You are on page 1of 137

Hamdi ejik

wvr

'+Jj

Supruge,
a ne
ljubavnice

Naslov orginala:

ZEVDAT LA 'A IKAT


Autor:

Hamdi efik

Hamdi efik

u pruge,
a ne ljubavnice
&rijatska poli8amija- potreba savremeno8 doba

Sarajevo,

2005.

godine

Rekao je Uzvieni Allah:

:W .&1 Jli

" . . . onda se enite onim enama koje su


vam doputene, sa po dvije, sa po tri i
sa po etiri. A ako strahujete da neete
pravedni biti, onda samo jednom . "
(sura En-Nisa, 3 . ajet)
.

Recenzija
Protivnici poligamije- branitelji prostitucije!?
Islam kao univerzalni sistem ivljenja je postavljen
prvenstveno radi ovjeka. To je jedini realni i pozitivni
sistem koji je podudaran s njegovom prirodom, sredinom,
vremenom i prilikama u kojima on ivi. Islam uzima ovjeka
u njegovoj realnosti i poloaju na kojem se on nalazi,
kako bi se s njim vinuo u najvie sfere. To je sistem koji
vodi rauna o etici ovjeka i istoti kompletnog drutva,
ne dozvoljavajui izgradnju materijalnog napretka uz
naruavanje njegovih etikih vrijednosti.
Naalost, svjedoci smo vremena kada se sistemski
grijeh izdie na nivo vrijednosti, dok se ono to je prirodno,
i u odreenim prilikama nuno, ismijava i apriori odbacuje.
Tako je vieenstvo kao jedan o erijatskih propisa, od
davnina, a posebno posljednjih mjeseci, izvrgnut opoj
poruzi i ismijavanju. Protivnici Allahove univerzalne vjere
svom silinom obruili su se na ovaj propis, smatrajui ga
dekadentnim i poniavajuim za savremenu enu.
Meutim, poligamija ne datira od vremena pojave
Mohammeda, sallallahu alejhi ve sellem; ona je bila praksa
svih ranijih vjerovjesnika, alejhimus-selam. Nema ni jedne
religije koja mu je prethodila a da zabranjuje poligamni
brak. Jer, to nije odluka bilo kojeg pojedinca, vlade ili
parlamenta, ve zapovijest Gospodara svjetova. U islamu
su potpuno ravnopravni monogamni i poligamni brak. Ne
treba gubiti iz vida injenicu da islam ne potie poligamiju,
nego je samo ograniio njen broj i, u isto vrijeme, propisao
uvjete za njeno prakticiranje. Islam samo u kontinuitetu
nastavlja ono to je bio propis u ranijim religijama.
15

ro

......

;;;;

e:

(l)
L..

@?.ecenf_f/tf

---------------

._

----------------------

Historijski gledano, mukarci su uvijek bili u manjini


u odnosu na ene. Razloge toj pojavi treba traiti u
prirodi poslova kojima se oni bave, estim ratovima, kao
i Boijem odreenj u da je enina konstitucija zdravija
i kao takva otpornija i dugotrajnija od mukareve - o
emu govore jasni nauni pokazatelji. Ako smo svjesni
tih injenica, postavlja se pitanje: Kako rijeiti taj
nesrazmjer izmeu mukaraca i ena? Da li je izlaz u
slijeganju ramenima i zatvaranj u oiju, ili e se, moda,
ovi problemi rijeiti sami od sebe ? Indiferentni odnos
naspram nae realnosti, odnosno eliminacija poligamije,
ostavit e milione ena u svijetu bez mogunosti
da se ikada udaj u, zakljue brak i osnuju porodicu.
Dokumenti o ljudskim pravima i slobodama, poevi
od Univerzalne deklaracije pa do Evropske deklaracije
o ljudskim pravima, a koji podjednako garantiraj u
pravo na brak mukarcu i eni, poput prava na slobodu,
sigurnost, rad i dr. - ostat e mrtvo slovo na papiru.
Pravo na brak je najprirodnije ljudsko pravo. Ni
jedna osoba ne bi trebala biti liena tog prava pod bilo
kojom izlikom ili po bilo kojem osnovu. Pravo na brak je
pravo koje svaki pojedinac moe traiti od svog drutva,
kao i pravo na rad, pravo na slobodu, obrazovanje
i sl. U kakvom god blagostanju ena ivjela, ona je
istinski nezadovoljna svojim ivotom bez mua. Hiljadu
poslova, hiljadu zarada ne moe zadovoljiti potrebu
ene za prirodnim ivotom, bilo da se radi o njenim
tjelesnim potrebama, nagonu, intelektu ili potrebi due
za smirenjem i druenjem u porodici. Zar i mukarac ne
nalazi posao i ostvaruje zaradu, ali mu to nije dovoljno,
nego nastoji ivjeti u porodici? Zar i ena nema elj u
i pravo za toplinom doma, za mukom blizinom i
potomstvom koje j u ini sretnom? Svakako, i ena i
mukarac isti su po ovom pitanju, jer su od jedne vrste.
16

Ako se eni uskrati obiteljsko okruenje, ona nipoto


ne moe - uz uputanje u promiskuitet i ljubavne veze
- zadovoljiti, ak ni u najmanjoj mjeri, svoje materijalne
i duhovne potrebe. Pravo na brak za mukarca znai
pravo na zadovoljenje instikta, pravo na enu, partnera,
suputnika dostojnog povjerenja i pravo na zakonitu
djecu; za enu pravo na brak znai, osim svih tih stvari,
i pravo na zatitnika, pokrovitelja, mukarca u kojeg se
moe pouzdati da e mariti za njene osjeaje.
Stoga je islam poligamiju odabrao kao rjeenje i
uvjetnu povlasticu da bi se suoio sa realnou u kojoj
ne vrijedi slijeganje ramenima niti tupavo mirenje sa
stvarnou. Rjeava je tako da bi se jedan mukarac
koji posjeduje potrebne finansijske, moralne i fizike
mogunosti trebao prihvatiti poligamnog braka. Prva ena
trebala bi u duhu islamske dobrodunosti za volju i ljubav
svoje sestre u islamu, suosjeati s njenim problemom i
podnijeti rtvu. Ona bi trebala drage volje pristati na tu
vrstu sudjelovanja u izgradnji islamske zgrade koja poiva
na temeljima morala i estitosti. Stoga bi prosvjeene
i iskrene muslimanke, svjesne ovog problema, trebale
podrati ovu islamsku odredbu i oivjeti sunnet Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za ije oivljavanje
on garantira nagradu svih onih koji ga budu prakticirali,
bez umanjenja nagrade samim izvriocima. U krajnjem
sluaju, vieenstvo bi se trebalo smatrati pravom ena
koje su liene mueva i obavezom mukaraca i udatih ena.
Naalost, pod utjecajem feministikih pokreta Zapada, i
zakona koji joj idu na ruku, dananja ena muslimanka igra
dominantnu ulogu i odluuje o, skoro svim, krucijalnim
pitanjima u branoj zajednici. Svjesna da njen mu nee
uiniti blud, nee joj doi pijan, nee je maltretitrati
niti tui, ona zloupotrebljava njegovu privrenost vjeri
i namee se kao superiorniji partner u braku. Tako,
17

ra
......

'r::i
e
QJ
u
Q)
...

QJ
.....,

.E
lO

.El
o
o.

:g
e:
>

o.

uglavnom, ona odluuje: o ureenju stana, o posjetama,


o intimnim odnosima, broju djece itd. U ovakvoj situaciji
bi bilo toliko teko da ena prihvati priznanje poligamije
koliko bi bilo teko oekivati od mukarca da tolerira
suparnika u branim stvarima.
Bilo kako bilo, zatvaranjem oiju pred ovim socijalnim
problemom i uzvikivanjem parole "ivjela monogamija i
smrt poligamiji" - ne nudi se izlaz. Misionari zapadnjakog
stila ivota nisu spremni da iznesu problem u njegovoj
pravoj perspektivi i otvoreno kau istinu. Oni su,
zapravo, branitelji prostitucije i promiskuitetnog ivota.
Opredjeljujui se iskljuivo za monogamni brak, oni se
deklariraju kao gorljivi zatitnici prava ene, a u biti oni
su uzurpatori njenog osnovnog prava.
Osoba koja je liena svojih prirodnih prava jeste
ivo bie, sposobno za sve reakcije koje ivo bie moe
pokazati kada je u stanju lienosti. To bie je ljudska
dua sa svim mentalnim i emocionalnim spoznajama i
psihikim kompleksima koji proizilaze iz neuspjeha. To
je ena sa snagom enske prirode: Havina ki sa svim
potencijalom da prevari Ademovog sina. Tu se ne radi
se o peninom zrnu ili jemu koji se mogu baciti u more
kada ih ima vie nego to je potrebno, ili se mogu iz
predostronosti pospremiti u skladite; to nije kua ili
soba koja se moe zakljuati kada nije potrebna; to je
ivo bie, ljudsko bie - ena.
Treba biti svjestan, da e ene, liene kunog
ivota, uiniti sve to je u njihovoj moi da zavedu
mukarca koji ni u jednoj stvari kao u ovoj nije tako
kolebljiv i neodluan.
Hoe li stvar tu stati? Ne! Ona e svojim zagrljajem
obuhvatiti udane ene. ene koje zateknu svoje mueve
u stanju brane nevjere, takoer e odluiti da se osvete
svojim muevima i razmiljat e o svojoj nevjeri.
18

Svako sputavanje univerzalnih boanskih zakona i


propisanih normi ponaanja rezultira poremeajima
u drutvu. Sa moralnom anarhijom, svaka drutvena
zajednica dolazi na ivicu svoga sunovrata. Historija,
kao uiteljica ivota, ui nas da su najsnaniji narodi i
civilizacije propadati ne zbog njihove ekonomske ili vojne
nemoi, ve onda kada su se moralno srozati. Distanciranje
od poligamije nije jedini uzrok sve izraenijem razvratu,
ali ignoriranje ove islamske odredbe u velikoj mjeri
doprinosi njegovom irenju.
Ponuena knjiga "Supruge, a ne ljubavnice", jeste
tivo kojim se eli rasvijetliti ovaj islamski propis i stati u
njegovu odbranu, shodno rijeima Uzvienog:

( ... )j 41 t; l; t; _;j)
""

....

".

".

