Dan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 29. travnja 2015 .

govor predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusia

Na dananji dan prije 154 godine u Hrvatskoj je saboru jednoglasno, nakon govora
Josipa Jurja Strossmayera, izglasano osnivanje Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti i ovo je na 154. roendan. Kad ovjek gleda cijelo ovo razdoblje, nae
osnivae, njihovu intenciju, ona je uglavnom bila uvanje identiteta i stvaranje
identiteta. Dakle, HAZU je sama stvarala suvremenu povijest Hrvatske i gradila
kulturni i nacionalni identitet kroz cijelu svoju povijest. Kroz sva razoblja u kojima
su se promijenile mnoge drave Akademija je uvijek bila jedna od temeljnih
institucija hrvatskog naroda i svih hrvatskih graana. Dakle, uloga Akademije je
promicanje najviih vrijednosti nacije, to nadilazi svaku ideologiju. Akademija je
kroz povijest bila supstitut dravnosti kroz mnoga podruja i uz Katoliku crkvu
najvei uvar hrvatskog nacionalnog identiteta. Zanimljivo je da kod osnivanja
Akademije Hrvatska nije imala svoje znaajne institucije kao to su akademija,
sveuilite, muzej, i Strossmayer u svojoj viziji osnivanja akademije postavlja tezu
da samo znanost, znanje, obrazovanje i kultura mogu osigurati onu poziciju nas kao
naroda meu germanskim i romanskim narodima koja nam pripada. On je shvatio
da to nedostaje i ti temnelji koje je postavio prije 154 godine na neki nain su nas
kao naciju pozicionirali u Europi. Zagreb je tada bio politiko sredite, a
osnivanjem ovih institucija postaje i kulturno sredite.
Na Dan Akademije se obino osvremo na nae osnivae i govorimo o radu koji je
prethodio, a to je prola godina koja je bila jedna od najaktivijih u povijesti
Akadmije. Ovdje je ljetopis s 1147 stranica u kojima je opisano djelovanje
Akadmeije lani. Usprkos smanjenim financijskim sredstvima Akademija je imala
ukupno 350 dogaanja, 108 simpozija, okruglih stolova, nekih i meunarodnih, 63
predavanja. Zatim, Akademija je lani izdala 174 edicije, a 58 knjiga su akademici
tiskali izvan Akademije, to se esto u javnosti ne percipira kao rad Akademije.
Dakle, ukupno bi se moglo rei da je Akademija svaki dan imala jedno dogaanje i
pet edicija je tiskala u jednom tjednu. Na tim simpozijima su sudjelovali
najkompetentniji znanstvenici i strunjaci iz cijelog drutva, ne samo iz Akademije,
i skupovi su uvijek zavravali zakljucima i smjernicama, jer naelo je Akademije
da se nikad nita ne moe kritizirati, a da se ne predloi realno rjeenje. Obraena
su podruja od prava, gospodarstva, poljoprivrede, jezika, povijesti, antolopologije,
energetike, okolia, dakle sva podruja su praktiki obuhvaena. Treba istaknuti i
ovaj umjetniki dio. Akademija je akademija znanosti i umjetnosti, i bili su konceti,
izlobe slikarstva, kiparstva i arhitekture koja su isto pripomogla percepciji
Akademije u drutvu. Mnogi akademici su dobili odlikovanja, nagrade za ivotno
djelo i meunarodne nagrade. Akademija je stvarala identitet nacije kroz povijest,
ali i danas bez djelovanja pojedinih lanova Akademije nezamisliv je kulturni

