SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................1
RAZRADA.................................................................................................................................1
OSNOVNO O PODUZEU...................................................................................................1
PROIZVOD/USLUGA PREDUZEA...................................................................................2
POSLOVANJE PREDUZEA U VRIJEME RECESIJE.......................................................3
ZAKLJUAK.............................................................................................................................5
LITERATURA............................................................................................................................5

UVOD
Aluminij d.d. Mostar postojano je dioniko drutvo koje upoljava oko 900 djelatnika i
ostvaruje godinji izvoz koji premauje 150 milijuna eura. Razgranata mrea poslovne
suradnje obuhvaa neka od prestinih svjetskih imena u aluminijskoj industriji. Razvidnim je
to dokazom kako je kakvoa i istoa mostarskoga metala meu najboljima u svijetu.
Cilj rada je opisati vlasniku strukturu poduzea, proizvode, poloaj na tritu. Zadnji
dio e se baviti stanjem poduzea za vrijeme recesije.
Tema je odabrana zbog toga je jer je ovo trenutno najvea hercegovaka tvrtka, koja je
zbog recesije zamalo stala sa proizvodnjom i prestala sa radom.

RAZRADA
OSNOVNO O PODUZEU
Polovicom 2002. godine zavrili su prvi veliki projekt osuvremenjivanja Aluminijevih
pogona. U taj je vizionarski pothvat uvoenja novih tehnologija i nadgradnje proizvodnoga
sustava uloeno 150 milijuna eura, zahvaljujui emu se Aluminij otad ravnopravno mjeri s
vodeim svjetskim proizvoaima, premda je iz rata iziao kao ruevina. Proizvodnja je tako
poveana za 30 posto, dok su osjetno smanjeni izdatci na potronji struje i sirovina. O
presudnomu znaenju stalnoga ulaganja dobiti u osuvremenjivanje Tvornice zorno svjedoi
podatak o tomu kako je prije Domovinskoga rata u Aluminiju otprilike 3.400 djelatnika
proizvodilo 92 tisue tona metala godinje, dok danas njih 850 proizvodi 130 tisua tona
primarnoga aluminija i aluminijskih proizvoda.
Aluminij d.d. Mostar je stabilno dioniko drutvo, ija struktura kapitala, sukladno
sudskomu registru iz 1997. godine, precizno iznosi: 64% dioniki udio, 24% dravni udio i
12% strani udio.
Trite se sastoji od stvarnih i potencijalnih kupaca i prodavatelja odreenog proizvoda.
Struktura trita odnosi se na konkurentno okruenje u kojem djeluju kupci i prodavatelji
proizvoda.

U privredi funkcionira mnogo pojedinanih trita a svako od njih ima svoju vlastitu
strukturu, ponaanje i performanse. ist monopol je tip trita u kome se tranja za odreenim
proizvodima i uslugama snabdijeva samo od jedne firme. To su firme koje pripadaju sljedeim
privrednim oblastima: proizvodnja struje, telefonske komunikacije, potanske usluge i slino.
Meu njih spada i Aluminij d.d. Mostar, poto jedini na ovim prostorima, a i ire proizvodi
aluminij.
Monopolistiko trite je takvo na kojem postoji monopol, tj. samo jedan prodavatelj
nekog proizvoda ili usluge i veliki broj potencijalnih kupaca, ili monopson, jedan kupac i
veliki broj prodavaa malog dobra.1
Politiko pravni utjecaji na Aluminij d.d. Mostar su iznimno nepovoljni. Posljedica su
zakonskih odredbi i sustava funkcioniranja dravnog aparata Federacije Bosne i Hercegovine.
Neovisno o postojeoj zakonskoj regulativi na prostoru Federacije BiH, djelovanje federalnih
tijela ne odraava interes da se u periodu izrazito nepovoljnog odnosa cijene primarnog
aluminija i visoke cijene struje poduzmu operativne akcije koje bi predstavljale potporu
trinom opstanku tvrtke.

PROIZVOD/USLUGA PREDUZEA
U strukturi ukupne godinje proizvodnje u Aluminij d.d. Mostar (160.000 tona
aluminija) koliina primarnog tekueg aluminija iznosi 130.000 tona. U trenutnom
asortimanu, trupci, blokovi, ingoti, ica i anode fokus je na trupcima i aluminijskim
blokovima. Premda se ljevaonica Aluminij d.d. svrstava meu 6 najsuvremenijih u svijetu,
godinjom koliinom proizvodnje tvrtka spada u male proizvoae, te strateki razvojni fokus
i ubudue treba biti primarno na kvalitetu proizvoda
Aluminij d.d. Mostar prema stavovima njihovih kupaca s prostora Federacije BiH i
Republike Hrvatske proizvodi aluminij iznimne istoe (99,8%) to ga na tritu primarnog
aluminija stavlja u poziciju da moe drati maksimalne premije na cijenu aluminija koji
isporuuje, sukladno rastu trokova elektrine energije u postojeim uvjetima poslovanja.
Ova, za stalne kupce nepopularna, mjera bi se primarno trebala primijeniti na sve dodatne
koliine proizvedenog aluminija (zbog ugradbe nove linije za lijevanje malih ingota i nove
ljevake pei kapaciteta oko 30 tisua tona godinje), posebice forsirajui irenje udjela u
asortimanu ingota manje teine od prevladavajuih (11 i 15 kg), te ponudama manjih
1