""

"Ko potuje Allahove svetinje, uivat e milost


Gospodara svoga... ",
(sura El-Hadd, 30. ajet)
J ,O

O;

,.

""

""

f;_,.w1 L>.JZ r _;j)


ll".

....

"Ko potuje Allahove propise - znak je ista srca."


(sura El-Hadd, 32. ajet)
Uz to, ona nudi mnogo interesantnih podataka
na osnovu kojih se nepristrasni itatelj i itateljka
mogu uvjeriti u opravdanost poligamije kao odredbe
Sveznajueg Stvoritelja, Allaha, delle anuhu. Stoga
je zduno preporuujemo, molei Uzvienog da nas
pomogne islamom i da islam pomogne s nama. Amin! ! l

Mr. hfz. Halil Mehti


19

Rl
.......

;:::;
e:
QJ
u

Umjesto predgovora
Savremene moralne devijacije sve vie uzimaju
maha u svijetu i kod nas. Mediji, ija j e dunost da
tite moral i spreavaju njegovu eroziju, sami doprinose
razvratu i uveliko podstiu moralnu anarhiju.
Da ova epidemij a nije zahvatila i bonjako bie,
mi ne bismo imali razloga za pretjerano alarmiranje .
Meutim, svi pokazatelji u kazuju na to da je, naalost,
ova poast itekako zahvatila i bonjako bie i sve se
vie i vie iri. To zahtijeva brzu i e nerginu akcij u
svih relevantnih faktora u naem drutvu kako bi se
zaustavila ili bar smanjila ova, svakim danom, sve vie
narastaj ua epidemij a !
Nemoral velikih razmjera posljedica j e , uglavnom,
ratnih stradanja naeg naroda i agresije na nau zemlju .
Veliki broj ena dugo je bio u muhadirluku odvojen
od svojih zakonskih mueva, a znatan dio njih je ostao
trajno bez mueva koji su, branei svoj u domovinu,
pali kao ehidi.
Ovdje se samo namee pitanje: Da li su iskljuivo
ene krivci u narastajuoj moralnoj anarhiji u svijetu i
kod nas? Odmah treba konstatirati da dio krivice snose i
one. Meutim, treba naglasiti da krivaca ima mnogo vie.
Naime, krivac i sauesnik je svako onaj ko ima naina
da sprijei tu epidemiju i poplavu nemorala, a on nita
ne poduzme ! Krivci su i oni koji ih samo materijalno
pomau, a ni na un\ im ne pada da ozbiljno razmotre
njihove prirodne potrebe i strastvene nagone koje ene
imaju, posebno mlae ene koje su ostale bez svojih
mueva. Krivci su su i oni koji sve ovo promatraju mirne
savjesti, zaboravljajui da smo na istoj lai i da nam je,
shodno Allahovoj prijetnji, neminovno tonuti!
Historija nas ui da su najvee i najmonije civilizacije
21

Q)
u

e:
>

Rl
.o
::l
::::0
Q)
e:

Rl

Q)'

C'l

.2

a.
::l
1/)

i drave propale ne zbog j aine i snage njihovih


neprijatelja, nego zbog moralne anarhije u sopstvenim
redovima! Ne smijemo gubiti iz vida da skrnavljenje
moralnih vrijednosti poraa nove probleme, nove
bolesti i otvara vrata novim sunovratima.
Plemeniti Allah najavio je ovo u ajetima Svoje
Knjige. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je
takoer - putem brojnih hadisa - upozorio da e jedan
od predznaka Sudnjeg dana biti rairenost zinaluka i
prostitucije.
Mehanizmi koje je islam uspostavio u izbjegavanju
nemorala doimaju se savreno. Islam uope ne govori o
nemoralu, kojega je gotovo i nemogue izbjei kada se
ovjeku omogue sve mogue pretpostavke za njegovo
izvrenje. Islam, meutim, bilo kakvu vrstu razvrata
sasijeca u korijenu. Zato Milostivi Allah, upozorava:

(L:) u 5l5 l J) l i;); j)


"Ne pribliavajte se bludu, jer je to razvrat, kako je to
ruan put!" (sura El-Isra', 3 2. ajet)
Zanimljivo je napomenuti da islam nikada nita ne
zabranjuje a da, u isto vrijeme, ne nae alternativu i ne
ponudi rjeenje kako tu zabranjenu stvar odagnati i sauvati
svoju ast i dostojanstvo. U islamu su poznate metode
preventivnog djelovanja na planu suzbijanja prostitucije i
moralnog razvrata u drutvu. Podsjetimo ih se:
-obaranje pogleda i izbjegavanje prekomjernog zagledanja
osoba suprotnog spola;
- izbjegavanje mijeanja mukaraca i ena koji nisu u
najbliim rodbinskim odnosima;
- zabrana osamljivanja sa osobama suprotnog spola, bez
prisustva drugih osoba;
- pokrivanje ene kao jedna od preventivnih mjera za
22

njeno uvanje i moralnu afirmaciju;


-zakoniti brak kojim se sprijeava moralno rastrojstvo;
- poligamija, brak sa vie ena koji postaje neophodan,
posebno kada broj ena u jednom drutvu nadmai broj
mukaraca, kao to je to danas sluaj u itavorn svijetu.
Naalost, mi danas u svom ivotu prakticiramo tek mali
broj spomenutih metoda. Posljednja spomenuta metoda,
poligamni brak, postao je predmetom ismijavanja u
obinom narodu; to je jo alosnije i u Parlamentu, a to
je jo i bolnije - ak i od brojne uleme!
Meutim, ako analiziramo prirodu i narav ene, uvidjet
emo da u njenoj prirodi lee ljubav i elja za domom,
muem i djecom. Ta njena potreba i sklonost mogu se na
pravi nain zadovoljiti iskljuivo u drutvu koje podrava
pristojan parodini ivot uz zakonitog mua.
Islam promatra ovjeka u njegovoj realnosti ne negirajui,
a niti omalovaavajui njegove prirodne potrebe. Islam
nije sistem koji poiva na praznoj uglaenosti, vjetakoj
eleganciji, sanjalakoj sigurnosti koja se sukobljava sa
prirodom ovjeka, njegovom realnou i okruenjem u
kojem ivi.
To je sistem koji vodi rauna o etici ovjeka i drutva,
ne dozvoljavajui izgradnju materijalne realnosti kroz
ruenje etikih i moralnih normi.
Ovo su nune pretpostavke za pravilno razumijevanje
vieenstva koje islam zagovara i dozovoljava kada se za
to ukae potreba.
Kako, dakle, rijeiti probleme u drutvima u kojima je
broj ena daleko vei od broja mukaraca? Da li se to
rjeava slijeganjem ramena, zatvaranjem oiju pred
stvarnou, preputanjem stihiji ili ismijavanjem, kako se
to u posljednje vrijeme ini u naem Parlamentu, a i kroz
pisane i elektronske medije?!
Bespomono slijeganje ramenima ne donosi nikakvu
korist. Ne koristi ni neutemeljeno iekivanje da e se to
23

____oz;
_"U;,_
'/Jnyc_ -"l-'-o; '--cr_ne....}
.. ub
cnm_l_'ce ____$
'__

...

samo od sebe rijeiti. Najmanje korisno jeste licemjerno,


glupo i demagoka ismijavanje islamskog rjeenja, kao
jedinog validnog, realnog i ivotnog!!!
Za rjeavanje ovog problema postoje samo tri naina:
- da se svaki ovjek sposoban za brak iskljuivo eni
samo jednom enom, a ostali broj ena da provede ivot
bez mogunosti da doivi branu i porodinu atmosferu;
- da se svaki ovjek koji je sposoban za brak zakonski
oeni samo sa jednom enom, a da osim toga ima
ljubavnicu ili da ini blud sa jednom ili vie ena. l) tom
sluaju e ena imati intimne odnose, ali nee osjetiti niti
doivjeti branu zajednicu, a ni porodinu atmosferu;
- da se svi sposobni ljudi, ili odreeni broj njih, eni sa
vie ena (najvie etiri) , kako bi svaka od njih upoznala
drai mukarca kroz zakonski legalan i halal-brak, a ne
kao prijateljica, ljubavnica ili bludnica.
Prvi nain je protuprirodan. ena treba mua, kao to i on
treba enu; ne moe se zadovoljiti psihofizika ravnotea
sve dok i jedno i drugo ne budu zadovoljili svoje seksualne
potrebe. Uzvieni Allah to jasno potcrtava:
"

'J.

J ",..

J."

"

...

L+.;J! 1p Jji t 0i l;\ J)


"...

"l jedan

od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste


vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmedu vas
uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za
ljude koji razmiljaju.'' (sura Er-Rum, 2 1 . ajet)
Drugi nain usmjeren je protiv istog, nepatvorenog,
ljudskog, prirodnog i islamskog stremljenja, te protiv ene
i njene asti. Ovaj nain podravaju licemjeri i spletkaroi
koji time rue i drutvo, i vjeru, i sve moralne vrednote.
24

----------rzt --V --p r_- -r_

__________

Trei nacm je onaj koji j e Uzvieni Allah, izabrao


za Svoje robove. Ovaj nain je za ovjeka odabrao
Gospodar svjetova, kako bi ga suoio sa realnou
i stvranou u kojoj - ukoliko prihvati takav brak
- ne vrijede ni slijeganje ramenima ni prazna pria o
neravnopravnosti i degradaciji ene.
Divno zakljuuje dr. Gustav le Bon, kada kae: "Nita u
Evropi nije bilo toliko kritikovano kao istonjaki obiaj
vieenstva. Evropa ni u emu nije toliko pogrijeila
koliko u kritici poligamne institucije braka. Sigurno je
da je zakoniti viestruki brak Istoka asniji od skrivene
i javne prostitucije Zapada. Legaliziranje poligamnog
braka je bolje u svakom pogledu ! "
Nadati se da e ova knjiga, koja j e iznjedrila brojne
nepobitne argumente, bljesnuti pred oima italaca (a
posebno odgovornih osoba za stanje u drutvu) , te da e se
- nakon njenog iitavanja i preciznog analiziranja - oni
odgovornije ponaati u javnim nastupima a ne ismijavati
jedino ispravno, prirodno i humano rjeenje koje je
preporuio Onaj koji sve zna, koji svim vlada i upravlja!
Zar i poslije ovakvih racionalnih, preciznih i
argumentiranih dokaza, koji su spomenuti u ovoj knjizi,
neko moe omalovaavati ovu Allahovu blagodat i
povlasticu? ! Zar, i poslije svih ovih argumenata, neko
moe indolentno promatrati ovaj problem i ne uiniti bilo
ta kako bi se on rijeio na dobrobit itavog drutva? l
U Zenici, 2. maja 2005. godine.
dr. efik Kurdi.

