You are on page 1of 39

Kinezioloki fakultet Sveuilita u

Splitu

Kolegij

Sportsko penjanje
Draen ular, prof. PREDAVA
TEMA: TEHNIKA SPORTSKOG PENJANJA

Sportsko penjanje

TEHNIKA PENJANJA

Sportsko penjanje

TEHNIKA PENJANJA
z

Gledajui iskusne penjae kako penju smjer bez


nekog napora, pomislili bi da je penjanje lagan sport,
koji se sastoji od jednostavnih pokreta. Penjanje je
uroena osobina ljudi, koja se treningom poboljava.
Kada ponete penjati uglavnom je to kretanje po
velikim hvatitima za ruke i velikim noitima za
noge. Problem nastaje kada su hvatita van dohvata
ruke, tj. kada treba namjestiti tijelo tako da se uhvati
hvatite.

Sportsko penjanje

TEHNIKA PENJANJA
z

Pri penjanju uvijek trebamo pogledom odrediti najpovoljniji


smjer napredovanja, imajui u vidu slijedei najprikladniji pokret
na osnovu postojeih hvatita (penji glavom, pa nogama, pa tek
onda rukama pogledaj, razmisli, namjesti noge i tek onda trai
rukom!). Kada se savladaju osnovna pravila tehnike slobodnog
penjanja, svi pokreti i refleksi postaju vie ili manje
automatizirani. Tehnika penjanja pretpostavlja svrsishodan i
najekonominiji nain kretanja u stijeni. Kretati se u stijeni
moemo dobro i loe. Kad to kretanje karakterizira
svrsishodnost i to manji mogui utroak energije, tada se
dobro kreemo. Razvijanjem pravilne tehnike moete utedjeti
mnogo snage. Tehnika penjanja jest djelotvorno upravljanje
pokretima vlastitog tijela tijekom napredovanja u stijeni.
Sportsko penjanje

TEHNIKA PENJANJA
z

Uenje tehnike moe se raditi na prirodnoj i na


umjetnoj stijeni. Poetniku je bolje vjebati tehniku
na umjetnoj stijeni. Usvajanje novih tehnika
ograniava: umor i strah, zato se rad na tehnici nikad
ne radi umoran ili uplaen. Osnovne vjebe tehnike
najbolje je raditi na boulderu. Vrlo je vano pri
namjetanju u stijeni biti oputen i sluati svoje tijelo.
Tehniku moemo je podijeliti na tehniku ruku, te
tehniku nogu.

Sportsko penjanje

NAINI DRANJA HVATITA RUKAMA


z

Hvatita su mjesta za koje se drite rukama dok


napredujete pri penjanju smjera. Mogu biti umjetna ili
prirodna. Vai prsti se moraju prilagoditi obliku
hvatita kako bi njihova uinkovitost bila to vea.
Mogu biti isprueni ili stisnuti. Sa ispruenim prstima
vae e podlaktice biti manje umorne, dok sa
stisnutim prstima moete napraviti tee pokrete
rukama. Ponekad je korisno staviti palac preko
kaiprsta, da bi stisak bio jai. U jednom treningu
dobro je kombinirati oba hvata, kako bi se prsti
odmorili i da bi usvojili obje tehnike dranja hvatita.
Postoje i razni drugi naini dranja hvatita.
Sportsko penjanje

NATHVAT
z

Hvat koji je najlake drati - zbog veliine i


oblika hvatita (tzv. Tramvajac), Njegov oblik
je takav, da cijeli stane u aku, kao da se
drite za rukohvat u tramvaju

Sportsko penjanje

STISKAVAC
z

Stiskavac je hvat koji se koristi na malim


hvatitima, od par centimetara do par
milimetara. Samo prvi lanci prstiju dre
hvatite - palac je preko kaiprsta to ini
stisak jaim!

Sportsko penjanje

SLOPER
z

Sloper je potpuno otvoreni hvat gdje je cijeli


dlan u kontaktu sa povrinom hvatita. Za
hvatanje slopera potrebno je iskustvo i snaga
tetiva prstiju.

Sportsko penjanje

SIGA
Siga je hvatite kod kojeg palac
mora biti na suprotnoj strani hvatita
od ostalih prstiju, kao da drite sigu u
ruci.

