljoprivredi temeljem njene supstitucije EU sredstvima. Aktivnu politiku zapoljavanja u
promatranom razdoblju takoer karakteriziraju napori u svrhu poveanja apsorpcije EU sredstava za
ovu namjenu ovim su ukupna sredstva za subvencije za zapoljavanja poveana, no pritom nije
dolo do uveanja rashoda iz sredstava dravnog prorauna, a obuhvat nezaposlenih osoba
korisnika ovih prava nije ugroen. Strukturno smanjenje rashoda planira se i u sektorima
gospodarstva i poduzetnitva. Ostale subvencije, koje se prvenstveno odnose na sustav znanosti i
obrazovanja, kulturu, promet i turizam takoer e ostvariti manje utede.
Socijalne naknade i socijalni transferi

Socijalne naknade, ije strukturne utede iznose 0,02% BDP-a, obuhvaaju utede vezano uz
subvencije i dravna jamstva za stambene kredite, jednokratne pomoi obiteljima branitelja kao i
smanjenje povlatenih mirovina veih od 5.000 kuna. Temeljem Zakona o subvencioniranju i
dravnom jamstvu stambenih kredita 16, Agencija za posredovanje nekretninama subvencionira dio
kamata u prve etiri godine koritenja stambenih kredita. Subvencije su odobravane u 2011. i 2012.
godini. U 2015. godini izvrit e se smanjene isplate preostalih obveza nakon ega vie nema obveza
za odobrene subvencije.
Takoer, oekuje se i smanjenje isplata jednokratne novane pomoi lanovima obitelji smrtno
stradalog hrvatskog branitelja iz domovinskog rata temeljem izmjena relevantne Uredbe 17 iz 2014.
godine, kojima su postroeni uvjeti za ostvarivanje prava na jednokratnu novanu pomo. Naime,
nova Uredba preciznije definira pravo na jednokratnu novanu pomo koje korisnici mogu ostvariti
jedanput u jednoj kalendarskoj godini, a ukupni iznos jednokratnih novanih pomoi po svim
situacijama ne moe biti vei od iznosa jedne proraunske osnovice (3.326 kuna). Isto tako, ovdje je
16
17

24
ukljuen i dodatni fiskalni uinak desetpostotnog smanjenja povlatenih mirovina veih od 5.000
kuna provedenog u 2014. godini.
Ostali tekui transferi i kapitalni transferi

Unutar ostalih tekuih i kapitalnih transfera raspodijeljene su mjere s ukupnim strukturnim
smanjenjem u 2015. godini u iznosu od 0,08% BDP-a. Trajne utede ostvaruju se na rashodima
jamstvenog fonda za industriju i inovacije koji se od ove godine ukida. U prosincu 2014. godine
uredbom Vlade RH izmijenjen je Zakon o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje.
Njime se mijenja formula izrauna poticajnih sredstava za stambene tedie, ime se znaajno
smanjuje godinja isplata poticajnih sredstava iz dravnog prorauna. Takoer, potrebno je
spomenuti i utede planirane u sektoru eljeznica, vezano uz smanjenje izdataka za modernizaciju
eljeznikih vozila, s obzirom da e se ovakvi transferi ubudue dodjeljivati samo H putnikom
prijevozu. Nadalje, predviaju se i utede na trokovima za stambeno zbrinjavanje temeljem
uinkovitije provedbe Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja. Utede se oekuju na projektu
poduzetnikog impulsa te potporama za inovacije. U sektoru turizma tj. turistike promidbe takoer
se planiraju smanjenja rashoda s obzirom na prihode koje Hrvatska turistika zajednica ostvaruje iz
drugih namjenskih izvora (boravina pristojna i lanarina u turistikim zajednicama).
Rashodi za bruto investicije u kapital

Planirane strukturne utede na kapitalnim investicijama iznose 0,06% BDP-a. Oekuje se smanjivanje
rashoda za projekte u zdravstvu i to daljnjim postupcima objedinjene javne nabave za vie
zdravstvenih ustanova te utede na obnovi zdravstvene infrastrukture kao i preusmjeravanje na
financiranje iz EU fondova. Naime, provedbom objedinjene javne nabave odnosno nabave istovrsne
medicinske opreme za vie korisnika/zdravstvenih ustanova ostvarit e se racionalizacija kapitalnih
ulaganja vezano uz nabave medicinske opreme (zanavljanje opreme). Isto tako, provoenjem
Okvirnog programa izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije javnih graevina prema ugovornom obliku
javno-privatnog partnerstva, kojega je Vlada RH donijela u travnju 2012. godine omoguit e se
racionalizacija kapitalnih ulaganja u izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju graevina na podruju
zdravstva. Istovremeno, najvei naglasak stavlja se na znaajno vee koritenje sredstava iz fondova
EU.
Smanjenje rashoda vezano za projekte u sustavu pravosua i znanosti prvenstveno proizlazi iz
smanjenja nacionalnog financiranja pojedinih projekata te preusmjeravanja na financiranje iz
strukturnih fondova EU.
Izvanproraunski korisnici i trgovaka drutva u vlasnitvu RH

Strukturno smanjenje manjka izvanproraunskih korisnika i trgovakih drutava u vlasnitvu RH
iznosit e 0,4% BDP-a u 2015. godini. Utede e ostvariti Hrvatske ceste te Hrvatske vode i to
ponajvie na investicijskim aktivnostima. Nadalje, budui da je Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje (HZZO) od 1. sijenja 2015. postao izvanproraunski korisnik, ovdje su iskazane i planirane
strukturne utede u zdravstvenom sektoru. Tako se u 2015. godini oekuje nastavak intenziviranja
kontrola propisivanja lijekova na recept i smanjenja cijena lijekova. Nadalje, nastavlja se i s
provedbom kontinuirane kontrole privremene nesposobnosti za rad (bolovanja), a planira se i
25
poboljanje kontrole rashoda bolnikog sustava. Takoer, oekuju se i utede temeljem novog
modela upravljanja bolnicama baziranog na uvoenju sustava medicinskog i financijskog kontrolinga
te provedbe zajednike javne nabave posebice lijekova, sanitetskog potronog materijala te
implantata. Mjere smanjenje rashoda obuhvaaju i Hrvatske autoceste i H Infrastrukturu i to na
kategorijama naknada za zaposlene, intermedijarne potronje i investicija.
Hrvatska Vlada je u travnju 2015. godine donijela odluku o dodatnim utedama ovih institucija u
iznosu od 0,2% BDP-a. Utede mahom proizlaze iz procesa restrukturiranja, smanjenja transfera i
investicija financiranih iskljuivo iz nacionalnih sredstava. Unutar procesa restrukturiranja pripremaju
se mjere koje e dovesti do smanjenja rashoda za zaposlene i materijalnih rashoda poveanjem
uinkovitosti i dijalogom sa socijalnim partnerima. Vezano uz transfere predvieno je smanjenje
transfera lokalnim jedinicama i privatnom sektoru za ulaganje u projekte vodoprivrede i zatite
okolia. U pogledu investicija, jaa se orijentacija na pripremu EU projekata i financiranje iz EU
sredstava, a odustaje se od projekata predvienih za financiranje iz domaih sredstava. Konano,
oekuju se dodatne utede od unapreenja sustava upravljanja dugom i koritenjem povoljnijih
izvora financiranih od meunarodnih financijskih institucija.
Agencije, zavodi, fondovi i druge pravne osobe s javnim ovlastima

Strukturne utede agencija, zavoda i fondova u 2015. godini oekuju se u iznosu od 0,05% BDP-a. One
e rezultirati mjerama smanjenja intermedijarne potronje (smanjenje najamnina, reijskih trokova,
kontrola koritenja slubenih vozila, smanjivanje rashoda za intelektualne i osobne usluge, kontrola
slubenih putovanja i sl.).
Strukturne mjere jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u 2015.

godini
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak 18 koje su stupile na snagu u sijenju 2015.
godine povean je osobni odbitak za pojedine kategorije obveznika te su promijenjeni porezni razredi
za primjenu poreznih stopa od 25% i 40%. Osobni odbitak za zaposlene povean je s 2.200 kuna na
2.600 kuna, a za umirovljenike s 3.400 na 3.800 kuna. Takoer, povean je i osobni odbitak na
potpomognutim podrujima kategoriziranima u tzv. I. skupinu po stupnju razvijenosti s 3.200 na
3.500 kuna te za II. skupinu s 2.700 na 3.000 kuna. Nadalje, propisano je da se porez na dohodak
plaa po stopi od 12% na poreznu osnovicu do visine 2.200 kuna, po stopi od 25% na razliku porezne
osnovice izmeu 2.200 kuna i 13.200 kuna te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200
kuna.
Kljuni cilj ovih izmjena bilo je rastereenje rada te poticanje osobne potronje. Meutim, one su
istovremeno smanjile prihode koje jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave (u daljnjem
tekstu lokalne jedinice) ostvaruju po osnovi oporezivanja dohotka. Stoga je Vlada RH donijela izmjene
i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 19 kako bi
djelomino kompenzirala spomenuto smanjenje prihoda. Ovim izmjenama poveava se udio lokalnih
18
19
Narodne novine, broj 143/2014.

26
jedinica, ija vrijednost indeksa razvijenosti prelazi 75% prosjeka RH odnosno onih jedinica koje nisu
na potpomognutim podrujima, u prihodima od poreza na dohodak s 56,5% na 60%. Udio upanija se
poveava sa 16% na 16,5%. Nadalje, izmjenama se poveava udio opina i gradova u porezu na
promet nekretnina sa 60% na 80%, a udio drave se smanjuje sa 40% na 20%, ime drava gubi
prihod po ovoj osnovi za oko 0,1% BDP-a dok se za isti iznos poveava prihod gradova i opina.
Takoer, propisuje se da je prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na tednju prihod
dravnog prorauna koji e drava, u obliku pomoi, tijekom godine uplatiti lokalnim jedinicama na
potpomognutim podrujima za povrat poreza na dohodak po godinjoj prijavi graana s njihova
podruja. Smanjenjem udjela za decentralizirane funkcije s dosadanjih 12% na 6% umanjuje se
namjenski prihod lokalnih jedinica za financiranje decentraliziranih funkcija, to e biti kompenzirano
kroz veu pomo s pozicije dravnog prorauna za pomoi izravnavanja za decentralizirane funkcije i
to tako to se udio te pozicije poveava s dosadanjih 15,5% na 16%. Vano je spomenuti i da je u
izmjenama i dopunama ovoga Zakona uveden udio od 1,5% poreza na dohodak koji se izdvaja iz
dravnog prorauna na poziciji pomoi za projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i
investicijskih fondova iji su nositelji opine, gradovi i upanije odnosno pravne osobe u njihovom
veinskom vlasnitvu ili suvlasnitvu i ustanovama iji su osnivai.
Uz navedene mjere, lokalne jedinice takoer su unutar svog djelokruga nadlenosti poduzele niz
strukturnih mjera u svrhu poveanja prihoda te smanjenja rashoda, a kako bi se izbjeglo daljnje
produbljivanje fiskalnih neravnotea te ouvala fiskalna stabilnost. Naime, prema Zakonu o
proraunu lokalne jedinice su ograniene u zaduivanju, ime se njihovi prorauni automatski
usklauju. U tom smislu na prihodnoj strani pojedine lokalne jedinice poveale su stopu prireza i
cijenu komunalne naknade, a intenzivirat e se i aktivnosti prodaje nefinancijske imovine. Takoer,
pojaani su napori u svrhu bolje naplate prihoda. K tome, naglasak se stavlja na pripremu i provedbu
projekata financiranih sredstvima EU. Takvim mjerama postie se strukturni napor u iznosu od 0,1%
BDP-a na prihodnoj strani prorauna lokalnih jedinica. S druge strane, na rashodnoj strani
poduzimaju se mjere na svim kategorijama. Tako su na rashodima za zaposlene pojedine lokalne
jedinice donijele odluku o smanjenju osnovice plaa za svoje zaposlenike te smanjile dinamiku novog
zapoljavanja kao i poticale prirodni odljev postojeih zaposlenika dodjeljivanjem otpremnina.
Kontinuirano se smanjuju naknade trokova zaposlenima, rashodi za tekue i investicijsko odravanje
te ostali materijalni rashodi. Takoer, smanjuju se subvencije sektorima turizma, poljoprivrede i
poduzetnitva, pomoi usmjerena na financiranje javnih potreba u kulturi i sportu. Na kraju,
potrebno je spomenuti da je na lokalnoj razini, kao i na nacionalnoj, prisutan trend smanjenja
nacionalnog financiranja kapitalnih projekata te pojaana orijentacija na projekte financirane iz EU
prorauna. Ukupna strukturna uteda na rashodnoj strani iznosi 0,2% BDP-a. Svim navedenim
mjerama na prihodnoj i rashodnoj strani prorauna lokalnih jedinica postie se fiskalna prilagodba od
0,3% BDP-a te se time kompenzira gubitak prihoda od poreza na dohodak.
3.3.2. Strukturne mjere u 2016. godini
27
Strukturne mjere na prihodnoj strani prorauna

Izmjene u sustavu neoporezivanja reinvestirane dobiti
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit 20, pootravaju se kriteriji za koritenje porezne
olakice za reinvestiranu dobit. Pritom se porezna olakica ne ukida, ali je njeno koritenje
uvjetovano stvarnim investicijama kako bi se potakao gospodarski rast. Sukladno navedenom, od 1.
sijenja 2015. godine olakicu za reinvestiranu dobit nee moi koristiti onaj porezni obveznik koji je
u poreznom razdoblju smanjio broj radnika ili ukoliko nije izvrio investiranje u dugotrajnu imovinu,
odnosno ukoliko je odgodio investicije. Ove zakonske izmjene imat e uinak na proraunske prihode
u 2016. godini u iznosu od 0,15% BDP-a.
Troarine na energente i elektrinu energiju

Poveanjem troarina na energente u 2015. ostvaruje se dodatni fiskalni uinak u 2016. godini od
0,04% BDP-a.
Troarine na duhan i duhanske preraevine

Dodatni fiskalni uinak poveanja troarina na duhan i duhanske preraevine u 2016. godini iznosi
oko 0,02% BDP-a.
Komunalna naknada
Sukladno Nacionalnom programu reformi, unapreenje sustava obrauna i naplate komunalne
naknade prvenstveno je usmjereno na lokalne jedinice s naglaskom na preispitivanju i primjeni
Zakona o komunalnom gospodarstvu u dijelu uinkovitosti ubiranja komunalne naknade.
Lokalne jedinice prihode stjeu iz tri izvora: vlastitih izvora (ukljuujui vlastite poreze), zajednikih
poreza te dotacija dravnog i upanijskog prorauna. U vlastite prihode pripada i komunalna
naknada, ije je utvrivanje i ubiranje u cijelosti u nadlenosti lokalnih jedinica. Neaurnim
evidencijama te irokom lepezom osloboenja i olakica suena je osnovica za ubiranje komunalne
naknade. Stoga se mjerom eli potaknuti iskoritenje maksimalne mogunosti ubiranja komunalne
naknade u prihodima lokalnih jedinica, odnosno uinkovito upravljanje sustavom komunalne
naknade.
Lokalne jedinice trenutno su u procesu provedbe analize uea prihoda komunalne naknade u
strukturi svojih prihoda. Cilj ove analize je utvrditi mjere za smanjenje odstupanja evidencijskih
podataka (temeljem kojih se sada obraunava komunalna naknada) od utvrenog prosjeka. Rezultati
ove analize oekuju se do sredine 2015., te e posluiti kao osnova za izmjene Zakona o komunalnom
gospodarstvu te Odluke o komunalnoj naknadi u lokalnim jedinicama do kraja 2015. godine.
Novi model naplate komunalne naknade zapoeo bi u 2016. godini, te se procjenjuje da e ova mjera
poveati prihode prorauna ope drave za 0,09% BDP-a (to implicira poveanje prihoda od
komunalne naknade za 15%). Valja napomenuti da se radi o preliminarnim konzervativnim
izraunima, ije e preciznije vrijednosti biti poznate sredinom godine.
20
28
Strukturne mjere na rashodnoj strani prorauna

Naknade zaposlenima
U 2016. godini predvia se provedba reforme sustava plaa u javnoj upravi i javnim slubama koja
podrazumijeva izradu sistematizacije radnih mjesta prema novoj klasifikaciji, standardizaciju sustava
planiranja provedbe radnih zadataka i ocjenjivanja zaposlenih te donoenje zakonskog okvira koji se
odnosi na plae kao i sklapanje novih temeljnih kolektivnih ugovora. Fiskalni uinak navedene mjere
procjenjuje se u iznosu od 0,13% BDP-a.
Intermedijarna potronja
Predvieni fiskalni uinak strukturnih uteda na intermedijarnoj potronji iznosit e 0,16% BDP-a u
2016. godini. Vei dio mjera odnosi se na nastavak provedbe reforme u sustavu pravosua,
smanjenje usluga tekueg i investicijskog odravanja, informatikih usluga, rashoda za materijal i
energiju te ostalih usluga svih proraunskih korisnika. Dio uteda e proizai proirenjem nadlenosti
Dravnog ureda za sredinju javnu nabavu za kategorije potanske usluge te novim postupkom
opskrbe elektrinom energijom za dodatnih oko 600 korisnika (pored dosadanje 4 kategorije), a to
e dovesti do daljnjeg smanjenja trokova i olakati postupanje za veliki broj dodatnih korisnika javne
nabave.
Rashodi za subvencije
Strukturne utede na subvencijama projicirane su na razini od 0,17% BDP-a. One se prvenstveno
odnose na daljnje smanjenje nacionalnih sredstava za izravna plaanja u sektoru poljoprivrede.
Nadalje, u 2016. godini planiraju se i utede na mjerama za poticanje investicijskih aktivnosti u
sektoru poduzetnitva u dijelu koji nije sufinanciran iz EU fondova.
Socijalne naknade i socijalni transferi

Konsolidacijom socijalnih naknada kroz Zajamenu minimalnu naknadu (ZMN) postignuto je
objedinjavanje produene novane naknade koja je do sada bila ureena Zakonom o posredovanju
pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, pomo za uzdravanje koja je bila ureena
Zakonom o socijalnoj skrbi te prava na opskrbnine koje su ureene Zakonom o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji i Zakonom o zatiti vojnih i civilnih invalida
rata. Uvoenje ZMN-a predstavlja poetak objedinjavanja socijalnih naknada koji bi trebao prerasti u
Zajameni minimalni standard (ZMS), vrstu socijalne naknade koja e garantirati viu i kvalitetniju
razinu zatite najsiromanijih skupina drutva. Kroz objedinjavanje naknada putem objedinjene
naknade i jedinstvene aplikacije koja omoguava transparentno upravljanje i nadzor, oekivana
uteda iznosila bi 15% od ukupnih sredstava za naknade koje e biti objedinjene pod ZMS i
administraciju istih. Nadalje, konsolidacija socijalnih naknada provodit e se i kroz Jedinstveni centar
za naknade (JCN), tj. stvaranje jedinstvenog sredinjeg mjesta za isplatu, odnosno administriranje
novanih naknada u sklopu postojee mree ureda dravne uprave u upanijama. Cilj ove mjere je
stvaranje jedne administrativne toke u odnosima graana i drave na podruju ostvarivanja prava
na naknadu. Navedene mjere trebale bi rezultirati fiskalnim uinkom od 0,06% BDP-a.
29
Ostali tekui transferi i kapitalni transferi

Strukturne utede na ovoj kategoriji rashoda u 2016. godini predviaju se u iznosu od 0,04% BDP-a.
Najvee utede odnose se na projekte u sektoru poljoprivrede i to u dijelu sustava navodnjavanja te u
regionalnom razvoju u dijelu izgradnje objekata komunalne i drutvene infrastrukture. Takoer, valja
spomenuti i projicirana smanjenja rashoda za projekte u kulturi i to prvenstveno kod izgradnje i
odravanja kulturnih ustanova. Nii trokovi predvieni su i u sektoru eljeznica zbog smanjene
dinamike modernizacije eljeznike infrastrukture. Dio strukturnih uteda odnosi se i na projekte u
sustavu znanosti i poduzetnitva budui da se sve vei naglasak stavlja na to bolju i veu
iskoritenost sredstava iz EU fondova.
Rashodi za bruto investicije u kapital

Strukturne utede u ovoj kategoriji iznose 0,03% BDP-a, a prvenstveno proizlaze iz smanjene
dinamike ulaganja u projekte u sustavima zdravstva, znanosti, stambenog zbrinjavanja te smanjenih
ulaganja u dravne nekretnine.
Izvanproraunski korisnici
U okviru zdravstvenog sustava u 2016. godini predvia se provoenje daljnjih strukturnih mjera koje
se odnose na poboljanje kontrole rashoda bolnikog sustava, objedinjenu javnu nabavu, ukidanje
pojedinih odredbi internih pravilnika institucija koje se odnose na plae zaposlenih, a koje nisu u
skladu sa Zakonom o plaama, Temeljnim kolektivnim ugovorom, Granskim kolektivnim ugovorom i
Uredbom o koeficijentima sloenosti poslova i nazivima radnih mjesta. Isto tako provedba
Nacionalnog plana razvoja klinikih bolnikih centara, klinikih bolnica, klinika i opih bolnica u RH
rezultirat e daljnjim utedama u sustavu s obzirom na planiranu racionalizaciju stope popunjenosti
kreveta, smanjenje duljine bolnikog lijeenja te unapreenje pristupa bolnikom lijeenju kao i
poveanje kvalitete i ishoda zdravstvenih usluga. Oekivani fiskalni uinak navedenih mjera u 2016.
godini iznosi 0,1% BDP-a.
Agencije, zavodi, fondovi i druge pravne osobe s javnim ovlastima

