Informatika Za Drugi Razred Gimnazije

INFORMATIKA
za drugi razred gimnazija

Ud!benik na bosanskom jeziku
septembar 2008. godine
Realizovali: Jikkyo Shuppan.Co.Ltd, u saradnji sa

Japanskom agencijom za me"unarodnu saradnju (JICA),
a po ugledu na japanski ud!benik Informatika B
6$'5$U V O D .......................................................................................................................................................................16
U V O D N O PO G L AV L J E : N A,927,,1)250$&,-6.2'58792 ............................................................17
3RQDDQMHXLQIRUPDFLMVNRPGUXWYX ...............................................................................................................17
1) Odgovornost primaoca informacije .............................................................................................................................. 17
2. MoUDOLRGJRYRUQRVWXLQIRUPDFLMVNRPGUXWYX ...............................................................................................19
PO G L AV LJ E 1. RJ EAVA NJE PR O B L E M A I K O M PJU T E R .............................................................................20
DIO 1. IVOT I INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ...........................................................................................................20
2.
2) Razvoj mobilnog telefona ............................................................................................................................................ 20

3) Razvoj TV-a ............................................................................................................................................................. 21
Karakteristike kompjutera ............................................................................................................................21
1)
2)
3)
5D]OLNHL]PHXNRPSMXWHUDLRYMHND ........................................................................................................................ 21
Nedostaci ................................................................................................................................................................. 24
7HKQRORJLMDNRMDVHSULEOLDYDRYMHNX ...................................................................................................................... 25
DIO 2. R-($9$1-(352%/(0$, .25,7(1-(KOMPJUTERA .......................................................................................28

2)
3URFHGXUDUMHDYDQMDSUREOHPD.................................................................................................................................. 29
2. 5MHDYDQMHSUREOHPDNRULWHQMHP .................................................................................................................30
PO G L AV LJ E 2. PR E DSTAV L J A NJ E I N F O R M A C IJ A I K O M PJU T E R .............................................................34
DIO 1. KAKO PREDSTAVITI INFORMACIJE U KOMPJUTERU ........................................................................................34
1. Analogno i digitalno ....................................................................................................................................34
2)
Digitalizacija ............................................................................................................................................................ 35
1)
2)
WDMHELW" ................................................................................................................................................................. 38
.ROLLQDLQIRUPDFLMD ................................................................................................................................................. 39
2. %LWLNROLLQDSRGDWDND .................................................................................................................................38
DIO 2. DIGITALNO PREDSTAVLJANJE NUMERIKIH VRIJEDNOSTI I ZNAKOVA .............................................................40
1. Binarni broj i dekadni broj ...........................................................................................................................40
1) 9H]DL]PHXELQDUQRJLGHNDGQRJEURMD .................................................................................................................... 40
2. 2GQRVL]PHXELQDUQRJLKHNVDGHNDdnog broja.......................................................................................................... 41
2. 3UHGVWDYOMDQMHQXPHULNLKYULMHGQRVWL]QDNRYD ...........................................................................................42
1) Predstavljanje cijelog broja ....................................................................................................................................... 42

3) ,]UDXQDYDQMHNRULWHQMHPNRPSOHPHQWDEURMD .......................................................................................................... 44
4) Predstavljanje realnih brojeva ...................................................................................................................................... 45
5) Predstavljanje znakovnog podatka............................................................................................................................. 46
DIO 3. DIGITALNI PRIKAZ ZVUKA I SLIKE ................................................................................................................48

2)
Interval uzimanja uzoraka ......................................................................................................................................... 49
1)
PriND]JUDILNRJSRGDWNDLSRNUHWQHVOLNH .................................................................................................................. 52
2. Predstavljanje slike ......................................................................................................................................50

3. 3ULND]JUDILNLKSRGDWDNDLSRNUHWQHVOLNH ....................................................................................................52
DIO 4. KOMPJUTERSKI SISTEM .................................................................................................................................54
1. /RJLNDRSHUDFLMD ........................................................................................................................................54
2)
I operacija (AND), ILI operacija (OR) i negacija (NOT/NE) .................................................................................... 55
1)
2)
3)
/RJLNRNROR .......................................................................................................................................................... 57
Konfiguracija kompjuterskog sistema........................................................................................................................ 58
Operacije ................................................................................................................................................................. 58
2. /RJLNRNRORLIXQNFLMHNRPSMXWHUD ...............................................................................................................57
PO G L AV LJ E 3. O B R A D A ,1)250$&,-$.25,T E NJ E M K O M PJU T E R A ..................................................62

DIO 1. ALGORITAM ...............................................................................................................................................62
1. WDMHDOJRULWDP" .........................................................................................................................................62
2. Osnovna struktura algoritma .......................................................................................................................65
1) Algoritam.................................................................................................................................................................... 65
2) Primjeri jednostavnih algoritama............................................................................................................................... 66
3. 3UHWUDLYDQMHLVRUWLUDQMH .............................................................................................................................71
2)
Sortiranje metodom razmjene ................................................................................................................................... 74
ODLOMAK 2. SAVJETI ZA OBRADU INFORMACIJA ....................................................................................................77

1. 1DSRPHQH]DREUDGXLQIRUPDFLMDNRULWHQMHPNRPSMXWHUD ............................................................................77
1)
Primjer savjeta za predstavljanje informacija ............................................................................................................. 77
2. 6DYMHWL]DSURFHVNRULWHQMDSURJUDPD]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD ...................................................................79
1)Primjer savjeta za metod predstavljanja informacija ...................................................................................................... 79

2) Primjeri savjeta za proceduru obrade ......................................................................................................................... 80
3) 6DYMHW]DSREROMDQMHRSHUDWLvne efikasnosti .............................................................................................................. 80
4) Savjet za kreiranje grafikona ..................................................................................................................................... 81
!"
PO G L AV LJ E 4. M O D E L I R A NJ E I SI M U L A C IJ A ...............................................................................................86
DIO 1. K$.25,-(,7,352%/(0 .............................................................................................................................86
1. Modeliranje/Kreiranje koncepta ..................................................................................................................86
3)
Svrha modeliranja .................................................................................................................................................... 87

4) Klasifikacija modela ...................................................................................................................................... 87
5) Modeliranje.............................................................................................................................................................. 87
2. Si mulacija ...................................................................................................................................................90
2)
3)
4)
Simulacija ................................................................................................................................................................ 90
Pregled i provjera ispravnosti modela ........................................................................................................................ 92
Upotreba .................................................................................................................................................................. 92
DIO 2. METOD MODELIRANJA ................................................................................................................................95

1. Fenomen koji se privremeno mijenja ............................................................................................................95
2. )HQRPHQYMHURYDWQRH ............................................................................................................................... 102
DIO 3. KOMPJUTERSKA SIMULACIJA ....................................................................................................................... 107
1. Fenomen koji se mijenja vremenski ............................................................................................................ 107
2)
3)
Kada je brzina promjene proporcionalna kumulativnoj dozi?.................................................................................. 108

Kada je brzina promjene proporcionalna razlici ciljne vrijednosti i kumulativne doze?.............................................. 109
2. )HQRPHQYMHURYDWQRH ............................................................................................................................... 111

3.
8SRWUHEDVOXDMQRJEURMDXSURJUDPX]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD .............................................................................. 111

6LPXODFLMDPRGHODYMHURYDWQRH .............................................................................................................................. 112
Si mulacija poretka ................................................................................................................................... 115
PO G L AV LJ E 5. UPO T R E B A I K R E I R A NJ E B A Z E PO D ATA K A ..................................................................... 120

DIO1. BAZA PODATAKA I PRETR$,9$1-(,1)250$&,-$ .......................................................................................... 120
1. WDMHED]DSRGDWDND" ................................................................................................................................ 120
2.
2)
2)
3)
4)
Funkcije baze podataka........................................................................................................................................... 121
Vrste baza podataka ................................................................................................................................... 122

Klasifikacija u zavisnosti od oblika informacije ....................................................................................................... 124
Klasifikacija prema vrsti medija .............................................................................................................................. 125
Historija baze podataka........................................................................................................................................... 125
3. 3UHWUDLYDQMHLQIRUPDFLMD .......................................................................................................................... 126

3UHWUDLYDQMHLQIRUPDFLMDLSURJUDP]DSUHWUDLYDQMH................................................................................................ 126
3) 3UHWUDLYDQMHLQIRUPDFLMDSRPRXNOMXQHULMHL .................................................................................................... 127
4) 6LVWHPSUHWUDLYDQMDSRPRXNOMXQHULMHL ............................................................................................................ 128
5) 0HWRGDSUHWUDLYDQMD .............................................................................................................................................. 129
DIO 2. KREIRANJE BAZE PODATAKA ..................................................................................................................... 130

1. WDMHUHODFLRQDED]DSRGDWDND"................................................................................................................. 130
2.
3.
1)
2)
Funkcionisanje programa baze podataka ................................................................................................................. 130

Struktura relacione baze podataka ........................................................................................................................... 130
Dizajn relacione baze podataka ................................................................................................................. 133

Kreiranje relacione baze podataka ............................................................................................................. 136
2GUHLYDQMHRVQRYQHWDEHOH .................................................................................................................................... 136

2) Unos podataka........................................................................................................................................................ 138
3) Povezivanje tabela ................................................................................................................................................ 139
4) Kreiranje upita...................................................................................................................................................... 140
5) Ekranski formulari za unos podataka ....................................................................................................................... 142
6) .UHLUDQMHL]YMHWDMD ................................................................................................................................................. 142
7) 3UHWUDLYDQMHSRGRGUHHQLPXYMHWRP.................................................................................................................... 143
PO G L AV LJ E 6. I N F O R M A C IJS K E T E H N O L O G IJ E I '58792 .................................................................. 145

DIO 1. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE KOJE POD5$9$-8 '58792 ......................................................................... 145
1. Informacijska komunikacija ....................................................................................................................... 145
2)
3)
4)
Komunikacija i protokol ......................................................................................................................................... 146

IP adresa i ime domena ........................................................................................................................................... 147
WWW ................................................................................................................................................................. 147
3)
4)
Razmatranje sigurnosti ......................................................................................................................................... 150

Primjer mjerenja / kontrole ..................................................................................................................................... 151
2. 0MHUHQMHNRQWURODSRPRX ....................................................................................................................... 149

DIO 2. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE PRILAG2(1(.25,61,.8 ............................................................................. 153
1. Sigurnost ................................................................................................................................................... 153
2.
2) 0MHUHVLJXUQRVWLSURWLYQHSUHGYLHQLKVLWXDFLMD........................................................................................................ 156
Upotrebljivost ............................................................................................................................................ 157
2)
3)
.RULVQLNRRNUXHQMH.............................................................................................................................................. 158
Koncept upotrebljivosti .......................................................................................................................................... 159
#"
DIO 3. U7-(&$-,1)250$7,.,+ TEHNOLOGIJA NA INFOR0$&,-6.2'58792 .......................................................... 161

1. 3URPMHQDGUXWYDLYRWD .......................................................................................................................... 161
3UREOHPLXLQIRUPDFLMVNRPGUXWYX ............................................................................................................... 162
1)
3)
/LQLSRGDFLLSULYDWQRVW ......................................................................................................................................... 162

5D]OLLWL efekti informatizacije ................................................................................................................................ 165
PO G L AV LJ E 7. K O M PJU T E RS K A PISM E N OST .............................................................................................. 167
Funkcije programa za rad sa radni m tabelama ................................................................................................. 167

,]UDXQDYDQMH8QRVIRUPXOH]DL]UDXQDYDQMHXNXSQRJ]ELUD............................................................................. 167
Sortiranje i ekstrakcija ................................................................................................................................................... 168
3URJUDPLUDQMHSRPRXSURJUDPVNRJMH]LND ...................................................................................................... 172

Autorsko pravo / net-etiketa pitanja i odgovori ................................................................................................. 174
Autorsko pravo pitanja & odgovori ................................................................................................................................ 174
Net-etiketa Web-stranice Pitanja&Odgovori ................................................................................................................... 175
9DHL ]DNRQL ................................................................................................................................................. 176

Zakon o autorskim pravima ........................................................................................................................................... 176
Imovinska prava literarnog djela. ................................................................................................................................... 177
Kazna ........................................................................................................................................................................... 177
=DNRQRQHRYODWHQRPSULVWXSX ..................................................................................................................................... 179
Jedinice koje se koriste za informaciju .............................................................................................................. 180

Druge jedinice ............................................................................................................................................................... 181
2EUD]ORHQMHYDQLKSRMPRYD ........................................................................................................................................ 182
PO G L AV LJ E 8. L ISTA G L AV N I H M A K R O N A R E DB I ...................................................................................... 193
Lista funkcija ................................................................................................................................................... 195
"
Funkcije programa za rad sa radnim tabelama ................................................................................................................ 195

/RJLNHIXQNFLMH ........................................................................................................................................................... 196
6WDWLVWLNHIXQNFLMH ........................................................................................................................................................ 197
)XQNFLMH]DWUDHQMHLUHIHUHQFLUDQMH ............................................................................................................................... 198
0DWHPDWLNDIXQNcija .................................................................................................................................................... 198
$"
Uvodno poglavlje
"
Svijet simulacija
Simulacij a r aspodjele pritiska nove
JHQHUDFLMHVXSHUVRQLQLK aviona
Simulacij a dLQDPLNRJSURWRNDzraka,
vodenih str ujanj a i razdvojene topografije
Cumulus
oblak
Vodopad
Simulacij a IHQRPHQDGLQDPLNH
globalne visine
Tsunami presje k
Pre ko Tihog okeana
Utjecaj
vode na
tlo
Z emljotres nastao na
REDODPDLOHD
Tsunami je
stigao do obale
Sanri ke za 22
sata i izazvao
pre ko 1000
UWDYD
Simulacij a GLQDPLNRJ
kuglastog fenomena
3ULEOLDYDQMH
binarnih zvijezda
3RLQMXVHURWLUDWL
Spojene su
Simulacij a vibracije neboder a
prouzro kovane zemljotresom
%"
Uvodno poglavlje
"
Svijet simulacije LULVHRGmakrosvijeta,

RNROLQHLGUXWYD do univerzalnog svijeta i
mikrosvijeta.
6LPXODFLMDNXH
HWQMDYUWRP
Najprije, dizajniramo
NXX
Simulacija prikaza
prostorija
Molekularna simulacija
%LRORNL film
Dizajn i simulacija boje

RGMHHLPDWHULMDOD
Carbon C60 i
atom litijuma
Simulacija oblaka
pijeska nastalog od
automobilskih
guma
6LPXODFLMDRSWHUHHnosti pod
WHLQRPVQLMHJD
Simulacija boje / kombinacija materijala
&"
Uvodno poglavlje
"
H istorija medija
Razmjena poruka i pohranjivanje informacija se odvija

putem medija."0HGLMMHULMHNRMDLPDUD]OLLWD]QDHQMD
XNOMXXMXi informacijsku opremu i metode.
Razvoj medija
30. st. p.n.e
Papirus
U starom Egiptu koristio se

papirus od koga je kasnije
nastao papir.
196 g. p.n.e
Oko 1450.
5RVHWWD3ORD
Gutenbergova PDLQD]D
WDPSDQMH
2YRMHELRSRHWDNDQDOL]H
tajnih egipatskih simbola.
2PRJXHQRMHWDPSDQMH
YHOLNHNROLLQHLQIRUPDFLMD
1890.
Kamera
2PRJXHQRMHVQLPDQMH
fotografija.
2PRJXHQMHSULMHQRV
informacija
Drevna vremena
Dimni signali
2PRJXHQSULMHQRV
informacija.
Morzeov telegraf
Belov telefon
2PRJXHQSUijenos
LQIRUPDFLMDSRPRXVWUXMH.
2PRJXHQDGLUHNWQDJRYRUQD
komunikacija.
MarkoniMHYEHLQLVWURM
2PRJXHQDNRmunikacija
koja koristi elektrotalase.
()*+,-./0
Pascalov kalkulator
Kalkulator kao oruHNRMH

RPRJXDYDVDELUDQMHLWG
(OHNWULQLNDONXODWRU
MARK I
1DSUDYOMHQMHSUYLHOHNWULQL
kalkulator ABC na svijetu.
'"
Elektronska kalkulacija
RPRJXHQDSRPRXUHOHMVNRJ
tipa kompjutera.
ENIAC
Prvi kompjuter na svijetu

napravljen od katodnih cijevi,
UHOHMDRWSRUQLNDLSUHNLGDD
Uvodno poglavlje
"
Magnetna traka
Edisonov gramofon
Snimanje na
magnetnu traku
SAD
Japan
TV
emitiranje
23"
Videorekorder
2PRJXHQRVQLPDQMHYHOLNHNROLLQH
]YXQLKLYLGHR]DSLVD
2PRJXHQRVQLPDQMH]YXND
Radio
emitiranje
Mediji sa direktnim pristupom

Magnetni disk
Internet
2PRJXHQRVQLPDQMHLVOXDQMHQD
proizvoljnoj lokaciji.
Digitalno emitiranje
Japan
1MHPDND Japan
2PRJXHQRHPLWLUanje zvuka i slike.
EDSAC
Prvi kompjuteUYRQ
Neumann arhitekture koji je
mogao pohranjivati program.
Pojavio se ARPANET koji je bio

prethodnik Interneta.
0RJXQRVWLVWRYUHPHQH
komunikacije i emitiranja.
Mikrokompjuter
PC
Prvi 4-bitni mikroLSQD

svijetu.
Pojavio se prvi PC Aldea.
1"
PC u Japanu
2PRJXHQRREUDLYDQMH
UD]OLLWLKLQIRUPDFLMDQD
PC-u.
Uvodno poglavlje
"
Informacije prenesene bojom

Tri svojstva boja
Boje se mogu klasificirati na osnovu tri svojstva: tona boje, bistrine i hromatizacije.
Nijanse boja
2YR VH RGQRVL QD QLMDQVH NDR WR VX

crvHQD XWD ]HOHQD SODYD L OMXELDVWD
.UXJIRUPLUDQQDQDLQGDVHSRVWDYOMDMX
nij anse boje u k rug tako da varij acij a
QLMDQVHERMHWHHJODWNR7RVH]RYHNUXJ
ERMH.
Osnovne boje od kojih se

PLMHDQMHP GRELMDMX GUXJH
boje
2VQRYQL HOHPHQWL NRML LQH GUXJe boje

"
PLMHDMXLVHXRGUHHQRPUD]PMHUu.
Sekundarne boje
Elementi boje od kojih je svaka dobijena
QDVWDOD PLMHDQMHP GYLMH SULPDUQH ERMH NRMH
VXVPMHWHQHGLMDJRQDOQRMHGQDRGGUXJH.
Tople
56789/"
6OLQHERMH
Ovo se odnosi na susjedne boje u
krugu nijansi boja2YHERMHL]UDDYDMX
sklad i stapanje.
Komplementarni parovi boja

Boje koje u krugu stoje jedna naspram
druge. Efekt koji boje stvaraju: jedna
ERMD VH L]GYDMD NRULVWHL GUXJX NDR
pozadinu.
4"
Tople i hladne boje

7RSOHERMHVDGUHFUYHQNDVWHWRQRYHWDNRGDRQDMNR
" RVMHD HQHUJLMX 2YH ERMH VH L]GYDMDMX QD
LK JOHGD
VWUDQLFL+ODGQHERMHVDGUHSODYNDVWHWRQRYHWDNRGD
RQDM NR LK JOHGD RVMHD VWDELOQRVW 3RJRGQH VX L ]D
pozadinu stranice.
Uvodno poglavlje
"
K ontrast i intenzitet boj e
3RUHHQMHNRQWUDVWD
Kontrast predstavlja stepen koliko je

boja svijetla ili tamna. Intenzitet
SUHGVWDYOMDVWHSHQMDVQRHERMH
Svijetla boj a
postaje svjetlij a na
tamnoj podlozi
Visoko
K
o
n
3RUHHQMHLQWHQ]LWHWD
Intenzitet ERMH PRH

biti nizak ili visok,
zavisno od susjedne
boje. Kada je intenzitet
ERMH X SR]DGLQL QLL RG
boje
predmeta,
intenzitet boje predmeta
PRHL]JOHGDWLMDL nego
WRXVWYDULMHVWH
r
a
s
t
Nisko
Nisko
Intenzitet
Visoko
Slike prenesene bojama

%RMHSRVMHGXMXQHWRWR NRGOMXGLL]D]LYDHPRFLMHVOLNHNRMHVX]DMHGQLNHVNRURXFLMHORPVYLMHWX
6 GUXJH VWUDQH LVWD ERMD PRH ELWL VKYDHQD QD SRWSXQR GUXJL QDLQ ]DYLVQR RG ]HPOMH UDVH LOL
kulture.
C rvena
Strast,
veselje,
aktivnost.
Zdravlje,
1DUDQGDVWD radost.
vitalnost,
napetost,
/MXELDVWD
aktivnost,
6PHD
Plemenitost,
tajnovitost.
gracioznost,
Stabilnost, poniznost.
Zelena
9HVHORVWLYDKQost, zadovoljstvo,
Bijela
QDGXEXGXQRVW.
6PLUHQRVW PLU RSXWDQMH
priroda.
Siva
LVWRWa, neokaljanost, pravednost,

ERDQVWYHQRVW.
1HPLU VDPRD SRWLVNLYDQMH
nervoza.
Plava
+ODGQRD LQWHOLJHQFLMD VUHD

mir.
C rna
Kazna, smrt, zlokobnost, strogost.
XWD
:"
Uvodno poglavlje
"
Sunce
Znak za toalet
U Japanu - Crveno
8-DSDQXPXNDUFL SODYRDHQH- crveno
U Evropi - XWR
8(YURSLRELQRQHPDUD]OLNHXERML
=QDHQMHERMDSULND]DQRFUWHLPDLVLPEROLPD
JIS (Japanski industrijski standardi) definira boje koje se koriste na znakovima.
Crveno
Zabrana
1H]DJDXMWH
Plavo
Uputstvo
7LLQD
XWR
Oprez
Oprez Klizava
SRYULQD
Zeleno Sigurnost
,]OD]]DQXGX
!;"
Uvodno poglavlje
"
O B R A D A SL I K A
,]UDDYDQMHERMH
Slika u bRMLQDHNUDQXVHL]UDDYDNRULWenjePLPLMHDQMHP tri osnovne boje: crvene, zelene i
plave.DRWRMHGROjHSULND]DQRNDGDMHLQWHQ]LWHWVYDNHERMHSRGHHQGDEXGHQDGYLMHYULMHGQRVWL
LOL ERMD PRH ELWL L]UDHQR .DGD MH LQWHQ]LWHW VYDNH ERMH SRGHHQ GD EXGH
vrijednosti od 0 do 255, [ 777, ERMDPRHELWLL]UDHQR
XWD
Crvena
Bijela
Grimizno-OMXELDVWD
Plava
Zelena
Crna
R AST E RS K A I V E K T O RSK A G R A F I K A
Rasterska grafika je WHKQLND NRMD VH L]UDDYD

NRULWHQMHP NYDGUDWQLK WDNLFD =ERJ WRJD
NDGD MH SRYHDWH SRYHDYDMX VH L WDNLFH
SRND]XMXL FLN-FDN LYLQX OLQLMX JXEL VH
RWULQD SULND]D 2YD WHKQLND PRH L]UDziti
fine nijanse i gradaciju.
Bitmap grafika"
3:1 Zoom
24:1 Zoom
9HNWRUVND JUDILND MH WHKQLND NRMD VH L]UDDYD

PDWHPDWLNL NDR NROHNFLMD WDDND OLQLMD NULYLK L
poligona. 2YD WHKQLND QH PRH RVLJXUDWL fini
prelaz nijansi boja. Kvalitet vektorske slike se
]DGUDYDDNLNDGDMHSRYHDWHLOLVPDQMLWH
Vektorska grafika
3:1 Zoom
!!"
24:1 Zoom
Uvodno poglavlje
"
Digitalizacija sli ka
Originalna slika (analogna slika)
Visina
LULQD
Originalna
slika je
UDODQMHQD
u3
primarne
boje svjetla.
Crvena
Zelena
"
Uzorkovanje
Kvantizacija
Digitalna slika
!#"
Plava
Uvodno poglavlje
"
AUTORSKA PRAVA I MORAL

.UHQMHDXWRUVNRJSUDYD
.RSLUDQMHL]YMHWDMD
Kopiranje sa Web-stranice
Dokument koji je napraYLRYDSULMDWHOMLPDDXWRUVNRSUDYR.RSLUDQMHL

SUHGDYDQMHEH]QMHJRYRJQMHQRJRGREUHQMDGRYRGLGRNUHQMDDXWRUVNRJ
SUDYD 1DUDYQR QLMH SRHOMQR NRSLUDWL JD DN L DNR GRELMHWH
njegovo/njeno odobrenje.
Kada kopirate tekst ili sliku sa

Web-VWUDQLFH ]D YDX ]DGDX
itd. ,neophodno je navesti autora i
URL Web-stranice, datum kada ste
QHWR NRSLUDOL itd. Pretvaranje da ste
sami napisali tekst neke druge osobe
GRYRGLGRNUHQMDDXWRUVNRJDSUDYD
=ERJ WRJD WR mogu GD SURLWDP GDWRWHNX

koju moj prijatelj planira da preda, kopirat
XGDWRWHNXEH]RGREUHQMDLSUHGDWLMH
.RSLUDW X WHNVW VD QHNH

Web-stranice i predati ga
SUHWYDUDMXL VH GD sam ga
sam napisao.
Javno emitiranje muzike na

Web-stranici
1H PRHWH MDYQR HPLWirati
muziku
bez
odobrenja
tekstopisca, kompozitora i
L]YRDD 2YLP VH NUL SUDYR
XPQRDYDQMDDXWRrska prava i
pravo javnog emitiranja.
3RWR PL se ova
SMHVPD PQRJR VYLD
SXVWLW X VYLPD GD MH
VOXDMX
Kopiranje softvera
Softver je literarno djelo i za
QMHJRYR NRULWenje morate imati
licencu. Kopiranje softvera bez
RGREUHQMD GRYRGL GR NUHQMD
autorskih prava.
1HRYODWHQSULVWXS
Vau, ovaj softver je

dobar! Kopirat X JD ]D
svoj kompjuter..
Rok
predavanje
je istekao
za
rada
Ja sam mislio da
je
rok
sutra.
Nastavnik mi je
poslao takav mail.
1HRYODWHQ SUijenos elektronske

SRWHODQRSUHGVWDYOMDQMH
EtLNL QLje dozvoljeno slati
mailRYH SUHWYDUDMXL VH GD VWH
neko drugi. Kada ste se logovali
NRULVWHL NRULVQLNL ,' L OR]LQNX
druge osobe bez odobrenja te
RVREHWRVHVPDWUDQHRYODWHQLP
pristupom.
Da budem iskren,
ja sam je poslao.
Svima u pokazati
ovaj znak.
.UHQMH DXWRUVNRJ L WUJRYDNRJ

prava
Javno emitiranje ani miranih Napravit X QRYRJRGLQMX
HVWLWNXVIRWRJUDILMRPNRMXVDP
likova na Web-stranici
/LNRYL REOLFL VOLNH L LYRWLQMH
NDR WR VX OLNRYL L] FUWDQLK
ILOPRYD ]DWLHQi su zakonom.
.DGD HOLWH GD bilo koji od njih
bude dostupan javnosti na
Web-stranicama, PRUDWH WUDLWL
odobrenje.
slikao nedavno. Nisam joj rekao,

ali bit H2.
.UHQMHSRUWUHWVNRJSUDYD
Distribucija fotografija
.DGD NRULVWLWH IRWRJUDILMX YDHJ
prijatelja bez njegovog/njenog
odobrenja i distribuirate je
velikom broju ljudi, to dovodi do
NUHQMD SRUWUHWVNRJ SUDYD
Uvijek je neophodno dobiti
RGREUHQMD DN L NDGD VH UDGL R
vDHPSULMDWHOMX
Mogu dobiti poklon samo ako

odgovorim na ovaj upitQLN %D
super!
=ORXSRWUHEDOLQLKSRGDWDND
=ORXSRWUHEDOLQLKSRGDWDND
2WNULYDQMH OLQLK SRGDWDND

odgovaranjem na upitnik
PostavljanjH OLQLK SRGDWDND

na Web
Kada odgovarate na Web-upitnik,

LWG YDL OLQL SRGDFL PRJX ELWL
zloupotrebljeni. Kada dajete svoje
OLQH SRGDWNH PRUDWH SD]LWL GD OL
je Web-stranica pouzdana ili ne,
itd.
/MXGL LURP VYLMHWD PRJu

pregledati informacije na Webstranici. Neki ljudi mogu biti i
zlonamjerni. Zbog toga, podaci
SR NRMLPD VH SRMHGLQDF PRH
identificirati ne bi trebali biti
dostupni.
6DGDHPHVYLXSR]QDWL.
Aktivnosti u svrhu promjene postavki
Ko je stavio sve ikone

XNDQWX]DVPHH"
,]PMHQDVDGUDMDVLVWHPVNHGDWRWHNH
1HVPLMHWHPLMHQMDWLSRVWDYNHVLVWHPVNHGDWRWHNHQDXUHDMXNDRWRMH
3&NRMLVHRELQRNRULVWLEH]RGREUHQMDYODVQLNDkompjuterDDNLNDGD
se postavke mogu promijeniti.
!$"
1HRYODWHQSULVWXS
Dobijanje lozinke
Upravljanje lozinkom korisnika
GLUHNWQR MH SRYH]DQR VD ]DWLWRP
YODVQLWYD L SULYDWQRVWL NRULVQLND
Zbog toga se njima mora savjesno
XSUDYOMDWL ,QIRUPLVDQMH WUHH VWUDQH
o ID-u korisnika ili lozinki drugog
korisnika
bez
odobrenja,
je
zabranjeno jer je usko povezano s
QHRYODWHQLPSULVWXSRPLND]QHQRMH
djelo.
Probat X GD OL MH OR]LQND

QMHJRY URHQGDQ 2K XVSLR
sam se ulogovati.
Uvodno poglavlje
"
Biometrija (biometrijska identifikacija)

Biometrijska identifikacija MH WHKQRORJLMD NRMRP VH RVWYDUXMH YHULILNDFLMD LGHQWLWHWD NRULVWHL
IL]LNH NDUDNWHULVWLNH NDR LQIRUPDFLMH ]D GRQRHQMH RGOXNH 2VREH VH LGHQWLILNXMX QD RVQRYX
YMHURGRVWRMQRVWLSURLWDQLKSRGDWDNDMHGLQVWYHQLKNDUDNWHULVWLNDWLMHOD2YRMHDXWHQWLan metod kod
kojeg VHODLUDQMHULMHWNRGRJRGLXSRUHHQMXVDNRGQLPEURMHPLOR]LQNRP
Tehnologija
vjerodostojnosti
Otisak
M etod
vjerodostojnosti
Uzorak otiska prsta
Iris
GXLFDRND
.UXQL GLR RNR RQH

MDEXLFH
3RORDMYHQD
8]RUDN SRORDMD YHQD

itd.
Lice
Oblik crta lica, boja,

pozicija i oblik oka,
nosa, usta itd.
0UHQMDDRND
Uzorak krvnih kapilara

PUHQMDHRND
Zvuk
Uzorak glasa
Nacrt
2EOLN YHOLLQD UXNH

otisak dlana
Pritisak pri pisanju,
brzina
Rukopis
DNA
Bazna sekvenca DNA
Prednosti
Nedostaci
9LVRND
WDQRVW
prepoznavanja.
Jeftino / malo.
8WYULYDQMH
vjerodostojnosti bez
kontakta.
Visoka
WDQRVW
prepoznavanja.
7HNRVHIDOVLILFLUD.
8WYULYDQMH
vjerodostojnosti je
visoko
i
bez
kontakta.
8WYULYDQMH
NRQWDNWD 0RJXH L
u pokretu. Manje
otpora.
9LVRND
WDQRVW
prepoznavanja.
TeNRVHIDOVLIFLUD.
8WYULYDQMH
kontakta.
Visoka
WDQRVW
prepoznavanja.
Manje
otpora.
9LVRNDWDQRVW
3VLKRORNL RWSRU NRUisnika. Ne

PRH VH SUHSR]QDWL NDGD MH
RWLVDNSUVWDXORHPVWDQMX
.OLQLND historija GXLFH RND MH
poznata.
PsihRORNL RWSRU
korisnika. Skupo / veliko.
7DQRVW
prepoznavanja
veoma visoka.
!%"
Oprema je srednje velika.
Stopa prepoznavanja je niska.

=DYLVL RG PLQNH SODVWLQH
RSHUDFLMH RGMHH IL]LNRJ
VWDQMD
SRORDMD
VYMHWOD
starenja.
6NXSRYHOLNR0RHVHRWHWLWL
zdravlje oka.
0RH VH XNUDVWL LOL IDOVLILcirati.

Efekt starenMD L JUDILNLK
VPHWQMLXUHDMD
3VLKRORNL RWSRU NRULVQLND
Skupo / veliko.
1H PRH VH SUHSR]QDWL DNR
QHPDWH DXWHQWLDQ SULPMHUDN
rukopisa.
3RWUHEDQGXLYUHPHQVNLSHULRG
je ]DXWYULYDQMHYMHURGRVWRMQRVWL
Uvodno poglavlje
"
8WYULYDQMH YMHURGRVWRMQRVWL VH Lzvodi
SRUHHQMHP SR]LFLMH L VPMHUD EUD]GD
krDMQMHWDNHWDNHJUDQDQMDLWGotiska
prsta s registrovanim podacima.
Vjerodostojnost
otiska prsta
7DNDJUDQDQMD
.UDMQMDWDND
'XLFD RNDLPUHQMDD VHUD]OLNXMH NRG

svake osobe. Verifikacija se izvodi
VQLPDQMHPRYLKX]RUDNDLSRUHenjem sa
'XLFDRND
"
Dio koji nije skriven

kapkom itd.
Iris
0UHQMDD
-DEXLFD
SnLPDQMHSRORDMDYHQD
NRULWHQMHP svjetla
Vene
Kamera
Izvor svjetla
infracrvenih zraka
infrared rays
Vjerodostojnost snimka glasa
Lice
Analizira sliku lica sa CCD

kamere itd. i otkrivaju crte lica.
Verifikacija
se
izvodi
SRUHHQMHP WLK FUWD OLFD VD
registrovanim podacima.
Kada
se
zvuk
analizira mjerenjem
vremena
i
frekvencije
za
RGJRYDUDMXX
horizontalnu
i
vertikalnu
osu
uzorka
glasa,
spektar
zvuka
postaje uzorak koji
se
razlikuje.
Verifikacija
se
L]YRGL SRUHHQMHP
ovog uzorka sa
registrovanim
podacima.
Verifikacija
Otkrivanje
SRORDMDOLFD
Otkrivanje
Registr. podaci
WDDNDFUWDOLFD
Frekvencija (kHz)
Snimite prst i dlan Prst

infracrvenim zracima
WH GHWHNWXMHWH SRORDM
vena. Verifikacija se
L]YRGL
SRUHHQMHP
ovog
uzorka
sa
registrovanim
podacima.
Oblik talasa zvuka"
Spektar zvuka
Spektar zvuka govornika A

Frekvencija (kHz)
Poloaj vena
Oblik talasa zvuka
Spektar zvuka
Spektar zvuka govornika B
!&"
Vrijeme n(sec)
Vrijeme n(sec)
Uvodno poglavlje
"
Uvod
PodruMD LQIRUPDWLNH NRPXQLNDFLMH NDR WR VX ,QWHUQHW L PRELOQD WHOHIRQLMD YHRPD VH EU]R
razvijaju. InIRUPDWLNR-NRPXQLNDFLMVNDRSUHPDNRULVWLVHX PQRJLPREODVWLPD QDHJGUXWYDQSU
HOHNWULQLXUHDMLXGRPDLQVWYXNRMHNRULVWLPRXVYDNRGQHYQRPLYRWX
8 ,QIRUPDWLFL % L]XDYDt H VH WHKQRORJLMD ]DVQRYDQD QD NRQFHSWX LQIRUPDFLMD L
PRJXQRVWLPD ]D UMHDYDQMH SUREOHPD ,]XDYDt H VH SUHGVWDYOMDQMH LQIRrmacija, karakteristike
NRPSMXWHUD UMHDYDQMH SUREOHPD NRULWenjem kompjutera, metode za opisivanje informacija,
GLJLWDOQD WHKQRORJLMD L QDLQL SUHGVWDYOMDQMD VOLND L ]YXND 3RWRP H VH L]XDYDWL L nDLQ QD NRML
kompjuter REUDXMH LQIRUPDFLMH WH PHWRGe modeliranja i kompjuterske simulacije, osnove baze
podataka kao i njihovo kreiranje.
S druge strane, postoje problemi izazvani zloupotrebom Interneta i digitalne tehnologije.
Zbog toga je potrebno uSR]QDWL VH VD RYLP SUREOHPLPD L QDXLWL WD VX WR KXPDQ-friendly
WHKQRORJLMHWHKQRORJLMHNRMHSRPDXOMXGLPDXVYDNRGQHYQRPUDGX
U daljem tekstu usvojit HWH VWDYRYH R LYRWX X LQIRUPDFLMVNRP GUXWYX LPDMXL QD XPX
YDQRVWLQIRUPDFLMVNRJPRUDOD
1DGDPR VH GD HWH VWHL ]QDQMD R RVQRYDPD LQIRUPDFLMD SRVWDWL ODQRYL LQIRUPDFLMVNRJ
GUXWYDVDGREULPPDQLULPDLGDHWHSRPRLXVWYDUDQMXVLJXUQRJLERJDWRJGUXWYD
!'"
Uvodno poglavlje
"
Uvodno poglavlje: 1D LYRW L LQIRUPDFLMVNR

GUXWYR
Razvoj infoUPDFLMVNH L NRPXQLNDFLMVNH WHKQRORJLMH SRWSXQR MH L]PLMHQLR QD LYRW 1DJOL UD]YRM
WHKQRORJLMHGRYHRMHGRPRPHQWDXUD]YRMXGUXWYDNDGDQDLQLOMXGVNHLQWHUDNFLMHVDPDLQDPD]D
REUDGXLQIRUPDFLMD]DKWLMHYDMXQDXQDURLWXSDQMX U ovom poglavlju razmiVOLPRRWRPHWDMH
WRQDWD, kao pojedinci, WUHEDGDREUDWLPRSDQMXXLQIRUPDFLMVNRPGUXWYX"
3RQDDQMHX LQIRUPDFLMVNRPGUXWYX
1) Odgovornost primaoca informacije
Internet i mobilni telefoni postali su komunikacioni mediji dostupni velikom broju ljudi.
2PRJXHQa je komunikacija putem e-mailD NDR L SUHWUDLYDQMH LQIRUPDFLMD L XHQMH SXWHP
Web-VWUDQLFD=ERJUD]YRMDLQIRUPDFLMVNHLNRPXQLNDFLMVNHWHKQRORJLMHQDLYRWMHSRVWDRODJRGQLML
LVDGDPRHPRGRLGRNRULVQLKLQIRUPDFLMDSUHWUDXMXL:HE-stranice.
U isto vrijeme, informacije dostupne putem Web-VWUDQLFD PRJX VDGUDWL SRJUHQH LOL
SULVWUDVQHLQIRUPDFLMHSDDNWHWQHLRSDVQH=ERJWRJDSULPDRFLLQIRUPDFLMD moraju provjeriti da
li je informacija WDQDLVDPL, LOLX]QHLMXVWUXQXSRPR, procijeniti vjerodostojnost informacije do
NRMHVXGROLQD:HE-stranici.
"
"
"
""""""""""""
Slika 1. E-uHQMHXHQMHSRPRX mobilnog telefona i PC-a )
!1"
"
Uvodno poglavlje
"
2) 2GJRYRUQRVWSRLOMDRFDLQIRUPDFLMH
3ULNXSOMDQMHLQIRUPDFLMDMHPRJXHREDYLWLSRPRXYLHUD]OLLWLKPHGLMDNDRWRVXQRYLQH
UDGLR79LNQMLJH3UHNR,QWHUQHWDPRHPRSUHQRVLWLLOLSrimati informacije putem e-maila, mailing
liste, Web-stranice i elektronske oglasne table.
E-mail se moH NRULVWLWL ]D NRPXQLNDFLMX V RGUHHQLP SRMHGLQFLPD mailing lista VH PRH
koristiti za prijenos i primanje informacija za/od grupe ljudi, elekt ronska oglasna tabla VH PRH
koristiti za prijHQRV L SULPDQMH LQIRUPDFLMD ]DRGQHRGUHHQRJ EURMD NRULVQLND D Web-stranica se
XJODYQRP PRH NRULVWLWL ]D SUijHQRV LQIRUPDFLMD SUHPD QHRGUHHQRP EURMX NRULVQLND Neophodno
MH UD]XPMHWL NDUDNWHULVWLNH ,QWHUQHWD L LVNRULVWLWL LQIRUPDFLMVNX RSUHPX NDR WR VX SHUVRQDOQL
kompjuter (PC) i mobilni telefon.
S druge strane, DNRVXPHGLMLNRMLSUHQRVHLQIRUPDFLMXUD]OLLWLNDRQSUQRYLQHL79, i metode
opisivanja informacija su, WDNRHr, UD]OLLWH .DGD VH LQIRUPDFLMD SUHQRVL NRULVWHL ,QWHUQHW
QHRSKRGQRMHRGDEUDWLRGJRYDUDMXLPHWRG]DSUijenos informacije i imati shemu nDLQDL]UDDYDQMD
zavisno od karakteristika tog medija komunikacije.
Mi, NDRSRLOMDRFL, PRUDPRREUDWLWLSDQMXQDSUijHQRVWDQLKLQIRUPDFLMD]DWLWXSULYDWQRVWLL
autorskih prava.
Slika 2. 3UHWUDLYDQMHNQMLJDNRMLPDMHSHULRG]DWLWHDXWRUVNLKprava istekao (elektronska biblioteka)
!4"
Uvodno poglavlje
"
0RUDOLRGJRYRUQRVWXLQIRUPDFLMVNRPGUXWYX
-HGQDRGNDUDNWHULVWLND,QWHUQHWDMHDQRQLPQRVW3UHGQRVWDQRQLPQRVWLMHWRPRHWHUHLELOR
WDMHUQLVWHXGLUHNWQRPNRQWDNWXVDGUXJLPD1SU, anonimni e-mail je SULKYDHQSXWHPVDYMHWD]D
SUREOHPH upravo zbog toga. Razlog zbog koga je Internet postao popularan nije samo zbog
razvoja informacijskih tehnologija QHJRL]ERJPRJXQRVWLDQRQLPHNRPXQLNDFLMH
,QWHUQHWRP VH LQIRUPDFLMH PRJX EH]EULQR i anonimno prenositi, ali ipak mnogi problemi koji su
SRYH]DQL V NUHQMHP OMXGVNLK SUDYD L QDUXDYDQMHP SULYDWQRVWL NDR WR VX L]UD]L NRML NOHYHWDMX
GUXJXRVREXLOLL]UD]LNRMLSRGVWLXUD]OLNHLQIRUPDFLMHNRMHVXWHWQH]DGMHFXLXHQLNHWHFXUHQMH
OLQLK SRGDWDND GRJDDMX VH NDR SRVOMHGLFD anonimnosti 3RG RNULOMHP DQRQLPQRVWL MR XYLMHN VH
GRJDDMXNULPLQDOQDGMHODSRLQMHQDXF\EHUVSDFHuNDRWRMHODQRSUHGVWDYOMDQMH
Mi, NRML LYLPR X LQIRUPDFLMVNRP GUXWYX bismo trebali koristiti QRYH PHGLMH NDR WR VX
IQWHUQHW L PRELOQL WHOHIRQL =ERJ WRJD MH YDQR SUDYLOQR UD]XPMHWL LQIRUPDFLMVNX WHKQRORJLMX L
SRWRYDWL]DNRQHLVLVWHPHLQIRUPDFLMVNRJGUXWYDLSUHSR]QDWLYDQRVWLQIRUPDFLMVNRJPRUDOD
2G QDV VH QDURLWR ]DKWLMHYD GD ]QDPR GD RGJRYRUQRVW ]D SULPOMHQH informacije stoji na
primaocu i da imamo moralnu odgovornost za informacije koje prenosimo.
8 NULPLQDOQD GMHOD SRLQMHQD X YLUWXHOQRP VYLMHWX XEUDMDMX VH NUHQMH ]DNRQD QHRYODWenog
pristupa kompjuteruSUHNUDMQHRYODWHQRJNRULWHQMDkompjuterskih ili elektromagnetnih zapisa, te
SUHNUDMLXYH]LVDQHRYODWHQLPNRULWHQMHPkompjuterskih PUHD
1DLQLSUDYLODSRQDDQMDNRULWenja Interneta
- 1HYULMHDWLQHGLVNULPLQLUDWLOMXGHLOLSUHQRVLWLODLLNOHYHWH
- 1HRGDYDWLOLQHSRGDWNHGUXJLKOMXdi.
- 1HQDUXDYDWLSULYDWQRVW.
- 1HQDUXDYDWLSUDYDLQWHOHNWXDOQRJYODVQLWYDLDXWRUVNDSUDYD
- 0LVOLWHRRNUXHQMXJGMHSULPDODFLYLRELDMLLNXOWXUD]HPOMHLHWQLNDSULSDGQRVW
- Kada primite informaciju, analizirajte vjerodostojnost informacije.
!:"
Poglavlje 15MHDYDQMHSUREOHPDLkompjuter
Poglavlje 1. R jeavanje problema i kompjuter

Dio 1. LYRWLLQIRUPDFLMVNHWHKQRORJLMH
Trenutno se informatizacija promovira X UD]OLLWLP SRGUXMLPD GUXWYD X] SRGUNX GLJLWDOQLK
tehnologija. Razvoj digitalnih tehnologija ima veliki utjecaj na ljudVNL LYRW L UD]YRM GUXWYD X
cjelini.
1.
Razvoj informacijske opreme

1) Oprema koju koristimo za dobijanje informacija
.RULVWLPR VH UD]OLLWLP LQIRUPDFLMDPD NDR WR VX EURMDQH YULMHGQRVWL ]QDNRYL ]YXNRYL L
VOLNHL]LYRWDOprema koja obrauje, prenosi ili prevodi ovakve informacije zove se informacijska
oprema. Postoje razliite vrste informacijske opreme kao to su: kompjuter, mobilni telefon i
digitalna kamera.
2YD LQIRUPDFLMVND RSUHPD MH PDQMD L ODND SUHQRVLYRVW MH SREROMDQD D QDLQ Qjenog rada
QDVWRML VH SURPLMHQLWL V DQDORJQRJ WLSD QD GLJLWDOQL WLS NRML REUDXMH LQIRUPDFLMH WDNR WR LK
digitalizuje.
Slika 1. Informacijska oprema koja promovira VPDQMLYDQMHYHOLLQHLGLJLWDOL]DFLMX

5XQLkompjuter (PDA: Personal Digital Assistant )
2) Razvoj mobilnog telefona

0RELOQLWHOHIRQMHLQIRUPDFLMVNDRSUHPDNRMXNRULVWHPQRJL0HXWLPDQDORJQLWLSPRELOQRJ
WHOHIRQD QLMH ELR SRJRGDQ ]D OLQH UD]JRYRUH LOL UD]JRYRUH RG YHOLNH YDQRVWL MHU VX SRVWRMDOH
VPHWQMH QHSRHOMQL XPRYL LOL VH VDGUDM WHOHIRQVNRJ UD]JRYRUD JXELR 2YL SUREOHPL VX ULMHHQL
SUHODVNRP QDGLJLWDOQLWLSDUD]OLLWLSRGDFLNDRWRVX]QDNRYL L VOLNHVDGDVH PRJXUD]PMHQMLYDWL
uz dodatak zvuka.
Npr., usluga dostupnosti InteUQHWD NRULWHQMHP PRELOnog telefonD RPRJXLOD MH NRULWHQMH
e-maila i Web-stranica. Neki mobilni telefoni mogu se koristiti kao digitalne kamere (fotoaparati), a
neki od njih imaju i funkciju TV telefona kako biste mogli razmjenjivati videozapise.
1DRYDMQDLQVHPRELOQLWHOHIRQUD]YLMDRRGPRELOQRJWHOHIRQD]DUD]JRYRUGRPRELOQRJ
WHOHIRQDNRMLVHNRULVWLLUD]YLRVHGRDODWDNRMLVHPRHNRULVWLWLDNRVWHXSRNUHWXPRELOQLDODW
6RYRPSURPMHQRPSURPLMHQLRVHLVWLOLYRWD
20
HOLP GD SUHWUDLP
mapu ovog dijela
koriWHQMHP
Interneta.
"
3RQDDQMH
Budite svjesni potrebe iskljXHQMDPRELOQRJWHOHIRQDXSRMHGLQim situacijama zbog njegovog
utjeFDMDQDHOHNWURQVNXRSUHPXPHGLFLQVNXRSUHPXXUHDMHXDYLRQX
3) Razvoj TV-a
TV je promijenjen sa analognog na digitalni tip i sa digitalnim emitirDQMHP RPRJXHQL VX
slika i zvuN YLVRNRJ NYDOLWHWD L PRJXQRVW XVOXJH YHOLNRJ EURMD NDQDOD 0RJXH MH LQWHJULVDWL
UD]OLLWHSRGDWNHNDRWRVXYLGHR]YXN L]QDNRYLWDNRHr MH PRJXH
prikazati direktne sportske prijHQRVH XHVWYRYDQMH X NYL]X NRULVWHL
funkciju dvosmjerne komunikacije L QDUXLWL SURL]YRG NRML VH
SRMDYOMXMH QD SURJUDPX X WRP WUHQXWNX 7DNRHr se promovira razvoj
WHKQRORJLMH NRMD PLMHQMD SR]LFLMX LOL VPMHU LQIRUPDFLMH NRMX YL HOLWH
vidjeti ili preniMHWL 1D RYDM QDLQ QD LYRW SRVWDMH VYH ODJRGQLML
evolucijom od jednosWDYQRJ JOHGDQMD 79-a do dvosmjernog
NRULWenja TV-DLQWHUDNFLMH
2.
Karakteristike kompjutera
1) 5D]OLNHL]PHXNRPSMXWHUDLRYMHND
Da li je ovjek osloboen svih poslova ako posjeduje kompjuter? Razmislimo o

karakteristikama kompjutera i njegovoj YH]LVDRYMHNRP
9MHED 3UHEURMWHNROLNRSXWDVHSRMDYLRRGUHHQL]QDN
1DSUDYLWH JUXSH RG SR XHQLND L XSRUHGLWH RSHUDFLMX SUHEURMDYDQMD RGUHHQLK ]QDNova koji se
pojavljuju u tekstu L]PHXkompjutera LRYMHND
Procedu ra
,VSLLWHWHkst na VWUDQLFX$IRUPDWDRNR]QDNRYDXSURJUDPX]DREUDGXWHNVWDLRGWDPSDMWH
NRSLMH=DWHNVWPRHSRVOXLWLOLWHUDUQLWHNVWVD:HE-stranice.
3RGLMHOLWH XORJH XHQLN RSHUDFLMD QD NRPSMXWHUX XHQLND RSHUDFLMD NRULWHQMD WDPSDQRJ
materijala i XHQLNLVSLWLYDQMH
Upitnikom odredite samo jedan proizvoljan znak.
2VRED ]DGXHQD ]D WDPSDQL PDWHULMDO QH SLH QLWD QD SDSLUX L EURML RGUHHQH ]QDNRYH X WHNVWX
2VRED]DGXHQD]DRSHUDFLMXQDkompjuterXEURMLRGUHHQ]QDNNRULVWHLIXQNFLMXSUHWUDL/zamijeni
REUDGHULMHL.
8SRUHGLWHEURMHYHEU]LQXEURMDQMDLWDQRVW
=DPLMHQLWHXORJHWDNRGDVYDNRPRHXUDGLWLRSHUDFLMXQDkompjuteru LELWLXXOR]LLVSLWLYDD
21
Funkcija zamjene
Kada se znak u potpunosti zamijeni s nekim drugim znakRPNRULWenjem funkcije zamijeniti
na kompjuteru, koliko se znakova zamijeni vidi se poslijH ]DYUHQH RSHUDFLMH (koliko postoji tih
RGUHHQLK znakova).
Nominalna oznaka za velike jedinice

Osnovna jedinica kapaciteta podataka je B (byte).
1024 = (210)B = 1KB
1024 KB = 1MB
1024 MB = 1GB
1024 GB = 1TB
6YDNDMHGLQLFDVHLWD.NLOR0PHJD*JLJDL7WHUUD
Mjerna jedinica prijenosa podataka mijenja se svakih 1000 puta (=103), i 1000 puta se zove k (kilo).
Nominalna oznaka za male jedinice
Nominalna oznaka male jedinice se mijenja za svakih 10 -3 D MHGLQLFH VHNXQGH VH RGUHXMX QD
sljHGHLQDLQ
1s (second) =1000ms
PV V
V QV
1ns=1000ps
6YDNDMHGLQLFDVHLWDPPLOOLPLFURQQDQRLSSLFR
1. K arakteristike kompjutera
[1] Velika brzina
Brzina obrade podataka kompjutera je veoma velika. Neki personalni kompjuteri urade jedan
SURUDXQ]DPLOLRQLWLGLRVHNXQGHV$EU]LQDREUDGHSRGDWDNDJRGLQX]DJRGLQRPSRVWDMH
VYHYHD
22
9H]DYULR"
=DYUHQR
>@XYDQMHSRGDWDND
Kompjuter PRH PHPRULVDWL YHOLNX NROLLQu podataka, a PRH ih memorisati na vanjskoj
PHPRULML X] YH XJUDHQ XUHDM ]D PHPRULMX 1SU, PRJXH MH PHPRULVDWL RNR VHGDP VWRWLQD
milijardi jedno-ELWQLK]QDNRYDNDRWRVXDOIDQXPHULNL]QDFLQDMHGQRP&'-ROM-u.
Oh, gdje sam
ostavila
pozajmljenju
knjigu?
"
SjeDP VH L QRYLQD

L]SUROHJRGLQH
"
[3] Identitet rezultata

Kompjuter GRELMH LVWL UH]XOWDW VYDNL SXW NDGD VH SRQDYOMD LVWL SURFHV 0HXWLP, ako dobije
SRJUHQDXSXWVWYDGRELMHVHSRJUHDQUH]XOWDW7R]QDLGDQLMHPRJXHGRELWLWDDQUH]XOWDWDNRMH
GDWSRJUHDQQDORJDNLDNRkompjuter XUDGLWDQXNDONXOaciju.
Odgovor
je
2K
VDGMH"
Uvijek

"
>@2Sa svestranost
Kompjuter PRH L]YRGLWL UD]OLLWH UDGQMH NRULVWHL UD]OLLWH SURJUDPH 6 MHGQLP SHUVRQDOQLP
kompjuterom (PC-om), npr. mRHWH NUHLUDWL GRNXPHQWH X :RUGX SUHWUDLYDWL :HE-stranice i
QDSUDYLWL PDSX NRULVWHL SURJUDP ]D UDG sa radnim tabeODPD .RULWenje personalnog kompjutera
(PC-D]DUD]OLLWHDSOLNDFLMHQDRYDMQDLQ]RYHVHRSa svestranost.
23
2) Nedostaci kompjutera
[1] Prepoznavanje uzoraka
7HKQRORJLMDNRMDSURYMHUDYDQRYHREOLNHJUDILNLKLDXGLRSRGDWDNDVpodacima memorisanim
u kompjuterXNRMLVHSUHSR]QDMXSRPRXQMLKRYLKRVRELQD]RYHVHprepoznavanje uzora ka.
Ljudi imaju sposobnost procjene informacija ako je informacija koja im dolazi iz oka ili uha
MDVQD 0HXWLP NDGD kompjuter primijeni istu stvar, SUHVXXMH SRUHHQMH NDUDNWHULVWLND
informacijskih uzoraka. Zbog toga, ako karakteristika ne odgovara uzorku informacije, kompjuter je
PRGDQHHSUHSR]QDWLQDSUDYLQDLQ
>@0RL]UDDYDQMD
S obzirom na to da kompjuter QH PRH PLVOLWL QL RVMHDWL NDR OMXGL RQGD VH RQ QH PRH
VDPRVWDOQRL]UDDYDWL
Pjevajmo
veselo !
"
[3] K reativnost
Kompjuter QHPRHVDPRVWDOQRVWYDUDWL
Ovo je novi
pronalazak!
Ovo
je
OHWHD
lopta.
"
Ne mogu je
napraviti bez
uputstva.
"
"
24
>@6SRVREQRVWUDVXLYDQMD
Kompjuter MH SRJRGDQ ]D SULNXSOMDQMH LOL DQDOL]LUDQMH YHOLNH NROLLQH SRGDWDND DOL LSDN QH
PRHGRQLMHWLNRQDQXRGOXNXQDRVQRYXWLKSRGDWDND
)XQNFLMD]DPMHQHSULREUDGLULMHLNRMDVHNRULVWLQSUL]YRUQRVHNRULVWLOD]D]DPMHQXMHGQRJ
QL]D]QDNRYDVGUXJLPQL]RP]QDNRYD0HXWLPNDGD]DPLMHQLWHVYDNLDrugar" s "Prijatelj", desit
HVHSURPMHQDLNRGSUHRVWDOHWULULMHLLDNRWRQLVWHQDPMHUDYDOL2YRSRND]XMHGDkompjuter PRH
L]YULWL]DPMHQXDOLLSDNQHPRHSURFLMHQLWLGDOLMHWDDNFLMDELODQDPMHUD
3RJUHQRSUHSR]QDYDQMHPRHELWLXNOMXHQRXUH]XOWDWREUDGHkompjutera, morate znati da nije sve