10

Sportsko penjanje

POTHVAT
z

11

Pothvat jest hvat u kojem je poloaj palaca


iznad ostalih prstiju. Teko ga je koristiti kada
je hvatite iznad ili u visini nae glave, ali to
su nam noge vie, lake ga je koristiti

Sportsko penjanje

RUPA
z

12

Rupa je hvatite koje moemo


razliito drati, ovisno o veliini
rupe u nju moemo staviti prst,
dva ili tri. Za hvatanje takvih
potrebno je iskustvo i snaga
tetiva prstiju.

Sportsko penjanje

JAMMING
z

13

Jamming je tehnika dranja


hvatita koja ovisi o veliini
prostora u koji moemo uglaviti
neki dio naega dlana, ake, ili
prstiju.

Sportsko penjanje

NAINI KORITENJA NOITA


z

14

Noita ili stopinke nazivaju se hvatita koja


koristimo za noge. U principu ono to hvatamo
rukama moemo i nogama, no tada ta mjesta
drugaije nazivamo. Pravilno koritenje noita je
vrlo vano za napredak u sportskom penjanju. U
poetku bavljenja penjanjem nemamo povjerenja u
svoje noge i penjaice, pa mislimo da nas neko malo
noite nee drati, no, radi se o tome da mala
noita treba jako opteretiti da bi se postigao
maksimum od penjaica i da ona dre. Svakako nam
je lake koristiti ruke nego noge, tako da je potrebno
vie vremena dakoritenje nogu bude instinktivno.
Sportsko penjanje

POLICA
z

15

Polica je noite koje je najlake za koristiti.


Samo ime govori o njezinom obliku - znai to
je mjesto, poput police, na koju moemo
lijepo staviti prednji dio penjaice i lako
opteretiti noite.

Sportsko penjanje

MALA POLICA
z

16

Malom policom nazivamo noite dovoljno


veliko da na njega stavimo vrhove penjaica,
njihove vanjske ili unutarnje rubove, ovisno o
vrsti pokreta koji radimo. Polica moe biti
vodoravna ili nakoena.

Sportsko penjanje

RUPA
z

17

Rupa kao noite nije laka


za uporabu, svojim oblikom
ograniava ulaz penjaice u
nju.

Sportsko penjanje

SLOPER
z

18

Podrazumijeva stavljanje
penjaice na stijenu na kojoj
nema izboenja. To nas
noite dri samo trenjem
koje se stvara izmeu
penjaice i stijene.

Sportsko penjanje

JAMMING
z

19

Jamming je vrsta noita koja


ovisi o veliini prostora u
kojemu moemo uglaviti neki
dio naega stopala, samo
vrhove penjaica ili cijelo
stopalo.

Sportsko penjanje

OSNOVNI POKRETI
z

20

U sportskom penjanju, kao to je sluaj i u veini


sportova, nuno je razlikovati pojam tehnike i
pojam osnovnih pokreta. Tehnika se temelji na
osnovnim pokretima koji je sainjavaju, dok je
osnovni pokret jedan pojedinani pokret. Vrlo je
vano nauiti i stvarno usvojiti osnovne pokrete,
kako bi si dali na izbor koritenje tih pokreta koje
moemo koristiti u raznim penjakim tehnikama.
Jednako je vano, ako ste u stanju izvesti ih
automatski, da ih namjerno isprobate u razliitim
situacijama pod vodstvom iskusnog prijatelja
Sportsko penjanje

NAPREDOVANJE NA STIJENI
z

21

Penjanje je prije svega stvar osjeaja. Receptori za


osjet u vaim rukama, nogama i oima primaju
vanjske informacije, a unutranja reakcija koja se
proizvodi znai da se neprekidno prilagoavate
situaciji. Kao penja morate nauiti kako prebacivati
teinu vaeg tijela kreui se po stijeni. Na stijeni
smo u stalnoj potrazi za ravnoteom. Svaki novi
pokret donosi nam novu situaciju. Pokret koji se
napravi izvan ravnotee, ak i ako je uspjean,
iznimno je gubljenje energije i on troi vae
energetske zalihe mnogo bre.
Sportsko penjanje