U 2016. godini predvieni fiskalni uinak strukturnih mjera kod ovih pravnih osoba iznosi 0,1% BDP-a,
a proizlazi iz mjera smanjenja materijalnih trokova te statusnih promjena koje ukljuuju spajanja,
ukidanja i prenoenja dijela poslovanja u nadlenosti ministarstava.
Dodatna napomena vezano uz mjere predviene nacionalnim programom reformi

Potrebno je istaknuti kako Nacionalni program reformi u kontekstu strukturnih napora predvia i
smanjenje parafiskalnih nameta, a koje e biti kompenzirano u jednakoj mjeri smanjenjem rashoda
korisnika ovih nameta, to implicira njihov neutralan fiskalni uinak.
Strukturne mjere jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u 2016.

godini
Slijedom okolnosti koje su nastupile u 2015. godini, a koje su detaljno opisane u poglavlju o
strukturnim mjerama lokalnih jedinica za 2015. godinu, oekuje se donoenje izmjena i dopuna
prorauna lokalnih jedinica za 2015. godinu, koji e imati dodatne fiskalne uinke u 2016. godini.
30
Ovdje je potrebno istaknuti i planirano intenziviranje provedbe strukturnih mjera od strane lokalnih
jedinica. Sve navedeno trebalo bi rezultirati strukturnim utedama u iznosu od 0,06% BDP-a.
3.4.
Proraun ope drave u 2015. godini
Metodoloke izmjene
U studenom 2014. donesen je prijedlog prorauna za 2015. godinu. Njime su uvedene znaajne
statistike i metodoloke izmjene koje utjeu na obuhvat institucija te obuhvat sredstava u okviru
dravnog prorauna kao i primjenu bruto naela kod pojedinih kategorija prihoda. Ove promjene
podravaju naela transparentnosti i sveobuhvatnosti dravnog prorauna kojima se proraunsko
iskazivanje prihoda i rashoda pribliava statistikom.
Oekivani prihodi izmijenjeni su po nekoliko osnova. Tako su proraunski korisnici iskazali poveanje
oekivanog koritenja EU sredstava. Takoer, u prihode su ukljueni i vlastiti i namjenski prihodi
proraunskih korisnika koji ranije nisu bili planirani kroz proraun. Od ove godine izmijenjen je i nain
iskazivanja povrata poreza na dohodak za porezne obveznike sa sjeditem na podrujima posebne
dravne skrbi. Za razliku od neto principa prema kojem su prihodi dravnog prorauna umanjivani za
izvrene povrate, od ove godine prelo se na bruto princip prema kojem se evidentira ukupni iznos
prikupljenih poreza, a zatim se kroz transfer lokalnim jedinicama iz dravnog prorauna osiguravaju
sredstva za povrat tog poreza.
Oekivani rashodi korigirani su za opisano poveanje prihoda. Tako su poveani rashodi na temelju
planiranih vlastitih i namjenskih prihoda proraunskih korisnika te poveanog iznosa koritenja EU
sredstava.
Na visinu prihoda i rashoda dravnog prorauna znaajno utjee primjena odredbi Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju 21, kojima je propisan izlazak HZZO-a iz sustava Dravne riznice
od 1. sijenja 2015. godine. HZZO postaje izvanproraunski korisnik dravnog prorauna na iji
financijski plan daje suglasnost Hrvatski sabor. Prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje,
prihodi od participacije i dopunskog zdravstvenog osiguranja te ostali prihodi HZZO-a po posebnim
propisima, iskljueni su iz prihoda dravnog prorauna. Navedeni prihodi, kao i rashodi koji se iz njih
podmiruju sastavni su dio financijskog plana HZZO-a. U dravnom proraunu iskazan je transfer
HZZO-u u iznosu od 0,7% BDP-a sukladno lanku 72. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. S
druge strane, po prvi puta su dravne zdravstvene ustanove ukljuene u dravni proraun.
Prihodi konsolidirane ope drave

Projekcija prihoda prorauna ope drave u 2015. godini temelji se na oekivanom blagom oporavku
gospodarske aktivnosti, uzimajui u obzir promjene poreznih politika kojima se nastoji smanjiti
porezni teret rada i malog poduzetnitva te na taj nain potaknuti gospodarski rast. Uz navedeno, u
21
31
projekcije su ukljuene i mjere koje je u svrhu provoenja postupka prekomjernog proraunskog

manjka usvojila Vlada RH u prvom polugoditu 2014. kao i u 2015. godini. Ukupni prihodi prorauna
konsolidirane ope drave planirani su na razini od 43,2% BDP-a. Pritom najznaajniji prihod
prorauna ini prihod od poreza na dodanu vrijednost koji je planiran na razini od 12,5% BDP-a, a
projiciran je na temelju oekivanog kretanja nominalne osobne potronje. Na tako dobiveni iznos
dodani su fiskalni uinci zakonskih izmjena u sustavu poreza na dodanu vrijednost, ali i uinci rada na
spreavanju utaje poreza. Spomenutim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu
vrijednost 22 propisuje se mogunost obrauna PDV-a prema naplaenoj realizaciji za sve obveznike s
isporukama do 3 milijuna kuna, ime se omoguuje da oko 120.000 poduzetnika samostalno bira
nain obrauna PDV-a. Takoer, uvodi se sniena stopa za sve lijekove koji se koriste na recept, a ne
kao do sada samo za lijekove na listi HZZO-a. Nadalje, u nadolazeem srednjoronom razdoblju,
Ministarstvo financija e dodatno pojaati aktivnosti usmjerene poboljanju naplate poreza,
sprjeavanju utaje poreza te postupnom rjeavanju poreznih dugovanja. Prihodi od carina i carinskih
pristojbi projicirani su u iznosu od 0,1% BDP-a.
U kategoriju poreza na proizvode, osim PDV-a i carina ukljueni su i oekivani prihodi od poreza na
dobitke od igara na sreu, koji su definirani novim poreznim izmjenama, odnosno uvoenjem poreza
na sve dobitke od igara na sreu te prihodi od posebnih poreza i troarina. Prihodi od posebnih
poreza i troarina iznosit e 3,9% BDP-a. Ovaj prihod projiciran je na temelju oekivanog kretanja
potronje troarinskih proizvoda. Pritom su uzeti u obzir cjelogodinji uinci izmjena troarina na
energente iz 2014., kao i uinci daljnjeg poveanja troarina na energente te poveanja troarina na
duhan, a u svrhu smanjenja prekomjernog proraunskog manjka. Sveukupni fiskalni uinak navedenih
izmjena iznosi 0,16 % BDP-a.
U strukturi ukupnih prihoda valja izdvojiti i prihode od imovine koji u 2015. godini iznose 1,3% BDP-a.
Naime, prihodi od imovine, uz stalne prihode ukljuuju i poveanja prihoda po osnovi vlasnitva koje
RH ima u odreenim trgovakim drutvima, a koji se procjenjuju na razini od oko 0,2% BDP-a.
Procijenjeni prihodi od poreza na dohodak biljeit e razinu od 3,7% BDP-a, dok se prihodi od poreza
na dobit oekuju na razini od 1,7% BDP-a u 2015. godini. Prihod od poreza na dohodak planiran je na
temelju oekivanog kretanja na tritu rada te ukljuuje izmjene u sustavu poreza na dohodak koje su
stupile na snagu poetkom 2015. godine. Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
(detaljnije obraeno u poglavlju 3.3.1. Strukturne mjere u 2015. godini), povean je osobni odbitak za
zaposlene i umirovljenike kao i za potpomognuta podruja prve i druge skupine. Ujedno je dolo i do
promjene poreznih razreda za primjenu porezne stope od 25% i 40%. Navedenim izmjenama zatitit
e se porezni obveznici s najniim primanjima te poveati raspoloivi dohodak za srednji sloj
stanovnitva, to posljedino dovodi do poveanja potronje te se mogu oekivati pozitivna kretanja
u gospodarstvu.
Takoer, izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak 23 od 1. sijenja 2015. godine uvodi se
oporezivanje kamata na tednju po stopi od 12%. Kako bi se ujednailo oporezivanje svih oblika
dohotka od kapitala ukida se koritenje olakica za dividende i udjele u dobiti do 12.000 kuna.
Uzimajui u obzir da je dohodak od nesamostalnog rada u RH optereen znatno viim stopama
22
23

32
poreza u odnosu na dohodak od kapitala, uvoenjem oporezivanja kamata na tednju postie se vea
pravednost u oporezivanju i proiruje porezna osnovica. Od 2015. godine uvodi se i bruto naelo
iskazivanja poreza na dohodak to znai da se povrati poreza na dohodak planiraju i evidentiraju na
rashodnoj strani prorauna. Do ove godine povrati poreza evidentirali su se kao umanjenje poreza na
dohodak.
Drugu najznaajniju skupinu prihoda prorauna ope drave ine socijalni doprinosi, koji su planirani
na razini od 11,8% BDP-a. Njihova dinamika bit e odreena kretanjima na tritu rada kao i
zakonskim izmjenama provedenim u 2015. godini, a u cilju smanjenja strukturnog manjka. Osim
cjelogodinjeg uinka poveanja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13% na 15%, promjene
su predviene i u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje i to za osiguranike s beneficiranim
radnim staem. Naime, u 2015. predvia se nastavak mirovinske reforme zapoete u 2014. godini u
podruju osiguranika s beneficiranim radnim staem i njihovo prebacivanje iz drugog u prvi
mirovinski stup. Izmjenom Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima 24 iz 2003.
godine, propisano je da se lanovima obveznog mirovinskog fonda, koji ostvaruju mirovinu prema
povoljnijim uvjetima ili ostvaruju sta osiguranja s poveanim trajanjem, mirovina rauna kao da su
bili osigurani samo u I. mirovinskom stupu. Stoga im se prilikom odlaska u mirovinu, sredstva s
osobnog rauna prenose u dravni proraun, a osoba ostvaruje mirovinu u I. stupu. Iz navedenog
proizlazi da nema valjanih razloga zbog kojih bi spomenute osobe bile i dalje osigurane u II. stupu.
Kod ovakvih osiguranika se ne mijenja sustav izrauna mirovine, nego se mijenjaju budue uplate
koje e u cijelosti biti dijelom dravnog prorauna, a akumulirana sredstva u II. stupu bit e
prebaena u dravni proraun. Ovdje treba naglasiti da kod navedene izmjene drava ne preuzima
nove financijske obveze. Ubudue, za navedene osiguranike doprinos za II. stup (5% + dodatni
doprinos za tzv. beneficirani sta), bit e uplaivan samo u I. stup. Temeljem toga, u 2015. godini
oekuje se poveanje redovne uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje od oko 0,08% BDP-a, to je i
prethodno navedeno u dijelu teksta o strukturnim mjerama. Prijenos sredstava akumulirane tednje
za osobe s beneficiranim staem, iz II. u I. stup mirovinskog osiguranja u 2015. godini planira se u
iznosu od 0,7% BDP-a.
U kategorije ostalih tekuih transfera i kapitalnih transfera, koji su planirani na razini od 5,3% BDP-a,
ubrajaju se prihodi od pomoi institucija i tijela EU, koji su izravno vezani uz projekte financirane iz EU
fondova te izravna plaanja u poljoprivredi.
Rashodi konsolidirane ope drave

Naknade zaposlenima u javnim i dravnim slubama biljee razinu od 11,5% BDP-a u 2015. godini.
Planirani iznos ovih rashoda je u najveoj mjeri odreen uincima strukturnih mjera. One ukljuuju
uskratu uveanja plaa za 4%, 8% i 10% temeljem vjernosti slubi, smanjenje plaa dravnih
dunosnika za 8%, kao i godinje uinke ukidanja dodataka u sustavima obrane i pravosua te
izmjene naina obrauna u sustavu znanosti. Ovdje valja izdvojiti i cjelogodinji uinak poveanja
stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 13% na 15%. U 2015. godini nije predviena
isplata regresa i boinica zaposlenima u dravnoj i javnoj slubi. Takoer, na snazi je i daljnje
ograniavanje novog zapoljavanja odnosno dozvoljava se zapoljavanje na radna mjesta koja ostanu
24
33
upranjena i to primjenom klauzule 2 za 1, to znai da je mogue zaposliti jednog novog zaposlenika

samo ukoliko dva zaposlenika prekinu radni odnos. Nastavlja se i s daljnjom provedbom COP-a.
Rashodi za intermedijarnu potronju, koji u glavnini ukljuuju strukturne utede na intelektualnim i
osobnim uslugama te kategoriji ostalih usluga biljee razinu od 7,9% BDP-a. Osim toga, ukljuuju i
ostala smanjenja koja nisu izravno vezana uz strukturne odnosno trajne mjere ve uz smanjenja koja
proizlaze iz drugaije dinamike i opsega provedbe pojedinih aktivnosti.
Rashodi za subvencije biljee razinu od 2% BDP-a pri emu najvei dio ine strukturne utede u
sektoru poljoprvrede, zapoljavanja te HBOR-a, kao i u sustavima znanosti, obrazovanja, kulturi i
turizmu.
Rashodi za dohodak od vlasnitva biljee u vrijednosti bruto domaeg proizvoda udio od 3,6% BDP-a.
Ova kategorija rashoda najveim dijelom odreena je kretanjem rashoda za kamate u skladu s
potrebama za financiranjem koje se predviaju u 2015. godini.
Socijalne naknade i socijalni transferi ine najznaajniju kategoriju ukupnih rashoda prorauna ope
drave koji biljee razinu od 16,5% BDP-a. Kretanja ovih rashoda su u najveoj mjeri odreena
kretanjem rashoda za mirovine, rashoda za zdravstvo, porodiljnih naknada, naknada za socijalnu skrb,
djejeg doplatka te naknada za nezaposlene. U 2015. godini rashodi za mirovine planirani su na razini
od 11% BDP-a, to je u najveoj mjeri odreeno kretanjem broja umirovljenika. Rashodi za zdravstvo
postaju dio financijskog plana HZZO-a temeljem njegovog izlaska iz sustava Dravne riznice, te biljee
razinu od 6,2% BDP-a. Strukturne utede u ovom sustavu planirane su na razini od 0,1% BDP-a i to
kroz ve spomenute utede na kontroli propisivanja lijekova na recept, boljoj kontroli bolovanja te
veoj racionalizaciji poslovanja bolnica. Porodiljne naknade planirane su na razini od 0,6% BDP-a,
naknade za socijalnu skrb koje ukljuuju zajamenu minimalnu naknadu na razini od 0,7% BDP-a,
djeji doplatak na razini od 0,5% BDP-a te naknade za nezaposlene na razini od 0,5% BDP-a.
Ostali rashodi, koji se veinom odnose na tekue i kapitalne transfere, planirani su na razini od 2,6%
BDP-a u 2015. godini. Pri tome strukturne utede na projektima u gospodarstvu, turizmu,
poduzetnitvu, prometu, stambenom zbrinjavanju te smanjenom poticanju stambene tednje ine
oko 0,08% BDP-a. Osim toga, kroz ove kategorije rashoda provode se i aktivnosti financiranja
projekata iz fondova EU. Takoer, ovi rashodi su velikim dijelom odreeni uplatom vlastitog
doprinosa RH u proraun EU, a koji iznosi 1,1% BDP-a. U dravnom proraunu, na ovoj kategoriji
iskazan je i transfer HZZO-u iznosu od 0,7% BDP-a, a sukladno pravima koje osiguranici ostvaruju
temeljem obveznog zdravstvenog osiguranja.
Rashodi za bruto investicije u kapital planirani su na razini od 3,8% BDP-a, pri emu strukturne utede
iznose 0,06% BDP-a. Najveim dijelom odreeni su aktivnostima vezanim uz kapitalne investicije svih
jedinica prorauna ope drave i to posebno u vodnom i cestovnom prometu kao i sektoru zatite
okolia.
Neto pozajmljivanje/zaduivanje
Planirana fiskalna konsolidacija rezultirat e smanjenjem manjka prorauna konsolidirane ope
drave s 5,7% BDP-a u 2014. na 5% BDP-a u 2015. godini, promatrano prema metodologiji ESA 2010 i
to po statistikom obuhvatu. Pritom e manjak dravnog prorauna iznositi 5,0% BDP-a, manjak 576
34
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 0,1% BDP-a, dok e proraun izvanproraunskih
korisnika i javnih poduzea biti uravnoteen.
3.5.
Srednjoroni proraunski okvir (2016. 2018.)
Prihodi konsolidirane ope drave

U razdoblju 2016. - 2018. prihodi prorauna ope drave bit e odreeni postupnim oporavkom
gospodarske aktivnosti i fiskalnim uincima strukturnih mjera. Tako e u 2016. zabiljeiti razinu od
43,3% BDP-a, u 2017. od 43,7% BDP-a, a u 2018. godini od 43,5% BDP-a.
Prihodi od poreza na dodanu vrijednost, koji prate oekivani oporavak osobne potronje u narednim
godinama, kretat e se na prosjenoj razini od 12,5% BDP-a. Carine i carinske pristojbe zadrat e
udio od 0,1% BDP-a u promatranom razdoblju. Porezi na proizvode, osim PDV-a i carina, najveim
dijelom ukljuuju posebne poreze i troarine te prihode od poreza na dobitke od igara na sreu, koji
e se u srednjoronom razdoblju kretati od oko 4% BDP-a u 2016. godini do oko 3,8% BDP-a u 2018.
godini. U srednjoronom razdoblju prihodi od imovine zadrat e svoj udio u vrijednosti bruto
domaeg proizvoda od 1,2% BDP-a. Nadalje, prihodi od poreza na dohodak e u promatranom
razdoblju biljeiti prosjenu razinu od 3,7% BDP-a, a prihodi od poreza na dobit, s ukljuenim
izmjenama u sustavu neoporezivanja reinvestirane dobiti, e imati razinu od 1,8% BDP-a. Naime,
izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (detaljnije obraeno u poglavlju 3.3.2. Strukturne
mjere u 2016. godini), pootreni su kriteriji za koritenje porezne olakice za reinvestiranu dobit. Ove
zakonske izmjene e uinak na proraunske prihode imati tek 2016. godine nakon predaje godinjih
poreznih prijava.
Poveanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje i povlaenje doprinosa za mirovinsko
osiguranje osoba s benificiranim radnim staem iz II. u I. mirovinski stup iz 2015. utjecali su i na
projekciju socijalnih doprinosa u srednjoronom razdoblju. Udio prihoda od socijalnih doprinosa od
2016. do 2018. godine postizat e razinu od oko 11,8% BDP-a. Ostali tekui transferi i kapitalni
transferi slijede projekcije prihoda od pomoi, koji su u glavnini vezani uz financiranje projekata iz EU
fondova. U 2016. predvieni su na razini od 5,6% BDP-a, u 2017. na razini od 6,0% BDP-a, a u 2018.
godini na razini od 5,8% BDP-a.
Rashodi konsolidirane ope drave