Simptomatino je kako drutvena i Islamska zajednica


nezainteresirano gledaju na spomenuti problem!
25

<U
e:

10

'
<U
0'1

e.
:l
Ul

V ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!

Zato aktuelizirati problem poligamije?


Prije nego se potovani italac prepusti itanj u ove
zanimljive studije o neemu to neki parlamentarci
u Bosni i Hercegovini smatraju kanjivim zakonom,
elim ukazati na neke injenice koje e, nadam se,
pomoi u razumijevanj u ove teme.
Da jedan od zastupnika u Parlamentu nije prije
nekih dvatri mjeseca predloio amandmane u
Porodinom zakonu kojim bi se zakonom dozvolj avala
poligamija, moda ne bi bilo neke naroite potrebe
da se o ovoj temi uope i govori. Ali, nakon to je
spomenuti zastupnik to uinio, i nakon to je to
izazvalo reakcije drugih zastupnika, u kojima su neki
indirektno optuili erijat (to jest, islam) , smatrao sam
da je bila obaveza da se neko od nae uleme, a naroito
neko od zvaninika Islamske zajednice, oglasi po ovom
pitanju putem elektronskih medija.
Meutim, to se nije desilo. N ije, dakle, uslijedila
reakcija, a po mome miljenj u bila je to kolektivna
obaveza muslimana Bosne i Hercegovine. S obzirom
da nije bilo te kolektivne reakcije, smatram da obaveza
prelazi na sve one koji mogu na neki nain dii svoj
glas suprotstavljaj ui se ovim napadima na erijat.
Ovo j e moj skromni doprinos tome.
Nae reakcije nisu neto to treba erijatu jer
njega titi i uva Uzvieni Allah, koji je jo davno u
Kur'anu uputio izazov svim ljudima da sastave neto
27

....

g
o

0'1
"O

a.

1er

r-- ---------

______
____
_

slino njemu. Oni to nisu bili u stanju, niti e - to sa


sigurnou tvrdimo - biti u stanju do Sudnjega dana.
N ae reakcije u u ovakvim situacij ama trebaju radi nas
samih, jer govore neto o nama, a trebaju i radi drugih
ljudi, jer smo duni Istinu predoiti svima, te trebaju i
zato to nam j e to vjerska dunost.
Ono to je uslijedilo umjesto nae reakcije bili su
podrugljivi komentari popraeni cinikim osmijesima
voditeljice dnevnika na TV "Hayatu", zatim komentar
jedne druge novinarke na istoj televiziji u Centralnom
dnevniku, te ankete sprovedene meu zastupnicima,
kao i graanima Sarajeva. Zajedniko u svim ovim
izjavama bilo je to da se time atakuje na ljudska prava i
dostojanstvo ena i da nas to vraa u srednji vijek. Jedna
je zastupnica nemuslimanka u svojoj izjavi spomenula da
je ova inicijativa, zapravo, elja da se uvede erijat! !
Nas ne bi trebalo toliko uditi kada se nemuslimani
"boje erijata" i napadaju ga, ali je bolno i alosno kada
to rade muslimani, a oni su u ovom sluaju bili veina.
Govoriti da je poligamija rjeenje koje je nazadno i zaostalo
i da je to omalovaavanje i atak na prava ena, je opasno
po vjeru jednog muslimana i bojati se da on s takvim
shvatanjem ne izae iz islama. Govoriti da to rjeenje nije
potrebno u ovom naem vremenu, da za to nema uvjeta
i tome slino nije opasno koliko ono prvo. Naalost,
veina je u svojim komentarima poligamiju proglaavala
nazadnom i krenjem prava ena. elim da vjerujem da
su njihovi komentari posljedica neznanja i nepoznavanja
vjere, a ne posljedica mrnje prema njoj, ne daj Boe.
Upravo zbog svega to je spomenuto nastala je elja za
objavljivanjem ove knjige koju smo nali na internetu, a
koja e biti prva ove vrste na naem jeziku. Uzgred, knjiga
sa ovom temom na arapskom jeziku ima veoma mnogo.
Neke od njih sam konsultirao pri pisanju ovog predgovora.
28

erijat i njegovi propisi


S obzirom da je napadnut erijat, a da je spomenuta
tema jedna od erijatskih pravnih normi, nuno je
rei neto o erijatu. Tako bismo onima koji ne znaj u
pomogli da saznaju, a onima koji o njemu imaju nekih
predrasuda, da te predrasude otklone. Ako, i pored toga,
ustraju u svome inatu, mi smo svoju dunost izvrili i na
Sudnjem danu neemo za to odgovarati.
Propise islama ine principi i skup znanja koji
su obj avljeni u Kur'anu i koje je donio Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, a sve to nazivamo islamskim
zakonodavstvom ( erijat) . erijat je, dakle, ukupnost
principa i znanja iz domena tevhida, imana, ibadeta,
personalnog statusa, krivinog zakona, pravnih
odnosa, uprave, politike i drugog. N aj vaniji element
islama svakako je praktina primjena njegovih propisa;
onaj ko zanemari primjenu erijata ili ga u potpunosti
izbjegava - zanemaruje i izbjegava islam.
Islamski propisi su dvojaki: oni koji imaju za cilj
uspostavljanje vjere i oni kojima je cilj ureenje drave,
zajednice i odnosa meu pojedincima i grupama. Islam,
dakle, objedinjuje vjeru (sistem znanja) i vlast, pa se
moe rei da su sistem znanja i vlast dva dijela islama koji
se ne mogu razdvojiti. tavie, ovaj drugi dio je moda
i vaniji, a istinu je rekao Osman b. Affan, radijallahu
anhu, kazavi: "Zaista Allah pomou vlasti obuzdava ono
to ne obuzdava pomou Kur'ana."
Sve erijatske norme objavljene su da usree ljude
i na Ovom i na Drugom svij etu. Iz toga proizilazi da je
erijat jedinstvena cjelina koju se ne moe razdvajati
i parcijalno primjenjivati jer bi to bilo s uprotno
njegovoj prirodi.
29

,_

!
o

Cl

"'

e.

'

'

----------

. ...,
Q)

Itl
-

Q.

Q)

:0

Q.

:El
ai

Itl

o
..
>Ill
Itl
N

----------

Svako ko dobro proui kur'anske ajete normativne


naravi nai e da za svaku normu koja se kri slijedi
i ovosvjetska i onosvjetska kazna. Kazna za drumsko
razbojnitva je pogubljenje, raspee i protjerivanje
- kao ovosvjetska kazna, i velika patnja - kao ahiretska
kazna. (V.: ElMaide, 3 3 . ajet)
Za potvoru ednih muslimanki, takoer, slijedi
kazna na oba svijeta (V.: EnNur, 19. i 2325. ajet) , kao i
za ubistvo s predumiljajem (V.: ElBekare, 78. ajet; En
Nisa, 93 . ajet) .
erijatske zakonodavne norme nisu uzalud propisane
- kako za Dunjaluk, tako i za Ahiret. erijat u osnovi
smatra da je Dunjaluk kua iskuenja i prolaznosti, da je
Ahiret kua vjenosti i nagrade i kazne, te da je ovjek
odgovoran i da e biti pitan na Ahire tu za djela koja uradi
na Dunjaluku. Kazna na Dunjaluku ne iskljuuje kaznu
na Ahiretu, osim ako se ovjek iskreno ne pokaje.
Ono ime se erijat odlikuje nad ljudskim zakonima
jeste upravo to to je on propisan zarad Dunjaluka
i Ahireta zajedno; to je jedini razlog zbog kojeg se
muslimani pokoravaju svome Zakonu i javno i tajno,
u dobru i u zlu. Oni vjeruju - u skladu sa erijatom
- da je pokornost jedna vrsta ibadeta koja ih pribliava
Uzvienom Allahu i da onaj koji bi mogao poiniti neko
zlodjelo i izbjei kaznu, ne ini to zlodjelo samo iz straha od
Allaha i onosvjetske kazne. Sve ovo doprinosi smanjenju
zloina i odranju sigurnosti u drutvu. Naravno, u
sluaju ljudskih zakona je suprotno, jer oni nad kojima
se sprovode ti zakoni nemaju nikakvog vjerskog motiva
da im se pokoravaju. Pored toga to se erijat ne moe
parcijalno primjenjivati (V.: ElBekare, 85., 159 160.
i 1 741 75. ajet; EnNisa, 1 50 1 51 . ajet; ElMaide, 44.
ajet) , on se odlikuje time time to je on Boanski Zakon
za cijeli svijet. Uzvieni Allah ga je objavio Muhammedu,
30

sallallahu alejhi ve sellem, naredivi mu da ga prenese


cijelom svijetu, svim ljudima, plemenima, zajednicama i
dravama. To je ono to bi svi uenjaci pozitivnog prava
eljeli, ali nisu u stanju ostvariti.
Osim toga, erijat je univerzalan i savren zakon,
jer ga je objavio Stvoritelj svih svjetova. On je savren
zakon jer u njemu nema nedostataka, a univerzalan je i
sveobuhvatan jer ureuje sve segmente ivota pojedinaca,
zajednice i drave. On regulira meuljudske odnose,
personalni status (ahval fahsijje), sistem vlasti, upravu i
politiku, te regulira odnose drava u ratu i miru.
erijat nije objavljen samo za neki vremenski
period, nego za sva vremena, sve dok Uzvieni Allah
ne naslijedi Zemlju i sve to je na njoj . erijatski
tekstovi su tako formulirani da vrijeme na njih ne
utjee. Njegovi principi i naela su openiti i elastini
(prilagodljivi) za sva vremena i sve nove situacije
koje se ne mogu predvidje ti. Zato su oni, za razliku od
tekstova pozitivnog prava, nepromjenljivi.

Poligamija - mu'diza islamskog


zakonodavstva
Divni li su principi islama, savreni njegov1 ststemt 1
zakoni koje je objavio Mudri i Sveznajui Allah koji zna
potrebe ljudi pa im je propisao ono to je njima u interesu,
to ostvaruje njihove ciljeve i osigurava im veliko dobro.
Tako je i propis poligamije jedan od najkorisnijih propisa
u kojem moemo uoiti razmjere nadnaravnosti asnog
Kur'ana i genijalnost Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, u objanjenju Allahovog Zakona rijeima, djelom
i preutnim odobravanjem. Propis poligamije je uistinu
jedna od ljepota uzviene vjere islama, a primjenjivanje
31

...
o
>
o
c:n
"'C

a.