XYLMHNWDQR
3) 7HKQRORJLMDNRMDVHSULEOLDYDRYMHNX
Nedavno je predstavljen mali kompjuter koji nema poWHNRDXSUHSR]QDYDQMXX]RUDND zbog
SREROMDQMD EU]LQH REUDGH SRGDWDND PHPRULMVNRJ NDSDFLWHWD kompjuterD L SREROMDQMD VLVWHPD
]DNOMXLvanja. Ovim se tehnologija koja digitalizuje otisak prsta, iris oka, karakteristike glasa
stavlja u praktinu upotrebu 8WYULYDQMH YMHURGRVWRMQRVWL LGHQWLWHWD RYLK IL]LNLK NDUDNWHULVWLND
zove se biometrija.
Kako bi se realizovala intelektualna znanja RYMHNDSRWUHEQHVXVOMHGHHIXQNFLMH
Prirodna obrada jezik - PRHUD]JRYDUDWLVRYMHNRPQDHQJOHVNRPLOLMDSDQVNRPLWG
,]UDDYDQMH]QDQMD- XYDQMHLQIRUPDFLMDGRELMHQLKSULMHRSHUDFLMHLOLWRNRPRSHUDFLMH.
$XWRPDWVNRUDVXLYDQMH- L]YRHQMHQRYRJ]DNOMXNDNRULVWHLSULNXSOMHQHLQIRUPDFLMH.
0DLQVNRXHQMHSULODJRDYDQMHQRYRMRNROLQLRWNULYDQMHLOLSUHGYLDQMHX]RUNDRSHUDFLMH.
Trenutno se promovira LVWUDLYDQMH X NRPH kompjuter preuzima informacijski proces koji provodi
RYMHN. Razvojem YMHWDNH inteligencije ]D SURPRYLVDQMH RSHJ SURFHVD SXWD VH YLH RG MHGQRJ
kompjuterD GD EXGH GMHOLPLQR RGJRYRUDQ ]D VORHQH LQIRUPDFLMVNH SURFHVH NRMH SURYRGH OMXGL, a
isto tako je aktivan i prRFHVSURYRHQMDVYDNRJNRPSMXWHUD QDXVNODHQQDLQ
4) 'YLMHWDNHJOHGLWD
HVWRVHQDHPRXVLWXDFLMLORHDNRXUDGLPORHDNRQHXUDGLP1SUOLMHN]DJODYREROMX
je veoma HILNDVDQPHXWLPQHJDWLYQRXWMHHQDHOXGDF
1D RYDM QDLQ MH XNOMXHQ YLH RG MHGQRJ HOHPHQWD L RGQRV QLMH NRPSDWLELODQ NDR VLWXDFLja
NDGD SRNXDYDWH QHWR SREROMDWL L QHWR GUXJR PRUD ELWL UWYRYDQR To se zove balansiranje/
trade-off.
WD MH RQGD VD VLWXDFLMRP NDGD NXSLWH kompjuter? UopHQR WR VH YLH SRYHDYD VQDJD
funkcionalnosti kompjutera LFLMHQDVHSRYHDYDDNDGDMHFLMena manja i funkcionalnost je manja.
8 RYRP VOXDMX QLMH PRJXH ]DGRYROMLWL REMH WDNH JOHGLWD IXQNFLMX L FLMHQX D SRWUHEQR MH
XVSRVWDYLWLUDYQRWHXPHXQMLPD0RUDWHPLVOLWLQDSURJUDPLSURFLMHQLWLKRHWHOLUWYRYDWLMHGQX
od stavki ili obje pomalo5D]PRWULPRSULPMHUHRYHGYLMHWDNHJOHGLWD
25
[1] Odnos sigurnosti i operativnosti

KompjuterVNL VLVWHP L PUHD LPDMX GYLMH WDNH JOHGLWD VLJXUQRVW L RSHUDWLYQRVW 'D EL VH
L]JUDGLR VLJXUDQ L SRX]GDQ VLVWHP QD SULVWXSX PUHL SULSUHPDMX VH PMHUH VLJXUQRVWL NDR WR VX
XQRHQMHOR]LQNH]DSULVWXSSRVWDYOMDQMHKDUGYerskog ili softverskog firewalla NDNRELVHVSULMHLOR
QHRYODHQRXSDGDQMHVSROMDLFXUHQMHLQIRUPDFLMDL]QXWUD0HXWLPDNRVHL]JUDGLVLVWHPXNRPH
MH QDJODHQD VDPR VLJXUQRVW SURFHGXUD ]D NRULtHQMH PUHH SRVWDMH QDSRUQD MHU PRUDWH XQLMHWL ,'
korisnika i ponegdje OR]LQNX SD VH RQGD NRULVQLFL DOH 3URFLMHQLWH GD OL MH SRWUHEDQ YLVRN VWHSHQ
sigurnosti ili jednostavan operativni sistem, L RQGD QDSUDYLWH VLVWHP LPDMXL X YLGX UDYQRWHX ove
dvije karakteristike.
Mnogo pitanja...
Neuredno je.
/DNRMHXL8NUDVWXGDWRWHNH
i prepraviti Web-stranicu, i...
Nema provjere,
ED
]JRGQR
Mogu
odmah
koristiti
kompjuter.
"
Dobro
se
XYD
QH
mogu provaliti.
"
>@.ROLLQDSRGDWDNDLVDGUDMLQIRUPDFLMD
Ako se slika ili audio]DSLVSUHWYRULXGLJLWDOQXLQIRUPDFLMXNROLLQDSRGDWDNDMHPQRJRYHD
XSRUHHQMXVDNROLLQRP]QDNRYQLKSRGDWDND.DRSRVOMHGLFDWRJDSRWUHEQD MH PHPRrija velikog
NDSDFLWHWDGDELVHLQIRUPDFLMHVDXYDOH0HXWLPNDSDFLWHWPHPRULMH LPDRJUDQLHQMHDFLMHQD MH
YHDWRMHNDSDFLWHWYHL
.ROLLQD SRGDWDND RGJRYDUD YHOLLQL GDWRWHND 1D VOLFL LVSRG NROLLQD SRGDWDND VH UD]OLNXMH
RNR SXWD L]PHX dvije fotografije, ali informacija da se ptica nalazi na zemlji je prenesena.
0HXWLPERMD]HPOMHLWG., MHSRWSXQRGUXJDLMDRGRQHQDRULJLQDOQRMIRWRJUDILMLWDNRGDVHVDGUDM
LQIRUPDFLMDNDRWRMHVKYDWDQMHJRGLQMHJGREDVIRWRJUDILMHPRHVKYDWLWLQDUD]OLLWQDLQ
Procijenite da li je potrebno 100%-no preslikavanje slike ili audiozapisa da bi se informacija
prenijela L RQGD NDGD QD VDGUDM LQIRUPDFLMH NRMX HOLWH SUHQLMHWL QH XWMHH, ako postoji, mala
degradacija. MRHWH li provesti proces kako biVWHVPDQMLOLNROLLQXSRGDWDNDLWG
26
Velika 765 KB
"
.ROLLQD
podataka
"
Mala 8 KB
"
Mislim da je ova slika dovoljno jasna da
VH YLGL WD MH QD QMRM MHU MD X VDPR
GL]DMQLUDWLSULMHORPDVRSLVD
"
,VNRULVWLW X Rvu sliku za
IRWRJUDYXUXDVRSLVDWDNRGD
PL MH SRWUHEQD WR SUHFL]QLMD
fotografija.
"
9MHED]DNUDMGLMHOD
1.
2.
3URQDLWHSULPMHUGYLMHWDNHJOHGLWDXVYDNRGQHYQRPLYRWXSULNRULWenju kompjutera.
5D]JRYDUDMWHNDNYLVOXDMHYLSRVWRMHXVOMHGHLPSULPMHULPD
- 6OXDj koji je bolje prepustiti kompjuterXDQHRYMHNX;
- 6OXDMNRMLMHEROMHSUHSXVWLWLRYMHNXDQHkompjuteru.
3.
6DXYDMWHVOLNXVDLPDMXLMHNRULVWHLSURJUDP]DREUDGXVOLNDLSURYMHULWHNDNRNYDOLWHWVOLNH
VODELXSRUHHQMXVDRULJLQDOQRP
27
Dio 2. 5MHDYDQMHSUREOHPDLNRULtenje kompjutera

8 VYDNRGQHYQRP LYRWX VXVUHHPR VH VD VLWXDFLMDPD NDGD PRUDPR ULMHLWL UD]OLLWH SUREOHPH
3RVWRMH UD]OLLWH PHWRGH L PMHUH ]D UMHDYDQMH SUREOHPD 8 RYRP SRJODYOMX REMDVQLt HPR GD MH
upotreba kompjutera jedna od efektnijih mjera.
1.
.DNRULMHLWLSUREOHP"
1) 5MHDYDQMHSUREOHPD
6XRDYDPR VH V UD]OLLWLP SUREOHPLPD X LYRWX. LYLPR SURQDOD]HL RGUHHQH RGJRYRUH ]D
VYDNLSUREOHPDNLDNRQLVPRWRJDVYMHVQL1DRYDMQDLQL]QDODHQMHUMHHQMa za neke probleme,
te QMLKRYRL]YUDYDQMHLSUDHQMH zove se UMHDYDQMHSUREOHPD
*GMHPRJXRWLL
s
ovim
novcem?
"
WD
HPR
pripremiti
za
festival kulture?
"
HOLP
MHVWL
jeftinu i ukusnu
hranu!
"
28
2) 3URFHGXUDUMHDYDQMDSUREOHPD
=D PHWRG UMHDYDQMD SUREOHPD SRWUHEQH VX UD]OLLWH YMHWLQH ]DYLVQR RG NDUDNWHULVWLND
prREOHPDDOLVHXSURFHGXULXRSeno provodi REMDQMHQMHSUREOHPDVDNXSOMDQMHLQIRUPDFLMD
SULSUHPD DQDOL]D LQIRUPDFLMD SUHJOHG SURFMHQD UMHHQMD L LPSOHPHQWDFLMD L QRYL
SUHJOHGUMHHQMD
.RUDNREMDQMHQMHSUREOHPD
5D]MDVQLWHSUREOHPNRMLUMHDYDWH
- 6YUKDUMHDYDQMDSUREOHPD
- A naliza sastava problema
- A naliza ograniHQMD
K orak 2. (sakupljanje informacija)
Povratna informacija
Sakupite
informacije
potrebne
za
UMHDYDQMH SUREOHPD REMDQMHQLP X
koraku 1.
.RUDNXUHLYDQMHDQDOL]Dinformacija)
Sredite sakupljene informacije u koraku
NRULVWHL WDEHOH L GLMDJUDPH
A nalizirajte
sakupljene
informacije
L]UDXQDYDMXL XNXSDQ L SURVMHDQ
rezultat, proporciju i napravite grafikone
.RUDNSURYMHUDSURFMHQDUMHHQMD
1DSUDYLWH UMHHQMH ]DVQRYDQR QD
dobijenim informacijama/ analiziranim u
koraku 3. i procijenite ih. K ada niste
zadovoljni procjenom vratite se na kora k
od 1 do 3.
.RUDN LPSOHPHQWDFLMD UMHHQMD

provjera)
PrimiMHQLWH UMHHQMH GR NRMHJ VWH GROL X

NRUDNX L ULMHLWH SUREOHP 3URFijenite
primiMHQMHQL VDGUDM L LVNRULVWLWH JD ]D
sljHGHHUMHDYDQMHSUREOHPD.
29
2.
5MHDYDQMHSUREOHPDNRULWenjem kompjutera
8 VYDNRGQHYQRP LYRWX veoma HVWR NRULVWLPR LQIRUPDFLMVNX RSUHPX. Kada kupujemo opremu,
SRVWDYOMDPRQHNROLNRVWDQGDUGDNDRWRVXSHUIRUPDQVHFLMHQDLXSRWUHEOMLYRVWNDNRELsmo napravili
SUDYLL]ERU5D]PLVOLPRRSURFHVXRGOXLYDQMDNDGDNXSXMHPRWDPSD
9MHED 2GOXLYDQMHRNXSRYLQLPRGHODWDPSDD
6DYMHW XHQLND MH GRQLR RGOXNX GD NXSL WDPSD ]D WDPSDQMH VQLPOMHnih fotografija digitalnim
fotoDSDUDWRP3RNXDMWHRGDEUDWLmodel.
K oncept
3UDWLWH SURFHGXUX REMDQMHQMD SUREOHPD SULNXSOMDQMD LQIRUPDFLMD SULSUHPH DQalize
LQIRUPDFLMD SUHJOHGD SURFMHQH UMHHQMD L SURYRHQMD L SRQRYQRJ SUHJOHGD UMHHQMD L WR X
fazama.
Procedu ra 1. 5D]MDQMDYDQMHSUREOHPD
Kako biste razjasnili problem, raspravljajte o uvjetima koji moraju biti zadovoljeni da bi se
NXSLRWDPSD
.XSRYLQD WDPSDDZahtjev za kupovinu

- Rezolucija
- Rok za kupovinu
'D VH PRH NRULVWLWL za
10. oktobar
natpise na oglasnoj tabli
- Cijena
- 7HNXLWURNRYL
210 KM ili manje
WUHEDMXELWLWRPDQML
- Mora imati 2 USB veze
Procedura 2. Prikupljanje informacija

K oncept
,VNRULVWLWHLQIRUPDFLMHGRNRMLKVWHGROLSURFMHQMXMXLREMHNWLYQRVWLWG na dobrovoljnoj osnovi.
3RWR VX uvjetL ]D UMHDYDQMH SUREOHPD REMDQMHQL, postaje jasno koja informacija je
neophodna.
6DYMHWXHQLNDSRNXDYDVDNXSLWLNDWDORJHL]SURGDYQLFD kompjuterske opreme ili s Interneta kako
biste XOLGHWDOMHRGNRULVQLNDNRMLYHLPDMXLVNXVWYDVDSUHGORHQLPPRGHOLPDWDPSDD
0RJXH MH VDNXSLWL EURMDQH SRGatke koji se lako porede sa Web-stranicom, katalogom ili
SURL]YRDHP
30
G ledite
Imajte u vidu da take koje odgovaraju proizvoau mogu biti naroito naglaene ili je utisak
pod utjecajem slike, fotografije ili ilustracije.
S druge strane, na Internetu, kupci i ljudi koji planiraju kupovinu istog proizvoda ponekad
LPDMXYH]XSUHNRRJODVQHWDEOH3URFMHQHVHRELQRSUH]HQWXMXL]UD]OLLWLKXJORYDJOHGLWDNDRWR
MHFLMHQDVWYDUQHNXSRYLQHLSRUHHQMHVDGUXJLPPRGHORP.DRXWLVDNVWYDUQRJNRULWenja od strane
korisnika, informacijD NRMD VDGUL QH VDPR SR]LWLYQH HOHPHQWH QHJR L QHJDWLYQH HOHPHQWH NRML VH
ponekad prenesu.
K oncept
9DQo je sakupiti informacije s Web-VWUDQLFH VD NRMH VX GRVWXSQD REMHNWLYQD SRUHHQMD
PHXWLP RJODVQX WDEOX QD NRMRM VX PLOMHQMD PQRJLK NRULVQLND PRHWH VPDWUDWL XRSeno
objektivnom, DNLDNRVDGULPLOMHQMDNRMDQLVXREMHNWLYQD
Procedu ra 3. Prip rema / analiza informacija
.ROLLQDVDNXSOMHQLKLQIRUPDFLMDMHYHOLND.DRSRVOMHGLFDWRJDPRHVHGRJRGLWLGDSRWUHEQH
informacije ostanu zakopane u neSRWUHEQLP LQIRUPDFLMDPD LRGQRVPHX LQIRUPDFLMDPD PRHELWL
nejasan. Zbog toga je neophodno pripremiti i analizirati sakupljene informacije
1. 3ULSUHPDSURL]YRGD]DSRUHHQMH
6X]LWHEURMSURL]YRGD]DSURFMHQXQDRVQRYXVDNXSOMHQLKGRNXPHQDWDNDRWRMH prikazano u
Tabeli 1. i uporedite tri modela.
2. %RGRYDQMH]DNDUDNWHULVWLNHMHSULRULWHWQLIDNWRUSURL]YRGDNRMLVHXSRUHXMX
1DSUDYLWH SRSLV NDUDNWHULVWLND ]D SRUHHQMH WDPSDD NRULVWHL SURJUDP ]D UDG VD UDGQLP
tabelama s funkcijom kalkulacije i napravite analizu na osnovu te tablice.
Napravite grupe od po dvije osobe koje procjenjuju svaki model i dvije osobe koje ocjenjuju
karakteristike procjene.
Procjenu izvode dvije osobe, odvojeno. Analizirajte 3 modela po svakoj karakteristici i dodijelite
3 boda, 2 boda i 1 bod za 1. mjesto, 2. mjesto i 3. mjesto, odvojeno. Na kraju, saberite bodove
procjene dvoje ljudi.
Kao dodatak ovim RSHUDFLMDPDLVSLLWHRGOXNXRRFMHQMLYDQMXSURFMHQHXWDEHOX
Tabela 1. Popis karakteristika

Karakteristike
procjene
Rezolucija
Cijena
Upotrebljivost
3RWURQL
materijal
Napomena
Da li je RGWDPSDQD slika
dovoljno kvalitetna
Odgovara
li
planiranom
SURUDXQX
0RHOLJDVYDNRNRULVWLWL
.ROLNLVXWHNXLWURNRYL
Tabela 2. Tabela procjene

Karakteristike
procjene
Rezolucija
Model
A
Model
B
Model
C
Ukupno
Cijena
Upotrebljivost
3RWURQL
materijal
Procedu ra 4. 3UHJOHGSURFMHQDUMHHQMD
3RPQRLWHXNXSQXRFMHQX]DVYDNXWDNXVDSURFHQWRPERGRYDQMDLNRULVWLWHMHNDRNRQDQX
WDNXSURFMHQH]DWDMSURL]YRG,]UDXQDMWHYULMHGQRVWVYDNHNDUDNWHULVWLNH]DVYDNLSURL]YRGLGRELt
HWHXNXSDQ]ELU2YHRSHUDFLMHPRJXVHLVSUREDWLVUD]OLLWLPYULMHGQRVWLPDDNRNRULVWLWHSURJUDP
za rad sa radnim tabelama. Bit H RPRJXHQ SULODJRGOMLY RGJRYRU DNR VH SRYHDMX NDUDNWHULVWLNH
procjene.
2YLP UH]XOWDWRP 6DYMHW XHQLND RGOXXMH GD NXSL PRGHO & LMD MH XSRUHHQD SURFMHQD QD
QDMYLHPQLYRX7DNDQDNRMXWUHEDREUDWLWLSDQMXMHVWHGDmodel C, LMDMHXSRUHHQDSURFMHQDQD
QDMYLHPQLYRX, QLMHQDQDMYLHPQLYRXNDGDVHMHGQRVWDYQRVDEHUHSRMHGLQDQDSURFMHQD
31
K oncept
9DQRVW SURFMHQDSRMHGLQDQHNDUDNWHULVWLNH LVYDNRJSURL]YRGD, da biste RGOXLOLNRML PRGHO
odabrati, PRHELWLSURmjenjiva.
Isto taNR PRJXH MH SURPLMHQLWL SURFHQt bodovanja rasporeda procjene proizvoda unaprijed
LPDMXL X YLGX SULRULWHW QSU UH]ROXFLMD MH SRVWDYOMHQD QD ERGRYD D FLMHQD QD ERGRYD
PHXWLPQHULMHWNRGRHGRNRPSOLNDFLMHSULSURFMHQL
Prema WRPHPRJXHMHL]EMHLNRPSOLNDFLMXRGYDMDQMHPSURFMHQHLYUHGQRYDQMD,VWRWDNRMH
PRJXH SURPLMHQLWL YULMHGQRVW YUHGQRYDQMD EH] PLMHQMDQMD SURFMHQH WDNR WR HPR RGYRMLWL RYH
stavke.
32
Procedura 5 ,PSOHPHQWDFLMDLSUHJOHGUMHHQMD
RjeHQMHSUREOHPDMHSULYUHPHQR]DYUHQRSURYRHQMHPSODQDLSURFMHQRPUH]XOWDWD3ODQGD
VH NXSL WDPSD NRML MH RYGMH REUDHQ SURFMHQD H ELWL SURYHGHQD kroz stvarnu kupovinu i
NRULWHQMH ,PDMWH X YLGX GD QLMH PRJXH ODNR ]DPLMHQLWL WDPSD V GUXJLP WDPSDHP ili kupiti
QRYL PRGHO $NR VKYDWLWH GD VWH SRJULMHLOL SRVOLMH NXSRYLQH QHRSKRGQR MH QDSUDYLWL SODQ WR MH
PRJXHEUH
0RGHONRMLMHSRJRGQLML]DWXVYUKXPRGDVHSURGDMHLSRQLRMFLMHQLSULMHQHJRWRQDUXHQL
WDPSDGRHXYDHUXNH$OLDNRSRQHWHUD]PLOMDWLRWRPHQLMHGDQPRGHOQHPRHWHNXSLWLGD
vam traje zauvijek.
K oncept
Isto tako je potreban koncept donoenja odluke poslije nekih ispitivanja da bi se problem rijeio.
Rasp rava
Neki problemi mogu biti manje uspjeno rijeeni ako su provedeni onako kako su planirani
zavisno od samog problema. U ovom sluaju vano je traiti uzrok i poeti ga koristiti za rjeavanje
sljedeeg problema. 2YDMSXWWDPSDPRGHOD&MHNXSOMHQLNRULWHQRGVWUDQH6DYMHWDXHQLND
7URNRYLSRWUHEQL ]DNRULWenje.
(2) Specifikacija za povezivanje kompjuterDLRSUHPHNDRWRMHWDPSD
A psolutna referenca i relativna referenca

.DGDNRULVWLWHYULMHGQRVWXMHGQRMHOLML]DNDONXODFLMXXSURJUDPX]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD
SRVWRMH PHWRGH L]UDDYDQMD SR]LFLMH HOLMH SRPRX UHODWLYQH SR]LFLMH YLHQH L] HOLMH JGMH MH
L]QHVHQUH]XOWDWNDONXODFLMHUHODWLYQDUHIHUHQFDLPHWRGL]UDDYDQMDWDNRGDVHQHSURPMHQMLYDHOLMD
SULND]XMHVWDOQREH]RE]LUD QDHOLMXXNRMRM MHSULND]DQUH]XOWDWNDONXODFLMHDpsolutna referenca).
Za apsolutnu referencu, stavite $ prije prikazivanja kolone i broja reda da budu nepromjenjivi (ili
kolone i reda ili jednog od to dvoje).
A1
relativna referenca
$A$1
apsolutna referenca
A$1 or $A1 apsolutna referenca samo zDNRORQXLOLUHGPMHRYLWDUHIHUHQFD
9MHED]DNUDMGLMHOD
1DSUDYLWHUDGQLOLVW9MHEHNRULVWHLSURJUDP]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD
Provjerite kako se procjena odabranog modela mijenja kada se vrijednost vrednovanja mijenja.
Zamijenite modele A, % L & VD VWYDUQLP SURL]YRGLPD L DQDOL]LUDMWH WDNH L YUHGQRYDQMH GRGDMXL
dvije nove karakteristike procjene i provjerite koji model je odabran.
'RGDMWHMHGDQPRGHOPRGHOLPD$%&LDQDOL]LUDMWHWDNHSURFMHQHHWLULPRGHODLSURYMHULWHNRML
model je odabran.
33
Poglavlje 2. Predstavljanje informacija i kompjuter
Poglavlje 2.
kompjuter
Dio 1.
Predstavljanje
informacija
Kako predstaviti informacije u kompjuteru
Svakodnevno koristimo digitalnu opremu kaR WR MH GLJLWDOQL IRWRDSDUDW L &'-plejer. U ovom
poglavlju nauLt HPR RUD]OLFLL]PHXDQDORJQRJ i digitalnog i osobinama digitalizacije. 8Lt HPR
RMHGLQLFLLQIRUPDFLMHLNROLLQLLQIRUPDFLMD
1.
Analogno i digitalno
1) 5D]OLNDL]PHXDQDORJQRJLGLJLWDOQRJ
=D NROLLQH LQIRUPDFLMD NRMH NRULVWLPR X VYDNRGQHYQRP LYRWX SRVWRML DQDORJQR NRMe se
koristi za stalnu koliLQXNDRWRMHWHLQDGXLQDWH ugao, LGLJLWDOQRNRMHNRULVWLPR]DGMHOLPLQX
NROLLQXNDRWRMHEURM]DNRMLMHVWDOQDNROLLQDUD]JUDQLHQDXRGUHHQLPLQWHUYDOLPDNDRWRMHVDW
LPMHUDEU]LQHSULND]DQEURMHPLYHOLLQRm.
2SUHPDNDRWRMHVDWLOLPMHUDNUYQRJSULWLVNDNRULVWHREMHYUVWHSULND]DDQDORJQLLGLJLWDOQL
SULND]1SUVDWVGLJLWDOQLPSULND]RPSRND]XMHWDQRYULMHPHGRNQDDQDORJQRP VDWXQH
PRHPRYLGMHWLWDQRYULMHPHMHUVHGUXJDND]DOMNDXYLMHNNUHH6GUXJHVWUDQHDNRHOLPRYLGMHWL
NROLNR PLQXWD RVWDMH GR GRODVND YR]D SRWUHEQR MH L]UDXQDWL YULMHPH GRODVND YR]D trenutno
YULMHPH]DVDWVGLJLWDOQLPSULND]RPPHXWLPVDVDWRPNRMLLPDDQDORJQLSULND]PRHWHYL]XHOQR
procijeniti koliko jHYUHPHQDSURORDNROLNRRVWDOR6OLND
Imam samo oko 7
minuta da stignem
na voz u 8:30.
"
Sad je 8:23:15,
,PDPMRXK
"
Slika 2. Analogni prikaz i digitalni prikaz
Digitalno
Ovo je rijekoja je nastala od rijei digit to znai cifra.
34
2) Digitalizacija
1.
Pretvaranje sli kovnog pri kaza u digitalni

Zamislimo slikovni podatak koji ima 9 polja, 3 kolone x 3 vrste (Slika 3). Kada se obojeni dio
i bijeli dio ovog slikovnog podatka zamijeni sa "1" i "0" i prikae u horizontalnoj liniji, on postaje
"011101010". Sa ovom operacijom PRHWHYLGMHWLGDMHVOikovni podatak digitalizovan.
Digitalizovan
Horizontalno
postavljen
Slika 3. Pretvaranje slikovnog prikaza u digitalni

Zatim, kakva vrsta slikovnog prikaza ima vrijednost "101010101"? Sa ovom informacijom
PRJXHMHODNRUHNRQVWUXLVDWLVOLNRYQLSULND]
Kada je poredan 3x3
Koja je to vrsta
JUDILNRJ
oblika?
Slika 4. Rekonstrukcija slikovnog prikaza

,VWRWDNR NDGD VH SDQHO SRGLMHOL QD YLH YUVWD L NRORQD PRJXH MH L VORHQLML VOLNRYQL SULND]
digitalizovati i precizno predstaviti.
3UHGVWDYOMDQMHEURMDSRPRXGYDEURMDL]RYHVHSUHGVWDYOMDQMHEURMDXELQDUQRPEURMDQRP
VLVWHPXDEURMSUHGVWDYOMHQNRULVWHLELQDUQLEURMDQLVLVWHP]RYHVHELQDUQLEURM
9MHED
Vrijednost "1000101010001000101010001"pretvori u panel od 5 vrsta x 5 kolona.
2.
3UHWYDUDQMH]YXNDXEURMDQL]DSLV
Razmislimo kako se digitalno snima zvuk. Zvuk je talas. Zvuk bubnjeva oscilira kroz zrak i ta
RVFLODFLMDGRSLUHGRQDLKXLMX2YDM]YXQLWDODVVHSUHWYDUDXYLVRNL L QLVNL QDSRQ LVQLPDVH QD
CD itd...(1) WRMH]YXNYLLYLDMHLDPSOLWXGDLL]OD]QLQDSRQSRVWDMHYHL
Slika 5.
ZYXNLHOHNWULQLVLJQDO
%XEDQM 9LEUDFLMDNUR]zrak 0LNURIRQ(OHNWULQL signal
6QLPDQMH HOHNWULQLP VLJQDORP MH GLUHNWQD SURPMHQD QDSRQD SURPMHQD PDJQHtnog polja je
analogno snimanje)(2)DVQLPDQMHSUHWYDUDQMHPXEURMDQXYULMHGQRVWi "1" je digitalno snimanje. (3)
35
Npr., provjerite napon oblika talasa DQDORJQLVLJQDONRMLMHDQDORJQLHOHNWULQLVLJQDOJRUQML

dio Slike 6). Horizontalna osa prikazuje vrijeme, a vertikalna osa prikazuje vrijednost napona. Ako
je vrijednost napona YHD SRVWDYOMD VH QD , a DNR MH PDQMD RG RGUHHQRJ VWDQGDUGD na .
'LJLWDOQL QDSRQ MH PRJXH SUHWYRULWL X REOLN WDODVD GLJLWDOQL VLJQDO NDR "011100100" (donji dio
Slike 6).
Analogni signal
Digitalni signal
Slika 6. Analogni signal i digitalni signal

2SUHPDNRMDSUHWYDUDRVFLODFLMX]YXQLWDODVXHOHNWULQLVLJQDOMHmikrofon.
2YRMHPDJQHWQLPHKDQL]DPNRMLSULYODLHOMH]R
(3) Snimanje na kasetu je analogno snimanje, a muzika sa CD-a i MD-a (mini disk) je digitalno
snimanje.
3) Osobine digitalizacije
8SRWUHEDGLJLWDOQHRSUHPHNDRWRVXPX]LNL&'-ovi, MD-RYLLPRELOQLWHOHIRQLMHVYHYHD
Prednosti digitalizacije:
>@0RJXHMHXNORQLWLXPNRMLVHVDGULXDQDORJQRPVLJQDOXRPHWDMXLXP.
,]YRUQLREOLNWDODVDQDSRQDNRGGLJLWDOQRJVLJQDODMHEURMDQDYULMHGQRVWLWDNRGDMH
PRJXHLVSUDYOMDQMHXPDGRQMLGLR6OLNH.RGDQDORJQRJVLJQDODWDODVQLREOLNQDSRQDSRVWDMH
L]REOLHQ DNRXPSRVWRMLLQLMHPRJXHprovesti obnavljanje, jer je oblik izvornog signala nepoznat
NDGDSRNXDWHXNORQLWLXPJRUQMLGLR6OLNH
Analogni signal
Izvorni oblik talasa

2EOLNWDODVDVDXPRP
Ako je signal iskrivljen,

vrijednost koja se ispravlja
je nepoznata.
Digitalni signal
Ako je signal iskrivljen,
vrijednost koja se ispravlja
je "0" ili "1", tako da se
PRHLVSUDYLWL
Slika 7. Obnavljanje digitalnog signala

36
>@0RJXQRVWVPDQMHQMDNROLLQHSRGDWDND
0RJXH MH VPDQMLWL NROLLQX SRGDWDND SR RGUHHQLP SUDYLOLPD NDR WR MH SUHGVWDYOMDQMH
$$$$$$NDR$1DRYDMQDLQNRPXQLNDFLMDLQIRUPDFLMHMHODNDSXWHPVDLPDQMD 1)
>@=YXNLVOLNRYQLSULND]LWGPRJXVHREUDGLWLQDLVWLQDLQ
Zvuk i slikovni prikaz itd. PRJXVHREUDGLWLNDREURMDQDYULMHGQRVWELQDUQRJEURMDLOL
QDLVWLQDLQ
Slika 8. 'LJLWDOL]DFLMDUD]OLLWLKLQIRUPDFLMD
(1) Ovo je procHVNRMLPVHVPDQMXMHNDSDFLWHWSRGDWDNDDVDGUDMLQIRUPDFLMHRVWDMHQHL]Pijenjen.
Osobine digitalizacije
- 'HNRPSUHVLMDVLJQDODMHODNDULMHWNRGRHGRJUHNH.
- 0RJXHMHVDLPDWLSRGDWNHLODNRSUHQLMHWLLQIRUPDFLMX.
- 0RJXHMHREUDGLWL]QDN]YXNLVOLNXQDLVWLQDLQ.
37
2.
%LWLNROLLQDSRGDWDND
1) WDMHELW"
=DPLVOLWHVOMHGHH"Da, Ne" igru s 32 karte od 2 do 9 pripremljenih karata za igru.
-HGQD RVRED SRVWDMH LVSLWLYD L RQ/ona odabere jednu kartu i pogleda je. Druga osoba postaje
iVSLWDQLNLRQRQDSRJDDNDUWXNRMXMHRGDEUDRLVSLWLYDRYHLJUH
,VSLWLYDPRHRGJRYRULWLVDPR'DLOL1HQDSLWDQMHLVSLWDQLND
4'DOLMHERMDNDUWHFUQD"'D
Q2 "Da li je znak pik?"
'D
4'DOLMHEURMQHSDUDQ"1H
Q4 "Da li je brRMLOLPDQMH"1H
,VSLWLYD
Da 1
Ispitanik
Da li je boja crna?
Da li je pik?
Da 1
Da li je broj neparan?
!"#$%#&'#()*&#+#%$%#,"-&'.
Slika 9 " Da, Ne" igra

Kada se ova pitanja ponavljaju, dobije se odgovor.
%LWELW
7R]QDLMHGQDFLIUDELQDUQDFLIUDELQDUQRJEURMD
38
Ne 0
Ne 0
2)
.ROLLQDLQIRUPDFLMD
U "Da, 1HLJULPRHWHYLGMHWLGDOLMHNDUWDFUQDLOLFUYHQDRGJRYDUDMXLQDSLWDQMH4'D
OL MH ERMD FUQD" L PRJXH MH VX]LWL RGJRYRUH QD SRORYLQX 0RJXH MH VX]LWL RGJRYRUH QD
VD SLWDQMD 7R ]QDL GD MH PRJXH VX]LWL RGJRYRUH QD L] kombinacija
X]RUDND
Za odgovore ovih alternativnih pitanja, ako su "Da" i "Ne" postavljeni na "1" ili "0" i
SULND]DQL UHGRP RGJRYRU ]D MHGQR SLWDQMD PRH VH SULND]DWL NDR DRGJRYRUL QD HWLUL SLWDQMD
mogu se prikazati kao"1100" i oni poVWDMXEURMDQDYULMHGQRVWbinarnog broja. Informacija za jedan
odgovor zove se NROLLQDLQIRUPDFLMH RGELWD.ROLLQDLQIRUPDFLMDSLWDQMDMHELWDLNROLLQD
LQIRUPDFLMDVHSRYHDYDDNRVHSRYHDYDLEURMRGJRYRUD
.DRWRMHJRUHSUHGVWDYOMHQR, ELQDUQLEURMNRMLVH]DSLVXMHSRPRXGYDEURMDLPRH
predstavljati sljHGHDVWDQMD
Za 1 bit, 21=2=2 uzorka
Za 2 bita, 22 X]RUND
Za 3 bita, 23 X]RUDND
1L]RGELWD]RYHVHEDMWE\WHEDMWE\WHPRHSUHGVWDYOMDWLX]RUDNDVWDQMD
%LWLNROLLQDLQIRUPDFLMD
ELWPRHSUHGVWDYOMDWLGYDVWDQMDLNROLLQDLQIRUPDFLMHMHELW
n ELWDPRHSUHGVWDYOMDWLn VWDQMDLNROLLQDLQIRUPDFLMHMHn bita.
.DGD MHNROLLQD LQIRUPDFLMD YHOLND PRJXH MHSUHGVWDYOMDWL PQRJRVWDQMD PHXWLP YMHURYDWQRD
realizovanja tog stanja postaje 1/(broj stanja koja se mogu realizovati).
9MHED]DNUDMGLMHOD
.ROLNRNRPELQDFLMDVHPRHQDSUDYLWLSRPRXSDQHODRG NRORQH[YUVWH".ROLNRELWDMHNROLLQD
informacije?
.ROLNDNROLLQDL]UDHQDXELWLPDMHSRWUHEQD za predstavljanje 26 znakova engleskog alfabeta?
.ROLNDNROLLQDL]UDHQDXELWLPDMHSRWUHEQD ]DL]ERUSLNRYHHVWLFHRGNDUWHRGGR NDUDWD
za "Da, Ne" igru?
39
Dio 2. Digitalno predstavljanje numerikih vrijednosti i

znakova
U ovom poglavlju nauLt HPR kako kompjuter predstavljD LQIRUPDFLMH NRULVWHL PHWRGH
SUHGVWDYOMDQMDQXPHULNLKYULMHGQRVWLL]QDNRYD
1.
Binarni broj i dekadni broj

1) 9H]DL]PHXELQDUQRJLGHNDGQRJEURMD
1XPHULND YULMHGQRVW NRMX NRULVWLPR X VYDNRGQHYQRP LYRWX MHVWH GHNDGQL EURM NRML VH
predstavlja SRPRX FLIDUD RG GR 6 GUXJH VWUDQH QXPHULND YULMHGQRVW NRMX NRULVWL kompjuter
predstavljena je binarnim brojevima koji koristi samo cifre 0 i 1.
9MHED 3URYMHULWHYH]XL]PHXELQDUQRJLGHNDGQRJEURMD
3RNDLPRGDMHEURMELQDUQLEURM
O dgovor
.DNR ELVPR GROL od dekadnog broja GR ELQDUQRJ EURMD SRGLMHOLWH GHNDGQL EURM VD L GRL
HWH GR RVWDWND 3RVWXSDN QDVWDYLWH VYH GRN UH]XOWDW GLMHOMHQMD EURMHP GYD QH SRVWDQH 'HNDGQL
broj 11 i binarni broj 1011 predstavljeni su kao (11)10 i (1011)2,
1
Pretvaranje (11)10 u binarni broj

Ostatak
Donja cifra
Gornja cifra
dobijamo (1011)2.
2
Pretvaranje (1011)2 u dekadni broj
(1011)2 3210

=8 +0 +2 +1
=(11)10
.RGGHNDGQLKEURMHYDLWDVHKLOMDGXMHGDQDHVWPHXWLPNRGELQDUQLKEURMHYDLWDVHMHGDQ
nula jedan jedan" s lijeva na desno.
EURMQD
20=1
100=1
Svaki broj na 0 postaje 1, ali 00 nije definisano.
40
2.
2GQRVL]PHXELQDUQRJLKHNVDGHNDGQRJEURMD
Binarni broj je manje razumljiv kada se broj cifara SRYHD=DWRSRVWRMLPHWRGRJUDQLDYDQMD

EURMDRGQLHFLIUH]DELWDLSUHGVWDYOMDVHMHGQLP]QDNRP]DVPDQMLYDQMHEURMDFLIDUD2YDPHWRGD
se zove heksadekadni broj i predstavlja se sa ukupno 16 znakova; brojevima od 0 do 9 i slovima
od A do F.
Veza izmeu dekadnog broja, heksadekadnog broja i binarnog broja je pokazana u tabeli 1.
Ovom metodom, dekadni broj "29" je predstavljen sa "0001 1101" kao binarni broj i "1D" kao
heksadekadni broj.
Binarni broj 0001 1101
Heksadekadni broj 1D
1'0 10
Tabela 1 9H]DL]PHXGHNDGQRJELQDUQRJLKHNVDGHNDGQRJEURMD
Dekadni Binarni
broj
broj
0
0000
1
0001
2
0010
3
0011
4
0100
5
0101
6
0110
7
0111
8
1000
9
1001
10
1010
11
1011
12
1100
13
1101
14
1110
15
1111
Heksadekadni
broj
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
A
B
C
D
E
F
Cifre binarnog broja, dekadnog broja, heksadekadnog broja
9MHED
Pretvorite sljHGHHGHNDGQHLELQDUQHEURMHYHXELQDUQHRGQRVQRGHNDGQHEURMHYH
(1) (18)10 (2) (25)10 (3) (00101010)2 (4) (10011001)2
Pretvorite sljHGHH KHNVDGHNDGQH EURMHYH L ELQDUQH EURMHYH X ELQDUQH RGQRVQR KHNVDGHNDGQH
brojeve.
(1) (4F)16 (2) (7C)16 (3) (01101110)2 (4) (10000110)2
41
2. 3UHGVWDYOMDQMHQXPHULNLKYULMHGQRVWL]QDNRYD
1) Predstavljanje cijelog broja
U kompjuteru VH QXPHULNH YULMHGQRVWL PRJX SUHGVWDYOMDWL kao cijeli i realni brojevi. Npr..
3-ELWQL SR]LWLYQL FLMHOL EURM PRH SUHGVWDYOMDWL QXPHULNH YULMHGQRVWL RG 2 do (111)2. Dekadni
EURMQXPHULNHYULMHGQRVWLRG do 7 su prikazane Tabela 2(a). 3ULPMHULFLMHOLKEURMHYDXNOMXXMXLL
negativne brojeve su prikazani u Tabeli 2(b).
Tabela 2. Predstavljanje cijelog broja

(a) Bez koda
8QXWUDQMLSULND] Vrijednost cijelog
broja
000
0
001
1
010
2
011
3
100
4
101
5
110
6
111
7
(b) S kodom
8QXWUDQMLSULND]
100
101
110
111
000
001
010
011
Vrijednost cijelog
broja
-4
-3
-2
-1
0
1
2
3
&LMHOL EURMHYL PRJX ELWL R]QDHQL LOL QHR]QDHQL WM PRJX LPDWL SUHG]QDN LOL - ). Za
UHJLVWURYDQMHR]QDHQRJFLMHORJEURMDXkompjuteru kRULVWLVHSUYLELWSRVPDWUDMXLVlijeva na desno,
a u ostatku smMHWDPRQXPHULNXYULMHGQRVW.DGDVHSULND]XMXQHJDWLYQLFLMHOL EURMHYLNDHVHGD
VXSULND]DQLXQRWDFLMLSRWSXQRJNRPSOHPHQWDR]QDHQEURM
Znak broja
(kodni dio)
%URMDQDYULMHGQRVW
Slika 1. Prikaz cijelog broja
2) Predstavljanje u notaciji potpunog komplementa

5D]PLVOLPRREURMDXNRPHVHEURMDQDYULMHGQRVWSRYHDYD ]DMHGDQNDGDVHRNUHHXVPMHUX
ND]DOMNHQDVDWXDDNRVHRNUHHVXSURWQRRGND]DOMNHQDVDWXEURMDQDYULMHGQRst smanjuje za jedan.
(Slika 2). Za dekadni broj na Slici 2(a), "00" je minimalna vrijednost a "99" je maksimalna
YULMHGQRVW.DGDXNOMXXMHPRQHJDWLYQHYULMHGQRVWLEURMDVHRNUHHXVPMHUXVXSURWQRPND]DOMFLQD
VDWX]DNRULVWHLNDRSRHWQXYULMHGQRVWEURMDQDYULMHdnost smanjena je za 1 i dobija se broj
NRMLVHWUHWLUDNDRQHJDWLYQDYULMHGQRVW7RMHVWMHDMH-1.
Na primjer, kada se -2 prikazuje kao cijeli broj potpunog komplementa, taj broj moe biti
izraunat kao 100-2=98 i 98 je negativna vrijednost broja -2.
Za binarni broj, "001" je 1 i "111" je -NDRWRMHSULND]DQRQD6OLFLEQDLVWLQDLQLSULND]
NRMLXNOMXXMHQHJDWLYQXYULMHGQRVWMHSULND]DQX7DEHOLE
$NRHOLPRSUHGVWDYLWL binarni broj u notaciji potpunog komplementa, UDXQDQMHVH L]YUDYD
QD LVWL QDLQ NDR L ]D GHNDGQL EURM. Npr. komplement broja (010)2 VH PRH L]UDXQDWL kao
(1000)2-(010)2=(110)2, i (110)2 pokazuje negativnu vrijednost -(010)2.
42
(a) Dekadni broj
(b) Binarni broj
Slika 2. Koncept prikaza komplementa

.RPSOHPHQWELQDUQRJEURMDPRHWHL]UDXQDWLQDVOjHGHLQDLQ
[1] Zamijenite 0 i 1 svake cifre
(010)2 je zamijenjen u (101)2
[2] Dodajte 1
(101)2 i (001)2 dobit HWH2
Rezultat
.DNRGRLGRNRPSOHPHQWDELQDUQRJEURMD"
Zamijeni 1 i 0 svake cifre i dodaj 1.
9MHED Provjerite predstavljanje cijeloga broja kompjuterom
Kada je cijeli broj predstavljen sa 4 bita, predstavi sljHGHLEURMGHNDGQLPEURMHP
(1) Pozitivni cijeli broj
0
011
(2) Negativni cijeli broj

1
110
43
O dgovor
( 3RWR MH SR]LWLYDQ EURM NRGQL GLR MH L SRND]XMH SR]LWLYDQ EURM 'R QXPHULNH YULMHGQRVWL VH
dolazi kako je prikazano dole,
210=2+1=3
i prava vrijednost je 3.
3RWRMHQHJDWLYDQEURMNRGQLGLRMHLSRND]XMHQHJDWLYDQEURM
(1000)2-(110)2=(010)2
210=2
1DNRQWRVPRL]UDXQDOL, stvarna vrijednost je -2.
(1) Predstavljanje cijelog broja u kompjuteru je 16 bita, 32 bita itd.
3) ,]UDXQDYDQMHNRULWenjem komplementa broja

Za ljude je lako razumljivo prikazivanje nHJDWLYQRJ EURMD NRULVWHL NRG NDR WR MH -2",
PHXWLP NUXJ operacija postaje komplikovan u samom kompjuteru. Pogledajmo primjer kada se
operacija oduzimanje pretvara u VDELUDQMHNRULWenjem komplementa broja.
9MHED ,]UDXQDYDQMHNRULtenjem komplementa broja

,]UDXQDMPR-2 koristeLNRPSOHPHQWEURMDLL]UDXQDMPo (111)2-(010)2.
O dgovor
1 ,]UDXQDYDQMHGHNDGQRJDEURMD
-2 je 10-2=8 kada je prikazano komplementom broja.
Onda, broju 7 dodamo komplement 8, rezultat se prikazuje kao:
(7+8)-10=5
2 I]UDXQDYDQMHELQDUQRJEURMD
-(010)2 je (1000)2-(010)2=(110)2 kada je prikazano komplementom broja.
Onda, dodamo (111)2 i komplement broja (110)2 rezultat se prikazuje kao:
((111)2+(110)2)-(1000)2=(1101)2-(1000)2=(101)2
9MHED
3URQDLWHYULMHGQRVWLNada je cijeli broj prikazan sa 4 bita.
(1)
(2)
0
110
110
,]UDXQDMWHVOjHGHHGHNDGQHEURMHYHNRULVWHLNRPSOHPHQWEURMD
(1) 15-6 (2) 72-24
,]UDXQDMWHVOjHGHHELQDUQHEURMHYHNRULVWHLNRPSOHPHQWEURMD
(1) (011)2-(001)2 (2) (111)2-(101)2
44
4) Predstavljanje realnih brojeva

Realni broj prikazan na kompjuteru u pokretnom za rezu sastoji se iz tri dijela: kodnog dijela
(dio za znak broja), eksponenta i v rijednosti mantise. Za 32-bitno predstavljanje broja (4 bytea),
za kodni dio je rezervisan 1 bit, eksponent 8 bita, i vrijednost mantise 23 bita. Realni broj se
SUHGVWDYOMD GHFLPDOQRP WDNRP SRVWDYOMHQRP QD SRHWNX GLMHOD UH]HUYLVDQRJ za vrijednost
mantise (Slika 3).
Kodni dio
Eksponent
Vrijednost mantise
Slika 3. Predstavljanje realnih brojeva

Ovdje je prikazan koncept decimalnog broja u pokretnom zarezu. Npr., EURM PRH
ELWL SULND]DQ NDR 3, gdje je "0.123456" vrijednost mantise,"10" je baza, a"3"
predstavlja vrijednost eksponenta. (Slika 4).
Predstavljanje realnog broja u pokretnom zarezu; Ako je broj cifara vrijednosti mantise veliki,
sve cifre ne mogu biti prikazane (Slika 5). Sa 32-bitnim realnim brojem, pouzdan broj cifara (broj
vDQLKFLIDUDMHRNRGRFLIUL RGSRHWNDGHNDGQRJEURMDLYLHFLIUL ne mRHELWLSULND]DQR
123.456 i 0.123456x103
ima istu vrijednost
vrijednost mantise
baza
eksponent
Slika 4. Prikaz pokretnog zareza (interni prikaz kompjutera)
2YDMGLRQLMHWDQR
prikazan.
Slika 5. %URM]QDDMQLKFLIDUD
.DR WR MH SULND]DQR, pomjeranje decimalnog dijela realnoga broja zove se predstavljanje u
pokretnom zarezu.
(2) Ustvari, to je binarni broj.
3UHGVWDYOMDQMHUHDOQLK EURMHYDXUHJLVWUXRGHOLMH-bitnom) je predstavljanje jednostruke
WDQRVWL D X UHJLVWUX RG HOLMH -ELWQRP GYRVWUXNH WDQRVWL 8 RYRP VOXDMX UHJLVWURYDQMH
broja u pokretnom zare]X VH YUL X GYD UHJLVWUD 6DGUDM SUYRJ UHJLVWUD RGJRYDUD MHGQRVWUXNRM
WDQRVWLDXGUXJRPUHJLVWUXVHQDOD]LSURGXHQDPDQWLVD
9MHED 3ULNDLWH X SRNUHWQRP ]DUH]X UHDOQRJ EURMD NRML LPD LVWL IRUPDW NDR WR MH
prikazano na Slici 4.
45
5) Predstavljanje znakovnog podatka

U dDQDQMLP kompjuterima, DOIDQXPHULNL ]QDFL L VLPEROL VH SUHGVWDYOMDMX ELQDUQRP ULMHL
GXLQHELWDE\WH'DNOHMHGQLPEDMWRPE\WHPRHPRSUHGVWDYLWL 8=256 tipova znakova.
Zna kovnih kodova LPD UD]OLLWLK 3RVWRML shift JIS kod, JIS kod, EUC za japanski jezik i
8QLFRGH NRML RGJRYDUD ]QDNRYQLP VLVWHPLPD LURP VYLMHWD .RG QDV VH NRULVWL VWDQGDUG 8QLFRGH
varijanta UTF-NRMDMHQDMSRJRGQLMD]DNRGLUDQMHSUHWHQRODWLQLQRJWHNVWD
Npr., sa znakovnim kodom prikazanim u TDEHOLVYDNL]QDNVHSUHGVWDYOMDQDVOMHGHLQDLQ
Broj "0" kao znak: (0011 0000)2 (30)16
Slovo "A": (0100 0001)2 (41)16
Slovo "a": (0110 0001)2 (61)16
K odovi za zapisivanje zna kova
Osim brojeva, sva slova abecede (i velika i mala), interpunNFLMVNL ]QDNRYL SD DN L ]QDN ]D
razmak te znak za prelazak u novi red PRJXVH]DSLVDWLX]SRPRL7RMH]DSUDYRLobavezno jer
kompjuter pamti podatke samo u obliku 0 i 1.
'DQDVVH]DNRGLUDQMH]QDNRYDQDMHHNRULVWLNRGSR]QDWSRVYRMRMNUDWLFL ASC I I LWDMDVNL
LQDH NUDWLFD RG $PHULFDQ 6WDQGDUG &RGH IRU ,QIRUPDWLRQ ,QWHUFKDQJH ,VSUYD MH WR ELR VWDQGDUG
SAD-DDOLMHNDVQLMHXWYUHQLNDRPHXQDURGQLVWandard pod nazivom ISO-7. Broj ]QDLGDVH]D
kodiranje koristi 7 bitova, odnosno 1 bytHVWLPGDMHNUDMQMLOLMHYLELWVORERGDQ8ELWRYDPRJXH
je pohraniti 27 UD]OLLWLK]QDNRYDWRMHVDVYLPGRYROMQRGDVHSRKUDQHVYL]QDNRYLVWDVWDWXUH
Kodove pojedinih znakova nalazimo u tabeli:
bitovi
b3 b2b1b0
Bitovi
b6b5b4
000
001
010
011
100
101
110
111
0000
0001
0010
0011
0100
0101
0110
0111
1000
1001
1010
1011
1100
1101
1110
1111
NUL
SOH
STX
ETX
EOT
ENQ
ACK
BEL
BS
HT
LF
VT
FF
CR
SO
SI
DLE
DC1
DC2
DC3
DC4
NAK
SYN
ETB
CAN
EM
SUB
ESC
FS
GS
RS
US
SP
!
"
#
$
%
&
`
(
)
*
+
,
.
/
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
:
;
<
=
>
?
@
A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
[
]
^
_
`
a
b
c
d
e
f
g
h
i
j
k
l
m
n
o
p
q
r
s
t
u
v
w
x
y
z
{
|
}
~
DEL
46
Kodove VPMHWDPRSRemi:
bitovi kolone
tabele
bitovi reda
tabele
b7 b6 b5 b4 b3 b2 b1 b0
bitovi ASCII znaka

(2) U ASCII kodu (American Standard Code for Information Interchange) DOIDQXPHULNL ]QDFL L
simboli se predstavljaju binarnom rijei duine 7 bita. Dakle moemo predstaviti 27=128 tipova
znakova
(3) 2 bajta mogu predstavljati 216 (65536) tipova znakova.
9MHED
3UHGVWDYLWHVYRMHLPHKHNVDGHNDGQLPEURMHPNRULVWHL]QDNRYQLNRGL]WDEHOH
9MHED]DNUDMGLMHOD
1 3URQDLWHEURMNRMLPRHELWLSUHGVWDYOMen 4-ELWQLPR]QDHQLPFLMHOLPEURMHP
2 3URQDLWH YULMHGQRVWL LMH MH SUHGVWDYOMDQMH FLMHORJD EURMD -bitni cijeli broj predstavljen
dekadnim brojem.
(1)
(2)
8 WDEHOL VX GDWD VORYD V RGJRYDUDMXLP 8&6-2 kodom, UTF-8 zapisom i sa HTML oktalnim i
decimalnim zapisom.
47
Dio 3.
Digitalni prikaz zvuka i slike
U 2. dijelu VPR QDXLOL GD VH ELQDUQL EURM SULND]DQ SRPRX L NRULVWL X kompjuteru za
RSLVLYDQMH EURMDQH YULMHGQRVWL L ]QDND U ovom dijelu nauit emo da se zvuk i slika mogu
predstaviti binarnim brojem na isti nain.
1. Predstavljanje zvuka
1) Od analognog do digitalnog
=YXN PRH ELWL SULND]DQ SRPRX ELQDUQRJ EURMD 3URYMHULPR NDNR VH DQDORJQL SRGDFL
pretvaraju u digitalne podatke uzimanjem uzoraka, kvantizacijom i kodiranjem kako je prikazano na
Slici 1. i Slici 2.
Analogni
podaci
45"-6%1"7%&"#
Uzimanje
uzoraka
Kodiranje
Digitalni
podaci
Slika 1. Digitalizacija zvuka