U 2016. rashodi prorauna ope drave projicirani su na razini od 47,3% BDP-a, u 2017. na razini od
46,4% BDP-a, a u 2018. godini na razini od 45,9% BDP-a.
35
Naknade zaposlenima s udjelom od 23,8% u ukupnim rashodima ine drugu po veliini skupinu
rashoda prorauna ope drave, koji su u najveoj mjeri odreeni kretanjem broja dravnih i javnih
slubenika. U 2016. godini predvieni su na razini od 11,3% BDP-a te se u naredne dvije godine
smanjuju za 0,5 postotnih bodova odnosno na razinu od 10,8% BDP-a u 2018. godini. Projekcije ovih
rashoda osim strukturnih mjera predvienih u 2016. godini, ukljuuju i uveanja osnovne plae za
minuli rad dok se kao i u 2015. godini, ne predvia isplata materijalnih prava poput boinice i
regresa. U naredne dvije godine predvien je nastavak trenda ograniavanje zapoljavanja u
dravnim i javnim slubama. Rashodi za intermedijarnu potronju biljee smanjenje udjela u
vrijednosti bruto domaeg proizvoda s 7,6% u 2016. na 7,2% u 2018. godini. Osim uinaka
centralizirane nabave za standardizirana dobra i usluge za sve proraunske korisnike i reorganizacije
pravosudnog sustava, pretpostavlja se daljnji nastavak primjene mjera racionalizacije i tednje na
svim stavkama. Rashodi za subvencije u 2016. bit e na razini od 1,8% BDP-a, pri emu se u naredne
dvije godine predvia smanjenje na 1,7% BDP-a. Rashodi za dohodak od vlasnitva, koji su najveim
dijelom odreeni kretanjem rashoda za kamate u skladu s trokovima servisiranja javnog duga,
biljeit e prosjenu razinu od 3,8% BDP-a u narednom srednjoronom razdoblju. Socijalne naknade i
socijalni transferi ine najznaajniju kategoriju ukupnih rashoda s udjelom od 34,5%. Do kraja 2018.
godine biljee smanjenje svog udjela na razinu od 16,1% BDP-a. Osim prethodno opisanih strukturnih
mjera, oekuje se daljnja provedba reforme zdravstvenog sustava, u svrhu jaanja njegove
uinkovitosti i odrivosti. Ostali rashodi, veinom ostali tekui transferi i kapitalni transferi, smanjuju
svoj udio u vrijednosti bruto domaeg proizvoda za 0,2 postotna boda odnosno s 2,5% u 2016. na
2,3% u 2018. godini. Takva kretanja rezultat su uplata u proraun EU te financiranja planiranih
projekata iz EU fondova. Rashodi za bruto investicije u kapital svih jedinica prorauna ope drave
kretat e se na razini od 4% BDP-a u promatranom srednjoronom razdoblju.
U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda prorauna ope drave, u 2016. oekuje se
manjak od 3,9% BDP-a, u 2017. od 2,7% BDP-a, a u 2018. godini od 2,4% BDP-a. Pritom e doprinos
ukupnom manjku dati dravni proraun, s obzirom da se za izvanproraunske korisnike i javna
poduzea te lokalne jedinice oekuje uravnoteen proraun u razdoblju 2016. - 2018.
3.6.
Procjena cikliki prilagoenog proraunskog salda
Izraun potencijalnog BDP-a temelji se na metodologiji proizvodne funkcije kakvu koristi EK. Izraun
navedenom metodologijom ukazuje na prisutnost negativnog jaza proizvodnje u cijelom
projekcijskom razdoblju. U 2015. oekuje zadravanje potencijalnog BDP-a na razini iz 2014. godine,
pri emu e komponenta kapitala djelovati u smjeru rasta potencijalnog BDP-a, komponenta rada u
smjeru njegovog smanjenja, dok e doprinos produktivnosti svih faktora biti neutralan. U nastavku
projekcijskog razdoblja oekuje se rast potencijalnog bruto domaeg proizvoda, koji bi u 2016. godini
trebao iznositi 0,1 posto, te u 2017. i 2018. godini ubrzati na 0,3 i 0,6 posto. Rastu potencijalnog BDP36
a e najvie doprinijeti komponenta kapitala te u neto manjoj mjeri produktivnost svih faktora.
Oekuje se da e komponenta rada ostvarivati negativan doprinos rastu potencijalnog BDP-a u
cijelom projekcijskom razdoblju.
Izraun cikliki prilagoenog salda temeljen je na metodologiji i izraunima EK za drave lanice EU te
su kao cikliki osjetljive komponente na prihodnoj strani promatrani porez na dohodak, porez na
dobit, indirektni porezi, doprinosi za socijalno osiguranje te neporezna davanja, dok su na rashodnoj
strani promatrane naknade za nezaposlene. Navedeni izrauni ukazuju kako cikliki prilagoen
proraunski manjak, korigiran za jednokratne mjere, odnosno strukturni manjak, u 2015. biljei
razinu od 3,7% BDP-a, to je 0,5 postotnih bodova manje od strukturnog manjka u 2014. godini.
Naime, manjak prorauna ope drave prema metodologiji ESA 2010 u 2014. godini prema
izraunima Dravnog zavoda za statistiku zabiljeio je razinu od 5,7% BDP-a. U 2016. strukturni
manjak biljei daljnje smanjenje za 0,7 postotnih bodova i iznosi 3,0% BDP-a, a u 2017. godini
smanjuje se za 0,8 postotnih bodova i iznosi 2,2% BDP-a, ime se u promatranom razdoblju postie
znaajna strukturna prilagodba.
3.7.
Stanje i projekcije kretanja javnog duga te stanje jamstava
Stanje javnog duga i jamstava

Negativna ekonomska kretanja u kombinaciji s restrukturiranjem pojedinih sektora, znatnim
preuzimanjem obveza javnih poduzea te akumulacijom proraunskih manjkova dovela su do naglog
rasta javnog duga u proteklom razdoblju. Osim toga, izraena prilagodba uslijedila je i zbog prelaska
na uporabu metodologije ESA 2010 te ukljuivanja javnih poduzea iz cestovnog prometa (HAC i ARZ)
u sektor ope drave ime je u razdoblju 2008. 2013. udio duga u BDP-u u prosjeku povean za oko
9 postotnih bodova. Nadalje, primjenom nove metodologije i dug HBOR-a reklasificiran je u dug ope
drave te je time javni dug povean za dodatnih 4,4% BDP-a.
Sukladno navedenom, prema Fiskalnom izvjeu iz travnja 2015., a na temelju metodologije ESA
2010, javni dug je krajem 2014. godine iznosio 279,6 milijardi kuna ili 85% BDP-a, to predstavlja
godinje poveanje od 13,4 milijarde kuna. Rast duga pritom je bio vidljivo sporiji u odnosu na isto
razdoblje prole godine kao i u odnosu na zabiljeene razine manjka u 2014., jer su za podmirivanje
novonastalih obveza koritena sredstva s rauna depozita koja su bila osigurana zaduivanjem krajem
2013. godine. Inozemna komponenta javnog duga poveana je u odnosu na 2013. godinu za 4
milijarde kuna, dok je domaa komponenta javnog duga u istom razdoblju zabiljeila poveanje od
oko 9,5 milijardi kuna.
Promatrano prema razinama dravne vlasti, glavnina javnog duga odnosi se na sektor sredinje
drave u iznosu od 274,3 milijarde kuna, dug sektora lokalne drave iznosi 5,3 milijarde kuna, a
neznatan dio duga od 3,5 milijuna kuna odnosi se na sektor fondova socijalne sigurnosti. Prema
metodologiji ESA 2010, fondovi socijalne sigurnosti ukljuuju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
(HZMO), HZZO i Hrvatski zavod za zapoljavanje (HZZ).
37
Gledajui prema instrumentima zaduivanja, najvei dio javnog duga nastao je zaduivanjem putem
dugoronih vrijednosnih papira, odnosno obveznica (53,2%), a zatim zaduivanjem putem kredita
(37,9%) te kratkoronih vrijednosnih papira (10,7%).
Valutna struktura javnog duga pokazuje kako je znaajan dio duga denominiran u stranoj valuti pri
emu se na dug denominiran u eurima odnosi 74,4%, na dug denominiran u kunama 21,5%, a na dug
denominiran u dolarima 4% ukupnog duga. Neznatan dio duga (0,1%) denominiran je u vicarskim
francima. Dug denominiran u eurima zadnjih se godina postupno poveava te je najveim dijelom
rezultat izdavanja domaih i inozemnih obveznica denominiranih u eurima, zaduivanja na domaem
tritu putem sindiciranih kredita te koritenja projektnih zajmova meunarodnih financijskih
institucija.
Grafikon 3.1. Kretanje i struktura javnog duga
300.000
80,6
250.000
57,0
150.000
38,9
100.000
50.000
135.137
90
80
69,2
70
60
48,0
158.941
100
186.925
211.898
228.790
266.134
279.569
50
40
30
% BDP-a
mil. HRK
200.000
63,7
85,0
20
10
0
2008.
2009.
2010.
Javni dug
2011.
2012.
2013.
2014.
Javni dug (% BDP-a)
Izvor: HNB, DZS
Ukupna izdana jamstva RH krajem 2014. iznosila su 8,7 milijardi kuna, odnosno 2,7% BDP-a te su u
odnosu na kraj 2013. godine poveana za 712,1 milijun kuna. Ovakav iznos ukupnih jamstava
prvenstveno je rezultat prethodno navedenog usklaivanja s metodologijom ESA 2010 i
reklasificiranja dijela javnih poduzea, odnosno HBOR-a u sektor ope drave ime je njihov dug
ukljuen u javni dug, ali i preuzimanja obveza H Carga u javni dug.
Zakonom o izvravanju Dravnog prorauna Republike Hrvatske za 2015. godinu 25 utvreno je da
godinja vrijednost novih financijskih jamstava za 2015. iznosi 6 milijardi kuna od ega se 2,5 milijardi
kuna odnosi na izvanproraunske korisnike dravnog prorauna.
Financiranje prorauna ope drave i projekcija kretanja javnog duga

Nain financiranja proraunskih potreba u nadolazeem razdoblju ovisit e o okolnostima na
financijskom tritu, a ukupna razina potrebnog bit e odreena kretanjem fiskalnog manjka,
financijske imovine kao i obvezama prorauna ope drave koje dospijevaju na naplatu u
promatranom razdoblju. Potrebe za financiranjem ukupnog manjka prorauna te dospjelih obveza
25
38
osigurat e se na domaem i na inozemnom financijskom tritu, dok e u pogledu instrumenata

zaduivanja u promatranom razdoblju usmjerenost biti prema instrumentima s duim rokom
dospijea i to prvenstveno prema obveznicama. Posebna pozornost e se obratiti na usklaivanje
buduih dospijea po iznosu i ronosti uz istovremeno oslobaanje dodatnog prostora financiranju
ostalih sektora. Zaduivanje zajmovima bit e u prvom redu usmjereno na domae financijsko trite,
dok se inozemno financiranje zajmovima odnosi na projektne zajmove meunarodnih financijskih
institucija. Na strani financijske imovine u razdoblju 2015. - 2018. oekuju se i primici od privatizacije
u iznosu od prosjeno 0,5% BDP-a godinje.
Glavnina dospijea obveza u razdoblju 2015. - 2018. odnosi se na devet dospijea obveznica, pri
emu je est domaih, a tri inozemna. Od domaih obveznica jedna je denominirana u eurima, u
iznosu od 350 milijuna eura, dok je pet obveznica denominirano u kunama u ukupnom iznosu od 24,5
milijardi kuna. Inozemna dospijea odnose se na tri euroobveznice, prve u iznosu od 750 milijuna
eura koja dospijeva u 2015., druge u iznosu od 1,5 milijardi dolara koja je prilikom izdanja
konvertirana u euro s dospijeem u 2017. godini. Trea euroobveznica u iznosu od 750 milijuna eura
dospijeva u 2018. godini. Na strani zajmova, najvea dospijea u promatranom razdoblju odnose se
na dospijea sindiciranih kredita izdanih na domaem financijskom tritu te na zajmove
meunarodnih financijskih institucija. Tako se ukupna dospijea zajmova kreu u iznosu od 9,3
milijarde kuna u 2015., 12 milijardi kuna u 2016., 6,1 milijardu kuna u 2017. te 3 milijarde kuna u
2018. godini.
Tablica 3.4. Pregled dospijea obveznica RH u razdoblju 2015. 2018.
Obveznica
DOMAE OBVEZNICE
Serija 09 D-15
Serija 10 D-15
Serija 16 D-16
Serija 15 D-17
Serija 12 D-17
Serija 18 D-18
INOZEMNE OBVEZNICE
Euro - EUR VII
Euro - USD IV
Euro - EUR VIII
Datum
izdavanja
Iznos
(milijuni)
Kamatna
stopa
Dospijee
14.7.2005.
15.15.2005.
22.7.2011.
8.2.2007.
25.11.2010.
10.7.2013.
350 EUR
5.500 HRK
3.500 HRK
5.500 HRK
4.000 HRK
6.000 HRK
4,25%
5,25%
5,75%
4,75%
6,25%
5,25%
14.7.2015.
15.12.2015.
22.7.2016.
8.2.2017.
25.11.2017.
10.7.2018.
5.6.2009.
27.4.2012.
8.7.2011.
750 EUR
1.500 USD
750 EUR
6,50%
6,25%
5,875%
5.1.2015.
27.4.2017.
9.7.2018.
Sukladno planiranom manjku prorauna konsolidirane ope drave, odnosno potrebama za

financiranjem u 2015. godini, oekuje se da e javni dug na kraju godine iznositi 296,9 milijardi kuna
ili 89,8% BDP-a.
Projekcije kretanja javnog duga pokazuju da e se, uslijed daljnje provedbe mjera fiskalne
konsolidacije u okviru Procedure prekomjernog proraunskog manjka, trend rasta javnog duga
stabilizirati na razini od 92,5% BDP-a u 2017., nakon ega se u 2018. oekuje i smanjenje javnog duga
na 92,4% BDP-a.
Tablica 3.5. Projekcija kretanja javnog duga
39
% BDP-a
Javni dug
Inozemni
Domai
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
80,6
33,3
47,3
85,0
34,6
50,4
89,8
36,1
53,6
92,0
37,9
54,1
92,5
37,5
55,0
92,4
37,4
55,0
Izvor: DZS, HNB, MFIN
40
4.
ANALIZA OSJETLJIVOSTI I USPOREDBA S

PRETHODNIM PROGRAMOM
4.1.
Fiskalni rizici i testovi osjetljivosti kretanja javnog duga
Fiskalne projekcije za srednjorono razdoblje naslanjaju se na opisane makroekonomske

pretpostavke te bi, u tom smislu, rizici povezani s niom razinom gospodarske aktivnosti u odnosu na
predstavljeni makroekonomski scenarij u ovom programu imali znaajne implikacije na oekivano
kretanje i rezultate fiskalnih veliina u nadolazeem razdoblju. Takve promjene kretanja prihoda i
rashoda imale bi izravni utjecaj na manjak prorauna ope drave, a u konanici i na stanje javnog
duga.
U pogledu negativnih utjecaja na kretanje javnog duga u srednjoronom razdoblju valja izdvojiti rizik
znaajnije promjene u teaju domae valute. Naime, imajui na umu injenicu kako je gotovo 80%
ukupnog javnog duga denominirano u stranoj valuti, deprecijacija domae valute rezultirala bi veom
razinom javnog duga kao i oteanim servisiranjem istog. Iz provedenog testa osjetljivosti proizlazi da
deprecijacija kune prema euru od 15% podie razinu javnog duga na preko 103% BDP-a u razdoblju
2016. - 2018.
Takoer, poveanje troka financiranja uslijed pogoranja likvidnosti ili povratka negativnog
raspoloenja prema riziku na meunarodnim financijskim tritima, dovelo bi do poveavanja tereta
otplata duga i plaanja kamata, predstavljajui time vei pritisak na tekue poslovanje drave. Tako bi
u scenariju poveanja prosjene implicitne kamatne stope na dug za dva postotna boda u 2016. i
2017. godini javni dug zabiljeio rast iznad projiciranog te bi krajem projekcijskog razdoblja dosegao
razinu od oko 97% BDP-a.
Javna poduzea i dalje predstavljaju potencijalni veliki rizik za javne financije, posebice uzevi u obzir
injenicu o aktiviranju jamstava, odnosno preuzimanju dugova dravnih poduzea u javni dug
proteklih godina. Tako bi u pretpostavljenom scenariju preuzimanja uvjetnih obveza u javni dug u
iznosu od 2% BDP-a, javni dug preao razinu od 94% BDP-a u razdoblju 2016. - 2018. Stoga je od
kljune vanosti nastavak provedbe procesa restrukturiranja poslovanja meu korisnicima dravnih
jamstava kako bi se poveala uinkovitost i odrivost njihova poslovanja te tako smanjili potencijalni
rizici aktiviranja dravnih jamstava koji se ogledaju u negativnom uinku na fiskalne agregate
odnosno proraunski manjak i javni dug.
Zakljuno, analiza osjetljivosti duga pokazuje da je, kako bi se izbjegli navedeni fiskalni rizici i
osigurala fiskalna odrivost, potrebno odluno provesti predviene strukturne reforme iz
Nacionalnog programa reformi koje e djelovati na smanjenje udjela visine rashoda u vrijednosti
bruto domaeg proizvoda i na korekciju prekomjernog proraunskog manjka, a samim time i na
stabilizaciju u kretanju javnog duga.
41
Grafikon 4.1. Kretanje udjela javnog duga u BDP-u prema odreenim scenarijima
105,0
95,0
% BDP-a
85,0
75,0
65,0
55,0
45,0
35,0
25,0
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
Osnovni scenarij
Scenarij 2: Deprecijacija domae valute
Scenarij 3: Rast implicitne kamatne stope na dug
Scenarij 4: Preuzimanje jamstava
2018.
4.2.
Usporedba s prethodnim Programom
Usporedba ukupnih prihoda, rashoda i manjka konsolidirane ope drave u novom i prethodnom
Programu konvergencije pokazuje znaajne razlike. Iste proizlaze iz razliitih razina nominalnog bruto
domaeg proizvoda, promijenjenih politika upravljanja prihodnom i rashodnom stranom prorauna
te primjene nove statistike metodologije ESA 2010 od rujna 2014. godine, kojom se prvi puta uvodi
statistiki obuhvat ope drave u Program konvergencije 2015. - 2018. Ovdje je potrebno spomenuti i
da je u Programu konvergencije 2014. - 2017. koriten proraunski obuhvat ope drave.
Program konvergencije 2014. - 2017. polazio je od pretpostavke realnog rasta bruto domaeg
proizvoda od 1,2% u 2015., 1,3% u 2016. i 1,5% u 2017. godini. Programom konvergencije iz 2015.
oekivanja gospodarskog rasta su smanjena pa je tako u 2015. godini projiciran realni rast od 0,4%, u
2016. od 1%, u 2017. od 1,2% te u 2018. od 1,5%. Takoer, smanjen je i deflator zbog nieg
ostvarenog i oekivanog kretanja cijena.
Razlike pojedinih fiskalnih veliina u ova dva programa proizlaze i iz drugih razloga specifinih za
prihode odnosno rashode. Tijekom 2014. godine zbog negativnih makroekonomskih kretanja prihodi
su se ostvarivali slabije od planiranih, dok su na rashodnoj strani postignute znaajne utede.
U 2015. i 2016. godini razlike projiciranih veliina prihoda i rashoda u oba dokumenta proizlaze iz
promijenjene razine nominalnog bruto domaeg proizvoda, ali i iz potrebne strukturne prilagodbe
koje je Vijee EU zatrailo u okviru Procedure prekomjernog proraunskog manjka. Razliite
42
projekcije prihoda posljedica su zakonskih izmjena u poreznom sustavu i sustavu socijalnih doprinosa
koje su stupile na snagu tijekom 2015., a koje e kumulativno utjecati na drugaiju razinu prihoda u
nadolazeem razdoblju. S druge strane, na projiciranu visinu rashoda osim razine nominalnog bruto
domaeg proizvoda, utjeu i strukturne mjere predviene na svim kategorijama rashoda, a to je
prethodno detaljno obrazloeno u tekstu.
Tablica 4.1. Usporedba prihoda, rashoda i neto pozajmljivanja/zaduivanja ope drave
2014.
2015.
2016.
2017.
PK RH 2015. - 2018. (% BDP)

Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
42,3
48,0
-5,7
42,9
47,9
-5,0
43,3
47,3
-3,9
43,7
46,4
-2,7
PK RH 2014. - 2017. (% BDP)

Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
43,0
47,2
-4,2
42,5
45,7
-3,2
42,6
45,0
-2,4
43,1
45,2
-2,2
Razlika
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
-0,7
0,8
-1,6
0,4
2,2
-1,9
0,7
2,3
-1,5
0,6
1,2
-0,6
2018.
43,5
45,9
-2,4
43
5.
ODRIVOST JAVNIH FINANCIJA
Kao i sve zemlje EU, i RH je pod znaajnim utjecajem vrlo ubrzanih demografskih trendova koji se
prvenstveno odnose na starenje stanovnitva i produljenje oekivanog trajanja ivota. Isto je vidljivo
u narednim grafikim prikazima s usporedbom Hrvatske i EU za razdoblje do 2060. godine.
U razdoblju 2013. - 2060. projicirano je smanjenje stanovnitva za 13%, tonije sa 4,3 na 3,7 milijuna.
ivotni vijek se u isto vrijeme znatno produljuje, u spomenutom razdoblju preostali ivotni vijek u 65.
godini ivota produljit e se za 5,8 godina kod mukaraca i za 5,5 godina kod ena. Takvi demografski
trendovi stvorit e snaan pritisak na odrivost javnih financija.
Grafikon 5.1. Udio starije populacije (65+) u ukupnoj populaciji
31,0
29,0
27,0
25,0
23,0
21,0
19,0
17,0
2013.
2015.
2020.
2025.
2030.
2035.
2040.
2045.
2050.
2055.
2060.
2050.
2055.
2060.
EU
HR
Izvor: Ageing Report 2015, EUROPOP2013
Grafikon 5.2. Oekivano trajanje ivota pri roenju, ene (u godinama)

90,0
88,0
86,0
84,0
82,0
80,0
78,0
76,0
2013.
2015.
2020.
2025.
2030.
2035.
ene HR
2040.
2045.
ene EU
44
Grafikon 5.3. Oekivano trajanje ivota pri roenju, mukarci (u godinama)