-------,,-
njegovih propisa najbolja je zatita ljudskom umu od idejnih
devijacija, najvra brana od poplave zapadne kulture i
najkvalitetnije rjeenje drutvenih problema. Moda je ovo
ta tajna i skrivena mudrost zato je Allah, d.., naredbu o
poligamiji izrekao u mnoini, a ne u jednini:

"Ako se bojite da prema sirotama neete biti


pravedni, onda se enite onim enama koje su vam
doputene, sa po dvije, sa po tri i sa po etiri! A
ako strahujete da neete pravedni biti, onda samo
jednom, ili onim to posjedujete! Tako ete se najlake
nepravde sauvati!" (sura En;Nisa, 3. ajet)
Ovaj ajet je lijek za drutvene probleme. Propis koji u
sebi sadri, nije samo rjeenje u korist mukaraca; naprotiv,
on znai poveanu odgovornost na pleima mukarca
koja se ogleda u izdravanju, osiguravanju stana i odjee i
brige za odgoj djece. Islamski propisi predstavljaju milost
prema jetimima i enama i u njima nalazimo panju prema
svima: "Zar oni da trae da im se kao u paganske doba
sudi? A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji vrsto
vj eruj e ?" (sura El;Maide, 50. ajet)
Poligamija uistinu odslikava uzvieni ahlak (moral)
iji se tragovi uoavaju u progresu drutva, te predstavlja
nadnaravnost erijata. Za poligamiju ne postojialternativa,
ako se eli da svaka djevojka i ena ima mua.
Ukratko, poligamija je blagodat od Allaha i dobrota
prema mukarcu, a milost i poast prema eni. U njoj su
ogromne koristi za ljude, a mnoge od njih smo u stanju
spoznati svojim umovima. A ako neto nismo u stanju
dokuiti, duni smo vjerovati, predati se i biti zadovoljni
odredbama Sveznajueg i Mudrog Stvoritelja.
32

Svjedoanstva nemuslimana u korist


poligamije
Islam nije prvi ije zakonodavstvo poznaje
poligamij u ; prije njega, poligamiju su poznavale druge
vjere i civilizacije Istoka i Zapada, naslij euj ui je jo
iz prvih epoha lj udskog ivota.
Ni jevreji, a ni krani ne negiraju navode Starog
zavjeta i Talmuda da je poligamija bila doputena u
Musaovom vjerozakonu. Ta poligamijaje bila bez ikakvih
uvjeta i ogranienja, a bilo je dozvoljeno i uzimanje ena
zarobljenica (robinj a) . Tako je vjerovjesnik Davud,
alejhis-selam, imao 99, a Sulejman, alejhis-selam,
1.000 ena i robinja. (Imao je sedam stotina kneevskih
ena i tri stotine inoa.) (Kraljevi l, l l \3)
Dokaz da je poligamija bila prisutna u Musaovom
vjerozakonu je i ovo: "Ako koji ovjek imadne dvije ene,
jednu koja mu je draga, a drugu koja mu je mrska, te mu i
draga i mrska rode sinove, ali prvoroenac bude od one koja
mu je mrska, onda, kada doe dan da podijeli svoju imovinu
meu svoje sinove, ne smije postupiti prema prvoroencu od
drage na tetu sina od mrske, koji je prvijenac, nego mora
za prvoroenca priznati sina od mrske i njemu dati dvostruk
dio od svega to ima. ]er, on je prvina njegove snage - njemu
pripada pravo prvorodstva." (Ponovljeni zakon, 2 1 \ 1 5.)
Da je, pak, poligamija bila zabranjena, Musa, alejhis
selam, bi to jasno rekao, kao to je jasno spomenuo ostalo
to je zabranjeno.
Indil nije doao da dokine Tevrat, nego da ga dopuni.
Isa, alejhis-selam, kae: "Nemojte misliti da sam doao ukinuti
Zakon i Proroke! Ne dooh da ih ukinem, ve da ih ostvarim. ]er,
zaista, kaem vam, dok opstoje nebo i Zemlja, ni jedna jata, ni
jedna kovrica slova iz Zakona sigurno nee nestati, a da se sve
ne ostvari. " (Novi zavjet, Evanelje po Mateju, 5\17 -18) .
33

...
o
>
o
Cl
"C

o.

1er

r---- -------

_
__________

....,
..E

QJ

Ill

.2'

e.

E
QJ

:o

e.
:o:;

:s

w
:J

Ill

.s
>Vl
Ill
N

Prema tome, nigdje se u Indilu ne navodi tekst koji


zabranjuje poligamiju, nego je zabrana poligamije nastala
na crkvenim koncilima, tako da je taj zakon djelo ljudi, a
ne Boga. Ono to se navodi u kranstvu jeste preporuka
da je Bog stvorio svakom ovjeku jednu suprugu. 1 Ovo, u
krajnjem sluaj u, oznaava podsticaj da se u normalnim
situacijama mukarac treba zadovoljiti s jednom enom,
to je i po uenju islama prihvatljivo. No, gdje je
kategoriki dokaz da je brak onog ovjeka koji oeni drugu
enu i ne rastavi se s prvom nelegalan i da se to smatra
bludom! ? Nigdje u evaneljima nema takvog dokaza,
ve se u nekim poslanicama apostola Pavla navodi tekst
iz kojeg se moe zakljuiti da je poligamija dozvoljena.
Naime, u Prvoj poslanici Timoteju stoji: " Siguma je ova
rije: 'Tko tei za (crkvenom) nadglednikom slubom,
ezne za uzvienom slubom. Prema tome, nadglednik mora
biti: besprijekoran, samo jedanput .enjen, trijezan, razborit,
otmjen, gostoljubiv, sposoban za prouavanje!"' (Prva
poslanica Timoteju, 3 \ 1 -2.)
Prema tome, obvezivanje jedino sveenika da se
eni jednom enom je dokaz da poligamija drugima nije
zabranjena.
No moda e se neko upitati: Da li u kranskoj
praksi postoje dokazi koji bi mogli potvrditi ovo to je
reeno?
Kao odgovor na postavljeno pitanje, evo nekih
primjera i izjava:
l. Poligamija je do prije nekoliko stoljea bila rairena
meu kranima, tanije do 1 750. godine, a vidjeli smo da
je zabranjena na crkvenim koncilima, a ne u evaneljima.
Historijski izvori spominju mnoge primjere poligamije,
od kojih su ovi:
1 Hakki, Te'addudu-zevdat,
34

str.

23.

ft)

rb.aft tiktue!izth:diprt7bhm pt7bcnn_/;

- kada je Valentinian II doao na vlast u Rimu 375.


godine, j avno je obznanio da je doputena enidba sa
vie od jedne ene, slijedei ispravna kranska naela
i bojei se da njegovi kranski podanici ne padnu pod
utjecaj zabrane koja je bila prisutna kod Rimljana u
vrijeme paganstva.
- Imperator Leo VI se od 885 . do 9 1 2. godine oenio
s tri ene; istovremeno, imao je i etvrtu, robinju koja
mu je rodila sina Konstantina koji je poslije njega vladao
Istonom rimskom imperijem.
- Martin Luter (1483 .- 1 546.) je objavio da je
pobornik poligamije jer je Mesih (Mesija) nije zabranio,
te je oenio jednu redovnicu. On je rekao: "Gospod
nije zabranio (poligamiju) , a sam Ibrahim koji je bio
potpuni kranin je imao dvije ene. Uistinu, Gospod je
u Tevratu dozvolio ovakve brakove samo nekim ljudima
i u posebnim prilikama. Onaj kranin koji se eli
povesti za takvima, duan je ustanoviti da su njegove
prilike sline njihovim prilikama. Povrh toga, poligamija
je sasvim sigurno bolja od razvoda braka." I arleman
(Sharleman) je imao dvije ene i mnogo robinja, a i neki
drugi sveenici luteranskog reda. Znai da poligamija
nije bila nepoznata meu njima.
2. Neke kranske sekte su se silno borile za poligamiju
i prakticirale je. Tako su anabaptisti u Njemakoj sredinom
16. stoljea javno navjetavali i zagovarali poligamiju,
govorei: "Pravi kranin mora imati vie ena. "2 Sekta
Mormona, s druge strane, je u Sjedinjenim Amerikim
Dravama poetkom 19. stoljea takoer prakticira! a
poligamiju. Tako je arleman Filip (Sharleman Philip) ,
naprimjer, imao dvije ene. 3
2
3

Hakki, Te'addudu-zevdat, str. 26.


Ibid., str. 2 7.
35

....

Cl
"C

e.

-------''---

....,

Q)

..E

ro

.!2"
o
CL

E
Q)

:0

CL
:p

:
Qj

:J

ro

B
>Ill
ro
N

3. Savremeno kranstvo je naposlijetku priznalo


poligamiju u Africi, nakon to su crkveni misionari
uvidjeli da je zabrana poligamije razlog koji spreava
Afrikance da prihvate kranstvo. Zato su ovi misionari
zauzeli stav da je nuno da se Afrikancima dozvoli
poligamija, bez ikakvih ogranienja.
Ovu injenicu je spomenuo Nordi (Norgie) , autor
knjige "Kranstvo u Srednjoj Africi". On kae: "Ovi
misionari su govorili: 'Nije politiki da se mijeamo
u drutvene obiaje pagana koje smo kod njih zatekli.
Nije ni mudro da im zabranjujemo da uivaju u svojim
enama, sve dok su krani i dok slijede vjeru Mesijinu .
Naprotiv, nema tete u tome s obzirom da Tevrat (Stari
zavjet) , sveta knjiga krana koju krani moraju smatrati
osnovom svoje vjere, dozvoljava poligamiju. Povrh toga,
Mesija je to odobrio rijeima: 'Nemojte misliti da sam
doao da ruim; naprotiv, doao sam da dopunjavam."'4
4. Stanovnici Bona su 1 943. godine traili od
kompetentnih organa vlasti da se u njemaki Ustav
uvede klauzula po kojoj se doputa poligamija, jer
se poveao broj ena u odnosu na mukarce. Potom
su njemake vlasti traile od uenjaka El-Azhara
pojanjenje sistema poligamije u islamu. S tim ciljem je,
poetkom ezdesetih godina prolog stoljea, delegacija
njemakih uenjaka otputovala u Egipat kako bi se
sastali sa ejhom El-Azhara.5
5. Svjedoanstva nekih nemuslimanskih uenjaka sa
Zapada u prilog sistema islamske poligamije.
Ovdje navodim svjedoanstva nekih uenjaka
nemuslimana kako bi potovani itaqci - pogotovo oni
obrazovani koji su zadivljeni zapadnom kulturom koja
4

Ibid., str. 28.