Zoreti, Gordana; Cingula, Marijan: Gospodarstvo 1, kolska knjiga, Zagreb 2004. str. 75.

pojedinanih koliina ingota, u kojima bi se ostvarivala via cijena aluminija po jedinici

teine. Ovakvim opredjeljenjem za promjene u strukturi asortimana, te primjenom
diferenciranih (viih) premija na cijenu primarnog aluminija, Aluminij d.d. Mostar bi se
posredno ukljuio u podjelu ekstra profita koji se ostvaruje samo na tritu sekundarnog
aluminija.
Poduzee ostvaruje godinji izvoz koji premauje 150 milijuna eura.

Uvoenjem

cjelovitoga raunalnog sustava i novih tehnologija, poboljana je kakvoa proizvoda.

Znaajan iskorak napravljen je i na uspostavi sustava kakvoe, zatite okolia, kao i
djelatnika, to je primjerom uspjenoga i suvremenoga naina proizvodnje i poslovanja.
Razgranata mrea poslovne suradnje obuhvaa neka od prestinih svjetskih imena u
aluminijskoj industriji, poput tvrtki Aminco Resources LLC, Enital Trading.r.l., Fives Solios,
Glencore International AG, Hertwich Engineering, Hydro ASA, Outotec GmbH, RAIN CII
Carbon LLC, Wagstaff Inc., itd. Razvidnim je to dokazom kako je kakvoa i istoa
mostarskoga metala meu najboljima u svijetu.
Aluminij d.d. od nastanka neumorno radi, izgrauje i nadograuje, kako vlastite
proizvodne sposobnosti i dosege, tako i drutvo u cjelini, neprestance ulaui u unaprjeenje
gospodarstva, oplemenjivanje svojega okruja i praenje svjetskih tehnolokih pomaka i
dostignua. Upravo takov je projekt zamisao o izgradnji novoga pogona elektrolize kojim bi
proizvodnja primarnoga aluminija bila gotovo udvostruena. Takoer, godinama se radi i na
zamislima o izgradnji vlastitih izvora energije.

POSLOVANJE PREDUZEA U VRIJEME RECESIJE

Oivljavanje pogona u Aluminiju, ugaenih u prosincu 2008. godine zbog ekonomske
krize, poelo je svibnja i lipnja 2010. godine ukljuivanjem 16 od 32 elektrolitike elije, a do
rujna pogon je bilo puteno i preostalih 16
Planovi su objavljeni nakon sjednice Nadzornog vijea Aluminija na kojoj je usvojen
rebalans plana poslovanja poduzea za 2010. godinu.

Iako pristizanje zahtjeva za

proizvodima nije jenjavalo ni u najgorem vremenu recesije, mostarska kompanija u posljednje

vrijeme biljei poveanu potranju za aluminijem. Bez obzira na dodatnu potranju za
njihovim proizvodom, poduzee nije bilo, u mogunosti sklapati nove ugovore, jer su
obavezni primarno potivati postojee dugorone ugovore na koje otpada najvei dio
proizvodnje. Zbog udara svjetske ekonomske krize 64 elektrolitike elije u Aluminiju

ugaene su u prosincu 2008. godine, to je proizvodne kapacitete poduzea umanjilo za 25

posto. To se odrazilo na poslovni rezultat kompanije koja je u 2009. u odnosu na 2008. godinu
zabiljeila 10 posto manju proizvodnju, te za 30 posto manje prihode. Na slabiji poslovni
rezultat, osim manje proizvodnje, utjecali su i pad cijene aluminija i nepovoljan teaj dolara
prema euru. ukupna prodaja u 2012. pala priblino za 8,5% u odnosu na 2011. godinu.
Takoer, iz tablice je uoljivo kako najvei dio (73%) prihoda od prodaje u 2012. godini u
portfelju kupaca Aluminija d.d. otpada na dva kupca: Glencore AG International (40,6%) i
Grupaciju TLM46 (35,9%). Ovo ilustrira visoku koncentraciju prihoda koja dolazi od samo
dva kupca.2
Koncentracija prihoda koji dolazi od samo dva kupca moe znaajno ugroziti poslovnu
poziciju Aluminija d.d., stvaranjem inertnosti ime bi se poveao rizik propasti poslovanja te
ograniio budui razvoj u svim segmentima poslovanja. Kako bi se eventualno izbjegli ovi
problemi, Aluminij d.d. mora nastaviti proaktivno iskoritavati trini potencijal u svojoj
industriji razvojem novih proizvoda vie dodane vrijednosti ili ulaskom u nova proizvodna
podruja koja imaju tehnoloke i resursne