86,0
84,0
82,0
80,0
78,0
76,0
74,0
72,0
70,0
68,0
2013.
2015.
2020.
2025.
2030.
mukarci HR
2035.
2040.
2045.
2050.
2055.
2060.
mukarci EU
Ovakvi nepovoljni demografski trendovi uzrokovati e snaan pritisak na sustav generacijske

solidarnosti. Postupno izjednaavanje dobi za odlazak u mirovinu za ene i mukarce do 2030. godine
kao i produljenje radnog vijeka do 67 godine u razdoblju 2030. - 2038. trebali bi taj pritisak smanjiti.
Grafikon 5.4. prikazuje usporedbu dobne i spolne strukture stanovnitva u 2013. u odnosu na 2060.
godinu.
Grafikon 5.4. Usporedba dobne i spolne strukture stanovnitva
Izvor: Europska komisija
RH takoer karakterizira niska stopa aktivnosti i niska stopa zaposlenosti stanovnitva. To se posebno
odnosi na starije kohorte stanovnitva (55 - 64 i 65 - 74). Stopa aktivnosti i zaposlenosti radnika u
45
dobi od 55 do 64 godine ivota poveavat e se do 2040., pri emu e vrhunac dostii 2041. godine,
nakon ega e se lagano smanjivati. Uz poveanje stope aktivnosti za 10% i stope zaposlenosti za 11%
u promatranom razdoblju, obje stope e iznositi svega 50% do 2060. godine. Stopa aktivnosti i stopa
zaposlenosti za radnike u dobi od 65 do 74 godine ivota, u promatranom razdoblju e se gotovo
udvostruiti s 5,9% 2013. na 13,8% 2060., a vrhunac e dosei 2048. godine. Medijan starosti radne
snage postupno raste do 41 godine u 2026. godini nakon ega e ostati konstantan.
Na Grafikonu 5.5. prikazana je projekcija broja zaposlenih (osiguranici) i broja umirovljenika u
razdoblju 2013. - 2060., kao i jedan od alternativnih scenarija koji ukljuuje veu stopu aktivnosti
starijih kohorti radnika.
Grafikon 5.5. Projekcija broja zaposlenih (osiguranici) i broja umirovljenika u razdoblju 2013. 2060.
1.600.000
1.500.000
1.400.000
1.300.000
1.200.000
1.100.000
2015.
2020.
2025.
2030.
2035.
2040.
2045.
2050.
2055.
2060.
Osiguranici - osnovni scenarij

Korisnici mirovina - osnovni scenarij
Osiguranici - scenarij sa veom zaposlenosti starijih osoba (10%)
Korisnici mirovina - scenarij sa veom zaposlenosti starijih osoba (10%)
Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, oujak 2015. godine
Odrivost javnih financija - zdravstveni sustav

Iz perspektive zdravstvenog sustava, demografske promjene imaju znatan utjecaj na potranju za
uslugama zdravstvene zatite.
U okviru aktivnosti radne skupine AWG-EPC sa svim lanicama EU izraene su projekcije vezane za
javne financije u sektoru zdravstva i dugotrajne skrbi 2013. - 2060.
Prema Izvjeu spomenute radne skupine (Ageing Report 2015) ukupna potronja za zdravstvo u RH
2013. godine iznosila je 5,7% BDP-a, to je neto nie od prosjeka EU koji iznosi 6,9%. Usporeujui
promjene u potronji kroz vrijeme do 2060. godine vidljivo je da udio planiranih trokova za
zdravstvo u BDP-u na razini RH raste bre od trokova na razini EU (rast od 1,7 naspram 0,9 postotnih
bodova).
46
Grafikon 5.6. Potronja za zdravstvo (kao % BDP-a)

8,5
8,0
7,5
% BDP
7,0
6,9
6,5
7,2
6,8
7,3
6,9
7,5
7,7
7,6
7,1
7,2
7,3
2030.
2035.
2040.
7,8
7,9
7,9
7,8
7,4
7,4
7,5
7,5
2045.
2050.
2055.
2060.
6,0
5,5
5,7
5,0
2013.
2020.
2025.
HR
EU
Izvor: Ageing Report 2015, AWG bazni scenarij
Kljuni izazovi u zdravstvenom sektoru oituju se u potrebi prilagodbe naina pruanja zdravstvene
zatite jer e vei broj starijih ljudi s vie kroninih bolesti zahtijevati drugaije lijeenje i drugaiji
nain pruanja zdravstvenih usluga. Stoga je vrlo vano ojaati trokovnu uinkovitost sektora
zdravstva, s naglaskom na bolnice. U tom smislu jedna od mjera kojom bi se trebale postii znaajne
utede jest provedba objedinjene javne nabave za javne bolnice (npr. za lijekove, medicinske
proizvode i sl.) ali i reorganizacija bolnica. Kljuni strateki dokument za budui razvoj bolnica je
Nacionalni plan razvoja klinikih bolnikih centara, klinikih bolnica, klinika i opih bolnica u RH 2015.
2016. 26. Strateki okvir za razvoj bolnica usmjeren je na poboljanje koordinacije zdravstvene
zatite, izbjegavanje prekomjerne potronje resursa i unapreivanje sustava financiranja. K tome,
promijenjeni uvjeti zahtijevaju bolju koordinaciju izmeu razliitih razina zdravstvene zatite, bri
protok informacija te uinkovitije strategije kojima bi se osigurala odgovornost svih sudionika, a
osobito visokog stupnja fleksibilnosti bolnica i njihovih resursa kako bi se moglo brzo odgovoriti na
trenutane potrebe hrvatskih graana. Ovdje je takoer potrebno spomenuti i provedbu
unapreenja postojeih te razvoj novih informacijsko-komunikacijskih sustava i reorganizaciju
primarne zdravstvene zatite koji imaju za cilj poboljanje i ujednaavanje kvalitete i dostupnosti
zdravstvene zatite.
Po pitanju dugotrajne skrbi, RH jo uvijek nema sveobuhvatnu strategiju dugotrajne skrbi te je
dugotrajna skrb jo uvijek disperzirana izmeu sustava zdravstva i sustava socijalne skrbi. Postoje
razliite vrste naknada u sustavu socijalne skrbi: socijalna davanja u naravi, novane naknade i
socijalne usluge. Uloga drave u sustavu socijalne skrbi ne moe se definirati na jednostranoj osnovi,
drava je ovdje u ulozi i davatelja i financijera socijalnih usluga, ali i brana za spreavanje
siromatva i socijalne iskljuenosti. Hrvatski sustav socijalne skrbi temelji se na naelu supsidijarnosti
i na taj nain drava ima ulogu financijera samo u sluajevima kada pojedinac nema dovoljno prihoda
ili imovine za financiranje trokova usluga niti je u poziciji dobiti pomo od lanova obitelji ili na neki
drugi prihvatljiv nain. U procesu je razvoj projekta modernizacije sustava socijalne zatite s ciljem
poboljanja uinkovitosti i ekonominosti hrvatskoga sustava socijalne zatite.
26
47
Radna skupina AWG-EPC izradila je projekciju javne potronje za dugotrajnu skrb za razdoblje 2013. 2060. temeljem usuglaene metodologije i dostupnih podataka to je detaljnije objanjeno u Izvjeu
radne skupine (Ageing Report 2015). Uspostavom i unapreenjem sustava socijalne zatite kroz jasno
praenje trokova omoguit e se bolja usporedba RH s dravama lanicama EU.
Grafikon 5.7. Potronja za dugotrajnu skrb (kao % BDP-a)
3,0
2,5
2,0
1,9
2,0
2,1
2,4
2,3
2,6
2,7
2,7
1,6
1,8
0,4
0,4
0,5
0,5
0,5
0,5
0,5
0,5
0,5
0,5
2013.
2020.
2025.
2030.
2035.
2040.
2045.
2050.
2055.
2060.
% BDP
1,5
1,0
0,5
0,0
HR
EU
Izvor: Ageing Report 2015, AWG bazni scenarij
Odrivost javnih financija - mirovinski sustav

Kao to je ve prethodno spomenuto, oekivana ivotna dob se poveava, a uzevi u obzir nepovoljna
oekivanja prirodnog prirasta te neto migracije, raste i udio starijih u ukupnoj populaciji, to utjee na
poveanje trokova u mirovinskom sustavu.
Veliki udio populacije RH ve je u mirovini. Razlozi za to su viestruki. Naime, u prolosti nije postojala
politika odvraanja od prijevremene mirovine kroz uinkovit sustav penalizacije prijevremenog
odlaska u mirovinu, ve je bilo relativno jednostavno ostvariti pravo na invalidsku mirovinu. K tome,
znatan broj ratnih veterana iz Domovinskog rata umirovljen je u mlaoj dobi i sve to znatno je
smanjilo bazu stanovnitva iz kojeg bi trebali doi novi umirovljenici. Trenutno je 28,6% ukupnog
stanovnitva RH u mirovini.
S druge strane, postoje vani faktori koji e trokove mirovinskog sustava smanjivati. Osnovni scenarij
predvia kontinuirano smanjenje izdvajanja za mirovine u javnom sustavu, mjereno kao udio BDP-a, s
10,9% u 2013. na 7% u 2060. godini, kao to je to prikazano u Tablici 5.1.
Uvoenjem obveznog drugog mirovinskog stupa od 2027. godine nadalje veina novih umirovljenika
primat e osnovnu mirovinu iz prvog stupa i mirovinu iz drugog stupa. To znai da e se rashodi za
mirovine isplaene iz prvog stupa postupno sve vie smanjivati. To smanjenje e biti utoliko
znaajnije iz razloga to umirovljenici koji e primati mirovinu iz oba stupa nee imati dodatak od 27%
na dio mirovine koji se isplauje iz prvog stupa.
Zakonska dob za odlazak u mirovinu za ene postupno se poveava za tri mjeseca godinje do 2038.
godine kada e ona iznositi 67 godina. Zakonska dob za odlazak u mirovinu za mukarce poveavat e
se sa 65 na 67 godina u razdoblju 2030. - 2038. Uvoenjem navedene mjere smanjit e priljev novih
umirovljenika.
48
Projicirano je znatno smanjenje broja korisnika invalidskih mirovina do 2060. godine. Rezultat je to
stroe primjene propisa koji omoguuju koritenje invalidskih mirovina. Invalidske mirovine ratnih
veterana dostigle su svoj maksimum, no oekuje se postupno smanjenje njihovog broja. Udio
obiteljskih mirovina e isto tako postupno padati u ukupnom broju umirovljenika. Razlog tome su
demografski trendovi i poveanje stope zaposlenosti ena.
Tablica 5.1. Rashodi za mirovine i mirovinski doprinosi u razdoblju 2013. - 2060. (% BDP-a)
Rashodi za mirovine
Rashodi I. mirovinskog stupa
Rashodi II. mirovinskog stupa
Ukupni rashodi mirovinskog sustava
Mirovinski doprinosi
Doprinosi uplaeni u I. stup
Ukupno uplaeni doprinosi
2013.
2020.
2030.
2040.
2050.
2060.
Vrhunac
10,9
0,0
10,9
10,3
0,0
10,4
9,6
0,3
9,9
7,9
0,8
8,6
7,2
1,3
8,5
7,0
1,6
8,6
2014.
2060.
2014.
2013.
2020.
2030.
2040.
2050.
2060.
Vrhunac
5,9
7,5
5,9
7,5
5,6
7,5
5,6
7,5
5,6
7,5
5,6
7,5
2016.
2017.
Obvezna mirovinska tednja u drugom mirovinskom stupu imat e postupno sve veu vanost. Do
2027. godine umirovljenici imaju mogunost povratka u prvi mirovinski stup. Projekcije pokazuju
kako e njihova mirovina iz prvog stupa biti neto vea od kombinirane mirovine iz prvog i drugog
stupa pa e vjerojatno veliki dio njih iskoristiti tu mogunost. Nakon 2027. godine svi oni roeni
nakon 1962. godine nee imati mogunost prelaska u prvi stup i broj mirovina koje e se isplaivati iz
drugog stupa e rasti.
Prihodi od mirovinskih doprinosa u 2013. iznosili su 5,9% BDP-a, a projekcije pokazuju njihov blagi
pad do 5,6% BDP-a u 2030. godini. Razlog tome je prvenstveno poveanje broja zaposlenih koji
mirovinsko osiguranje ostvaruju u oba mirovinska stupa (15% doprinosa na plau uplauje se u prvi
stup, a 5% doprinosa uplauje se u drugi mirovinski stup). Nakon 2030. godine kada drugi mirovinski
stup zaivi u potpunosti, prihodi od mirovinskih doprinosa u prvom stupu stabilizirat e se na 5,6% i
ostati konstantni do kraja projekcijskog razdoblja. Razlika izmeu prikupljenih doprinosa i rashoda za
mirovine iznosila je 4% BDP-a u 2013., a do 2060. godine ta e se razlika smanjiti na 1,4% BDP-a.
U Tablici 5.2. nalaze se projicirane vrijednosti rashoda za pojedine vrste mirovina. Navedeni podaci u
tablici upuuju na zakljuak da je udio invalidskih mirovina prilino velik, primjerice 2013. godine
invalidske mirovine inile su 2,5% BDP-a, a starosne i prijevremene starosne mirovine 5,1% BDP-a.
Veliki udio invalidskih mirovina proizlazi iz blaih kriterija za ostvarivanje invalidske mirovine u
proteklom razdoblju, kao i relativno velikog broja ratnih veterana, ali i injenice da se invalidske
mirovine nije prevodilo u starosne mirovine kad bi korisnik mirovine doivio dob za odlazak u
starosnu mirovinu. Ta se praksa mijenja od 2015. godine to rezultira naglim padom rashoda za
invalidske mirovine u razdoblju 2013. - 2020. Daljnje smanjenje rashoda za invalidske mirovine
uzrokovano je stroim kriterijima za njihovo ostvarivanje kao i smanjivanjem broja ratnih veterana.
Ostale mirovine se odnose na minimalne mirovine ostvarene kroz opi mirovinski sustav, kao i neke
vrste mirovina ostvarene po posebnim propisima, primjerice minimalna braniteljska mirovina koja
iznosi 45% prosjene plae. Rashodi za ovu kategoriju mirovina e rasti do 2030. prvenstveno zbog
veeg udjela minimalnih braniteljskih mirovina.
49
Izdaci za starosne i prijevremene starosne mirovine poveavat e se do 2024. godine, nakon ega
slijedi njihovo smanjivanje uslijed znaajnijeg udjela isplata iz drugog mirovinskog stupa.
Tablica 5.2. Rashodi I. mirovinskog stupa u razdoblju 2013. - 2060. (% BDP-a)
Vrste mirovine
Rashodi I. mirovinskog stupa
Starosne i prijevremene starosne
mirovine
Invalidske mirovine
Obiteljske mirovine
Ostale mirovine
2013
2020
2030
2040
2050
2060
Vrhunac
10,9
10,3
9,6
7,9
7,2
7,0
2014.
5,1
5,8
5,6
4,3
3,8
3,7
2024.
2,5
1,6
1,7
1,3
1,3
1,9
0,7
1,1
2,2
0,6
1,0
2,0
0,5
1,0
1,9
0,5
0,9
1,9
2013.
2013.
2030.
50
6.
KVALITETA JAVNIH FINANCIJA
Strateki okvir
Na dugorono stanje javnih financija negativno se odrazila viegodinja recesija. U takvim uvjetima
prostor za djelovanje fiskalne politike bio je vrlo ogranien, a to se ogledalo u visokom
proraunskom manjku i brzo rastuem javnom dugu. Kako bi se ojaala fiskalna stabilnost
istovremeno ne djelujui negativno na ekonomski rast, potrebno je nastaviti s provedbom niza
aktivnosti. U tom smislu, Vlada RH bit e usmjerena na oblikovanje fiskalne politike u cilju promicanja
konkurentnosti, poveanja uinkovitosti javnog sektora te jaanja upravljanja javnim financijama,
kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani prorauna.
Mjere na prihodnoj strani prorauna

U cilju poboljanja uinkovitosti i kvalitete provedbe poreznih postupaka, provodi se niz mjera koje
ukljuuju: 1) proirenje porezne osnovice, 2) stvaranje preduvjeta za jaanje uinkovitosti poreznog
nadzora, 3) pravovremene dostupnosti informacija za porezne obveznike i 4) modernizaciju
organizacijske strukture Porezne uprave.
Promjenama zakonodavstva tijekom 2014. u porezni sustav uvedeno je oporezivanje kamata na
tednju koje je stupilo na snagu od 1. sijenja 2015. te oporezivanje kapitalnih dobitaka od 1. sijenja
2016. godine, nakon prilagodbe sustava te ustrojavanja evidencija potrebnih za njihovo
pravovremeno oporezivanje.
U 2014. godini izraen je katalog poreznih rashoda (poreznih osloboenja i poreznih olakica) u
poreznom sustavu. Formirano je i Povjerenstvo s ciljem preispitivanja uinaka pojedinih poreznih
rashoda na trite rada i investicije.
Kroz dvije godine primjene fiskalizacije u prometu gotovinom postignuti su znaajni rezultati kako pri
ubiranju poreza, tako i pri promjeni u ponaanju graana. Ukljuivanjem graana u proces nadzora
provoenja fiskalizacije kroz prijavu nepravilnosti, graani djeluju kao dodatni mehanizam nadzora.
PU tako e tijekom 2015. nastaviti i s unapreenjem procesa fiskalizacije kroz jaanje aplikacijske
podrke za analizu rizika i praenje ponaanja poreznih obveznika.
Obrazac JOPPD u primjeni je od 1. sijenja 2014. te je zamijenio est obrazaca ime je znatno
pojednostavljen postupak utvrivanja poreza i doprinosa. Obrascem se prate zaduenja obveza i
raspored izvrenih uplata. Njime su stvoreni preduvjeti za sustavno utvrivanje godinje obveze
poreza i prireza na dohodak za veliku skupinu obveznika. Od 1. sijenja 2016., tj. od porezne godine
2015. graani vie nee morati podnositi godinje prijave poreza na dohodak, ve e Porezna uprava
utvrivati godinje porezne obveze. Stvaranjem godinje porezne obveze PU je spremna za
elektroniku razmjenu podataka o dohotku i ostalim primicima za graane, ime se ukida potreba da
graani za ostvarivanje prava trae potvrde u Poreznoj upravi. Tijekom 2015. godine PU e provesti
pilot projekte za razmjenu podataka s drugim institucijama, ija primjena e se proiriti u narednim
godinama.
51
Od 1. sijenja 2015. Porezna uprava intenzivira razmjenu podataka s drugim dravama lanicama EU.
Ovim se iri porezna osnovica, ali i slika poslovanja poreznih obveznika. U lipnju 2014. godine, RH je
takoer postala lanica OECD Globalnog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne
svrhe, meunarodnog tijela ija je svrha osigurati uinkovitu implementaciju meunarodnih
standarda transparentnosti i razmjenu informacija u porezne svrhe u cilju spreavanja porezne
evazije i utaje. Nadalje, u Ministarstvu financija ustrojen je Samostalni sektor za otkrivanje poreznih
prijevara s ciljem sustavne analize podataka iz razliitih izvora te brze reakcije u utvrivanju poreznih
obveza i sprjeavanju poreznih utaja. Za postizanje uinkovitih rezultata nuno je praenje poreznih
obveznika sukladno stupnju njihove rizinosti, emu e doprinijeti provedba projekta uspostave
analize rizika u ispunjenju poreznih obveza (projekt CRMS).
U 2015. godini, kroz izmjene Steajnog zakona doi e i do promjena u provedbi postupka
predsteajne nagodbe. U svrhu ranog otklanjanja insolventnosti poduzetnika i omoguavanja
pravovremenog restrukturiranja, institut predsteajne nagodbe uvrten je u Steajni zakon kako bi
cijeli proces bio u nadlenosti sudova. Radi zatite potraivanja malih i srednjih poduzetnika, trabina
vjerovnika koji su protiv plana financijskog restrukturiranja i ne sudjeluju u postupku, moe se
umanjiti za maksimalno 20% (ukljuena i kamata) uz rok otplate u razdoblju od najvie dvije godine.
Rokovi trajanja postupka strogo e se propisati zakonskim odredbama.
U proteklom razdoblju PU uloila je znaajne napore u stvaranje partnerskog odnosa s poreznim
obveznicima. Kroz ePoreznu omoguena je predaja gotovo svih obraunskih prijava elektronikim
putem kao i dostava svih bitnih obavijesti poreznim obveznicima. U 2015. godini jedan od prioritetnih
zadataka Porezne uprave bit e uspostava poslovnih procesa za primjenu obvezujuih miljenja,
porezne nagodbe i upravnih ugovora. Naime, promjenama zakonskih propisa omoguit e se
izdavanje obvezujuih miljenja, to e uvelike poveati pravnu sigurnost poreznih obveznika dok e
se uvoenjem sustava porezne nagodbe i upravnog ugovora omoguiti ukljuenost poreznih
obveznika u postupak utvrivanja i ispunjenja poreznih obveza. U planu su i izmjene Zakona o
upravnim pristojbama, iji je cilj reguliranje mogunosti elektronikog plaanja upravnih pristojbi
neovisno o iznosu, tzv. sustav ePristojbe. Navedeno je jedna od mjera Vlade RH za uspostavljanje
bre, modernije i jednostavnije komunikacije poduzetnika s javnim sektorom.
Radi preventivnog djelovanja PU tijekom 2014. zapoeta je, a s ciljem uspostave u 2015. godini objava Akcija nadzora. PU eli ukazati poreznim obveznicima na potrebu pravilne primjene poreznih
propisa te pratiti promjene u ponaanju obveznika tijekom Akcije, koristei podatke iz fiskalizacije te
nakon toga usmjeravati ciljane nadzore. Posebna panja posvetit e se suradnji s Carinskom upravom
u provjeri novoosnovanih poduzea (kao i onih s promjenama u vlasnikoj strukturi) i grupa poduzea
koja su oznaena visoko rizinim, kao i suradnja s drugim nadlenim dravnim tijelima.
Porezna uprava takoer je provela i proces reorganizacije. U tom smislu, PU je preustrojena po
principu funkcionalnosti, tj. poslovi od nacionalne vanosti obavljaju se na nacionalnoj razini, od
regionalnog znaaja na razini podrunog ureda, a poslovi od lokalnog znaaja na razini ispostave.
Novi organizacijski model PU ukljuuje racionalizaciju mree ureda na terenu, odnosno smanjenje
broja podrunih ureda i ispostava. Proces reorganizacije u 2015. godini takoer ukljuuje i daljnje
jaanje brzine, ekonominosti i uinkovitosti poslovnih procesa.
52
Mjere na rashodnoj strani prorauna