(1) A nalogni podaci
Zvuk je analogni oblik talasa. Kada horizontalna i vertikalna osa predstavljaju vrijeme i
amplitudu oblika talasa, analogni oblik talasa je kontinuirani kvantitet i za vrijeme i za amplitudu
oblika talasa.
(2) Uzimanje uzora ka
2JUDQLDYDQMH REOLND WDODVD ]D RGUHHQR YULMHPH L njegovo prekidanje zove se uzimanje
uzora ka, DWDND NRMD VH L]GYRML ]RYH VH WDND Xzor ka. Interval koji se posmatra zove se period
uzor ka2EOLNWDODVDSRGVMHDQDRULJLQDOQLDQDORJQLREOLNWDODVDNDGDMHSHULRGX]RUNDNUDL
(3) K vantizacija
Isto tako oJUDQLHQMHDPSOLWXGH oblika talasDXRGUHHQLPLQWHUYDOLPDLGROD]DN GRQXPHULNH
vrijednosti najbliH YULMHGQRVWL WDNL X]RUND se zove kvantizacija. Za kvantizaciju, oblik talasa
SRGVMHDQDRULJLQDOQLDQDORJQLREOLNWDODVDNDGDMH LQWHUYDONRML VHRGUHXMHNUDWDN1D6OLFL je
REOLN WDODVD RJUDQLHQ QD QLYRD RG GR PHXWLP DNR VH RJUDQLL QD QLYRD RG GR
NROLLQD SRGDWDND NRML VH REUDXMX VH SRYHDYD D JUHNH VH VPDQMXMX 5D]OLND L]PHX RULJLQDOQH
analogne vrijednosti pri kvantizaciji zove se NYDQWL]DFLMVNDJUHND
(4) K odiranje
0LMHQMDQMH QXPHULNH YULMHGQRVWL GR NRMH VPR GROL X]LPDQMHP X]RUDND L NYDQWL]DFLMRP
binarnim brojem zove se kodi ranje. Npr., kYDQWL]DFLMRP SUYD WDND X]RUND SRVWDMH D SXWHP
kodiranja postaje 010 binarni broj.
Amplituda
Amplituda
Vrijeme
7DNDX]RUND
Vrijeme
48
Amplituda
Amplituda
Vrijeme
Vrijeme
Slika 2. Proces prebacivanja analognih podataka u digitalne podatke (primjer kvantizacije 3 bita)
(1) Zove se AD pretvaranje (Analogna/Digitalna pretvaranje). Suprotno, pretvaranje digitalnih
podataka u analogne podatke zove DA pretvaranje (Digitalna/Analogno Pretvaranje).
(2) Ovo je vrijednosWRJUDQLHQDRGUHHQLPLQWHUYDOLPD
$NR MH REOLN WDODVD RJUDQLHQ QD QLYRD WR MH -bitna kvantizacija, a na 16 nivoa 4-bitna
kvantizacija.
2) Interval uzimanja uzoraka
Amplituda
Amplitude
Vrh
Amplituda
Razmislimo na koliko nivoa treba izdijeliti interval uzimanja uzoraka u sljedeHP SULPMHUX
Frekvencija je broj oscilacija za 1 sekundu. Npr., ako je frekvencija 50Hz, oblik talasa prikazan na
VOLFL D SRMDYOMXMH VH SXWD X VHNXQGL 0HXWLP NDGD MH WDODV RG +] GLJLWDOL]RYDQ L DNR MH
frekvencija uzorka koja pokazuje broj uzetiKX]RUDND]D MHGQXVHNXQGX+]VDPRVHQDMYLLGLR
WDODVDPRHX]HWLNDRX]RUDN6lika 3(b)).
Zbog toga, da bismo uzeli uzorak dna, bar dva puta, neophodno je uzeti uzorak 100 puta (uzeta
frekvencija 100+]LOLYLH]DMHGQXVHNXQGX6lika 3(c)).
Vrijeme
Frekvencija
(a) Talas
Frekvencija uzorka
(b) Uzimanje uzorka od 50Hz
Frekvencija uzorka
(c) Uzimanje uzorka od 100Hz
Slika 3. Efekt intervala uzimanja uzoraka
9MHED
.DGDGLJLWDOL]XMHWH]YXNVYHWRPRUDWHXUDGLWLMHVWHX]HWLX]RUDNRG>N+]@LOLYLHSRVekundi.
5D]PLVOLWH]DWRMHWRWDNR
>6DYMHW@=QDPRGDMHJRUQMDJUDQLFDIUHNYHQFLMHNRMXRYMHNPRHXWL>N+]@
49
2. Predstavljanje slike
1.
Slika u boji
.RGGDQDQMLKkompjutera slike u boji su prikazane kombinacijom nijansi tri osnovne boje,

R (red-crvena), G (green-zelena) i B (blue-SODYD 0LMHDQMH WLK ERMD SRYHDYD VYMHWORVW L ERMD VH
SULEOLDYDELMHORM2YRVH]RYHGRGDWQRPLMHDQMHERMD.
Kada je svaka od R, G, B predstavljena sa 8 bita, prikaz 2 888 256 = 16777216
boja je omRJXHQ (Slika 4). Ovo MH GRYROMDQ EURM ERMD NRML RYMHN PRH SUHSR]QDWL, True color
(24-ELWQD ERMD L SRJRGQD MH ]D SULND] IRWRJUDILMH LOL GUXJH VOLNH LML MH EURM ERMD YHOLN D ERMH VX
VORHQH6OLNDSULND]XMHGLMDJUDPUDVWDYOMHQQDQLMDQVHWULRVQRYQH boje.
8 bita x3
Slika u boji
Slika 4. Informacija o slici
Lijeva slika je slika rastavljena na nijanse tri

primarne boje. Iznad je prikazan dio oblaka
crvenih elemenata kada je svaka RGB
kvantizovana na 256 nivoa.
Slika 5. Tri osnovne boje slike u boji

6 GUXJH VWUDQH NRG WDPSDD X ERML ERMH VX SULND]DQH NRPELQRYDQMHP nijansi boja tri
osnovne boje , C (cyanogen), M (magHQWDL<\HOORZXWD%RMDSRVWDMHWDPQLMDPLMHDMXLRYH
boje i SULEOLDYDse crnoj. To se zove PLMHDQMHERMDoduzimanjem osobina tri osnovne boje.
3UDNWLQRQH]DYLVQDFUQD.WLQWDVHNRULVWL
50
2.
Digitalizacija
1D LVWL QDLQ NDR L ]YXk, slika se predstavlja u binarnom zapisu sa "0" i "1". Metoda
digitalizacije fotografija i slika je u osnovi ista kao i digitalizacija zvuka. Slika se digitalizuje tako
WR VH SRYULQD VOLNH SRGLMHOL OLQLMDPD X PUHX NYDGUDWLD-piksela (pixel) da bi se uzeo uzorak
pozicije i kvantizacija nijansi tri osnovne boje. -DVQRDVOLNH]DYLVLRGEURMD piksela, i prikazuje se
rezolucijom (Slika 6). Kvalitet slike zavisi od rezolucije (Slika 7).
pikseli
WR YLH SLNVHOD EROMD

je slika.
Slika 6. Slika i pikseli
Rezolucija 480x480 Rezolucija 32x32
Rezolucija 16x16
Rezolucija 8x8
Slika 7. Uzimanje uzorka slike (razlika slike zavisi od rezolucije)

Za kvantizaciju slike QDMEOLD YULMHGQRVW FLMHORJ EURMD QLMDQVL GRELMH VH MHGLQLFRP SLNVHOD ]D
svaku od tri osnovne boje. Broj kvantizacije, koji je sastavni dio boje slike, pokazuje kolika je
MDLQDVYLMHWORJLtamnog. To je ton slike.
85"9"#(*&"#
2+:#-%&"-;%#;%5'#
85"9"#(*&"#
<#-%&"-;%#;%5'#
85"9"#(*&"#
=#-%&"-;'#;%5'#
85"9"#(*&"#
2#-%&"-;'#;%5'#
Slika 8. Kvantizacija slike ( razlika slike zavisi od tona)

-HGQRERMQDVOLND VHSULND]XMHVMHQHQMHPSLNVHOD LVOLNDSRVWDMHNYDOLWHWQLMDDNR MH VMHQHQMH
visokog nivoa. Jedan piksel je prikazan s dvije nijanse sive (1 bit) i 8 nijansi sive (3 bita), crne i
ELMHOH .ROLLQD SRGDWDNDRG QLMDQVL VLYH SRVWDMH WURVWUXNR YHD RGRQH RG QLMDQVH VLYH L VOLND
postaje realnija.
1DMPDQMDWDNDNRMDNRQILJXULHVOLNX]RYHVHSLNVHO
(2) Broj podjela po horizontali i veUWLNDOLL]UDDYDUH]ROXFLMXLMDVQRMHGDHNYDOLWHWVOLNHELWLEROML
WRMHUH]ROXFLMDYHD
5H]ROXFLMDWDPSDDLOLVNHQHUDMHEURMSLNVHODSRLQX-dpi (dot per inch) (oko 2.5 cm).
(3) Ovo je slika prikazana nijansiranjem crne i bijele.
51
3. Prikaz JUDILNLKSRGDWDNDLSRNUHWQHVOLNH
1) 3ULND]JUDILNRJSRGDWNDLSRNUHWQHVOLNH
0HWRGD NRMD REUDXMH VOLNX QLMDQVLUDQMHP SLNVHOD RSLVDQD X SUHWKRGQRP GLMHOX ]RYH VH
rasterska grafi ka. S druge strane, metoda predstavljanja slike koja koristi osnovne grDILNH
HOHPHQWHNDRWRVXSUDYDFUWDLVNULYOMHQDFUWDNUXJLHWYRURXJDRLNRMDMHRSLVXMHVSHFLILNDFLMRP
koordinata zove se vektorska grafika.
1SU NDGD FUWDWH NUXJ QHRSKRGQH LQIRUPDFLMH VX NRRUGLQDWD FHQWUD NUXJD SUHQLN NUXJD
ERMD XQXWUDQMRVWL NUXJD ERMD L GHEOMLQD NUXQH OLQLMH .DGD SULND]XMHWH JUDILNL SRGDWDN NROLLQD
SRGDWDNDVHVPDQMXMHDNRNRRUGLQDWHVQLPDWHNDRQXPHULNXYULMHGQRVWLQIRUPDFLMH
Kod pokretnih slika SRNUHWLVXL]UDHQLVXNFHVLYQRPVPMHQRPSRMHGLQDQLKVOLNDXQL]Xgdje
VYDNDSRMHGLQDQDVOLNDSUHGVWDYOMDGMHOLSRNUHWD1SUPRJXH MHSULND]DWL QHSRNUHWQXVOLNXNDR
SRNUHWQX VOLNX SULND]XMXL QHSRNUHWQH VOLNH QHSUHNLGQR NDR LVSUHNLGDQX DQLPDFLMX -HGDQ GLR
SRNUHWQHVOLNH]RYHVHIUDPHVOLLFD%URMIUHMPRYDVOLLFD u jednoj sekundi zove se brzina slike, i
R]QDDYDVHNDRfps. Slika na TV-u i videu je oko 30 fps.
5DVWHUVNL WLS 3URJUDP NRML SUHGVWDYOMD VOLNX SRUDYQDYDQMHP SLNVHOD NRULVWHL LQIRUPDFLMX
piksela.
9HNWRUVNL WLS 3URJUDP ]D FUWDQMH JUDILNRJ REOLNa. Postoji program za crtanje koji uglavnom
NRULVWLOLQLMHNRMHSUHGVWDYOMDMXVOLNXNRULVWHLLQIRUPDFLMXNRRUGLQDWD
2.
.ROLLQDSRGDWDNDLVDLPDQMH
.ROLLQDSRGDWDNDMHGQRERMQLKVOLNDLVOLNDXERMLQLMDQVH sive i 8 nijansi sive prikazani su u
Tabeli 1, SUHWSRVWDYOMDMXLGDMHSULND]EURMDSLNVHOD
7DEHOD.ROLLQDSRGDWDNDLVOLND
Jednobojna slika (2 nijanse sive)
1x640x480=307200 bita = 38400 bytes
Jednobojna slika (8 nijansi sive)
3x640x480=921600 bita = 115200 bytes
Slika u boji
(8x3)x640x480 = 7372800 bita = 921600 bytes
=DWLPL]UDXQDMWHNROLLQXSRGDWDNDVOLNHLSRNUHWQHVOLNH
9MHED ,]UDXQDMWHNROLLQXSRGDWDNDVOLNHLSRNUHWQHVOLNH
.ROLND MH >%@ NROLLQD SRGDWDND -ELWQH VOLNH X ERML LMD MH UH]ROXFLMD WDDND" $NR
napravite pokretnu sliku koja prikazuje ovu sliku kao nepokretQX VOLLFD SR MHGQRP PLQXWX pri
brzini slike od 30 ISVNROLNDMHNROLLQDSRGDWDND>0%@"
R
G B
8x3 bita
320 taDND
240 bita
1 sekunda
30 slika
52
O dgovor
3RWRMHVOLNDXERMLVYDNLSLNVHOLPD ELWD>%@NROLLQX podataka WDNRGDMHNROLLQDSRGDWDND
>%@
.ROLLQD SRGDWDND VOLLFH QHSRNUHWQH VOLNH MH >%@ NROLLQD SRGDWDND RNYLUD MH
>%@ 3RWR VHNXQGD LQH MHGDQ PLQXW NROLLQD SRGDWDND je
>%@
8VOXDMX>0%@ 2 >%@ >%@NROLLQDSRGDWDNDMHRNR>0%@
.ROLLQDSRGDWDNDSRNUHWQHVOLNHMHYUORYHOLNDWDNRGDVHNRULVWLWHKQRORJLMDVDLPDQMDda bi
VH VPDQMLOD YHOLLQD SRGDWDND SUDWHL RGUHHQD SUDYLOD 2EQDYOMDQMH VDHWLK podataka zove se
ekstenzija (dekomp resija, rekonst rukcija, ekspanzija3RGDFLVHPRGDQHHYUDWLWLXRULJLQDOQL
]DSLVWRH]DYLVLWLRGPHWRGHVDLPDQMDPHXWLPSRGDFLVHPRJXSURLULWLQDQLYRNRMLQLMHWROLNR
ORXRGQRVXQDRULJLQDOQHSRGDWNH
(1) 6DLPDQMH NRMLP VH VDHWL SRGDFL PRJX REQRYLWL X SRWSXQRVWL NDR RULJLQDOQL SRGDFL ]RYH VH
VDLPDQMH EH] JXELWDND D VDLPDQMH NRMLP VH SRGDFL QH PRJX X SRWSXQRVWL REnoviti zove se
VDLPDQMHVJXELcima.
=D VDLPDQMH VOLNH X ERML -3(* -RLQW 3KRWRJUDSKLF ([SHUWV *URXS NRULVWL VH PHXQDURGQD
standardna metoda kodiranja nepokretne slike u boji.
Formati datoteka i njihovi nastavci
3RVWRMH IRUPDWL GDWRWHND SULVXWQL X DSOLNDWLYQLP SURJUDPLPD L UD]OLLWL IRUPDWL NRMH PRJX
REUDLYDWLPQRJLSURJUDPL FormaWGDWRWHNHVHXRSeno identifikuje nizom znakova koji su dodati
na kraju imena datoteke.
Format datoteke
Prisutna aplikacija
Nastavak imena datoteke

doc, xls, jtd, pdf etc.
Tekst
txt, csv, htm etc.
Slika
bmp, jpg*, gif*, png* etc.
Zvuk
wav, mid, wma*, mp3* etc.
Film
avi, wmv*, mpg* etc.
Amplituda
9MHED]DNUDMGLMHOD
1. Poslije izvedene 4-bit-ne kvantizacije ]D WDNH X]RUND ]YXND $ GR , provedimo kodiranje.
0HXWLPYHUWLNDOQDRVDELWUHEDODLPDWLYULMHGQRVWXNRUDFLPD
Vrijeme
2. Kvalitet zvuka CD-a ima frekvenciju uzorka 44100 [Hz], broj kvantizacije je 16 bita, i stereo (2
NDQDOD ,]UDXQDMPR NROLND MH >.%@ NROLLQD podataka za 1 sekundu kada se provede digitalno
snimanje sa ovim kvalitetom zvuka.
53
Dio 4. Kompjuterski sistem

8RYRPGLMHOXXLPRRORJLNLPRSHUDFLMDPDXkompjuteru, osnovama funkcionisanja kompjutera i
operacijama koje se izvode u kompjuteru.
1.
/RJLNDRSHUDFLMD
1) WDMHORJLNDRSHUDFLMD"
1HND L]UDXQDYDQMD REUDHQD kompjuterom zovu se ORJLNH RSHUDFLMH 2VQRYQH ORJLNH

operacije su: I operacija (A N D), I L I operacija (O R) i negacija (N O T/N E 2EMDVQLPR ORJLNH
RSHUDFLMH SRPRX VOMHGHHJ SULPMHUD 3LWDMWH JUXSX RG HWLUL RVQRYFD L HWLUL VUHGQMRNROFD GYD
pitanja: 'DOLVLVUHGQMRNRODF"L'DOLVLGMHDN"
'MHDN
'MHYRMLFD
6UHGQMRNRODF
'MHDN
'MHYRMLFD
Osnovci
;MHRGJRYRUQDSLWDQMH'DOLVLVUHGQMRNRODF"D<MHRGJRYRUQD'DOLVLGMHDN"6SLVDN
PRJXLK RGJRYRUD MH GDW X WDEHOL 2YD WDEHOD VH ]RYH tabela istinitosti (tabela 1). Vrijednosti I
operacije (AND), ILI operacije (OR) i negacije (NOT/NE) je prikazan dolje.
Pitanje
3'DOLVLVUHGQMRNRODF"
Odgovor je X.
Za Da, X=1
Za Ne, X=0
3'DOLVLGMHDN"
Odgovor je Y.
Za Da, Y=1
Za Ne, Y=0
54
2)
I operacija (AND), ILI operacija (OR) i negacija (NOT/NE)
1. A N D operacija
5H]XOWDWRGJRYRUDQDSLWDQMH'DOLVLVUHGQMRNRODF i GMHDN"GRGLMHOLWHSURPMHQOMLYRM=
Za Da i Ne, Z=1 odnosno Z=0
6UHGQMRNRODF
'MHDN
6UHGQMRNRODF
'MHYRMLFD
Osnovac:
'MHDN
Osnovac:
'MHYRMLFD
Tabela 1. Tabela istinitosti

(a) I operacija (AND)
X
Z postaje 1 samo kada su obje vrijednosti X i Y MHGQDNHDXRVWDOLPVOXDMHYLPD
2. I L I operacija (O R)
5H]XOWDWRGJRYRUDQDSLWDQMH'DOLVLVUHGQMRNRODFili GMHak?" dodijelite promjenljivoj Z.
Za Da i Ne, Z=1 onosno Z=0
6UHGQMRNRODF:
'MHDN
6UHGQMRNRODF:
'MHYRMLFD
Osnovac:
'MHDN
55
Osnovac:
'MHYRMLFD
(b) ILI operacija (OR)

X
Z postaje 1 kada su obje vrijednosti X i Y (ili jedna od njih) jednake DXRVWDOLPVOXDMHYLPD
3. Negacija
RezuOWDWRGJRYRUDQDSLWDQMH'DOLVLVUHGQMRNRODF"GRGLMHOLWHSURPMHQOMLYRM=
Za Da i Ne, Z=1 odnosno Z=0
Osnovac:
'MHDN
Osnovac:
'MHYRMLFD
6UHGQMRNRODF:
'MHDN
6UHGQMRNRODF:
'MHYRMica
(c) Negacija (NOT)

X
Z postaje 1 ako je X jednako 0 i obrnuto.
9MHED
.RMDYUVWDJUDILNRJSRGDWNDVHGRELMDNDGDVHNRULVWH$1'RSHUDFLMDL,RSHUDFLMD]DGYDJUDILND
prikaza na slikama 3. i 4. na str. 25?
56
2.
/RJLNRNRORLIXQNFLMHkompjutera
1)
/RJLNRNROR
3URFHGXUD NRMD SURYRGL ORJLNH RSHUDFLMH X kompjuteru zove se logiko kolo. Osnove ovog
ORJLNRJ NROa su: AND/I procedura, OR/ILI procedura i NOT/NE procedura. Ove procedure
SURYRGH$1',RSHUDFLMHRSHUDFLMHORJLNRJ]ELUDLQHJDFLMH
Sabiranje jedne cifre binarnog broja
Zbir?
/RJLND PUHD NRMD YUL VDELUDQMH MHGQRFLIUHQLK ELQDUQLK EURMHYD ]RYH VH SROXVDELUD
6DELUDMPR ELQDUQH FLIUH ; L < L SUL WRPH PRHPR GRELWL GYRFLIUHQ UH]XOWDW FV JGMH MH V FLIUD QD
MHGLQLQRPPMHVWXUH]XOWDWDDFMHPRJXLSUijenos. Tabela 2.
Tabela 2. Tabela istinitosti za sabiranje
Vrijednosti koje se
Prva cifra
sabiraju
Prijenos
Slika 1. 3ULPMHUSROXVDELUDD]D; L<
57
2)
Konfiguracija kompjuterskog sistema
,]ERURSUHPHNRMDLQL kompjuterski sistem zove se konfiguracija. Kompjuter komunicira sa

GUXJLP XUHDMLPD WDNR WR VH SUHNR XOD]QLK XUHDMD podaci mogu unositi u kompjuter a preko
L]OD]QLK XUHDMD se mogu izdDYDWL UH]XOWDWL REUDGH 8UHDM X NRPH VH XYDMX SURJUDPL L SRGDFL
zove se memorija. Postoji operativna memori ja RAM (Random acces memory) u kojoj se
L]YUDYDMXVYLSURJUDPLLREUDGDSRGDWDNDVanjska memorija (hard disk, floppy disk, CDVOXL]D
pohranu programa i podataka koji se po potrebi mogu prenijeti u operativnu memoriju u cilju
QMLKRYRJ L]YUHQMD C PU (central p rocessing unit/ centralna jedinica za obradu MH XUHDM X
kompjuterX X NRPH VH L]YUDYDMX LQVWUXNFLMH SURJUDPD L L]YRGH UD]OLLWH RSHUDFLMH nad podacima.
Kompjuter se sastoji od centralne jedinice i SHULIHUQLKXUHDMD koji se jednim imenom nazivaju
hardver. Program je niz instrukcija koje kompjuter L]YUDYD SUL UMHDYDQMX RGUHHQRJ ]DGDWND
6LVWHPVNHLDSOLNDWLYQHNRULVQLNHSURJUDPHMHGQRPULMHMX]RYHPRsoftver.
Prijenos instrukcija
Instrukcije ulaza
8OD]QLXUHDML
Instrukcije izlaza
8SUDYOMDNDMHGLQLFD
,]OD]QLXUHDML
Program
$ULWPHWLND
instrukcija
$ULWPHWLNR-ORJLND
jedinica
Vanjska memorija
Prijenos instrukcija
Podaci
Podaci
Operativna
memorija
Ulaz podataka
Izlaz
podataka
Program, podaci
Podaci
Tok instrukcija
Tok programa, podataka
Slika 2. Osnovna konfiguracija kompjutera
(1) Pet funkcija: XOD]XYDQMHL]OD]RSHUDFLMDNRQWUROD]RYXVHSHWJODYQLKIXQNFLMDkompjutera.

(2) UlazQL XUHDML WDVWDWXUD PL LWG VX MHGLQLFH ]D XQRV SRGDWDND 0RQLWRU L WDPSD VX L]OD]QL
ureDML)ORSS\GLVNHWDKDUGGLVN, DVD jedinica, CD-ROM jedinica itd. su vanjske memorije.
3) Operacije kompjutera
U operativnoj memoriji se nalazi program koji se neposredno izvrDYD L SRGDFL NRML VH
QHSRVUHGQR NRULVWH SUL L]YUDYDQMX SURJUDPD 3UL L]YUHQMX SURJUDPD X RSHUDWLYQRM PHPRULML
podaci se unose iz vanjske PHPRULMH L SURVOMHXMX X regista r CPU-a. Podaci i instrukcije se
UD]PMHQMXMXL]PHX operativne memorije i registra velikom brzinom (Slika 3).
Predstavimo proces rada CPU-DQDSULPMHUXVDELUDQMH
58
<Operativna memorija>
<8SUDYOMDNDMHGLQLFD>
Instrukcija je privremeno
VPMHWHQD.
,]YUHQD LQVWUXNFLMD MH
VPMHWHQD X RSHUDWLYQX
memoriju.
Operacijski sklop
potreban za operaciju
LWDQMH
Registar
instrukcija
Address
LWDQMH
LWDQMH
3URJUDPVNLEURMD
XYDQMH
<Aritm-ORJLND
jedinica>
+ sabiranje
Registar potreban za
operaciju
Instrukcija
sabiranje
Podatak
Registar
Registar
Slika 3. Osnovna operacija CPU

,QVWUXNFLMH L SRGDFL VX VPMHWHQL X RSHUDWLYQX PHPRULMX =QDHQMH VYDNH instrukcije je prikazano
ispod.
LWDQMH
3RGDFLVHLWDMXL]RSHUDWLYQHPHPRULMH
Sabiranje:
,]YUDYDVHVDELUDQMH
Snimanje:
3RGDFLVHXYDMXXRSHUDWLYQRMPHPRULML
=DYUHWDN
3URFHVMH]DYUHQ
,QVWUXNFLMD LWDQMH QD DGUHVL MH SURLWDQD L REUDHQD 3RGDWDN QD DGUHVL MH SURLWDQ L
SULYUHPHQRVPMHWHQXUHJLVWDU$&38-D3URJUDPVNLEURMDMHSRVWDYOMHQQDDGUHVX
<Operativna memorija>
LWDQMHLQVWUXNFLMH
Adresa
LWDQMHLQVWUXNFLMH
Slanje na
adresu 10
3URJUDPVNLEURMD
LWDQMH
LWDQMH
LWDnje
Instrukcija
Sabiranje
Spremanje
Kraj
,]YUDYDQMH
instrukcije
Podatak
Registar
Register
59
,QVWUXNFLMDLWDQMH QDDGUHVL MHSURLWDQD L REUDHQD3RGDWDNQDDGUHVL MHSURLWDQ L

SULYUHPHQRVPMHWHQXUHJLVWDU%3URJUDPVNLEURMDMHSRVWDYOMHQQDDGUHVX
< Operativna memorija >
LWDQMHLQVWUXNFLMH
"
LWDQMHLQVWUXNFLMH
"
LWDQMH
3URJUDPVNLEURMD
"
Adresa
LWDQMH
"
LWDQMH
Slanje na
adresu 11
"
Sabiranje
6PMHWDQMH
"
"
"
Instrukcija
"
Kraj
"
Podatak
Registar
,QVWUXNFLMD VDELUDQMH QD DGUHVL MH SURLWDQD L REUDHQD 6DUGDM UHJLVWUD $ L VDGUDM
registra B "5" se sabiraju i rezultat operacije je L SULYUHPHQR MH VPMHWHQ X UHJLVWDU &
3URJUDPVNLEURMDMHSRVWDYOMHQQDDGUHVX
< Glavna memorijska oprema >
LWDQMHLQVWUXNFLMH
"
Adresa
LWDQMH
LWDQMHLQVWUXNFLMH
"
"
+ sabiranje
3URJUDPVNLEURMD
LWDQMH
,]YUavanje
instrukcije
Sabiranje
Instrukcija
Spremanje
=DYUHWDN
LWDQMH
Podatak
Registar
,QVWUXNFLMD VSUHPL QD DGUHVL MH SURLWDQD LREUDHQD 6DGUDM UHJLVWUD & MH VPMHWHQ QD
DGUHVL JODYQRJ PHPRULMVNRJ XUHDMD 3RGDWDN QD RYoj adresi je rezultat operacije. Programski
EURMDMHSRVWDYOMHQQDDGUHVX
60
< Glavna memorijska oprema>

LWDQMHLQVWUXNFLMH
"
Adresa
LWDQMH
LWDQMHLQVWUXNFLMH
"
XYDQMH
LWDQMH
Slanje na
adresu12
"
Sabiranje
Instrukcija
XYDQMH
3URJUDPVNLEURMD
Kraj
,]YUDYDQMH
<9=.0->?<,/"
Podatak
Registar
,QVWUXNFLMDNUDMQDDGUHVLMHSURLWDQDLVHULMDSURFHVDSURJUDPDMH]DYUHQD
9MHED]DNUDMGLMHOD
1. Kada je signal "1" ili "0" unesen u X i Y na slici 1, provjerite izlazne rezultate za C i S za svaki
VOXDM
61
Poglavlje 32EUDGDLQIRUPDFLMDNRULWHQMHPkompjutera
3RJODYOMH 2EUDGD LQIRUPDFLMD NRULtenjem

kompjutera
Dio 1.
Algoritam
8 RYRP SRJODYOMX XLt HPR R PHWRGDPD REUDGH LQIRUPDFLMD NRULWenjem kompjutera, o

SUHWUDLYDnju i procesu obrade sortiranja podataka.
1.
WDMHDOJRULWDP"
-HGQRRGRELOMHMDVDYUHPHQRJVYLMHWDMHVWHXHVWDOD i raznovrsna primjena kompjutera. Npr.,

nDXQR-WHKQLND SULPMHQD SRVORYQD SULPMHQD SULPMHQD X XSUDYOMDQMX kompjuterskim
komunikacijama i drugo.
2EUDGDLQIRUPDFLMDNRULtenjem kompjuterDL]YRGLVHQDVOMHGHLQDLQ
[1] Problem se analizira i oblikuje.
>@5D]PDWUDVHPHWRGDUMHDYDQMDSUREOHPD
[3] Razmatra se konkretna metoda obrade.
[4] Procedura (program) itd., se kreira na oVQRYXUMHHQMD
>@3URFHGXUDVHL]YUDYDLGROD]LVHGRUMHHQMDSUREOHPD
Metod obrade u koraku [2] i [3] zove se algoritam D JUDILNL ]DSLV DOJRULWPD ]RYHPR
algoritamska shema ili dijagram toka (eng. flowchart).
Definicija algoritma
Algoritam je kRQDDQ QL]NRUDNDNRML MDVQR LRGUHHQRYRGHNDUMHHQMXQHNRJSUREOHPDXNROLNR
UMHHQMH SRVWRMLRGQRVQRGDMXRGJRYRUGDSUREOHPQHPDUMHHQMDDNRUMHHQMHQHSRVWRML
3ULPMHU6DVWDYLWHSURFHGXUXL]ERUDSUHGVWDYQLNDRGMHOMHQMD]D6DYMHWXHQLND
NoYR SROXJRGLWH MH WHN SRHOR L PRUDWH L]DEUDWL SUHGVWDYQLND RGMHOMHQMD ]D 6DYMHW XHQLND
2GOXHQRMHGDVYDNLXHQLNRGMHOMHQMDQDSLHLPHMHGQRJLOLGYDNDQGLGDWD.DGDMHEURMXHQLNDX
RGMHOMHQMX QHSDUDQ QHPRJXH MH GD GYD XHQLND LPDMX LVWL EURM JODVova. Razmislite o proceduri
JODVDQMD]DL]ERUSUHGVWDYQLNDRGMHOMHQMD]D6DYMHWXHQLNDLSUHGVWDYLWHMHGLMDJUDPRPWRND
Procedu ra 1. Tekstualni opis algoritma

3URFHGXUD VDGUL VOMHGHH NRUDNH RWYRULWH JODVDNX NXWLMX L]EURMite glasove za svakog
kDQGLGDWDLXSRUHGLWHEURMJODVRYDGRNRMLKVWHGROL
'HWDOMQLMHREMDQMHQLNRUDFL
2WYRULWHJODVDNXNXWLMX2WYRULWHJODVDNXNXWLMXJGMHVXJODVDNLOLVWLL
,]EURMLWHJODVRYHIzbrojite glasove dobijene za svakog kandidata.
8SRUHGLte bURMJODVRYD8SRUHGLWHEURMJODVRYDGRNRMLKVWHGROLLL]DEHULWHNDQGLGDWDNRMLMH
GRELRQDMYLHJODVRYD
Procedu ra 2. 2SLVSRPRXGLMDJUDPDWRNDDOJRULWDPVNHsheme)
3URFHGXUD VH RSLVXMH GLMDJUDPRP WRND NDR WR MH SULND]DQR QD SOLFL *UDILNL VLmboli
algoritamskih koraka prikazani su u Tabeli 1.
62
3RHWDN
,]YDGLWHJODVDNHOLVWLH
NE
Da li je registrovan A
DA
Dodajte 1 glas za A
Da li je dobijeni broj
JODVRYDYHLRG%
Dodajte 1 glas za B
NE
DA
2GDEHULWH$NDRODQD6DYMHWDXHQLND
2GDEHULWH%NDRODQD6DYMHWDXHQLND
Kraj
Slika 1.
63
*UDILNLVLPERO
=QDHQMH
Upravljanje
L]YUDYDQMHP
"
Obrada podataka
"
Ispitivanje uvjeta
"
8QRHQMHSRGDWDND
"
Izdavanje podataka
7DEHOD*UDILNLVLPEROLDOJRULWDPVNLKNRUDND
Napomena
Tekstualni zapis algoritma (procedura 1) koji smo naveli ima izvjesne nedostatke. Prije svega,
WHNVW PRH ELWL QHMDVQR IRUPXOLVDQ L QHSUHJOHGDQ VD JOHGLWD XYLGD X YUVWX DOJRULWDPVNLK koraka i
strukturu algoritma. Pod strukturom algoritama podrazumijevamo redoslijed pojedinih vrsta
DOJRULWDPVNLKNRUDNDXDOJRULWPX9UVWDDOJRULWDPVNRJNRUDNDMHNDUDNWHUDNFLMHNRMDVHL]YUDYDX
algoritamskom koraku. Da bi se osigurao pregledan zapis tRND DOJRULWPD X NRPH H VH MDVQR
XRDYDWLYUVWHDOJRULWDPVNLKNRUDNDLVWUXNWXUDDOJRULWPDNRULVWLt HVHJUDILNL]DSLVL
Zadata k 1.
1DSLLWH DOJRULWDPVNX VKemu tako da primjeru 1. dodate proces koji dozvoljava postojanje
QHYDHLKOLVWLD
64
2.
Osnovna struktura algoritma

1) Algoritam
3ULPMHUSRND]XMHSURFHGXUXL]ERUDODQD6DYMHWDXHQLNDNRULVWHLVLPEROHGLMDJUDPDWRND
kao WR VX REUDGD L SURFMHQD 8RSeno, algoritmom se mogu predstaviti tri osnovne strukture:
linijska struktura, razgranaWDVWUXNWXUDLFLNOLQDVWUXNWXUDNDRWRMHSULND]DQRQDVOLNDPDRGGR
.RPELQRYDQMHPRYLKHOHPHQWDUQLKDOJRULWDPVNLKVWUXNWXUDREUD]XMXVHVORHQLDOJRULWPL
Predstavimo primjerima tri osnovne strukture algoritma.
1.
L inijska stru ktura
Struktura kod koje se, SUL MHGQRP L]YUDYDQMX DOJRULWPD, svaka naredba L]YUDYD WDQR
jedanput naziva se linijska struktura. Na Slici 1. QDUHGED L QDUHGED VX L]YUHQH ]DGDWLP
redosliMHGRPLL]YULOHVXVHWDQRMHGDQSXW
Naredba 1
Naredba 1 je izvrena
Naredba 2
1DUHGEDMHL]YUHQD
Slika 1. Linijska struktura

2.
Razgranata stru ktura

Ovo je struktura u kojoj se redoslijed obrade mijenja u zavisnosti od uvjeta. Na Slici 2. naredba
VH L]YUDYD DNR MH uvjet WDDQ 'D D QDUHGED VH L]YUDYD DNR MH uvjet QHWDDQ 1H 3RVOLMH
L]YUDYDQMDQDUHGEHLOLQDUHGEHQDVWDYOMDVHVDL]YUDYDQMHPVOjHGHHJQL]DQDUHGEL
Uvjet
Ne
Ako je uvjet ispunjen

L]YUDYDVHQDUHGED
a ako uvjet nije ispunjen
L]YUDYDVHQDUHGED
Da " "
Naredba 1
Naredba 2
Slika 2. Razgranata struktura
65
3.
&LNOLQDVWUXNWXUD (Petlja)
U svDNRGQHYQRPLYRWXHVWRVHSRMDYHLGRJDDMLSRQDYOMDMX1LMHWHNRSUHWSRVWDYLWLGDELL
u algoritmima bilo pogodno da se izvjestan broj algoritamskih koraka ponavlja. Ovakav dio
DOJRULWPDNRMLVH PRHYLHSXWDSRQDYOMDWLREUD]XMHFLNOLQXVWUXNWXUX8 zavisnosti od izlaznog
kriterijDFLNOXVLVHGLMHOHQDEURMDNHFLNOXVHLFLNOXVHVDXvjetima.
%URMDNLFLNOXV je ciklus u kome je broj ponavljanja kriterij za izlazak iz njega.
.RULWHQMH EURMDNLKFLNOXVDSUHWSRVWDYOMDGD PL]QDPRNROLNRSXWDHOLPRGD se ponovi dio tijela
FLNOXVD0HXWLPQHNDGDQLMHMDVQRNROLNRHSXWDGDVHL]YULFLNOXV2YXPRJXQRVWSUXDuvjetni
ciklus.
.
Ne
Uvjet
i=1,n
naredba
Da
Tijelo ciklusa
"
"
"
Tijelo ciklusa
Ne
Uvjet
Da
%URMDNLFLNOXV)RU 8YMHWQi ciklus While
Uvjetni ciklus Repeat
3URJUDPL X VHEL VDGUH podatke. Podatak je objekW REUDGH D SURJUDP GHILQLH QDLQ REUDGH
podataka. Svi podaci sa kojima program radi moraju se nalaziti u operativnoj memoriji. Mjesto u
operativnoj memoriji u kome se nalazi jedan podatak zovemo lokacija. Identifikator lokacije u
SURJUDPX ]RYH VH SURPMHQOMLYD 9ULMHGQRVW NRMX GRELMD SURPMHQOMLYD ]RYH VH WHNXD YULMHGQRVW
-HGQD RG RVQRYQLK QDUHGEL REUDGH SRGDWDND MH QDUHGED GRGMHOH 1DUHGED GRGMHOH VH R]QDDYa
znakom jedanakosti (=). Npr., nDUHGEDSRYHDYDQMDYULMHGQRVWLSURPMHQOMLYH[]DMHGDQR]QDDYDVH
sa x = x1. Promjenljivoj x se dodaje broj 1 (desna strana) i taj zbir se dodjeljuje promjenljivoj x
(lijeva strana).
2) Primjeri jednostavnih algoritama

Pokazat HPR SULPMHUH MHGQRVWDYQLK DOJRULWDPD WUL RVQRYQH VWUXNWXUH: linijske strukture,
UD]JUDQDWHVWUXNWXUHLFLNOLQHVWUXNWXUH
Primjer 2. L inijska stru ktura
1DSLLWHDOJRULWDPVNXshHPXLWHNVWXDOQRRSLLWHDOJRULWDP]DXQRVEURMHYDXSURPMHQOMLYX a, 5 u
promjenljivu b LL]UDXQDWL]ELUa+b dodijelite promjenljivoj c.
66
Procedu ra
1. Tekstualni opis algoritma
(1) Unesite vrijednosti promjenljive a i promjenljive b.
(2) Saberite vrijednosti promjenljive a i promjenljive b, i dodijelite je promjenljivoj c.
3ULNDLWHYULMHGQRVWSURPMHQOMLYHFQDHNUDQX
Obrada 1
Slika 4. Promjenljiva i podaci

2. Jednostavno opisana procedura
(1) Unesite a, b
(2) c = a+b
3ULNDLWHF
3RHWDN
a,b
c=a+b
Kraj
Za primjer programa na SOLFLNRULWHQ MHSURJUDPVNL MH]LNNRML MHVH QDOD]LXSURJUDPX]D

rad sa radnim tabelama. NumHULND YULMHGQRVW X HOLML % MH GRGijeljena promjenljivoj a,
QXPHULNDYULMHGQRVWXHOLML%MHGRGijeljena promjenljivoj b3URPMHQOMLYDFVDGULUH]XOWDW
L]UDXQDWRJ]ELUDDELWDQXPHULNDYULMHGQRVWMHGRGiMHOMHQMDHOLML%
67
Cells (1,2) predstavlja

HOLMX%.
Cells(1,2).Value predstavlja
YULMHGQRVWHOLMH%.
Slika 5. 3ULPMHUSURJUDPDLUH]XOWDWDL]YUHQMD
(1)
ZQDNMHGQDNRVWL JRYRULGDMHUH]XOWDWVGHVQHVWUDQHGRGijeljen promjenljivoj s lijeve strane
Zadata k 2.
1DSLLWHDOJRULWDPVNX shemu i tHNVWXDOQRRSLLWHDOJRULWDP L]UDXQDYDQMDUD]OLNH LSURL]YRGDGYLMH
YULMHGQRVWLNRULVWHLSURPMHQOMLYHXSULPMHUX
Primjer 3. Razgranata stru ktura
1HND MH XOD]QL SRGDWDN EURM ERGRYD RVYRMHQLK QD NROVNRP WDNPLHQMX L]
LQIRUPDWLNH 1DSLLWH DOJRULWDPVku shHPX L WHNVWXDOQR RSLLWH DOJRULWDP
GRGMHOMXMXLSURPMHQOMLYRM*YULMHGQRVWNDGDMHRVYRMHQLEURMERGRYDLOL
YLH LGRGMHOMXMXLSURPMHQOMLYRM* YULMHGQRVWNDGD MHUH]XOWDW PDQMLRG
bodova.
Procedu ra
1. Tekstualni opis algoritma :
(1) Vrijednost broja bodova je unesena u promjenljivu tokuten.
$NRMHYULMHGQRVWSURPMHQOMLYHWRNXWHQERGRYDLOLYLH.
(3) Promjenljivoj G se dodjeljuje vrijednost 1.
(4) Ako je vrijednost promjenljive tokuten manji od 50 bodova.
(5) Promjenljivoj G se dodjeljuje vrijednost 0.
(6) Prikazuje se vrijednost promjenljive G.
Jednostavno opisana procedura
(1) Vrijednost za promjenljivu tokuten se unosi
(2) Ako je tokuten t 50
(3) G = 1
(4) Ako nije
(5) G = 0
(6) G je prikazan
68
3RHWDN
tokuten
tokuten t50
Ne
Da
G=1
G=0
"
G
Kraj
Slika 6. 3ULPMHUSURJUDPDLUH]XOWDWDL]YUHQMD
=DGDFL]DVDPRVWDODQUDGXHQLND
1. Napiite algoritamsku shemu i WHNVWXDOQR RSLLWH DOJRULWDP L]UDXQDYDQMD IXQNFLMH GDWH
formulama
; br_bodova 30
"""""""""
; 30d@A"
br_bodova 50
; br_bodova t 50
G=
2. 1DSLLWHDOJRULWDPVNXVKemu dodavanja procesa neprikaziYDQMDYULMHGQRVWLL]DYULWHRSHUDFLMX

kada se -1 unese za primjer 3.
69
Primjer 4. &LNOLQDVWUXNWXUD (Petlja)

Napisati algoritamsku shemu kojom se promjenljivoj x dodjeljuju vrijednosti od 1 do 10.
Vrijednosti promjenljive x potrebno je i RGWDPSDWL
3RHWDN
X = 1,10
Kraj
Slika 7. 3ULPMHUSURJUDPDLUMHHQMD
=DGDFL]DVDPRVWDODQUDGXHQLND
1. Napisati algoritamsku shHPXNRMRPVHSURPMHQOMLYRM[GRGMHOMXMXYULMHGQRVWL
Vrijednosti promjenOMLYH[SRWUHEQRMHLRGWDPSDWL
2. Napisati algoritamsku shHPX]DWDPSDQMHYULMHGQRVWLSURPMHQOMLYH[GRGMHOMXMXLMRMYULMHGQRVWL
od 1 do n.
70
3. 3UHWUDLYDQMHLVRUWLUDQMH
HVWRVPRXVLWXDFLMLGDXVYDNRGQHYQRPLYRWXSUHWUDXMHPRLVRUWLUDPRpodatke, npr., kada
WUDLPR ULMH X bosansko-HQJOHVNRP ULMHQLNX SRGDFL VX VRUWLUDQL SR Dbecednom redu). Ovdje
XLPRPHWRGXSUHWUDLYDQMa i metodu sortiranja podataka.
1) 6HULMVNRSUHWUDLYDQMHLELQDUQRSUHWUDLYDQMH
1.
6HULMVNRSUHWUDLYDQMH
1DODHQMH RGUHHQLK SRGDWDND L] SRGDWDND VPMHWHQLK X niz (ar ray) ili tabelu zove se
SUHWUDLYDQMH. Najjednostavniji algoritam pretraivanja je serijsko pret raivanje traenja
podataka od poetka tabele jedan po jedan.
(1) Ako je promjenljiva jedan elemenat, onGDMHQL]JUXSDHOHPHQDWD7R]QDLGDVHJUXSDLVWRJWLSD
podataka zove niz.
=D VHULMVNR SUHWUDLYDQMH SRGDFL QH PRUDMX XYLMHN ELWL SRUHGDQL RG PDQMHJ SUHPD YHHP L
REUQXWR'DNOHQL]QHPRUDELWLXUDVWXHPLOLRSDGDMXHPSRUHWNX
Primjer 5. A lgRULWDPVHULMVNRJSUHWUDLYDQMD
3URQDLPRVHULMVNLPSUHWUDLYDQMHPEURMXQL]XRGFLMHOLKEURMHYD
Procedura 1.
7UDLWHSRGDWDNRGSRHWNDWMRGSUYRJHOHPHQWD
niza a (1) redom.
(1) Uporedite vrijednost elementa a(1) sa
YULMHGQRX 3RWR VX YULMHGQRVWL UD]OLLWH
SUHLWHQDVOMHGHLNRUDN
(2) Uporedite vrijednost drugog elementa a(2) sa
YULMHGQRX 3RWR VX YULMHGQRVWL UD]OLLWH
SUHLWHQDVOMHGHLNRUDN
1D SR]LFLML WUHHJ HOHPHQWD D YULMHGQRVW
SRVWDMHMHGQDNDWUDHQRPSRGDWNX
7UDHQL SRGDWDN MH SURQDHQ SRVOLMH
SRUHHQMD
.DGD VH WUDHQL SRGDWDN SURQDH SULNDH VH L
petlja SURQDODHQMDMH]DYUHQD
3RHWDN
"
Procedu ra 2.
i = 1,7
O pis algoritma i algoritamska shema
(1) Unosimo elemente niza a(i)

(2) i dobijamo vrijednosti od 1 do 7.
(3) Ako je a(i) = 36,
3URQDHQMHSULND]DQRLRSHUDFLMDMH]DYUHQD.
(5) Izlazimo iz ciklusa.
(6) Ako nije, YUDDPRVHQDSRHWDNFLNOXVD.
"
a(i)
i = 1,7
"
"
a(i) = 36
71
"
Ne
"
"
37"
Kraj
3URQDHQ
2.
%LQDUQRSUHWUDLYDQMH
Kada postoji mnogo podataka koML VH WUDH VHULMVNR SUHWUDLYDQMH QLMH HILNDVQR .DR
posljedica toga koristi se ELQDUQRSUHWUDLYDQMH XNRPHVHSULPMHQMXMHPHWRGDWUDHQMDRGUHHQRJ
SRGDWNDGLMHOHLLQWHUYDOQDSROD
=D ELQDUQR SUHWUDLYDQMH podaci se moraju poredati od manjeg prema YHHP LOL REUQXWR WM
PRUDMXVHVRUWLUDWLXUDVWXLLOLRSDGDMXLQL]
Primjer 6. $OJRULWDPELQDUQRJSUHWUDLYDQMD
3URQDLWHEURMXQL]X RGFLMHOLKEURMHYDLVWLKNDRXSULPMHUXELQDUQLPSUHWUDLYDQMHP
Procedura 1.
1. ,]UDXQDMWHVUHGQML ODQLVPDQMLWHLQWHUYDOSUHWUDLYDQMD
(1)Saberite indeks prvog i posljednjeg lana niza i podjelite sa brojem 2. Na taj nain dobijate
poziciju i vrijednost srednjeg lana. Dakle (1 SRGDWDNYULMHGQRVWHOHPHQWDDMH
VUHGQMLODQ
(2) "QLMHWUDHQDYULMHGQRVW3RWRMHPDQMLRGEURMDSRVWRMLQDOLMHYRMSRORYLQL
2. 6DGDMHYULMHGQRVWDJRUQMDJUDQLFDLVXHQMHLQWHUYDOSUHWUDLYDQMD
3RWRWUDHQLSRGDWDNSRVWRMLXOLMHYRMSRORYLQLSRQRYLt HPRSRVWXSDN6DEHUite indeks prvog i
WUHHJODQDQL]DLSRGMHOLWHVDEURMHP'DNOH SRGDWDNYULMHGQRVWHOHPHQWDD
MHVUHGQMLODQ
QLMHWUDHQDYULMHGQRVW3RWRMHYHLRGEURMDSRVWRMLQDGHVQRMSRORYLQL
3. Sada je vrijednost a(2) GRQMDJUDQLFDLVXHQMHLQWHUYDOSUHWUDLYDQMD

3RWRWUDHQLSRGDWDNSRVWRMLQDGHVQRMSRORYLQLSRQRYLt HPRSRVWXSDN6DEHULWHLQGHNVWUHHJL
WUHHJ ODQD QL]D L SRGMHOLWH VD EURMHP Dakle (3 L SRGDWDN YULMHGQRVW HOHPHQWD
a MHGQDNMHWUDHQRPSRGDWNX
7UDHQLSRGDWDNMHSURQDHQSRVOLMHWULSRUHHQMD
72
Procedu ra 2.
A lgoritam i dijagram toka.

3RHWDN
"
i = 1,7
"
"
a(i)
i = 1, j = 7
idj
Da
m = (i+j) / 2
Da
a(m) = 36
Ne
Ne
"
a(m) ! 36
Da
i=m+1
j=m-1
3URQDHQ
Kraj
L,QGHNVGRQMHJUDQLFH
M,QGHNVJRUQMHJUDQLFH
P,QGHNVVUHGQMHYULMHGQRVWL
(1) Promjenljivoj i se dodjeljuje vrijednost 1, a promjenljivoj j vrijednost 7
(2) Ponavljajte niz sljHGHLKRSHUDFLMDVYHGRNMHi jednako ili manje od j
(3) m = (iM
$NRMHDP WUDHQDYULMHGQRVWMHSURQDHQD
"Postojanje" je prikazano i opeUDFLMDMH]DYUHQD
$NRQLMHDP LVSLWXMHVHWDQRVWVOjHGHHJXvjeta: da li je a(m) !36
ako jeste promjenljivoj j dodjeljujemo vrijednost m-1 tj. j = m-1
(6) U suprotnom
promjenljivoj i dodjeljujemo vrijednost m+1 tj. i = m1
9UDDPRVH na korak (2)
$NR LQGHNV VUHGQMHJ ODQD QL]D QLMH FLMHOL EURM RGVLMHFLWH GHFLPDOQL GLR EURMD L GRELMDWH FLMHOL
EURM $NR LPDWH QL] VD SDUQLP EURMHP ODQRYD, npr., ODQRYD LPDt HWH VOjHGHX VLWXDFLMX
(1+8)y 'DNOHLQGHNVVUHGQMHJODQDELt H broj 4.
73
6WUXNWXUDSRGDWDNDNRMDVHNRULVWL]DSUHWUDLYDQMHLVRUWLUDQMH- ar ray (niz)

1L]MHVWUXNWXUDSRGDWDNDNRMDPRHGDVDGULYLHRGMHGQHSURPMHQOMLYHLVWRJWLSD8RSeno
RYD PHWRGD VH NRULVWL ]D REUDGX YHOLNH NROLLQH SRGDWDND LOL LLWDYDQMD YLH RG MHGQRJ SRGDWND X
serijama. Ideja je da se sve promjenljive, kada ih je mnogo, nazovu istim imenom. Npr. a, a
PHXVREQRGDVHUD]OLNXMXSRPMHVWXXQL]XNRMHVHRGUHXMHLQGHNVRP
Kod jednodimenzionalnog niza podaci se predstavljaju kao a (1), a (2 a (n), gdje a
R]QDDYD LPH QL]D Q R]QDDYD EURM HOHPHQDWD QL]D L QR]QDDYDMX YULMHGQRVWL LQGHNVD
niza. Dvodimenzionalni niz od 3 vrste i 2 kolone predstavlja se kao b (1, 1), b (1, 2), b b
(3, 2).
Na osnovu vrijednosti indeksa niza PRJXHMHSURQDLHOHPHQDWXQL]X2YDRVRELQDQL]DLQL
SURFHVSUHWUDLYDQMDLVRUWLUDQMDHILNDVQLP
'YRGLPHQ]LRQDOQLQL]RGYUVWHNRORQH
2) Sortiranje metodom razmjene

1DMHHNRULWHQDPHWRGDVRUWLUDQMDQL]RYDMH metoda razmjene. U metodi razmjene porede
VH VXVMHGQL HOHPHQWL QL]D L DNR VX QHSUDYLOQR XUHHQL UD]PMHQMXMX PMHVWD 3RVOLMH SRUHHQMD VYLK
SDURYDVXVMHGQLKHOHPHQDWDQDMYHLHVHQDLQDNUDMXQL]D3RVWXSDNVHSRQDYOMDGDELVHQDVYRMH
PMHVWRGRYHRQDMYHLHOHPHQWXpreostalom nesortiranom dijelu niza.
(1) Za algoritam sortiranja, osim metode razmjene, postoje i metoda izbora, metoda unosa i brzog
sortiranja.
Primjer 7. A lgoritam metode razmjene
Neka je dat niz od 4 cijela broja "24, 17, 16, 18". Metodom razmjene sortirajte ove podatke u
UDVWXLSRUHGDN
Procedu ra 1
1. 3RVWDYLQDMYHLSRGDWDN]DSRVOHGQMLODQQL]D
(1) a (1)>a (2) -> izmijenjeno
1DMYHDYULMHGQRVWMHSRVWDYOMHQDXD
74
2. 7UDLWHGUXJLSRUHGXQDMYHLSRGDWDN
(2) a (2)<a (3) -> nema izmjene
(3) a (3) je nepromjenjivo
3. 7UDLWHWUHLQDMYHLSRGDWDN
(1) a (1)<a (2) -> nema izmjene
(2) a (2) je nepromjenjivo
Sortiranje je zavrHQR
Razmjena podataka
5D]PLVOLPRRSURFHGXULUD]PMHQHSRGDWDNDQDRVQRYXSULPMHUDDDVRNDRGQDUDQGHLVRND
od jabuke.
6OLND SULND]XMH SURFHGXUX UD]PMHQH VRNRYD .DR WR MH SULND]DQR QD VOLFL GD ELVPR
]DPMHQLOL VRN RG QDUDQGH $ VD VRNRP RG MDEXNH % SRWUHEQD MH WUHD DD & 3URFHGXUD
razmjene je u koracima (2) u (4).
Slika 8. Razmjena podataka

5D]PMHQDSRGDWDNDVPMHWHQLKXSURPMHQOMLYHVHL]YRGLVOLQRPSURFHGXURP2YDSURFHGXUD
je predstavljena simbolima na sljHGHLQDLQ
c=a
a=b
b=c
Procedu ra 2.
O pis algoritma i algoritamska shema
Napisati algoritam za primjer 7.