veze s postojeim poslovanjem (povezana

diversifikacija). Meutim, iskoritavanje trinog potencijala zahtijeva ulaganje u proirenje

proizvodnih kapaciteta. Udio prodaje ostalim kupcima u ukupnoj prodaji je narastao s 1,15%
u 2011. godini na 2,61% u 2012. godini. Ovo ukazuje na smanjenje koncentracije prihoda od
prodaje u portfoliu kupaca to u konanici smanjuje rizik u sluaju prestanka poslovanja s
odreenim kupcima.
Organizacija prodaje u Aluminiju d.d. ne odstupa od dobrih praksi koje su i prisutne u
drugim preraivakim poduzeima, te svoj posao odrauju uspjeno. U nabavi trenutno radi
est

djelatnika koji imaju zaduenja za odreene kupce. Meutim, u odjelu prodaje je

uoljivo da ona funkcionira po proizvodnoj koncepciji (ne moram se boriti da prodam svoj
proizvod), zbog ugovora s kljunim kupcima kojima prodaju glavninu svoje proizvodnje.
Prema rijeima

djelatnika iz prodaje, Aluminij d.d. predstavlja prepoznatljiv brand na

svjetskom tritu zbog vrhunske kakvoe aluminija kojeg proizvodi. U odjelu smatraju kako
bi proirenje kapaciteta proizvodnje rezultiralo poveanjem prodaje zbog uestalih upita iz
raznih dijelova Svijeta koje svakodnevno primaju putem slubene elektronike pote.48 Ovo
dokazuje kako Aluminij d.d. posjeduje prepoznatljiv brand proizvoaa primarnog aluminija
i kako trenutna

potranja daje signal za poveanje kapaciteta proizvodnje u funkciji

ostvarivanja organskog rasta.

http://www.aluminij.ba/sites/default/files/studija_o_mogucnostima_restrukturiranja_aluminija_0.pdf

Vana konkurentna snaga Aluminij d.d. u trenutnim odnosima na globalnom tritu

trgovanja

aluminijem je kvaliteta proizvoda (prvenstveno aluminijskih trupaca). To je i

ocjena anketiranih relevantnih predstavnika kupaca koji su bili sudionici ankete o ocjeni
kvalitete proizvoda Aluminij d.d. Mostar. Zanimljiva opservacija u istom istraivanju stavova
kupaca

je da pored toga ne vide neiskoritene mogunosti u trenutnim globalnim

konstelacijama odnosa ponude i potranje primarnog aluminija.

ZAKLJUAK
Najvea slabost, visoka cijena elektrine energije, ne moe se na niti jedan nain
dugorono rjeavati kroz postojei vlasniki status i poziciju kupca elektrine energije na
uvjetno dereguliranom tritu. Znaajan broj velikih proizvoaa aluminija u poslovnom
portfelju ima i vlastitu proizvodnju elektrine energije, primarno za vlastite potrebe. Dio njih,
gubitke na cijeni proizvedene energije za vlastite potrebe kompenziraju udjelom u ekstra
profitu pri trgovanju sekundarnim poluproizvodima i proizvodima od aluminijskih legura. To
je druga strateka opcija poboljanja u sferi proizvodnog miksa Aluminij d.d. Mostar
ukljuivanje (proizvodnja, trgovina, ili na oba polja) u sferu trgovanja sekundarnim
poluproizvodima i proizvodima od aluminijskih legura. Provedena istraivanja ukazuju da bi
ovoj opciji trebalo dati prioritet pred istraivanjem novih potencijalnih proizvoda u sferi
proizvodnje primarnog aluminija. Ukoliko ne doe do znaajnijih promjena vlasnike
strukture Aluminij d.d. Mostar, ove nove poslovne aktivnosti je mogue zapoeti i s
odabranim i zainteresiranim kupcima primarnog aluminija iz Federacije Bosne i Hercegovine,
te iz Republike Hrvatske.

LITERATURA
Zoreti, Gordana; Cingula, Marijan: Gospodarstvo 1, kolska knjiga, Zagreb 2004.
http://www.aluminij.ba/sites/default/files/studija_o_mogucnostima_restrukturiranja_alu
minija_0.pdf