Radi osiguranja socijalne sigurnosti umirovljenika, provode se mjere u svrhu jaanja odrivosti i
pravednosti mirovinskog sustava. Nastavlja se s provedbom Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi
se dodatno osigurala stabilnost mirovinskog sustava i poboljala unutarnja uinkovitost. U tijeku je
reforma postojeeg sustava staa osiguranja s produljenim trajanjem, gdje e se revidirati popisi
zanimanja i radnih mjesta za koje se primjenjuje navedena vrsta staa. Dakle, umjesto postojeeg
sustava beneficiranog radnog staa u kojem se za odreena zanimanja sta uveavao za dva do est
mjeseci, uvest e se profesionalna mirovina. Na nju bi radnici koji su danas u sustavu beneficiranog
radnog staa imali pravo u odreenim godinama ivota, to ovisi o karakteristikama zanimanja. No,
profesionalna mirovina ne bi znaila da naputaju trite rada jer bi, ukoliko to ele mogli nastaviti
raditi u nekom drugom zanimanju i tako stei i dio mirovine prema opim propisima. Trenutno je u
razmatranju najprimjereniji model izrauna ovakvog tipa mirovine. Nadalje, ujednaavanjem kriterija
i harmonizacijom sustava, redefinirat e se sustav mirovina djelanih vojnih osoba, policijskih
slubenika i ovlatenih slubenih osoba kojim e se takoer poticati njihov dulji ostanak na tritu
rada.
Vezano uz reformu trita rada, bitno je napomenuti da se prati primjena i analiza uinaka Zakona o
radu (ZOR) te se izrauje pravilnik sukladno Zakonu o radu. Oekivani uinci analiziraju se sukladno
ciljevima Zakona na podruju kolektivnih radnih odnosa, ali i vezano uz restrukturiranje poslodavaca,
fleksibilno ureenje radnog vremena te fleksibilne oblike rada. Tijelo za praenje primjene Zakona o
radu sastavljeno je od predstavnika Vlade RH, socijalnih partnera i komora. Predvieno je da e se
primjenom Zakona ubrzati mogunost restrukturiranja poslodavaca kroz izmjene instituta otkazivanja
ugovora o radu i redefiniranje otkaznih rokova. Smanjenjem trajanja predvienih procedura za
zbrinjavanje vika radnika te uklanjanjem administrativnih prepreka prilikom otkazivanja ugovora o
radu, smanjit e se trokovi otputanja radnika. Poveat e se fleksibilnost trita rada, to e
omoguiti bre restrukturiranje i ozdravljanje gospodarskih subjekata. Izmjenom odredbi o radnom
vremenu (uprosjeivanjem istog) omoguit e se interna fleksibilnost rada poslodavca i njegova laka
i bra prilagodba trenutnim promjenama na tritu. Fleksibilizacijom instituta rada na izdvojenom
mjestu rada, dosljednom primjenom naela pro rata temporis (naelo dosljednosti) za rad u
nepunom radnom vremenu i redizajnom ugovora o privremenom zapoljavanju, potaknut e se novo
zapoljavanje u netipinim oblicima rada.
Kako bi se sustav socijalne skrbi uinio pravinijim pristupilo se izradi Akcijskog plana revizije
socijalnih naknada. Revizijom objedinit e se naknade socijalne zatite s njihovim izdacima i
korisnicima programa. Plan e omoguiti uvid u postojee stanje u podruju naknada na razini
sredinje drave i lokalnih jedinica, razdiobu trokova socijalne zatite po korisnikim skupinama,
uvjete i kriterije ostvarivanja prava te ulogu socijalnog planiranja na lokalnoj i regionalnoj razini, kao i
preporuke za racionalizaciju i buduu ulogu naknada socijalne zatite (objedinjavanje
naknada/programa u buduem razdoblju).
Konsolidacijom socijalnih naknada kroz Zajamenu minimalnu naknadu (ZMN) postignuto je
objedinjavanje produene novane naknade koja je do sada bila ureena Zakonom o posredovanju
pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, pomo za uzdravanje koja je bila ureena
Zakonom o socijalnoj skrbi te prava na opskrbnine koje su ureene Zakonom o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji i Zakonom o zatiti vojnih i civilnih invalida
53
rata. Uvoenje ZMN-a predstavlja poetak objedinjavanja socijalnih naknada koji bi trebao prerasti u
Zajameni minimalni standard (ZMS), vrstu socijalne naknade koja e garantirati viu i kvalitetniju
razinu zatite najsiromanijih skupina drutva. Kroz objedinjavanje naknada putem objedinjene
naknade i jedinstvene aplikacije koja omoguava transparentno upravljanje i nadzor, oekivana
uteda iznosila bi 15% od ukupnih sredstava za naknade koje e biti objedinjene pod ZMS i
administraciju istih. Nadalje, konsolidacija socijalnih naknada provodit e se i kroz Jedinstveni centar
za naknade (JCN), tj. stvaranje jedinstvenog sredinjeg mjesta za isplatu, odnosno administriranje
novanih naknada u sklopu postojee mree ureda dravne uprave u upanijama. Cilj ove mjere je
stvaranje jedne administrativne toke u odnosima graana i drave na podruju ostvarivanja prava
na naknadu.
U okviru sektora zdravstva, primjenom Nacionalnog plana razvoja bolnica planira se postii vea
djelotvornost, uinkovitost i racionalnost poslovanja bolnikog sustava. Primjerice, smanjenjem broja
akutnih bolnikih lijeenja nastojat e se racionalizirati stopa popunjenosti kreveta, smanjiti duljina
bolnikog lijeenja, unaprijediti pristup bolnikom lijeenju i poveati kvaliteta zdravstvenih usluga.
Bolnice trebaju do kraja 2015. provesti odobreni Plan implementacije Nacionalnog plana te uskladiti
broj kreveta s Nacionalnim planom. Uvodi se novi model ugovaranja i plaanja za bolnice, kao i novi
model upravljanja bolnicama uz razdvajanje poslovnih i medicinskih poslova na razini uprave bolnica.
Radi uvoenja transparentnosti i kontrole trokovne uinkovitosti uvodi se sustav financijskog i
medicinskog kontrolinga te unaprjeenje financijskog planiranja i izvjetavanja. Takoer, definirat e
se novi manji dodaci na plae prvenstveno nezdravstvenom osoblju i regulirat e se isplata dodataka
na zdravstvene titule. Boljim organiziranjem poslovnih procesa i radnih mjesta oekuje se smanjenje
broja prekovremenih sati.
Do kraja 2015. godine planira se puna primjena sustava e-zdravstva (e-nalaz, e-otpusno pismo, e-DTS,
e-uputnica, A5 uputnica), to bi ukljuivalo i povezivanje financijskih aplikacija svih bolnica.
Uvoenjem A5 uputnice, koja se odnosi na konzultacije bez pacijenta, oekuje se smanjeno
upuivanje na sekundarnu razinu zdravstvene zatite, dok e razvojem povezivanja financijskih
aplikacija bolnica biti dostupni specifini operativni podaci o poslovanju bolnica (npr. financijski,
materijalni i kadrovski podaci). Punom implementacijom sustava e-zdravstva oekuje se ostvarivanje
kvalitetnije zdravstvene zatite.
U narednom razdoblju planirana je intenzivnija primjena modela objedinjene javne nabave u sustavu
zdravstva. Do kraja 2015. godine izradit e se informatiko rjeenje za potrebe sustava javne nabave.
Izmjenom ustroja i ovlasti Agencija za kvalitetu, koja postaje Agencija za kvalitetu i logistiku, preuzet
e poslove javne nabave i procjene medicinskih tehnologija znaajnih za planiranje kapitalnih
ulaganja s ciljem racionalizacije trokova. Osim navedenog, planira se i jaanje uloge primarne
zdravstvene zatite i uinkovitije upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu. Provode se redovne i
izvanredne kontrole bolovanja s ciljem smanjenja stope bolovanja na optimalnu razinu. Takoer se
provode i kontrole propisivanja lijekova temeljem utvrenih indeksa. Planirano je opremanje i
ulaganje u nadogradnju i obnovu Domova zdravlja kako bi se smanjilo upuivanje na specijalistike
usluge zdravstvene zatite. Uz upravljanje ljudskim resursima sukladno potrebama zdravstvenog
sustava, planiranje edukacija i specijalizacija, kontinuiranu izobrazbu zdravstvenih djelatnika,
dodatno e se financirati deficitarne specijalizacije u zdravstvu u depriviranim podrujima.
54
Radi uinkovitijeg upravljanja dravnom imovinom i nadzora nad javnim poduzeima pristupilo se
unaprjeenju upravljanja i evidenciji dravne imovine, uspostavi sustava nadzora i nad trgovakim
drutvima iji su osnivai jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i njihove podrunice te
je definiran i okvir za praenje njihovog poslovanja. Nadalje, razvija se sustav koritenja dravnih
nekretnina za poticanje ulaganja, a provodi se i daljnja privatizacija dravnog portfelja te
racionalizacija broja trgovakih drutava u dravnom vlasnitvu kao i njihovo restrukturiranje.
Trenutno se provodi privatizacija Luke Vukovar d.o.o. i Imunolokog zavoda d.d., dok je privatizacija
predviena za uro akovi Holding d.d., Petrokemiju d.d. te Hrvatsku potansku banku d.d.
Postupak prodaje manjinskih paketa dionica i poslovnih udjela trgovakih drutava nastoji se
pojednostaviti i ubrzati. Takoer, nastoji se smanjiti broj trgovakih drutava od stratekog i
posebnog interesa.
Kontrola rashoda
U cilju daljnjeg unaprjeenja i jaanja upravljanjem javnim financijama predloene su slijedee
reformske mjere: 1) Unaprjeenje fiskalne odgovornosti; 2) Unaprjeenje proraunskog okvira; 3)
Jaanje kapaciteta Dravnog ureda za reviziju (DUR) i sankcioniranje nepostupanja po preporukama
DUR-a; 4) Jaanje sustava unutarnjih financijskih kontrola; 5) Unaprjeenje sustava upravljanja
javnim dugom; 6) Unaprjeenje okvira za izdavanjem dravnih jamstava i garancija; te 7)
Unaprjeenje sustava obrauna i naplate komunalne naknade.
Zakonom o fiskalnoj odgovornosti obvezuju se elnici proraunskih i izvanproraunskih korisnika,
kako dravnog prorauna, tako i prorauna lokalnih jedinica, naelnici, gradonaelnici i upani, te
predsjednici uprava trgovakih drutava u vlasnitvu RH, odnosno jedne ili vie lokalnih jedinica,
elnici drugih pravnih osoba kojoj je osniva RH, odnosno jedna ili vie lokalnih jedinica na
podnoenje Izjava o fiskalnoj odgovornosti. Izjavom potvruju da su u radu osigurali zakonito,
namjensko i svrhovito koritenje sredstava te uinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava
financijskog upravljanja i kontrola. Izjava se daje, izmeu ostaloga, na temelju Upitnika o fiskalnoj
odgovornosti koji sadri pitanja iz podruja planiranja, izvravanja, raunovodstva, izvjetavanja i
javne nabave. Spomenuta izjava o fiskalnoj odgovornosti detaljnije je obraena u poglavlju 7.
Institucionalna obiljeja javnih financija ovog dokumenta.
Novim prijedlogom Zakona o fiskalnoj odgovornosti uvrtene su i odredbe koje se odnose na daljnje
usklaivanje fiskalnih pravila s odredbama Direktive 2011/85/EU o zahtjevima proraunskih okvira
drava lanica, i jaanje neovisnosti i uloge Povjerenstva za fiskalnu politiku. Novi Zakon e ukljuivati
i izmjene koje se odnose na daljnje unaprjeenje proraunskog okvira, a kojima e se utvrditi bolja
kontrola nad planiranjem i izvravanjem rashoda proraunskih i izvanproraunskih korisnika.
Usvajanje ovoga Zakona planira se u rujnu 2015., te e se aktima nadlenih ministarstava (planirano
usvajanje do kraja 2015.) osigurati konzistentnost stratekih i financijskih planova, kao i realistinije
planiranje proraunskih rashoda uz utvrivanje mehanizma za sankcioniranje nepotivanja planiranih
proraunskih limita. U cilju potivanja utvrenih proraunskih limita od strane korisnika, predloene
izmjene e se odnositi i na uvoenje odredaba sukladno kojima e se korisnicima, u sluaju stvaranja
obveza s dospijeem iznad visine predviene dravnim proraunom, visina financijskog plana u
sljedeoj proraunskoj godini umanjiti za iznos stvorenih obveza iznad visine predviene dravnim
proraunom. U skladu s navedenim, a u cilju jaanja fiskalne discipline predlae se i donoenje Upute
55
za planiranje rashoda iji je cilj utvrditi optimalnu razinu trokova obzirom na njihovu vrstu i
primjenu. Takoer e se utvrditi standardi broja radnih mjesta u opim (pomonim) slubama kako bi
se to bolje uskladili sa stvarnim potrebama u agencijama i drugim proraunskim i izvanproraunskim
korisnicima.
Daljnje unaprjeenje sustava kontrole nad rashodima, predvia se kroz jaanje uloge Dravnog ureda
za reviziju (DUR), odnosno definiranja sustava sankcioniranja nepostupanja po preporukama DUR-a u
cilju daljnjeg unaprjeenja sustava kontrole vjerodostojnosti financijskih izvjetaja, usklaenosti
poslovanja sa zakonima i drugim propisima te jaanja uinkovitosti koritenja proraunskih sredstava.
Postojei zakonodavni okvir omoguuje DUR-u provoenje follow up revizija uslijed utvrivanja
postojanja nepravilnosti, a DUR od 2013. godine nakon provedbe revizije zahtjeva od svakog
revidiranog subjekta dostavu podataka o poduzetim mjerama po nalazu revizije i to u obliku Plana
provedbe naloga i preporuka uz navoenje planiranih aktivnosti (mjera) za provedbu naloga ili
preporuka, osoba zaduenih za provedbu te planiranog krajnjeg roka provedbe (Zakon o Dravnom
uredu za reviziju 27). Stoga e se daljnja nadogradnja sustava i uloge DUR-a realizirati kroz : 1) proces
jaanja kapaciteta DUR-a i njihovu profesionalnu edukaciju i treninge, za to se planira donoenje
Akcijskog plana za razvoj DUR-a u travnju 2015., te kroz 2) pristupanje razvoju modela sankcioniranja
nepostupanja po preporukama DUR-a uz izradu prijedloga izmjena postojeeg zakonodavnog okvira
ije se usvajanje predvia za kraj 2015. godine.
Proces jaanja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru dovrit e se kroz donoenje
novog Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru koji je predvien za lipanj 2015.
godine. Sukladno predloenim izmjenama zakonskog okvira obveza primjene vaeeg Zakona proirit
e se na trgovaka drutva u vlasnitvu RH odnosno jedne ili vie lokalnih jedinica te na druge pravne
osobe kojima je osniva RH odnosno jedna ili vie lokalnih jedinica. Praktina implementacija sustava
unutarnjih kontrola pokazuje potrebu daljnjeg jaanja upravljake odgovornosti rukovoditelja. Stoga
e se odredbama novoga Zakona, u dijelu kojim se ureuje sustav unutarnjih kontrola detaljnije
propisati odgovornost elnika proraunskog i izvanproraunskog korisnika dravnog prorauna i
prorauna lokalnih jedinica, opinskog naelnika, gradonaelnika, upana, predsjednika uprave ili
direktora odnosno ravnatelja i odgovornost rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica za razvoj i
provedbu sustava unutarnjih kontrola.
Takoer, navedenim izmjenama Zakona, jasnije e se definirati uloga ustrojstvenih jedinica nadlenih
za financije u korisnicima prorauna, u koordinaciji razvoja sustava unutarnjih kontrola. Isto je
potrebno kako bi one mogle pruiti adekvatnu potporu ostalim rukovoditeljima koji u okviru podruja
za koja su nadleni trebaju razvijati sustav unutarnjih kontrola za potrebe kvalitetnijeg upravljanja
financijskim uincima poslovanja. Donijet e se okvir za razvoj sustava unutarnjih kontrola koji e
sadravati komponente sustava unutarnjih kontrola s pregledom naela, metoda i postupaka
unutarnjih kontrola, temeljeno na meunarodno prihvaenom okviru za unutarnju kontrolu (COSO).
Vezano za uspostavljanje unutarnje revizije jasnije e se definirati povezanost korisnika prorauna
razine razdjela dravnog prorauna odnosno lokalnih jedinica s institucijama iz nadlenosti, s
obvezom da unutarnja revizija uspostavljena na razini razdjela dravnog prorauna odnosno lokalnih
jedinica obavlja unutarnju reviziju i u institucijama iz nadlenosti. Navedeno e se na odgovarajui
nain primijeniti i na trgovaka drutva u vlasnitvu Republike Hrvatske odnosno jedne ili vie jedinica
27
56
lokalne i podrune (regionalne) samouprave te na druge pravne osobe kojima je osniva RH odnosno
jedna ili vie lokalnih jedinica i njihova ovisna drutva.
U razdoblju od est mjeseci od donoenja Zakona, donijet e se podzakonski akti kojima e se
propisati rad ustrojstvenih jedinica nadlenih za financije korisnika prorauna, propisati sadraj okvira
za razvoj sustava unutarnjih revizija te urediti metodologija rada unutarnje revizije i u okviru procjene
rizika, fokusiranje procjene sustava unutarnjih kontrola u podrujima za koja se izdvajaju znaajna
financijska sredstva ili u kojima se ubiru prihodi, kako bi svoje aktivnosti usmjerila na poboljanje
sustava unutarnjih kontrola i procesa upravljanja u podrujima sa znaajnim financijskim uinkom.
Sustav unaprjeenja upravljanja javnim dugom e se osigurati kroz usvajanje Strategije za upravljanje
javnim dugom za razdoblje 2017. - 2019., to je detaljnije obraeno u poglavlju 7. ovog dokumenta.
U cilju smanjivanja potencijalnih rizika aktiviranja dravnih jamstava proraunskih i izvanproraunskih
korisnika te poticanja procesa restrukturiranja poslovanja meu postojeim i potencijalnim
korisnicima dravnih jamstava i garancija pristupit e se izradi Zakona o izvravanju dravnog
prorauna za 2016. godinu. Predloenim izmjenama e se proces izdavanja dravnih jamstava i
garancija uvjetovati planom provedbe restrukturiranja potencijalnih korisnika dravnih jamstava i
garancija.
Sastavni dio reformskih mjera kontrole nad rashodima pod nazivom Unapreenje sustava obrauna
i naplate komunalne naknade odnosi se na mjere usmjerene na lokalne jedinice s naglaskom na
preispitivanju i primjeni Zakona o komunalnom gospodarstvu u dijelu uinkovitosti ubiranja
komunalne naknade.
Lokalne jedinice prihode stjeu iz tri izvora: vlastitih izvora (ukljuujui vlastite poreze), zajednikih
poreza te dotacija dravnog i upanijskog prorauna. U vlastite prihode pripada i komunalna
naknada, ije je utvrivanje i ubiranje u cijelosti u nadlenosti lokalnih jedinica. Neaurnim
evidencijama te irokom lepezom osloboenja i olakica suena je osnovica za ubiranje komunalne
naknade. Stoga se mjerom eli potaknuti iskoritenje maksimalne mogunosti ubiranja komunalne
naknade u prihodima lokalnih jedinica odnosno uinkovito upravljanje sustavom komunalne
naknade.
Prijedlog realizacije navedene mjere odvijat e se u vie faza, a zapoet e analizom uea prihoda
komunalne naknade u strukturi prihoda lokalnih jedinica u lipnju 2015., te donoenjem Akcijskog
plana za jedinice lokalne samouprave koje odstupaju od utvrenog prosjeka u rujnu 2015. godine.
Dovretak realizacije predloene mjere se odnosi na donoenje Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o komunalnom gospodarstvu te Odluka o komunalnoj naknadi u lokalnim jedinicama, to je
predvieno za etvrto tromjeseje 2015. godine.
Dubinska analiza rashoda dravnog prorauna