(1) i dobija vrijednosti od 3 do 1
(2) j dobija vrijednosti od 1 do i
$NRMHDMYHHRGDM1)
a (j) se zamjenjuje s a (j1)
wk = a (j)
a (j) = a (j1)
a (j1) = wk
3RQDYOMDQMHMVHRYGMH]DYUDYD
3RQDYOMDQMHLVHRYGMH]DYUDYD
Zadaci za rad
6DVWDYLWLDOJRULWDP]DVRUWLUDQMHXRSDGDMXLSRUHGDNQL]Dx koji ima n elemenata.
75
9MHED]DNUDMGLMHOD
1. Za cijele brojeve od 1 i 100, sastaviti algoritamsku shemu sljHGHLKSURFHVD
(1) Sumu od 1 do 100
(2) Sumu neparnih brojeva
(3) Sumu brojeva koji nisu djeljivi sa 7
2. 2EUD]ORLWH DOJRULWDPELQDUQRJSUHWUDLYDQMDNDGDMHWUDHQLSRGDWDNNRULVWHLSRdatke "11,
X SULPMHUX 3ULNDLWH WUDHQH SRGDWNH NRML VH PRJX GRELWL SRPRX
SRUHHQMD
3. Tabela prikazuje kako se podaci "2, 5, 3, 1, 4" VRUWLUDMX X UDVWXL Soredak. Napravite
algoritamsku shemu na osnovu ovog primjera.
3RHWDN
3RHWQLSRGDFL!
Nema zamjene
j=1,4
Nema zamjene
Zamjena
a(j)
Nema zamjena
Zamjena
Zamjena
i=3,1
Nema zamjene
Zamjena
j=1,i
Nema zamjene
Ne
Zamjena
a(j)
Sortiranje je ]DYUHQR
! a(j+1)
Da
wk =a(j)
a(j) = a(j+1)
a(j+1) = wk
j = 1,4
a(j)
Kraj
Dijagram toka primjera procedura 2.
76
Odlomak 2.
Savjeti za obradu informacija
1DXLOL VPR R PHWRGDPD REUDGH LQIRUPDFLMD NRULWenjem kompjutera itd. Ljudi se trude na razne
QDLQH kako bi obradilLLQIRUPDFLMHNRULVWHLkompjuter.
1.
1DSRPHQH]DREUDGXLQIRUPDFLMDNRULtenjem kompjutera
1) Primjer savjeta za predstavljanje informacija
1.
6DYMHWLSULNRULWHQMXGLJLWDOL]DFLMH
Analizirajmo situaciju popunjavanja upitnika. Npr., popunjavamo upitnik koji ima pet
PRJXLKRGJRYRUD
Upitnik
0ROLP 9DV GD ]DRNUXLWH MHGDQ RG SRQXHQLK
odgovora
Q1. Kakva je bila usluga osoblja prodavnice?
'REUD0DQMHGREUD1RUPDOQD%ODJRORD/RD
3ULPMHUUH]XOWDWDRGJRYRUDNRMLQLMHGLJLWDOL]RYDQ
Upitnik
0ROLP 9DV GD ]DRNUXLWH MHGDQ RG SRQXHQLK
odgovora
Q1. Kakva je bila usluga osoblja prodavnice?
1.Dobra 2.Manje dobra 3.Normalna
%ODJRORD /RD
3ULPMHUGLJLWDOL]RYDQRJUH]XOWDWDRGJRYRUD
2.
Savjeti za kodi ranje

Podsjetimo se situacije kada kupujemo proizvod u prodavnici. Svaki proizvod ima svoj kod
proizvoda koji se zove bar-NRG3UHYODHQMHPSURL]YRGDSUHNRLWDDEDU-koda kasirki se na ekranu
pojavljuje naziv artikla i njegova cijena. 1D RYDM QDLQ XSUDYOMDQMH SURL]YRGRP SRPRX NRGD
RODNDYDSUHWUDLYDQMHLLWDEDU-NRGDWHGLWrud unosa u kompjuter.
Slika 1. Bar-kod
77
3RWDQVNLNRGMHMHGDQRGUHSUH]HQWDWLYQLKSULPMHUDNRGLUDQMD3RWDQVNLNRGMH
NRULVWDQ ]D VRUWLUDQMH SRWDQVNLK DUWLNDOD D X]WR DGUHVD VH DXWRPDWVNL SULNDH
DNRXQHVHWHSRWDQVNLNRG u program za obradu teksta worda, programa za rad
sa radnim tabelama i prograPD]DQRYRJRGLQMHHVWLWNHLWGWDNRGDMHPRJXH
smanjiti posao unosa adresa.
3263RLQW2I6DOHVVLVWHP8SUDYOMDQMHVWDQMHPNROLLQHSURL]YRGDLprocesa kretanja prodaje
itd., se, WDNRHr, provode na osnovu unesenih podataka.
1DLVWLQDLQVHNRULVWLVUHGQMRNROVNLNRG, kod zaposlenih, studenata itd.
2) Primjer savjeta za proces obrade

1.
Savjet za algoritam
6HULMVNRSUHWUDLYDQMHNRMHVPRQDXLOLXGLMHOXMH PHWRGSUHWUDLYDQMD podataka od prvog
jedan po jedan.
Ponavljanje istog procesa je lako za kompjuterPHXWLP, potrajaWH DNRMHNROLLQDSRGDWDND
NRMD VH REUDXMH YHOLND =D SULPMHU L] SUYRJ GLMHOD NDGD MH SRGDWDN NRML VH WUDL ELR GR
UMHHQMDVHGRORSRVOLMHWULSRUHHQMDLVHULMVNRJLELQDUQRJSUHWUDLYDQMD0HXWLPNDGDMHSRGDWDN
NRMLVHWUDLGRUMHHQMDVHGROD]LSRPRXSRUHHQMDELQDUQLPSUHWUDLYDQMHPDSRUHHQMD
]D VHULMVNR SUHWUDLYDQMH 3RWUHEQR MH QDL UMHHQMH NDNR EL VH VPDQMLR EURM SRUHHQMD ]D ELQDUQR
SUHWUDLYDQMH
2.
Savjeti za procedu ru
5D]PRWULPR VOXDM FUWDQMD JUDILNRJ REOLND E NRPELQiUDMXL 5 dijelova prikazanih na slici
D $NR QDFUWDWH JUDILNL REOLN L VDXYDWH JD SRG LPHQRP DXWR PRJXH MH SRYHDQL JUDILNL
oblik (cLVDXYDWLJDSRGLVWLPLPHQRPDXWR
.DRWRMHRSLVDQRNDGDprovodite isti proces, memorisanje rezultata procesa i procesa obrade
itd. PRHRODNDWLSURFHVLSREROMDWLHILNDVQRVW
(a) Dijelovi
E*UDILNL
oblik "auto"
F8YHDQMH
JUDILNRJREOLND
Slika 2. 5HJLVWURYDQMHJUDILNRJREOLND
6D XUHLYDQMHP L IRUPDWLUDQMHP WHNVWD L SURJUDPRP NRML SRGUDYD JUDILNX DNR VX QDFUWDQL
JUDILNL REOLFL JUXSLVDQL NDR MHGDQ JUDILNL REOLN PRJXH MH ODNR SURYHVWL XYHDQMHVPDQMHQMH
rotaciju itd.
Zadata k
1HNDMHGDWQL]SURVWLKEURMHYDPDQMLKRGXUDVWXHP poretku 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29, 31,
3URQDLWHEURMNRULVWHLPHWRGXELQDUQRJLVHULMVNRJSUHWUDLYDQMD
78
2. Savjeti za proces NRULtenja programa za rad sa radnim tabelama

1DYHGLPRSULPMHUHVDYMHWD]DHILNDVQLMHL]YRHQMH SURFHVDNRULVWHLSURJUDP]DUDGVDUDGQLP
tabelama
1)Primjer savjeta za metod predstavljanja informacija

1.
6DYMHWL]DRODNDYDQMHSURFHVD
Ako u program za rad sa radnim tabelama unesete "2007/1/1" ili "2:17:16", prva vrijednost
VHWXPDLNDRMDQuar 2007. JDGUXJDNDRVDWDPLQXWDLVHNXQGL1DRYDMQDLQODNRMH
L]YULWLL]UDXQDYDQMHGDWXPDLYUHPHQD
(1) Datum (godina, mjesec i dan) je sekvencijalni broj (serijska vrijednost) zasnovan na standardnoj
vrijednosti datuma. Vrijeme je prikazano u zapisu 24 sata. Npr., 1 sat (1:00:00), odnosno vrijednosti
1/24.
2.
6DYMHW]DVPDQMLYDQMHJUHDND
'D EL VH VPDQMLOH JUHNH SUL XQRVX SRWUHEQR MH SRVWDYLWL RGUHHQD
RJUDQLHQMD QSU, fRUPDWLUDMWH HOLMH ]D XQRV RGUHHQH YUVWH SRGDWDND LWG Ako
QDSUDYLWH JUHNX SUL XQRVX RGUHHQH IRUPXOH IXQNFLMH LOL SRGDWND GRELt HWH
poruku upozorenja.
Slika 3.
3RUXNDXSR]RUHQMD]DJUHNXSULXQRVX
6DYMHW]DRODNDYDQMHSUHJOHGQRVWL
2ODNDYDQMHSUHJOHGQRVWL MH PRJXHRGYDMDQMHP GLMHODVWUDnice za unos podataka i rezultata,
NRULtHQMHPERMH]DFUWHLRNYLUHHOLMHLGUXJR
5DGQD WDEHOD VDVWRML VH L] UHGRYD R]QDHQLK EURMHYLPD L NRORQD NRMH VX R]QDHQH VORYLPD
Presjek jedne kRORQHLMHGQRJUHGDLQLHOHPHQWWDEHOHNRMLVHQD]LYDHOLMD.
4
6DYMHW]DODNXXSRWUHEX
2GYDMDQMHSUR]RUD]DXQRVSRGDWDNDLSULND]UH]XOWDWDNRULVWHLSUR]RUIXQNFLMH RGYDMDQMD je
LVWRWDNRMHGDQRGVDYMHWD]DODNXXSRWUHEX
Slika 4. Primjer savjeta za metodu prikaza informacija
79
2) Primjeri savjeta za proceduru obrade

1.
Ponekad je proces obrade podataka bolje uraditi VDPR QD MHGQRP OLVWX VKHHW QHJR QD YLH
njih. Npr., nHND VX SRGDFL NRML VH REUDXMX L IRUPXOH NRMH HPR NRULVWLWL ]D QMLKRYX REUDGX QD
jednom listu. Ukoliko sa istiP SRGDFLPD HOLPR XUDGLWL QHNH QRYH SURUDXQH, potrebno je samo
izmijeniti formule i dobit HPRQRYHUH]XOWDWH
2.
8NROLNR RGUHHQH SRGDWNH X WDEHOL SRYH]XMHWH IRUPXODPD IRUPXOX ]DGDMWH NRULVWHL DGUHVH
HOLMDD QHVDGUDMHHOLMD(IHNW MHVOMHGHL L]PMHQRP ELORNRJSRGDWNDXHOLMDPD QDGNRMLPD MH
napravljena formula izmijenit HVHLNUDMQMLUH]XOWDWIRUPXOHL]UDXQDYDQMD
,]UDXQDWD MH VXPD RSVHJD

HOLMD RG % GR % L
DULWPHWLND"
sredina"
NRULWHQMHPHOLMH'."
Promjenom
vrijednosti
VDGUDMD HOLMH % PLMHQMDMX
se i" YULMHGQRVWL VDGUDMD
HOLMD'L'.
3) 6DYMHW]DSREROMDQMHRSHUDWLYQHHILNDVQRVWL
.DGD XQHVHWH SRGDWNH X HOLMH NRSLUDMWH IRUPXOX L]UDXQDYDQMD NDNR ELVWH SREROMDOL
RSHUDWLYQX HILNDVQRVW .DGD NRSLUDWH IRUPXOX L]UDXQDYDQMD QHRSKRGQR MH REUDWLWL SDQMX QD
SR]LFLMHHOLMD
80
4) Savjet za kreiranje grafikona

Da biste vizuelno predstavili informacije, koristite grafikone. Posmatranjem grafikona
jednostavnije analizirate dobijene rezultate.
Broj
0
2
4
6
10
18
20
22
.ROLLQD
10000
11600
13456
15609
21560
38030
44114
51173
Grafikon vrijednosti
60000
50000
40000
Broj
30000
.ROLLQD
20000
10000
0
1
Primjer 1. 7DNPLHQMHKRURYD
Na osnovu zadatih uvjeta L UH]XOWDWD WDNPLHQMD horova, napravite rang-OLVWX L JUDILNRQ NRULVWHL
program za rad sa radnim tabelama.
Tabela 1. Uslovi WDNPLHQMD

Razred / broj odjeljenja
LUL
Nagrade
Rezultati
Grafikon
3RRGMHOMHQMDSUYRJGUXJRJLWUHHJUD]UHGD
(ukupno 15 odjeljenja)
ODQRYDLULMD
1. mjesto, 2. mjesto, 3. mjesto
Ukupan rezultat svakog odjeljenja, rang-lista za prve, druge i
WUHHUD]UHGHXNXSDQSRUHGDNLUD]UHG-SREMHGQLNWDNPLHQMD
1DSUDYLWH JUDILNRQ VD UH]XOWDWLPD ERGRYDQMD VYLK ODQRYD
LULMD
81
Slika 5. Rezultati bodovanja
Za poredak razmotrite dvije metode: PHWRGXNRULWHQMDNRPDQGHVRUWLUDQMD'DWD6RUWSURJUDPD]D

UDGVDUDGQLPWDEHODPDLPHWRGNRULWHQMDIXQNFLMH5DQN
Procedu ra 1. .RULtenje komande Data/Sort sorti ranja podataka
(1) Unesite broj bodoYD]DVYDNRRGMHOMHQMHRGVYDNRJODQDLULMDSRMHGLQDQR
8NRORQL* L]UDXQDMWHXNXSDQEURMERGRYD]DVYDNRRGMHOMHQMHLRGYRMLWHUD]UHGHERMDPD
'D ELVWH GROL GR SRUHWND UD]UHGD VRUWLUDMWH SRGDWNH X RSDGDMXL UHGRVOijed posebno za prvi,
drugi LWUHLUD]UHG
" " Unesite
Selektovano i sortirano
za svaki razred
poredak razreda
'DELVWHGROLGRUDQJOLVWHVRUWLUDMWHFLMHOXWDEHOXXRSDGDMXHPUHGRVOijedu.
82
Sortirano u
RSDGDMXLSRUHGDN
2SLSRUHGDN
Napomena
.DGDNRULVWLWHNRPDQGXVRUWLUDQMDSRGDWDNDYRGLWHUDXQDRPDUNLUDQMXSRGDWDNDQDGNRMLPDYULWH
sortiranje.
Procedu ra 2.
.RULWHQMH5$1.IXQNFLMHL9/22.83IXQNFLMH
1. R A N K funkcija
2YRPIXQNFLMRPRGUHXMHVHSRUHGDN3RUHGDN]DUD]UHGHVHRGUHXMHXH koloni, a opi poredak u
I koloni na osnovu ukupnog broja bodova smjetenih u G koloni.
Format R A N K funkcije
5$1.QXPEHUUHIRUGHU 5$1.EURMRSVHJHOLMDUHGRVOijed)
Number- DGUHVDHOLMHNRMRMVHRGUHXMHUDQJ
2SVHJHOLMD- opseg u kome se provjerava poredak
Redoslijed- DNRMHRSDGDMXLUHGRVOijHGUDVWXLUHGRVOijed
HOLMD+ 5$1.*** HOLMD, 5$1.***
83
V L O O K UP funkcija
2YR MH IXQNFLMD NRMD NDR UH]XOWDW GDMH SRGDWDN NRML LVSXQMDYD RGUHHQH Xvjete. Za opL
poredak i pobjednika razreda SULND]XMHVH LPHRGMHOMHQMDRGJRYDUDMXHJSRUHWNDX0NRORQL1SU
]DRGUHLYanje pobjednika svih odjeljenja "1" se WUDLL]NRORQHRSHJSRUHWND,NRORQDDVDGUDM
NRORQHRGMHOMHQMD-NRORQDVHSULND]XMHNDRUH]XOWDWXHOLML0
Format VLOOKUP funkcije
VLOOKUP(lookup_value;table_array;col_index_num;search_type)
Lookup_value- YULMHGQRVWNRMDVHWUDLXOLMHYRMNRORQLXRNYLUXRSVHJDHOLMD
Table_array- RSVHJHOLMDXNRPHVHWUDLYULMHGQRVW
Col_index_num- EURMNRORQHL]NRMHVHGRELMDWUDHQDYULMHGQRVW
Search_type- DNRMHWUDHVHSRGDFLNRMLRGJRYDUDMXWUDHQRMYULMHGQRVWLDNRVHWUDHQDYULMHGQRVWQHSURQDH
WUDLVHQDMYHDYULMHGQRVWNRMDMHPDQMDRGWUDHQH
HOLMD0 9/22.83+- HOLMD0 9/22.83,-
3. Pravljenje grafi kona

2GUHGLWHRSVHJSRGDWDNDNRMHHOLWHGDSULNDHWHJUDILNRQRP
Rezultat glasanja
Ukupan rezultat
120
100
ODQ
80
ODQ
60
ODQ
40
ODQ
ODQ
20
0
1-1 1-2 1-3 1-4 1-5 2-1 2-2 2-3 2-4 2-5 3-1 3-2 3-3 3-4 3-5
Odjeljenje
84
9MHED
1. U datoj tabeli su SRGDFLVYDNH]RQHVUHGQMRNROVNHWDIHWQHWUNH6DEHULWHSULNXSOMHQHSRGDWNH
SR]RQDPD]DVYDNXNROXLQDSUDYLWHWDEHOXLJUDILNRQNDNRELVWHYLGMHOLSRUHGDNSULNDLWHLPHQD
NRODSREMHGQLNDGUXJLKLWUHLKPMHVWD
,PHVUHGQMHNROe
Zona 1
Zona 2
Zona 3
Zona 4
Zona 5
Zona 6
6UHGQMDNROD$
6UHGQMDNRODO%
6UHGQMDNROD&
6UHGQMDNROD'
6UHGQMDNROD(
6UHGQMDNROD)
0:27:51
0:27:16
0:27:26
0:28:32
0:27:23
0:28:33
0:21:49
0:21:35
0:22:12
0:21:14
0:21:03
0:21:10
0:13:04
0:13:37
0:12:55
0:12:46
0:12:48
0:13:07
0:26:28
0:25:13
0:25:44
0:24:08
0:24:44
0:25:48
0:13:07
0:13:22
0:12:56
0:13:24
0:12:57
0:13:32
0:30:22
0:29:24
0:28:46
0:29:57
0:29:03
0:32:07
85
Poglavlje 4. Modeliranje i simulacija

Dio 1.
.DNRULMHLWLSUREOHP
8RYRPSRJODYOMXXLt HPRRPHWRGDPDPRGHOLUDQMDLVLPXODFLMDPDNUR]SULPMHUH L]GUXWYDLQDH

RNROLQHNRMH PRHPRNRULVWLWL]DUMHDYDQMHDNWXHOQLKSUREOHPD.
1.
Modeliranje/Kreiranje koncepta
1) WDMHPRGHOLUDQMH"
Dok smo odrastali, igrali smo se LJUDNDPDOXWNDPDDXWLLPD LGU,JUDNHVXQDSUDYOMHQH

na osnovu osobina i oblika iz UHDOQRJVYLMHWD1DRYDMQDLQ "predmet napravljen na osnovu" realnih
predmeta zove se model(1) ili maketa, a postupak pravljenja modela zove se modeli ranje.
Dobro auto je
auto sa manje
YD]GXQRJ
otpora
Otpor
zraka
raste
sa
kvadratom
brzine
Modelirajte auto sa
PDQMH
YD]GXQRJ
otpora i razradite
dizajn
Problem
Modeliranje
Smanjite
visinu
SRNXDMWH
ponovno
.RULWHQMH>)*+,-./0a
5MHHQMH
Razvojem kompjuterD PRGHOLUDQMH MH SRVWDOD YDQD QDXQD PHWRGD UMHDYDQMD PQRJLK
SUREOHPD X GUXWYX NDR WR VX UD]YRM QRYRJ YR]LOD SRNUHWDQMH SUREQRJ YR]LOD YUHPHQVND
SURJQR]D SUHGYLDQMH HNRQRPVNRJ UD]YRMD SRPRX QRYLK VWUDWHJLMD SUHGYLDQMD WHWH
SURX]URNRYDQH ]HPOMRWUHVRP L SODQLUDQMH VSUHDYDQMD NDWDVWURID Da bismo shvatili problem i
SURQDOLUMHHQMHSRWUHEQRMHGDNRULVWLPRPHWRGPRGHOLUDQMD
0RGHO MH SUH]HQWDFLMD VLVWHPD QDMHH X LGHDOL]RYDQRP REOLNX 6OLND X YDRM JODYL MH MHGQD
vrsta modela.
2) Procedura modeliranja
Procedura modeliranja realizuje se kroz 3 koraka:
>@8SUYRPNRUDNXREUD]ORLWHVYUKXPRGHOLUDQMD.
2EUD]ORLWH]DWDSUDYLWHPRGHONDNYHRVRELQHHOLWHGDLPDLNDNYDVXSUHGYLDQMa.
[2] U drugom koraku odredite strukturu modela
3URQDLWH RVQRYQH HOHPHQWH NRML SUHGVWDYOMDMX RVRELQH PRGHOD L REUD]ORLWH YH]X L]PHX
elemenata.(1)
>@8WUHHPNRUDNXSUHGVWDYLWHPRGHOSRPRXPDWHPDWLNRJL]UD]D
Postoje: mjerni model koji predstavlja realan predmet u smanjenom obliku, model
PDWHPDWLNRJ L]UD]D NRML PDWHPDWLNL SUHGVWDYOMD VWDWXV SUHGPHWD L JUDILNL PRGHO (2) koji je
struktura pretvorena u dijagram koji prikazuje komponente cilja i njihovu samu povezanost itd.
Jedinica p rodaje
WUHQXWQDMHGLQLFDSURGDMHNROLLQDSURPMHQH
3ULPMHUPMHUQRJPRGHOD 3ULPMHUPRGHODIRUPXOH 3ULPMHUJUDILNRJ !modela!
Razumijevanje i po]QDYDQMH SUDYLOD L QDHOD PHX HOHPHQWLPD Postoji: dijagram toka programa,
RUJDQL]DFLMVNLJUDILNRQNRPSDQLMHLPUHQLGLMDJUDPSXWDLHOMH]QLFHLWG
86
3) Svrha modeliranja
3RPRXPRGHOLUDQMDYUHVHDQDOL]HNDUDNWHULVWLNDSRQDDQMDVXEMHNWDNUR]SURmjene uvjeta u
kojima se subjekW QDOD]L GD EL VH NUHLUDOL VORHQL VLVWHPL L LPSOHPHQWLUDOL X VWUDWHJLMX NRPSDQLMH
ekonomsku politiku i drugo.
4)
Klasifikacija modela
8]DYLVQRVWLRGQDLQDSUHGVWDYOMDQMDREMHNWDSRVWRMHLUD]OLLWHYUVWHPRGHOa (Slika 1).

Kod GLQDPLNRJ PRGHOD rezultati se mijenjaju u zavisnosti od toka vremena, a kod VWDWLNRJ
modela(3) WRN YUHPHQD VH QH UD]PDWUD 'LQDPLNL PRGHO VH GLMHOL QD model YMHURYDWQRH, koji
XNOMXXMHIHQRPHQQHSUDYLOQRVWLLNRQDDQPRGHO NRMLQHXNOMXXMHfenomen nepravilnosti.
Mjerni model
Klasifikacija
prema
QDLQXSUHGVWDYOMDQMD
Model formule
GrafLNLPRGel
.RQDDQPRGHO
Klasifikacija po
osobinama predmeta
'LQDPLNLPRGHO
6WDWLNLPRGHO
0RGHO YMHURYDWQRH
model
Slika 1. Klasifikacija modela
(3) Primjer izgradnje vodovoda

Zadatak,
Kako biste kategorizovali modele prema osobinama predmeta dDPRGHOLUDWHVOMHGHHIHQRPHQH:
(1) Red na elektronskoj kasi u supermarketu?
(2) Promjena temperature vode u vruoj kupki?
(3) Upravljanje zalihama kako biste SRYHDOLSURGDMX?
5) Modeliranje
1DSUDYLPRPRGHONRULVWHLSURFHGXUXPRGHOLUDQMD
9MHED 3URGDMDSDSLUQHOXWNHQDNROVNRMSULUHGEL
Planiramo da napravimo "papirnu OXWNX L GD MH SURGDMHPR QD NROVNRM SULUHGEL Analizirajmo u
NRPRGQRVXHELWLFLMHQDLNROLLQDNRMDHVHQDSUDYLWL
Procedu ra 1. A naliza p roblema

=D PRGHOLUDQMH MH YDQRGDREUD]ORLPR VYUKXSUDYOMHQMD PRGHOD0RJXHVYUKH EL ELOHQH
pravite mrtve zalihe", "bez velikih gubitaka", itd. U RYRP VOXDMX provedimo modeliranje sa
VYUKRPSRYHDYDQMDSURILWDNROLNRMHJRGPRJXH
Procedu ra 2.
Izbor st ruktu re
3UHWSRVWDYLPR GD MH EURM XHVQLND QD NROVNRM SULUHGEL OMXGL NDR L VYDNH JRGLQH
PoVWDYLPRWURNRYHL]UDGHQDMHQD]DOXWNXLSURYHGLWHPRGHOLUDQMHQDVOjHGHLQDLQ
dobit po 1 lutki = cijena WURNRYLL]UDGH
87
Cijena
Dobit po 1 jedinici
7URNRYLL]UDGH
%UXWRGRELW GRELWSROXWNLNROLLQDNRMDHVHSURGDWL
Dobit po 1 jedinici
Ukupna dobit
.ROLLQDNRMDHVHSURGDWL
.ROLLQDNRMDHVHSURGDWL EURMXHVQLNDSURSRUFLMDEURMDNXSDFD
%URMXHVQLND
#
Proporcija br. kupaca
.ROLLQDNRMDHVHSURGDWL
(4) Proporcija broja kupaca zavisi od cijene lutke

Proporcija
Cijena
Model je konfigurisan s 4 elementa: "cijena x", "proporcija r", "kROLLQD NRMD H VH Srodati y",
EUXWRGRELWS2Sa struktura modela (Slika 2).
Cijena x
Proporcija r
%URMXHVQLND
1000 ljudi
.ROLLQDNRMDHVHSURGDWL\#
Dobit po 1 jedinici
"
7URNRYLL]UDGH
100 jena/jedinici
Ukupna dobit p
6OLND2Sa struktura modela

WD SUHGVWDYOMD"
strelica
na"
slici ?"
Kada postoji bilo kakva veza

L]PHX
GYD
HOHPHQWD
elementi su povezani i kada
HOLWH SUHGVWDYLWL ]DYLVQRVW
uzroka i rezultata, postavite
strelicu.
2<,/97"
2YDNR MH R]QDHQR NDGD

"proporcija" zavisi od
FLMHQH
Proporcija
88
Proporcija
Procedu ra 3. .UHLUDQMHPDWHPDWLNRJPRGHOD
Napravimo YH]X L]PHX FLMHQH L SURSRUFLMH SRPRX PDWHPDWLNRJ
izraza.
(1) Ako je cijena x jednaka 100 jena (100 jena oko 1,25 km), polovina
XHVQLND H NXSLWL OXWNX U D DNR MH FLMHQD x jednaka 600 jena, niko
QHH NXSLWL OXWNX U 6DGD SRVPDWUDMPR YH]X L]PHX SURSRUFLMH L FLMHQH
NDRWRMHSULND]DQRQDVOLFL9H]DMHL]UDHQDQDVOMHGHLQDLQ
r = -0.001x + 0.6
"#$%&'!($%&)!
.ROLLQD NRMD H VH SURGDWL y SUHGVWDYOMHQD MH EURMHP XHVQLND L Slika 3. C ijena i proporcija
proporcijom r na sljHGHLQDLQ\ U
Proporcija
3RWR MH GRELW SR OXWNL SUHGVWDYOMHQD FLMHQRP x L WURNRYLPD L]UDGH

(x-100), bruto dobit p VHL]UDXQDYDPQRHQMHPNROLLQHNRMDHVHSURGDWLy i
RYRPYULMHGQRXLSUHGVWDYOMHQDMHNDRS \[-100).
(4) Interval vrijednosti za x bi trebao biti 100 d x d 600 tako da cijena ne bude
PDQMDRGWURNRYD
0DWHPDWLNRSUHGVWDYOjanje od (1) do (4)
r=-0.001x+0.6
y=1000r
p=y(x-100)
Vrijednosti za x, 100 d x d 600
8NUDHP]DSLVX
y=1000(-0.001x+0.6)
p=y(x-100)
Vrijednosti za x, 100 d x d 600
"#$%&'!($%&)!
3RYHDQD
()1%-"#
#
#
#
86*>"#
)";6"#
#
A)'B,'6#
3RYHDQD
()1%-"#
#
6) 0MHUHSUHGRVWURQRVWLSULOLNRPPRGHOLUDQMD
89
#
86*>"#
)";6"#
?)*&#
*>";-%@#
%-;'9"6"#
#
#
#
#
?)C*&#
D-;'9"6"#
NRMLHVH
%1("7%6%#
"
E*B'$%)"-&'#
E*B'$#
A)'B,'6#
865")-*#
SRQDDQMH#
#
A*BFB")"-&
'#
>@.ROLNRWDQREismo VHWUHEDOLSULODJRDYDWLVWYDUQRMVLWXDFLML"
=D PRGHOLUDQMH QLMH QHRSKRGQR XNOMXLWL VYH HOHPHQWH VWYDUQRVWL
(OHPHQWL VH XNLGDMX ]DYLVQR RG WRJD ]D WD NRULVWLPR PRGHO .DGD MH
XNOMXHQRPQRJRHOHPHQDWDmodel postaje sloen i velik, pa modeliranje
i simulacija postaju teki.
>@=DLVWLSUHGPHWPRHWHQDSUDYLWHYLHUD]OLLWLKPRGHOD.
3RWR VH PRGHOLUDQMH L]YRGL SRG SUHWSRVWDYNRP ]DVQRYDQRP QD
znanju i iskustvu, napravljeni model varira za svaku osobu i rezultati
VLPXODFLMHVXUD]OLLWL
Zbog WRJD MH YDQR ]QDWL GD PRGHO QLMH XYLMHN WDDQ 3RWUHEQR MH
prostudirati pretpostavke za dovoljan broj modela i provjeriti da li su
NRULWHQLSRGDFLWDQL
?)*&#*>";-%@#
%-;'9"6"#
8%,F$"7%&"#
A)*G-*1"#
2.
Simulacija
1) WDMHVLPXODFLMD"
=DEXGXLSODQUMHDYDQMDHNRQRPVNLKSUREOHPD ]HPOMe ili regije, problema okoline, dizajna

HOHNWUDQH DHURGURPD QDSUDYOMHQ MH PDWHPDWLki model ili mjerni model, eksperiment je izveden i
napravljena je studija. Ovo se zove simulacija. (1)
Procedu ra simulacije:
>@,]YHGLWHHNVSHULPHQWNRULVWHLPRGHO.
[2] Pregled provjere da li je proces pravilan.
- Uporedite rezultat eksperimenta i stvarne podatke.
- 3URVWXGLUDMWHNUHHOLVHPRGHOQHUHDOQR.
- Ako postoji problem, prilagodite strukturu modela i pa rameta ra (2).
[3] Upotreba modela
- Posmatrajte model SRGUD]OLLWLPuvjetima i sakupite podatke.
- 3URQDLWHQDMEROMHUMHHQMH]DUD]OLLWHSODQRYH.
- 6DNXSLWHSRWUHEQHSRGDWNH]DSURJQR]XLRGOXLYDQMH.
6LPXODFLMDMHWHKQLNDNRQVWUXLVDQMDLL]YRHQMDPRGHODUHDOQRJVLVWHPDXQDPMHULGDVHDQDOL]LUD
SRQDDQMH WRJ VLVWHPD EH] RPHWDQMD L] QMHJRYRJ RNUXHQMD 3URWLYSRDUQD REXND MH SULPMHU
simulacije koja koristi stvarne predmete.
2YRMHNRQVWDQWQDYULMHGQRVWNRMDVHNRULVWL]DPDWHPDWLNLPRGHO
2) Simulacija
Izvedite simulaciju:
9MHEa 2. Simulacija prodaje papirnih lutaka
6LPXOLUDMWH GRELW RG SURGDMH SDSLUQLK OXWDND NRMH H VH SURGDWL NRULVWHL PRGHO QDSUDYOMHQ X
primjeru 1.
Procedu ra 1.
1.
,]UDXQDMWHGRELW]DUD]OLLWHFLMHQH
3RWRMHFLMHQD x iz intervala od 100 d x d 600, dodjeljujte vrijednosti promjenljivoj x redom 100,
200, 300, 400, 500 i 600 jena.
2.
Napravite grafikon za dobijene rezultate

.DGDQDSUDYLWHJUDILNRQQDRVQRYXUH]XOWDWDPRHWHYLGMHWLNDNRVHGRELWPLMHQMDX]DYLVQRVWLRG
cijene (Slika 4).
3.
PrRQDLWHFLMHQXNRMDGRQRVLQDMYHXGRELW
Kada je cijena 100 jena ili 600 jena, nema dobiti. Zaradit HWHDNRMHFLMHQDLOL
MHQD,]UDXQDMPRGRELW]DFLMHQXRGMHQD (3)
(3) Dobit je 62.500 jena i to je maksimalna dobit.
90
Proporcija
Model napravljen u primjeru 1.

y=1000(-0.001x+0.6)
p=y(x-100)
100 d x d 600
Slika 4. Cijena i profit

"#$%&'!($%&)!
Procedu ra 2. Pregled i provjera isp ravnosti modela

9H]DL]PHXFLMHQHLSURSRUFLMHSULPRGHOLUDQMXMHYDDQGLRNRMLRGUHXMHVWUXNWXUXRYHYH]H
Prostudirajmo da li je rezultat eksperimenta L]UDXQDYDQMHVWYDUDQLGDOLMHSDUDPHWDUGREDU
/RJLQR MH GD QHPD

dobiti kada je cijena
100 jena, jer je to cijena
izrade.
%URMXHVQLNDH]DYLVLWL od vremena.
3RWUHEQDMHVLPXODFLMDXVOXDMXNLHC#
#
Ako je cijena 600
jena, nema dobiti
MHU QLNR QHH
kupiti lutku.
Procedu ra 3.
3URJQR]DLRGOXLYDQMH
2GOXLWH NROLNR OXWDND HWH QDSUDYLWL L NROLNR H NRWDWL MHGQD OXWND $NR MH EURM XHVQLND
1. GRELW H ELWL PDNVLPDOQD DNR MH FLMHQD MHGQH OXWNH MHQD 8RYRP VOXDMX OMXGL H
kupiti lutku (1), tako da je potrebno napraviti 250 lutaka.(2)
Matematiko izraavanje modela sa Slike 4.
y=1000(-0.001x+0.6)
=-x+600
Napravimo mnogo lutaka
da nam se ne bi rasprodale,
SUHWSRVWDYOMDMXL GD H EURM
XHVQLNDELWL
.DGD MH EURM XHVQLND NROLNR

lutaka treba napraviti da ne bismo
imali neprodatih lutaka?
Papirne lutke Molim!

!
Papi rnate
lutke
"#$%!
*'+,-.%&
-!
Ako napravimo manji broj

lutaka QHNL OMXGL PRGD QHH
PRL NXSLWL OXWNX D DNo
QDSUDYLPR SUHYLH OXWDND
PRHmo ]DYULWL sa deficitom.
=-350+600
=250
91
&'(()!
(*+,!
Rasp
roda
to
(2) =DVLPXODFLMXMHYDQRSURYHVWLSURJQR]XLGRQLMHWLGREUXRGOXNX.
3RQDYOMDMWHLKPQRJRSXWDLWUDLWHXNRPVOXDMXVHPRHGRLGRQDMEROMLKUH]XOWDWD
9MHED
,]YHGLWH VLPXODFLMX NDGD MH EURM XHVQLND LOL X
SULPMHUX L RGUHGLWH NROLLQX L FLMHQX OXWNH NRMD H VH
QDSUDYLWLXVYDNRPSRMHGLQDQRPVOXaju.
Kompjuterska
simulacija
1DXQH
metode
3)
Pregled i provjera ispravnosti modela
=D VLPXODFLMX MH YDQR SURYMHULWL GD OL MH PRGHO

WDDQ (1). Uporedite i prostudirajte rezultat simulacije sa
VWYDUQLP SRGDFLPD $NR QLVX WDQL X UHDOQRM VLWXDFLML
LVSUDYLWH PRGHO =D SUHGYLDQMH EXGXH RULMHQWDFLMH
UD]YRMD NDR WR MH UHJLRQDOQL HNRQRPVNL SODQ SURYMHULWH
GD OL VX YDQL HOHPHQWL XNOMXHQL X PRGHO L GD OL VX
QDSUDYOMHQHGREUHUHODFLMHL]PHXHOHPHQDWD
Teorija
Eksperiment
"
KompjuterVND VLPXODFLMD MH WUHD
QDXQD PHWRGD SRVOLMH WHRULMH L
eksperimenta.
"
8 VOXDMX GD PRGHO QLMH WDDQ SURYMHULWH WDQRVW

strukture modela i parametre.
4) Upotreba kompjutera
Dugo vremena simulacija kao eksperiment je koristila stvarne predmete i modele. Sa
SREROMDQMHP kompjuterske tehnologije, simulacija koristi kompjuter kao neophodno sredstvo za
UMHDYDQMHSUREOHPDXUD]OLLWLPSRGUXMLPDGUXWYHQLKDNWLYQRVWL
Prednosti upotrebe kompjutera
- 0RJXHMHL]YULWLSRQDYOMDQMHHNVSHULPHQWDYHOLNRPEU]LQRP
- 3RWRVHPRGHOSUDYLSUHPDRULJLQDOXPDQMLVXWURNRYLQHJRNRGSUDYOMHQMDVWYDUQLKSUHGPHWDLOL
pravljenja modela u mnogim sluDMHYLPD
- 3RVWRMHHNVSHULPHQWLNRML PRJXELWLWHWQLDNRVHNRULVWLVWYDUQLSUHGPHWHNVSHULPHQWXNRPHVH
PRHL]JXELWLOMXGVNLLYRWLOLVORHQHNVSHULPHQWNRMLMHWHNRSURYHVWLVDVWYDUQLPSUHGPHWRPNDR
WRMHGUXWYHQLIHQRPHQLWG
Kompjuter se kRULVWL]DVLPXODFLMHXNRMLPDXHVWYXMX OMXGL, NDRWRMHVLPXODWRUOHWHQMDNRML
se koristi za obuku pilota, LOLREXNXOMXGL]DUDGXYHOLNLPSRVWURMHQMLPDNDRWRMHHOHNWUDQD
Slika 5. Simulator leta

92
Kada izvodite simulaciju pomRXkompjuterDSRWUHEQRMHQDSUDYLWLQRYLPDWHPDWLNLL]UD]

Dostupni programski paketi za ove svrhe su:
1.
Program za rad sa radnim tabelama

8QHVLWH PRGHO PDWHPDWLNRJ L]UD]D SDUDPHWDU LWG X HOLMH L QDSUDYLWH VLPXODFLMX 0RJXH MH
JUDILNL SULND]DWL UH]XOWDW VLPXODFLMH JUDILNRQRP WDNR GD VH VLPXODFLMD PRH ODNR QDSUDYLWL L DNR
nemate znanje iz programiranja.
Slika 6. Simulacija programa za rad sa radnim tabelama
2.
Programski jezi k
1DSUDYLWH SURJUDP NRULVWHL PDWHPDWLNH L]UD]H X QHNRP RG SURJUDPVNLK MH]LND NDR WR VX
BASIC, C ili Pascal. U sloenim modelima je mogue boljim algoritmom poveati uspjenost
obrade podataka. Meutim, neophodno je znanje iz programiranja i potrebno je mnogo truda za
debug (uklanjanje grea ka) (1) iz programa itd.
Slika 7. 6LPXODFLMDSRPRXSURJUDPVNRJMH]LND
8NODQMDQMHJUHDNDL]SURJUDPD
93
3.
A lat za modeli ranje

3RVWRML NRULVQLNL SURJUDP ]D L]YRHQMH VLPXODFLMD L SRVWRML DODW ]D PRGHOLUDQMH $ODW ]a
VLPXODFLMX RGUHHQLK IHQRPHQD PRH QDSUDYLWL PRGHO L L]YULWL VLPXODFLMX QD RVQRYX NRQNUHWQH
slike. Razvili su se neki alati za modeliranje koML RGJRYDUDMXGLQDPLFL IHQRPHQDNRML LPDVORHQX
VWUXNWXUXNDRWRVXGUXWYHQLIHQRPHQL
Slika 8. 6LPXODFLMDSRPRXDODWD]DPRGHOLUDQMH
9MHED]DNUDMSUYRJGLMHOD
8PHWQLWH SUDYLOQX ULMH X
) u sljHGHLP UHHQLFDPD Kao model postoje ( (1) )
koje se mijenjaju u protoku vremena i ( (2) ) za koji nije potrebno razmatrati vrijeme. Za
PRGHOLUDQMH REUD]ORLWH (3) SUYR L RGOXLWH ) i na kraju predstavite to
PDWHPDWLNLP L]UD]RP LWG Za ( (5) SURYMHULWH GD OL MH WDQR PLMHQMDMXL PRGHO L
prilagodite strukturu ili parametre ako postoji problem.
3RWUDLWH PRGHOH NRML SRVWRML RNR YDV L REMDVQLWH NRMD YUVWD VLPXODFLMH VH SULPMHQMXMH X
praksi.
94
Dio 2.
Metod modeliranja
$NR PRHPR SURYMHULWL NUHWDQMH GUXWYHQRJ IHQRPHQD, NDR WR MH SRUDVW SRSXODFLMH L
LQGXVWULMVNDSURL]YRGQMDWHSULURGQLIHQRPHQLNDRWRMHYULMHPHPRJXHMHSUHGYLGMHWLLOLSODQLUDWL
EXGXQRVW 8 RYRP GLMHOX XLt HPR R PHWRGDPD PRGHOLUDQMD ]D GLQDPLNH PRGHOH NRML VH
SULYUHPHQRPLMHQMDMXLRPRGHOLPDYMHURYDWQRHNRMLVHPLMHQMDMX]ERJHOHPHQDWDQHSUDYLOQRVWL
1.
Fenomen koji se privremeno mijenja
3URPMHQH NROLLQH NDR WR VX WHLQD FLMHQD L Sopulacija povezujemo s "vremenom" kao
WUHQXWQDWHLQD WLMHOD MH NJ NRULWenje telefonskih usluga za prethodni mjesec je bilo 20.000
MHQD SRSXODFLMD H SRUDVWL ]D PLOLRQD OMXGL VOMHGHH JRGLQH LWG 1DRYDM QDLQ PRGHO NRML MH
REXKYDHQLSUHGVWDYOMHQSRPRXYH]HL]PHXNROLLQHLYUHPHQD]RYHVHGLQDPLNLPRGHO.
1.
K ada je brzina p romjene stalna?

6OXDMHYLNDGDMHEU]LQDSURPMHQHNRQVWDQWQDSXWQDXGDOMHQRVWYR]LODNRMHLGHLVWRPEU]LQRP
LNROLLQDQRYFDXEDQFLNRMLWHGLWHGRELMDWHVWDODQPMHVHQLL]QRVL]QRVNDPDWH
9MHED Promjena zap remine vode u rezervoaru za vodu
1DSUDYLPRPRGHOPDWHPDWLNRJL]UD]DNRMLSRND]XMHSURPMHQX]DSUHPLQHYRGHNDGDVHUH]HUYRDU
za vodu puni brzinom protoka 6 l u 1 minuti.
Procedu ra 1. A nalizi ranje problema
Svrha modeliranja jeste obuhvatiti zapreminu vode u rezervoaru za vodu privremenom
promjenom. UsredVUHGLWH VH QD WR GD X ]DYLVQRVWL RG EU]LQH SURWRND YRGH ]DYLVL SULYUHPHQD
promjena "zapremine vode".
2JUDQLLWH YULMHPH X RGUHHQRP NRQVWDntnom vremenskom intervalu (Slika 1) i dodajte
SRYHDQXNROLLQXNROLLQXSURPMHQHNROLLQLQDSUYRMWDNLVYDNRJYUHPHQVNRJSHULRGDWUHQXWQD
kumulativna doza) i dobit HWH NROLLQX SRVOLMH YUHPHQVNRJ SHULRGD NRMD SUHOD]L NXPXODWLYQX
dozu poslije promjene).
Kumulativna doza poslije promjene = trenutna kumulativna doza + koliina promjene
H)','-;9%#
>')%*B#I#
3RHWQDWDND#
"
H)','-;9%#
>')%*B#2#
H)','-;9%#
>')%*B#3#
H)','-;9%#
>')%*B#=#
H)','-;9%#
>')%*B#+#
H)%&','#
J,%-F6"K#
H)','-;9%#>')%*B#L#&'B%-%7"#5)','-"#JI#,%-F6"K#
Slika 1. Fenomen zavisan od vremena

Procedu ra 2.
1.
3UDYOMHQMHPRGHODPDWHPDWLNRJL]UD]D
Vremenski period
3RGHVLWHYULMHPHNDGDSRQHWHVLSDWLYRGXNDRSRHWQXWDNXLNRULVWLWHRYRNDRVWDQGDUG
'XLQDYUHPHQVNRJLQWHUYDODPRHELWLSURL]YROMQDXMHGLQLFLYUHPHQD (1) (minuta se koristi na slici 1).
95
2.
.ROLLQDSURPMHQH
Kada je jedinica vremena "1 minuta", brzina protoka koja pokazuje "brzinu promjene (2)"
postaje 6 ( lPLQXWL3RWRMHEU]LQDSURWRNDVWDOQDSRYHDQMH]DSUHPLQDYRGHNROLLQDSURPMHQH
VHL]UDXQDYDQDVOMHGHLQDLQ
3RYHDQD]DSUHPLQDYRGH EU]LQDSURWRNDYUHPHQVNLLQWHUYDO
3.
K umulativna doza
Postavite zapreminu vode na odUHHQXWDNXL]DSUHPLQXYRGHSRVOLMH YUHPHQVNRJLQWHUYDOD
kao "trenutna zapremina vode (trenutna kumulativna doza)" odnosno "zapremina vode poslije
promjene (kumulativna doza poslije promjene (Slika 2 $NR NRULVWLWH L]UD] SRYHDQD ]DSUHPLQD
vode", model PDWHPDWLNRJL]UD]DMHSUHGVWDYOMHQQDVOLMHGHLQDLQ
=DSUHPLQDYRGHSRVOLMHSURPMHQH WUHQXWQD]DSUHPLQDYRGHEU]LQDSURWRND YUHPHQVNL
interval
3RYHDQDGR]DYRGH#J:$K"
!*1"#5*B'#J$K"
!*1"# 5*B'#
>*;$%&'#
>)*,&'-'"
M)'-F6-"#B*1"#
5*B'"
3RHWQD
6"ND"
H)','-;9%#%-6')5"$#
H)%&','#J,%-F6"K"
# JI#,%-F6"K"
M)'-F6-*"
A*;$%&'#
>)*,&'-'"
Slika 2. 3URPMHQD]DSUHPLQHYRGHXRGUHHQRPYUHPHQX
(1) Jedinica vremena je 1 sekunda, 1 miQXWDVDWGDQVHGPLFDPMHVHFJRGLQDLWG
.ROLLQDNRMDVHWUHEDVPDQMLWLLOLSRYHDWL]DMHGLQLFXYUHPHQD
Kumulativna doza poslije promjene u vremenskom intervalu koristi se za trenutnu
kumulativnu dozu u sljHGHHPYUHPHQVNRPLQWHUYDlu. 0RJXHMHREXKYDWLWLSULYUHPHQXSURPMHQX
SRQDYOMDMXLRYRQHSUHVWDQRRGSRHWQHWDNH
3ULPMHUNRMLSRND]XMHYH]HL]PHXNXPXODWLYQHGR]HLEU]LQHSURPMHQHSULND]DQMHXWDEHOL.
Tabela 1. Primjer kumulativne doze i brzine

pro4F,F$"6%5-"#
mjene
B*1"#
#
" .ROLLQDYRGH#
?)1%-"#>)*,&'-'#
86*>"#F-*;"#
?)1%-"#
N97'$')"7%&;9"#()1%-"#
A*>F$"7%&"#
*RGLQMLSRUDVWSRSXODFLMH#
"
.DNR EL VH SUHGVWDYLR GLQDPLNL PRGHO NDR GLMDJUDP NRULVWH se sljHGHL VLPEROL ]D
NXPXODWLYQXGR]XEU]LQXSURPMHQHGUXJDLMLHOHPHQWL NXPXODWLYQHGR]HLEU]LQHSURPMHQH
"protok predmeta i informacija".
96
4F,F$"6%5-"#B*1"#
#
?)1%-"#>)*,&'-'#
#
"
86*>"#F-*;"#
(OHPHQWGUXNLMLRGNXPXODWLYQHGR]H
%#()1%-'#>)*,&'-'#
#
A)*6*9# >)'BPHWD L LQIRUPDFLMD PHX

'$','-6%,"#
!*1"#5*B'#
Model dijagrama primjera 1.
U primjeru 1, zapremina vode je kumulativna doza, a brzina protoka brzina promjene, tako da je
SURFHGXUDNUHLUDQMDJUDILNRJPRGHODSRND]DQDLVSRG
(1) Predstavite zapreminu vode simbolom (pravougaonika) kumulativne doze.
3UHGVWDYLWHEU]LQXSURWRNDNRULVWHLVLPEROHOLSVHEU]LQHSURPMHQHLSRYHLWHJDVDVLPERORP
zapremine vode.
9MHED
Kompanija A proizvela je 50. WHOHYL]RUD X RYRP PMHVHFX 3UHWSRVWDYLWH GD H VH RYD NROLLQD
SURL]YRGQMH QDVWDYLWL L QDSUDYLWH PRGHO PDWHPDWLNRJ L]UD]D NRML SUHGVWDYOMD SURPMHQX NROLLQH
proizvodnje.
2.
K ada je brzina p romjene p roporcionalna kumulativnoj dozi?

2URLWH . MHQD JODYQLFD X EDQNX VD JRGLQMH NDPDWH (1). U prvoj godini dobit od
kamate je 500 jena i XNOMXXMXLJODYQLFX (2) imate 10.500 jena. Kamata sljHGHHJRGLQHMHMHQD
jer VHNDPDWQDVWRSDRGREUDXQDYDQDL]QRVRGMena. U 10-oj godini dodaje se kamata
od MHQDLXNOMXXMXLNDPDWXLPDt HWH.MHQD1DRYDMQDLQNDPDWQLPVLVWHPRPEU]LQD
SURPMHQHMH- JODYQLFDNDPDWQDVWRSDDNDGDJODYQLFXVPDWUDPRNXPXODWLYQRPGR]RPEU]LQD
SURPMHQHMHSURSRUFLRQDOQDNXPXODWLYQRMGR]L
Za fenomen kod kojeg MH EU]LQD SURPMHQH SURSRUFLRQDOQD NXPXODWLYQRM GR]L XNOMXXMH VH
SRUDVW SRSXODFLMH HNRQRPVNL UDVW VODER UD]YLMHQH ]HPOMH SRYHDQMH PRELOQLK WHOefona u
difuzijskom periodu itd.
2YRP VH PHWRGRP L]UDXQDYDMX NDPDWH GRGDMXL NDPDWH QD JODYQLFX SD VH QRYD JODYQLFD
koristi za sljHGHLYUHPHQVNLSHULRG
8NOMXHQHNDPDWH JODYQLFDNDPDWH
9MHED 3RYHDQMHEURMDWHWQLKLQVHNDWD
WHWQLLQVHNWLVNDNDYFLVDNXSOMDMXVHXSROMRSULYUHGQRMUHJLML%URMWHWQLKLQVHNDWDSRYHDYDVH]D
SRMHGLQLFLYUHPHQD1DSUDYLPRPRGHOPDWHPDWLNRJL]UD]DNRMLSUHGVWDYOMDRYDMIHQRPHQ
Procedu ra 1.
A naliza p roblema
1.
(OHPHQWLRGOXLYDQMD
1HND MH EURM WHWQLK LQVHNDWD NXPXODWLYQD GR]D L QHND MH SRYHDQD EU]LQD
EU]LQD SURPMHQH 3UHWSRVWDYLWH L UD]PRWULWH NDNR MH SUHGVWDYOMHQD SRYHDQD
EU]LQDNRMDRGUHXMHEURMWHWQLKLQVHNDWD"
2. Pretpostavite i razmotrite promjenu broja tetnih insekata. Pretpostavite
GDSRVWRMLLGHDOQDRNROLQDLGRYROMQRKUDQH]DSRYHDQMHEURMDWHWQLKLQVHNDWD
- %URMWHWQLKLQVHNDWDRGUHXMHVHSRYHDQRPEU]LQRP (3)
- 3RYHDQDEU]LQDMHSURSRUFLRQDOQDEURMXWHWQLKLQVHNDWD
97
Iz modela dijagrama(4) PRHWH YLGMHWL GD VH SRYHDQD EU]LQD EU]R PLMHQMD SUHPD SURPMHQL
EURMD WHWQLK LQVHNDWD 0HXWLP NDNR VH SRYHDQD EU]LQD XYLMHN PLMHQMD QLMH PRJXH L]UDXQDWL
VWYDUQLEURMWHWQLKLQVHNDWD
3RYHDQD
()1%-"#
%URM
%-;'9"6"#
WHWQLK
86*>"#
)";6"#
3RYHDQDEU]LQD SURSRUFLRQDOQDNRQVWDQWDEURMWHWQLKLQVHNDWD.
3UHGVWDYLWH EURM WHWQLK LQVHNDWD VLPERORP NXPXODWLYQH GR]H L SRYHDQMH EU]LQH NRMD VH
RGUHXMHVLPERORPEU]LQHSURPMHQH
3RWR MH SRYHDQD EU]LQD SURSRUFLRQDOQD EURMX WHWQLK LQVHNDWD SUHGVWDYLWH VWRSX UDVWD NDR
NUXJ L SUHGVWDYLWH YH]H NRMH SRND]XMX SURWRN SUHGPHWD L] RYRJ NUXJD L EURM WHWQLK NXNDFD GR
SRYHDQHEU]Lne.
Primijenite isti koncept kao kada je brzina promjene konstantna:
- zadajte mali vremenski period,
- SUHWSRVWDYLWH GD MH EU]LQD SURPMHQH VWDOQD X PDORP YUHPHQVNRP SHULRGX L L]UDXQDMWH NROLLQX
SURPMHQHEURMDWHWQLKLQVHNDWD
,PDMXL X YLGX GD MH SRYHDQD EU]LQD VWDOQD PRJXH

MH L]UDXQDWL NXPXODWLYQX GR]X SRVOLMH SURPMHQH PHXWLP
SRMDYOMXMH VH JUHND X L]UDXQDYDQMX EURMD WHWQLK LQVHNDWD
NDR WR MH SULND]DQR QD VOLFL =ERJWRJD VPDQMLWH JUHNX
SRVWDYOMDMXL GXLQX YUHPHQVNRJ SHULRGD NRji je dovoljno
PDQML RG YUHPHQVND MHGLQLFD 0HXWLP WR MH PDQML
YUHPHQVNL SHULRG YHL MH EURM SURUDXQD YDQR MH X]HWL
vremenski period pravilno prema neophodnoj preciznosti.
(tabela 2.).
M"('$"#
2C#
3URPMHQD EURMD WHWQLK LQVHNDWD X

UD]OLLWLP YUHPHQVNLP SHULRGLPDSRHWQD
WDNDLQVHNDWD
H)%&','# 3URPMHQDEURMDWHWQLKLQVHNDWD#
JB"-K# H)',C#%-6')5"$#H)',C#%-6')5"$# 865")-%#()*&#
#
#
%URMWHWQLKLQVHNDWDEURMK#
%URMVWYDUQLKWHWQLKLQVHNDWD# #
#
#
%URM VWYDUQLK WHWQLK LQVHNDWD

NDGD VH L]UDXQDYD V
5)','-;9%,#>')%*B*,#*B#OC+#
%URM VWYDUQLK WHWLK LQVHNDWD
NDGD VH L]UDXQDYD V
5)','-;9%,#>')%*B*,#*B#I#
*UHND MH YHD QHJR NRG
5)','-;9*G#>')%*B"#OC+K#
#
H)%&','#
JB"-K#
#
Slika 3. 3URPMHQDEURMDWHWQLKLQVHNDWDX]DYLVQRVWLRGGXLQHYUHPHQVNRJSHULRGD
Procedu ra 2.
.UHLUDQMHPRGHODPDWHPDWLNRJL]UD]D
98
1. %URMWHWQLKLQVHNDWD
.XPXODWLYQDGR]DSRVOLMHSURPMHQHPRHVHL]UDXQDWLQDVOLMHGHLQDLQ:
%URM WHWQLK LQVHNDWD SRVOLMH SURPMHQH WUHQXWQL EURM WHWQLK LQVHNDWD SRYHDQD EU]LQD
vremenski period.
2. 3RYHDQMHEU]LQH
3RYHDQMHEU]LQHVHRGUHXMH SURSRUFLMRPEURMDWHWQLKLQVHNDWD (2)
3RYHDQMHEU]LQH VWRSDUDVWDWUHQXWQLEURMWHWQLKLQVHNDWD
3. Model matematikog izraza
3ULPLMHQLWHL]UD]SRYHDQMDEU]LQHQDL]UD]NRMLSUHGVWDYOMDNXPXODWLYQXGR]XSRVOLMHSURPMHQH
%URM
insekata
promjene
H)%&','#
JB"-K#
#
WHWQLK
Trenutan
broj
+ Stopa rasta
poslije =
WHWQLKLQVHNDWD
%URM WHWQLK LQVHNDWD

J()*&K#
%URMWHWQLKLQVHNDWDEURM#
3RYHDQDEU]LQDEURMPB"-K#
Trenutan
broj
WHWQLKLQVHNDWD
vremenski
period
3RYHDQMH
()1%-'J()*&PB"-K#JIK#
%URMWHWQLKLQVHNDWDEURM#
3RYHDQMHEU]LQHEURMGDQ#
C0<,/*/"D879E"
Slika 4.
%URMWHWQLKLQVHNDWDLSURPMHQDSRYHDQMDEU]LQHYUHPHQVNLLQWHUYDO
(1) Jedinica vremena je 1 dan.