5 Es-Sibai, ena izmeu erijatskog i svjetovnog prava, str. 71.
36

je poput fatamorgane koju edni ovjek vidi u pustinji


-uvidjeli da je ona uistinu samo privid, a da su ona
rjeenja koja nudi islam vjena.
Ova svjedoanstva nisu potrebna da bismo potvrdili
ono to je istina i ono to je samo po sebi dovoljno;
ona nam nisu potrebna da branimo islam i njegov
pravni sistem od napada bilo koga - bilo muslimana
ili nemuslimana. Njih navodimo kako bismo pomogli
onima koji umjesto vode vide fatamorganu da uvide da
se zaista o fatamorgani radi.
U svojoj knjizi "Rairene religije u Indiji", Eni Bizant
kae: "Kako mogu zapadnjaci ustati protiv ograniene
poligamije kod istonjaka kada je u njihovim zemljama
rairena prostitucija? Onaj ko se dobro zamisli, vidjet e
da samo mali broj neporonih mukaraca potuje tu vezu
sa jednom enom i da joj je vjeran. Nije ispravno rei za
neko drutvo da su njegovi muki lanovi odani svojim
suprugama sve dok pored zakonske supruge imaju i
tajne ljubavnice. Onda kada stvari izvagamo ispravnom
vagom, bit e nam jasno da je islamska poligamija (kojom
se titi, uva, opskrbljuje i odijeva ena) , vrednija nego
zapadna prostitucija koja dozvoljava da mukarac nae
sebi enu samo zarad zadovoljavanja svojih strasti,
a zatim da je izbaci na ulicu - nakon to se s njome
zadovolji. "6 Gustav le Bon, veliki francuski historiar,
kae: "Ne znamo da postoji i jedan drutveni propis kojeg su Evropljani tako kritizirali - kao to je princip
poligamije, kao to ne znamo niti jedan sistem - u vezi
s ijim shvatanjem su pogrijeili - kao to je taj princip.
Najnepristrasniji evropski historiari smatraju da je
princip vieenstva u islamu vaan elemenat, da je on
uzrok irenja Kur'ana, da je razlog zaostalosti istonjaka.
6

Jusuf M. S., El-Kelimat fi mehasini te'addudi-zevdat, str. 40-4 1 .


37

'

' -----------

------

. ....,

Q)

."
.2'1
o
a.

Q)

:e

a.

:.::;

:E!
Qj

."

..

>Cf)

Meu tim udnim miljenjima pojavili su se, openito,


ogoreni glasovi iz samilosti prema tim nesretnim i
j adnim enama u haremima koje nadziru veliki evnusi
i koje bivaju pogubljene kada ih njihovi gospodari vie
ne ele ! ? Ta kvalifikacij a ne odgovara istini. Nadam
se da e se kod itaoca koji ita ovo poglavlje, nakon
to od sebe odbaci evropske zablude, ustaliti miljenje
da je istonjaki princip poligamije dobar sistem koji
podie nivo morala kod naroda koji ga zagovaraju, koji
jaa parodine veze i koji eni daje potovanje i sreu
koje ne moe nai u Evropi."7
Poznati njemaki filozof openhauer kae: "Brani
zakoni u Evropi su krivo postavljeni zbog toga to
izjednauju enu i mukarca. Ti su nas zakoni ograniili
na samo jednu suprugu i uskratili nam pola naih prava
i oslobodili nas naih obaveza. Ako su joj dozvolili prava
poput prava mukarca, ti su joj zakoni trebali dati i
pamet koju ima mukarac . .. l l "
openhauer dalje nastavlja: "Kod onih naroda koji
doputaju vieenstvo ena nije uskraena za mua koji
se brine o njoj, dok je kod nas mali broj udatih ena;
one druge se ne mogu ni pobrojati i vidi ih da su bez
skrbnika. Meu njima ima djevojaka iz visokih stalea
koje su ostarjele ozlojeene i zbunjene, i slabanih
stvorenja iz niih stalea koje nailaze na potekoe i rade
teke poslove. Neke od njih se moda ponize i ive u bijedi
i sramoti. Tako u Londonu ima 80.000 prostitutki."
"Nije li dolo vrijeme" - kae on - "da poslije svega
vieenstvo smatramo neupitnom injenicom za sve
ene ! ? Ako se vratimo u osnovu svega, vidjet emo da ne
postoji uzrok koji spreava mukarca da se oeni s drugom
enom ako je njegova prva ena obolila od neizlijeive
7

Ibid., str. 40.

38

bolesti ije posljedice i on trpi, ili je nerotkinja ili je


ostarjela. Mormoni, protestantska sekta koja dozvoljava
vieenstvo i prakticira ga, ima crkve po Evropi i Americi,
a uspjela je u svojim ciljevima jedino ruenjem te surove
metode - metode ograniavanja na jednu suprugu. "8

Poligamija u tradiciji Bonjaka


Poligamni brakovi nisu bili nepoznata injenica u
Bosni i Hercegovini, no nisu bili ni toliko raireni kao u
nekim drugim zemljama Islamskog svijeta.
Na osnovu popisa stanovnitva od 10. 1 0. 1 9 10.
godine, Eugen Sladovi je u knjizi "Islamsko pravo u Bosni
i Hercegovini" donio tabelarni prikaz poligamnih brakova
u Bosni i Hercegovini.
Prema tim podacima, najvie poligamnih brakova je bilo
u bihakom okrugu, a najmanje u mostarskom. Poligamni
brak sa etiri ene jedino je registriran u Bihau.
U Bihau je bio 5 7 1 sklopljeni brak sa dvije ene, 22
braka sa tri ene i jedan brak sa etiri ene. Procentualno
je u Bihau bilo 12, 19% poligamnih brakova.
U Tuzli je bilo 249 sklopljenih brakova sa dvije ene
i 8 brakova sa tri ene.
U Sarajevu je bilo 1 25 poligamnih brakova sa dvije
ene i 3 braka sa tri ene.
U Banjoj Luci je bilo 1 15 sklopljenih poligamnih
brakova sa dvije ene i 2 braka sa tri ene.
U Travniku je bilo 69 sklopljenih brakova sa dvije
ene i l brak sa tri ene.
U Mostaru je bilo 56 poligamnih brakova sa dvije
ene i l brak sa tri ene.
8

Ibid., str. 38-39.


39

....

0'1
"O

e.

Q)
.,....,
.

Itl

.QI
o
o.

E
Q)

:e

o.
:p

:El

Qj
:s

Itl

B
>Vl

Inae, kao opravdanje za sklapanje poligamnih


brakova, navoen je razlog to je uvijek u procentu vie
ena nego mukaraca. Meutim, iz spomenutog popisa
stanovniva iz 1 9 1 0. godine vidljivo je da je bilo vie
mukaraca nego ena. Mukaraca muslimana je bilo
327.42 1 , a muslimanki 284.7 1 6.
Razlozi za sklapanje poligamnih brakova bili su razliiti,
ali treba napomenuti da su poligamni brakovi u Bosni i
Hercegovini sklapani uz prethodnu dozvolu erijatskog
suda. Onaj koji bi elio sklopiti poligamni brak bi upuivao
molbu prvostepenom erijatskom sudu. Taj sud bi mu na
osnovu ponuenih razloga za takav brak, i uz svjedoenje
vjerodostojnih svjedoka, koji bi potvrdili istinitost navoda,
dozvoljavao ili osporavao poligamni brak.
Jedan od glavnih uvjeta za poligamni brak bila je
imovinska situacija mua. Ona je bila gotovo odluujui
element u prihvatanju ili odbijanju molbe za poligamni
brak.
esto su muevi isticali da su takvog materijalnog
stanja da mogu izdravati vie od jedne ene ili da im
prva ena ne moe raati; bilo je i onih koji su navodili
da je razlog to ele oeniti jo jednu enu taj to prva ima
neke fizike nedostatke i mahane.
Iz ovih statistikih podataka vidi se da su brakovi sa
dvije ene bili najei i da su oni sa tri bili rjei - ali ih je
ipak bilo, posebno u Krajini. Brak sa etiri ene nije esto
dozvoljavan i bio je veoma rijedak, ali je ipak zabiljeen,
posebno na podruju Sreskog erijatskog suda u Cazinu.9
ovjek koji ima mogunosti i ispunjava uvjete
poligamije ne eni se s drugom, treom ili s etvrtom
9 Parafrazirano po: l. Dananovi, Primjena ferijatskog porodinog
prava kroz praksu Vrhovnog ferijatskog suda 1 9 1 4. - 1 946., FIN, 2004.,
str. 96- 1 02.