Dubinska analiza rashoda, prema definiciji OECD-a, predstavlja formalni proces izrade analize javnih
politika, programa/aktivnosti i/ili organizacije s jasnim ciljem identificiranja potencijalnih uteda u
proraunu na svim razinama javne vlasti.
57
Odlukom Vijea za gospodarska i financijska pitanja EU na sastanku 28. sijenja 2014. godine, RH se
nalazi u Proceduri prekomjernog proraunskog manjka te je duna do kraja 2016. godine poduzeti
mjere s ciljem postizanja odrivosti javnih financija. Navedeni prijedlozi mjera sadrani su u
Preporukama Vijea EU za rjeavanje stanja prekomjernog proraunskog manjka te u Posebnim
preporukama za drave lanice koje je RH dobila u okviru ciklusa Europskog semestra za 2014.
godinu. Temeljem navedenih Preporuka, Vlada RH je na sjednici odranoj 30. srpnja donijela Plan
provedbe Specifinih preporuka za RH za 2014. godinu, koji meu ostalim ukljuuje provedbu
dubinske analize rashoda dravnog prorauna s ciljem smanjenja ukupne javne potronje.
U cilju ispunjenja preporuke o dubinskoj analizi rashoda, Vlada RH je na sjednici odranoj 22.
listopada 2014. godine donijela Odluku o provoenju iste 28. Cilj donoenja navedene Odluke bila je
izrada paketa mjera za smanjenje ukupne javne potronje, uz istodobno poveanje uinkovitosti
troenja proraunskih sredstava te uz najmanji mogui negativni uinak na postojeu razinu javnih
usluga u RH. Predmetna Odluka predvia oblikovanje niza mjera koje e rezultirati 10 postotnim
godinjim smanjenjem u svakoj od definiranih kategorija u odnosu na tekui plan za 2014. godinu.
Kategorije koje su obuhvaene navedenom analizom su: 1) rashodi za zaposlene koji se isplauju iz
dravnog prorauna; 2) subvencije osim poljoprivrede; 3) sustav zdravstva; 4) poslovanje agencija,
zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima; 5) porezni rashodi.
Tako su analizirani svi rashodi za zaposlene koji se isplauju iz dravnog prorauna, kao i subvencije iz
nadlenosti Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pomorstva, prometa i
infrastrukture, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva poduzetnitva i obrta,
Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva turizma. U sektoru
zdravstva obuhvaeno je poslovanje njegovih proraunskih korisnika sukladno Registru proraunskih i
izvanproraunskih korisnika dravnog prorauna, poslovanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje (HZZO), kao i najznaajnije aktivnosti u proraunu prema financijskim kriterijima. Nadalje,
u dubinsku analizu ukljueno je i poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s
javnim ovlastima, kao i poslovanje regulatornih agencija osnovanih posebnim zakonima koje nisu
ukljuene u dravni proraun, niti su proraunski korisnici. Analizirani su i porezni rashodi (izdaci) u
najveoj mjeri utvreni kod Ministarstva financija, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU,
Ministarstva poduzetnitva i obrta, Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva rada i
mirovinskog sustava, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva branitelja.
U skladu s Odlukom o provoenju dubinske analize rashoda, a na temelju Izvjetaja Sredinjeg
povjerenstva za provedbu iste, Vlada RH e zakljukom usvojiti preporuke dubinske analize rashoda
dravnog prorauna RH. One e dovesti do smanjenja ukupne javne potronje te e biti ugraene u
srednjorone proraunske dokumente. Ovim Zakljukom utvruje se da je potrebno provesti
cjelovitu reformu rashoda za zaposlene koji se isplauju iz dravnog prorauna, kao i rashoda za
zaposlene, materijalnih i drugih rashoda u sustavu zdravstva. Vezano za dubinsku analizu poslovanja
agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima utvruje se da je potrebno
provesti njihovu racionalizaciju.
28
58
7.
INSTITUCIONALNA OBILJEJA JAVNIH FINANCIJA
7.1.
Izmjene i dopune Zakona o proraunu
Izmjene i dopune Zakona o proraunu 29, donesene u veljai 2015. godine, provedene su s ciljem
jaanja srednjoronog proraunskog okvira, koji ujedno predstavlja i jednu od preporuka Vijea EU u
ciklusu Europskog semestra za 2014. godinu.
Izmjene i dopune Zakona donose niz novina vezano uz ukljuivanje stratekih dokumenata Europskog
semestra u proraunski proces, usklaivanje sa zahtjevima europske statistike, jaanje srednjoronog
proraunskog okvira te uvoenje dodatne fleksibilnosti u izvravanju prorauna kao i upravljanje
javnim dugom.
Ukljuivanje stratekih dokumenata Europskog semestra u proraunski proces

Kako je sudjelovanje u godinjim ciklusima Europskog semestra obveza svake drave lanice EU pa
tako i RH, izradu stratekih dokumenata obuhvaenih navedenim ciklusom bilo je nuno ukljuiti u
proraunski proces, to je izmjenama ovog Zakona i provedeno. Tijekom godinjih ciklusa Europskog
semestra, svaka drava obvezna je izraditi dva strateka dokumenta: Program konvergencije te
Nacionalni program reformi. Ukljuivanje ova dva dokumenta u proces pripreme prorauna
rezultiralo je promjenama u proraunskom kalendaru. Proraunski proces za naredno trogodinje
razdoblje zapoinje ranije budui da se ovi dokumenti trebaju dostaviti Europskoj komisiji na
razmatranje i ocjenu do kraja travnja. Makroekonomski scenarij i okvir fiskalne politike objavljivat e
se time ranije nego do sada i to u programu konvergencije, umjesto kao do sada u smjernicama
ekonomske i fiskalne politike. Ministarstva i druga dravna tijela na razini razdjela organizacijske
klasifikacije i nadalje imaju obvezu izrade stratekih planova, ali e oni biti temelj i za izradu navedena
dva dokumenata. Rok za sastavljanje i dostavu upute za izradu stratekih planova za trogodinje
razdoblje pomaknut je sa sredine oujka na kraj veljae, a rok za dostavu stratekih planova
Ministarstvu financija sa sredine travnja na kraj oujka. Ova dva dokumenta zajedno sa stratekim
planovima postaju osnova za izradu nacrta smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodinje
razdoblje.
Navedene promjene u proraunskom kalendaru rezultirale su i promjenom roka za dostavu uputa za
izradu prijedloga dravnog prorauna te upute za izradu prorauna jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i to s kraja lipnja na 15. kolovoz. Naime, budui da se sada smjernice
usvajaju zakljukom Vlade RH najkasnije do srpnja, a iste su temelj za izradu ovih uputa, bilo je nuno
uskladiti i rokove za njihovu izradu i dostavu. Nastavno na ove promjene pomaknuti su i rokovi do
kojeg su proraunski korisnici dravnog prorauna duni dostaviti prijedloge financijskih planova
ministarstvima i drugim dravnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije i to s 15. srpnja
na 15. rujan. U skladu s ovim promjenama izvanproraunski korisnici dravnog prorauna i lokalnih
29
59
jedinica prijedlog svog financijskog plana takoer dostavljaju nadlenom ministarstvu, odnosno
nadlenom upravnom tijelu do 15. rujna. Promijenjen je i rok do kojeg su ministarstva i druga dravna
tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije duna usklaene prijedloge financijskih planova
dostaviti Ministarstvu financija i to s kraja srpnja na kraj rujna.
Izvanproraunski korisnici lokalnih jedinica e ubudue svoje prijedloge financijskih planova
dostavljati nadlenom upravnom tijelu lokalne jedinice, a ne kao do sada upravnom tijelu za financije.
Ovime se proces izrade financijskih planova izvanproraunskih korisnika lokalnih jedinica u
potpunosti uskladio s procesom izrade financijskih planova izvanproraunskih korisnika dravnog
prorauna.
Sve gore navedene promjene u procesu planiranja primijenit e se po prvi puta u proraunskim
procesima koji su povezani s izradom i donoenjem prorauna i financijskih planova za 2016. i
projekcija za 2017. i 2018. godinu.
Usklaivanje sa zahtjevima europske statistike

Raspoloivost pravovremene i pouzdane fiskalne statistike osnova je za provoenje fiskalnog nadzora
EU te omoguuje usporedivost meu zemljama lanicama i kreiranje potpune i pouzdane slike o
njihovom financijskom i gospodarskom poloaju. Europska statistika metodologija ESA 2010 sadri
posebna pravila za razvrstavanje jedinica u institucionalne sektore drutva, meu kojima je i sektor
ope drave sa svojim podsektorima. Svi statistiki izvjetaji, ukljuujui Fiskalno izvjee kojim se
prati ispunjavanje kriterija o dravnom manjku i dugu, moraju se podnositi Eurostatu prema
obuhvatu tih sektora. Ovaj statistiki obuhvat sektora ope drave i njihovih podsektora u veini
zemalja EU nije identian obuhvatu koji se koristi za proraunske svrhe. Meutim, tei se da ti
obuhvati budu to sliniji jer se u protivnom moraju kvantificirati i obrazloiti znaajne razlike.
Najznaajnije razlike u proraunskom sustavu RH utvrene su u obuhvatu izvanproraunskih
korisnika, koji je prema Registru proraunskih i izvanproraunskih korisnika znatno ui nego sektorski
obuhvat. Kako bi se obuhvat izvanproraunskih korisnika iz Registra uskladio sa sektorskom
klasifikacijom u najveoj realno moguoj mjeri, bilo je potrebno proiriti definiciju izvanproraunskih
korisnika. To je i napravljeno spomenutim Izmjenama i dopunama Zakona o proraunu. Sukladno
novoj definiciji, izvanproraunski korisnici su izvanproraunski fondovi, trgovaka drutva i druge
pravne osobe u kojima drava, odnosno lokalne jedinica ima odluujui utjecaj na upravljanje i koji se
sukladno pravilima statistike metodologije EU razvrstavaju u sektor ope drave, a nisu proraunski
korisnici. Prema novom obuhvatu izvanproraunski korisnici dravnog prorauna bili bi uz Hrvatske
ceste, Hrvatske vode, Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, Dravnu agenciju za
osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, Centar za restrukturiranje i prodaju i Hrvatska
radiotelevizija, Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb te H infrastruktura. Na razini lokalnih
jedinica to bi i nadalje ostale iskljuivo upanijske uprave za ceste.
K tome, kako bi se omoguila uinkovitija obrada fiskalnih podataka, spomenutim zakonskim
izmjenama dana je i mogunost da Ministarstvo financija uvede lokalnim jedinicama dostavu
proraunskih dokumenata u elektronskom obliku u odnosu na dosadanju praksu, gdje su oni
dostavljani iskljuivo u papirnatom obliku.
60
Jaanje srednjoronog proraunskog okvira

Nadalje, kako bi se osigurala fiskalna disciplina, potrebno je osigurati i srednjoroni proraunski okvir
koji e omoguiti postizanje odrivosti javnih financija. Nedavnim izmjenama Zakona o proraunu,
proraunski okvir jaa se na nekoliko naina.
Prvo, jaa se znaaj projekcija koje uz proraun donosi Hrvatski sabor, odnosno predstavniko tijelo.
U lanku 12. izmjenama Zakona propisuje se novo fiskalno pravilo koje utvruje da manjak utvren
proraunom za iduu proraunsku godinu ne smije biti vei od manjka utvrenog projekcijom koju je
Hrvatski sabor, odnosno predstavniko tijelo lokalne jedinice donijelo prethodne godine za tu
proraunsku godinu 30. Ova odredba prvi puta e se primijeniti kod izrade prorauna za 2017. godinu
za koju e visina proraunskog manjka biti uvjetovana visinom proraunskog manjka koju je Hrvatski
sabor, odnosno predstavniko tijelo utvrdilo projekcijom za 2017. kod donoenja prorauna za 2016. i
projekcija za 2017. i 2018. godinu.
Drugi kljuni nain jaanja srednjoronog fiskalnog okvira jest uvoenje tzv. dvojnih limita. Vlada je i
do sada u smjernicama za ministarstva i druge proraunske korisnike dravnog prorauna razine
razdjela organizacijske klasifikacije utvrivala tzv. limite. 31 Navedeni limiti su do sada ukljuivali
procjenu ukupnih rashoda razdjela koji su prema ekonomskoj klasifikaciji razvrstani u razrede: 3 rashodi poslovanja i 4 - rashodi za nabavu nefinancijske imovine, a financirani su iz izvora
financiranja: opi prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici. Meutim, kako bi se ojaala politika
odgovornost u ispunjavanju srednjoronih stratekih ciljeva i alokacija za navedene ciljeve kao i
fiskalna disciplina, mijenja se i nain na koji se utvruju ti limiti. Slijedom navedenog, spomenutim
izmjenama Zakona, za razinu razdjela dravnog prorauna vie se nee kao do sada utvrivati jedan
limit, ve dva. Jedan limit e se utvrivati ovisno o sredstvima potrebnim za provedbu postojeih
programa, odnosno aktivnosti (koje proizlaze iz trenutno vaeih propisa), i drugi, ovisno o
sredstvima potrebnim za provedbu novih ili promjenu postojeih programa, odnosno aktivnosti.
Trokovi provoenja postojeih programa obuhvaaju trokove odravanja postojee razine usluga,
uzimajui u obzir oekivane promjene u broju korisnika i primjerice tekue trokove kapitalnih
projekata, koji e se zavriti tokom planiranog razdoblja. Trokovi novih programa ukljuuju i
trokove promjene razine i vrste usluge, primjerice, u kolama uvoenje boravka za djecu.
Utvrivanje tzv. dvojnih limita primjenjuju i lokalne jedinice ukljuujui i prijedlog visine financijskog
plana po proraunskim korisnicima koji sadri visinu financijskog plana za prethodnu proraunsku
godinu i tekuu proraunsku godinu, te prijedlog visine financijskog plana za sljedeu proraunsku
godinu i za sljedee dvije godine.
30
Zakon o proraunu koji je prethodio ovim izmjenama i dopunama, propisivao je da Hrvatski sabor odnosno
predstavniko tijelo uz proraun za iduu proraunsku godinu donosi i projekcije za sljedee dvije godine, pri
emu projekcije nisu bile obvezujue. Kako takva situacija nije doprinosila predvidljivosti financiranja te jaanju
fiskalne discipline uvedeno je ovo novo pravilo.
31
To su dodijeljeni iznosi sredstava unutar kojih bi obveznici, ukljuujui i korisnike iz njihove nadlenosti,
izraivali prijedloge financijskih planova koje potom unose u sustav dravne riznice.
61
Fleksibilnost izvravanja prorauna

Izmjene i dopune Zakona o proraunu takoer uvode dodatnu fleksibilnost u izvravanju prorauna.
Mogunost preraspodjeljivanja proraunskih sredstava kao mehanizma koji procesu izvravanja
prorauna na dravnoj te lokalnoj razini daje fleksibilnost uveden je ve Zakonom o proraunu iz
2003. godine. Meutim, ulazak u punopravno lanstvo u EU Hrvatskoj uz obveze donosi i mogunost
raspolaganja strukturnim i kohezijskim fondom. Kako bi se pripremili te potom i uinkovitije provodili
projekti sufinancirani iz EU fondova, omoguava se i vea fleksibilnost u izvravanju ovakvih
projekata.
Odredbama Zakona o proraunu propisano je da se preraspodjela sredstava na proraunskim
stavkama kod proraunskih korisnika ili izmeu proraunskih korisnika i kod izvanproraunskih
korisnika moe izvriti najvie do 5% rashoda i izdataka na proraunskoj stavci donesenoj od strane
Hrvatskog sabora, odnosno predstavnikog tijela koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija
odnosno naelnik, gradonaelnik, upan. Ovim izmjenama Zakona omoguava se preraspodjela
sredstava najvie do 15% radi poveanja sredstava nacionalnog uea planiranih u proraunu za
financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU, ako to odobri ministar financija odnosno
naelnik, gradonaelnik, upan.
Nadalje, lankom 14. preputa se Ministarstvu financija i lokalnoj jedinici odluka o potrebi izrade
mjesenih financijskih planova. Mjeseni planovi koje su proraunski korisnici dravnog prorauna
unosili u sustav dravne riznice izgubili su znaenje i vanost koju su nekada imali. Naime, od poetka
2011. godine proces izvravanja prorauna znaajno se promijenio. Unos i otputanje revidiranog
mjesenog plana i odobravanje rezervacija je ukinuto, ali su se putem obveznih rezervacija sredstava
na temelju odluka o poetku pokretanja postupka javne nabave, okvirnih sporazuma (za postupke
sredinje nabave), ugovora i narudbenica uvele sustavne kontrole u proces stvaranja proraunskih
obveza. Umjesto zahtjeva za plaanje, u informacijski sustav dravne riznice unose se fakture koje
terete glavnu knjigu. Proces izvravanja dravnog prorauna odvojio se od raunovodstva. Upravo
stoga su mjeseni planovi izgubili znaenje i vanost pa se ovim Izmjenama i dopunama Zakona o
proraunu, odluka o potrebi izrade mjesenih financijskih planova preputa proraunima, a ona e
svakako ovisiti o nainu na koji je ureen sustav kontrole izvrenja financijskih planova proraunskih
korisnika. U sluaju da se donese odluka o potrebi izrade mjesenih financijskih planova, rok za izradu
istih ostaje nepromijenjen, odnosno planovi se izrauju do 15. sijenja tekue godine.
Ovim izmjenama Zakona o proraunu omoguava se proraunskim korisnicima koji svoje vlastite
prihode uplauju u nadleni proraun, bilo dravni, bilo lokalni prijenos neutroenih vlastitih prihoda
iz jedne u drugu proraunsku godinu. Taj prijenos je do sada bio omoguen samo za namjenske
prihode i primitke. Meutim, zbog, izmeu ostalog, ulaska velikog broja korisnika u sustav poreza na
dodanu vrijednost i podmirivanja obveza, po toj osnovi, iz ovoga izvora financiranja, ova fleksibilnost
se sada omoguava i u raspolaganju vlastitim prihodima. Nadalje, propisuje se da korisnik moe
preuzeti i plaati obveze samo u visini stvarno uplaenih, odnosno raspoloivih vlastitih prihoda, bez
obzira na iskazana sredstva u proraunu. Isto tako, uplaeni i preneseni, a manje planirani vlastiti
prihodi mogu se izvravati iznad iznosa utvrenih u proraunu, a do visine uplaenih odnosno
prenesenih sredstava. Prvi prijenos neutroenih vlastitih prihoda iz prethodne u sljedeu godinu je
onaj iz 2014. u 2015. godinu, prema prijelaznim i zavrnim odredbama Izmjena i dopuna Zakona o
proraunu.
62
Upravljanje javnim dugom

Kako bi se osiguralo ispunjavanje traene dinamike vezano uz postupak prekomjernog proraunskog
manjka te sam proraunski manjak sveo pod jo jau kontrolu i u duem roku, uvodi se obveza izrade
strategije upravljanja javnim dugom. Naime, cilj upravljanja javnim dugom je prikupiti potrebna
financijska sredstva za financiranje proraunskog manjka, ali uz prihvatljiv odnos trokova i rizika,
vodei rauna o izloenosti strukture duga rizicima. Upravo stoga uvodi se obveza izrade strategije
upravljanja javnim dugom koju e svake tri godine Vlada usvajati za sljedee tri proraunske godine, a
kojom e se znaajno smanjiti izloenost RH rizicima vezanim uz likvidnost, namiru, kredite i dr. Ova
e se odredba po prvi puta primijeniti u 2016. kod izrade prorauna za 2017. godinu kada e se
izraditi prva strategija upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017. - 2019. Provedba ove strategije
pratit e se kroz godinji izvjetaj o provedbi koji e biti sastavni dio izvjetaj o izvrenju dravnog
prorauna.
Ovim Izmjenama i dopunama brie se odredba Zakona o proraunu kojom je propisano da omjer
nepodmirenog iznosa dravnog duga na kraju godine u odnosu na projekciju bruto domaeg
proizvoda moe biti vei od prologodinjeg omjera, s tim da navedeni omjer ne bude vei od 60%
bruto domaeg proizvoda. Naime, dinamika javnog duga uredit e se novim Zakonom o fiskalnoj
odgovornosti koji je trenutno u postupku izrade te se definicija duga takoer prilagoava Paktu o
stabilnosti i rastu te Maastrichtskim kriterijima.
7.2.
Prijedlog Zakona o fiskalnoj odgovornosti
Fiskalno pravilo
Zakonom o fiskalnoj odgovornosti 32, koji je stupio na snagu 1. sijenja 2011., uvedena su fiskalna
pravila i pravila za jaanje fiskalne discipline te obveza izrade Izjave o fiskalnoj odgovornosti za
elnike korisnika prorauna na dravnoj, odnosno lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) razini. Prvotno
fiskalno pravilo predvialo je smanjivanje rashoda opeg prorauna iskazanih udjelom u bruto
domaem proizvodu za najmanje jedan postotni bod godinje do postizanja primarnog salda na razini
nula ili u pozitivnom iznosu (u nominalnim iznosima). U uvjetima duboke recesije i negativnog jaza
proizvodnje takvo pravilo je zbog svoje prociklinosti dodatno ugroavalo izglede za rast.
Usklaivanje sa zahtjevima EU vezano uz novi okvir za upravljanje ekonomskom politikom u EU, a koji
je usmjeren na jaanje provedbe Pakta o stabilnosti i rastu, bio je dodatni razlog za izmjenu pravila.
Slijedom navedenog, u drugom polugoditu 2013. pristupilo se izradi Izmjena i dopuna Zakona o
fiskalnoj odgovornosti33, koje su stupile na snagu u veljai 2014. godine. Izmjenama i dopunama
Zakona promijenjeno je fiskalno pravilo na nain da ciljana vrijednost novog fiskalnog pravila postaje
srednjoroni proraunski cilj koji e se ostvarivati prema planu prilagodbe. Takoer je uvedeno i
32
33