(2) Stopa rasta se tretira kao proporcionalna konstanta.
9MHED
Navedite prednosti i nedostatke uzimanja manjeg vremenskog perioda kada brzina promjene nije
stalna, NDRWRMHSULND]DQRXSULPMHUX
3. .DGDMHEU]LQDSURPMHQHSURSRUFLRQDOQDUD]OLFLL]PHXFLOMQHYULMHdnosti i kumulativne doze?
Ako MHEU]LQDSURPMHQHSURSRUFLRQDOQDUD]OLFLL]PHXFLOMQHYULMHGQRVWLLNXPXODWLYQHGR]HYULVH
SULODJRDYDQMH ]DOLKD (1) X VHNWRUX SURGDMH SULODJRDYD VH WHPSHUDWXUD NXQLK HOHNWULQLK XUHDMD
NDRWRVXNOLPDLWG
(1) PriODJRDYDQMHNROLLQD]DOLKDSUHPDPLMHQMDQMXSURGDMH
9MHED 3URPMHQD]DSUHPLQHYRGHXYRGRNRWOLX
Voda koja se puni u YRGRNRWOLX je SULODJRHQD WDNR GD VH RGUDYD VWDOQD ]DSUHPLQD YRGH FLOMQD
zapremina vode). Modelirajmo ovu promjenu zapremine vode.
99

9RGRNRWOLRWYDUDHSYRGRYRGDNDGDMHUD]OLND]DSUHPLQHYRGHYHOLND L]DWYDUDHSNDGDMH
PDOD NDNR EL SULODJRGLR NROLLQX YRGH NRMD VH WUHED QDSXQLWL 7R ]QDL GD WUHEDPR YRGLWL UDXQD
RUD]OLFL]DSUHPLQHYRGHL]PHXFLOMQH]DSUHPLQHYRGHL]DSUHPLQHYRGHXYRGRNRWOLXSlika 5).
Neka je "zapremina YRGH X YRGRNRWOLX NXPXODWLYQD GR]D D EU]LQD SURPMHQH EU]LQX GRWRND
vode iz vodovoda.
1 .UHLUDQMHJUDILNRJPRGHOD
2]QDLWH ]DSUHPLQX YRGH VLPERORP
kumulativne GR]HLSRYHLWHVEU]LQRPGRWRNDL
]DSUHPLQRP YRGHR]QDHQRJVLPERORP EU]LQH
promjene.
3RWR VH UD]OLND ]DSUHPLQH YRGH RGUHXMH
"zapreminom vode" i "ciljanom zapreminom
YRGH SRYXFLWH OLQLMH L] VYDNH WDNH ND UD]OLFL
zapremine vode".
(3) "brziQD GRWRND YRGH SULODJRHQD MH
proporcionalno "razlici zapremine vode" i
povucite linije od "razlike zapremine vode" i
"proporcionalne konstante" odvojeno od "brzine
dotoka".
/%&'5#
5*B*Q#
5*B"#
#
/%$&-"#B*1"#
5*B'#
R"1$%9"#B*1'#5*B'#
!*1"#5*B'#
A$*5"9#
Slika 5. 3ULODJRDYDQMH zapremine vode u

YRGRNRWOLX
!*1"#
5*B'"
86*>"#
F-*;"#
R"1$%9"#
B*1'#5*B'#
/%$&-"#
B*1"#
5*B'#
A)*>*)7%*-"$"#9*-;6"-6"#
Procedura 2. 8UHHQMHYH]HHOHPHQDWDLVWYDUDQMDPRGHODPDWHPDWLNRJL]UD]D
1. 9H]DL]PHXEU]LQHGRWRNDL]DSUHPLQHYRGH
5D]OLND]DSUHPLQHYRGHSUHGVWDYOMHQDMHQDVOMHGHLQDLQ
Razlika zapremine vode = ciljna zapremina vode trenutna zapremina vode
%U]LQDGRWRNDPRHELWLSUHGVWDYOMHQDNRULVWHLSURSRUFLRQDOQXNRQVWDQWXQDVOMHGHLQDLQ:
%U]LQDGRWRND SURSRUFLRQDOQDNRQVWDQWDUD]OLND]DSUHPLQHYRGH
2. .UHLUDQMHPRGHODPDWHPDWLNRJL]UD]D
0RGHOPDWHPDWLNRJL]UD]DSUHGVWDYLt HPRQDVOMHGHLQDLQ
Zapremina vode poslije promjene = trenutna zapremina vode + proporcLRQDOQDNRQVWDQWDFLOMQD
zapremina vode WUHQXWQD]DSUHPLQDYRGHYUHPHQVNLSHULRG
9MHED
Predstavite proces grijanja vode napunjene kade podeDYDMXL WHPSHUDWXUX L VWDELOL]LUDMXL MH
NRULVWHLJULMDOLFXLRSUHPX]DSULODJRDYDQMHWHPSHUDWXUHNRMD DXWRPDWVNLNRQWUROLHL]YRUWRSORWH
PRGHORP PDWHPDWLNRJ L]UD]D 2SUHPD ]D SULODJRDYDQMH WHPSHUDWXUH NRQWUROLH EU]LQX JULMDQMD
VWRSXJULMDQMDSURSRUFLRQDOQXUD]OLFLL]PHXWHPSHUDWXUHYRGHLSRGHHQHWHPSHUDWXUH
?)1%-"#G)%&"-&"#
M',>')"6F)"#
5*B'#
100
U primjeru 3. pozicija plovka SRND]XMH WUHQXWQX ]DSUHPLQX YRGH D HS YRGRYRGD VH
DXWRPDWVNLSULODJRDYDSR]LFLML1DRYDMQDLQVistem NRMLRGOXXMHRVOjHGHHP VWDWXVXXRGQRVX
na trenutni zove se feedback control (regulacija povratnom vezom) i to je osnova automatskog
kontrolnog sistema (Slika 6). 6LVWHPVNRURVYLKSULURGQLKLGUXWYHQLKIHQRPHQDMHRYRJWLSD
Slika 6.
Feedback control (regulacija povratnom vezom)
=DVWYDUDQMHGLQDPLNog modela, odredite koji element fenomena bi trebao biti postavljen kao
"kumulatLYQD GR]D =DWLP DQDOL]LUDMWH RVRELQH FLOMD SRVWDYLWH X]URQX YH]X L SULNDLWH NDko je
"brzina promjene" koja utjeH QD NXPXODWLYQX GR]X SULND]DQD QD GLMDJUDPX 6DNXSLWH L
analizirajte podatke, te promiMHQLWHX]URQXYH]XVOLNHLPDWHPDWLNRJL]UD]D
0RGHOPDWHPDWLNRJL]UD]DIHQRPHQDNRMLVHSULYUHPHQRPLMHQMD
0RGHO PDWHPDWLNRJL]UD]D IHQRPHQDNRML VHSULYUHPHQRPLMHQMDSUHGVWDYOMHQ MHQDVOMHGHL
QDLQ
1. Izrazi koji predstavljaju "brzinu promjene".
2. Kumulativna doza poslije promjene = trenutnDNXPXODWLYQDGR]DEU]LQDSURPMHQHYUHPHQVNL
period.
101
2. )HQRPHQYMHURYDWQRH
$NREDFLWHNRFNXQHPRJXH MHSUHGYLGMHWLNRML EURMHWHGRELWL%URMNOLMHQWDNRMLGROD]L QD
elektronsku blagajnu supermarketa je, WDNRHr, QHPRJXH WDQR predvidjeti. NePRJXQRVW
SUHGYLDQMD ]DKWiMHYD PRGHOLUDQMH SUREOHPD ]DNRQLPD YMHURYDWQRH 2YR MH PRGHO YMHURYDWQRH.
0HWRGDUMHDYDQMDSUREOHPDSULPMHQMXMXLVOXDMDQEURM]Dovaj model zove se Monte Carlo metoda.
Npr., problem .ROLND MH YMHURYDWQRD GD H OHSWLU VOHWMHWL QD UXX X URNX RG PLQXWD"
3UREOHPPRHELWLULMHHQSRPRX0RQWH&DUORPHWRGH
Monte Carlo metoda MH VSHFLILna MHU NRULVWL VOXDMQH EURMHYH .DGD EDFLWH NRFNLFX KLOMDGX
SXWD LOL GHVHWLQH KLOMDGD SXWD L GRHWH GR UHODWLYQH XHVWDORVWL brojeva od 1 do 6 koje dobijate,
YMHURYDWQRD GRELMDQMD VYDNRJ EURMD SRVWDMH Slika 7). 2YD UHODWLYQD XHVWDORVW SRND]XMH
YMHURYDWQRXVYDNRJEURMDQDNRFNLFLNRMLGRELMHWH
9MHURYDWQRD (relativna XHVWDORVW)
7DDN"#-"#9*79%7%#
Slika 7. *UDILNRQYMHURYDWQRHWDQRJEURMDQDNRFNLFLSULPMHURG.000 bacanja)

2EMDQMHQMHUMHDYDQMDSUREOHPDNRULtenjem Monte Carlo metode:
6NXSEURMDQLKYULMHGQRVWLNRMHLPDMXLVWXYMHURYDWQRX]DVYDNLEURMNRMLGRELMHWH
2YRVH]RYHSUREOHPVOXDMQRJNUHtanja.
(3) RAND funkcija programa za rad sa radnim tabelama.
(4) RHODWLYQDXHVWDORVW EURMGRJDDQMDXNXSDQEURM.
5HODWLYQDXHVWDORVWGRELMHQDRGPQRJRSRGDWDNDMHYMHURYDWQRXGRJDDMDNRMLHVHGRJRGLWL
9MHED ,]UDXQDYDQMHEURMD
,]UDXQDMPRYULMHGQRVWLEURMDNRULVWHL0RQWH&DUORPHWRGu.
,]YHGLWHHNVSHULPHQWRJOHGNRULVWHLVOXDMDQEURMXNUXJXUHOHYDQWQRP]DL]UDXQDYDQMHL
QDSUDYLWHNRUHNFLMXUHODWLYQHXHVWDORVWLGRNRMHVWHGROLL]RYRJLSRGUXMDNUXJD
3RVPDWUDMPR NYDGUDW X NRML MH XSLVDQD NUXJD L SRVWDYLWH WDNH X XQXWUDQMRVW NYDGUDWD
NRULVWHL VOXDMDQ EURM 2YH WDNH VH ]RYX VOXDMQH WDNH 6DGD VX VOXDMQH WDNH SRVWDYOMHQH X
NYDGUDW VYRMVWYRP VOXDMQRJ EURMD 5D]PRWULWH YMHURYDWQRX SRVWDYOMDQD VOXDMQLK WDDND X NUXJ V
GYD JOHGLWD YMHURYDWQRX GR NRMH VH PRH GRL HPSLULMVNL VWYDUDQMHP PQRJR VOXDMQLK EURMHYD
UHODWLYQD XHVWDORVW L YMHURYDWQRX GR NRMH VH PRH GRL SRPRX RGQRVD SRGUXMD NYDGUDWD L
kvadranta.
Procedu ra 2. 'RELMDQMHYULMHGQRVWLEURMD
(1) Nacrtajte kvadrat stranice 1 u prvom kvadrantu (Slika 8).
6OLND,]UDXQDYDQMH0RQWH&DUORPHWRGRP
102
2GUHGLWH GYD VOXDMQD EURMD X x i uy NRMD VX MHGQDND LOL PDQMD RG 1D WDM QDLQ GRELMDPR
VOXDMQXWDNX3VDNRRUGLQDWDPDXx, uy).
3RVWDYLPR 1 VOXDMQLK WDDND X NYDGUDW %URM VOXDMQLK WDDND NRMH VX SRVWDYOMHQH X NYDGUDQW
R]QDLPR VD Q 5HODWLYQX XHVWDORVW Q1 JGMH VX VOXDMQH WDNH SRVWDYOMHQH X NYDGUDQW SRVWDMX
JRWRYRMHGQDNHYMHURYDWQRHGRNRMHVHPRHGRLL]RGQRVDSRGUXMDNYDGUDWDLNYDGUDQWDNDGDMH
N dovoljno veliko.
3RGUXMHNYDGUDQWD#
3RGUXMHNYDGUDW"#
9ULMHGQRVWEURMDMH| Q1LPRJXHMHL]UDXQDWLSULEOLQXYULMHGQRVWEURMDDNRVXEURjevi
n i N poznati.
(6) Ovdje zamislite kvadrant.
2GQRVSRGUXMD SRGUXMHNUXJDSRGUXMHNYDGUDWD
(NVSHULPHQWDOQD YMHURYDWQRD Q1 LPD JUHNX KDGD VH EURM HNVSHULPHQDWD RJOHGD SRYHa,
WDQRVWHVHSRYHDWL
9MHED
Objasnite metodu GRELMDQMD]DSUHPLQHVIHUHSROXSUHQLNDSRPRX0RQWH&DUORPHWRGH
Procedura upotrebe Monte Carlo metode za fenomen vjerovatnoe prikazana je na sljedei nain:
>@3URYMHULWHSRMDYXYMHURYDWQRH
(1) Posmatrajte pojavu i registrujte svaku uestalost za pojavu koja e se dogoditi.
=DELOMHLWHXHVWDORVW LRGUHGLWHGRYMHURYDWQRHVYHSRMDYHNRMDHVHGRJRGLWLUHODWLYQD
XHVWDORVW
[2] Odredite VOXDMDQEURMLQDSUDYLWHIHQRPHQSUHPDYMHURYDWQRLGRNRMHVWHGROL
(1) Napravite tabelu i grafikon kumulativne (NXPXODWLYQDYMHURYDWQRDYMHURYDWQRH
2GUHGLWHVOXDMDQEURML]LQWHUYDODSRPRXkompjutera. Primijenite ga u tabeli, kreirajte
JUDILNRQNXPXODWLYQHYMHURYDWQRHLL]UDXQDMWHYULMHGQRVWNRMDSUDWLVYDNXYMHURYDWQRX
0RJXH MH QDSUDYLWL VLWXDFLMX VOLQX IHQRPHQX YMHURYDWQRH NRMD VH GRJDD 0RQWH &DUOR
PHWRGRP D GRELMHQL SRGDFL VH PRJX NRULVWLWL ]D UMHDYDQMH SUREOHPD 0HXWLP GRELMHQL SRGDFL
LPDMX YDULMDFLMX L QLVX WDQL .DR SRVOMHGLFD WRJD PRUDWH L]DEUDWL SUDYL RG PQRJR VLPXOLUDQLK
rezultata.
0RQWH&DUORPHWRGD
0RJXH MH ULMHLWL PDWHPDWLNH L IL]LNH SUREOHPH NRML VH QH PRJX ULMHLWL X WHRUHWVNRP VPLVOX
(analitLNL 5HHQR MH GD MH VLPXODFLMD QHSUDYLOQRJ NUHWDQMD PDWHULMDOD NRML NRQILJXULX HOHPHQt
DWRPDXSHL, NDNRELVHRGUHGLODYHOLLQDLNRQILJXUDFLMD DWRPDSHL]DGL]DMQLUDQMHSUYDSUDNWLQD
upotreba Monte Carlo metode.
9MHED Model kockice
Napravite NRFNLFX L L]UDXQDMWH YMHURYDWQRX EURMD QD NRFNLFL 'RELMHQH UH]XOWDWH XSRUHGLWH VD
UH]XOWDWLPDNRMHMHGRELRYDSULMDWHOM

.DNR EL VH UD]MDVQLOR VYRMVWYR YMHURYDWQRH NRFNLFH NRMX VWH QDSUDYLOL EDFLWH NRFNLFX YLH
pXWDLL]UDXQDMWHYMHURYDWQRXEURMDQDNRFNLFLNRMLGRELMHWH
103
Procedu ra 2. 3URYMHULWHEURMGRNRMHJVWHGROL
1. Napravite kockicu i bacite je.
Formirajte JUXSHRGSRXHQLNDLQDSUDYLWHNRFNLFXWDNRGDL]JOHGDNDRWRMHSULND]DQDQDVOLFL
9. SvakLXHQLNEDFDkockicu 50 puta i biljei (uestalost), tj. koliko puta se pojavio broj na kockici.
Slika 9. Izgled presjeka kockice

2. 'RLWHGRUH]XOWDWDSRPRXYMHURYDWQRH
Podijelite broj pojavljivanja broja na kockici sa ukupnim brojem bacanja. Napravite tabelu i
JUDILNRQGRELMHQHYMHURYDWQRH (Tabela 3, Slika 10).
9MHURYDWQRD#;",*;6"$-*#-">)"5$&'-'#9*79%7'#
M"('$"#3#
7DNH
-"#
9*79%7%#
8HVWDORVW
J>F6"K#
9MHURYDWQRD#
9MHURYDWQRD
TaNHQD
kockici
S9F>-*#
Slika 10.
*UDILNRQ YMHURYDWQRH
napravljene kockice
Rasp rava
,GHDOQDYMHURYDWQRD EURMDQDNRFNLFLMH]DVYDNLEURM8SRUHGLWHMHVJUDILNRQRPYMHURYDWQRH
kockice koju ste napravili i provjerite odstupanje. U ovom primMHUXYMHURYDWQRD]DLMHYLVRND
a za 1 je niska. Uporedite ove podatke sa podacima druge grupe.
9MHED Simulirajte k retanje kockice koju ste napravili
'RLWHGRNXPXODWLYQHYMHURYDWQRHYMHURYDWQRHXSULPMHUXLQDSUDYLWHVLWXDFLMXNRMDSRkazuje
WHQGHQFLMXVOLQXVLWXDFLMLNDGDEDFDWHNRFNLFXNRMXVWHQDSUDYLOL
104
Tabela 4 9MHURYDWQRD i kumulativna YMHURYDWQRD

7DNHQD
kockici
9MHURYDWQRD
Kumulativna
YMHURYDWQRD
"
S9F>-*#
Procedu ra A naliza p roblema

1. ,]UDXQDMWHNXPXODWLYQXYMHURYDWQRX
.XPXODWLYQD YMHURYDWQRD EURMD MH YMHURYDWQRH NDR WR MH SULND]DQR X WDEHOL
Kumulativna vMHURYDWQRD EURMD MH GRGDMXL SUHWKRGQX NXPXODWLYQX RG GR
.XPXODWLYQD YMHURYDWQRD EURMD MH GRGDMXL SUHWKRGQH NXPXODWLYQH RG GR
.DGDGRHWHGRNXPXODWLYQHYMHURYDWQRHEURMHYa od 1 do 6 kako je opisano, posljednja vrijednost
kumulDWLYQHYMHURYDWQRHSRVWDMH6lika 4).
Kumulativna YMHURYDWQRD
7DNHQDNRFNLFL
6OLND*UDILNRQNXPXODWLYQHYMHURYDWQRH
2. 3RVWDYOMDQMHVOXDMQLKEURMHYD
Odaberite broj L] LQWHUYDOD > QD RVQRYX NXPXODWLYQH YMHURYDWQRH Napravite tabelu i
grafikon (Tabela 5; Slika 12 NRULVWHL RYR NDR LQWHUYDO VOXDMQRJ EURMD ,QWHUYDO VOXDMQRJ EURMD
SRVWDYOMHQRJ]DVYDNLEURMRGJRYDUDYMHURYDWQRLVYDNRJEURMDNRMLGRELMHWH
M"('$"#+#
A*;6"5$&"-&'#>*>%;"#VOXDMQLK#()*&'5"#
7DNHQDNRFNLFL#
D-6')5"OVOXDMQLKEURMHYD #
,QWHUYDOVOXDMQRJEURMD#
#
"
4F,F$"6%5-"#
YMHURYDWQRD#
.XPXODWLYQDYMHURYDWQRD#
6OXDMDQEURM#
7DNHQDNRFNLFL#
Slika 12. 3RVWDYOMDQMHVOXDMQRJEURMDLJUDILNRQNXPXODWLYQHYMHURYDWQRH
105
3.
OdabHULWHVOXDMDQEURMLQDRVQRYXQMHJDGRELt HWHEURMQDNRFNLFL
Uzmite VOXDMDQEURM L]LQWHUYDOD>LSRJOHGDMWHNRPLQWHUYDOXVOXDMQLKEURMHYDRGJRYDUD
iz tabele i grafikona. Npr., aNRMHVOXDMDQEURMRQSULSDGDLQWHUYDOXVOXDMQLKEURMHva od
0.635 do 0.794, tako da se dobije broj 5 kao odgovaUDMXLEURMQDNRFNLFL6OLND).
9MHED]DNUDMGLMHOD
1. .DGD VH L]YDGL HS VD GQD NDGH LVFXUL YUXD YRGD =D SURPMHQX NROLLQH YUXH YRGH X NDGL
QDSUDYLWHPRGHOPDWHPDWLNRJL]UD]D0HXWim, vremenom EU]LQDRWLFDQMDYUXHYRGHELVHWUHEDOD
VPDQMLWLSURSRUFLRQDOQRNROLLQLYUXHYRGHXNDGL
2. Prodaja digitalnoga fotoaparata po danu se provjerava za poslednjih 100 dana u prodavnici i
UH]XOWDW MH L]UDHQ WDEHORP 1DSLLPR SURFHGXUX SURPMHQH SURGDMH X URNX RG GDQD SRPRX
0RQWH&DUORPHWRGHGRELMDQMHPYMHURYDWQRHLNXPXODWLYQHYMHURYDWQRH
A)*B"&"#J()*&#
&'B%-%7"PB"-K#
8HVWDORVW
JB"-K#
"
LOLYLH#
S9F>-*#
"
106
Dio 3. Kompjuterska simulacija

$NR PRGHO PDWHPDWLNRJ L]UD]D PRH ELWL L]UDHQ PRGHOLUDQMHP PRJXH MH L]YHVWL L
simulaciju. SimuliraW HPR UD]QH PRGHOH NRULWenjem programa za rad sa radnim tabelama.
Analizirajmo rezultat i prednosti upotrebe kompjutera.
1.
Fenomen koji se mijenja vremenski
3URFHGXUDVLPXODFLMHNRULWenjem programa za rad sa radnim tabelama:

[1] Modeliranje i stvaranje modHODPDWHPDWLNRJL]UD]D.
[2] Kreiranje radne stranice i grafikona.
[3] Analiza i provjera rezultata simulacije.
1)
.DGDMHEU]LQDXHVWDORVWLVWDOQD
86*>"#
F-*;"#
!*1"#
5*B'#
9MHED
Promjena zap remine vode u rezervoaru za vodu
,]YHGLWH VLPXODFLMX SRVWDYOMDMXL SRHWQX zapreminu vode na 2 l, vremenski period na 1 minut i
YULMHPH]DYUHWNDQDPLQXWDXSULPMHUXGLR
Procedu ra
1. 0RGHOLUDQMHLNUHLUDQMHPRGHODPDWHPDWLNRJL]UD]D
0RGHOPDWHPDWLNRJL]UD]DPRHVHGRELWL modeliranjem.
Zapremina vode poslije promjenH WUHQXWQD]DSUHPLQDYRGHEU]LQDGRWRNDYUHPHQVNLSHULRG
2. Kreiranje radne stranice i grafikona
'RGLMHOLWH EURMDQX YULMHGQRVW VYDNRM HOLML NDR WR MH SUHGVWDYOMHQR QD VOLFL L QDSUDYLWH UDGQX
stranicu. Napravite grafikon na osnovu dobijenih rezultata.
3. Analiza i provjera rezultata simulacije
0RHWHYLGMHWLQDJUDILNRQXGDVHSRYHDQMH ubrzava pri brzini dotoka.
GrafikonWDNDVWLGLMDJUDP
Opseg grafikona:
HOLMH od A7 do B12
3RHWQDNROLLQDYRGH
HOLMD% %
3RHWQR vrijeme
vrijemevrijem
e
6OMHGHHYULMHPH
HOLMD$ $%
.ROLLQD YRGH PLQXW NDVQLMH NROL YRGH VWRSD XQRVD

vremenski interval (1 minuta)
HOLMD% %% %
Slika 1. Promjena zapremine vode u rezervoaru za vodu

107
2)
Kada je brzina promjene proporcionalna kumulativnoj dozi?
9MHED 5D]PQRDYDnje akva rijskih ribica

U akvariju je 10 ribica,]YHGLWHVLPXODFLMXGDELVWHSURYMHULOLNROLNRULELFDHELWL]DJRGLQXGDQD
DNRMHVWRSDSRYHDQMDVWRSDVPDQMHQMDDVWYDUQDVWRSDSRYHDQMD3UHWSRstavlja se
da je vremenski period 1 mjesec, okolina za UD]PQRDYDQMHYHOLLQHDNYDULMD uz idealne uvjete.
Procedura
1. 0RGHOLUDQMHLSUDYOMHQMHPRGHODPDWHPDWLNRJL]UD]D
3RWR MH PRGHO LVWL NDR X SULPMHUX SRYHDQMH WHWQLK LQVHNDWD X GLMHOX PRH VH GRL GR
PRGHODPDWHPDWLNRJL]UD]DQDVOMHGHLQDLQ
%URM ULELFD SRVOLMH SURPMHQH WUHQXWQL EURM ULELFD VWRSD SRYHDQMD WUHQXWQL EURM ULELFD
vremenski interval
0HXWLPVWYDUQDVWRSDSRYHDQMDMHSURPLMHQMHQDXVWRSXSRYHDQMD
3RYHDQD
()1%-"#
?)*&#)%(%7"#
86*>"#
)";6"#
2. K reiranje radne stranice i grafikona

1DSUDYLWHUDGQXVWDQLFXNDRWRMHSUHGVWDYOMHQRQDVOLFLLJUDILNRQQDRVQRYXGRELMHQLKUH]XOWDWD
*UDILNRQ
dijagram
WDNDVWL
Opseg HOLMD$GR%
3RHWQLEURMULELFD
HOLMD%
3RHWQRYULMHPH
SljHGHHYULMHPH
HOLMD$ $%
Broj ribica 1 mjesec kasnije = broj ribica za 0 mjesec + stopa

rasta * broj ribica za 0 mjesec* vremenski interval (1 mjesec)
HOLMD% %% % %
Slika 2. 3RYHDQMHEURMDULELFD
108
3.
Analiza i provjera rezultata simulacije

,]JUDILNRQDVHPRHYLGMHWLGDVHEURMULELFDYUHPHQRPEU]RSRYHDYD$NRVHVWYDUQDVWRSD
SRYHDQMDSURPLMHQLPRHWHYLGMHWLGDMHSRYHDQMHPDORDNRMHYULMHGQRVWPDODX]WREURMULELFD
se smanjuje ako vrijednost postane negativna.
9MHba
Uporedite rezultat primjera 2. i rezultat simulacije s vremenskim periodom postavljenim na 0.5.
3)
Kada je brzina promjene proporcionalna razlici ciljne vrijednosti i

kumulativne doze?
9MHED 3URPMHQD]DSUHPLQHYRGHXYRGRNRWOLX
IzvHGLWH VLPXODFLMX SRVWDYOMDMXL SRHWQX ]DSUHPLQX YRGH QD l, proporcionalnu konstantu na 0.7,
ciljnu zapreminu vode na 10 lYUHPHQVNLSHULRGQDPLQXWDLYULMHPH]DYUHWNDQDPLQXWD]D
primjer 3 u dijelu 2.
Procedura
1. Modeliranje i kreiranje modela matematikog izraza.
Modeliranjem u dijelu 2, moe se doi do modela matematikog izraza.
=DSUHPLQD YRGHSRVOLMHSURPMHQH WUHQXWQD]DSUHPLQD YRGHSURSRUFLRQDOQDNRQVWDQWDFLOMQD
zapremina vode WUHQXWQD]DSUHPLQDYRGHYUHPHQVNLSHULRG
!*1"#
5*B'#
86*>"#
F-*;"#
A)*>*)7%*-"$-"#
9*-;6"-6"#
R"1$%9"#
B*1'#5*B'#
/%$&-"#
B*1"#
5*B'#
109
2.
K reiranje radne stranice i grafikona

'RGLMHOLWH EURMDQX YULMHGQRVW VYDNRM HOLML NDR WR MH SUHGVWDYOMHQR QD VOLFL L QDSUDYLWH
radnu stranicu. Napravite grafikon na osnovu dobijenih rezultata.
3RHWQDYULMHGQRVWHOLMH% %
3RHWQRYULMHPH
SljHGHHYULMHPH
HOLMD$ $%
&RS\3DVWHXHOLMH$GR$
HOLMD% %7 +B$2 * (B$4 - B7)

%
&RS\3DVWHXHOLMH (B9 do B17)
Slika 3. 3URPMHQD]DSUHPLQHYRGHXYRGRNRWOLX
3.
Analiza i pregled rezultata simulacije

1D JUDILNRQX PRHWH YLGMHWL GD VH ]DSUHPLQD YRGH YUHPHQRP PLMHQMD L GRVWLH FLOMQX
zapreminu vode.
9MHED
Provjerite kako se proporcionalna konstanta mijenja kada se u primjeru 3. proporcionalna konstanta
promijeni.
110
2. )HQRPHQYMHURYDWQRH
1)
8SRWUHEDVOXDMQRJEURMDXSURJUDPX]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD
'DELVPRSURYMHULOLRSHUDFLMXPRGHODYMHURYDWQRH]DkompjuterVNXVLPXODFLMXVOXDMDQ broj
VH NRULVWL NDR WR MH RSLVDQR X GLMHOX 2VQRYQL RG VOXDMQLK EURMHYD MH QHSURPMHQMLYL VOXDMni
broj7HNRMHQDSUDYLWLLGHDOQXNRFNLFX1RYLQLMHQDSUDYOMHQWDNRGDSLVPRLJODYDL]JOHGDMXLVWR
=ERJWRJDL]YHGLPRVLPXODFLMXNRULVWHLVOXDMDQbroj u programu za rad sa radnim tabelama
6OXDMDQ EURM ]D NRML VH YULMHGQRVW L] LQWHUYDOD >) VOXDMQR SRMDYOMXMH X LVWRM VWRSL ]RYH VH
VWDQGDUGQLQHSURPMHQMLYLVOXDMni broj.
V jeba 4. Pravljenje grafi kona mjesta za sjedenje
Brojevi stolica su dodijeljeni za stolice kao to je prikazano na slici. 2GUHGLPR PMHVWD]DXHQLNH
NRULVWHLVOXDMDQEURM
T";6"5-%9"
Procedu ra
1. Modeliranje
2GUHGLWH VOXDMDQ EURM L] LQWHUYDOD > L GRGLMHOLWH VOXDMDQ EURM VMHGLWD XHQLNX NRULVWHL
UDVWXLSRUHGDN
2. K reirajte radnu stranicu i rezultat simulacije
8QHVLWH YULMHGQRVW X VYDNX HOLMX NDR WR MH SULND]DQR QD VOLFL 2GUHGLWH VOXDMDQ EURM
SRPRX5$1'IXQNFLMHLL]UDXQDMWHSRUHGDNSRPRX5$1.IXQNFLMH
%URMVMHGLWD
2GUHGLPRVOXDMDQEURML]LQWHUYDOD[ 0,1)
HOLMD% 5$1'
&RS\3DVWHXHOLMH%GR%
2GUHLYDQMHSRUHWND
HOLMD& 5$1.%%%
&RS\3DVWHXHOLMH&GR&
Slika 4. Simulacija sjedenja
111
3.

3URYMHULWHUD]OLNHUH]XOWDWDQRYLPL]UDXQDYDQMHP
2YRPIXQNFLMRPELUDPRVOXDMDQEURML]LQWHUYDOD>
2)
6LPXODFLMDPRGHODYMHURYDWQRe
9MHED %DFDQMHQRYLD
,]YHGLWH VLPXODFLMX IHQRPHQD QRYLD .ROLND MH YMHURYDWQRD GD H QRYL
NDGDJDEDFLWHSDVWLQDJODYX"
Procedu ra
1. Modeliranje
3RWRMHYMHURYDWQRDGDHQRYLSDVWLQDJODYX 1/2, postavite uvjet manji
od 0.5 da e biti glavai odredite sluajan broj iz intervala [0, 1).
2. K reirajte radne stranice i rezultat simulacije
8QHVLWHYULMHGQRVWXVYDNXHOLMXNDRWRMHSULND]DQRQDSlici 5. Broj podataka bi trebao da bude 10.
Broj podataka
2GUHGLPR VOXDMDQ EURM L] LQWHUYDOD

[ 0,1)
HOLMD% 5$1'
&RS\3DVWHXHOLMH%GR%1)
1 je za glavu, a 0 za pismo
HOLMD& ,)%<
Copy/3DVWHXHOLMH&GR&11)
9MHURYDWQRDGDHSDVWLJODYD
HOLMD& 680&&
Slika 5. 6LPXODFLMDEDFDQMDQRYLD
3.

3URYMHULWH UD]OLNH UH]XOWDWD QRYLP L]UDXQDYDQMHP. U ovom primjeru broj podataka je 10,
PHXWLPYDULMDFLMDYMHURYDWQRHVHVPDQMXMHL]DWYDUDQDDNRSRYHDWHEroj podataka.
Zadata k
,]YHGLWHVLPXODFLMXSRVWDYOMDMXLEURMSRGDWDNDXSULPMHUXQD
Primjer 6. ,]UDXQDYDQMHEURMD
6LPXOLUDMPRYULMHGQRVWEURMD
Procedu ra
1. 0RGHOLUDQMH$NRMHSROXSUHQLNNUXga postavljen na 1 za 4. primjer u 2. dijeluPRe se
GRLGRUH]XOWDWDQDVOMHGHLQDLQ:
| 4n/N
3RWRMH1VOXDMQDWDNDXNYDGUDWXRGUHGLWH1.000 EURMHYDVOXDMQHEURMHYH;<L]LQWHUYDOD
> .DNR MH Q EURM VOXDMQLK EURMHYD X SUYRP NYDGUDQWXRQGD MH to EURM VOXDMQLK EURMHYD NRML
ispunjavaju uvjet X2+Y2 d 1.
112
Slika 6. ,]UDXQDYDQMHEURMD0RQWH&DUORPHWRGRP
2.
K reiranje radne st ranice i rezultat simulaci je

8QHVLWH YULMHGQRVW X VYDNX HOLMX NDR WR MH SULND]DQR QD Slici 7. Broj stvarnih podataka je
1.000, a samo 10 podataka je prikazano.
6OXDMDQEURM;
=RAND()
Procjenjuje se da li postoji krug. Ako

postoji krug izbrojmo vrijednosti
HOLMD
)

&2817,)&&< (
6OXDMDQEURM<
=RAND()
%URMVOXDMQLKEURMHYD
Od 100 do 1000
Vrijednost kruga X2+Y2

HOLMD& $ $% %
Slika 7. ,]UDXQDYDQMHVLPXODFLMRPYULMHGQRVWLEURMD
3.
3URYMHULWHYULMHGQRVWNRMDVHSULEOLDYD DNRVHSRYHDEURj podataka.
"
,]UDXQDYDQMH#
?)*&"
Slika 8. 5D]OLNDYULMHGQRVWLEURMDSUHPDEURMXVOXDMQLKEURMHYD
(1) Ovom se funkcijom provjerava broj elemenata koji odgovaraju uvjetLPD SUHWUDLYDQMD
XNOMXHQLKXRGUHHQLLQWHUYDO
(2) Vrijednost brojDMH
Zadata k
Napravite grafikon simulacije sa brojem podataka od 100 do 1.000 u primjeru 6.
113
9MHED Pravljenje elekt ronske kockice

1DSUDYLPRHOHNWURQVNXNRFNLFXLL]UDXQDMPRYMHURYDWQRXSRMDYOMLYDQMDEURMDWDDNDQDNRFNLFL
Procedu ra
1. Modeliranje
1DSUDYLWHNRFNLFXNUHLUDQMHP VOXDMQRJ EURMD L] LQWHUYDOD>SRPQRLWHJDVD EURMHP L
dodajte broj 1.
2. K reiranje radne stranice i rezultat simulacije
8QHVLWH YULMHGQRVWL X VYDNX HOLMX NDR WR MH SULND]DQR QD Slici 9. Broj stvarnih podataka je
PHXWLP6lika 9. pokazuje samo 10 podataka.
Broj podataka
Napravite take na kocki

HOLMD& ,17%
,]UDXQDMWHXHVWDORVW]DWDNHQDNRFNL
HOLMD) &2817,)&&(
,]UDXQDWDYMHURYDWQRD
HOLMD* ))
8NXSQDYMHURYDWQRD
HOLMD* 680**
Slika 9. Pravljenje elektronske kockice

3.

3URYMHULWH SULEOLDYD OL VH YMHURYDWQRD EURMD WDDND NRFNLce broju DNR SRYHDWH EURM
podataka.
2YRP IXQNFLMRP VH GROD]L GR QDMYHHJ FLMHORJ EURMD NRML QH SUHOD]L RGUHHQX EURMDQX
vrijednost.
Zadata k
%DFLWHQRYLDNRSDGQHJODYDSRPMHULWHVH]DXVPMHUX;-ose, ako bude pismo, pomjerite se za 1
u smjeru Y-ose. .ROLNDMHYMHURYDWQRD GDHWHVWLLGRWDNHSRVOLMH 10 bacanja?
114
3.
Simulacija poretka
5HG NXSDFD NRMH WUHED XVOXLWL QD XUHDMX ]D SURGDMX NDUDWD L HOHNWURQVNRM EODJDMQL X
supermarketu zove se queuing/poreda k. Na mjestu gdje se redovi formiraju, neophodno je
XVNODGLWL YH]X L]PHX EURMD XUHDMD L YUHPHQD HNDQMD NXSFD Razmislimo o tome na primjeru
supermarketa s jednom elektronskom kasom.
1.
K ada nema ljudi na elekt ronskoj kasi (nema poretka)

9ULMHPH NDGD NXSDF GRH MH SRHWQR vrijeme usluge. 7R ]QDL SUHWKRGQL NXSDF MH RWLDR V
HOHNWURQVNHNDVHSULMHQHJRWRVOMHGHLNXSDFGRH
7.#$%1%!8-9'36'"
Kasa je otvorena.
2-34/!5#3'6#"
7.#$%1%!8-9'36'"
*LFD/!0'&'1#"
<=!3%6>&8#"
K asa
:%;-&8"
*LFD/!
0'&'1#"
2-34/!
5#3'6#! "
2.
Prethodni kupac je na elekt ronskoj kasi (postoji queuing/poredak)

$NRVOMHGHLNXSDFGRHSULMHQHJRWRMHSUHWKRGQLNXSDFXVOXHQNXSDF koji dolazi kasnije
PRUD GD HND GRN VH QH ]DYUL XVOXLYDQMH NXSFD NRML MH X UHGX SULMH QMHJDQMH 8 RYRP VOXDMX
YULMHPH NRMH SURWHNQH RG PRPHQWD XVOXLYDQMD NXSFD LVSUHG QMHJDQMH MH SRHWQR YULMHPH
XVOXLYDQMDNXSFDNRMLGRHNDVQLMH
7.#$%1%!8-9'36'"
Drugi kupac je ispred,

PRUDPVDHNDWL.
2-34/!5#3'6#"
7.#$%1%!8-9'36'"
*LFD/!0'&'1#"
<=!3%6>&8#"
K asa
"
28$#;'/!0'&'1#"
:%6>&8'"
2-34/!
5#3'6#! "
Primjer 8. Poredak na automatu za prodaju karata u zabavnom parku
U zabavnom parku je automat za prodaju karata za zabavni park. Periodi dolaska kupaca su
LVSLVDQLNDRNXPXODWLYQDYMHURYDWQRDXWDEHOLL LQWHUYDO MHGRGLMHOMHQ,]YHGLWHVLPXODciju- koja
YUVWDSRUHWNDMHPRJXD]DNXSDFDDNRLVSUHGDXWRPDWDQHPDNXSDFD
115
Procedu ra
1. Modeliranje
"Periodi dolazaka kupaca" i "vrijeme usluge" su dva glavna elementa za modeliranje poretka.
Periodi dolaska kupca mogu se odrediti dodjeljiYDQMHP VOXDMQLK EURMHYD NRML RGJRYDUDMX
NXPXODWLYQRMYMHURYDWQRL9ULMHPHXVOXJHMHRJUDQLHQRQDVHNXQGL
M"('$"#I"
3HULRGGRODVNDNXSFDSURODVLWXDFLMD"

8)'B-&"#
5)%&'B-*;6#
A')%*B#B*$";9"#
J;'9F-B"K#
8HVWDORVW#
4F,F$"6%5-"#
YMHURYDWQRD#
9MHURYDWQRD#
LOLYLHPDQMHRG#
LOLYLHPDQMHRG#
LOLYLHPDQMHRG#
LOLYLHPDQMH#*B#=O#
LOLYLHPDQMHRG#
LOLYLHPDQMHRG#
LOLYLH#
S9F>-*#
"
(1) Postavite vrijeme dolaska prvog kupca (kupac 1QD=DGROD]DNNXSDFDRGGRL]UDXQDMWH

iz kog intervala je umetnuta vrijHGQRVW VOXDMQRJ EURMD L RGUHGLWH YULMHPH LQWHUYDOD GROD]DND NRML
odgovaraju tom intervalu.
(2) Provjerite da li je automat otvoren pri dolasku kupca i ako jeste, postavite status automata na
RWYRUHQRDDNRQLMHRWYRUHQRSRVWDYLWHQDVDHNDMWH
(3) PRHWQR YULMHPH XVOXJH MH YULMHPH GRODVND DNR MH DXWRPDW RWYRUHQR L YULMHPH NDGD MH
]DYUHQDXVOXJD]DNXSFDNRMLVWRMLSULMHQMHJDQMHDNRMHDXWRPDWVDHNDMWH
9ULMHPH NDGD MH XVOXJD ]DYUHQD MH YULMHGQRVW ]D NRMX VH GRGDMH YULMHPH XVOXJH QD SRHWQR
vrijeme usluge.
9ULMHPH HNDQMD MH YULMHPH GRELMHQR NDGD YULMHPH GRODVND RGX]PHPR RG SRHWQRJ YUHPHQD
usluge.
2.
K reiranje radne st ranice i rezultat simulaci je

KDR WR MH SULND]DQR QD VOLFL XQHVLWH YULMHGQRVWL X VYDNX HOLMX ]D NXSFD Slika 11. na
VOMHGHRM VWUDQLFL SRND]XMH NUHLUDQX UDGQX VWUDQLFX L UH]XOWDW VLPXODFLMH 3HULRGL GRODVND NXSFD X
tabeli 1 su uneseni u gornjem dijelu radne stranice.
H)%&','#
B*$";9""
T',"# 9F>"7"#
($"G"&-%"
-"#
3RHWQR YULMHPH XVOXJH YULMHPH

B*$";9"#
HOLMD) '"
9ULMHPH
]DYUHWND
F;$FG'#
HOLMD#
JUI3K#
VLWI3XYI3V"
HULMHPHHNDQMD#
HOLMD, )Q!I3V"
Slika 10.
116
Prvi kupac
6OXDMDQ EURM MH XQHVHQ X elije (B14 to B17) na slici 11. i na osnovu te vrijednosti srednja
YULMHGQRVWHOLMD&WR&VHRGUHXMHNRULVWHL/22.83IXQNFLMX]DHOLMH&GR&
/22.83%))&&HOLMH&SUHWUDXMHYULMHGQRVWHOLMH%L]RSVHJD
(F3) L X HOLMDPD && XQXWDU RGJRYDUDMXHJ LQWHUYDOD SRGDFL NRML RGJRYDUDMX
YULMHGQRVWLHOLMH%VXSULND]DQL0HXWLPNDGDQHPDRGJRYDUDMXLKSRGDWDNDXHOLMDPD
)) QDMYHD YULMHGQRVW PDQMD RGWUDHQH YULMHGQRVWL MH SULND]DQD 8 RYRP VOXDMX YULMHGQRVW
HOLMH % MH HOLMD ) LMD MH YULMHGQRVW MH QDMYHD YULMHGQRVW PDQMD RG
YULMHGQRVWL NRMD VH WUDL D YULMHGQRVW HOLMH & NRMD RGJRYDUD WRM YULMHGQRVWL SULND]DQD MH X
HOLML&
A)*7%&'-&'-*#
;6"6F;*,#
"F6*,"6"#
HOLMD#
JWI=K#
VLDWJ_I=LV*>'-V\!I=\UI3KV"
,]UDXQDWR QD LVWL QDLQ NDR
1"#9F>7"#I#
HOLMD#JUI=K#VLWI=XYI=V"
,]UDXQDYDQMHYUHPHQDGRODVND#
HOLMD#J!I=K#VL!I3X/I=V"
H)','-;9%# >')%*B# >)%&'# B*$";9"#

9F>7"#2#>*;$%&'#B*$";9"#9F>7"#I#
HOLMD#J?I=K#VLRNT!JKV"
86"6F;#"F6*,"6"#
HOLMD
(
,)'!LUI3\#
V*65*)'-*V\VSULHNDMWHVKV"
,]UDXQDY"-&'#>')%*B"#B*$";9"#9F>7"#I#%$%#9F>7"#2#
HOLMD#J/I=K#VLZ[[4SAJ?I=\W]<\/]3^/]<KV#
Slika 11. 3HULRGLGRODVNDNXSFDLVWDQMHDXWRPDWDEXGXDSURJQR]D

3.

7HNRMHYLGMHWLSURPMHQXSRUHWNDYUHPHQRPQDRVQRYXSOLNH7R]QDLPRHWHSURYMHULWL
SRVWRMDQMHSRUHWNDL]DXWRPDWDLGXLQXYUHPHQDHNDQMDL]YUHPHQDHNDQMDPHXWLPPRHWH
vidjeti koliko je ljudi u redu.
=ERJ WRJD DNR SUHWYRULWH SURPMHQX SRUHWND X JUDILNRQ NDR WR MH SULND]DQR na Slici 12,
PRHWH YLGMHWL GD VH SRUHGDN PLMHQMD YUHPHQRP 9RGRUDYQD RVD SUHGVWDYOMD YULMHPH D YHUWikalna
RVD SUHGVWDYOMD NXSFD 1DSUDYLWH GLMDJUDP SRHWND XVOXJH YUHPHQD XVOXJH L ]DYUHWND XVOXJH
4"B"# &'# >')%*B# B*$";9"# 9)"6"9\# "#
(Slika 12).
A')%*B# *B# B*$";9"# &'B-*G# 9F>7"# B*#
]DYUHWND XVOXJH SUHGVWDYOMHQR MH
(%&'$%,#@*)%1*-6"$-%,#;6F>7',C#
!*$"1"9#
3RHWDNXVOXJH#
!*$"1"9# 9F>7"# I# P#
F;$FG"#&'#>*HOD#
=DYUHWDNXVOXJH]DNXSFD#I#
3RHODXVOXJD]DNXSFD#2# #
=DYUHWDN
F;$FG'#
H)%&','#
HNDQMD
*(*&'-*#
H)%&','#F;$FG'#
F;$FG"# 1"# >)'6@*B-*G# 9F>7"# -%&'#

]DYUHQD# 6"9*# B"# -*5%# 9F>"7# ,*)"#
HNDWL# GRN VH QH ]DYUL XVOXJD ]D
>)'6@*B-*G# 9F>7"# %# (%&'$%# ;6F>"7#
J5)%&','# F;$FG'K# VH LUL QD G';-F#
VWUDQXRG]DYUHWNDXVOXJH#
MH
!*$"1"9#
9F>7"#2#
9ULMHPHHNDQMD
9F>7"#2#
Slika 12. 3RORDMJUDILNRQDUHGDQMD

117
=DYUHWDNXVOXJH]DNXSFD#
$NR SRVPDWUDWH JUDILNRQ L SURYMHULWH EURM RERMHQLK VWXEDFD PRHWH YLGMHWL GXLQX SRUHWND
(SOLNDD$NRSRVWDYLWHEURMNXSDFDNRMLHNDMXLYULMHPHPRHWHQDSUDYLWLJUDILNRQ vremenske
promjene u redanju (Slika 13 b).
U rezultatu na slici 13. QDMGXLUHGMHRGRVREHLVHNXQGLQDMGXHYULMHPHHNDQMDMH
sekundi za kXSFDLSURVMHQRYULMHPHHNDQMDMHVHNXQGL
J"K#8%,F$"7%&"#>*)'69""
H)%&','#J;'9F-B"K"
4F>"7"
E'XLQDUHGD"
'XLQDUHGDQMDOMXGLK"
H)%&','#J;'9F-B"K"
Slika 13. Grafikon poretka

8SRUHGLWH YULMHGQRVW VOXDMQRJ EURMD L UHG EURMDQH YULMHGQRVWL NXPXODWLYQH YMHURYDWQRH L
usredsredite se na liniju vrijednosWL NXPXODWLYQH YULMHGQRVWL LMD MH EURMDQD YULMHGQRVW YHD RG
QDMEOLHYULMHGQRVWLVOXDMQRJEURMDWHXSRWUijebite srednju vrijednost te linije kao perioda dolaska.
1SUNDGDVOXDMDQEURM postoji u intervalu od 0.640 ilLYLHLPDQMHRG kupac dolazi u
periodima srednje vrijednosti 25 sekundi.
2YR MH IXQNFLMD ]D SUHWUDLYDQMH RGUHHQH YULMHGQRVWL LQWHUYDOD L SULND] YULMHGQRVWL HOLMH X
RGJRYDUDMXHPLQWHUYDOX
9MHED
,]YHGLWHVLPXODFLMXGDSURYMHULWHNDNRVHPLMHQMDYULMHPHHNDQMDNDda je vrijeme usluge 20 sekundi
ili 25 sekundi.
9MHED]DNUDM
1. Izvedimo simulaciju za korisnike Interneta. Postavite 10 miliona ljudi za populaciju korisnika,
VWRSX SRYHDQMD KLOMDGH OMXGLJRGLQMH YUHPHQVNL LQWHUYDO QD JRGLQX L ]DYUHWDN QD godina.
0RGHOPDWHPDWLNRJL]UD]DMHSUHGVWDYOMHQQDVOMHGHLQDLQ
Populacija korisnika poslije promjene = trenutna populacija korisnika + stopa poveanja trenutna
populacija korisnika vremenski period.
2. Klima XUHDM NRML KODGL L JULMH LQVWDOLUDQ MH X SURSRUFLML V UD]OLNRP L]PHX WUHQXWQH VREQH
temperature i postavljene temperature. Postavite stopu promjene temperature na 0.3 i simulirajte
SURPMHQXWHPSHUDWXUH]DPLQXWDSRPRXYUHPHQVNRJLQWHUYDODRGPLQXWH
118
Dijagram modela je prika]DQQDGHVQRMVOLFL3RHWQDWHPSHUDWXUDMH&DSRVWDYOMHQDWHPSHUDWXUH

MH&
?)1%-"#>)*,&'-'"
86*>"#
>)*,&'-'#
6',>')"6F)'"
M',>')"6F)""
R"1$%9"#
6',>')"6F)'"
A*;6"5$&"-&'#
6',>')"6F)'"
3. Za model temperature vode u kadi u zadatku dijela 2, kada je trenutna temperatura YRGH& a
postavljena temperatura MH & SRVWDYLWH NRHILFLMent grijanja tako da temperatura vode dostigne
postavljenu temperature za otprilike 20 minuta i izvedite simulaciju s vremenskim intervalom
postavljenim na 1 minutu'RLWHGRPLQLPDOQRJNRHILFLMHQWDJULMDQMD]DWHPSHUDWXUHYRGHRG&
LOLYLH]DPLQXWD
4. Kada je koeficijent grijanja za model temperature vode u kadi u prethodnom zadatku 0.2,
L]YHGLWHVLPXODFLMXNRULVWHLDODWPRGHOLUDQMD
5. 2GOXHQRMHda VHQDSODWLSRMHQDRGXHQLND2GUHGLWHVOXDMDQEURML]LQWHUYDODL

RGOXLWHGDQRYLRG jena treba donijeti ]DPDQMHRGDUDXQRG.000 jena treba donijeti
]DLOLYLHLL]YHGLWHVLPXODFLMXNDNRELste SURYMHULOLNROLNRQRYLDRG jena treba pripremiti.
6. Prodaja digitalnog fotoaparata je provjeravanD ]D SUROLK GDQD X SURGDYnici i rezultat je
prikazan u desnoj tabeli. Izvedite simulaciju za promjenu prodaje unutar 10 dana.
119
Poglavlje 5. Upotreba i kreiranje baze podataka
Poglavlje 5.
podataka
Upotreba
k reiranje
baze
Dio1. %D]DSRGDWDNDLSUHWUDLYDQMHLQIRUPDFLMD
Informacije GDQDV GRELMDMX VYH YHL ]QDDM pa se javlja problem njihovog organizovanja. Pod
organizacijom podataka podrazumijeva se njihovo predstavljanje i povezivanje. Organizacija
podataka u datoteke1 QD]LYD VH NRQYHQFLRQDOQLP QDLQRP RUJDQL]DFLMH SRGDWDND D RUJDQL]DFLMD
podataka u vidu integrisanih podataka naziva se baza podataka. U ovom poglavlju objasnit HPR
pRMDP ED]H SRGDWDND VYUKX NRULWHQMD ED]H SRGDWDND L SUHWUDLYDQMD LQIRUPDFLMD NDNR ELVPR
SURQDOLSRWUHEQHSRGDWNH
1.
WDMHED]DSRGDWDND"
1) Osobine baza podataka
Baza podataka se deILQLH NDR VNXS FHQWUDOL]RYDQLK podataka tako da se obrada podataka i
QMLKRYRSUHWUDLYDQMH PRHXVSMHQRSULPMHQMLYDWL
2UJDQL]DFLMD SRGDWDND X GDWRWHNH GRYRGL GR WRJD GD UD]OLLWH GDWRWHNH VDGUH LVWH SRGDWNH
LPH VH RWHDYD QMLKRYR RGUDYDQMH L QHSRWrebno zauzimanje memorijskog kapaciteta. Ovakva
organizacija dovodi i do dupliranja podataka i rasta obima podataka.
'DWRWHND6DYMHWDXHQLND
Zdravstveni kartoni
Datoteka svih
NROH XHQLND XHQLNDNROH
.RGXHQ#6' Klub
bejzbol
tenis
PC
2KNOXEMHUD]OLLW
DN L ]D LVWL NRG
XHQLND
.RGXHQLND Klub
.RGXHQLND Klub
ejzbol
tenis
PC
fudbal
tenis
PC
Suprotnost se pojavljuje jer se

svaka
datoteka
posebno
RGUDYD.
Slika 1. 8SUDYOMDQMHSRVWRMHLPLQIRUPDFLMDPD
"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""
"
1
3ROMHMHQDMPDQMDORJLNDMHGLQLFDSRGDWND6NXSSROMDNRMLVHRGQRVLQDLVWLSRMDPQD]LYDVHVORJDVNXSVORJRYDLQL
datoteku.
120
Ovi nedostaci se prevazilaze organizacijom podataka u vidu integrisanih podataka, tj. baza
podataka. Kod baza podataka nema dupliranja podataka i novi podaci se jednostavno mogu
dodavati. Mogue je poveati poslovanje ili poboljati kvalitet i pouzdanost informacija, tako da se
baze podataka koriste u gotovo svim organizacijama.
#
6DYMHWXHQLNDNROH#
#
#
*UHDNDQHma jer su
SRGDFL VPMHWHQL X
bazu podataka.
#
?'@'!4-8'+'6'!
.RGXHQLND
`B)"5;65'-%#9")6*-%#
8HQLFLNROH
Slika 2.
2)
4$F(
I:3a#
#
?'&1(*$#
.RGXHQLND#
#
4$F(#
Upravljanje informacijama
pomoX baze podataka
#
Funkcije baze podataka
3ULVWXS L NRULWHQMH SRGDWDND L] ED]H SRGDWDND RPRJXHQR MH SURJUDPLPD NRML VH QD]LYDMX
sistem za upravljanje bazom podataka (DB MS-Data Base M anagement Systems). Bazu podataka,
SRSUDYLOXNRULVWLYHOLNLEURMNRULVQLND)RUPLUDQMHP]DMHGQLNHED]HSRVWLXVHVOjHGHLFLOMHYL
1. smanjuje se dupliranje podataka,
VYDNLNRULVQLNLSURJUDPREXKYDWDSRGDWNHXRGJRYDUDMXRMVWUXNWXULi formatu,
NRULWenje podataka nije uvjetovano SR]QDYDQMHPXQXWUDQMHRUJDQL]DFLMHED]HSRGDWDND
SRVWRMHHDSOLNDFLMHQHPRUDMXVHSRQRYRSURJUDPLUDWLSULXYRHQMXQRYRJVRIWYHUDLKDUGYHUD
ODNHVH]DGRYROMDYDSRWUHED]DEXGXLPSURLUHQMHPbaze podataka novim podacima,
]DMHGQLNLQDLQSULVWXSDSRGDFLPD]DVYHNRULVQLNHRPRJXDYDRODNDQXNRQWUROXL]DPMHQX
121
2. Vrste baza podataka