identitet i predstavljanje drave i nacije. Akademija je lani takoer imala i

manifestaciju Dani otvorenih vrata i to u 32 zavoda, 16 u Zagrebu, 16 izvan
Zagreba, to se nedovoljno percipira, u gradovima od Cavtata, Dubrovnika, Splita,
Zadra, Rijeke, Pule, Varadina, Bjelovara, Krievaca, Varadina, Poege, Osijeka,
Vinkovaca i Vukovara. Isto tako u Noi knjige i Noi muzeja u Strossmayerovoj
galeriji, Kabinetu grafike, Gliptoteci i u Hrvatskom muzeju arhitekture bilo je
preko 10.000 posjetitelja.
Akademijina Zaklada, jedna od najznaajnijih institucija koja je lani obiljeila 20
godina postojanja, lani je financirala 149 projekata, a u proteklih 20 godina 1085
projekata i preko 500 knjiga.
Lani su bili i izbori u Akademiji, a izbori su jedan od najvanijih dogaaja jer
Akademija su zapravo akademici. Izabrano je 11 novih redovitih lanova, sedam
dopisnih, 16 suradnika. Treba rei da Akademija nije samo skup struka, nego skup
linosti i akademici su osobe koji su stvorili djelo trajne vrijednosti, nacionalnog ili
meunarodnog znaenja. Akademici se legitimiraju svojim radom, kao to se i
Akademija u cjelini legitimira svojim radom. Lani je izdan i Glasnik HAZU pa tako
nakon vie od 20 godina imamo ediciju koja prikazuje trenutni rad Akademije.
Ove godine se nastavilo s ovako intenzivnim radom, moda ak i ubrzanim
tempom, tako da smo imali u ovih samo etiri mjeseca 139 dogaanja, i ako
ovakvim tempom nastavimo imat emo ih vie nego prije. U prvom bih redu
istakao, osim pokrivanja svih podruja koja sam ranije naveo, to da je fokus
stavljen na meunarodnu suradnju i na mlade. Dakle, Akademija je pojaala svoju
vezu s mladima, tako da smo imali predavanje u osnovnoj koli Titua
Brezovakog i drago mi je da su tu njeni predstavnici, direktor i aci, a isto tako i u
Uiteljskoj koli u akovu.
Meunarodna aktivnost Akademije bila je vrlo znaajna, imali smo znaajne
susrete i simpozije s predstavnicima EU, o poloaju EU, o izazovima u kojima se
nalazi, o odnosu Hrvatske i EU, o stavu da Uniju jo uvijek ne osjeamo kao svoju
zajednicu. Tu treba napomenuti da je meunarodna aktivnost Akademije vrlo
znaajna. lanovi Akademije sudjelovali su u kreiranju Obzora 2020., najveeg
programa EU, koji se smatra zaokretom i koji bi trebao dovesti do izlaska iz ove
krize, a jedan na zavod je dobio i najvei projekt iz EU.
Tradicijski se na Dan Akademije dodjeljuju nagrade Akademije i to je utemeljeno
1993. Odluku donosi Predsjednitvo Akademije na osnovi prijedloga razreda,
razredi tajno glasaju, a postupak provodi Odbor za nagrade i na elu mu je
akademkinja Alica Wertheimer Baleti. Redovni i dopisni lanovi ne mogu biti
dobitnici nagrade. U ove 22 godine ukupno je 213 osoba dobilo nagradu Akademije
i ona je postajala sve prestinija i prestinija, kriteriji Akademije su bili na visokoj
razini jer su dobitnici kasnije postajali prepoznatljivi u znanosti i umjestnosti,
postajali dekani, akademici, rektori, doivjeli su meunarodnu afirmaciju, tako da