VANOST RADA NOGU


z

22

Stopala nikako ne treba gledati kao neki viak, viak koji


se mora smjestiti gdje god se moe. Stopala su od
jednake vanosti kao to su vae ruke i prsti. Rad nogu
odreuje uspjenost vaeg pokreta ili itavog niza
pokreta. Kad ponete penjati, u odreenoj mjeri morat
ete poeti razmiljati sa stopalima, to znai uvijek
traiti uporite za stopalo prije nego za ruku i tada
adaptirati poloaj tijela ovisno o tome kako je smjeteno
vae stopalo u to uporite. Dakle, stopala nisu viak koji
slijedi tijelo. Dobar rad nogu esto je kljuan za izvedbu
uspjenog pokreta. Za napredovanje uglavnom se koristi
prednji dio penjaica.
Sportsko penjanje

DISANJE
z

23

Pri penjanju ne smijete zaboraviti disati. Moda to


zvui smijeno, ali penjai vrlo esto zadre dah
izvodei teke pokrete, a kada se poetnici
koncentriraju na pokrete, redovito zaborave disati.
Miii trebaju kisik i stoga morate nauiti sluati
zrak koji ulazi i izlazi iz vaih plua, te nauiti
nastaviti disati to je pravilnije mogue. Osim toga,
razmiljanje o vaem disanju vam takoer pomae u
odravanju koncentracije i samokontrole. Na vrlo
zahtjevnim dionicama, ovjek je prirodno sklon
zadravanju daha, no upravo tijekom takvih pokreta
miiima je potreban kisik.
Sportsko penjanje

FRONTALNO NAPREDOVANJE
z

24

Pokreti ukljueni u frontalnonapredovanje


su prvi osnovni pokreti koji se ue. To su
ujedno i najjednostavniji i najlaki pokreti,
koje poetnici izvode na prilino
instinktivan nain. Kreete u osnovnom
poloaju, u kojem ste licem tj. tijelom
okrenuti skroz prema stijeni, sa iroko
rairenim nogama i osjeate se prilino
usidreni u noitima za stopala. Vae
ruke trebaju biti ispruene, a vaa glava i
ramena trebaju se drati od stijene kako
bi imali bolju preglednost i tako bolje
smiljali rutu za dalje.
Sportsko penjanje

VERTIKALNI POMAK
z

25

To je frontalni pokret u okomitom


pravcu koji se izvodi stavljanjem
teine na dostupno noite, sa
stopalom suprotno ruci sa kojom
drite hvatite za ruku. Ruka koja se
koristi tim hvatitem mora uvijek biti
suprotna nozi koja se odguruje, tako
da vertikalna linija vaeg centra
teita pada izmeu vaih stopala
koliko god je to mogue. Tako
postiemo ravnotean poloaj.
Sportsko penjanje

LATERALNI POMAK
z

26

Ovo je frontalni pokret koji se izvodi


kako bi se uhvatilo hvatite za ruku
koje se nalazi bono, to ukljuuje
prebacivanje cijele teine tijela u tom
smjeru. U oba ovakva pokreta
prebacivanja teine, upravo donji
udovi odrade najvei dio posla. U
pomacima u stranu . teina je
uglavnom na vaim Nogama

Sportsko penjanje

MIJENJANJE RUKU
z

27

esto se dogodi da trebate koristiti isto hvatite za


obje ruke. Ako nema dovoljno prostora da ih obje
stavite zajedno, morat ete maknuti prste jedne ruke
polako i tako napraviti mjesta za drugu ruku. Bitno je
da unaprijed razmiljate o ovom pokretu, ostavljajui
dovoljno mjesta na hvatitu za prste koji e obaviti
ovu promjenu.

Sportsko penjanje

MIJENJANJE STOPALA
z

28

Kao i ake, i vaa stopala e ponekad morati koristiti


isto noite kako bi vi napredovali. Jedno stopalo je
ve dohvatilo noite koje sad treba podrati i drugo
stopalo. Jo jednom jedno stopalo e morati
postupno napraviti mjesta za ono drugo na tom istom
noitu. Ovakvo mijenjanje stopala esto se izvodi
postupno i statiki, ali nerijetko i laganim poskokom, tj.
dinamiki.