40

enom kako bi ponizio i unitio dostojanstvo prve,


druge, ili tree ene. Tako se moe govoriti samo
zbog potpunog nepoznavanja poligamije u islamu i
neshvatanja mudrosti koja se krije u njoj .
Protivnici ovoga islamskog principa smatraju da
se enino dostojanstvo gazi, jer je, po njima, svrha
poligamije upranjavanje mukarevog spolnog nagona.
Njima kaemo da je sistem poligamije u islamu upravo
propisan za one ljude koji imaju izraeniji nagon i vee
potrebe, a takvih sigurno ima. Takav jedan propis moe
propisati samo ona vjera koja je dola od Stvoritelja ljudi
koji najbolje zna ljudske potrebe. Naravno, to je islam.
Ovaj propis, meutim, nije samo propisan u
korist ovakvih mukaraca, nego i u korist samih ena.
U zapadnim civilizacijama, gdje se ne dozvoljava
poligamija, ovakvi mukarci uzimaju sebi ljubavnice
koje svoje tijelo prodaju za novac. Prava koja bi imale
u branoj zajednici su im u potpunosti uskraena, a one
su, u stvari, nelegalne supruge.
Zato pitamo: ije dostojanstvo je zatieno: one
koja je u legalnom poligamnom braku ili one koja ivi u
tminama nemoralnog materijalizma! ?
Mr. Muhamed Mehanovi

41

md
---------------

__
__
__
__
__
__
_

Uvod
Poligamija je ustanova koja je bila izloena estokim
napadima orijentalista, a u okviru tekih kampanja koje
su se vodile protiv velianstvenog islama i njegovog
povjerljivog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Te napade su otpoeli jevreji jo u ranom periodu islama
u toku Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, ivota.
Od Omera, tienika Gafretovog, se prenosi da je rekao:
"Kada su jevreji vidjeli da se Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, eni, rekli su: 'Pogledajte u ovoga koji se ne
moe zasititi hranom, a nita mu drugo, tako nam Allaha,
nije vanije od ena."' Zavidjeli su mu zbog velikog broja
ena, zbog ega su mu i prigovarali. Pa su rekli: "Da je
vjerovjesnik, ne bi imao elju za enama." Najei mequ
njima po tom pitanju bio je Hujjej b. Ahtab. Allah je
objelodanio njihovu la i pojasnio Svoju milost i blagodat
koju je darovao Svom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, pa je objavio:

"Ili ljudima zavide na onome to im je Allah dao iz obilja


Svoga?!" (to jest, Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem)
"A Mi smo potomcima Ibrahimovim Knjigu i mudrost
dali, i dali smo im veliku vlast!" (sura En-Nisa, 54. ajet) 1
Uzvieni Allah aludira na ono to je darovao Davudu
i Sulejmanu, alejhimus-selam, a svaki od njih se enio sa
1

Ibn-Sa'd, Et-Tabekatul-kubra, (8/233).


43

Q)

.!::!

e
>

.o
:J
:!::::'
Q)
e

cU
Cl

e.
:J

Ul

"C
o
>
::s

vie ena nego Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem;


svaki od njih je posjedovao veliki broj robinja, to nije bio
sluaj sa naim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem.
Tokom vremena, neprijatelji islama su kako unutar,
tako i izvana, pokuavali da pobiju i osude instituciju
poligamije, koristei je kao nain ubacivanja sumnje
u vjerodostojnost Kur'ana, velianstvenog Poslanika i
pravednog erijata.
To je dovelo do toga da se u jednoj islamskoj dravi
zabranila poligamija, smatrajui je zloinom koji treba
kazniti, slijedei stope zapadnih drava! ! Dihan, supruga
preminulog predsjednika Sadata, trudila se da se izglasa
zakon slian ovome koji zabranjuje poligamiju. Meutim,
vodei ljudi na asnom El-Azharu, kao i pokretai islamske
misli, uspjeli su da onemogue ovaj pokuaj . Ipak, Dihan
je uspjela u tome da bude izglasan zakon koji e u sluaju
da se ovjek oeni drugom, a zbog sumnje da e nanijeti
tetu prvoj , dati njoj pravo na razvod braka! ! Nakon
atentata na Sadata i opadanja Dihaninog utjecaja, ovaj
je zakon, koji se suprotstavljao erijatu, bio ukinut.
Razliita medijska sredstva nisu se, ipak, zaustavila
u napadima i ismijavanju erijatske poligamije. Ta
sredstva su ismijavala ljude koji su oenjeni sa vie ena
kroz filmove i nemoralne serije, koje su, u isto vrijeme,
uljepavale razvrat i, na komian nain koji razveseljava,
razonouje i oputa, predstavljale one koji imaju
ljubavnice. Na dravnoj televizijskoj stanici pojavila su
se lica ena sekularista koje su otvoreno napadale na
instituciju poligamije u islamu.
Neki su dostigli krajnji stepen gluposti i zablude, kada je
u sedminom kairskom magazinu objavljena serija lanaka
pod naslovom - "Poligamija je haram! !" Na jednostavan
nain neki slijepi neznalica pokuavao je, da sa tintom glupog
i nerazumnog pera, izbrie dokaze iz Kur'ana i Sunneta! ! !
44

-
d
--------

-------

Zabluivanje javnog mnijenja u Islamskom svijetu je


dostiglo toliki stepen da su ene iz Donjeg Egipta (Sa'idu
Misr) obiavale rei: "Radije njegova denaza nego enidba."
To jest, bolje je da umre nego da se oeni sa drugom! !
Zbog svega toga, kao i zbog drugih razloga, dolo je do
pisanja ove knjige u pokuaju da se isprave neka shvatanja,
kao i da se povrate stvari na njihova mjesta, a od Allaha
se trai pomo protiv onoga o emu drugi lai iznose.

QJ
e:
Rl

QJ
Cl

Q.
:J
Vl

45

Prvo poglavlje

Poligamija prije islama


Islam nije taj koji je prvi uveo instituciju poligamije jer
je historijski potvreno da je poligamija oita pojava koju
je ovjeanstvo poznavala od starih vremena. Tako je bila
poznata jo u vrijeme faraona, a najpoznatiji faraon uope je
bio Ramzes Il. On je imao osam ena, kao i desetine robinja
te onih sa kojima se naslaivao. Sa njima je dobio vie od
stotinu i pedeset djeaka i djevojica, a imena tih njegovih
ena, robinja i onih sa kojima se naslaivao, kao i djece, nalaze
se uklesana na zidovima hramova - sve do dan-danas.
Najpoznatija njegova ena je bila prelijepa kraljica
Nefertari (Nefertita} . Zatim, po redu i ugledu, slijedi
kraljica lsanefer ili lzisnefer; ona je ujedno bila mati
njegovog sina kralja Murentibaha, koji je naslijedio vlast
nakon smrti svoga oca i starije brae.
Takoer se prenosi da je Faraon iz Musaovog, alejhis
selam, vremena imao nekoliko ena - od kojih je i Asija
V, a bila je njegova amidina. Kako nije imala poroda
s njim, usvojila je i odgojila Musaa, neka je na naeg
Vjerovjesnika i na njega mir i blagoslov. Tako je rekla
Faraonu o dojenetu, Musau, kojeg su slukinje izvadile
iz sanduka koji je plutao po rijeci Nilu:

( . . . I...U.J
, -

"On e biti radost i meni i tebi! Ne ubijte ga, mo!da


e nam od koristi biti, a moemo ga i posiniti." (sura
El-Qasas, 9. ajet)
47

.....
cu

>
tO
l

o
o.
o

o.

Poligamija je bila poznata i u vrijeme oca svih


vjerovjesnika Ibrahima, Halilur,Rahmana, prijatelja
Milostivog, neka je salavat i selam na naeg Vjerovjesnika
i na njega. Hadera mu je rodila sina kojeg je htio prinijeti
kao rtvu - Ismaila, alejhis,selam, djeda Arapa. Allah mu
je od Sare poklonio Ishaka, alejhis,selam.
Allahov vjerovjesnik, )akub, sastavio je dvije sestre
- kerke od njegovog daide Labana (a to su Leja i
Rahela) ,2 kao i dvije njihove robinje; tako je imao etiri
ene, istovremeno. Od njih je dobio potomke (esbat) , i
to jedanaestero djece, uz napomenu da je dobio i Jusufa
alejhis,selam. Njegova mati je bila Rahela, koja je ujedno
bila i najdraa Jakubova ena. Ona mu je takoer, nakon
Jusufa, alejhis,selam, rodila i Benjamina.
*

Davud, alejhis,selam, je imao nekoliko ena i veliki


broj robinja, kao to je i njegov sin Sulejman, alejhis,
selam, imao puno ena i robinja.
Ono to je veoma vano da napomenemo ovdje od
onoga to su jevreji podmetnuli od odvratnih izmiljotina
i sramnih lai o asnom vjerovjesniku Davudu, alejhis,
selam. Kau je bio zaveden ljepotom jedne ene od
njegovih vojnih voa kojeg je poslao na bojno polje ne
bi li poginuo, kako bi se oenio njegovom hudovicom
koju je prieljkivao! ! Ovo je niska izmiljotina za koju su
veliki mufessiri - od njih i imam lbn,Kesir, rahimehullah
- potvrdili da je lana, kao i to da je od israilijata, koje
treba odbaciti i ne osvrtati se na njih.3
2 U to vrijeme, spajanje u braku izmeu dvije sestre je bilo dozvoljeno,

a zatim je to Kur'an zabranio direktnim dokazom.


Ibn-Kesir, Tefsir Kur'anil-Azim, komentar sure Sad, ajeti 2 1 -25.

48

Vjerovanje u nepogrjeivost vjerovjesnika,


alejhimus,selam, je od temeljnih osnova vjere. Onaj
ko ih potvara namjerno i kalja njihove moralne
vrijednosti je isti nevjernik koji izlazi iz vjere - da nas
Allah sauva toga.
Davud i Sulejman su imali mnogo ena i desetine
robinja, tako da je nemogue sebi predstaviti sliku da je
nekom od njih bila potrebna druga ena. Davud, Allahov
vjerovjesnik - onaj koji je postio dan a dan mrsio - nije
bio takav da bi kukaviki pravio spletke kako bi se rijeio
vojskovoe, te se oenio njegovom hudovicom ! ! !
*

Poligamija je, takoer, prije islama bila rairena na


Arapskom poluotoku. Imam El,Buhari, rahimehullah,
prenosi sa svojim lancem prenosilaea da je Gejlan es,Seqafi
primio islam a imao je deset ena, pa mu je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Izaberi od njih etiri. "
Ebu, Davud, rahimehullah, prenosi sa svojim lancem
prenosilaca da je 'Umejr ei,Esedi, r.a., rekao: "Primio
sam islam a imao sam osam ena, pa sam to spomenuo
Vjerovjesniku na to je rekao: "Izaberi od njih etiri. "
Imam E, afi, rahimehullah, u svom "Musnedu" kae:
"Obavijestio me je onaj koji je uo od Ibn Ebi,Zijada da je
uo od Abdul,Medida, on od Ibn,Sehla, on od Abdur,
Rahmana b. Avfa b. Harisa, a on od Nevfela b. Muavije ed,
Oejlemija da je rekao: 'Primio sam islam, a imao sam pet
ena, pa mi je Allahov Poslanik, sallallahu alej hi ve sell em,
rekao: 'Izaberi od njih etiri koje hoe, a od jedne se rastavi. "'
El,Buhari u poglavlju "En,Nikah" ("Brak") prenosi
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, pobratimio
Abdur,Rahmana b. Avfa sa Sa'dom b. Avfom el,
Ensarijem. Ensarija je imao dvije ene. Predloio mu je da
49

.(lJ
...,
>

Cl
o
Q.
o

(:

e.