svaka nagrada vrijedi onoliko koliko vrijedi onaj koji je daje, ali i oni koji je
primaju. Meni je osobito drago da danas mogu estitati nagraenina jer time
Akademija prepoznaje vrhunske rezultate i domete znanosti i umjetnosti. esto
govorimo o poremeenom sustavu vrijednosti. Ja bih volio kad bi danas naveer u
dnevnicima ili sutra na naslovnicama bili dobitnici jer to su ljudi koji nas mogu
izvesti iz krize jer to je vrhunski domet i vrhunski rad, meutim, mi smo u kulturi
estrade. Ja sam 1997. dobio tu nagradu i znam da smo svi bili u centralnom
dnevniku i ak je svaki rekao jednu reenicu o svom radu. Na taj nain se mijenjao
taj stav prema znanosti i umjetnosti. Akademija je na neki nain uvar trajnih
vrijednosti i to je jedan na doprinos stvaranju jednog novog drutva. estitam
nagraenima i elim da budu uzor i poticaj drugima, cijelom drutvu.
Dan Akademije je obino i dan propitkivanja kako Akademija radi, na koji nain
djeluje, ispunjavamo li svoju dunost koju nam je namijenila nacija koja nas je na
neki nain postavila ovdje. esto kau da vie radimo, da smo otvoreni, pitanje je
koliko utjeeno na procese u drutvu i na taj poremeeni sustav vrijednosti i koliko
usmjeravamo drutvo i tu se moe slobodno rei da se u zadnjih godinu dana osjea
promjena. U zadnje vrijeme trae nae miljenje, nae stavove, nau suradnju, trae
nau podrku. Taj obrat se nije dogodio iznenada, ali se osjea. Teko je rei koji
mu je uzrok. Moemo postaviti tri stvari jedna je da mi bolje i vie radimo, druga
je da smo vie prepoznati jer to je u ovom dananjem ivotu medija najvanije, i
trea stvar koja mi se ini vana je to da je u drutvu na djelu jedna destrukcija svih
institucija, manjak povjerenja u sve institucije, relativizacija autoriteta. Nemamo
vrstih standarda, nemamo vrstih orijentira u drutvu, drutvo je na neki nain
dezorijentirano i ova destrukcija autoriteta i institucija na neki nain kao da je
zaobila Akademiju. Akademija tome odolijeva, iako ima pokuaja da se nas uvue
u bolesne svae i da se Akademija tome pridrui. Poznata je stvar da u krizama
raste nepromiljenostr, tako da imamo situaciju da se mobiliziraju najloiji u
drutvu, oni kao da postaju arbitri. Akademija se na neki nain stacionira kao
stabilna institucija, rekao bih glas razuma, sa svojim autoritetom, kontinuitetom, sa
svojim nepristranou, nezavisnou ona je u stanju okupiti najkompetentnije
skupine i pojedince u drutvu i drutvu osigurati stavove utemeljene na
znanstvenim, strunim i etikim principima. Dakle, multikompetentnost i
sinergijske sposobnosi Akademije dolaze do izraaja. Mi sad ivimo u drutvu gdje
svi o svemu nekritiki sude i govore, to pogorava situaciju, slabi konstruktivnu
kritinost i sniava postojee kriterije. Stalno se pria o konsenzusu, no ako igdje
postoji konsenzus to je u ovoj instituciji. Akadenija osim svoga poslanja uvanja
identiteta na neki nain promovira jedinstvo nacije. U ovoj instituciji postoji samo
jedna Hrvatska i Akademija sa svojim stavovima na neki nain postaje referentno
mjesto u drutvu. Mi to osjeamo i nastojimo odoljeti svim pristiscima koji postoje
iz drutva. Akademija se nikad ne bavi dnevnom politikom i to nigdje u svijetu nije

sluaj. Danas mi kao privilegirana generacija koja je doivjela tisugodinji san

stvaranja hrvatske drave koju su stvorili hrvatski branitelji u Domovinskom ratu i
cijeli hrvatski narod u jednom jedinstvu, na neki nain relativiziramo tu dravu i
moda je ta borba za hrvatsku nezavisnost prije 20 godina isto tako vana i sada
kad vodimo borbu za uspjeno gospodarstvo i za ureenje drutva. I ako ne budemo
izborili i tu borbu, onda e nezavisnost koju smo stekli biti relativizirana jer neeno
znati sa sobom upravljati.
Akademija ima jednu povijesnu ulogu i mi koji smo danas tu slino kao i nai
prethodnici i osnivai ne bismo smjeli biti manje hrabri od njih i manje vizionari od
njih, tako da moramo danas dijeliti sudbinu Hrvatske i biti aktivan imbenik u
stvaranju novog modernog hrvatskog drutva. S tom porukom ja jo jednom
estitam nagraenima, zahvaljujem se svim lanovima Akademije, svim
zaposlenicima i suradnicima, Upravi. Vaan dokaz jedinstva je naa Uprava, to su
moji potpredsjednici akademik Barbi, akademik Neidhardt, glavni tajni akademik
Pavao Rudan, tajnica Marina tancl. zahvaljujem i Predsjednitvu Akademije, svim
tajnicima te svim suradnicima i svima koji su pomagali rad Akademije u ove 154
godine. Hvala vam lijepa.