63
struno i neovisno tijelo koje prati primjenu fiskalnog pravila, a ije su zadae definirane posebnim
propisom.
U drugom polugoditu 2014. godine temeljem specifine preporuke broj 1 Vijea EU za RH te potrebe
daljnjeg usklaivanja sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu i Direktive Vijea 2011/85/EU, pristupilo
se izradi novog prijedloga Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Razlozi revizije Zakona o fiskalnoj
odgovornosti ukljuuju potrebu 1) uvoenja pravila duga te 2) jaanja neovisnosti i proirenja
nadlenosti Povjerenstva za fiskalnu politiku.
Ovim Prijedlogom zakona u prvom redu dopunjuje se fiskalno pravilo. Dosadanje fiskalno pravilo
propisivalo je da se strukturni saldo, izraen udjelom u bruto domaem proizvodu, ostvaruje prema
planu prilagodbe radi dostizanja srednjoronog proraunskog cilja. Pri tome rast rashoda opeg
prorauna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaeg proizvoda, uveanu
za oekivani porast cijena. Vaei Zakon o fiskalnoj odgovornosti predvia korektivne mjere samo u
dijelu pravila koje se odnosi na manjak, a ne i u dijelu pravila koje se odnosi na javni dug. Ovim
Prijedlogom zakona predvieno je uvoenje privremenog fiskalnog pravila za vrijeme trajanja
Procedure prekomjernog proraunskog manjka, a ije se ispunjenje vezuje uz pridravanje preporuka
Vijea EU u svrhu korigiranja spomenutog manjka. Uz pravilo manjka, uvodi se i pravilo duga, na
nain da se dug koji prelazi referentnu stopu od 60% mora smanjivati 1/20 iznosa iznad 60% BDP-a
godinje, a u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu.
Osim toga, detaljnije se opisuju odredbe vezane uz odstupanja od primjene fiskalnog pravila, u skladu
sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu.
Neovisno tijelo za praenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti

Odbor za fiskalnu politiku osnovan je temeljem Odluke Vlade RH o osnivanju Odbora za fiskalnu
politiku u 2011. godini, a Rjeenjem Vlade RH imenovani su lanovi Odbora. Zbog potrebe jaanja
njegove neovisnosti u skladu s odredbama Direktive Vijea 2011/85/EU i jaanja uloge Odbora kao
supervizora nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti, Hrvatski sabor je 18. prosinca 2013.
donio Odluku34 kojom je osnovano Povjerenstvo za fiskalnu politiku kao drugo radno tijelo Hrvatskog
sabora. Povjerenstvo Hrvatskog sabora zamijenilo je tadanji Odbor za fiskalnu politiku. lanove
Povjerenstva, izuzev predsjednika Povjerenstva, imenovao je Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za
financije i dravni proraunu na razdoblje od pet godina.
Prijedlog ovog zakona dalje jaa neovisnost i proiruje nadlenost Povjerenstva za fiskalnu politiku
detaljnije propisujui njegove zadae u dijelu razmatranja i procjene primjene fiskalnih pravila i
makroekonomskih projekcija, nain izvjetavanja o zauzetim stajalitima tijekom izvravanja zadaa,
odabir lanova te odgovornost Vlade RH u provoenju njihovih preporuka.
Prijedlog Zakona je trenutno u procesu konzultacija s tehnikim slubama EK.
34
64
Izjava o fiskalnoj odgovornosti

Vaeim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti 35 obvezuju se elnici proraunskih i izvanproraunskih
korisnika, kako dravnog prorauna, tako i prorauna lokalnih jedinica, naelnici, gradonaelnici i
upani, te predsjednici uprava trgovakih drutava u vlasnitvu RH, odnosno jedne ili vie jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, elnici drugih pravnih osoba kojoj je osniva RH,
odnosno jedna ili vie lokalnih jedinica na podnoenje Izjava o fiskalnoj odgovornosti. Izjavom
potvruju da su u radu osigurali zakonito, namjensko i svrhovito koritenje sredstava te uinkovito i
djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola. Izjava se daje, izmeu ostaloga,
na temelju Upitnika o fiskalnoj odgovornosti koji sadri pitanja iz podruja planiranja, izvravanja,
raunovodstva, izvjetavanja i javne nabave. Upitnikom se testiraju minimalni zahtjevi, po procesima,
za dobro financijsko upravljanje. Svi se odgovori testiraju na uzorku i na nain koji su definirani u
Upitniku za svako pojedino pitanje. Pitanja koja su znaajna s aspekta kontrole rashoda takoer su
sadrana u Upitniku, a u nastavku se izdvajaju ona najvanija:
Procedura stvaranja ugovornih obveza jasno je definirana i dostupna svim ustrojstvenim

jedinicama/upravnim odjelima;
Sredstva su utroena u skladu s proraunom odnosno financijskim planom;
Isplata sredstava temeljila se na vjerodostojnoj dokumentaciji;
Pratilo se i kontroliralo namjensko isplaivanje donacija, pomoi, subvencija do krajnjeg
korisnika te koritenje istih;
Prilikom isporuke opreme/izvoenja radova obavljene su sve potrebne provjere i sl.
Nadlena ministarstva i lokalne jedinice obvezni su provoditi formalne i sutinske provjere izjava o
fiskalnoj odgovornosti, a Ministarstvo financija provjerava izjave nadlenih ministarstva i lokalnih
jedinica. U 2015. i 2016. godini Ministarstvo financija e pojaano provoditi kontrole izjava o fiskalnoj
odgovornosti, ali i zatraiti od nadlenih ministarstava pisana izvjea o provedenim kontrolama
izjava o fiskalnoj odgovornosti korisnika iz njihove nadlenosti, ukljuujui i trgovaka drutva koja su
u vlasnitvu drave, a po prvi put su dostavljali izjave o fiskalnoj odgovornosti u 2015. godini.
Propisane su i prekrajne odredbe vezano uz provjeru izjava o fiskalnoj odgovornosti. Novanom
kaznom od 5.000 kuna do 25.000 kuna kanjava se za prekraj elnik ako Ministarstvo financija,
nadlena ministarstva i lokalne jedinice ili druga nadlena tijela prilikom provjere sadraja Izjave o
fiskalnoj odgovornosti uoe da je dokumentacija temeljem koje se daje Izjava o fiskalnoj
odgovornosti nevjerodostojna.
7.3.
Fiskalna statistika
Tijekom 2014. godine provodile su se aktivnosti utvrene Strategijom reforme sustava financijskog
izvjetavanja. Ova Strategija je donesena 2013. kako bi se unaprijedila kvaliteta financijskih izvjetaja
i nain njihova prikupljanja, a u skladu sa Zakljucima i akcijskim tokama proizalim iz pretpristupnog
35
65
dijalokog posjeta Eurostata iz lipnja 2013. godine. Temeljem preporuka iz Akcijske toke 5.
prethodno navedenog dokumenta, Strategijom su utvrene mjere za unapreenje kvalitete podataka
iz financijskih izvjetaja, a koje se odnose na:
unapreenja u izvjetavanju koja e na odgovarajui nain rijeiti optereenje izvjetajnih

jedinica, statistike i konsolidacijske ciljeve;
prilagoavanje rokova izvjetavanja zahtjevima Fiskalnog izvjea te
unapreenje kvalitete podataka u financijskim izvjetajima.
Slijedom predvienih mjera u 2014. godini donesen je novi Pravilnik o proraunskom raunovodstvu i
Raunskom planu 36. Novi Pravilnik se primjenjuje na knjigovodstvene evidencije od 1. sijenja 2015.,
s tim da se ekonomska klasifikacija zasnovana na novom Raunskom planu koristila ve pri izradi
prorauna za 2015. i projekcija za 2016. i 2017. godinu.
Kljune promjene odnose se na uvoenje:
1) naela nastanka dogaaja i za iskazivanje rashoda subvencija i kapitalnih pomoi;
Troak subvencije se evidentira u trenutku pravomonosti izdanog akta nadlenog tijela (odluka,
rjeenje i slino) temeljem kojeg se dodjeljuje subvencija, pod uvjetom da je iznos subvencije
mjerljiv te da se odnosi na izvjetajno razdoblje. Kapitalne pomoi se evidentiraju prema
nastanku dogaaja, odnosno u trenutku donoenja odluke nadlenog tijela o dodjeli kapitalne
pomoi pod uvjetom da je iznos kapitalne pomoi mjerljiv te da se odnosi na izvjetajno
razdoblje.
2) posebnih naela priznavanja prihoda za sredstva iz EU te novih rauna prihoda i rashoda koji
prate provoenje EU programa i projekata;
Prihodi i rashodi u proraunskom raunovodstvu iskazuju se uz primjenu modificiranoga
raunovodstvenog naela nastanka dogaaja. Ovo naelo izmeu ostalog znai da se prihodi
priznaju u izvjetajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloivi i pod uvjetom da se mogu
izmjeriti, a rashodi na temelju nastanka poslovnog dogaaja (obveza) i u izvjetajnom razdoblju
na koje se odnose neovisno o plaanju. Meutim, spomenuto naelo u priznavanju prihoda ne
moe se primijeniti za sredstva ostvarena od EU. Sukladno zahtjevima europske statistike,
pomoi od institucija i tijela EU i pomoi iz dravnog prorauna temeljem prijenosa sredstava EU
(tekue i kapitalne) priznaju se u prihode izvjetajnog razdoblja razmjerno trokovima provedbe
ugovorenih programa i projekata. Uz navoenje naela priznavanja prihoda od EU, daljnje novine
vezane su uz uvoenje novih rauna prihoda i rashoda koji prate provoenje EU programa i
projekata.
3) transfernih rauna za sredstva koja prorauni doznauju proraunskim korisnicima iz svoje
nadlenosti;
36
66
To e osigurati mogunost da statistiari samostalno od financijskog izvjetaja lokalne jedinice i

financijskih izvjetaja njenih proraunskih korisnika izrade konsolidirani financijski izvjetaj
istovjetan onom kojeg je izradila lokalna jedinica. Dosadanji sustav nije omoguavao jednostavni
proces konsolidacije na svim razinama. Nedostatak nije bio vezan uz samu metodologiju
konsolidacije, ve na nemogunost da se u financijskim izvjetajima lokalnih jedinica razdvoje
podaci o prihodima i rashodima navedenih jedinica od prihoda i rashoda koje ostvare njihovi
proraunski korisnici.
4) novih rauna u Raunskom planu na kojima HZZO posebno prati obveze i s njima povezane
rashode koje ima prema zdravstvenim ustanovama koje su proraunski korisnici te od onih koje
ima prema zdravstvenim ustanovama u privatnom vlasnitvu.
To je potrebno zbog same konsolidacije rashoda HZZO-a i ustanova u zdravstvu koje su
proraunski korisnici kako dravnog prorauna, tako i prorauna lokalnih jedinica, a kako bi se
izbjeglo dupliciranje rashoda.
Zbog izmjena Raunskog plana i prilagodbe sadraja financijskih izvjetaja potrebama statistike, ali i
potrebe za skraivanjem rokova predaje financijskih izvjetaja, poetkom 2015. godine donesen je
novi Pravilnik o financijskom izvjetavanju u proraunskom raunovodstvu 37. Ovim Pravilnikom
propisuje se oblik i sadraj financijskih izvjetaja, razdoblja za koja se sastavljaju te obveza i rokovi
njihova podnoenja.
Razdoblja za koja se sastavljaju financijski izvjetaji ostaju kao i ranije: mjeseno, od 1. sijenja do 31.
oujka, od 1. sijenja do 30. lipnja, od 1. sijenja do 30. rujna i od 1. sijenja do 31. prosinca odnosno
proraunska godina.
Svi proraunski korisnici, kako dravnog prorauna, tako i prorauna lokalnih jedinica te
izvanproraunski korisnici lokalnih jedinica sastavljali su, za razdoblja od 1. sijenja do 31. oujka i od
1. sijenja do 30. rujna, skraeni Izvjetaj o prihodima i rashodima proraunskih korisnika (Obrazac: SPR-RAS). Zbog potrebe za dodatnim podacima za statistiku obradu, ovi obveznici od 1. sijenja 2015.
godine, za sva razdoblja izvjetavanja (izuzev mjesenih) sastavljaju Izvjetaj o prihodima i rashodima,
primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS), kao to su od ranije obvezne sve lokalne jedinice i
izvanproraunski korisnici dravnog prorauna.
Pravilnikom su znaajno izmijenjene odredbe o rokovima podnoenja financijskih izvjetaja za
proraunsku godinu. Svi su rokovi skraeni od 15 do mjesec dana, ovisno o obveznicima. Ove
odredbe primijenjene su ve na podnoenje godinjih financijskih izvjetaja za 2014. godinu.
37
67
Tablica 7.1. Godinji financijski izvjetaji i rokovi predaje

Obveznik
proraunski korisnici
dravnog prorauna
Godinji financijski izvjetaji za 2014.

- Bilanca (Obrazac: BIL),
- Izvjetaj o prihodima i rashodima, primicima

i izdacima (Obrazac: PR-RAS),

- Izvjetaj o promjenama u vrijednosti i obujmu

imovine i obveza (Obrazac P-VRIO)

imovine i obveza (Obrazac P-VRIO),
- Izvjetaj o rashodima po funkcijskoj
klasifikaciji (RAS- funkcijski)
- Biljeke
- Biljeke
razdjeli dravnog
prorauna
konsolidirani izvjetaji
dravni proraun
Godinji financijski izvjetaji za 2015. i dalje

- Biljeke

- Biljeke

i izdacima (Obrazac PR-RAS),
- Izvjetaj o rashodima prema funkcijskoj
klasifikaciji (Obrazac: RAS- funkcijski),

- Izvjetaj o novanim tijekovima (Obrazac: NT),

- Biljeke
Stari
rokovi
Novi rokovi za
predaju god.
fin. izvjetaja
do 15.
veljae
do 31.
sijenja
do 31.
oujka
do 28. veljae
Predaja
- razdjelu
- nadlenom
podrunom uredu
Dravnog ureda za
reviziju
- podrunom uredu
FINA-e
- podrunom uredu
FINA-e
- podrunom uredu
FINA-e
- Dravnom uredu za
reviziju
do 15.
oujka
28. veljae
- Biljeke
68
Obveznik
prorauna jedinica
lokalne i podrune
(regionalne)
samouprave




- Izvjetaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE)

- Biljeke
Stari
rokovi
do 15.
veljae
Novi rokovi za
predaju god.
fin. izvjetaja
do 31.
sijenja
Predaja
- JLP(R)S iji su
- nadlenom
podrunom uredu
Dravnog ureda za
reviziju
- podrunom uredu
FINA-e
- Biljeke
jedinice lokalne i
podrune (regionalne)
samouprave



- nadlenom
podrunom uredu
Dravnog ureda za
reviziju
- podrunom uredu
FINA-e
do 28.
veljae
15. veljae
do 31.
oujka
do 28. veljae

- Biljeke
- Biljeke
jedinice lokalne i
samouprave
konsolidirani izvjetaji

imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO),

imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO),
- Biljeke
- Biljeke
- podrunom uredu
FINA-e
69
Obveznik
izvanproraunski
korisnici dravnog
prorauna



Stari
rokovi
Novi rokovi za
predaju god.
fin. izvjetaja
Predaja
- nadlenom
podrunom uredu
Dravnog ureda za
reviziju
- podrunom uredu
FINA-e
do 28.
veljae
15. veljae

- Biljeke
- Biljeke
izvanproraunski
korisnici prorauna
jedinica lokalne i
samouprave





- Biljeke
do 28.
veljae
15. veljae
- nadlenoj JLP(R)S
- nadlenom
podrunom uredu
Dravnog ureda za
reviziju
- podrunom uredu
FINA-e
- Biljeke
70
U nove obrasce financijskih izvjetaja u elektronikom obliku ugraene su logike i matematike

kontrole za unos podataka. Financijska agencija (FINA) koja za Ministarstvo financija prikuplja
financijske izvjetaje, zaprima samo one financijske izvjetaje kod kojih su sve kontrole zadovoljene.
Pravilnikom je propisana i obveza javne objave financijskih izvjetaja za sve obveznike njihovog
sastavljanja i predaje, na svojim internetskim stranicama ili na stranicama nadlenog prorauna
odnosno razdjela, a najkasnije u roku od osam dana od dana njihove predaje FINI.
U narednom razdoblju pratit e se primjena novih podzakonskih akata. Nadalje, stvorit e se
pretpostavke za potrebna unapreenja u nainu prikupljanja i pohranjivanja financijskih izvjetaja u
dijelu uspostave aplikacije za predaju financijskih izvjetaja kojoj se moe pristupiti putem interneta
koritenjem strukturiranog formata podataka (XML). Obrasci financijskih izvjetaja kreirali bi se u
propisanom elektronikom obliku, a prilikom uitavanja u aplikaciju provodila bi se formalna i
logika provjera podataka, uz odbacivanje neispravnih financijskih izvjetaja.
71
PRILOZI
Prilog 1a. Makroekonomski izgledi
1. Realni BDP
2. Nominalni BDP
Komponente realnog BDP-a
3. Izdaci za osobnu potronju1
4. Izdaci za potronju drave
5. Bruto investicije u fiksni kapital
6. Promjene zaliha i neto nabava vrijednosti (%
BDP-a)
7. Izvoz dobara i usluga
8. Uvoz dobara i usluga
Doprinos realnom rastu BDP-a
9. Finalna domaa potranja
10. Promjene zaliha i neto nabava vrijednosti
11. Vanjski saldo dobara i usluga
2015.
(stopa
promjene)
0,4
0,5
2016.
(stopa
promjene)
1,0
1,8
2017.
(stopa
promjene)
1,2
2,3
2018.
(stopa
promjene)
1,5
2,9
B1*g
B1*g
328.815
328.927
2014.
(stopa
promjene)
-0,4
-0,4
P.3
P.3
P.51
198.828
64.914
61.161
-0,7
-1,9
-4,0
0,5
-1,2
-1,3
0,3
-1,4
1,8
0,5
-1,0
3,2
1,1
-0,6
3,6
P.52 + P.53
P.6
P.7
-0,7
150.646
144.436
-0,7
6,3
3,0
-0,7
3,7
2,8
-0,4
4,6
4,0
-0,2
4,8
4,5
-0,1
4,8
5,0
P.52 + P.53
B.11
324.904
-2.299
6.210
-1,6
-0,2
1,4
-0,2
0,0
0,5
0,3
0,2
0,4
0,7
0,2
0,3
1,2
0,1
0,1
ESA kod
2014.
(razina)
Napomena: Bruto domai proizvod i njegove komponente izraene u realnim iznosima su u stalnim cijenama, u
cijenama prethodne godine, u milijunima kuna.
1
Ukljuuje potronju neprofitnih ustanova koje slue kuanstvima.
Izvor: DZS, MFIN
Prilog 1b. Kretanje cijena
1. Deflator BDP-a
2. Deflator osobne potronje*
2. HIPC1
4. Deflator dravne potronje
5. Deflator investicija
6. Deflator izvoznih cijena (dobra i usluge)
7. Deflator uvoznih cijena (dobra i usluge)
2014.
(stopa
promjene)
0,0
-0,4
-0,2
0,4
-0,1
-0,1
-0,6
2015.
(stopa
promjene)
0,2
0,1
0,1
0,1
-0,4
-0,2
-0,6
2016.
(stopa
promjene)
0,8
1,1
1,1
0,2
0,6
1,4
1,7
2017.
(stopa
promjene)
1,1
1,3
1,3
0,5
1,2
1,6
1,7
2018.
(stopa
promjene)
1,4
1,4
1,4
1,2
1,4
1,7
1,7
Ukljuuje potronju neprofitnih ustanova koje slue kuanstvima.

Izvor: DZS, MFIN
72
Prilog 1c. Kretanja na tritu rada

ESA kod
1. Zaposlenost, broj zaposlenih1
2. Zaposlenost, radni sati 2
3. Stopa nezaposlenosti (%)3
4. Produktivnost rada, broj zaposlenih4
5. Produktivnost rada, radni sati 5
6. Naknade zaposlenima6
7. Naknada po zaposlenom
D.1
2014.
(razina)
1.405.294
n.a.
17,3
224.643
n.a.
159.597.015
129.202
2014.
(stopa
promjene)
-0,7
n.a.
17,3
0,3
n.a.
0,3
1,1
2015.
(stopa
promjene)
-0,2
n.a.
17,1
0,5
n.a.
0,6
0,7
2016.
(stopa
promjene)
0,1
n.a.
16,8
0,8
n.a.
0,9
0,8
2017.
(stopa
promjene)
0,8
n.a.
15,9
0,4
n.a.
2,3
1,4
2018.
(stopa
promjene)
1,3
n.a.
14,3
0,2
n.a.
3,2
1,7
Zaposleno stanovnitvo, domai koncept definicije nacionalnih rauna.