OfJupfZJd"t cr neJiubavnice

-------

-
-

---

------

mu dadne jednu od njih dvije, pa mu je Abdur;Rahman


b. Avf rekao: "Neka ti Allah podari berieta u porodici i
imetku, pokai mi gdje je trnica."
*

ta

ta

.
...,
'i:
Q.
ta

. ...,

Poligamija je bila opepoznata kod naroda slavenskog


porijekla. To su dananji narodi koji se zovu Rusima,
Srbima, Hrvatima, esima, Slovacima, a obuhvata i
veinski dio stanovnika Litvanije, Estonije, Makedonije,
Rumunije i Bugarske. Ona je, takoer, bila poznata meu
germansko-saksonskim narodima kojima pripada veina
stanovnika Njemake, Austrije, vicarske, Belgije,
Holandije, Danske, vedske, Norveke i Engleske itd.
Mogue je primijetiti da je poligamija bila i ostala proirena
meu plemenima koja ne pripadaju islamu, kao to su
idolopoklonika plemena u Africi, Indiji, Kini i Japanu,
te nekim drugim krajevima u Jugoistonoj Aziji.

ta

.21
o

Q.

Doktor Muhammed Fuad Haimi kae: "Crkva


je sve do 1 7 . stoljea priznavala brak sa vie ena."4
Osim toga, ne postoji eksplicitan dokaz u bilo kojem od
etiri evanelja koji bi zabranjivao poligamiju. Ali ono
to se desilo u svemu tome jeste da su neki evropski
idolopokloniki narodi zabranjivali poligamiju u svojim
obiajima. Kaemo neki narodi, jer smo spomenuli da
je poligamija bila proirena meu veinom tadanjih
naroda. Meutim, kada je ova manjinska skupina, koja je
zabranjivala poligamiju, prela na kranstvo, nametnula
4 On je bio kranin koji je primio islam. V: Kitabul-edjan fi keffetil
mizan (Knjiga o vjerama na tasu Vage) , str. 109.

50

je svoje drevne obiaje ostalim kranima. Tokom


vremena, ljudi su zabranu poligamije poeli shvatati kao
osnovnu stvar svoje vjere kranstva, iako se radilo o
drevnom obiaju kojeg su, u meuvremenu, jedni meu
njima uspjeli nametnuti drugima.
Mi pozivamo sve one koji se suprotstavljaju
poligamiji da nam donesu bar jedan jasan i direktan
dokaz iz evanelja, koji ujedno predstavljaju Novi zavjet,
o zabrani poligamije.
to se tie Starog zavjeta ili Tevrata, u njemu se
nalaze oiti i jasni dokazi o doputenosti vieenstva u
vjeri Ibrahima HalilurRahmana, Ishaka i Jakuba, kao i
u Davudovom i Sulejmanovom zakonu i zakonu drugih
vjerovjesnika koji su slani lzraelianima, neka je na naeg
Vjerovjesnika i na njih salavat i selam.
Takoer, sociolozi i historiari, od kojih su Vester
Mark, Hobbes, Hiler, Generberg i drugi, primjeuju da
se poligamija rairila uglavnom meu narodima koji su
dostigli odreeni stepen civilizacije. To su bili narodi koji
su se stabilizirali i nastanili u dolinama rijeka i mjestima
obilnih kia, tako da su nastale velike drutvene zajednice
koje su se bavile obradom zemlje i stoarstvom (a ne
ribolovom) , sakupljanjem umskih plodova i obradom
zemlje na primitivan nain. U poetnom stadijumu
razvoja drutva vladao je sistem jedinstvene porodice
kao i monogamije, to jest, jednoenstva.
Isti sociolozi i historiari smatraju da se ustanova
poligamije (uvijek) iri od onog trenutka, pa nadalje,
kada socijalne zajednice uznapreduju i kada se razvije
civilizacija u cijelom svijetu.
Svjedoenje sviju njih - iako nisu bili muslimani
- jeste najjai odgovor onima koji se suprotstavljaju
poligamiji i koji druge dovode u zabludu, tvrdei da je
njeno vrijeme prolo i iskorijenjeno.
51

CIJ

.....,

>

"61
o
Q.

Q.

10

10

]i

cv
.....,

e:
0..
10

.....,

10

.Ql

g_

Dakle, poligamija je bila rairena i poznata na svim


stranama svijeta, prije nego to je poslan vjerovjesnik
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kao milost
svjetovima.
Poligamija je bila prisutna bez ikakvih ogranienja
ili prepreka, tako da nije postojala maksimalna granica
u broju ena ili onih sa kojima su uivali, kao to je
pojanjeno kroz prethodne primjere.
Takoer, nije postojao uvjet da ovjek bude pravedan
prema svojim enama, ili da podjednako izmeu njih dijeli
ono to posjeduje, kao to je to naredio islam. Pa zar da,
nakon to je velianstveni islam naredio milost, pravdu
i jednakost meu suprugama, ograniio broj supruga
na etiri, te zabranio poligamiju ako postoji bojazan da
mu nee biti pravedan, istupi grupa neznalica koja se
suprotstavlja ovoj instituciji? l Da li je razumno da nam
doe milost sa neba, a mi je ne prihvatimo od Milostivog
i Samilosnog? l Predislamske neznaboake zajednice
su bile preplavljene nepravdom, zloinima i razvratom
u javnosti i tajnosti. ena je uvijek bila ona nad kojom
se vrilo nasilje. U svim ovim drutvima mukarac je
provodio veinu svog vremena u zagrljaju onih koje su
isticale crvene zastave; kui bi se vraao iscrpljen i umoran
i bez snage, praznih depova i sredstava za ivot. ena nije
smjela da se pobuni ili da ga pokudi za to to radi. Neki
su znali provoditi mjesec za mjesecom kod ljepe ene
- darujui njoj i njenoj djeci i novac i poklone, dok druga,
ili druge, a i njihova djeca, nisu smjeli progovoriti niti
jednu rije na ovu otvorenu nepravdu.
Da li je mogue rei za islam, tu vjeru koja je dola
uvjetujui pravdu, milost, dobroinstvo i davanje poasti
prema svakoj eni i djetetu podjednako, da je isti kao i
ostali zakoni i vjere. Da li emo, ako nam dou, odbiti
ovakva pravila i usprotiviti se Allahovom Zakonu, a
52

zatim i zakonu Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve


sellem, kao i cijeloj vjeri? !
Zaista, nisu oi te koje oslijepe, nego oslijepe srca
koja su u crnim grudima! !
*

. ....,

Q)

>

OI
o
Q.
o

Q.

53

/Ubl7flice prvdj;ednik

-----------------------------Drugo poglavlje

Ljubavnice predsjednika
Ispunjeni tugom, pratioci sahrane umrlog francuskog
predsjednika Fransoa Miterana nali su se zateeni, a i pomalo
radoznali, kada su ugledali gospou sa crnim eirom i crnim
debelim naoalama u drutvu sa plavokosom djevojkom na
ijem se licu pokazivala istinska tuga za umrlim. Gospoa
i njena kerka su koraale pored hudovice preminulog
predsjednika. Zateenost je dostigla vrhunac kada su
prisutni saznali da je dotina gospoa ljubavnica preminulog
predsjednika, a da je sa njom njegova nezakonita kerka,
plod brane prevare prvog ovjeka Francuske! !
To je zaista Paris, majka uda i nastranosti! Supruga
rame uz rame sa ljubavnicom; obje su davale na znanje
da je izmeu njih sklopljeno primirje, kao i to da su se
sporazumjele da, poslije smrti Fransoa, nema koristi od
meusobnih prepirki, niti mjesta za konkurenciju! !
Nakon toga, Francuska i svijet su bili iznenaeni kada
je vedska novinarka po imenu Kristina Forsen izdala knjigu
pod naslovom "Rekao mi je Fransoa". Ovdje se, dakle, radi
o preminulom predsjedniku Miteranu! ! Tekst knjige, a i
uzbudljive slike na njenim stranicama, govorili su da se u
pozadini radi o grjenoj ljubavnoj prii - i drugoj branoj
prevari predsjednika Francuske.
Odmah nakon pojave knjige na tristu, velike novinske
agencije iz svijeta i Francuske su obavile veliki broj intervjua
sa Kristinom Forsen o njenoj ljubavnoj vezi sa Miteranom,
koja je trajala itavih sedamnaest godina. Novine "Frans
Soar" su napisale da je Rawin, lijepi djeai star osam
godina, koji ivi sa majkom Kristinom, vanbrano dijete
55

....,

Q)

>

0'1
o
o.
o
0'1
:l
...

"'

enskog zavodnika, preminulog Parianina Miterana! !