1)
Klasifikacija prema strukturi
'HILQLVDQLRGQRVL]PHXSRGDWDNDXED]LRGUHXMHJOREDOQXORJLNXVWUXNWXUX2GQRVLL]PHX
SRGDWDNDPRJXVHSUHGVWDYLWLRGUHHQLPVWUXNWXUDPDSRGDWDND3RVWRMHHWLULORJLNHVWUXNWXUHED]D
SRGDWDNDKLMHUDUKLMVNDPUHQDUHODFLRQDLREMHNWQD
1.
H ijera rhijska stu r ktura

H ijera rhijski tip zasniva se na strukturi u kRMRM VX SRGDFL XUHHQL YH]RP URGLWHOM-dijete.
5RGLWHOM PRH GD LPD YLH RG MHGQRJ GMHWHWD DOL GLMHWH LPD VDPR MHGQRJ URGLWHOMD 2YD VWUXNWXUD
podataka ima oblik stabla. Sastoji se od korijenskRJ VHJPHQWD L QMHPX SRGUHHQLK VHJPHQDWD
1DGUHHQL VHJPHQWL PRJX LPDWL YLH SRGUHHQLK VHJPHQDWD D SRGUHHQL VHJPHQWL PRJX LPDWL
VDPRMHGDQQDGUHHQL
Npr., predstaYLPR SR]LFLMH XHQLND
u klubu (Slika 3). *UXSLLPR ODQRYH
ODQVYDNRJ razreda
EHM]ERO NOXED X RVQRYQRM NROL ]D
VYDNL UD]UHG $NR HOLPR GD
SUHGVWDYLPR GD VX ODQRYL % L O
RERMLFDEDFDLWDNYXYH]XQHPRHPR
3. razred
2. razred
1. razred
dodati u hijerarhijskoj strukturi.
C hiho ku
2
Toshima
2
H arusawa
M2
Toshima
2
H arusawa
2
"
M iss
.
"
M r.
M r.
M iss.
M iss.
M r.
M iss.
Slika 3. Hijerarhijski tip
2.
M rena st ru ktura
Za razliku od hijerarhijske baze podataka i hijerarhijske strukture podataka, mrena baza
podataka zasniva se na mrei podataka povezanih tako da ne postoji ni korijenski ni podreeni
segmenti8RVQRYLMHRYRKLMHUDUKLMVNDVWUXNWXUDPHXWLPQHVDPRGDURGLWHOMLPDYLHRGMHGQRJ
GMHWHWD QHJR L GLMHWH LPD YLH RG MHGQRJ URGLWHOMD VLHVWUXNH NODVH YH]H URGitelj-dijete (set) mogu
biti predstavljene PUHQLP WLSRP. U uvjetLPD NDGD VX YH]H L]PHX SRGDWDND MHGQRVWDYQH L
PDOREURMQHPUHQDLKLMHUDUKLMVNDVWUXNWXUD]DGRYROMDYDMXSRWUHEHNRULVQLND
8 PUHQRM VWUXNWXUL Slika 4 &KLKRNX RVQRYQH NROH &KLKRNX RVQRYQD NROD L QMHQ ELYL
XHQLN 7RVKLPD RVQRYQH NROH VHW EDFDD EDFD L ODQ LMD SR]LFLMD MH EDFD VHW KYDWDD LWG
mogu biti predstavljeni.
122
!
lan svakog razreda
!
F/!.'@.%8
</!.'@.%8
G/!.'@.%8!
"H#H-6>!
2"
"H#H-6>!
2!
I-3H#1'! !
2"
J'.>3'K'!
2!
"
"
I-3H#1'! !
2"
"
J'.>3'K'!
2!
"
"
5#33/!
5./!
A!
"
?!
"
"
5./!
"!
"
"
5#33/!
B!
"
5#33/!
5./!
5#33/!
D!
E"
! ! C!
"
"
+YDWD!
6HWEDFDD"
6HWKYDWDD"
"
!
L#$%,-!
"
"
"
%DFD!
!
! 0HQDGHU!
"
"
"
Slika 4. 0UHQLWLS
3.
Relaciona baza podataka

Predstavljanje podataka dvodimenzionalnim tabelama predstavlja relacijsku st ruktu ru.
Svaka tabela je ekvivalentna i nezavisna. U ovoj strukturi ne postoje grupe koje se ponavljaju i
VYDND HOLMD WDEHOH SUHGVWDYOMD MHGDQ SRGDWDN .RORQH LPDMX VYRM QD]LY UHGRYL VH UD]OLNXMX PHX
sobom, a u jednoj koloni postoji samo jedna vrsta podataka. Za hijerarhijski i mUHQL WLS VDPL
podaci (Slika 3) i veza L]PHX VYDNRJ SRGDWNDSlika 4) predstavljene su linijama. Kod relacione
ED]HSRGDWDNDSRGDFLVHVPMHWDMXXWDEHOHL povezuju se relacijama.
Npr., lijeva tabela na SOLFL MH WDEHOD ODQRYD NRQILJXULVDQD NRGRP ODQD LPHQRP ODQD L
NRGRP ELYH RVQRYQH NROH D GHVQD WDEHOD MH NODVLILNDFLMVND WDEHOD RVQRYQH NROH NRQILJXULVDQD
NRGRP ELYH RVQRYQH NROH L LPHQRP RVQRYQH NROH 3RUHGWRJDWDEHOD ODQRYD NRQILJXULVDQD VD
NRGRP ODQD SR]LFLMRP UD]UHGRP L RGMHOMHQMHP NRGRP L] VWDUH RVQRYQH NROH WDEHOa rezultata
konfigurisana je NRGRP XWDNPLFH GDWXPRP SURWLYQLNRP NRORP WDbela rezultata konfigurisana
kodom igre, koGRPODQDSDOLFDPDDPRJXHMHLEURMHPXGDUDFD
Klasifikacijska tabela
RVQRYQHNROH"
7DEHODODQRYD"
.RGODQD
,PHODQD
.RG ELYH RVQRYQH

NROH
001
HS001
002
HS001
003
HS002
...
...
...
015
HS002
016
HS003
Slika 5. Relacijski tip

123
.RG ELYH RVQRYQH Ime

NROH
osnovne
NROH
HS001
Tomokita
HS002
Toshima
HS003
Harusawa
Relaciona baza podataka sastoji se od relacija. Relacioni pristup zasnovan je na relacionoj

matematici. Relaciona algebra je potrebna za precizan opis operacija koje se izvode nad podacima
X UHODFLRQRM ED]L SRGDWDND 9HLQD UH]XOWDWD UHODFLRQH PDWHPDWLNH PRH VH QHSRVUHGQR SULPijeniti
na relacione baze podataka. Skup vrijednosti jednog podatka, odnosno kolone, zove se domen.
5HODFLMDMHMHGQR]QDQRLGHQWLILNRYDQDNOMXHPUHODFLMH6YDNDUHODFLMDPRUDLPDWLNOMX
Selekcija
Join
Projekcija
Red (record)
L]YXHQ
Kolona (record) je
L]YXHQa
je
Jedna tabela je napravljena

RGYLHWDEHOD
Slika 6. Prikaz relacijske operacije
2)
Klasifikacija u zavisnosti od oblika informacije
Prima rna informacija je informacija koja se direktno prikupi pregledom terena, istraivanjem
terena ili prikupljanjem eksperimentalnih podataka itd.
Sekundarna informacija je informacija dobijena ureivanjem ili obradom (1) primarnih
informacija kao to su novine, knjige, podaci i Web-stranice na Internetu.
Prikupljene primarne informacije zovu se injenina baza podataka, a prikupljene sekundarne
informacije zovu se referentna baza podataka.
Baza podataka
LQMHQLQDEDza
podataka
Referentna baza
podataka
%URMDQHLQIRUPDFLMHVWDWLVWLNLSRGDFLLWG)
6YRMVWYHQLSRGDFLGRNXPHQWFLMHOLWHNVWUDXQDLWG
Prikaz informacija (dizajn crtanja, mapa itd.)
Vizuelne
informacije
(prirodno
posmatranje,
eksperimentalno posmatranje itd.)
Audio informacije (audio, muzika itd.)
Svojstvene informacije (dokument, bibliografija , itd.)
Slika 7. Klasifikacija baze podataka

(1) Kod sekundarnih informacija moraju biti ukljuene informacije u kojima moete vidjeti koje
vrste primarnih informacija su koritene.
'HILQLFLMDVHNXQGDUQLKLQIRUPDFLMDXELEOLRWHNDUVWYX
U ELEOLRWHNDUVWYX VH NRULVWH VHNXQGDUQH LQIRUPDFLMH 3ULPMHU NDWDORJ UREH ERWDQLND VOLNRYQLFD
VWDWLVWLNDNQMLJDNDWDORJNQMLDUHPDJazin itd.
124
3)
Klasifikacija prema vrsti medija
8]DYLVQRVWLRGYUVWHPHGLMDQDNRMRMMHVPMHWHQDED]DSRGDWDND, dijelimo ih na online bazu

podataka i offline bazu podataka.
1.
O nline baza podataka

2YR MH ED]D SRGDWDND NRMX PRHWH SUHWUDLYDWL NDGD HOLWH L X VWYDUQRP YUHPHQX MHU MH
NRULVQLNLWHUPLQDOLVHUYHUED]HSRGDWDND povezan komunikacijskom linijom. Trenutno se ova baza
podataka najvie koristi.
2. O ffline baza podataka
2YR MH ED]D SRGDWDND NRMD VH QDOD]L QD QHNRP RG PHGLMD NDR WR VX CD-ROM i DVD.
Rijenici kao to je japanski rjenik i japansko-engleski rjenik, enciklopedije, slikovnice,
telefonski imenik, i sve to ima veliku koliinu podataka pretvara se u bazu podataka i objavljuje
kao elektronski rjenik. Ovi rMHQLFLVH]RYXLdatabase package.
Slika 8. Primjer programa baze podataka database package
4)
Historija baze podataka
3HGHVHWLK JRGLQD SURORJ YLMHND DPHULNH VQDJH VDNXSLOH VX L NRULVWLOH LQIRUPDFLMH R VWDnju
svojih potreba. To se kasnije nazvalo bazom podataka. Sveobuhvatna upotreba baze podataka u
-DSDQXSRHODMHUH]HUYDFLMDPDPMHVWDQD-DSDQVNRMQDFLRQDOQRMHOMH]QLFLNRMHMHSRHORH]GHVHWLK
JRGLQDSURORJYLMHNDL$70EDQNRPDWD
Sistem rezervisanjDVMHGLWD
Ranijih godina, rezervaciMD NDUDWD ]D YR] ELOD MH UXQR SURYRHQD .DGD EL VH ]DKWMHY ]D
UH]HUYLVDQMHVMHGLWDSULKYDWLRQDEODJDMQLRVREOMHEODJDMQHELQD]YDORED]QXVWDQLFX (kancelarija za
UH]HUYDFLMH JGMH VH QDOD]LR SODQ VMHGLWD X YR]RYLPD L RVRED ]DGXHQD ]D XSUDYOMDQMH SODQRP
L]YXNOD EL PDSX VMHGHQMD X YR]X ]D WUDHQL GDWXP WH SURYMHULOD EURM VMHGLWD NRML WUHED L]GDWL L
obavijestila osoblje blagajne od kojeg je on/ona primio zahtjev. Pored toga, osoblje na blagajni bi
zapisalo informaFLMX R EURMX VMHGLWD X YR]X QD NDUWL L QD NUDMX EL NDUWD PRJOD ELWL SURGDWD =D
RYDNDY QDLQ UH]HUYDFLMD ELOR MH SRWUHEQR PQRJR YUHPHQD L WUXGD =ERJ RYDNYRJ QDLQD UDGD
SRQHNDGELGRORGRJUHNH]ERJORHWHOHIRQVNHYH]HLOLYR]NRMLPMHNOLMHQWHOLR putovati nekad ne
bi imao prazno mjesto dok je drugi klijent bio u redu na blagajni ]DUH]HUYLUDQRVMHGLWH.RULWenje
RYH PHWRGH ]DKWMHYDOR MH PQRJR YUHPHQD ]D UH]HUYLVDQMH VMHGLWD WDNR GD MH ELOR WHNR SRYHDWL
RJUDQLHQXEU]LQXUDGDLWG
Da bi se RODNDR QDLQ UH]HUYDFLMH razvijen je jedinstven sistem za upravljanje kartama.
3RHYL RG XVOXJH L]GDYDQMD UH]HUYLVDQLK NDUDWD H]GHVHWLK JRGLQD SURORJD YLMHND UD]YLMHQ MH
*UHHQ &RXQWHU QDPLMHQMHQ ]D SURGDMX UH]HUYLUDQLK NDUDWD L SXWHQ X XSRWUHEX 965. godine.
5RHQMHSUYLVYMHWVNLVLVWHPUH]HUYDFLMDVMHGLWDXYR]X6RYLP WUHQXWQRMHRPRJXHQDUH]HUYDFLMD
V LQVWDOLUDQH RSUHPH QD WHUPLQDOX QD VWDQLFL X SURGDYQLFDPD SXWQLNLK NDUDWD PC-ju , mobilnim
telefonom itd., i to samo pristupom bazi podataka.
125
3. 3UHWUDLYDQMHLQIRUPDFLMD
1)
3UHWUDLYDQMHLQIRUPDFLMDLSURJUDP]DSUHWUDLYDQMH
3UHWUDLYDQMHSRWUHEQLKLQIRUPDFLMHXED]LSRGDWDND]RYHVHSUHWUDLYDQMHLQIRUPDFLMD(I R).
Online baza podataka i elektronski rMHQLNLPDMXUD]OLLWHVLVWHPHSUHWUDLYDQMD
Na Web-stranici koju koristimo QD ,QWHUQHWX SRVWRML XVOXJD SUHWUDLYDQMD NRMX RPRJXDYD
SUHWUDLYDSURJUDP]DSUHWUDLYDQMH. Ako Web-stranicu na Internetu smatrate bazom podataka,
XSRWUHEDSURFHGXUH]DSUHWUDLYDQMHMHMHGDQRGQDLQDSUHWUDLYDQMDLQIRUPDFLMD
Ako ]D SUHWUDLYDQMH LQIRUPDFLMD NRULVWLPR XUHDM ]D SUHWUDLYDQMH XNOMXHQH VX VOjHGHH
metode:
1. 3UHWUDLYDQMHSRNDWHJRULMDPD
.DGD MH WHPD LQIRUPDFLMH XUHHQD WDNR GD SUHWUDLYDQMH PRH ELWL REDYOMHQRRG LURNRJ SRMPa ka
manjem pojmu to je kategorija. .DWHJRULMVNR SUHWUDLYDQMH MH PHWRGD SUHWUDLYDQMD FLOMQLK
LQIRUPDFLMDSUDWHLNDWHJRULMX
2. 3UHWUDLYDQMHSRPRXNOMXQHULMHL
5LMH NRMD QDP JRYRUL R SRMPX SUHWUDLYDQMD ]D SUHWUDLYDQMH LQIRUPDFLMD ]RYH VH NOMXQD ULMH.
3UHWUDLYDQMH SRPRX NOMXQH ULMHL MH PHWRGDSUHWUDLYDQMD FLOMQLK LQIRUPDFLMD XQRVRP NOMXQH
ULMHL
Pravilo
%LORNRPRHSULPLWLLQIRUPDFLMHV,QWHUQHWD9MHURGRVWRMQRVWRFMHQMXMHRQDMNRMLSULPDLQIRUPDFLMH
7UHEDYRGLWLUDXQDRDXWRUVNLPSUDvima nad tim informacijama.
2) 9UVWHSURJUDPD]DSUHWUDLYDQMH
1. Direktorijska v rsta (regist racijski tip)
S direktorijskom YUVWRP XUHDMD ]D SUHWUDLYDQMD LQIRUPDFLMH VX UXQR XUHHQH QD RVQRYX VDHWLK
informacija. Kao rezultat, SRX]GDQRVW VDGUDMD je velika i ima manje nepotrebnih informacija. U
PQRJRVOXDMHYDNUHDWRU:HE-stranice direktno napravi popis podataka.
2. 5RERWVNLWLSWLSSUHWUDLYDQMDFMHORNXSQRJWHNVWD
6URERWVNRP YUVWRPSURJUDPDSUHWUDLYDQMDSURJUDPNRMLVH]RYH :HE-robot periodLQRSDWUROLUD
Web-VHUYHURP NDNR EL VDNXSLR LQIRUPDFLMH L DXWRPDWVNL LK VUHGLR .DR UH]XOWDW NROLLQD
LQIRUPDFLMDMHYHOLNDLXNOMXHQRMHPQRJRQHSRWUHEQLKLQIRUPDFLMD
(1) Ovo je kompjuter QDNRPHMHVPMHWHQD:HE-stranica na Internetu.
Zadata k
Uporedite svojstva direktorijVNH YUVWH SUHWUDLYDQMD SURJUDPD SUHWUDLYDQMD L URERWVNRJ WLSD
SUHWUDLYDQMD
126
3)
3UHWUDLYDQMHLQIRUPDFLMDSRPRXNOMXQHULMHL
9MHED 3UHWUDLWHPX]HMX7RNLMXSRPRXNOMXQHULMHL
HOLWH SURYMHULWL LQIRUmacije koje se odnose na muzej u Tokiju. 3UHWUDLPR LQIRUPDFLMH NRMH VH
RGQRVHQDPX]HMX7RNLMXNRULVWHLSURJUDPSUHWUDLYDQMD
Procedu ra
1.
3ULND]SURJUDPD]DSUHWUDLYDQMH
3RNUHQLWH SUHWUDLYD L XQHVLWH U R L SURJUDPD ]D SUHWUDLYDQMH X SROMH ]D unos adrese. Ako
SULWLVQHWHWDVWHU(QWHUSULND]DQDMHVWUDQLFDSURJUDPD]DSUHWUDLYDQMH
2.
8QRVNOMXQHULMHL
8QHVLWHPX]HMX7RNLMXXSROMHXQRVDNOMXQHULMHL$NRSULWLVQHWHWDVWHU]DSUHWUDLYDQMH
LQIRUPDFLMHNRMHVHWLX7RNLMDLPX]HMDSRLQMXVHSUHWUDLYDWL
3.
3UHWUDLYDQMH:HE-stranice
.OLNQLWHQDQDVORYLQIRUPDFLMHROLQNX]DNRMLPLVOLWHGDVDGULFLOMQHLQIRUPDFLMHL]QDHQLK
informaciMD L SULNDLWH RGJRYDUDMXX :HE-stranicu. Suzite izbor LQIRUPDFLMD SUHWUDLYDQMHP
Web-stranica jedne zDGUXJRPLSURQDLWHFLOMQX:HE-stranicu.
Zadata k
8QHVLWHLPHSRGUXMDXNRPHLYLWHLPX]HMXSROMH]DXQRVNOMXQHULMHLLREDYLWHSUHWUDLYDQMH
127
4)
6LVWHPSUHWUDLYDQMDSRPRXNOMXQHULMHL
3UHWUDLYDQMH SRPRX MHGQH NOMXQH ULMHL ]RYH VH jednostavni uvjet. S druge strane, uvjet
NRMLSRYH]XMHMHGQXLOLYLHNOMXQLKULMHLULMHLPD,,/,L1(]RYHVH kombinovani uvjet.
1.
,SUHWUDLYDQMH
.DGD VX]LWH UH]XOWDW SUHWUDLYDQMD SUHWUDLYDQMH VH REDYOMD SRG uvjetom GD VX REMH NOMXQH
ULMHL$L%XNOMXHQH2YDPHWRGDSUHWUDLYDQMD]RYHVH,SUHWUDLYDQMH.
2.
,/,SUHWUDLYDQMH
3UHWUDLYDQMHVHREDYOMDSRGXvjetom GDMHEDUMHGQDRGNOMXQLKULMHL$LOL%XNOMXHQD
2YD PHWRGD SUHWUDLYDQMD ]RYH se ,/, SUHWUDLYDQMH 6 RE]LURP GD VH SUHWUDLYDQMH REDYOMD SRG
LULPXvjetLPDQHJRNRG,SUHWUDLYDQMDEURMQDHQLKUH]XOWDWDVHSRYHDYD
3.
1(SUHWUDLYDQMH
.DGDVX]LWHUH]XOWDWSUHWUDLYDQMDSUHWUDLYDQMHVHREDYOMDSRG uvjetom GDNOMXQDULMH$"
QLMHXNOMXHQD2YDPHWRGDSUHWUDLYDQMD]RYHVH1(SUHWUDLYDQMH3UHWUDLYDQMHVHHVWRREDYOMD
kombiniraQMHP L SUHWUDLYDQMD SRG XvjetRP GD MH NOMXQD ULMH % XNOMXHQD DOL $ QLMH
XNOMXHQD
(KH-9%)!
B NE A
3RWR1(VDPRQHJLUD$WDQo predsWDYOMDQMHMH%,1($WMQHWRWRMH%DQLMH$
Slika 9. .RQFHSWXDOQLGLMDJUDP,,/,1(SUHWUDLYDQMD
128
5) 0HWRGDSUHWUDLYDQMD
.DGD VH FLOMQH LQIRUPDFLMH QH PRJX SUHWUDLWL NOMXQRP ULMHMX SURJUDPD ]D SUHWUDLYDQMH
GREURMHSURPLMHQLWLPHWRGXSUHWUDLYDQMD
M"('$"#I
Situacija
Primjer upotrebe SUHWUDLYDQMDNOMXQRPULMHMX"

Odgovor
%URMSUHWUDHQLKUH]XOWDWD JIK# Promijenite program SUHWUDLYDQMDVGLUHNWRULMVNHYUVWHQDURERWVNX

je mali
vrstu.
3URPLMHQLWHNOMXQXULMHQDXRSHQLSRMDP
2EDYLWHSUHWUDLYDQMHVGRGDYDQMHP,/,]D,SURPLMHQLWHX,/,
2EULLWH XYMHW NDR WR MH ]DYUQL GDWXP DXULUDQMD L REDYLWH #
SUHWUDLYDQMH #
BrRMSUHWUDHQLKUH]XOWDWD 3URPLMHQLWH SURFHGXUX SUHWUDLYDQMD V URERWVNH YUVWH QD
je veliki
direktorijsku vrstu.
3URPLMHQLWHNOMXQXULMHQDXRSHQLSRMDP
2EDYLWHSUHWUDLYDQMHVGRGDYDQMHP,L1(
'RGDMWH XYMHW NDR WR MH ]DYUQL GDWXP GRpunjavanja podataka i
REDYLWHSUHWUDLYDQMH
"
9MHED]DNUDMSRJODYOMD
1. 2GJRYRULWHWD]QDHVOjHGHLSRMPRYLYDQL]DREMDQMDYDQMHED]HSRGDWDND
1DPLMHQMHQLSURJUDPL]DUHOL]DFLMXUD]OLLWLKIXQNFLMDED]HSRGDWDND.
(2) ElektronVNLULMHQLFLNRMLVXXREOLNX&'-ROM-a i DVD-a.
2. UpotrijHELPRSURJUDP]DSUHWUDLYDQMHSRGVOjHGHLPXvjetima.
2GDEHULWH]DQLPOMLYXWHPXLRGOXLWHVH]DMHGQXNOMXQXULMH
2EDYLWH SUHWUDLYDQMH SURFHGXURP GLUHNWRULMVNH YUVWH L SURFHGXURP UREotskog tipa i uporedite
EURMSUHWUDHQLKUH]XOWDWD
.DNRELVWHVX]LOLLOLSRYHDOLEURMSUHWUDHQLKUH]XOWDWDRGUHGLWHMRMHGQXNOMXQXULMH
2EDYLWH , SUHWUDLYDQMH ,/, SUHWUDLYDQMH L 1( SUHWUDLYDQMH V GYLMH NOMXQH ULMHL SURFHGXURP
direktoULMVNHYUVWHLSURFHGXURPURERWVNRJWLSDLXSRUHGLWHEURMQDHQLKUH]XOWDWD
3. 2EMDVQLWHUD]OLNXL]PHXVOjHGHLKSRMPRYD
+LMHUDUKLMVNDED]DSRGDWDNDPUHQDED]DSRGDWDNDUHODFLRQDED]DSRGDWDND.
(2) Primarne informacije i sekundarne informacije.
LQMHQLQDED]DSRGDWDNDLUHIHUHQWQDED]DSRGDWDND.
(4) Offline baza podataka i online baza podataka.
(5) DirektorijVNDYUVWDSURJUDPD]DSUHWUDLYDQMHLURERWVNLWLSSURFHGXUD]DSUHWUDLYDQMH.
129
Dio 2.
Kreiranje baze podataka
'DQDV VX SUHWHQR u upotrebi relacione baze podataka koje se mogu koristiti na PC-u bez
RJUDQLHQMD 8RYRPSRJODYOMXQDXLt HPRRRSim metodama kreiranja relacione baze podataka.
1.
WDMHUHODFLRQDED]DSRGDWDND"
1)
Funkcionisanje programa baze podataka
U relacionoj bazi podataka, koja se trenutno najvie koristi, moete lako obraivati ili
mijenjati podatke povezujui dvodimenzionalne tabele. Ako koristite program za kreiranje baza
podataka, elementi baze podataka su:
TABELE (Tables) su glavna komponenta baze pRGDWDNDMHUVHXQMLPDQDOD]HVYLSRGDFLVDGUDQL
XED]LSRGDWDND=DEROMXRUJDQL]DFLMXSRGDWDNDSRHOMQRMHLPDWLYLHWDEela.
QUERY ili UPITI .RPSRQHQWDED]HSRGDWDNDNRMRPVHNRULVWLPRNDGDHOLPRQDLQHNLSRGDWDN
LOL JUXSX SRGDWDND L] MHGQH LOL YLe tabela na osnovi nekog uvjeta ili parametra (vrijednost koju
XQRVLPRVYDNLSXWSULMHSRNUHWDQMDL]YMHWDMDTe podatke moemo samo gledati, ali i mijenjati ih.
2%5$6&,)RUPVSULND]XMXSRGDWNHVDGUDQHXWDEHODPDLXSLWLPDLRPRJXDYDMXGDGRGDWHQRYH
SRGDWNHLDXULUDWH LOLREULHWHSRVWRMHHSRGDWNH
5(3257,LOL,=9-(7$-, ,]YMHWDMMHQDLQSULND]LYDQMDSRGDWDNDSULODJRHQSULQWDQRPREOLNX
STRANICE ZA INTERNET 2QHVXVSRMIRUPDLL]YMHWDMDLVOXH]DSULND]LYDQMHLXQRVSRGDWDND
na Internetu ili intranetu.
MACROI Macro koristimo kada HOLPRDXWRPDWL]LUDWLQHNXUDGQMX
MODULI Modul je kolekcija Visual Basic deklaracija i procedura koje su spremljene zajedno kao
cjelina.
Kombiniranjem ovih komponenata i njihovo povezivanje i sinhroniziranMHLQLED]XSRGDWDND
WRVXNRPSRQHQWHEROMHSRVWDYOMHQHXPHXVREQHRGQRVHWRMHED]DSRGDWDNDHILNDVQLMDLEUD
2)
Struktura relacione baze podataka
Podaci su predstavljeni u obliku dvodimenzionalne tabele . Red u tabeli se zove slog (record),
i on pokazuje podatke za 1 subjekt. Kolona u tabeli se zove polje (fild).
Slika 1. Struktura relacione baze podataka

$NRPRHPRGDRGUHGLPRYULMHGQRVWMHGQRJSROMDQDRVQRYXYULMHGQRVWLQHNRJGUXJRJSROMa,
RQGD]DWDNYRSROMHNDHPRGDMH]DYLVQR
od onog drugog polja.
Polje od koga zavise sva druga polja naziva se NOMXQR SROMH. Potrebno je da neko polje
GHILQLHWHNDRSROMHSULPDUQRJNOMXD3ROMHSULPDUQRJNOMXD PRUDELWLXQLNDWQRLQLMHGR]YROMHQR
da ima duplirane vrijednosti.
130
3) Vrste tabela

Postoje dvije vrste tabela:
- Master/glavna tabela
Ovo je tabela koja odre&uje osnovnu strukturu podataka u koju se
smije%taju podaci.

- View/Pregledna tabela
Ovo je tabela koja odre&uje strukturu kada se podaci koriste. Podaci se
uvoze iz master/glavne tabele ukoliko je potrebno.
Ista vrijednost ne
mo!e biti odre&ena
za primarni klju".
(1) U ovome trenutku, master/glavna tabela nije ponovo napisana.
4) Kako obraditi podatke

Za osnovne metode obrade za kreiranje pregledne tabele iz master/glavne tabele, postoje tri
vrste: selekcija kako bi se uzeo samo slog koji ispunjava uvjet, projekcija kako bi se uzelo samo
neophodno polje, i veza kako bi kombinovali dvije ili vi%e tabela za kreiranje nove tabele. Svaki
rezultat je prikazan u virtuelnoj tabeli.
Osnovna tabela 1 Osnovna

tabela
2
Projekcija
Veza
Uzmite odre!eno polje iz tabele i

kreirajte drugu tabelu ("lanski kod,
ime "lana, pozicija)
Kreirajte novu tabelu na osnovu

zajedni"kih osobina iz vi#e od jedne
tabele ("lanski kod, ime "lana, palice,
broj udaraca)
Virtuelna tabela 3
Virtuelna tabela 2
Uzmite red iz tabele pod uvjetom

selekcije i kreirajte drugu tabelu
(pozicija = baca")
Selekcija
Virtuelna tabela 4
Slika 2. Selekcija / projekcija / veza

131
2. Dizajn relacione baze podataka

Kako biste kreirali bazu podataka, potrebno je struktuisati podatke po"ev%i od faze dizajna.
Ako ne odlu"ite koji elementi se unose u koju tabelu unaprijed, baza podataka se ne mo!e
kontrolisati, a koli"ina podataka se pove#ava.
1) Analiza podataka

Ovdje provjeravamo proceduru gdje menad!er bejzbol kluba ure&uje knjigu rezultata koriste#i
program za kreiranje baze podataka.
Podaci jedne utakmice i polja svakog podatka koja su ru"no izra"unata prikazana su na
sljede#i na"in:
[1] Podaci vezani za utakmicu
- Kod utakmice, kodni broj za identifikaciju utakmice.
- Kod protivni"ke %kole, kodni broj za identifikaciju protivni"ke %kole.
- Datum, protivni"ka %kola, ime utakmice, rezultat na%e %kole, rezultat druge %kole.
[2] Podaci vezani za svakog "lana
'lanovi koji su u"estvovali na utakmici.
- 'lanski kod, kodni broj za identifikaciju "lana.
- Ime "lana, pozicija, razred, odjeljenje, biv%a osnovna %kola, visina, te!ina.
- Palice, broj udaraca, podaci o rezultatima utakmice svakog "lana.
Knjiga informacija o rezultatima bejzbol utakmice srednje !kole

Kod utakmice s001 Datum: 28. mart 2007.g. Ime utakmice: Proljetna serija 1. krug
Kod druge !kole: t001
Druga !kola: me unarodna Rezultat na!e !kole: 5
Rezultat druge !kole: 2
!lanski kod
Ime "lana
Kenta
ASAKURA
Sho
INOUE
Ryo KANO
Pozicija
Razred
Odjelj.
Biv#a osn.
#kola
Baca"
Chihoku
Hvata"
Atsumi
Desno
Toshima
Visina
Te$ina
Palice
Broj
udaraca
Za knjigu rezultata nije neophodno imati zasjenjeni dio, me utim, potrebno je, jer je va no polje koje ovaj sistem
koristi.
Slika 3. Sada!nja knjiga rezultata
2) Normalizacija
Normalizacija se svodi na izu"avanje relacija izme&u tabela, atributa (kolona) i me&usobne
zavisnosti atributa u cilju izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja podataka. Cilj normalizacije je
minimiziranje ponavljanja podataka, smanjenje broja nelogi"nih podataka, izrada strukture pogodne
za odr!avanje. Normalizacija se sastoji od 5 koraka od kojih #emo mi u"iti najva!nija 3 koraka.
'etvrta i peta normalizacija je ostavljena za profesionalce.
Prednosti normalizacije podataka su:
- Nema dupliranih podataka.
- A!uriranje (dodavanje, brisanje) se lako izvodi.
- Ne pojavljuje se suprotnost podataka.

132
1. Prvi korak normalizacije

Prvi korak normalizacije ima zadatak da napravi selekciju i odvoji ono %to se ponavlja
(Slika 4). U ovoj fazi podaci nisu normalizovani, me&utim, mogu#e je identifikovati cijelu tabelu sa
primarnim klju"em, kodom utakmice.
Kod
utakm.
Datum
Odre"eni dio Ponovljeni

dio Rezult Rezultat
Kod
Biv!a
druge
!kole
Druga
!kola
Ime utakmice
at
na!e
!kole
druge
!kole
lanski kod
Ime lana
Pozicija
Kenta
ASAKURA
Baca
Sho
INOUE
Hvata
Atsum
i
Ryo
KANO
Desno
Toshima
Razred
Odjel
osnovna
!kola
Visina
Te ina
Palice
Broj udaraca
Chihoku
Slika 4. Tabela koja nije normalizovana

Tabela je ure&ena sljede#im dijelovima.
Odre"eni dio
Polja (kod utakmice do rezultata druge %kole) odre&enog dijela su podaci koji se pojavljuje
samo jednom i odre&uju se samo po utakmici, tako da zavise od koda utakmice.
Ponovljeni dio
Polja ("lanski kod do broja udaraca) ponovljenog dijela su podaci koji se ponovo pojavljuju i
pokazuju rezultat svakog "lana u svakoj utakmici, tako da zavise od koda utakmice i "lanskog koda.
U prvoj normalizaciji, primarni kju" je dodijeljen i postavljen u odre&eni dio (1) i ponovljeni
dio. Tako #emo dobiti dvije tabele. Ovako sre&eni podaci nalaze se u takozvanoj prvoj normalnoj
formi. Odredite primarni klju" tako da se podaci u polju ne dupliraju. "Kod utakmice + "lanski
kod" postaju primarni klju"evi.
(Na slici 4, "lanski kod #e se tretirati kao primarni klju", me&utim, postoje podaci za vi%e od
jednog "lana po jednoj utakmici u ponovljenom dijelu, tako da "kod utakmice + "lanski kod"
postaju primarni klju"evi.)
Na ovaj na"in je mogu#e identifikovati podatke ponovljenog dijela pomo#u dva koda: kod
utakmice i "lanski kod.
Odre"eni dio
Kod utakmice
Ponovljeni dio
Kod utakmice
Datum
Kod druge %kole
#lanski kod
Ime
"lana
Druga %kola
Pozicija
Ime
utakmice
Razred Class
Rezultat
na%e %kole
Biv%a osnovna
%kola
Rezultat druge
%kole
Visina
Te!ina
Palice
Broj
udaraca
Polje podvu"enog dijela pokazuje primarni klju".
Slika 5. Prvi normalni oblik

(1) Npr. postoji polje"pobjeda ili poraz", do njega se mo!e do#i iz "rezultat na%e %kole" i "rezultat
druge %kole", tako da ga elimini%ete.
133
2. Drugi korak normalizacije

Druga normalizacija ima zadatak da identifikuje potpune zavisnosti od klju"nog podatka
tako da se tabele mogu povezati. Ovako sre&eni podaci nalaze se u takozvanoj drugoj normalnoj
formi.
Tabela A (zavisi samo od koda utakmice)
Po%to polja (datum do rezultat druge %kole) odre&enog dijela zavise od koda utakmice, ove podatke
smjestit #emo u Tabelu A.
Tabela B (zavisi samo od !lanskog koda)
Po%to polja (ime "lana do te!ina) ponovljenog dijela zavise od "lanskog koda smjestit #emo ih u
Tabelu B.
Tabela C (zavisi od koda utakmice + !lanski kod)
Polja (palice i broj udaraca) koja su ostala poslije odvajanja tabele B od ponovljenog dijela mogu
biti povezana samo ako je odre&en kod utakmice ili "lanski kod.
Po%to ova polja ne mogu biti odre&ena ako oba koda nisu odre&ena, oni upotpunosti zavise od
primarnih klju"eva.
Na ovaj na"in za polja (ime "lana do te!ine) ponovljenog dijela, podaci mogu biti uneseni
odjedanput.
Tabela A
Kod utakmice
Tabela B
!lanski kod
Tabela C
Kod utakmice
Datum
Ime lana
Kod druge !kole

Pozicija
!lanski kod
Palice
Druga !kola
Razred
Ime utakmice
Odjel
Rezultat na!e
!kole
Biv!a osnovna !kola
Rezultat druge !kole

Visina
Te ina
Broj udaraca
Slika 6. Drugi normalni oblik

3. Tre$i korak normalizacije
Tre#i korak normalizacije ima zadatak da odstrani sve prenosne zavisnosti. To zna"i da je
potrebno izolovati one podatke u relaciji koji naizgled zavise samo od primarnog klju"a, a u stvari,
zavise i od drugog podatka u relaciji. Ovako sre&eni podaci nalaze se u takozvanoj tre$oj
normalnoj formi. Po%to podatak "protivni"ka %kola" u tabeli A na slici 6. zavisi od "kod
protivni"ke %kole" koji je polje koje nije primarni klju", oformit #emo tabelu D tre#om
normalizacijom kako je prikazano na slici 7. Tabela ponovo napisana tre$om normalizacijom zove
se tre#i normalni oblik.
Tabela A
Kod utakmice
Tabela B
!lanski kod
Tabela C
Kod utakmice
Tabela D
Kod druge #kole
Datum
Ime lana
Kod druge !kole

Pozicija
!lanski kod
Palice
Ime utakmice
Razred
Rezultat na!e
!kole
Odjel
Rezultat druge !kole
Biv!a osnovna !kola
Visina
Te ina
Broj udaraca
Druga !kola
Slika 7. Tre"i normalni oblik

Normalizacija
Prva normalizacija:odre&uje primarni klju", tabela podijeljena na odre&eni dio i ponovljeni dio.
Druga normalizacija: polja koja zavise od primarnog klju"a smje%taju se u drugu tabelu.
Tre#a normalizacija: polja koje zavisi od polja koje nije primarni klju", smje%taju se u novu tabelu.
Zadatak
Dodajte kod biv%e osnovne %kole u tablu na slici 3 i normalizujte je.
134
3. Kreiranje relacione baze podataka

Kreiranje baze podataka i obrada podataka za relacionu bazu podataka izvodi se na sljede#i na"in:
(1) Ure"ivanje
polja
(2) Odre"ivanje
osnovne tabele
(3) Uno%enje
po!etnih podataka
K oji su
podaci istog
datum a za
jedno ime?
(4) Povezivanje
tabela
(5) Kreiranje upita
(7) Kreiranje izvje%taja
Odnos prema korisniku
(6) Kreiranje formulara za

unos podataka
Savjet dizajnera
Odnos prema korisniku
Slika 8. Procedura kreiranja baze podataka
1)
Odre&ivanje osnovne tabele
Prvo kreirajte bazu podataka pod imenom "bejzbol klub".

Odredimo imena polja i odredimo zavisnost polja i primarni klju".
Primjer 1. Kreiranje prve tabele "Tabela !lanstva"

Defini%imo atribut svakog polja u master/glavnoj tabeli, "Tabela "lanstva" kako je prikazano u
tabeli.
135
Ime polja
Tip klju"a
Tip (polje) podataka
lanski kod
Primarni klju
Tekstualni tip
Ime lana
Tekstualni tip
Pozicija
Tekstualni tip
Razred
Tekstualni tip
Odjeljenje
Tekstualni tip
Biv!a
!kola
Tekstualni tip
osnovna
Visina
Broj ani tip
Te ina
Broj ani tip
Procedura
1. Kreirajte tabelu i unesite ime polja i tip podataka.
2. Odredite primarni klju" ["lanski kod].
3. Sa"uvajte je pod imenom " tabela "lanstva".
Zadatak
Kreirajte master/glavne tabele, "tabela utakmice", "tabela rezultata" i "tabela protivni"ke %kole".
<Preporuka> Tip podataka
Tip Podatka
Koristi se za
Text
Manji tekst, mo!e se kombinirati
sa brojevima kao %to su telefonski brojevi,
po%tanski brojevi itd.
Memo
Ve#i tekst koji koristimo za opise i sli"no.
Number
Numeri"ki podaci kori%teni za matemati"ke
operacije, osim operacija nad valutama-za to
imamo poseban tip.
Date/Time
Koristimo ga za datume ili vrijeme
Currency
Za ra"unanje sa valutama (ovako izbjegavamo
mogu#a zaokru!ivanja pri ra"unanju).
AutoNumber
Automatski broja" koji se svaki red pove#a
(smanji) za 1 ili stavlja neki proizvoljni broj.
Yes/No
Sadr!i samo da ili ne vrijednost.
OLE Object
Objekti drugih programa kao %to su dokumenti
Worda, Excela, slike, zvukovi itd.
Hyperlink
Adresa nekog fajla na na%em kompjuteru ili
Internetu.
Lookup
Stvara polje koje se popunjava iz polja neke
Wizard
druge tablice ili iz liste zadanih vrijednosti.
136
Veli"ina
Do 255 znakova
Do 64.000 znakova
1,2,4,8 ili 16 bytova
ovisno o formatu
8 bytova
8 bytova
4 ili 16 (Replication ID)
bytova
1 bit
Ograni"eno samo veli"inom
hard disca
Do 64.000 znakova
Isto kao polje iz kojeg se
popunjava
2) Unos podataka

Nakon %to je tabela definirana, unesite podatke.
Vje&ba 2. Unos podataka
Unesite podatke u tabelu "lanstva.
Procedura
1. Otvorite tabelu "tabela "lanstva" i unesite podatke.

2. Unesite kod "lana, ime "lana, poziciju, razred, odjeljenje, biv%u osnovnu %kolu, visinu i te!inu.
3. Zatvorite tabelu.
Zadatak
Unesite podatke u "tabelu rezultata", "tabelu utakmice" i "tabelu protivni"ke %kole" kao %to je
prikazano na slici:
137
3) Povezivanje tabela
Jedna od va!nijih mogu#nosti u upravljanju tabelama baze podataka je povezivanje i
kori%tenje podataka iz vi%e tabela.
Vje&ba 3. Kreiranje relacija
Napravite relaciju za ["lanski kod] iz tabela " tabela "lanstva i "tabela rezultata".
Procedura
1. Otvorite bazu podataka bejzbol klub kako biste napravili relaciju. Iz menija Tools odaberite
komandu Relationships i dobit #ete dijalog Show Table. Kada dobijete njegov prikaz odaberite
tabelu "Tabela "lanstva" i kliknite na Add, isto uradite sa tabelama "tabela rezultata", "tabela
utakmice" i "tabela protivni"ke %kole".
2. Povucite [kod "lana] "Tabele "lanstva" i pustite dugme mi%a na [kod "lana] "tabele rezultata".
3. Pojavit #e vam se dijalog Edit Relationships, kliknite na dugme Create da potvrdite kreiranje
relacije.
Zadatak
Napravite relaciju za [kod utakmice] i [kod protivni"ke %kole] kao %to je prikazano na slici.
138
4)
Kreiranje upita
Osnovna osobina baze podataka je mogu#nost jednostavnog i brzog pristupa podacima koji se,
uglavnom, ostvaruje kroz upite. Upite #ete koristiti za biranje zapisa, a!uriranje tabela, dodavanje
novih zapisa tabeli i biranje odre&enih grupa zapisa koji ispunjavaju odre&ene kriterije.
Vje&ba 4. Napravite popis rezultata udaraca za svakog !lana
Napravimo tabelu "popis rezultata udaraca za svakog "lana" koriste#i tabele "tabela "lanstva" i
"tabele rezultata".
Procedura
1. Odaberite Queries/Create query in Design view i odaberite tabele "tabela "lanstva" i "tabelu
rezultata".
2. Iz tabele "lanstva odaberite polja [kod "lana], [ime "lana] i [poziciju], a iz "tabele rezultata"
odaberite [palicu] i [broj udaraca].
3. U opciji sort polja 'lanski kod odaberite rastu#i poredak (Ascending).
4. Za polja Palica i Broj udaraca iz opcije Total odaberite izra"unavanje ukupnog zbira (2).
5. Zatvorite prozor Query 1.
6. Sa"uvajte pod imenom "popis rezultata udaraca za svakog "lana".
(2) Ikona zbira

je
139
Zadatak
Napravite tabelu popis udaraca po svakoj utakmici" kao %to je prikazano na slici.
Vje&ba 5.
Napravite tabelu prosjeka udaraca svakog !lana
Odaberimo upit "popis prosjeka udaraca za svakoga "lana" i tabelu "popisa rezultata udaraca
svakog "lana".
Procedura
1. Prika!ite izra&eni upit i dodajte "popis rezultata udaraca svakog "lana prikazanoj tabeli.
2. Odaberite [kod "lana], [ime "lana], [poziciju], [palica] i [broj udaraca].
3. Unesite formulu za izra"unavanje prosjeka udaraca [broj udaraca] / [palica] u novom polju.
4. Zatvorite prozor "popis rezultata udaraca svakog "lana
5. Sa"uvajte ga pod imenom popis prosjeka udaraca svakog "lana".
140
5) Ekranski formulari za unos podataka

U cilju za%tite integriteta podataka u bazi, unos se ne vr%i direktno u tabele ve# putem obrasca
ili forme koja funkcioni%e kao elektronski formular za unos podataka. Forme sadr!e uputstva i
obja%njenja koja se ti"u procesa unosa podataka.
Napravimo obrazac za unos tako da ne morate direktno unositi podatke u tabelu.
Vje&ba 6. Izrada obrasca za unos podataka
Napravimo obrazac za unos podataka za "tabelu rezultata".
Procedura
1 Odaberite podlistak Forms, pa kliknite na dugme New.
2 Iz prozora New Form odaberite opciju AutoForm: Columnar, zatim odaberite tabelu tabela
rezultata i kliknite na ok.
3 Sa"uvajte ga pod imenom "tabela rezultata".
Zadatak
Napravite formulare za unos podataka za "tabelu utakmice", ""lansku tabelu" i "tabelu protivni"ke
%kole".
6) Kreiranje izvje%taja

Izvje%taji su krajnji proizvod ve#ine aplikacija baza podataka. Izvje%taji se prave na osnovu
tabele ili upita. Koriste se za %tampanje ili prikazivanje na ekranu podataka u unaprijed definisanom
formatu.
Vje&ba 7. Kreiranje izvje%taja tabele !lanstva
Prika!imo "tabelu "lanstva" koriste#i funkciju kreiranja izvje%taja.
Procedura
1 Odaberite " tabelu "lanstva " na obrascu za izradu izvje%taja.
2 Ako odaberete "auto report: format tabele" izvje%taj se automatski prikazuje.
3 Sa"uvajte ga pod imenom tabela "lanstva.
141
Zadatak
Napravite izvje%taje popisa prosjeka udaraca svake utakmice i popisa prosjeka udaraca svakog
"lana.
7) Pretra!ivanje pod odre&enim uvjetom

Mogu#e je postaviti uvjet i pretra!ivati dosije koji ispunjava zadati uvjet.
Vje&ba 8. Pretra&ivanje pod uvjetom
Potra!imo "lana "iji je prosjek udaranja 0.3 ili vi%e.
Procedura
1 Unesite ">=0.3" u "Criteria" prosjeka udaranja popisa prosjeka udaranja svakog "lana.
2 Prebacite ekran na prikaz podataka i provjerite rezultat.
142
Zadatak
Potra!ite "lanove "iji je prosjek udaranja manji od 0,1.
Vje&be za kraj poglavlja
1. Napravite popis godi%njeg rezultata "lana koriste#i svako polje tabele "lanstva.
2. Napravite listu popisa prosjeka udaranja prikazan opadaju#im redoslijedom prosjeka udaranja
koriste#i [kod "lana], [ime "lana] i [prosjek udaranja] "popisa prosjeka udaranja svakoga "lana".
3. Izvr%ite normalizaciju tabele
Kod klijenta
Ime klijenta
Kod proizvoda
Ime proizvoda
Daisuke
YAMAURA
Daisuke
YAMAURA
Daisuke
YAMAURA
Akiko YANO
Magnetno-opti ki disk
Mi!
USB memorija
Akiko YANO
143
Cijena po
jedinici
Kupljena koli"ina
Poglavlje 6. Informacijske tehnologije i dru#tvo
Poglavlje
dru%tvo
6.
Informacijske
tehnologije
Dio 1. Informacijske tehnologije koje podr!avaju dru%tvo

S razvojem informacijskih tehnologija razvija se i informacijska oprema koja nam poma!e pri
rje%avanju razli"itih problema. Da bismo postali odgovorni korisnici informacijske opreme, trebali
bismo razumjeti na"in njenog funkcionisanja i njenu ulogu u na%em dru%tvu.
1. Informacijska komunikacija

Preno%enje informacija zove se informacijska komunikacija. U informacijskoj komunikaciji
poruka se %alje tako %to se pomo#u oda%ilja"a pretvara u signal i tako putuje komunikacijskim
linijama dok ne stigne do prijemnika koji je pretvara u prvobitni oblik.
Povezivanje kompjutera komunikacionim linijama zove se telekomunikaciona mre!a.
Telekomunikaciona mre!a unutar %kole ili radne organizacije zove se LAN, a globalna
telekomunikaciona mre!a zove se Internet.
Oda%ilja"
Prijemnik
Izvor informacije
Informacija
Poruka
Signal
Poruka
Slika 1. Sistem informacijske komunikacije

(1) LAN (Local Area Network)- mre!a koja pokriva ograni"ena (u!a) geografska podru"ja;
WAN (Wide Area Network)- mre!a koja pokriva %ira geografska podru"ja.
1)
Metoda komunikacije
Metoda komunikacije pomo#u linije kao %to je telefonska zove se line switching
system/linijski prijenosni sistem. Kada koristite telefonsku liniju, mo!ete dominirati linijom sve
dok je sami ne prekinete, tako da komunikacija nije ometana. S druge strane, metoda slanja
informacija kao sukcesivnog niza povezanih dijelova informacije tzv. paketa (packet), gdje su
svakom paketu dodijeljeni podaci o primaocu i po%iljaocu zove se packet-switching system.
Podaci se prenose pravilnom rutom
zavisno od uslova komunikacijskih
linija.
(router)
Linijski prenosni sistem Kru!ni prekida"
Metoda razmjene paketa
Slika 2. Sistem linijskog prespajanja i sistem paket prespajanja

144
Proces prijenosa podataka podijeljenih u pakete preko niza mre!a koje "ine Internet vr%i se uz
pomo# odgovaraju#ih mre!nih protokola, a ure&aji zadu!eni za usmjeravanje paketa zovu se ruteri.
2) Komunikacija i protokol

Raznolikost hardverskih i softverskih tehnologija zahtijeva definisanje odre&enih pravila koja
omogu#avaju me&usobnu komunikaciju u sistemu. Pravila i procedure koje omogu#avaju
primopredaju podataka izme&u dvije ta"ke sistema naziva se protokol. Protokol se sastoji od slojeva,
pri "emu svaki sloj ima svoju ulogu. Za protokol Interneta se koristi TCP/IP protokol. Slojevi
protokola: 1. sloj mo!e biti bakarna linija, opti"ko vlakno itd, 2. sloj je IP protokol, 3. sloj je TCP
protokol i 4. sloj je inherentni protokol primjenjenog softvera.
Po#iljalac
4. sloj
Sa!eti koncept
3. sloj
Predstavljanje
konceptom rije"i
Primaoc
Isti koncept
Razumijevanje
zna"enja
Ista gramatika
Promjena u tekst
Isti metod
2. sloj
1. sloj
Slu%anje zvuka
Izgovoriti
Prijenosni medij
Slika 3. Informacijska komunikacija razgovorom
4. sloj: primjenjeni sloj

(HTTP, SMTP, POP itd.)
3. sloj: transportni sloj
(TCP itd.)
2. sloj: Internet sloj
(IP itd.)
1. sloj: mre#a / Internet sloj
(Ethernet itd.)
Slika 4. Protokol Interneta

TCP
Protokol koji omogu#ava ta"an prijenos podataka od izvori%ta do odredi%ta. On

se stara da paketi do&u do odredi%ta.
HTTP
(Hyper Text Transport Protocol) pomo#u kojeg se prenosi Web-stranica od

servera do korisnika.
SMTP
(Simple Mail Transfer Protocol) protokol je odgovoran za rad s elektronskom
po%tom. Protokol zadu!en za slanje e-mailova (Outgoing mail server).
POP3
(Post Office Protocol 3) je protokol za primanje elektronske po%te. Kod nekih
poslu!itelja slanje i primanje se odvija po istom (MAIL) protokolu. Dok kod
nekih drugih, slanje je po MAIL protokolu a primanje po POP protokolu.
ETHERNET Uop#eno najrasprostranjeniji standard LAN-a.
145
3) IP adresa i ime domena

Opremi koja je priklju"ena na Internet dodjeljuje se jedinstveni broj koji se zove IP adresa.
Za IP adresu se koristi 32-bitna broj"ana vrijednost. Primjer IP adrese je 192.168.100.234. Kako je
IP adresa broj"ana vrijednost, ljudima je te%ko da je zapamte u ovakvom zapisu. Iz tog razloga
obi"no se koristi ime domena koje je zapisano slovima. Ure&aj koji pretvara ime domena u IP
adresu zove se DNS server.
Ime domena se sastoji od organizacijskog imena, klasifikacije i koda zemlje.
Tabela 1. Primjer domena (organizacijska klasifikacija, kod zemlje)
Primjer organizacijske klasifikacije
ac
Akademska
mre!a
net
co
Kompanija
gr
gov
Vladina
agencija
edu
org
Nekomercijalna
organizacija
lg
Primjer koda zemlje
Mre!na
usluga
Privatna
organizacija
Osnovne
%kole, srednje
%kole
Lokalna
javna
agencija
jp
Japan
de
Njema"ka
cn
Kina
ru
Rusija
kr
Korea
it
Italija
in
Indija
br
Brazil
Ime domena i IP adresa
www.
kantei.
Ime
organizacije
go.
jp.
Organizacijska
klasifikacija
DNS server
202.232.58.50.
IP adresa
Kod zemlje
(1) "com" predstavlja komercijalnu kompaniju, edu predstavlja obrazovnu ustanovu
4) WWW
WWW predstavlja multimedijalni dio Interneta koji slu!i za pronala!enje informacija. Podaci
s Web-stranice se smje%taju na Web-server, a pretra!iva" slu!i za njihovo pretra!ivanje. Za
pretra!iva", mjesto Web-stranice je ozna"eno URL-om "http://(ime doma#ina.)ime domena/ime
puta.
Slika 5. pokazuje kako je informacija poslata s Web-servera na pretra!iva" kao primjer.
Unesite URL:
http:// www.nesto.com
Web server
Ruter
Klijent
Internet
Ruter
DNS server
Slika 5. Sistem pretra#ivanja informacija pomo"u Interneta

146
(1) Klijent uzima ime domena s URL-a i informi%e se o IP adresi Web-servera do DNS servera.
(2) DNS server obavje%tava klijenta o prona&enoj IP adresi.
(3) Podaci o imenu Web-stranice koju !elite pretra!ivati, Web-server i IP adresa po%iljaoca itd. su
prilo!ene, i poslate su kao paket.
(4) Paket je dostavljen na Web-server putem razli"itih rutera/usmjeriva"a na Internetu.
(5) Podaci s Web-stranice se dijele u nekoliko paketa pa se %alju Internetom.
(6) Podaci s Web-stranice se dostavljaju klijentu pomo#u razli"itih rutera/usmjeriva"a redom, i
prikazuju se na pretra!iva"u.
(4) Ime puta je odre&eno imenom direktorija i datoteke, a nekad mo!e biti i izostavljeno.
(5) Kompjuter koji zahtijeva uslugu.
(1) Razmjena paketa.
5) E-mail
Za kreiranje ili preuzimanje e-maila, koristi se program e-maila (mailer). Mail (po%tanska)
adresa ima sljede#i izgled "korisni"ki ID@ime domena". E-mail se dostavlja putem mail-servera.
Obi"no se koriste protokoli koji se zovu SMTP i POP za slanje i primanje e-maila odnosno za
izdvajanje dostavljenih e-mailova s mail-servera.
Slika 6. Prikazuje kako se e-mail %alje od klijenta kao po%iljaoca do klijenta primaoca.
Mail-server
Mail-server
Ruter
G!ica A
Internet
Ruter
G!ica B
G!ica C
Otvori i pretra$i mail

Po#iljalac
DNS server
Primaoc, G!ica. A
Slika 6. Sistem dostavljanja e-maila
(1) Klijent kao po%iljalac %alje podatke maila na mail-server.