Definicija nacionalnih rauna.
3
Razina; stopa nezaposlenosti izraunata je kao udio nezaposlenih prema metodologiji Meunarodne
organizacije rada (ILO) u radnoj snazi koja predstavlja zbroj nezaposlenih prema metodologiji Meunarodne
organizacije rada i zaposlenih prema podacima iz nacionalnih rauna.
4
Realni BDP u stalnim cijenama, u cijenama prethodne godine, po zaposlenom.
5
Realni BDP po radnom satu.
6
Podatak za razinu 2013. godine je u 000 HRK
Izvor: DZS, MFIN
2
Prilog 1d. Saldo pojedinih sektora

ESA kod
1. Neto pozajmljivanje/zaduivanje prema
ostatku svijeta
B.9
od ega:
- Saldo dobara i usluga
- Saldo primarnih dohodaka i tekuih transfera
- Kapitalni raun
2. Neto pozajmljivanje/zaduivanje privatnog
sektora
B.9
3. Neto pozajmljivanje/zaduivanje ope drave EDP B.9
4. Statistika diskrepancija
2014.
(% BDP-a)
2015.
(% BDP-a)
2016.
(% BDP-a)
2017.
(% BDP-a)
2018.
(% BDP-a)
0,8
1,9
2,7
2,9
3,0
2,1
-1,4
0,2
2,7
-1,3
0,6
3,0
-1,3
1,0
3,2
-1,4
1,1
3,2
-1,4
1,2
7,9
-5,7
-1,4
8,9
-5,0
-1,9
8,7
-3,9
-2,0
7,9
-2,7
-2,2
7,8
-2,4
-2,3
Izvor: HNB, MFIN
73
Prilog 2a. Proraun ope drave

2014.
ESA kod (razina, mlrd
HRK)
Neto pozajmljivanje/zaduivanje(EDP B.9) po
sektorima
1. Opa drava
2. Sredinja drava
3. Vlasti drava
4. Lokalna drava
5. Fondovi soc. osiguranja
Opa drava (S13)
6. Ukupni prihodi
7. Ukupni rashodi
8. Neto pozajmljivanje/zaduivanje
9. Rashodi za kamate
15. Ostalo4
16=6. Ukupni prihodi
p.m.: Porezno optereenje (D.2+D.5+D.61+D.91D.995)5
Odabrane stavke rashoda
17. Naknade zaposlenima + intermedijarna
potronja
17a. Naknade zaposlenima
17b. Intermedijarna potronja
18. Socijalna plaanja (18=18a+18b)
od ega Naknade nezaposlenima6
18a. Socijalne naknade u naravi
18b. Socijalne naknade osim u naravi
19=9. Kamate
20. Subvencije
21. Bruto investicije u fiksni kapital
22. Kapitalni transferi
2016.
(% BDP-a)
2017.
(% BDP-a)
2018.
(% BDP-a)
-18,8
-20,0
n.a.
0,3
0,8
-5,7
-6,1
n.a.
0,1
0,3
-5,0
-5,0
n.a.
-0,1
0,0
-3,9
-3,9
n.a.
0,0
0,0
-2,7
-2,7
n.a.
0,0
0,0
-2,4
-2,4
n.a.
0,0
0,0
TR
139,1
42,3
42,9
43,3
43,7
43,5
TE 1
EDP B.9
EDP D.41
157,9
-18,8
11,5
48,0
-5,7
3,5
47,9
-5,0
3,6
47,3
-3,9
3,8
46,4
-2,7
3,9
45,9
-2,4
3,9
-7,4
-2,2
-1,4
-0,2
1,1
1,4
0,7
0,2
0,0
0,0
0,0
0,0
D.2
D.5
D.91
D.61
D.4
80,8
61,4
19,3
0,0
38,7
3,7
24,6
18,7
5,9
0,0
11,8
1,1
24,4
18,9
5,5
0,0
11,8
1,3
24,7
19,1
5,6
0,0
11,8
1,2
24,7
19,2
5,6
0,0
11,8
1,2
24,8
19,2
5,6
0,0
11,8
1,2
TR
16,0
139,1
4,9
42,3
5,3
42,9
5,6
43,3
6,0
43,7
5,8
43,5
119,4
36,3
36,2
36,4
36,5
36,5
64,9
38,4
26,4
54,4
19,7
11,7
8,0
16,5
19,4
11,5
7,9
16,5
18,9
11,3
7,6
16,3
18,4
11,0
7,4
16,1
18,0
10,8
7,2
16,1
D632
D.62
1,5
7,2
47,2
0,5
2,2
14,3
0,5
2,1
14,3
0,4
2,1
14,2
0,4
2,1
14,1
0,4
2,0
14,1
EDP D.41
D.3
P.51
D.9
11,5
6,7
11,9
4,2
3,5
2,0
3,6
1,3
3,6
2,0
3,8
1,2
3,8
1,8
4,0
1,0
3,9
1,7
4,0
1,0
3,9
1,7
4,0
1,0
4,3
1,3
1,4
1,4
1,3
1,3
TE1
P.3
157,9
64,6
48,0
19,7
47,9
19,3
47,3
18,8
46,4
18,3
45,9
17,9
D.1+P.2
D.1
P.2
23. Ostalo7
24=7. Ukupni rashodi
p.m.: Dravna potronja (nominalno)
2015.
(% BDP-a)
S.13
S.1311
S.1312
S.1313
S.1314
10. Primarni saldo2

11. Jednokratne i ostale privremene mjere 3
Odabrane stavke prihoda
12. Ukupni porezi (12=12a+12b+12c)
12a. Porezi na proizvodnju i uvoz
12b. Tekui porezi na dohodak i bogatstvo
12c. Porezi na kapital
13. Socijalni doprinosi
14. Prihodi od imovine
2014.
(% BDP-a)
Odnosi se na proraunski obuhvat ope drave, tako da je TR-TE=B.9. Proraunski obuhvat - svi prorauni te
proraunski i izvanproraunski korisnici u RH utvren je u Registru proraunskih i izvanproraunskih korisnika
(RKP), koji je propisan Zakonom o proraunu, a poblie razraen odgovarajuim Pravilnikom.
2
Primarna bilanca izraunava se kao (EDP B.9, stavka 8) plus (EDP D.41, stavka 9)
3
Pozitivan predznak oznaava jednokratne mjere za smanjenje manjka.
4
P.11+P.12+P.131+D.39+D.7+D.9 (osim D.91).
5
Ukljuujui one poreze koje prikuplja EU i ukljuujui prilagodbu za neprikupljene poreze i socijalne doprinose
(D995), prema potrebi.
6
Ukljuuje novane naknade (D.621 i D.624) te naknade u naravi (D.631) povezane uz naknade nezaposlenima.
7
D.29+D4 (osim D.41)+ D.5+D.7+P.52+P.53+K.2+D.8.
Izvor: DZS, MFIN
74
Prilog 2b. Projekcije bez promjena politike*
1. Ukupni prihodi uz nepromjenjenu politiku

2. Ukupni rashodi uz nepromjenjenu politiku
2014.
(razina, mlrd
HRK)
139,1
157,9
2014.
(% BDP-a)
2015.
(% BDP-a)
2016.
(% BDP-a)
2017.
(% BDP-a)
2018.
(% BDP-a)
42,3
48,0
42,5
42,7
43,0
42,8
* Projekcije se temelje na podacima iz travnja 2015. godine.

Izvor: DZS, MFIN
Prilog 2c. Iznosi koji trebaju biti izuzeti iz ciljane vrijednosti rashoda
1. Rashodi za programe EU koji su u potpunosti

pokriveni s prihodima iz fondova EU-a
2. Cikliki rashodi za naknade nezaposlenima
3. Uinak diskrecijskih mjera na strani prihoda
4. Poveanje prihoda regulirano zakonima
2014.
(razina, mlrd
HRK)
2014.
(% BDP-a)
2015.
(% BDP-a)
2016.
(% BDP-a)
2017.
(% BDP-a)
2018.
(% BDP-a)
1,2
n.a.
0,0
4,1
0,4
n.a.
0,1
1,2
0,9
n.a.
n.a.
0,8
1,2
n.a.
n.a.
0,3
1,7
n.a.
n.a.
n.a.
1,7
n.a.
n.a.
n.a.
Izvor: DZS, MFIN
75
Prilog 4. Dug ope drave

ESA kod
1. Razina ukupnog duga1
2. Promjena ukupnog duga
Doprinosi promjeni ukupnog duga
3. Primarna bilanca2
3
5. Usklaivanje stanja i tijeka
od ega:
EDP D.41
2014.
(% BDP-a)
2015.
(% BDP-a)
2016.
(% BDP-a)
2017.
(% BDP-a)
2018.
(% BDP-a)
85,0
4,4
89,8
4,8
92,0
2,2
92,5
0,5
92,4
-0,1
2,2
1,4
0,2
-1,1
-1,4
3,5
-1,3
3,6
-0,3
3,8
-1,7
3,9
-2,3
3,9
-2,5
0,3
0,6
0,6
0,6
0,3
0,3
0,6
0,6
0,6
0,3
4,3
4,3
4,3
4,3
4,3
85,0
89,8
92,0
92,5
92,4
- Razlike obraunskog i novanog principa4

- Neto akumulacija financijske imovine 5
od ega:
- Privatizacijski prihodi
- Efekti promjene vrijednosti i ostali 6 *
p.m.: Implicitna kamatna stopa na dug7
Ostale relevantne varijable
6. Likvidna financijska imovina8
7. Neto financijski dug (7=1-6)
8. Amortizacija duga (postojee obveznice) od
kraja prethodne godine
9. Postotak duga denominiran u stranoj valuti
10. Prosjeno dospijee
Kao to je definirano u Regulativi 479/2009 (ne prema ESA konceptu).

Cf. stavka 10 u Tablici 2.
3
Cf. stavka 9 u Tablici 2.
4
Razlike koje se odnose na rashode za kamate, ostale rashode i prihode mogu biti poblie objanjeni prema
potrebi ili u sluaju da je omjer duga u BDP-u iznad referentne vrijednosti.
5
Likvidna imovina, vladini vrijednosni papiri, imovina u treim dravama, javna poduzea i razlika izmeu
imovine koja kotira i one koja ne kotira mogu biti poblie objanjeni prema potrebi ili u sluaju da je omjer duga
u BDP-u iznad referentne vrijednosti.
6
Promjene izazvane kretanjima deviznog teaja i operacijama na sekundarnom tritu mogu biti poblie
objanjeni prema potrebi ili u sluaju da je omjer duga u BDP-u iznad referentne vrijednosti.
7
Procijenjeno prema rashodima za kamate podijeljeno sa stanjem duga prethodne godine.
8
AF1, AF2, AF3 (konsolidirano prema trinoj vrijednosti), AF5 (ako kotira na burzi; ukljuujui udjele u
uzajamnim fondovima).
Izvor: DZS, MFIN
2
76
Prilog 5. Ciklika kretanja

ESA kod
1. Realni rast BDP-a (%)
2. Neto pozajmljivanje/zaduivanje ope drave EDP B.9
EDP D.41
4. Jednokratne i druge privremene mjere 1
5. Potencijalni rast BDP-a (%)
doprinosi:
- rad
- kapital
- ukupna proizvodnost faktora
6. Jaz domaeg proizvoda
7. Ciklika komponenta prorauna
8. Cikliki prilagoen saldo (2 - 7)
9. Cikliki prilogoen primarni saldo (8 + 3)
10. Strukturni saldo (8 - 4)
2014.
(% BDP-a)
-0,4
-5,7
3,5
0,1
0,0
-0,2
0,4
-0,2
-3,2
-1,5
-4,2
-0,7
-4,3
2015.
(% BDP-a)
0,4
-5,0
3,6
0,0
0,0
-0,3
0,3
0,0
-2,8
-1,3
-3,7
-0,1
-3,7
2016.
(% BDP-a)
1,0
-3,9
3,8
0,0
0,1
2017.
(% BDP-a)
1,2
-2,7
3,9
0,0
0,3
2018.
(% BDP-a)
1,5
-2,4
3,9
0,0
0,6
-0,4
0,3
0,2
-1,9
-0,9
-3,0
0,8
-3,0
-0,4
0,4
0,3
-1,1
-0,5
-2,2
1,6
-2,2
-0,3
0,5
0,4
-0,2
-0,1
-2,3
1,5
-2,3
Pozitivan predznak oznaava jednokratnu mjeru koja smanjuje manjak.

Izvor: DZS, MFIN
Prilog 6. Odstupanje od prethodnog programa

ESA kod
Realni rast BDP-a (%)
Prethodni program
Tekui program
Razlika
Neto pozajmljivanje/zaduivanje ope drave
(% BDP-a)
Prethodni program
Tekui program
Razlika
Bruto javni dug (% BDP-a)
Prethodni program
Tekui program
Razlika
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
0,0
-0,4
-0,4
1,2
0,4
-0,8
1,3
1,0
-0,3
1,5
1,2
-0,3
n.a.
1,5
n.a.
-4,4
-5,7
-1,4
-3,5
-5,0
-1,5
-2,7
-3,9
-1,2
-2,5
-2,7
-0,3
n.a.
-2,4
n.a.
71,7
67,1
-4,6
71,0
71,7
0,7
71,2
71,0
-0,2
71,2
71,2
0,0
n.a.
71,2
n.a.
EDP B.9
Izvor: DZS, MFIN
77
Prilog 7. Dugorona odrivost javnih financija

2013.
(% BDP-a)
Ukupni rashodi
Od ega: Starosni rashodi
Rashodi za mirovine
Mirovine na temelju socijalnog osiguranja
Starosne i prijevremene mirovine
Ostala mirovinska primanja (invalidska, mirovine nadivjelih)
Radnike mirovine (ukoliko su sadrane u opoj dravi)
Zdravstvo
Dugorona zdravstvena zatita (ranije bilo ukljueno u Zdravstvo)
Rashodi za obrazovanje
Ostali starosni rashodi
Rashodi za kamate
Ukupni prihodi
od ega: prihod od imovine
od ega: od doprinosa za mirovine (ili socijalnih doprinosa)
Rezervni fond sredstava za mirovine
od ega: imovina konsolidiranog javnog mirovinskog fonda (osim dravnih obveza)
Sustavna reforma mirovinskog sustava [1]
Socijalni doprinosi preusmjereni u obavezni privatni stup mirovinskog sustava [2]
Rashodi za mirovine plaeni iz obveznog privatnog stupa mirovinskog sustava [3]
Pretpostavke
Stopa rasta produktivnosti rada
Stopa rasta realnog BDP-a
Stope participacije mukaraca (izmeu 20 i 64 godine)
Stope participacije ena (izmeu 20 i 64 godine)
Ukupne stope participacije (izmeu 20 i 64 godine)
Stopa nezaposlenosti
Omjer populacije sa 65 i vie godina i ukupne populacije
2020.
(% BDP-a)
2030.
(% BDP-a)
2040.
(% BDP-a)
2050.
(% BDP-a)
2060.
(% BDP-a)
10,9
10,3
9,6
7,9
7,2
7,0
1,7
1,9
2,2
2,0
1,9
1,9
5,1
5,8
5,6
4,3
3,8
3,7
4,1
2,6
1,8
1,6
1,5
1,4
5,7
7,3
8,2
8,1
7,7
7,7
0,4
0,4
0,5
0,5
0,5
0,5
3,7
3,5
3,4
3,2
3,3
3,4
5,9
5,9
5,6
5,6
5,6
5,6
1,6
1,6
1,9
1,9
1,9
1,9
0,0
0,0
0,3
0,8
1,3
1,6
1,5
0,5
1,4
1,8
2,2
2,0
-1,0
1,5
1,5
1,8
1,4
1,0
73,6
72,9
72,4
72,7
73,0
73,2
63,4
65,0
66,5
67,3
67,1
67,3
68,5
68,9
69,4
70,0
70,1
70,3
16,9
12,9
9,8
7,1
7,1
7,1
18,3
20,7
24,2
26,3
28,4
29,6
Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, HZZO, AWG
Prilog 7a. Potencijalne obveze

2014.
(% BDP-a)
Dravna jamstva
Od ega: povezano s financijskim sektorom
2015.
(% BDP-a)
2,7
n.a.
n.a.
n.a.
Izvor: DZS, MFIN
78
Prilog 8. Osnovne pretpostavke
Kratkorone kamatne stope (godinji prosjek)

Dugorone kamatne stope (godinji prosjek)
Devizni teaj USD/EUR (godinji prosjek)
(zemlje eurozone i ERM II)
Nominalni efektivni devizni teaj
(za zemlje izvan eurozone ili ERM II)
Devizni teaj vis-vis the (godinji prosjek)
Rast svjetskog BDP-a, iskljuujui EU
Rast BDP-a EU
Rast relevantnih inozemnih trita
Obujam svjetskog uvoza
Cijene nafte (Brent, USD po barelu)
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
n.a
7,6
3,7
1,3
3,8
2,6
96,2
7,7
4,0
1,7
3,9
4,3
58,1
7,7
4,4
2,1
5,4
5,3
65,7
7,7
n.a.
n.a.
5,5
n.a.
69,7
7,7
n.a.
n.a.
5,5
n.a.
71,8
Izvor: EK, MMF, MFIN
79

Vladin Plan Za EU

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vladin Plan Za EU

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIJEDLOG

OKVIR I CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE ........................................................................................... 4

MAKROEKONOMSKA KRETANJA ..................................................................................................... 6

Tekua makroekonomska kretanja ......................................................................................... 6

Srednjoroni makroekonomski scenarij .................................................................................. 9

Rizici makroekonomskih projekcija ....................................................................................... 14

PRORAUN OPE DRAVE I JAVNI DUG ........................................................................................ 15

Fiskalna politika ..................................................................................................................... 15

Izvravanje prorauna u 2014. godini ................................................................................... 16

Mjere za rjeavanje prekomjernog proraunskog manjka .................................................... 18

Strukturne mjere u 2015. godini ................................................................................... 21

Strukturne mjere u 2016. godini ................................................................................... 27

Proraun ope drave u 2015. godini .................................................................................... 31

Srednjoroni proraunski okvir (2016. 2018.) .................................................................... 35

Procjena cikliki prilagoenog proraunskog salda............................................................... 36

Stanje i projekcije kretanja javnog duga te stanje jamstava ................................................. 37

ANALIZA OSJETLJIVOSTI I USPOREDBA S PRETHODNIM PROGRAMOM ....................................... 41

Fiskalni rizici i testovi osjetljivosti kretanja javnog duga ....................................................... 41

Usporedba s prethodnim Programom .................................................................................. 42

ODRIVOST JAVNIH FINANCIJA ..................................................................................................... 44

KVALITETA JAVNIH FINANCIJA ....................................................................................................... 51

INSTITUCIONALNA OBILJEJA JAVNIH FINANCIJA ......................................................................... 59

Izmjene i dopune Zakona o proraunu.................................................................................. 59

Prijedlog Zakona o fiskalnoj odgovornosti ............................................................................ 63

Fiskalna statistika .................................................................................................................. 65

OKVIR I CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE

Tekua makroekonomska kretanja

Podaci o bruto domaem proizvodu za 2013. i 2014. godinu su preliminarni.

Srednjoroni makroekonomski scenarij

Makroekonomske projekcije temelje se na dostupnim statistikim pokazateljima objavljenim do

Europske ekonomske projekcije Zima 2015. iz veljae 2015.

Tablica 1: Makroekonomski okvir u razdoblju 2014. 2018.

Bruto investicije u fiksni kapital

Izvoz roba i usluga

Uvoz roba i usluga

Doprinosi rastu BDP-a (postotni bodovi)

Bruto investicije u fiksni kapital

Izvoz roba i usluga

Uvoz roba i usluga

Deflator BDP-a, rast (%)

Stopa nezaposlenosti (ILO)

* Domai k oncept definicije nacionalnih rauna

Izvor: Dravni zavod za statistiku, Eurostat, Ministarstvo financija

Rizici makroekonomskih projekcija

Makroekonomski scenarij opisan u tekstu izloen je prevladavajue negativnim rizicima. Najvea

PRORAUN OPE DRAVE I JAVNI DUG

pravovremene dostupnosti informacija i 4) modernizaciju organizacijske strukture Porezne uprave

Izvravanje prorauna u 2014. godini

U uvjetima nepovoljnih gospodarskih kretanja te potrebe snanije fiskalne konsolidacije slijedom

Mjere za rjeavanje prekomjernog proraunskog manjka

RH se od sijenja 2014. godine nalazi u proceduri prekomjernog proraunskog manjka s definiranim

Tablica 3.1. Strukturne mjere za smanjenje prekomjernog proraunskog manjka

AGENCIJE, ZAVODI, FONDOVI I DRUGE PRAVNE OSOBE S JAVNIM OVLASTIMA

JEDINICE LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Izvor: Ministarstvo financija

Okvir 1: Preporuke Vijea EU za rjeavanje stanja prekomjernog

Izvor: Ministarstvo financija

II. Dodatne preporuke neobvezujue

provedena dubinska analiza rashoda dravnog prorauna

2) Jaanje porezne discipline i poveanje uinkovitosti

reorganizacija Porezne uprave s ciljem poboljanja uinkovitosti i smanjenja poreznih utaja

Okvir 1: Preporuke Vijea EU za rjeavanje stanja prekomjernog

u tijeku izrada novog Prijedloga Zakona o fiskalnoj odgovornosti