Sportsko penjanje

KRIANJE RUKU
z

29

Ponekad je svrsishodnije dohvatiti


slijedee hvatite za ruke krianjem
ruku nego li mijenjanjem. Krianje
izvodimo na 2 naina: Tako da rukom
kojom se kria i prolazi iznad druge tj.
Hvatite za ruku koju treba dosei na
viem mjestu nego ruka koja dri dobro
hvatite. Tako da rukom kojom se kria
prolazi ispod ove druge, tj. hvatite koji
treba dohvatiti je na niem mjestu od
hvatita koji je ve dosegnuto.
Sportsko penjanje

KRIANJE NOGU
z

30

Ovakav pokret je alternativa za


mijenjanje nogu: Vaa noga bi se
trebala kriati iznutra sa drugom, ako je
noite koje pokuavate dosegnuti na
viem mjestu od noita koje podrava
vau teinu Vae bi stopalo trebalo
kriati drugu nogu izvana, ako je noite
koje elite dosei nie od onog na koje
ste poduprti

Sportsko penjanje

RAVNOTEA

31

Sportsko penjanje

FOOT HOOK
z

32

U doslovnom prijevodu s eng. jezika - noga kao


kuka. Ovaj pokret se odnosi na ono to samo ime
sugerira. Na vrlo prevjesnim stijenama ponekad
moe biti korisno zakaiti petu o stijenu, kao kuku

Sportsko penjanje

PENJANJE POLOENIH PLOA


z

33

Penjanje ploa zahtjeva izuzetno dobar rad


nogu. Ploaste stijene, dok god na njima ima
dobrih hvatita, najlake su stijene za
penjanje, napose ako su malo poloene - ne
zahtijevaju ogromnu koliinu treninga i idealan
su teren za poetnike koji bi tu zapoeli svoje
prve pokuaje. Meutim, ploe mogu biti
gotovo posve glatke i od jednog komada. Na
njima je nuno koristiti vrlo mala hvatita, pa
zahtijevaju veliku osjetljivost u stopalima. Ona
nam omoguavaju penjanje, napredovanje po
stijeni gotovo samo na trenje.

Sportsko penjanje

PENJANJE OKOMITIH STIJENA


z

34

Okomite stijene zahtijevaju jednaku koliinu vjetine


u tehnikama stopala, ali takoer zahtijevaju izuzetnu
snagu u vaim prstima. Veinu posla obavljaju
upravo miii podlaktice. Smjerovi na okomitim
stijenama esto imaju manja hvatita nego smjerovi
u previsu, i tu su pokreti manje atletski, mada im
ocjena moe biti ista. Najuestaliji tip napredovanja
na ploama i na okomitim stijenama je frontalan. Vrlo
je vano da uspijete drati vae kukove to blie
stijeni, ako da veinu vae teine nose donji udovi.
Vae tijelo trebalo bi se udaljiti od stijene samo
koliko je nuno kako bi pronalazilo hvatita.
Sportsko penjanje

PENJANJE PREVJESNIH STIJENA


z

35

Mora se odmah razjasniti da nije istina da je za


penjanje prevjesa potrebno samo mnogo snage u
podlakticama. Opet dolazimo do injenice da je rad
nogu od kljune vanosti. To je vrlo atletski tip
penjanja, u kojem snaga i izdrljivost igraju veliku
ulogu.

Sportsko penjanje

SAVLADAVANJE STROPA
z

36

Pravilo koje vrijedi za


prevjes, vrijedi i za penjanje
stropa: koristite tehniku koja
zahtjeva troenje najmanje
koliine energije. Dok
napredujete stropom,
izniman je gubitak energije
ako izvodite niz pokreta sa
zgrenim rukama.
Sportsko penjanje

PENJANJE PUKOTINA,KAMINA
z

37

Kamini se penju koritenjem trenja,


odupiranjem ili u raskoraku. Kroz uske
kamine penjemo koristei se trenjem o
zidove kamina. Odupirui se pomou
ruku, nogu ili tijela kreemo se prema
gore. Kroz srednje iroke kamine penjemo
djelomino koritenjem sile trenja, a
djelomino odupiranjem (koljenima,
stopalima, rukama). iroke kamine
prelazimo u raskoraku, opirui se o
njegove stjenke rukama i nogama,
naizmjenino ih podiui. Moemo
primijeniti i tehniku da se nogama opiremo
o jednu stjenku kamina, a leima i rukama
Sportsko penjanje
o drugu.

Penjanjem u stanju izvan prirodne


ravnotee (Dlferov nain)
z

38

penja se odupire o jednu stranu


plohe, a objema rukama se
prihvaa za jednu stranu
pukotine. Napreduje se
naizmjeninim prebacivanjem
ruku i nogu.

Sportsko penjanje

PITANJA ZA PONAVLJANJE
z
z
z
z

39

to je to tehnika penjanja?
to je hvatite?
Kako moemo drati hvatita?
to je noite?

Sportsko penjanje

You might also like