(2) Mail-server izdvaja ime domena iz mail adrese i informi%e se o IP adresi s mail-servera te
adrese do DNS-servera.
(3) DNS-server obavje%tava IP adresu mail-servera o adresi mail-servera po%iljaoca.
(4) Mail-server prila!e adresu i IP adresu po%iljaoca itd. podacima samog maila i %alje ga kao
paket.
(5) Paket se dostavlja na ciljni mail server pomo#u raznih rutera/usmjeriva"a na Internet.
(6) Klijent primalac tra!i od mail-servera da po%alje podatke maila ako je dostavljen.
(7) Mail-server %alje podatke maila klijentu primaocu.
147
2. Mjerenje / kontrola pomo#u kompjutera

1)
$ta je to mjerenje / kontrola?
Klima ure&aj u sebi ima ugra&en mali kompjuter koji izdaje uputstva i stalno mjeri
temperaturu prostorije kako bi je prilagodio odre&enoj temperaturi.
Na ovaj na"in, utvr&ivanje odre&enog stanje zove se mjerenje, a operacija koja se izvodi da bi se
utvrdilo stanje zove se kontrola. Ako koristite kompjuter, mo!ete izvesti mjerenje i kontrolu
automatski bez radne snage.
Temperatura
Unutra%nja
oprema
Kompjuter
Ispu%tanje zraka
Daljinski upravlja"
Spoljna
oprema
Slika 7. Mjerenje / kontrola klima ure$aja
2) Sistem mjerenja / kontrole

Mjerenje / kontrola putem kompjutera provodi se pomo#u tri vrste opreme.
[1] Senzor - izdvaja potrebne informacije.
[2] Kompjuter - procjenjuje koje informacije su bitne koje je dobio od senzora.
[3] Operativni dio - promovi%e cilj kontrole pomo#u instrukcija dobijenih od kompjutera.
Mozak (kompjuter)
Oko (senzor)
Uho (senzor)
Ruka
(operativni dio)
Stopalo
(operativni dio)
Slika 8. Pore$enje mjerenja / kontrola %ovjeka i kompjutera
148
Kod klima ure&aja, razlika izme&u sobne temperature izmjerene senzorom i pode%ene
temperature upore&uje se pomo#u kompjutera. Sobna temperature se stalno prilago&ava pomo#u
kontrolisanja operativnog dijela.
Promjena informacije u drugu informaciju koja ima stalnu vezu s njom zove se konverzija
(pretvaranje), a oprema koja se koristi za konverziju zove se konvertor.
Op#a konfiguracija mjerenja / kontrole pomo#u kompjutera prikazana je na Slici 9.
Senzor
AD konvertor
Cilj kontrole
Kompjuter
Operativni
dio
DA konvertor
Slika 9. Osnovna konfiguracija mjerenja / kontrole pomo"u kompjuter

Temperatura
Volta$a
Senzor za
temperaturu
Motor
Volta$a
Rotacijski broj
Slika 10. Primjer senzora / operativnog dijela

Uz AD konvertor i DA konvertor, senzor i operativni dio su tako&e konvertori (Slika 10).
Mo!emo mjeriti / kontrolisati informacije koje se ne mogu direktno obra&ivati kompjuterom, npr.
temperature, i to kombinovanjem razli"itih konvertora.
(1) Npr., AD mjerni pretvara" (AD konvertor) pretvara analogne informacije u digitalne informacije
koje su u proporcionaloj vezi.
(1) Kada senzor i operativni dio upravljaju digitalnim kvantitetom, konvertor nije neophodan.
3)
Oh, ovo je opasno!

$poret se automatski
isklju"uje
ako
se
mnogo nakrivi.
Razmatranje sigurnosti
Tehnologija mjerenja / kontrole se primjenjuje na razli"itim

podru"jima kao %to su ku#ni aparati i industrijske ma%ine.
Me&utim, kada do&e do kvara opreme povezane sa kompjuterom,
ili do&e do kvara zbog gre%ke u programiranju, mo!e do#i do
nesre#e. Zbog toga je potrebno preduzeti sigurnosne mjere. Npr.
%poret na plin
automatski se gasi prilikom zemljotresa,
primjenjuje se koncept pogrije%i-ispravi sistem koji uvijek djeluje
kada do&e do kvara.
149
4) Primjer mjerenja / kontrole

1. Ku$ni aparati
U ku#ne aparate kao %to su: ma%ina za pranje ve%a, DVD recorder i dr., ugra&en je
mikroprocesor (MCU). Npr., kod ma%ine za pranje ve%a MCU uklju"uje pranje, ispiranje i cije&enje,
te automatski prilago&ava nivo pranja i ispiranja prema koli"ini vode i statusu mrlja prona&enih
pomo#u senzora.
Povezivanjem ovih ku#nih aparata u mre!u, mogu#e je UKLJU'ITI klima ure&aj pomo#u
telefona. Ku#ni aparati s funkcijom komunikacije, koji se mogu povezati na mre!u kao %to je
Internet zovu se informacijski aparati.
Kompjuter
Senzor nivoa
vode
Motor
Senzor za mrlje
Slika 11. Mjerenje / kontrola automatskog ure$aja za pranje ve!a
2. Robot
Rije" robot je "e%kog porijekla nastala od rije"i robota koja ozna"ava posao. Prakti"ne
potrebe su uvjetovale pronala!enje ma%ine koja #e u odre&enim poslovima zamijeniti "ovjeka. U
po"etku su to bili opasni poslovi koji su %tetno djelovali na "ovjeka za vrijeme njihovog obavljanja.
Roboti se primjenjuju u poslovima zavarivanja, za razna istra!ivanja u morima i okeanima, u
kosmi"kim istra!ivanjima, u oblasti medicine i savladavanju te%ko prohodnih terena.
Slika 12. Robot za zavarivanje
150
3. Sistem kontrole saobra$aja

Broj i brzina automobila, saobra#ajne gu!ve itd...mjere se senzorom koji se zove detektor
vozila koji je instaliran na putu i podaci se %alju kompjuteru centra saobra#ajne kontrole. Podaci se
analiziraju za kontrolisanje signala i saobra#ajni podaci se prikazuju na informacijskoj tabli na putu
ili na ekranu navigacijskog sistema automobila. Ovi podaci su povezani s rje%avanjem saobra#ajnih
gu!vi, smanjivanjem izduvnih gasova, bukom i saobra#ajnim nesre#ama, skra#ivanjem vremena
vo!nje i smanjivanjem potro%nje goriva.
Centar saobra#ajne kontrole
Kompjuter
Proces prikupljanja
za analizu
Navigacija u vozilu
Detektor vozila
Mjerenje
Saobra%ajni signal
Informacijska tabla
signal
Kontrola
Kontrola
Prijemnik
Mjerenje Kontrola
Slika 13. Sistem kontrole saobra"aja

(1) Sistem koji obuhvata sistem kontrole saobra#aja zove se Inteligentni transportni sistem (ITS).
(2) Strelica koja pokazuje na kompjuter pokazuje mjerenje, strelica koja izlazi iz kompjutera
pokazuje kontrolu.
Vje&ba za kraj dijela

1. Prednost hijerarhije protokola. Koja od ponu&enih re"enica je neta"na?
(1) Kako se protokol mo!e razviti za svaki sloj, mo!e se lako napraviti.
(2) Kada se napravi vi%i protokol, lako se mo!e zamijeniti.
(3) Mogu#e je ugraditi protokole proizvodima istog proizvo&a"a.
2. Kako se informacije %alju na Internet? Odaberite ta"nu re"enicu.
(1) Informacije se %alju najmanjom razdaljinom izme&u po%iljaoca i primaoca informacije.
(2) Informacije tre#e strane ne idu kroz rutu izme&u po%iljaoca i primaoca informacije.
(3) Po%iljalac podijeli informacije i po%alje ih, a primalac ih ponovo sastavlja i vra#a u prvobitno
stanje.
(4) Svaka informacija podijeljena od strane po%iljaoca dolazi do primaoca istom rutom.
151
Dio 2. Informacijske tehnologije prilago&ene korisniku

Ako ve# postoji tendencija, da dru%tvo u kojem !ivimo u"inimo %to lagodnijim za !ivot pojedinca,
onda je potrebno kompjutere u"initi %to jednostavnijim za upotrebu, jer u suprotnom ne doprinose
oboga#enju dru%tva u kome !ivimo.
1. Sigurnost
U kompjuteru i telekomunikacionoj mre!i, podaci i programi se mogu o%tetiti slu"ajno ili
namjerno nedozvoljenim upadom, prislu%kivanjem, ometanjem, falsifikovanjem, blokiranjem i
drugo. Kao posljedica javlja se potreba za preduzimanjem razli"itih mjera. Kako bi se pobolj%ala
sigurnost, moramo preduzeti mjere za%tite.
Sigurnost
Budite pa!ljivi da ne biste postali !rtva ili u"esnik cyber (informati"kog) kriminala.
1) Mjere sigurnosti

1. Antivirus
Program napravljen kako bi namjerno
izazvao o%te#enja, o%te#uju#i programe i
podatke zove se kompjuterski virus (virus).
Program koji pronalazi virus i izoluje zara!enu
datoteku, te zaustavlja aktivnosti virusa zove se
antivirus program.
Me&utim, %to se ti"e mjera sigurnosti,
samo uvo&enje antivirusnog programa nije
dovoljno. Kako bismo se suprotstavili novom
virusu, neophodno je uvesti datoteku definicije
virusa za koju se prikupljaju najnovije
informacije i svojstva ili stalno a!uriranje
Slika 1. Primjer ekrana zara#enog kompjuterskim virusom (osigurano od strane IPA/ISEC)
antivirusnog programa.
Glavne vrste virusa
- Virus koji napada kompjuter datotekom.
Prvi predstavnik je crv. Inficira pomo#u prilo!ene datoteke ili kopiranjem Web-stranice.
- Virus koji nije zarazan, me&utim o%te#uje datoteke nezavisno.
Trojanski konj nije zarazan, o%te#uje datoteku.
Glavni simptomi infekcije
- Pojavljuje se izvje%taj o gre%ci na ekranu.
- Kompjuter se ne uklju"uje, ili mu treba vremena da se uklju"i.
- OS (operativni sistem) odjednom otka!e.
- Programi se ne mogu koristiti, datoteka je izbrisana / o%te#ena.
- Velika koli"ina e-mailova je automatski poslana.
Mjere za%tite
- Korisna je upotreba antivirus programa, stalno a!uriranje datoteke definicije virusa.
- Za datoteku u prilogu e-maila i datoteku preuzetu sa Web-stranice, provjerite da li su zara!ane
prije otvaranja.
- Iskoristiti funkciju sigurnosti primijenjenog programa.
- Kada postoji rupa u sigurnosti (lo%a ta"ka mjere sigurnosti), nabavite i instalirajte zakrpu
(program koji ispravlja problem).
- U cilju za%tite od destruktivnog djelovanja virusa, napravite backup podataka (rezervnu kopiju).
152
2. Firewall
Hardver i softver koji spre"avaju nedozvoljeni upad, %tetu / curenje podataka zove se firewall.
Firewall je instaliran izme&u vanjske mre!e kao %to je Internet i mre!e u kompaniji ili %koli i
provjerava dolazne i odlazne
informacije.
Slika 2. Firewall

3. 'ifrovanje
Tehnologija kojom se spre"ava otkrivanje informacija poslatih Internetom zove se %ifrovanje.
Postoje dvije metode %ifrovanja: pomo#u zajedni!kog klju!a i javnog klju!a
[1] Sistem zajedni!kog klju!a
Ovo je sistem u kome po%iljalac i primalac informacije koriste zajedni"ki tajni klju".
Po%iljalac %ifruje informacije koriste#i tajni klju" i primalac ih vra#a u originalne informacije
koriste#i isti tajni klju" (dekodiranje).
Ovim sistemom brzina obrade podataka je velika, me&utim potrebno je prvo poslati tajni klju"
ljudima kojima se %alje informacija, tako da postoji rizik presretanja i otkrivanja klju"a tokom tog
procesa.
[2] Sistem javnog klju!a
Ovo je sistem kori%tenja javnog klju"a (objavljen i javno poznat), a tajni klju" ima samo
primalac.
Npr., kada A po%alje informaciju B, A %ifruje i po%alje obi"an tekst koriste#i javni klju" od B,
a B ga dekodira koriste#i svoj tajni klju". A nema klju" nego bravu za %ifrovanje, a B otvara bravu
koriste#i klju" koji ima samo B. U ovom sistemu, po%iljalac ne mora poslati tajni klju" svakom
primaocu, a ako se podaci presretnu, sigurni su jer ne mogu biti dekodirani javnim klju"em,
me&utim brzina obrade podataka je manja.
Dekodiranje
&ifrovanje
Kodirana
poruka
Kodirana
poruka
Obi"an
tekst
Obi"an tekst
Tajni klju$ primaoca B
Javni klju$ primaoca B
Po!iljalac A
Primalac B
Slika 3. Sistem javnog klju%a

(2) Kao jednostavan primjer %ifrovanja postoji Cezarova %ifra. Npr., kada se niz znakova "
" prebaci unazad za 1 znak u japanskom pismu, niz znakova postaje "".
(1) Ovo je originalan tekst koji nije %ifrovan.
(2) Ako je znak klju"a (brave) prikazan na dnu pretra!iva"a, podaci su %ifrovani i poslati.
153
4. Digitalni potpis i elektronski dokaz ispravnosti

Digitalni potpis je tehnologija koja obezbje&uje da je " napravljena od strane samog
po%iljaoca" i "da nije falsifikovana". Digitalni potpis je isto %to i stavljanje pe"ata na dokument.
Me&utim, ometanje se ne mo!e u potpunosti sprije"iti samo digitalnim potpisom. Kako bi se
rije%io ovaj problem, potreban je elektronski dokaz ispravnosti (dokaz ispravnosti pomo#u
elektronskog certifikata).
Elektronski dokaz ispravnosti je tehnologija koja dokazuje da li je digitalni potpis
po%iljaoca njegov ili ne. Ova tehnologija je jednaka certifikatu vodenog pe"ata za dokazivanje da li
je pe"at na dokumentu od autora dokumenta.
Metoda digitalnog potpisa / elektronskog dokaza ispravnosti (pogledajte sliku 4.)
(1) Po%iljalac objavi javni klju" upravi za certifikate (organizacija koja certificira) unaprijed.
(2) Uprava za certifikate izdaje elektronski certifikat koji dokazuje da je javni klju" podnosioca
(po%iljaoca).
(3) Po%iljalac pravi izmije%anu re"enicu (kratak prikaz) iz obi"nog teksta koja se %alje pomo#u
programa.
(4) Po%iljalac pi%e svoj potpis (%ifrira izmije%anu re"enicu koriste#i tajni klju"). Ovo se zove
digitalni potpis.
(5) $alje se elektronski certifikat sa digitalnim potpisom i javnim klju"em po%iljaoca koji je prilo!en
s tekstom.
(6) Primalac provodi dokaz ispravnosti (izdvaja javni klju" po%iljaoca iz elektronskog certifikata i
dekodira digitalni potpis kako bi napravio izmije%anu re"enicu. Ako se dekodiranje uspje%no
zavr%i, onda je po%iljalac pravi).
(7) Primalac sklapa izmije%anu re"enicu iz obi"nog teksta koriste#i program isti kao kod koraka (3).
(8) Poredi izmije%ane re"enice u koracima (6) i (7) i ako odgovaraju jedna drugoj, dokaz je da je
digitalni potpis proveo po%iljalac. Ako je originalni tekst falsificiran, pravi se druga izmije%ana
re"enica.
(9) Primalac se poziva u upravu za certifikate da bi se provjerilo da li je elektronski certifikat
ispravan.
Po#iljalac
&alje podatke
Primalac
Primljeni podaci
Obi"an
tekst
Obi"an
tekst
Digitalni
potpis
Digitalni
potpis
Elektronska
potvrda
Elektronska
potvrda
Javni klju"
po#iljaoca
Javni klju"
po#iljaoca
Kontrola
gre#ke
Pore!enje
Kontrola
gre#ke
&ifrovanje
Tajni klju"
po#iljaoca
Javni klju"
po#iljaoca
Provjera
ispravnostii
Javni klju"
po#iljaoca
De#ifrovanj
e
Javni klju"
po#iljaoca
Elektronska
potvrda
Javni klju"
po#iljaoca
Provjera
Potvrda autenti"nosti
Slika 4. Digitalni potpis i elektronski dokaz ispravnosti

154
Kontrola
gre#ke
(3) U suprotnom, te%ko je napraviti obi"an tekst od izmije%ane re"enice.

(4) Samo oni koji imaju tajni klju" mogu dodati digitalni potpis.
(5) Za %ifrovanje obi"nog teksta koristi se digitalni potpis, elektronski certifikat, sistem javnog
klju"a itd.
2) Mjere sigurnosti protiv nepredvi&enih situacija

1. Backup
Backup je kreiranje sigurnosnih kopija podataka na razli"ite vrste medija (CD, trake, flash
memorije, externe diskove) kako bismo sprije"ili ne!eljeni gubitak podataka u slu"aju hardverskog
otkaza sistema.
U slu"aju slu"ajnog prekidanja i gubljenja programa i podataka, kopiranje programa i
podataka na CD i flash memoriju zove se backup.
2. Odr&avanje
Odr!avanje je povremeno nadgledanje rada kompjutera u cilju spre"avanja kvarova.
Odr!avanje uklju"uje i zamjenu dijelova prije eventualnog otkaza u radu, tako da je kompjuter
uvijek funkcionalan.
3. Sistem protiv otkazivanja
Funkcija koja smanjuje %tetu prouzrokovanu pogre%nim operacijama ljudi ili prekid u radu
ure&aja zove se sistem protiv otkazivanja. Npr., ako poku%ate zatvoriti program bez prethodnog
"uvanja dokumenta u word procesoru, prikazuje se poruka koja pita !elite li sa"uvati dokument.
U slu"aju da kompjuter prestane raditi, mogu#e je napraviti automatski backup datoteke.
Slika 5. Primjer sistema protiv otkazivanja
155
2. Upotrebljivost
Jedan od razloga za%to je kompjuter postao pristupa"an velikom broju ljudi jeste da je
kompjuter postao lak za upotrebu.
1) Sistem informisanja i emitiranja

1. Model klijent-server
U mre!ama se komunicira tako %to jedan kompjuter tra!i uslugu od nekog drugog kompjutera
u mre!i. Kompjuter koji tra!i uslugu zove se klijent, a onaj koji pru!a uslugu zove se server.
Model ovakve komunikacije poznat je kao model klijent-server. Svaki kompjuter u mre!i mo!e biti
samo klijent, samo server ili klijent i server.
Izvr%avanje %tampanja
Server
Zahtjev za
podacima
Server datoteke
Server %tampa"a
Zahtjev za
%tampanje
Opslu!ivanje
podacima
Klijent
Slika 6. Model klijent-server

2. Mobilna upotreba kompjuter
Ovo je sistem upotrebe Interneta bez kori%tenja mobilnog
telefona itd. Povezivanje na Internet omogu#eno je pomo#u
be!i"nog LAN-a (postavljanja be!i"ne LAN kartice) instaliranog u
javnom objektu kao %to je kancelarija ili restoran.
(1) Oprema za slanje i primanje podataka bez tel. linija i povezivanje s LAN-om.
3. Digitalno emitiranje

Digitalno emitiranje mo!e integrisati cijelu informaciju. Zapo"eta su istra!ivanja u vezi sa
stvaranjem TV-a koji #e biti od koristi osobama o%te#enog sluha ili vida, kori%tenjem ove
tehnologije.
Pomo#u tehnologije za prepoznavanje govora, glas spikera mogao bi biti pretvoren u znakove
i natpise koji se mogu prikazati na TV ekranu. Promovi%e se i oprema za "ulo dodira (ne%to kao
Brajevo pismo ) koja mo!e pretvoriti informaciju kao %to su znakovi i grafika na TV ekran.
156
Baza podataka glasa spikera
#itanje vijesti-sistem prepoznavanja
Glas
Znak
Planina Fud!i
se prikazuje na
TV-u.
Danas je vrijeme u
Tokiju lijepo s
povremenom pojavom
oblaka.
Danas je vrijeme u Tokiju lijepo s
povremenom pojavom oblaka.
%
Slika 7. Usluga natpisa pomo"u tehnologije
prepoznavanja govora
Slika 8. Prezentacija opreme za %ulo dodira
2) Korisni"ko okru!enje

1. Ulaz/izlaz glasa
Uno%enje podataka u kompjuter glasom zove se ulaz glasa, a uputstvo ili odgovor kao izlaz iz
kompjutera pomo#u glasa zove se izlaz glasa. Ulaz glasa se po"eo koristiti unosom znakova u
program za obradu teksta. Izlaz glasa je jednoobrazan za bankomate i navigacione sisteme
automobila.
2. Ekran osjetljiv na dodir
Ovo je oprema kojom se unose podaci direktnim dodirom ekrana kako bi na taj na"in koristili
kompjuter bez upotrebe tastature ili mi%a. Ova oprema se koristi za bankomate, ure&aje za prodaju
karata i kompjutera za tra!enje knjiga u knji!arama itd.
3. Grafi!ko korisni!ko okru&enje (GUI)
Spona izme&u "ovjeka i kompjutera zove se korisni!ko okru&enje. U grafi!kom
korisni!kom okru&enju (GUI) kori%tenje ikona, osim %to podsje#a korisnika na odre&enu aktivnost,
"ini rad jednostavnijim i smanjuje mogu#nost gre%ki korisnika u radu sa kompjuterom.
Slika 9. GUI okru!enje
Slika 10. CUI okru!enje
( CUI
Korisni"ko okru!enje u kome korisnik i sistem komuniciraju pomo#u teksta koji korisnik saop#ava
kompjuteru zove se Znakovno korisni"ko okru!enje (CUI Character User Interface).
157
3) Koncept upotrebljivosti

1. Web-pristup
Web-pristup pokazuje upotrebljivost Web-stranice.
Npr., elemente kao %to su slika ili muzika mogu#e je postaviti na Web-stranicu. Mogu#e je
pretvoriti tekst u glas sintetizatorom glasova, izlaz poput Brajevog pisma, ili ga prikazati na ekranu
ili papiru u razli"itim veli"inama.
2. Neograni!ene informacije
Mjere za uklanjanje razli"itih uskih grla s kojima se susre#u hendikepirane i starije osobe
kada koriste informacijsku tehnologiju kao %to je kompjuter ili Internet zovu se neograni!ene
informacije.
Za neograni"ene informacije potrebno je osigurati pristup (dostupnost) za dobijanje
informacija upotrebom Interneta razvijanjem informacijske opreme prilago&ene korisniku, i savjeta
kao %to je izrada Web-stranice gdje se razmatraju veli"ina i boja znakova.
Koncept op$eg dizajna ciljanog za upotrebu od strane razli"itih ljudi uz hendikepirane i
starije osobe bez obzira na godine, spolnu opredijeljenost ili jezik, tako&er se %iri na podru"ju
informacijske tehnologije.
Neograni!ene informacije i op$i dizajn
- Neograni"eno
Ovo je pobolj%avanje kako bi se uklonio nivo koji blokira osobu.
- Op#i dizajn
Ovo je koncept izrade proizvoda koje mo!e koristiti mnogo ljudi.
Vje!ba 1. Prona&imo primjere pristupnosti Webu.
Prona&imo stvarni primjer pristupnosti Webu.
Primjer rje%enja
Za sliku sa znakovima postavite svijetlu pozadinu i tamne znakove ili tamnu pozadinu i
svijetle znakove kako biste vidjeli kontrast.
Na pretra!iva"u, zamjenski niz znakova prikazan je kada postavite strelicu mi%a na ekran.
Glasovni pretra!iva" mo!e i%"itati zamjenski niz znakova kako bi prenio sadr!aj slike osobi sa
slabim vidom.
Dobar primjer
Lo% primjer
(1) Ovim programom se i%"itavaju znakovi teksta Web-stranice i sadr!aj zamjenskog niza znakova
slike.
158
Vje&ba
Pobolj%ajte dostupnost desnog grafikona kao na slici koja je na Web-stranici za ljude koji ne mogu
odrediti odre&enu boju.
Grupa A
Grupa B
Grupa C
Grupa D
Vje&ba
1. Odaberite ta"ne odgovore iz tabele za obja%njenja i odgovore simbola.
(1) Kombinacija va!na za vrstu klju"a koji se koristi za sistem %ifrovanja javnim klju"em.
(2) Kombinacija va!na za vrstu klju"a koji se koristi za digitalni potpis.
$ifrirani klju"
Klju" za dekodiranje
A
B
Javni klju" po%iljaoca

Javni klju" primaoca
Tajni klju" po%iljaoca

Tajni klju" primaoca
C
D
Tajni klju" primaoca

Tajni klju" po%iljaoca
Javni klju" primaoca

Javni klju" po%iljaoca
159
Dio 3. Utjecaj informati"kih tehnologija na informacijsko

dru%tvo
Informatizacija je promijenila na% !ivot i dru%tvo. Razmislimo o efektima informatizacije na na%
!ivot i dru%tvo i %ta je sve potrebno za stvaranje kvalitetnog informacijskog dru%tva u 21. vijeku.
1. Promjena dru%tva / !ivota

1) IT revolucija
Informatizacija je po"ela naglim razvojem kompjutera i razvijala se eksponencijalno sa
razvojem i upotrebljivo%#u mre!a, te sada pokriva cijeli svijet. Inovativna promjena dru%tva ovih
informacijskih tehnologija (IT) zove se "IT revolucija". Ovakav razvoj jednak je "industrijskoj
revoluciji". (1) Ponekad se koriste pojmovi: Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) .
2) Mijenjanje dru%tva

1. Uzorak rasprostranjenosti
Elektronsko poslovanje (EC) se koristi za obavljanje prodaje proizvoda i usluga pomo#u mre!e
(omogu#ava novu vrstu rasprostranjenosti za potro%a"e i kompanije). Online shopping(2) je
e-poslovanje izme&u potro%a"a i kompanije koja prodaje proizvode i usluge na Web-stranici.
(2) Isto tako se koristi izraz e-poslovanje.
( Uzorak e -poslovanja
Poslovanje izme&u kompanija zove se B to B (biznis za biznis), poslovanje izme&u kompanije i
potro%a"a zove se B to C (biznis za konsumera/potro%a"a), poslovanje me&u pojedincima zove se C
to C (konzumer za konzumera / potro%a" za potro%a"a).
2. Radni uzorak
Elektronska migracija- na posao od ku#e s kompjuterom kod ku#e, a omogu#ava povezanost
kompanije pomo#u mre!e. SOHO je mali poslovni prostor u ku#i koji se koristi kao kancelarija.
Ovakav radni prostor smanjuju gubitak vremena i novca za putovanje i isto tako smanjuju psihi"ku
napetost.
Vje&ba: Na %ta korisnik mora da obrati pa!nju prilikom online shoppinga? Napravite raspravu po grupama.
3) Promjene u na"inu !ivljenja

Telekomunikacijska mre!a je omogu#ila komunikaciju izme&u ljudi na udaljenim mjestima.
Npr., sa sistemom telekonferencije, mo!ete u"estvovati na konferenciji u glavnoj kancelariji iz
podru"ne kancelarije. Sistem obrazovanja na daljinu za online poha&anje predavanja profesora koji
je daleko i sistem e-u"enja gdje je u"enje nezavisno od vremena i mjesta tako&er postaje aktivan. S
udaljenim sistemom medicinske pomo#i, medicinski pregled pacijenta u udaljenoj ljekarskoj
ordinaciji ili kod ku#e mo!e se ostvariti online iz gradske bolnice, tako da mo!ete dobiti
specijalisti"ki medicinski pregled visokog kvaliteta, a da ne idete u gradsku bolnicu.
Slika 1. Udaljena ljekarska ordinacija

160
2. Problemi u informacijskom dru%tvu

1) Li"ni podaci i privatnost
Informacije kojima se pojedinac mo!e identifikovati kao %to je ime, spol, datum ro&enja,
adresa, telefonski broj, i informacije pomo#u kojih pojedinac mo!e biti identifikovan kombinovane
sa drugim informacijama zovu se li!ni podaci (tabela 1).
Tabela 1. Primjeri li%nih podataka
Sadr!aj
Primjer
Osnovni podaci
Privatni !ivot itd.
Ime, adresa, spol, datum ro&enja, nacionalnost

Srodstvo, bra"ni status, porodi"na situacija, itd.
Zanimanje / prethodna zaposlenja, %kola / akademski podaci,
kvalifikacija, nagrade i kazne, rezultati u"enja / procjena itd.
Kreditni podaci kao %to su imovina, prihodi, dugovanja, ulaganja,
pla#anja poreza itd.
Dru%tveni !ivot itd.

Ekonomska aktivnost itd.
Savjest, na"ela, vjera, etni"ka pripadnost, porijeklo, historija bolesti, kriminalni dosije itd., u
li"nim podacima po op#em pravilu nisu otvorena za javnost. S druge strane, otkrivanjem li"nih
podataka, ako su otkriveni bez upozorenja, privatnost osobe mo!e biti ugro!ena. Morate sprije"iti
objavljivanje li"nih podataka na Web-stranicama koliko god je to mogu#e, jer su one dostupne
javnosti.
Telefonski broj
Ime !kole
Porodica
Spol
Ruta
putovanja
Zanimanje
Ime kompanije u
kojoj ste
zaposleni
Broj mobilnog
telefona
Adresa
Broj bankarskog
ra"una
Ime
Broj kreditne kartice
Imena "lanova
porodice
Slika 2. Primjer li%nih podataka koje ne trebate objavljivati
(1) Ime, adresa, spol, datum ro&enja su 4 osnovne informacije.
161
2) Za%tita prava intelektualnog vlasni%tva

Autorsko pravo je pravo dato autoru kada on/ona napi%e knjigu ili komponuje muziku. Ovim
pravom se %titi autor djela kako ga neko drugi ne bi koristio za dobijanje profita. Za autorsko djelo
pravo se automatski sti"e i nije neophodno provoditi registrovanje.
Muzika (tekstovi pjesama, kompozicije)

Jezik (roman, rukopis, govor, prijevod...itd.)
Ples (koreografija, itd.)
Film
Umjetnost (slikanje, vajanje, rezbarenje...itd.)
Fotografija
kompjuterski program
Slika 3. Primjer autorskog djela

Prava autora, autorsko pravo (pravo vlasni%tva) koje je dato ljudima koji su napravili autorsko
djelo prvi put, a uklju"eno je i moralno pravo, pravo obzira i za%tite moralnog karaktera autora. Uz
to postoje va!na prava, prava koja se naslanjaju na autorsko pravo, i ona su data ljudima koji
prenose autorsko djelo javnosti kao %to je npr. pjeva". Glavne odlike autorskog prava kao moralno
pravo, pravo umno!avanja, pravo izvo&enja, pravo prikazivanja je napisano u tabeli 2.
Uz autorsko pravo i prava koja se na njega naslanjaju, postoje pravo patenta, pravo
upotrebe modela, pravo dizajna i pravo za%titnog znaka za djela va!na za razvoj industrije kao
%to su pronalasci i oni su za%ti#eni kao pravo industrijskog vlasni%tva. Ova autorska prava i prava
industrijskog vlasni%tva se zajedno zovu prava intelektualnog vlasni%tva.
Razvojem kompjutera i Interneta, svako mo!e lako kopirati i obra&ivati digitalne informacije.
Npr., jednostavno se postavlja fotografija pjeva"a preuzeta s Web-stranice na va%u Web-stranicu.
Me&utim, ovim kr%ite autorska prava fotografa i portretsko pravo osobe na toj fotografiji. Privatno
kopiranje za li"nu upotrebu je dozvoljeno, ali za prijenos informacija morate dobiti odobrenje od
autora. Ako citirate tekst nekog dokumenta ili sl. morate ta"no navesti citat i izvor.
162
Vrsta prava autora
Glavne odlike prava
Moralno
pravo
Pravo odlu"ivanja ho#e li djelo biti javno

Pravo odlu"ivanja ho#e li autorovo ime biti
prikazano pri objavljivanju djela
Pravo nemijenjanja sadr!aja djela
Pravo kopiranja djela
Autorsko
pravo
(pravo
vlasni%tva)
Pravo javnog rada

Pravo stavljanja autorovog
imena
Pravo o"uvanja cjelovitosti
Pravo umno!avanja
Pravo izvo&enja / predstava /
predstavljanje
Pravo preno%enja ili omogu#avanje prijenosa

putem javnog emitiranja ili komunikacije
Pravo odlu"ivanja jezika djela
Pravo izlaganja umjetni"kih djela
Pravo distribucije filma
Pravo dodjeljivanja ili posu&ivanja djela osim
filma
Pravo javnog preno%enja

Pravo recitovanja
Pravo izlaganja
Pravo distribucije
Pravo prijenosa vlasni%tva
Pravo
prijevoda
prilago&avanja
SLU'AJ 1
Stavite muziku u pozadini na
va%u Web-stranicu koriste#i
kupljeni CD.
Pravo izvo&enja, igranja i predstavljanja djela
Pravo prevo&enja, ure&ivanja
SLU'AJ 2
Popravili ste fotografiju "ije je
objavljivanje
dozvoljeno
i
postavili je na Web-stranicu.
Ja koristim
ovu
pjesmu.
Kr%enje prava umno!avanja i prava

javnog prijenosa.
Malo
izmijenjena.
Kr%enje moralnog prava

vlasni%tva), prava prevo&enja!
(prava
SLU'AJ 3
Postavili ste fotografiju sa
svojom
prijateljicom
bez
njenog znanja.
Ona mi je
prijateljica.
Kr%enje prava portreta.
Vje&ba
Prona&ite situaciju u kojoj je do%lo do kr%enja autorskih prava i ukratko predstavite koja su prava
prekr%ena.
163
3) Razli"iti efekti informatizacije

1. Pojava novih oblika kriminala
Po%to je informacijska oprema povezana mre!om, informacije mo!ete razmjenjivati uvijek i
na svakom mjestu, tako da je !ivot postao udoban i ispunjen.
Me&utim, oblici kriminala pomo#u kompjutera koji se koriste mre!om kao %to je zloupotreba,
kra&a, pronevjera, neovla%ten pristup, ilegalna kupovina, prodaja i otkrivanje informacija
pove#avaju se iz godine u godinu.
Slika 4. Vijesti o kriminalu koje se koriste mre#om

Sistem je postao ogroman i komplikovan, gre%ke i padovi mre!a znali su prouzrokovati
veliki haos i gubitak za dru%tvo.
Uz to, postoji jaz izme&u ljudi koji mogu koristiti kompjuter i ljudi koji ne mogu, tako da se
stvaraju nove dru%tvene i ekonomske razlike. Ovo se zove digitalna podjela. Kako bi se ovakve
situacije sprije"ile, stvaraju se uvjeti za kontakt sa informacijama i sadr!aj obrazovanja je oboga#en
za obrazovanje kako u %kolama tako i za cjelo!ivotno obrazovanje.
2. Promjena rada / industrijska struktura
Difuzija informacijske opreme kao %to je kompjuter, u"inila je !ivot ugodnijim i
modernizovala je rad. U isto vrijeme pojavljuje se i tehnolo%ki stres zajedni"ko ime za dvojni vid
psiholo%kog gubitka samokontrole uzrokovanog kontaktom s tehnologijom.
Dru%tvena informatizacija dovodi do va!nih novih poslovanja i usluga. S ovom
informatizacijom promijenila se industrijska struktura, a samim tim su se znatno promijenile
potrebe zapo%ljavanja. Zbog ovoga dolazi do problema da se dio industrije prebacio u inostranstvo
gdje je radna snaga jeftinija.
Konferencija ili razmjena informacija Internetom

>>skra#eno vrijeme putovanja
Osnivanje glavne kancelarije i podru"nih kancelarija %irom svijeta
>>aktivno tokom 24 sata
(1) Stvara se techno-anksioznost zbog lo%eg prilago&avanja na kompjuter, techno-zavisnost kao rezultat pretjerane
zavisnosti.
(2) Kompanija osnuje poslovnicu u inostranstvu, pa je industrijski kapacitet doma#e proizvodnje oslabljen.
164
3. Promjena ekonomskog opticaja

Razvojem informacijske tehnologije pojedinac se mo!e povezati s cijelim svijetom pomo#u
Interneta, a informacije sa drugog kraja svijeta su dostupne pojedincu. Globalizacijom politike,
ekonomije i kulture dolazi do globalnog %irenja preko granica. Ovim se stvara prilika za male
zemlje, manja preduze#a i pojedince bez obzira na postoje#i red i mo# drugih kompanija.
U isto vrijeme globalizacija dovodi do ravnomjernosti i homogenizacije vrijednosti, povlastica,
jezika itd, a isto tako dovodi do velike ekonomske razlike.
4. Nova prava: patent modela poslovanja, open source
Pravo intelektualnog vlasni%tva kao %to je patent promovi%e razvoj kulturnog i ekonomskog
prava intelektualnog vlasni%tva. Pojavom Interneta stvorio se novi patent, patent modela
poslovanja. Ovaj patent je prihva#en kao metoda novog poslovanja i ideja sistema realizovana
upotrebom sistema informacija. Me&utim, ipak je istaknuto da patent modela poslovanja mo!e
kontrolisati takmi"enje s drugim takmi"arima i razvoj se mo!e odgoditi.
S druge strane, koncept promovisanja razvoja kulture i ekonomije ovom metodom, open
source postaje rasprostranjen. Ovo je metoda razvoja otkrivanja izvornog koda u kome se program
koristi besplatno, tako da ga svako mo!e pobolj%ati i ponovo dijeliti.
4) (ivimo u 21. vijeku

Predvi&a se da #e se informatizacija promovirati vi%e nego ikad u 21. vijeku. U
informacijskom dru%tvu svako mo!e primiti i prenijeti svaku vrstu informacije. Kako bi se stvorilo
veliko informacijsko dru%tvo u 21. vijeku, nastavimo u"enje na osnovu onog %to smo u"ili u ovom
ud!beniku Informatika B.
Vje&ba za kraj odlomka
1. Ubacite pravu rije" u ( ) sljede#eg teksta koji opisuje ure&ivanje li"nih podataka.
Li"nim podacima se smatraju sve informacije koje identifikuju osobu, uklju"eni su ime, ( (1) ),
( (2) ), datum ro&enja, nacionalnost, zdravstveno stanje, podaci o %kolovanju, zanimanje, prihod,
i porodi"na situacija i "ak i informacije ( (3) ) same osobe, uklju"ene su informacije koje mogu
identifikovati osobu pomo#u njih kombinovane s drugim informacijama. Ako li"ni podatak procuri,
mo!e biti upotrijebljen na na"in koji prava osoba ne !eli, ili ( (4) ) mo!e biti prekr%eno ili mo!e
do#i do nezgode.
2. Ubacite pravu rije" ( ) sljede#eg teksta koji opisuje za%titu prava intelektualnog vlasni%tva.
U prava intelektualnog vlasni%tva uklju"ena su prava industrijskog vlasni%tva, autorska prava, itd. U
prava industrijskog vlasni%tva uklju"eni su ( (1) ), ( (2) ), ( (3) ) i ( (4) ) . Ovim
pravom se %tite novi izumi, pronalasci, dizajn, logo, itd odre&eni vremenski period, i registrovano je
kao pravo primjenom na ( (5) ) i to ako je prihva#eno. Autorsko pravo je pravo dato osobi koja
stvara autorsko djelo kao %to je ( (6) ), ( (7) ), ( (8) ), ( (9) ) i kompjuterski program
po prvi put, i rezultira pravom kada se autorsko djelo napravi bez prove&enja ( (10) ) i
registrovanja.
3. Koja vrsta prava se kr%e u sljede#im slu"ajevima? Odaberite odgovore od a do i i odgovorite
upisivanjem simbola.
(1) Emitirani film snimljen je videom i dao si ga svom prijatelju. ( )( )
(2) Objavljeni autorski rad druge osobe je postavljen na Web-stranicu bez obavje%tenja. ( )( )
(3) Fotografija na kojoj je tvoj prijatelj postavljena je na Web-stranicu bez obavje%tenja. ( )
(4) Li"ni podaci pomo#u kojih se osoba mo!e identifikovati postavljeni su na Web-stranicu bez
obavje%tenja. ( )
(5) Fotografija koja je ve# objavljena, obra&ena je bez obavje%tenja i objavljena. ( )( )
a. privatnost; b. pravo portreta; c. pravo umno!avanja; d. pravo javnog prijenosa; e. pravo
cjelovitosti; f. pravo objavljivanja; g. pravo razgla%avanja; h. pravo raspodjele; i. pravo
prilago&avanja.
4. Odaberite primjenjivu rije" za re"enice (1) do (4) od a do e i odgovorite upisivanjem simbola.
(1) Kancelarija iz koje se provodi posao putem Interneta, iz male kancelarije kod ku#e.
(2) Razlika izme&u ljudi koji imaju informacije i ljudi koji nemaju informacije.
(3) Da se politika, ekonomija i kultura poja"ano i globalno %ire preko granice
a. digitalna podijeljenost; b. SOHO; c. EC; d. globalizacija; e. open source.
165
Poglavlje 7. Kompjuterska pismenost

Funkcije programa za rad sa radnim tabelama
Izra"unavanje
1Unos formule za izra"unavanje ukupnog zbira
Odaberite #eliju (B9) u koju #ete unijeti "=B5+B6+B7+B8" i pritisnite taster Enter. U #eliji
(B9) bit #e prikazan zbir vrijednosti iz opsega #elija B5:B8. Svi podaci koji po"inju znakom"="
program #e uvrstiti u formule ili funkcije.
Aritmeti!ke
operacije
+ Sabiranje
- Oduzimanje
* Mno!enje
/ Dijeljenje
! Stepen
* Neki programi koriste "+" umjesto "=".

2Automatsko dobijanje zbira
Odaberite opseg #elija za koje !elite da dobijete ukupan zbir i pritisnite dugme
SUM) . Na taj na"in automatski dobijate ukupan zbir.
* Oblik ikone se razlikuje u zavisnosti od programa koji se koristi.
166
(auto
Sortiranje i ekstrakcija
1Sortiranje u rastu$i poredak (opadaju$i poredak)
Odaberite opseg #elija koje #e biti sortirane i iz menija Data odaberite komandu Sort.
Odredite po kojoj koloni !elite da sortirate i odaberite rastu#i poredak (od manjeg ka ve#em) ili
opadaju#i poredak (od ve#eg ka manjem). Kada sortirate mogu#e je postaviti vi%e od jednog uvjeta
za sortiranje. Ako sortirate samo po jednoj koloni, mogu#e je koristiti dugme
rastu#i poredak) ili
(sortiraj u
(sortiraj u opadaju#i poredak) .
2Prikaz podataka koji ispunjavaju uvjet (ekstrakcija)

Odaberite proizvoljnu #eliju unutar opsega #elija i iz menija Data odaberite Filter/AutoFilter.
Kliknite na
#elije i odaberite odre&eni uvjet. Prikazana je kolona koja ispunjava uvjet i
toj koloni postaje plava.
Upotreba funkcija
1Dobijanje ukupnog zbira (SUM funkcija)
Odaberite #eliju (E5) u koju #ete unijeti ukupan zbir i kliknite na dugme
(umetanje
funkcije). Na ekranu se pojavljuje prozor Insert Function. Odaberite [SUM] iz menija funkcija
[Most Recently Used] i kliknite OK. Po%to je prozor [Function Arguments] prikazan na ekranu,
unesite opseg #elija "B5:D5" za koje se izra"unava suma u [Number 1] i kliknite OK. Dobijena
suma smje%tena je u #eliju (E5). Ukoliko se [SUM] ne nalazi u [Most Recently Used], mo!ete je
prona#i u kategoriji matemati"kih funkcija. Kada kliknete na
dugmeta
(auto SUM),
mogu#e je koristiti pet funkcija [suma, prosjek, koli"ina podataka, najve#a vrijednost, najmanja
vrijednost].
=SUM(opseg #elija)
167
2Rangiranje (RANK funkcija)

Odaberite #eliju (B26) i kliknite na dugme . Iz menija Insert Function, kategorije Statistical
odaberite funkciju Rank. U polje Number otkucajte (B25), u polje Ref opseg #elija $B25:$D25
(apsolutne reference), u polje Order 0 (opadaju#i poredak) i kliknite na OK. Kao rezultat dobili smo
da je "lan A tre#i po redu.
=RANK (broj"ana vrijednost, opseg #elija, redoslijed)
168
3Dobijanje slu!ajnog broja (RAND funkcija)

Da bi se dobio slu"ajan broj iz intervala od 0 do1, unesite "=RAND()". Za svako novo pozivanje
funkcije Rand dobit #ete novi slu"ajan broj.
=RAND()
4Pretra&ivanje (VLOOKUP funkcija)

Odaberite #eliju (M10) i kliknite na dugme . Iz menija Insert Function, kategorije Lookup &
Reference odaberite funkciju VLOOKUP. U polje Lookup_value unesite 1, jer tra!ite pobjedni"ki
razred, u polje Table_array opseg #elija, u polje Col_index_num broj 2 i u polje Range_lookup
vrijednost 0, zatim kliknite na OK. Pobjedni"ki razred prikazan je u #eliji M10.
=VLOOKUP (vrijednost pretra!ivanja, opseg #elija, broj kolone, vrsta pretra!ivanja)
0 tra!e se podaci koji odgovaraju tra!enoj vrijednosti.

1ako se tra!ena vrijednost ne prona&e, tra!i se najve#a vrijednost koja je manja od tra!ene.
Kolona koja se pretra!uje mora biti sortirana u rastu#em poretku.
5Odlu!ivanje (IF/AKO funkcija)
Odaberite #eliju (C2) i kliknite na dugme
. Iz menija Insert Function, kategorije Logical
odaberite funkciju IF. U polje Logical_test unesite uvjet B2<0,5, u polje Value_if_true vrijednost 1,
u polje Value_if_false 0 i kliknite na OK. Ako je vrijednost izraza ta"na u #eliji C2 bit #e prikazana
vrijednost 1, a ako nije vrijednost 0. S obzirom na ta"nost uvjeta u #eliji C2 prikazat #e se vrijednost
1.
=IF (uvjet, za ta"nu vrijednost uvjeta, za neta"nu vrijednost uvjeta)
Relacijski operatori
= jednako
> = ve#e ili jednako
> ve#e
<> razli"ito
< = manje ili jednako
< manje
169
6Brojanje koliko $elija ispunjava uvjet (COUNTIF funkcija)

Odaberite #eliju (F2) i kliknite na dugme . Iz menija Insert Function, kategorije Statistical
odaberite funkciju COUNTIF. U polje Range unesite opseg #elija "C2:C101", u polje Criteria "E2"
i kliknite na OK. Kao rezultat dobijate broj #elija "iji sadr!aji zadovoljavaju postavljeni kriterij, tj.
jednaki su broju 1 (sadr!aj #elije E2).
=COUNTIF (opseg #elija, uvjet pretra!ivanja)
Grafi"ki prikaz podataka

1Histogram
(1) Odaberite opseg #elija (A2:F17) koje !elite da predstavite grafikonom i kliknite na
(Chart
Wizard). Po zadavanju ove komande dobija se dijalo%ki prozor ChartWizard-Step 1 of 4-Chart Type
u kojem prvo treba izabrati tip i podtip grafikona. Kada ste izabrali !eljeni podtip, prelazi se na
sljede#i korak klikom na Next.
(2) U drugom koraku, ako ve# nije odre&ena, odre&uje se grupa podataka koju trebe nacrtati.
Klikom na Next prelazi se na sljede#i korak.
(3) U tre#em koraku potrebno je ispisati naslov grafikona, tekst ispod X-ose, tekst pored Y-ose.
Klikom na Next prelazi se na sljede#i korak.
(4) U "etvrtom koraku se odre&uje da li #e se grafikon prikazati na posebnom listu (As new sheet)
ili u okviru nekog postoje#eg radnog lista (As object in:). Poslije toga klikom na Finish grafikon je
kreiran i prikazan.
2Druge vrste grafikona

Postoje razli"iti tipovi grafikona po izgledu, namjeni i zahtjevima.
170
Programiranje pomo#u programskog jezika

1Prikazivanje alata za programiranje
Pokrenite program za rad sa radnim tabelama i iz menija Tools odaberite Macro/Visual Basic Editor.
Korisno je koristiti liniju sa alatima za Visual Basic.
2Pokretanje editora
Kliknite na dugme
(VBasic editor) koje se nalazi na liniji alata. Kada se ekran editora prika!e,
kliknite na
dugmeta
(insert of user form) alata ure&iva"a. Ako ste odabrali [Module], dobit
#ete ekran za unos programa.
3Uno%enje i zavr%avanje programa (macro)

Unesite program (macro) u prozor. Ako ste dobro otkucali naredbu i !elite da pre&ete u novi red,
pritisnite taster Enter. Kada je unos programa zavr%en, kliknite na dugme za prikaz na alatima i
vratite se na radnu stranicu.
171
4Izvr%avanje programa (izvr%avanje macro-a)

Unesite znakove i broj"anu vrijednost u svaku #eliju radne stranice i kliknite na dugme
(run
macroa). U prozoru Macros odaberite zbir i kliknite na Run, rezultat procesa je prikazan u #eliji
(B3).
Kada izvr%avate isti proces vi%e puta, po!eljno je napraviti dugme oblika na desnoj strani.
* Kako biste pokrenuli macro, neophodno je promijeniti nivo sigurnosti programa za rad sa radnim
tabelama sa "visoko" na "srednje".
172
Autorsko pravo / net-etiketa pitanja i odgovori

Autorsko pravo pitanja & odgovori
P1Koju proceduru je potrebno ispo%tovati da bih dobio/la autorsko pravo?
O1Procedura nije neophodna. Autorsko pravo se dobija kada stvorite autorsko djelo
(nemetodi"ko na"elo).
P2Da li mogu da kopiram tu"e autorsko djelo bez odobrenja autora ako ga koristim
samo za ku$nu upotrebu?
O2Kopija za privatnu upotrebu (li"nu upotrebu, upotrebu kod ku#e ili upotrebu unutar
odgovaraju#eg okru!enja) je dozvoljena. Me&utim, kada kopirate autorsko djelo koriste#i opremu
za audio i video snimanje, neophodno je platiti nadoknadu vlasniku autorskog djela. Me&utim,
po%to je ovaj proces nemogu#e kontrolisati, novac nadoknade autoru je uklju"en u cijenu digitalne
opreme i medija za snimanje.
P3Kako mo&emo koristiti citate?
O3"Citat" je "citiranje pasusa ne"ijeg autorskog djela i upotreba istog u svom autorskom
djelu". Za citat je neophodno po%tovati sljede#e:
- Citat mo!ete upotrijebiti u sklopu pravnog okvira za citate kao %to je izvje%taj za novine, kritike
i istra!ivanje.
- Trebao bi postojati odnos gospodar-sluga sadr!aja gdje je va%e autorsko djelo "gospodar" a
autorska djela drugih ljudi "sluga"
- Jasno ozna"avanje citiranog dijela sa znakom navoda " " itd.
- Napi%ite ime autora, naslov, itd, kako biste jasno nazna"ili da citirani tekst nije Va%.
P4Da li mogu da napravim kopiju ako je sadr&aj blago izmijenjen?
O4Blagim mijenjanjem sadr!aja ste ve# prekr%ili prava cjelovitosti.
P5Da li mogu da kopiram sadr&aj ako nije napisano "all rights reserved" ?
O5Ne mo!ete kopirati sadr!aj bez odobrenja bez obzira na nepostojanje oznake " all
rights reserved ".
P6Da li mogu da postavim pjesme (s kupljenog muzi!kog CD-a) na svoje Webstranice?
O6Tim kr%ite prava producenata CD-a, prava umno!avanja i pravo javnog emitiranja.
P7Da li mogu da posu"ujem knjige i !asopise ?
O7Da, ako ne pravite kopiju.
P8Da li mogu da posu"ujem i iznajmljujem video na kome je snimljen TV program?
O8Snimanje TV programa zna"i kopiranje, tako da posu&ivanjem videa drugim ljudima
kr%ite pravo umno!avanja.
P9Da li mogu da posu"ujem iznajmljeni video drugim ljudima prije vra$anja u
datom vremenskom roku?
A9Videoteka se bavi iznajmljivanjem videa namijenjenih za iznajmljivanje. Klijent ne
mo!e tre#oj osobi iznajmiti video.
P10 Da li mogu da posu"ujem i iznajmljujem muzi!ke CD-ove?
A10Pravo posu&ivanja ima izvo&a" i producent na jednu godinu nakon izdavanja. Nije
mogu#e posuditi CD tre#oj osobi ako nije kupljen.
173
P11'ta trebam uraditi kada &elim da upotrijebim poznati lik kao %to je Mickey
Mouse?
O11Za upotrebu koja prelazi granice privatne upotrebe, potrebno je odobrenje vlasnika
autorskih prava.
P12Da li mogu da objavim pjesmu koju sam sam pjevao i snimio na karaokama?
O12Potrebna su odobrenja tekstopisca, kompozitora i izvo&a"a. Nije dozvoljeno koristiti
snimak ako se prelazi granica privatne upotrebe.
P13Ko je autor autorskog djela stvorenog kori%tenjem kompjuterske opreme
kompanije, kompanija ili autor?
O13Autorsko pravo ima autor autorskog djela bez obzira "iji alat ili oprema se koristi.
Slu"aj kada autorsko pravo autorskog djela koje je napravio radnik ima kompanija je samo onda
kada je "napravljeno autorsko djelo povezano s poslom" inicijativom kompanije.
P14'ta je "free use mark"?

O14To je oznaka koja pokazuje namjeru autora kada on/ona misli da njegovo/njeno
autorsko djelo mo!e biti slobodno kori%teno od strane drugih ljudi. Mogu#e je koristiti autorsko
djelo u odre&ene svrhe bez kontaktiranja autora ili pla#anja tro%kova upotrebe.
Net-etiketa Web-stranice Pitanja&Odgovori

P15Koju vrstu korisnika treba da predvidim kada dizajniram Web-stranicu?
O15Pravite stranicu koja #e biti dostupna ljudima iz cijelog svijeta, tako da morate uzeti u
obzir postojanje razli"itih korisnika. Neki pretra!iva"i ne mogu prikazati okvir ili sliku. Neke boje
mogu biti manje vidljive ljudima koji ne razlikuju boje. Te%ko je uklju"iti sve, me&utim, potrebno je
usredsrediti se na dizajn koji mo!e vidjeti %to ve#i broj ljudi.
P16Na %ta treba da obratim pa&nju kada postavljam link?
O16Klasifikujte linkove stranica napravljenih od strane drugih autora i to vidno ozna"ite.
Ne koristite ih kao da su dio va%e stranice. Za link nije potrebno odobrenje unaprijed, me&utim, ako
autor stranice zahtijeva odobrenje, kontaktirajte ga.
P17Na %ta treba da obratim pa&nju prilikom kori%tenja materijala postavljenih na
Web-stranici?
O17Da li su to materijali koje ste sami izradili? Ako je to autorsko djelo drugih ljudi, onda
mo!ete prekr%iti razli"ita prava kao %to su pravo umno!avanja, pravo objavljivanja, pravo javnog
prijenosa i pravo omogu#avanja slanja.
174
Va!e#i
zakoni
Zakon o autorskim pravima

Svrha autorskog prava
Zakon o autorskim pravima je donesen 1970. godine. Kada je usvojen, ovaj Zakon je imao 124
"lana. U me&uvremenu Zakon se mijenjao i dodati su novi "lanovi. Svrha je obrazlo!ena u 'lanu 1.
#lan 1.
Svrha ovoga Zakona je da osigura prava autora i prava koja se na ovo oslanjaju. Pravo po%tovanja
djela kao i izvo&enja, fonograma, emitiranja, difuzija, su u svrhu osiguravanja za%tite prava autora.
Imaju#i u vidu pravednu i po%tenu eksploataciju ovih kulturnih proizvoda, doprinosimo razvoju
kulture.
To zna"i da je svrha "za%tita prava autora i doprinos razvoju kulture" . Izmjene zakona su mogu#e u
skladu sa primjenom prema ovoj svrsi.
Djela za%ti#ena autorskim pravom
Postoje razli"ita autorska djela koja se %tite.
#lan 10.
"Djela" uklju"uju sljede#e:
(I) novele, drame, "lanke, predavanja i druga literarna djela;
(II) muzi"ka djela;
(III) koreografska djela i pantomime;
(IV) slike, gravure, skulpture i druga umjetni"ka djela;
(V) arhitektonska djela;
(VI) karte, kao i figurativna djela nau"ne prirode kao %to su planovi, dijagrami i modeli;
(VII) kinematografska djela;
(VIII) fotografska djela;
(IX) programska djela.
Skoro sve %to je povezano s kreativnim aktivnostima ljudi je za%ti#eno autorskim pravom. Prava
svira"a muzi"kih instrumenata i producenata su za%ti#ena kao srodna prava. Me&utim, novinarski
"lanak koji je samo preno%enje "injenica nije za%ti#en autorskim pravom.
Prava autora
Autorsko pravo se automatski daje bez obavje%tenja. Kao moralno pravo, definirana su sljede#a tri
prava.
Pravo !ine$i djelo javnim: #lan 18.
Autor ima pravo da svoje djelo koje jo% nije objavljeno ponudi i u"ini dostupnim javnosti.
Pravo odre"ivanja oznake autorskog imena: #lan 19.
Autor ima pravo da odredi ho#e li njegovo pravo ime ili pseudonim biti nazna"eno ili ne kao ime
autora na originalnom djelu, ili kada se njegovo djelo nudi ili "ini dostupnim javnosti.
Pravo o!uvanja integriteta: #lan 20.
Autor ima pravo na o"uvanje integriteta svog djela i njegovog naslova. Nije dozvoljena bilo koja
vrsta iskrivljavanja, unakazivanja, ili neka druga vrste izmjena protiv njegove volje.

