SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

ELEMENTI KONSTRUKCIJA II
Sveuilini preddiplomski studij

REMENSKI PRIJENOS SNAGE I GIBANJA

Prof.dr.sc. eljko Ivandi
Nositelji kolegija:prof.dr.sc. M. Kljajin, prof.dr.sc. . Ivandi

Slavonski Brod, 29.4.2013.

Pojava prijenosnika snage i gibanja datira jo iz antikih vremena.

U Kini, Mezopotamiji i Egiptu pronaeni su dijelovi i sklopovi ureaja za
navodnjavanje s ozubljenim prijenosnikim elementima, koji se po kinematskom
naelu susreu i danas.

Prikaz prijenosnika Arhimedova vitla(desno) i mlinskog pogona (lijevo)

Skice prijenosnikih elemenata Leonarda da Vincija (15. i 16. st.- lijevo) i ozubljenje
Camusa (18.st. desno)

Prijenosnici se mogu podijeliti prema razliitim znaajkama:

a) Prema nainu prijenosa okretnog momenta razlikujemo velike grupe prijenosnika:
Mehaniki prijenosnici, kod kojih se moment prenosi mehaniki na dva osnovna
naina: t r e n j e m i o b l i k o m s neposrednim i posrednim dodirom
pogonskog i gonjenog lana.
Hidrauliki i pneumatski prijenosnici, kod kojih se okretni moment prenosi uz pomo
tekuina odnosno plinova (veinom pod tlakom).
Elektrini prijenosnici, kod kojih se okretni moment prenosi elektrinim putem.
b) S obzirom na promjenjivost prijenosnog omjera moemo razlikovati:

-prijenosnike s konstantnim prijenosnim omjerom, koji su konstruirani za samo jedan

prijenosni omjer;
-prijenosnike s promjenjivim prijenosnim omjerom, gdje se promjena prijenosnog
omjera moe obavljati stupnjevito ili kontinuirano. U ovu grupu spadaju i prijenosnici
s vremenski i stalno promjenjivim prijenosnim omjerom, s unaprijed odreenim
zakonitostima toka promjene, koji mogu biti razliiti prema nainu prijenosa
okretnog momenta.
c) Prema tome dominira li prijenos snage i gibanja ili samo gibanja imamo:
-prijenosnike snage i prijenosnike gibanja
Mogunosti su i jo neke drukije podjele, kao na primjer: standardne i planetarne
izvedbe, s normalnim uinom i visokouinski, s obzirom na geometriju (osi) itd.
esto se susreemo i s kombiniranim prijenosnicima, to jo vie komplicira podjelu
prijenosnika.

Pod pojmom prijenosnik razmatrat e se strojni sklop

kao tehniki sustav, izmeu pogonskog i radnog stroja,
sastavljen od najmanje tri lana koji obavljaju
transformaciju gibanja i energije pogonskog stroja,
prilagoenih radnom stroju, a na ije sve glavne lanove
djeluju konani okretni momenti.

OSNOVE REMENSKOG PRIJENOSA SNAGE I GIBANJA

Prema nainu prenoenja sile razlikujemo:

1) Tarne remenske prijenose

2) Zupaste remenske prijenose

Kod tarnih remenskih prijenosa, povrine dodira remena i remenica su glatke.

Najee se koriste:
a) Plosnati remen
b) Klinasti remen
c) Okrugli remen

Oblici remena, a) plosnati, b) klinasti remen, c) okrugli, d)

zupasti

Potrebna napetost remena moe se postii na nekoliko naina:

1) Vlastitom teinom remena

Napinjanje remena vlastitom teinom

2) Istezanjem prilikom navlaenja na remenice s nepominim osima
3) Nateznom remenicom s oprugom ili utegom

Napinjanje remena nateznom remenicom s oprugom (pogon klipne pumpe)

4) Teinom pogonskog stroja

Napinjanje remena teinom pogonskog stroja, (1) elekromotor, (2) postolje

elektromotora, (3) os zakretanja[2]

5) Pomakom jedne remenice

Napinjanje remena pomicanjem pogonskog stroja, (1) elektromotor, (2) postolje, (3)
vijci za natezanje

6) Zatezanje remena samonapinjanjem

Klasino samonapinjanje remena s nagibnim postoljem

PRIJENOS PLOSNATIM REMENOM

Razlikujemo vie vrsta prijenosa s plosnatim remenom:
1- prijenos s dvije remenice

2-prijenos s vie remenica

3-varijator sa stoastim remenicama

4-prijenos s neparalelnim osima

GEOMETRIJA JEDNOSTAVNOG REMENSKOG PRIJENOSA

Najjednostavniji remenski prijenos sastoji se iz remena i dvije remenice. Napetost
remena se obimo postie tako sa se pri ugradnji nategne na remenice, tj. da je
duina remena prije ugradnje malo manja od duine postavljenog remena.

Geometrija najjednostavnijeg remenskog prijenosa

Promjer vee remenice d2 proizlazi iz

zahtijevanog omjera kutnih brzina:

Razmak osi vratila:

Obuhvatni kutovi kod remenskog

prijenosa se mogu izraunati iz izaza:

Geometrijska duina remena mjerena na

unutarnjoj strani remena:

MATERIJALI REMENJA

Najvaniji zahtjevi koji se postavljaju na materijal remenja su:

dobra adhezija izmeu remena remenice,
velika vrstoa na kidanje, velika elastinost s malom trajnom deformacijom,
velika dinamika izdrljivost na savijanje,

neosjetljivost na atmosferske utjecaje, na ulja, a po mogunosti i na kemikalije.

U zadnje vrijeme izrauje se remenje od umjetnih masa i vieslojnog materijala.

MATERIJALI REMENJA

Materijali za plosnate remene preteito su:

KOA ima koeficijente trenja koji drugi materijali jedva mogu dosei. Za izradu
konog remenja upotrebljava se govea poleina (govea koa s hrpta), koja se
tavi ili biljnim tavlima ili tavlima kromovih soli.Za manje optereene remenske
prijenose upotrebljava se obini koni remen. Kromni remen je vri i moe raditi u
zraku sa 60% vlage. Prema sadraju masti u koi razlikuje se standardna koa (S),
gipka koa (G) i vrlo gipka koa (HG). Nadalje se razlikuje suho izduljena koa (T) i
mokro izduljena koa (N).
TKANINE od organskog ili sintetikog materijala. U prvu grupu spadaju pamuk,
celulozna vuna, ivotinjske dlake (dlake od deve i koze), konoplja (kudelja), lan,
prirodna svila, a u drugu grupu umjetna svila, najlon i perlon. Tkano remenje ima,
nasuprot konatom jednoliku strukturu, a moe se izraditi u obliku beskonane
trake, zbog ega m je mirniji rad. Remeni od tkanina osjetljiviji su na rubove i ve
mala oteenja mogu dovesti do njegova kidanja

MATERIJALI REMENJA
UMJETNE MASE kao poliamid, najlon i perlon. Rijetko se upotrebljava
remenje od jedne jedine umjetne mase. Najee je to jedna beskonana
najlonska traka, koja je zbog poveanja koeficijenta trenja prevuena
umjetnom gumom. Takvo remenje je veoma vrsto i radi praktiki bez
deformacija. Mogu se zato postii brzine remena do 100 m/s. Veoma su
savitljivi i neosjetljivi prema mazivima i atmosferskim utjecajima.
POLIAMID poliamid je naziv za skupinu polimera kojima se u linearnoj
makromolekuli pojavljuje amidna atomska skupina CONH. Mogu se
proizvesti na razliite naine, npr. polimerizacijom aminokiselina. Toplinski
su postojani, kemijski otporni, vrlo ilavi i otporni na habanje. Imaju
relativno veliku higroskopnost, koja je u novijim materijalima manje
izraena. Vlana vrstoa im je Rm = 300800 N/mm2, uz relativno veliko
istezanje od 1030 %.

ELASTOMER neki prirodni i umjetni polimeri mogu se kemijskim

procesom vulkanizacije ireverzibilno prevesti u stanje velike elastinosti.
Takvi polimeri (npr. prirodni kauuk), ili proizvodi dobiveni iz njih
vulkanizacijom (elastine gume) nazivaju se elastomerima (elastima). Imaju
visoki koeficijent trenja.