175
Imovinska prava literarnog djela.

#lan 21. (Pravo umno!avanja)
#lan 22. (Pravo izvo&enja) (Pravo prezentovanja)
#lan 23. (Pravo javnog prijenosa, itd.)
#lan 24. (Pravo recitovanja)
#lan 25. (Pravo izlaganja)
#lan 26. (Pravo distribucije) ( Pravo prijenosa vlasni%tva) (Pravo posu&ivanja)
#lan 27. (Pravo prevo&enja, prilago&avanja, itd.)
#lan 28. (Pravo autora izvornog djela pri eksploataciji izvedenog djela)
Pravo javnog prijenosa je pravo slanja autorskog djela javnosti pomo#u televizije, radija,
Interneta itd. 'ak i ako nije poslano, ako postavite podatke na Web-server itd. tako da ih svako
mo!e uzeti (omogu#ujete slanje), prekr%ili ste ovo pravo.
Ograni"avanje autorskih prava

U odre&enim situacijama mo!e se dodati ograni"enje na autorsko pravo. Autorsko djelo "iji je
period za%tite istekao (u Japanu, 50 godina poslije smrti autora za film, a 70 godina poslije
objavljivanja) svako mo!e slobodno koristiti.
#lan 30. (Umno!avanje za li"nu upotrebu)
#lan 31. (Umno!avanje u knji!arama itd.)
#lan 32. (Citati)
#lan 33. (Umno!avanje u %kolskim ud!benicima itd.)

(Umno!avanje za pripremu ud!benika pri obimnim %tampanjima)
#lan 34. (Emitiranje, itd. u %kolskim obrazovnim programima)
#lan 35. (Umno!avanje, itd. u %kolama i drugim obrazovnim institucijama)
#lan 36. (Umno!avanje, itd. u ispitnim pitanjima)
#lan 37. (Umno!avanje u Brajevom pismu itd.)

(Interaktivni prijenos za osobe s pote%ko#ama sluha)
#lan 38. (Izvo&enje, itd. neprofitabilna)

* Ove olak%ice se nastavljaju do 'lana 50.
#lan 51. (Trajanje autorskog prava)
Kazna
Za ljude koji prekr%e autorska prava predvi&ene su stroge kazne kao %to su nov"ane kazne i
zatvorske kazne.
#lan 119.
Sljede#e osobe #e biti ka!njene zatvorom na period ne du!i od pet godina, ili nov"anom kaznom
koja ne prelazi pet miliona jena (oko 40.000 KM) , ili oboje:
(I) svaka osoba koja povrijedi moralna prava autora, autorsko pravo, pravo na objavljivanje,
moralno pravo izvo&a"a srodnih prava (op.a.)
(II) svaka osoba koja, u svrhu stvaranja profita, navede druge da koriste ure&aje za umno!avanje
pomenute u 'lanu 30, paragraf (1), stav (i) koja predstavljaju kr%enje autorskih prava, prava
objavljivanja ili srodna prava.
176
Web-stranice nadle&ne za autorska prava

Odgovaraju#i zakon o autorskim pravima se "esto prera&uje. Imajte u vidu da neki "lanovi
zakona mogu zastariti i da se mogu promijeniti.
- Act Data Provision System (Ministry of Internal Affairs and Communications)
http://law.e-gov.go.jp/
- Copyright Research and Information Center
http://www.cric.or.jp/
Me"unarodna konvencija nadle&na za pravo intelektualnog vlasni%tva
Kvalitetna literarna djela i muzika obi"no prelaze nacionalne granice. Sve zemlje svijeta potpisale
su ugovore i za%titile autorska djela i same sebe. Za me&unarodnu konvenciju relevantnu za prava
intelektualnog vlasni%tva, va!e sljede#a prava. Zakon o autorskom djelu u Bosni i Hercegovini
ispunjava ove me&unarodne konvencije.
(1) Pari%ka konvencija (1883)
Pravno ime je "Me&unarodna konvencija za za%titu industrijskog vlasni%tva 20. mart 1883.g.".
Ovo je osnovni sporazum koji se bavi pravima indrustrijskog vlasni%tva.
(2) Bernska konvencija (1886)
Pravno ime je "Bernska konvencija za za%titu literarnih i umjetni"kih djela". Bernska konvencija
va!i za autorska djela koja treba da budu prihva#ena, a zasniva se na istim pravima. Jednaka
nacionalna prava treba dati "ak i strancima u svrhu za%tite prava autorskog djela. Uz to, za za%titu
prava autorskog djela, usvojeno je nemetodi"no na"elo koje ne zahtijeva nikakvu proceduru kao %to
je registrovanje ili prilo!ena kopija. Ovaj sporazum se smatra osnovnim sporazumom za
me&unarodno pravo autorskog djela.
(3) Konvencija o op$im pravima autorskog djela (1952)
Ovo je sporazum koji povezuje zemlje nemetodi"kog na"ela i zemlje koje zahtjevaju registraciju
kao uvjet za%tite autorskog djela Bernske konvencija. Ovim se autorska djela ljudi u zemljama
nemetodi"kog na"ela mogu za%titi u zemljama koje zahtjevaju registrovanje za za%titu autorskih
prava ako je prilo!eno "zaokru!eno C " (C, po"etno slovo Copyrighta, autorskog prava).
(4) WIPO osniva!ki sporazum (1970)
Kako bi se promovisala i pobolj%ala za%tita prava intelektualnog vlasni%tva %irom svijeta, osnovana
je World Intellectual Property Organization (WIPO)/ Svjetska organizacija za intelektualno
vlasni%tvo 1970. godine. Ovim putem kolektivnog obra&ivanja problema, poslovanja i
organizovanja Bernske konvencije koja se bavi autorskim pravima i Pari%ke konvencije koja se bavi
pravima industrijskog vlasni%tva.
(5) TRIPs protokol (1994)
Dodatak osniva"kom sporazumu World Trade Organization (WTO)/Svjetska trgova"ka organizacija
uklju"uje "Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights"/Trgova"ko-povezane aspekte
prava intelektualnog vlasni%tva (TRIPs protokol). (1) za%tita autorskih prava za kompjuter, program
i bazu podataka, (2) pravo posu&ivanja prava za kompjuter, program, film i snimak, (3) za%tita
izvo&a"a, producenta, radio-izvje%ta"a, itd.
(6) WIPO ugovor o autorskim pravima (1996)
Ovo je novi ugovor o autorskim pravima koji se mo!e zvati internetski ugovor o autorskim pravima.
Novi ugovor se bavi preno%enjem autorskih djela, prikazivanjem i snimanjem javnosti pomo#u
"interaktivne komunikacije" koja koristi Internet. Usvojen je sa "WIPO ugovorom o izvo&enju i
fonogramima" za za%titu prava izvo&a"a i producenata.
177
Zakon o neovla%tenom pristupu kompjuteru

Za neovla%ten pristup, zabrana djelovanja, kazna, otkrivanje generacijskog statusa i utemeljenje
mjera za%tite odre&ene su zakonom. (Izdato 1999)
Svrha
#lan 1.
Svrha ovoga Zakona je zabraniti djelovanje neovla%tenog pristupa kompjuteru kao i odre&ivanje
kaznenih propisa za takve aktivnosti, te pomo#ne mjere izvr%ene od strane Metropolitan ili Uprave
javne sigurnosti za spre"avanje ponavljanja ovakvih djelovanja. Kako bi se sprije"ila kompjuterska
kaznena djela koja se izvode putem telekomunikacijskih linija i odr!avanje reda u telekomunikaciji
koji se ostvaruje pristupom kontrolnim funkcijama, i stoga doprinosi ispravnom razvoju naprednog
informacijskog i telekomunikacijskog dru%tva.
Definicije
#lan 2.
U ovom Zakonu, pristupni administrator zna"i osoba koja obavlja operacije na kompjuteru (u
daljem tekstu se navodi kao odre&en kompjuter) koji je povezan s telekomunikacijskom linijom,
zavisno od njegove upotrebe (ograni"eno na takvu vrstu upotrebe koja se obavlja putem
telekomunikacijske linije o kojoj je rije"; u daljem tekstu se navodi kao odre&ena upotreba).
(izostavljeno)
Zabrana djelovanja neovla%tenog pristupa kompjuteru
#lan 3.
Niko ne smije po"initi djelo neovla%tenog pristupa kompjuteru. (izostavljeno)
#lan 4.
Niko ne smije otkriti identifikacioni kod druge osobe povezan s pristupom kontrolnim funkcijama,
osim pristupnom administratoru za tu pristupnu kontrolnu funkciju ili ovla%tenom korisniku tog
identifikacionog koda, ukazuju#i da je to identifikacioni kod za odre&enu upotrebu kompjutera, ili
na zahtjev osobe koja to zna, u posebnom slu"aju kada to "ini pristupni administrator, ili s
odobrenjem tog pristupnog administratora ili ovla%tenog korisnika.
Za%titne mjere pristupnih administratora
#lan 5.
Pristupni administrator (izostavljeno) #e nastojati pravilno da upravlja identifikacionim kodovima
(izostavljeno) kako bi za%titio odre&eni kompjuter od djelovanja neovla%tenog pristupa.
Savjetovanje, itd., od Metropolitan ili Uprave javne sigurnosti
#lan 6.
Metropolitan ili Uprava javne sigurnosti, (izostavljeno) ako (izostavljeno) pomo# zahtijeva
pristupni administrator odre&enog kompjutera nad kojim je djelovanje neovla%tenog pristupa
(izostavljeno), #e osigurati savjetovanje kada ocijeni da je zahtjev razuman (izostavljeno) kako bi se
potrebne hitne mjere mogle pravilno primijeniti u skladu s na"inom rada tog djelovanja
neovla%tenog pristupa ili njegovog uzroka, kako bi se taj odre&eni kompjuter za%titio od
neovla%tenog pristupa.
#lan 7.
Nacionalna uprava javne sigurnosti, Ministar vanjske trgovine(izostavljeno) #e objaviti, barem
jednom godi%nje, slu"ajeve neovla%tenog pristupa kompjuteru kao i situaciju istra!ivanja i
razvijanja tehnologije povezane s funkcijom kontrole pristupa. (izostavljeno)
Kazneni propisi
#lan 8.
Osoba koja spada pod jednu od sljede#ih stavki bit #e ka!njena izdr!avanjem kazne ne du!e od
godinu dana ili nov"anom kaznom ne ve#om od 500.000 (oko 6.000 KM) jena:
(1) Osoba koja je prekr%ila propis 'lana 3, paragraf 1;
(2) Osoba koja je prekr%ila propis 'lana 6, paragraf 3.
#lan 9.
Osoba koja je prekr%ila propis 'lana 4. bit #e ka!njena nov"anom sumom ne ve#om od 300,000
jena.
178
Jedinice koje se koriste za informaciju

Jedinice kojima ozna"avamo velike veli"ine (kapacitet memorije, brzinu izvo&enja operacije, brzinu
komunikacijeitd.)
Veli"ina za brzinu se mijenja za 103 (kilo je malim slovima)
Simbol
Prefiks
Veli"ina
P
peta
1015
T
tera
1012
G
giga
109
M
mega
106
k
kilo
103
Veli"ina za kapacitet memorije se mijenja za 210 (kilo je velikim slovima)
Simbol
Prefiks
Veli"ina
P
peta
250
T
tera
240
G
giga
230
M
mega
220
K
kilo
210
Primjeri kapaciteta vanjskih memorija
Vanjske memorije
Kapacitet
Hard disk
Oko 1 TB
Operativna memorija
Oko 1 GB
Disketa
1,44 MB
Interni ke%
Nekoliko stotina KB
Jedinice kojima ozna"avamo male veli"ine (vrijeme prilaza memoriji, itd.)

Simbol
Prefiks
Veli"ina
m
mili
10-3
mikro
10-6
n
nano
10-9
p
piko
10-12
f
femto
10-15
Primjeri brzina pristupa memorijama
Memorije
Vrijeme prilaza
Hard disk
Oko 10 m sekundi
Operativna memorija
Nekoliko desetina n sekundi
Disketa
0,1 sekunde
Eksterna memorija
Nekoliko sekundi
Interni ke%
Nekoliko stotina p sekundi
179
Druge jedinice
Jedinice koli"ine informacije
b Bit
najmanja jedinica informacije
B Bajt 1 bajt = 8 bita
Jedinica baud brzine
bps Bita po sekundi
B/s Bajta po sekundi
1 bps= jedan bit prenesen po sekundi

1 B/s= jedan bajt prenesen po sekundi
Jedinice brzine obrade podataka

Milion instrukcija po
MIPS
sekundi
Broj promjenljivih
FLOPS
operacija po sekundi
Jedinica za izra"unavanje broja instrukcija u sekundi
Jedinica u"estalosti "asovnika mikroprocesora

Jedinica u"estalosti
Hz herc
Jedinica brzine obrtaja
rpm Obrtaji po minuti
Grafi"ke jedinice
pixel Element slike
bpp Bitova po pikselu
ppi
Piksela po in"u
Jedinica pokreta slike
fps Frejmova po sekundi
Osnovna jedinica za definisanje slike

Koli"ina informacije po 1 pikselu
Broj piksela po jednom in"u( 1in"=2,54cm)
Brzina pojavljivanja slike po sekundi
Jedinica veli"ine karaktera (znaka)

point 1 ta"ka = 0,3514mm
Jedinica za %tampa"
ppm Strana po minuti
Broj od%tampanih strana po minuti
180
Obrazlo!enje va!nih pojmova

Heksadekadni broj
Broj heksadekadnog broj"anog sistema koji ima 16 cifara : brojevi od 0 do 9 i slovne oznake A, B,
C, D, E i F.
Binarni broj
Broj binarnog broj"anog sistema koji ima 2 cifre : 0 i 1.
AND operator
Metoda pretra!ivanja se obavlja pod uvjetom da su obje klju"ne rije"i A" i "B" uklju"ene. Ova
metoda pretra!ivanja zove se I pretra&ivanje
CPU (Central Processing Unit)/Centralna procesorska jedinica
Ure&aj koji izvr%ava operacije i kontroli%e podatke i programe.
DNS server (Domain Name System server)/Server sistema imena domena
Ure&aj koji pretvara ime domena u IP adresu zove se DNS server.
HTTP (HyperText Transfer Protocol)
Protokol za prijenos podataka pomo#u WWW. Koristi TCP/IP protokol.
IP adresa (Internet protokol adresa)
Internet protokol adresa. Jedinstvena adresa kompjutera i komunikacijskih ure&aja spojenih u
kompjutersku mre!u.
IT (Informacijske tehnologije)
Informacijske tehnologije su tehnologije koje proizlaze iz razvoja kompjutera i kompjuterskih
mre!a.
LAN (Local Area Network)/Mre&a lokalnog podru!ja
Kompjuterska mre!a koja pokriva ograni"ena geografska podru"ja (kabinet, kancelarija, zgrada).
NOT operator
Metoda pretra!ivanja se obavlja pod uvjetom da klju"na rije" "A" nije uklju"ena. Ova metoda
pretra!ivanja zove se NE pretra&ivanje.
OR operator
Metoda pretra!ivanja se obavlja pod uvjetom da je bar jedna od klju"nih rije"i "A" ili "B" uklju"ena.
Ova metoda pretra!ivanja zove se ILI pretra&ivanje
POP (Post Office Protokol)
Protokol koji se koristi za preuzimanje e-mail poruke sa servera.
SMTP (Simple Mail Transfer Protocol)/Jednostavni protokol za prijenos mailova
Protokol koji se koristi za slanje e-mail poruka na Internet.
SOHO (Small Office Home Office)
Radna jedinica u kojoj obavljate posao pomo#u Interneta i koja je smje%tena u va%oj ku#i.
181
TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol)/Protokol

prijenosa/Internet protokol
Standardni protokol kontrole prijenosa podataka pomo#u Interneta.
za
kontrolu
URL (Uniform Resource Locator)/Ure"eni lokator resursa

Predstavlja niz znakova koji podlije!u odre&enim standardizovanim formatima za izra!avanje
lokacije Web-stranica.
Web-dostupnost
Lako#a pristupa informacijama pomo#u Web-stranica.
Web-stranica
Stranica postavljena na Web-server koju pregledamo pomo#u Web-browsera.
WWW (World Wide Web)/Svjetska internet mre&a
Predstavlja multimedijalni dio Interneta koji slu!i za pronala!enje i transfer informacija. WWW "ini
veliki broj prezentacija institucija i pojedinaca koji se nalaze na raznim lokacijama.
Compression/Sa&imanje
Metoda smanjivanja veli"ine podataka. Postoji sa!imanje sa gubitkom, gdje se podaci ne mogu
ponovo vratiti i sa!imanje bez gubitaka gdje se podaci mogu ponovo vratiti.
Analogno
Koristi se za stalnu koli"inu podataka kao %to je te!ina, du!ina, ugao.
Algoritam
Algoritam je kona"an niz pravila pomo#u kojih se defini%e proces obrade podataka.
'ifriranje, kriptografija
Metoda mijenjanja informacije kori%tenjem odre&enog klju"a (klju" %ifre) kako bi se sprije"ilo
dekodiranje i upotreba od strane tre#eg lica.
Primarna informacija
Direktno prikupljene informacije kao %to su dokumenti, statisti"ki podaci ili istra!ivanje.
Tri primarne boje
To su boje C (cyanogen), M (magenta) i Y (yellow/!uta). Mije%anjem ovih boja dobije se tamna
boja sli"na crnoj. Po%to, ipak, nije idealno crna, za ispis se dodaje (K) crna boja.
Internet
Globalna mre!a na koju su spojene ostale mre!e %irom svijeta.
Offline database/Vanmre&na baza podataka
Baza podataka sa"uvana na medijima kao %to su CD-ROM i DVD. Postoje rje"nici kao %to je
japanski rje"nik, englesko-japanski rje"nik, enciklopedije, telefonski imenici i karte.
Open source
Preuzimanje programa (izvornog koda) sa Interneta itd. bez naplate tako da ih svako mo!e
pobolj%ati ili dalje distribuirati.
Online shopping/Kupovina putem Interneta
Na ovaj na"in se kupuju proizvodi u elektronskoj prodavnici postavljenoj na Internetu. Ovo je jedan
od primjera transakcije izme&u poslovnog preduzetni%tva i potro%a"a.
182
Online database/Baza podataka na Internetu

To je baza podataka za koju je korisni"ki terminal i server baze podataka spojen komunikacijskom
vezom tako da se podaci mogu pretra!ivati kada je to potrebno u realnom vremenu.
Hijerarhijski tip
Zasniva se na hijerarhijskim strukturama podataka koje imaju oblik stabla.
Rezolucija
Vrijednost koja predstavlja kvalitet slike. Rezolucija %tampa"a i skeneraitd. se predstavlja
jedinicom dpi (dots per inch/ta"aka po in"u).
Gradacija, nijansa
Vrijednost koja pokazuje promjene boje slike kada se predstavljaju digitalno.
Kona!ni model
Model koji ne uklju"uje pojavu nepravilnosti.
Model vjerovatno$e
Model koji uklju"uje pojavu nepravilnosti kao %to su ta"ke kockice.
Pixel
Ta"ka ili piksel je najmanja jedinica informacije kojom defini%emo sliku.
Ogledna tabela
Privremeno kreirana tabela na osnovu glavne tabele. Podaci se dobijaju iz glavne tabele.
Pristup po kategoriji
Metoda obavljanja pretra!ivanja prate#i kategorije cilja pretra!ivanja po odre&enom redu.
Dodavanje pomije%anih boja
Ekran predstavlja svaku boju koriste#i tri osnovne boje: R (red/crvena), G (green/zelena) i B
(blue/plava). Mije%anje ovih boja pove#ava kontrast i pribli!ava se bijeloj.
Klju! / primarni klju!
Polje od kojeg zavise ostala polja zove se polje primarnog klju"a. Ujedno se koristi za br!e
pretra!ivanje baze.
Pristup po klju!noj rije!i
Metoda pretra!ivanja koja koristi klju"nu rije". Uvjet obavljanja pretra!ivanja pomo#u jedne
klju"ne rije"i je jednostavan uvjet, a uvjet za obavljanje pretra!ivanja pomo#u kombinovanja dvije
ili vi%e klju"nih rije"i je kombinovani uvjet. Za kombinovani uvjet koristi se: AND/I pretra!ivanje,
OR/ILI pretra!ivanje i NOT/NE pretra!ivanje, itd.
Memorijska jedinica, ure"aj za pohranjivanje (storage)
Oprema koja memori%e podatke i program.
Glavna tabela
Tabela koja defini%e strukturu podataka u kojoj su, u stvari, podaci smje%teni.
Sistem %ifrovanja zajedni!kim klju!em
Jedna od metoda %ifrovanja. Pomo#u ove metode isti klju" se koristi za %ifrovanje i de%ifrovanje
sadr!aja.
183
Upitnik
Dora&eni zahtjev kako bi se uzeli podaci iz baze podataka. Ispitivanje podataka koji su smje%teni u
tabelu, povezivanje tabela, itd.
Klijent-server sistem
Sistem uspje%ne upotrebe kompjutera kombiniraju#i kompjuter klijenta koji zahtijeva uslugu i
kompjuter servera koji provodi razne procese zavisno od zahtjeva klijenta.
Graphical User Interface (GUI)/Grafi!ko korisni!ko okru&enje
Okru!enje koje sadr!i prozor, meni, ikonu i kursor kako bi omogu#ilo intuitivnu i laku operaciju
mi%em.
Mjera
Ovime se mjeri koli"ina u odre&enom stanju.
Pridru&ivanje
Ovim se povezuju dvije ili vi%e tabela kako bi se napravila nova tabela.
Pretra&iva!
Sistem koji omogu#ava uslugu pretra!ivanja informacija.
Kombinovanje boja
$tampa" predstavlja boje koriste#i tri osnovne boje: C (cyanogen), M (magenta) i Y (yellow).
Mije%anjem ovih boja dobija se tamna boja pribli!na crnoj.
Sistem %ifrovanja javnim klju!em
Jedna od metoda %ifrovanja. Koriste se dvije vrste klju"a: tajni klju" koji samo vi znate i privatni
klju" koji se ka!e drugoj strani. Oba klju"a omogu#avaju %ifrovranje, me&utim, klju" kori%ten za
%ifrovanje ne omogu#ava i de%ifrovanje. Sistem %ifrovanja javnim klju"em ima prednost jer klju" za
dekodiranje rijetko bude presretnut i otkriven.
Li!ni podaci
Ovo su informacije kojima se mo!ete identifikovati. Ime i prezime, adresa, spol i datum ro&enja su
"etiri osnovna podatka.
Kompjuterski virus
To je generi"ko ime programa koji izaziva nepravilnosti u radu kompjutera ili upada u datoteku.
Tako&er se zove i virus. Kompjuter se zarazi pomo#u preuzimanja podataka, e-maila, itd.
Sajber kriminal
Kriminal koji zloupotrebljava informacijsku tehnologiju. To je kriminalno djelo usmjereno ka
kompjuterima i elektromagnetnim podacima, pomo#u programa koji koriste#i kompjutersku mre!u
nanose ogromne %tete drugim kompjuterima i podacima.
Pravo industrijskog vlasni%tva
To je ime za "etiri prava: patent pravo, pravo upotrebe modela, pravo dizajna i pravo na za%titni
znak.
Simulacija
Metod kojim se provodi eksperiment koriste#i stvarne proizvode i modele kako bi se rije%io
problem.
Projekcija
Operacija kojom se uzima red iz tabele koji odgovara upitu.
184
Periferni ure"aji
Ulazni ure&aji, izlazni ure&aji, vanjske memorije i ulazno-izlazni ure&aji.
Operativna memorija
U operativnoj memoriji se nalazi izvr%ni program koji se neposredno izvr%ava i podaci koji se
neposredno koriste tokom izvr%avanja programa.
Skalni model
Model umanjenoga stvarnog proizvoda, kao %to je model koji se koristi pri eksperimentu zra"nog
tunela.
Izlazni ure"aj, izlazna jedinica
Slu!e za prikazivanje rezultata obrade na kompjuteru u obliku pogodnom za kori%tenje.
Pristup informacijama
Pretra!ivanje potrebnih informacija iz baze podataka.
Informacije bez ograni!enja
Omogu#ava hendikepiranim osobama i starijim osobama da koriste informacijsku opremu %to je
mogu#e lak%e.
Koli!ina informacija
Koli"ina informacija koju sadr!i slika ili dokument. Uop#eno, slika ima ve#u koli"inu informacija
od tekstualnih podataka.
'irenje, ekstrakcija, dekompresija
Povrat sa!etih podataka. Tako&er se zove i dekompresija, rekonstrukcija i %irenje.
Tablica istinitosti
Tablica koja opisuje rezultat logi"ke operacije.
Aritmeti!ki model
Model koji matemati"ki opisuje status rezultata kao %to je jedna"ina koja predstavlja vezu cijena profit.
Grafi!ki model
Model koji opisuje strukturu u dijagramu usredsre&uju#i se na sastavne elemente rezultata i njihovu
povezanost kao %to je dijagram toka programa ili organizacijski grafikon kompanije.
Normalizacija/Filtriranje
Normalizacija baza podataka jeste izbjegavanje nepotrebnog vi%estrukog ponavljanja podataka, %to
se posti!e kroz 3 normalne forme, pravilnim postavljanjem relacija izme&u tabela. U praksi postoje
5, ali se naj"e%#e koriste 3 NF.
Kontrolni sistem
Operacija kojom se odre&uje status do statusa rezultata.
Stati!ki model
Model kod kojeg ne morate misliti na protok vremena kao %to je simulacija stope profita.
Sigurnost
Spre"avanje neovla%tenog pristupa kompjuteru i falsificiranju podataka kako bi se obezbijedila
sigurnost pri upotrebi kompjutera.
185
Apsolutna referenca.
Apsolutna referenca ima znak & ispred oznake kolone
se nalaze one se ne mijenjaju.
vrste. Prilikom kopiranja formule u kojoj
Selekcija
Operacija uzimanja reda koji ispunjava uvjet iz tabele.
Relativna referenca
Metoda preciziranja polo!aja #elije pomo#u relativne pozicijske povezanosti s drugim #elijama u
programu za rad sa radnim tabelama.
Relativna frekvencija
Broj doga&aja koji su se pojavili zove se frekvencija, a relativna frekvencija se odre&uje: broj
doga&aja koji su se pojavili ukupni broj.
Softver
Programske komponente kompjuterskog sistema. Osnovna klasifikacija softvera je na aplikativni i
sistemski.
Jednostavni uvjet
Jednostavni uvjet pretra!ivanja koji ne koristi AND/I uvjet, OR/ILI uvjet, itd.
Jednostavno pretra&ivanje
Metoda pretra!ivanja ciljnih podataka jedan po jedan. Ovo je jednostavna metoda, no potrebno je
mnogo vremena za pretra!ivanje ako postoji mnogo podataka.
Pravo intelektualnog vlasni%tva
Pravo monopola u odre&enom utvr&enom vremenskom periodu koje se daje autoru za intelektualne
kreativne aktivnosti. Postoji autorsko pravo, pravo industrijskoga vlasni%tvaitd.
Autorsko pravo
Pravo autora da kontroli%e i sti"e profit pomo#u umno!avanja, izdavanja, prijevoda, prikazivanja i
emitiranja, itd. njegovog/njenog autorskog djela.
Moralno pravo
Pravo za%tite li"nog profita koji ima autor za svoje autorsko djelo kroz objavljivanje autorskog djela,
prikaz imena na autorskom djelu, te za%tita identiteta za autorsko djelo.
Srodno pravo
Pravo zasnovano na autorskom pravu ovla%teno za izvo&a"e, producente fonograma, prijenose, itd.
Ovim pravom se uzima isklju"ivo pravo na posjedovanje zvu"nog zapisa, videozapisa i kopije.
Digitalno
Ovime se ograni"ava neprestano mijenjanje koli"ine u odre&enim intervalima njihovo
predstavljanje broj"anom vrijedno%#u.
Digitalizacija
Konvertovanje (pretvaranje) analognih podataka u digitalne podatke.
186
Digitalna podjela
Pod ovime se podrazumijeva podjela za ljude koji !ive u okolini gdje se informacijska oprema
mo!e koristiti i za ljude koji ne !ive u takvoj okolini. Zbog ovoga se stvara dru%tveni i ekonomski
jaz izme&u ljudi.
Digitalno emitiranje
Sistem koji emituje digitalni elektri"ni signal.
Tipovi podataka
Tipovi podataka s kojima se radi u bazama podataka. Postoji tip po datumu i tip automatskog broja
itd. uz tip teksta i tip broj"ane vrijednosti.
Baza podataka
Velika koli"ina sre&enih i prikupljenih podataka koja se lako pretra!uje.
Paket baze podataka
Elektronski rje"nici u obliku CD-ROM-a, DVD-a, itd.
Database management system (DBMS)/Sistem za obradu baze podataka
Programi koji funkcioniraju kao most izme&u korisnika i baze podataka. Pored samog kreiranja
baze, zadatak DBMS-a je kontrola, nadgledanje rada, te razli"iti oblici za%tite baze podataka.
Tabela
To je dvodimenzionalna tabela. Sastoji se od redova i kolona.
Tehno-stres
Zajedni"ko ime za dvojni vid psiholo%kog gubitka samokontrole uzrokovanog kontaktom s
tehnologijom.
Electronic Commerce (EC)/Elektronsko poslovanje
Transakcija proizvoda i usluga putem mre!e. Tako&er se zove i elektronska trgovina.
Digitalni potpis
Tehnologija koja dokazuje da podatke stvara sam po%iljalac, i da sadr!aj nije falsificiran.
Eletronska provjera ispravnosti
Tehnologija kojom tre#a strana dokazuje da je digitalni potpis, potpis po%iljaoca. To je isto %to i
certifikat ili pe"at.
Elektronska po%ta
Sistem razmjene poruka s odre&enom osobom na Internetu. Tako&er se zove e-mail.
Dinami!ki model
Model za koji su bitne promjene rezultata pomo#u pra#enja protoka vremena.
Ime domena
Ime domena odre&uje zemlju porijekla (ba Bosna i Hercegovina, hr- Hrvatska, sr - Srbija) ili
namjenu domene (edu edukacija, gov vlada, com komercijalna).
Trade off/Kompromis
Veza u kojoj vi%e od jednog elementa ima vezu koja ne mo!e biti konzistentna, kao u situaciji kada
!elite ne%to pobolj%ati, ne%to drugo morate !rtvovati.
187
Sortiranje
Sortiranje podataka konfiguriranih rastu#im ili opadaju#im redoslijedom. Metode sortiranja su:
metoda razmjene, metoda izbora, metoda umetanja, metoda brzoga sortiranja, itd.
Sekundarne informacije
Ovim informacijama lako pretra!ujemo primarne informacije kao %to su indeks i sadr!aj.
Binarno pretra&ivanje
Metoda pretra!ivanja ciljnih podataka ponavljanjem podjele intervala na pola. Originalni podaci
moraju biti sortirani u rastu#em ili opadaju#em poretku.
Ulazni ure"aji, ulazna jedinica
Ulazni ure&aji slu!e za uno%enje podataka u kompjuter.
Topologija mre&e
Fizi"ko i logi"ko ure&enje kompjutera unutar mre!e. Postoje 3 osnovne mre!ne topologije:
- Bus
- Prsten
- Zvijezda
Hardver
Oprema koja "ini kompjuter.
Biometrija
Metoda provjere identiteta koja koristi fizi"ke osobine "ovjeka.
Bajt
Niz od 8 bita zove se bajt. (1 byte = 8 bits)
Array/Niz
Skup podataka iste vrste.
Paket
Podaci koji se prenose Internetom dijele se u pakete. Svaki paket sadr!i adresu primaoca i
po%iljaoca.
Prepoznavanje uzoraka
Tehnologija provjeravanja novih grafi"kih i zvu"nih podataka s podacima memorisanim u
kompjuteru i prepoznavanje po njihovim osobinama.
Backup
Backup je kreiranje sigurnosnih kopija podataka na razli"ite vrste medija (CD, trake, flash
memorije, externe diskove) kako bismo sprije"ili ne!eljeni gubitak podataka u slu"aju hardverskog
otkaza sistema.
Tri osnovne boje svjetla
To su R (red/crvena), G (green/zelena) i B (blue/plava). Mije%anje ovih boja poja"ava kontrast i
blizu je bijeloj.
Patenti metod poslovanja
Patent "iji je cilj za%tita poslovanja i ideje.
188
Bit
Kra#i oblik za binarnu cifru. Binarna cifra mo!e biti 0 i 1. Sve informacije predstavljene su u
kompjuteru kao niz bitova. Tako da se bit javlja kao najmanja jedinica za skladi%tenje podataka u
memorijskim medijima kompjutera.
Negacija
Operacija kojom rezultat postaje 0 kada je unos 1, a rezultat postaje 1 kada je unos 0.
Samplovanje
Metoda uzimanja zvuka u odre&enim intervalima. Ta"ka ograni"avanja zove se ta"ka uzorka.
Interval ograni"avanja (vremenski interval) zove se odabrani ciklus ili sampling ciklus.
Firewall
Sistem koji %titi kompjuter i mre!u spojenu na Internet od upada i sprije"ava zloupotrebu internih
informacija.
Vrsta datoteke
Postoje vrste datoteka svojstvenih primjeni programa i op#a vrsta kojom se mo!e upravljati pomo#u
razli"itih programa. Vrste datoteka se obi"no identifikuju nizom znakova koji se zove
ektenzija/produ!etak koji je prilo!en na kraj imena datoteke.
#injeni!na baza podataka
To je baza podataka u koju se prikupljaju dokumenti (primarne informacije).
Feedback control/Regulacija povratnom vezom
Ovim sistemom se odlu"uje sada%nji status do sljede#eg statusa, koji je osnova automatskog
kontrolnog sistema.
Polje
Kolona u tabeli koja odre&uje tip podatka. (polje prezime, ime...)
Fail-safe/Protiv otkazivanja
Funkcija koja smanjuje %tetu nastalu kada "ovjek primijeni pogre%nu operaciju ili se ure&aj pokvari.
Form/Oblik
Elektronski obrazac za unos podataka.
Slo&en uvjet
To je uvjet pretra!ivanja koji koristi AND/I uvjet i OR/ILI uvjet.
'ifrovanje
Pretvaranje informacija u %ifre zasnovano na odre&enom pravilu.
Predstavljanje u pokretnom zarezu
To je sistem ozna"avanja realnih brojeva u registar sa 32 #elije gdje je jedna #elija rezervisana za
znak, osam za eksponent i 23 za apsolutnu vrijednost mantise.
Web-pretra&iva!
Program za pretra!ivanje Web-stranica.
Frame/Okvir
To je slika koja defini%e pokretnu sliku. Broj slika u jednoj sekundi zove se brzina slike, a izra!ava
se fps (frames per second/slika u sekundi).
189
Dijagram
Opisuje procedure procesa koriste#i odre&ene simbole u fazi dizajna programa i sistema. Simboli i
stil pisanja odre&uju se od strane JIS-a.
Program
Opisuje procedure obrade podataka izra!enu na na"in koji kompjuter razumije.
Protokol
To je unaprijed definisana procedura i metod kada se primjenjuje komunikacija putem kompjutera.
Vektorska grafika
Vektorska grafika se obra&uje matemati"ki kao kolekcija ta"aka, linija, krivih ili poligona.
Vanjska memorijska jedinica, vanjska memorija
To je vanjska memorijska jedinica kao %to je magnetni disk odvojen od glavne memorijske jedinice.
Mogu#e je snimiti veliku koli"inu podataka na njega.
Complement/Dopuna
To je broj koji se mo!e dobiti oduzimanjem datog broja od odre&enog broja. Pri upotrebi
kompjutera, koristi se izraz negativnog broja.
Red/redanje
Linearni raspored elemenata (sli"an uslu!ivanju klijenata na blagajni supermarketa).
Znakovni kod
Kod dodijeljen svakom znaku za upotrebu znakova u kompjuteru.
Model
Model je kopija stvarnog predmeta. Zove se i maketa.
Modeliranje
Stvaranje modela na osnovu stvarnog predmeta.
Mobilno ra!unarstvo
Mogu#nost slanja i primanja podataka kori%tenjem digitalnih ure&aja kao %to su PC i mobilni
telefon.
Rje%enje problema
Put do rje%enja problema i izvr%avanje rje%enja.
Monte Carlo metod
Metoda rje%avanja problema primjenom slu"ajnog broja. Mogu#e je rije%iti problem matemati"ki i
uz pomo# fizike. Ovaj problem se ne mo!e rije%iti u teoriji (analiti"ki) jednostavnim metodom.
Univerzalni dizajn
Dizajniranje proizvoda tako da ga ljudi mogu lako koristiti.
Rasterska grafika
Definisana slika kao skup ta"aka.
Slu!ajan broj
To je broj "ija se vrijednost ne mo!e predvidjeti unaprijed.
190
Referentna baza podataka

Baza podataka u kojoj se prikupljaju sekundarne informacije obra&ene iz primarnih informacija.
Kvantizacija
Kvantizacija predstavlja ograni"avanje amplitude oblika talasa u odre&enim intervalima da bi se
dobila numeri"ka vrijednost najbli!oj vrijednosti, ta"ki uzorka.
Kvantizacijska gre%ka
Razlika izme&u originalne analogne vrijednosti pri kvantizaciji zove se kvantizacijska gre%ka.
Relaciona baza podataka
Podaci pretvoreni u dvodimenzionalni tabelarni oblik.
Povezanost
To je povezivanje vi%e od jedne tabele.
Link
To je funkcija pokretanja odgovaraju#e Web-stranice klikom na odre&eni znak ili sliku na
Web-stranici. To se zove i hiperlink.
Record/Zapis
To je red u tabeli koji predstavlja skup svih polja (atributa). Npr. skup svih polja za jednog u"enika
(prezime, ime, adresa) "ini jedan slog ili record baze podataka.
Registar
To je podru"je memorije u CPU u kome su podaci i uputstva privremeno sa"uvani.
Logi!ka operacija
Operacija koju obavlja kompjuter.
Logi!ko kolo
Procedura koja provodi logi"ke operacije u kompjuteru zove se logi!ko kolo.
Logi!ki proizvod
Operacija mno!enja binarnih brojeva. Rezultat #e biti jednak jedinici samo ako su obje vrijednosti 1.
Logi!ka suma
Operacija sabiranja binarnih brojeva. Rezultat #e biti jednak nuli samo ako su obje vrijednosti 0.
Antivirusni program
Program koji pronalazi virus i izoluje zara!enu datoteku, te zaustavlja aktivnosti virusa.
191
Poglavlje 8. Naredbe i funkcije
Poglavlje 8. Lista glavnih makronaredbi

Glavne makronaredbe programa za rad sa radnim tabelama
Makro naredbe
Primjer
Procedura
Sub Macro()
End Sub
Deklaracija promjenljive
Dim x as Int, y as Int
Substitucija #elije
)elije(1,2).vrijednost = a
Substitucija promjenljive
a = )elije(1,2).Vrijednost
Razgranata struktura
If a<b then
c=a
a=b
b=c
End If
Broja"ki ciklus
For x = 1 Do 10
)elije(1,x).Vrijednost = x
Next x
Zna"enje makronaredbe
Zna"enje primjera
Makro opisuje program izme&u Sub i End Sub. Procedura
je program koji mo!e imati vi%e ulaznih i izlaznih
vrijednosti.
Izme&u Sub Macro() i End Sub se vr%i deklaracija
promjenljivih, zadaju se instrukcije itd.
Promjenljiva je deklarisana.
Promjenljive X i Y su deklarisane kao cjelobrojne
promjenljive (mogu im se dodjeljivati samo cjelobrojne
vrijednosti).
Dodjeljivanje podataka #eliji.
)elija(1,2) je #elija "ija je pozicija prvi red i druga
kolona, tj. #elija(B1). Ovoj #eliji bi#e dodjeljena
vrijednost a.
Dodjeljivanje vrijednosti #elije promjenljivoj.
Dodijelite vrijednost #elije (B1) promjenljivoj a.
Razgranata struktura se opisuje upotrebom If naredbe
koja po"inje sa ako je izraz ta"an tada se izvr%ava
naredba1, u suprotnom naredba2. Me&utim, izme&u [ ]
mo!e biti izostavljeno. To je nepotpuni oblik If naredbe
If izraz then
If izraz then
naredba1
naredba1
[Else
End If
i naredba2]
End If
Ako je ta"an izraz vrijednost a manja od vrijednosti
promjenljive b, izvr%it #e se niz naredbi (c=a, a=b, b=c)
tj. promjenljive a i b razmjenit #e svoje vrijednosti.
Broja"ki ciklus se opisuje upotrebom For naredbe, kod

koje se vrijednost broja"a mijenja od po"etne vrijednosti
do krajnje vrijednosti.
For broja" = po"etna vrijednost Do krajnja vrijednosti
[Korak dodavanja]
Instrukcija
Sljede#a vrijednost
Promjenljiva x dobijat #e vrijednosti od 1 do 10 (svaki

put uve#ane za 1). Vrijednosti 1,2,310 bit #e smje%tene
od #elije (A1) do #elije (J1).
192
Uvjetni ciklus
x=1
Do While(x<=10)
)elije(1,x).Vrijednost = x
x = x+1
Loop
Uvjetni ciklus se opisuje upotrebom naredbe While.

Do While izraz
Instrukcija
Loop
Sve dok je vrijednost izraza ta"na instrukcija #e se
izvr%avati.
Promjenljiva x dobijat #e vrijednosti od 1 do 10 (svaki
put uve#ane za 1). Vrijednosti 1,2,310 bit #e smje%tene
od #elije (A1) do #elije (J1).
193
Lista funkcija
Funkcije programa za rad sa radnim tabelama
* Matemati"ke funkcije (SUM, SUMIF) Statisti"ke funkcije (AVERAGE, MEDIAN)

Funkcija
Primjer
SUM (cell address:cell address)
=SUM(3,2,6)
=SUM(A1:B3)
Zna"enje funkcije
Zna"enje primjera
Sabira sve numeri"ke vrijednosti u odre&enom opsegu
#elija.
Rezultat je zbir brojeva 3, 2 i 6.
Rezultat je zbir numeri"kih vrijednosti opsega #elija od
A1 do B3.
SUMIF (range, search condition, total Dobija se ukupna vrijednost #elija koje ispunjavaju uvjet
range)
pretra!ivanja.
=SUMIF(A1:A3,">12",B1:B3)
=SUMIF(A1:A3,">12")
Ako su vrijednosti 10, 15 i 20 unesene u #elije (A1) do

#elije (A3) i 1, 2, i 3 su uneseni u #elije (B1) do #elije
(B3), rezultat funkcije je 5 koji je zbir brojeva 2 i 3.
Kada je total range izostavljen, dobija se ukupan zbir
vrijednosti #elija koje ispunjavaju uvjet pretra!ivanja.
Kada su iste vrijednosti unesene, rezultat je zbir brojeva
15 i 20.
AVERAGE(cell address:cell address)
Dobija se aritmeti"ka sredina (srednja vrijednost) u

odre&enom opsegu #elija, uklju"uju#i nule, ali ne
uklju"uje prazne #elije.
Rezultat je 6, %to je aritmeti"ka sredina brojeva 5, 6 i 7.
Rezultat je aritmeti"ka sredina opsega #elija (A1:A3).
=AVERAGE(5,6,7)
=AVERAGE(A1:A3)
MEDIAN (cell address:cell address)
=MEDIAN(3,16,17)
=MEDIAN(A1:A4)
Dobija se vrijednost srednjeg "lana opsega #elija. Ako

opseg ima paran broj "lanova, dobija se srednja
vrijednost dva srednja "lana opsega.
Rezultat je 16 %to i jeste srednji "lan tri vrijednosti; 3, 16
i 17.
Kada se 3, 16, 17 i 33 unesu u #eliju (A1) do #elije (A4),
rezultat je 16,5 %to je srednja vrijednost dva srednja
"lana.
194
Logi"ke funkcije
Funkcija
Zna"enje funkcije
Primjer prikaza
Zna"enje primjera
IF (conditional expression, for true, for Ako je ta"an conditional expression (logi"ki izraz) u
false)
#eliji u kojoj je ta funkcija bit #e prikazana vrijednost for
true, u suprotnom for false.
=IF(A1=10,"Da","Ne")
Ako je vrijednost #elije A1= 10, sadr!aj #elije u kojoj se
nalazi funkcija postaje Da, u suprotnom Ne.
AND (conditional expression

conditional expression 2,)
=AND(1<A1,A1<100)
OR
(conditional
expression
conditional expression 2,)
=OR(A1:A3)
NOT (conditional expression)

=NOT(A1<30)
1, Samo kada su svi logi"ki izrazi ta"ni, rezultat rada ove

funkcije je TRUE, u suprotnom je FALSE.
Ako je vrijednost #elije A1= 76, dakle ve#e je od 1 i
manje od 100, rezultat #e biti True.
1, Ako je bar jedan od logi"kih izraza ta"an, rezultat #e biti
TRUE. Samo u slu"aju da nijedan izraz nije ta"an
rezultat je FALSE.
Ako su npr. vrijednosti izraza u #elijama (A1) do #elije
(A3), respektivno ta"an, neta"an, ta"an, krajnja vrijednost
#e biti ta"an.
Ako je logi"ki izraz ta"an rezultat #e biti neta"no i
obrnuto.
Ako je vrijednost #elije A1=15, %to je manje od 30,
logi"ki izraz je ta"an, slijedi da je rezultat rada ove
funkcije "NETA'NO".
195
Statisti"ke funkcije
Funkcija
Primjer prikaza
COUNT (cell address:cell address)
=COUNT(A1:A10)
Zna"enje funkcije
Zna"enje primjera
Broji koliko ima #elija u opsegu sa upisanim numeri"kim
vrijednostima, uklju"uju#i formule i funkcije, kao i #elije
u kojima su upisane nule, ali ne ra"una prazne #elije i
#elije sa tekstom.
Dobija se broj numeri"kih podataka iz opsega #elija
(A1:A10).
COUNTA(cell address:cell address)
Broji koliko #elija ima u opsegu, ne uklju"uju#i prazne

#elije, ali uklju"uju#i #elije u kojima je upisana nula.
=COUNTA(A1:A10)
Dobija se broj svih podataka iz opsega #elija (A1:A10).
COUNTIF (range, search condition)
Broji #elije iz opsega #elija "iji sadr!aji zadovoljavaju

postavljeni uvjet.
=COUNTIF(A1:A10,20)
Dobija se broj podataka "ija je vrijednost jednaka 20 iz

opsega #elija (A1:A10).
MAX(cell address:cell address)
Prikazuje najve#u vrijednost sadr!anu u opsegu #elija.
=MAX(A1:A5)
Rezultat je najve#a vrijednost sadr!ana u opsegu #elija

(A1:A5).
MIN (cell address:cell address)
Prikazuje najmanju vrijednost sadr!anu u opsegu #elija,

ne uzimaju#i u obzir prazne #elije
=MIN(A1:A5)
Rezultat je najmanja vrijednost sadr!ana u opsegu #elija

(A1:A5).
RANK(number;ref;order)
Number- adresa #elije kojoj se odre&uje rang.

Opseg #elija- opseg u kome se provjerava poredak.
Redoslijed- ako je 0 opadaju#i redoslijed, 1 rastu#i
redoslijed.
=RANK(A2,A1:A5,0)
Ako su 5, 2, 3, 4, 1 vrijednosti #elija (A1) do (A5)

redom.
Rezultat funkcije je 4 zato %to je broj 2 "etvrti po redu u
opadaju#em nizu zadatih brojeva.
196
Funkcije za tra!enje i referenciranje

Funkcija
Primjer prikaza
VLOOKUP(lookup_value;table_array;
col_index_num;search_type)
Zna"enje funkcije
Zna"enje primjera
=VLOOKUP(1;H3:J7;3;0)
Primjer iz poglavlja Algoritmi
HLOOKUP(lookup_value;table_array;
row_index_num;search_type)
Lookup_value- vrijednost koja se tra!i u prvom odozgo

redu u okviru opsega #elija.
Table_array- opseg #elija u kome se tra!i vrijednost.
Row_index_num- broj reda iz kojeg se dobija tra!ena
vrijednost.
Search_type- ako je 0 tra!e se podaci koji odgovaraju
tra!enoj vrijednosti 1. Ako se tra!ena vrijednost ne
prona&e, tra!i se najve#a vrijednost koja je manja od
tra!ene.
Lookup_value- vrijednost koja se tra!i u lijevoj koloni u

okviru opsega #elija.
Table_array- opseg #elija u kome se tra!i vrijednost.
Col_index_num- broj kolone iz koje se dobija tra!ena
vrijednost.
Search_type- ako je 0 tra!e se podaci koji odgovaraju
tra!enoj vrijednosti 1. Ako se tra!ena vrijednost ne
prona&e, tra!i se najve#a vrijednost koja je manja od
tra!ene.
INDEX (table_array, number of row, Vra#a vrijednost sadr!aja #elije presjeka zadatog reda I i
number of column)
kolone iz odre&enog opsega
=INDEX(B4:G6,2,4)
Prikazuje se vrijednost sadr!aja #elije (E5)
Matemati"ka funkcija
Funkcija
Primjer
RAND()
Zna"enje funkcije
Zna"enje primjera
Dobija se slu"ajan broj izme&u 0,000000 i 1,000000
=RAND()
Svaki put prilikom novog izra"unavanja, prikazuje se

slu"ajan broj kao %to je npr. 0.877816.
197

Informatika Za Drugi Razred Gimnazije

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Informatika Za Drugi Razred Gimnazije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

INFORMATIKA

za drugi razred gimnazija

septembar 2008. godine

Realizovali: Jikkyo Shuppan.Co.Ltd, u saradnji sa

1) Odgovornost primaoca informacije .............................................................................................................................. 17

2) Razvoj mobilnog telefona ............................................................................................................................................ 20

Karakteristike kompjutera ............................................................................................................................21

DIO 2. R-($9$1-(352%/(0$, .25,7(1-(KOMPJUTERA .......................................................................................28

1) Predstavljanje cijelog broja ....................................................................................................................................... 42

DIO 3. DIGITALNI PRIKAZ ZVUKA I SLIKE ................................................................................................................48

Interval uzimanja uzoraka ......................................................................................................................................... 49

2. Predstavljanje slike ......................................................................................................................................50

I operacija (AND), ILI operacija (OR) i negacija (NOT/NE) .................................................................................... 55

PO G L AV LJ E 3. O B R A D A ,1)250$&,-$.25,T E NJ E M K O M PJU T E R A ..................................................62

Sortiranje metodom razmjene ................................................................................................................................... 74

ODLOMAK 2. SAVJETI ZA OBRADU INFORMACIJA ....................................................................................................77

Primjer savjeta za predstavljanje informacija ............................................................................................................. 77

1)Primjer savjeta za metod predstavljanja informacija ...................................................................................................... 79

Svrha modeliranja .................................................................................................................................................... 87

DIO 2. METOD MODELIRANJA ................................................................................................................................95

Kada je brzina promjene proporcionalna kumulativnoj dozi?.................................................................................. 108

2. )HQRPHQYMHURYDWQRH ............................................................................................................................... 111

 8SRWUHEDVOXDMQRJEURMDXSURJUDPX]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD .............................................................................. 111

Si mulacija poretka ................................................................................................................................... 115

PO G L AV LJ E 5. UPO T R E B A I K R E I R A NJ E B A Z E PO D ATA K A ..................................................................... 120

Funkcije baze podataka........................................................................................................................................... 121

Vrste baza podataka ................................................................................................................................... 122

3. 3UHWUDLYDQMHLQIRUPDFLMD .......................................................................................................................... 126

DIO 2. KREIRANJE BAZE PODATAKA ..................................................................................................................... 130

Funkcionisanje programa baze podataka ................................................................................................................. 130

Dizajn relacione baze podataka ................................................................................................................. 133

 2GUHLYDQMHRVQRYQHWDEHOH .................................................................................................................................... 136

PO G L AV LJ E 6. I N F O R M A C IJS K E T E H N O L O G IJ E I '58792 .................................................................. 145

Komunikacija i protokol ......................................................................................................................................... 146

Razmatranje sigurnosti ......................................................................................................................................... 150

2. 0MHUHQMHNRQWURODSRPRX ....................................................................................................................... 149

Upotrebljivost ............................................................................................................................................ 157

DIO 3. U7-(&$-,1)250$7,.,+ TEHNOLOGIJA NA INFOR0$&,-6.2'58792 .......................................................... 161

/LQLSRGDFLLSULYDWQRVW ......................................................................................................................................... 162

PO G L AV LJ E 7. K O M PJU T E RS K A PISM E N OST .............................................................................................. 167

Funkcije programa za rad sa radni m tabelama ................................................................................................. 167

3URJUDPLUDQMHSRPRXSURJUDPVNRJMH]LND ...................................................................................................... 172

9DHL ]DNRQL ................................................................................................................................................. 176

Jedinice koje se koriste za informaciju .............................................................................................................. 180

PO G L AV LJ E 8. L ISTA G L AV N I H M A K R O N A R E DB I ...................................................................................... 193

Lista funkcija ................................................................................................................................................... 195

Funkcije programa za rad sa radnim tabelama ................................................................................................................ 195

Svijet simulacije LULVHRGmakrosvijeta,

Dizajn i simulacija boje

Razmjena poruka i pohranjivanje informacija se odvija

U starom Egiptu koristio se

Kalkulator kao oruHNRMH

Prvi kompjuter na svijetu

Mediji sa direktnim pristupom

2PRJXHQRHPLWLUanje zvuka i slike.

Pojavio se ARPANET koji je bio

Prvi 4-bitni mikroLSQD

Pojavio se prvi PC Aldea.

Informacije prenesene bojom

2YR VH RGQRVL QD QLMDQVH NDR WR VX

Osnovne boje od kojih se

2VQRYQL HOHPHQWL NRML LQH GUXJe boje

Komplementarni parovi boja

Tople i hladne boje

8SRWUHEDVOXDMQRJEURMDXSURJUDPX]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD .............................................................................. 111

2GUHLYDQMHRVQRYQHWDEHOH .................................................................................................................................... 136

2. 0MHUHQMHNRQWURODSRPRX ....................................................................................................................... 149

+ODGQRD LQWHOLJHQFLMD VUHD

8-DSDQXPXNDUFL SODYRDHQH- crveno

Dokument koji je napraYLRYDSULMDWHOMLPDDXWRUVNRSUDYR.RSLUDQMHL

2EOLN YHOLLQD UXNH

Slika 1. E-uHQMHXHQMHSRPRX mobilnog telefona i PC-a )

.RUDN LPSOHPHQWDFLMD UMHHQMD