SVOJSTVA PLOSNATOG REMENA

Plosnati remen se (u pravilu) sastoji iz vie slojeva.
To su:
TS tarni sloj, npr. koa ili elastomer debljine 13 mm
VS jedan ili vie vunih slojeva, npr. 1 sloj poliamida debljine 0,5 mm
ZS zatitni sloj

Slojevi plosnatog remena

Plosnati remen za sluaj kada je tarni sloj

potreban samo na jednoj strani remena

Spajanje krajeva plosnatog remena vruim preanjem

VRSTE REMENICA

Jednodjelna remenica prema DIN 111 za

d = (63) 200 4250 mm

VRSTE REMENICA

Dvodjelna remenica prema DIN 111 za

d = (200) 400 4250[2]

SILE U REMENU
Diferencijal obodne sile trenja dF izmeu remena i remenice odreen je
izrazom:

Sile u remenu

Sile u remenu na pogonskoj remenici

Sile u remenu na gonjenoj remenici

Ravnotea sila i momenata kod obinog prijenosa

SILE NA VRATILU

Sile na vratilu; a optereenog prijenosa, b u praznom hodu i mirovanju

PRIJENOSI S OKRUGLIM REMENOM

Ova vrsta prijenosa odlikuje se svojom jednostavnou. Remeni se izrauju s
raznim promjerima i u raznim duinama. Vlana vrstoa obino iznosi oko 40
N/mm2. Preporueno izduenje remena prilikom postavljanja na remenice iznosi 6
8%. Uobiajena radna temperatura je 20 60 C.
Tablica 3.7 Nosivost okruglog remena ovisno o promjeru d za obuhvatni kut 180 i
izduenje remena od 8% prilikom postavljanja na remenice .

Remenice za okrugli remen

PRIJENOS KLINASTIM REMENOM

Klinasti remen pojavljuju se u razliitim oblicima, za koje je zajedniki

trapezni oblik normalnog presjeka remena:

Djelovanje sila na
klinastom remenu

Razliite vrste klinastih remena

Sile u normalnom presjeku klinastog remena

Varijante oblika remenica:

a vijenac i glavina u jednom
dijelu,
b s centralnom ploom,
c bez otvora,
d s otvorima u ploi,
g nesmanjena,
h smanjena elna povrina,
Duina glavnine:
jednaka irini vijenca,
II dua,
kraa od irine vijenca.

PRIJENOSI SA ZUPASTIM REMENOM

Zupasti prijenos sa neparalelnim (i pominim) osima

Zupasti remen moe imati zupce razliitih oblika, samo na jednoj ili na obadvije
strane remena:
Kod zupastih remena transportnih traka
nasuprot zubaca mogu biti postavljeni
nosai ili pregrade razliitih oblika

Zupasti remen s
trapeznim zubima

Specijalni oblici zupastih

remena transportnih traka

Primjeri remenica za zupasti remen

Vijenac remenice za zupasti

remen s bonim prstenima i

ZAKLJUAK UVODNOG IZLAGANJA

U izlaganju je prikazan kratki povijesni pregled pojave prijenosnika snage i

gibanja jo iz antikih vremena. Posebno je interesantan povijesni prikaz
Arhimedovog vitla, gdje je u prvom stupnju upotrijebljen puni prijenosniki par.
U srednjem vijeku iz ovog su podruja dani prikazi zanimljivih radova Leonarda
da Vincija (1452-1529). Na taj nain se zorno ukazuje na vanost ovog naina
prijenosa snage i gibanja.
Remenski prijenosi spadaju u mehanike prijenosnike snage i gibanja.
Razmatrane su osnovne konstrukcijske i funckionalne znaajke, te provedena
analiza prijenosa sile i okretnog gibanja izmeu vratila i prikazan remenski
prijenos okruglim, plosnatim, klinastim i ozubljenim remenom.
Zbog elestinosti remena remenski prijenosi rade gipkije nego lanani i
zupaniki prijenosi.

ZAKLJUAK UVODNOG IZLAGANJA

Svaki remenski prijenos se sastoji iz barem jednog remena i barem dvije

remenice.

Remenice mogu biti pogonske, gonjene i zatezne.

Brojnim slikovnim prikazima, fizikalnim izrazima, analizom optereenja i

naprezanja, tablinim podacima za remenje i remenice, geometrijskim
konstrukcijskim izvedbama kroz prikladan i sustavan nain, struno i metodiki
obraeno je podruje remenskog prijenosa snage i gibanja u razliitim izvorima
i na razliitim primjerima to ukazuje i danas na vanost ovoga prijenosa snage
i gibanja.

HVALA NA PANJI