Kristina je odbila da svojim kolegama pojasni bilo ta
o identitetu Rawinovog oca. Pokuavajui da izbjegne
odgovor, rekla je povienim tonom: "On je samo moj sin!
Nikome neu dozvoliti da sazna ime njegovog oca! ! Nikome
neu dozvoliti da otme ovaj posebni dio mog ivota! !"
Kristina je naglasila da je veza izmeu nje i
Miterana poela jo 1 979 godine. Tada je Miteranu
predstavio premijer vedske, preminuli Ulof Palme, kao
veoma zainteresiranu mladu novinarku koja bi eljela
da obavi sa njim novinarski intervju. On je bio duplo
stariji od nje, ali velika razlika u godinama nije bila
prepreka. Komentiraj ui ovo, Kristina kae: "U takvim
prilikama se zaboravlja na imena, starost i poloaj . Mi
se ne prisjeamo bilo ega osim mirisa uivanja i sree
doivljene u tim trenucima." Ljubavnica Kristina ni u
jednom trenutku nije osjetila stid kada su joj francuske
novine dale naznaku o tome kako je ona predstavljala
trn u srcu porodice predsjednika Miterana. Ona je
odgovorila: "Ni njegova porodica, a ni itavo politiko
okruenje, niko od onih oko njega ne moe atakovati
na moju linost ili omalovaavati moje postojanje; oni
nisu imali ono ta ja jesam. Zato se tiho povucite ispred
mene. Ja sam mu poput slobode i daha kojim je disao
udaljen od zlatnog zatvora i obinog, klasinog, dosadnog
ivota! Ja sam bila ta koja je slomila tu dosadu koja ga je
obuzimala tokom cijelog ivota prije nego me je susreo.
A u meni je pronaao samostalni stil razmiljanja prema
svim aspektima njegovog ivota na to, do tada, nije
bio navikao." Kristina je govorila o Miteranu i o mnogo
emu to ljudi nisu znali. Njih dvoje su imali kuu u
"Adgalu", gdje su se sastajali daleko od oiju ene,
tjelohranitelja i novinara. A znali su ponekada pobjei
duboko u umu, bez njegove tjelesne pratnje.
56

Ukratko, njima dvoma je nedostajao komad oficijelnog


papiria kojim bi svoju branu vezu uinili legalnom i istom,
a njihovog sina Rawina bi proglasili zakonitim dijetetom iz
legalnog braka, koje e biti potovana u sredini i drutvu.
Ali to njih dvoje nisu uinili! !
*

Enis Mensur j e u novinama "El-Ahram", od 1 3


/9/1 979, j e napisao: "Nije bilo udno da se u Francuskoj
tampa knjiga o eliti francuskog politikog drutva od
Dorda Kelmensoa ( 1 84 1 . - 1 929.) . Ovaj ovjek je vodio
velike i strane politike bitke. Uspjevao je da izvoj uje
pobjedu nad svima. Mogao je da na j ednom mjestu
razgovara sa dvadeset osoba o dvadeset razliitih tema
u isto vrijeme ! Ali niko nije mogao da sebi predstavi
sliku o tome kako je ovaj ovjek imao osam stotina
ljubavnica, kao i to da je imao etrdesetero vanbrane
djece."
Enis Mensur kae: "Ali, kada je saznao da ga njegova
supruga amerikog porijekla vara, ustao je u pono da
bi joj otvorio vrata i - izbacio je na ulicu u spavaici.
Kelmenso je bio isti kao i svi ljudski vukovi koji nisu
davali nikakvu panju enama; tavie, poniavao ih je.
Niko od njih nije rekao neto tako ogavno i odvratno kao
to je on uspio rei: "Isto je da li bila u postelji uivanja ili
u bolesnikoj postelji."
*

U Austriji su novinari otkrili ljubavnu aferu predsjednika


Tomasa Klistela, jer se ispostavilo da predsjednik ima vezu
sa ljubavnicom koja radi u ministarstvu vanjskih poslova.
Ova veza se protezala od vremena kada je on radio u tom
ministarstvu prije nego je zauzeo predsjedniku poziciju.
57

Q)

........

>

Cl
o
Cl.
o
Cl

1:1

Ova afera je bila razlog da njegova zakonska supruga, Odet


Klistel, napusti kuu i zatrai razvod braka! !
Godine 1994. kineski doktor Li Zi Soi je u Sjedinjenim
Amerikim Dravama izdao uzbudljivu knjigu, pod naslovom
"Barbarski ivot voe Maoa". Li je bio lini doktor diktatora
Mao Ce Tunga, predsjednika jedne od, u to vrijeme, najjaih
drava svijeta. Mao je bio komunistiki diktator; niko se nije
mogao suprotstaviti njegovim naredbama, niti njegovim
eljama i prohtjevima. Bio je poput zlog vuka koji se nije
mogao zasititi tjelesnih uivanja - mijenjao je djevojke
kao to je mijenjao arape i obuu ! ! Pripremao je proslave
i veselj a, pri emu su njegovi pomagai pozivali stotine
malodobnih djevojaka da bi on izabrao onu koju eli.
Autor knjige kae: "Diktator Mao je vjerovao da je
seks jedini nain da ovjek sebi produi ivot! ! Bolovao
je mnogo razliitih spolnih bolesti koje su ga napadale.
Njegova strast je bila ta da svoje bolesti prenese na to vei
broj kineskih djevojaka koje su se, u isto vrijeme, ponosite
i hvalile zbog spolnih bolesti koje su ponijele iz njegove
spavae sobe. Ovo je bio jedini znak i dokaz da se djevojka
susrela sa kineskim predsjednikom."
*

Takoer se spominju ljubavne afere, koje nije mogue


nabrojati, argentinskog predsjednika Karlosa Menema.
Njegove afere su bile objelodanjivane svakoga dana u
svjetskim novinama; naravno, to njemu nije smetalo niti ga
odvraalo od njegovih postupaka. Njegova ena nije mogla
podnijeti njegove sramote, te je - nakon uasnih prepirki
izmeu njih - bila prisiljena da zatrai razvod braka.
*

58

A o amerikim predstavnicima vlasti moe se govoriti


u nedogled. U Sjedinjenim Amerikim Dravama tajne
uope ne postoje. Ameriki narod luduje za ljubavnim
aferama, a posebno kada je rije o uglednim i poznatim
ljudima u drutvu, bez obzira na njihovu pozicij u!
Dozvoljeno je da se objavljuje sve, bez obzira ta je,
ko je i o kome se radi, bez osvrta na njegov poloaj ,
ugled ili bogatstvo. Tako Amerikanci kupuju knjige
koje govore o tajnim aferama i sramotama velikana, a
njihova prodaja predstavlja "bestseler" u odnosu na
ostale knjige u prodaji! ! Od ovih uzbudljivih knjiga je
tzv. knjiga pod naslovom "Unutar Bijele kue", koju je
napisao poznati ameriki novinar Ronald Kisler. Kisler je
u ovoj uzbudljivoj knjizi propratio ljubavne afere i hirove
veine predsjednika najjae drave na svijetu i, do detalja
opisane, brane prevare svakog od njih. Runi ameriki
predsjednik Lindon Donson je imao osam sekretarica
od kojih je sa pet od njih imao spolne odnose unutar
Bijele kue ! ! Na proslavama i ceremonijama je tragao za
ljepoticama meu masama. A ako bi mu se neka od njih
svidjela, slao bi svoje pomonike da mu je dovedu, jer se
predsjednikova elja ne odbija! !
Jednog dana gospoa Bird je otvorila vrata Bijelog
ureda u Bijeloj kui da bi zatekla svog mua u sramotnom
poloaju i zagrljaju jedne od njegovih sekretarica,
i to unutar kancelarije gdje je doekivao svjetske
predstavnike i uglednike iz itavog svijeta! ! Nakon
estoke brane prepirke - kada je dua doprla do grla
Donson je pozvao ljude iz svoga obezbjeenja i povikao
na njih: "Morali ste neto uiniti! " Jedan od njih sa puno
hrabrosti je odgovorio: "Mi nismo pogrijeili, to je jedino
tvoj privatni problem."
Uprkos tome, predsjednik Donson nije prestao sa
svojim niskim prohtjevima. Sve to je poduzeo jeste da je
59

Q)

.......

>

Cl
o
e.
o
Cl

'O

bezbjedonosnoj slubi naredio da postave alarm za rano


upozorenje nadomak lifta, kako ga njegova supruga ne
bi ulovila drugi put u brakolomstvu ! ! Ako bi neko od
slubenika bezbjedonosne slube primijetio ulazak njegove
ene, sve to je trebao da uini jeste da pritisne na gumb
kako bi opomenuo predsjednika da je njegova supruga
u blizini, pa da se pripremi! ! Mnogo je jo pria i afera
o predsjedniku Donsonu sa novinarkama i djevojkama
koje su mu njegovi pomagai dovodili zbog zadovoljavanja
njegovih strasti! Jedanput je Donson doveo tri djevojke
sa rana iz Teksasa, naredivi da budu zaposlene unutar
Bijele kue, kako bi ostale taoci njegovih naredbi! !
*

to se tie predsjednika Franklina Ruzvelta, koji je


vladao Sjedinjenim Dravama od 1933. godine (nakon
ega je ponovo izabran 1 940. godine) , on je imao mnogo
ljubavnih veza, usprkos tome to je bio invalid i to je
sjedio na invalidskim kolicima. Najpoznatija njegova
ljubavnica bila je ena po imenu Lusy Roder Ford sa
kojom se susretao redovno u vremenu kada je njegova
supruga Ilijanor bila odsutna iz Bijele kue ! !
*

Sestra amerikog predsjednika Kartera Ruth je radila


kao propovjednik i misionar. Govorila je o nebeskom
nauku, pozivajui pripadnike drugih vjera u kranstvo.
Najednom je istina o predsjednikovoj sestri izala na
vidjelo, to jest, ispostavilo se da je bila ljubavnica biveg
njemakog savjetnika Vilija Branta! ! ! Nakon toga su
amerike i njemake novine opirno opisale vezu izmeu
udate misionarke sa njemakim savjetnikom i njenu
60

nevjernost muu koji je, po obiaju, bio posljednji koji je


saznao o emu se radi! !
Ovo je isti sluaj koji se desio jednom od najveih
misionara i svetenika Amerike Dimiju Svagartu, koji
je uestvovao u poznatoj raspravi sa velikim islamskim
daijom, ejhom Ahmedom Didatom. Kranski misionar
se pojavio na televizijskim ekranima medijskih stanica
kako bi priznao pojedinosti njegove veze sa jednom od
razvratnih prostitutki. Tako je Svagrat govorio o moralu,
napadajui na poligamiju i druge propise uzvienog
islama, dok se do uiju guio u prljavtini i grijesima koje
je zabranjivao svojim sljedbenicima da im se priblie ! !
Na ovaj nain je pao Svagart, ovjek koji se podigao
protiv istog islama, javno priznajui ta se sve deava u
krugovima kranskih misionara od najveih i najrunijih
razvratnih djela: bluda, pedofilije, homoseksualizma
brakolomstva! ! A Uzvieni Uzvieni Allah, kae:

.....
>

QJ

ra

a,
o
0..
o
Cl

1J

reci: 'Dola je istina, a nestalo je lai; la, zaista,


nestaje!"' (sura El- Isra 8 1 . ajet)

"l

...

...

...

Preminuli ameriki predsjednik Don Kenedi je bio


najpoznatiji svjetski predsjednik na polju brakolomstva
i poligamnih nezakonitih veza sa enama. Njegova
najpoznatija ljubavnica je bila preminula glumica Merlin
Momo, koja je izgubila ivot u sumnjivoj nesrei za
koju se kae da je bila namjetena od strane Centralne
amerike obavjetajne slube (CIA-e) . U isto vrijeme,
njegov roeni brat Robert takoer je bio u ljubavnoj vezi
61

sa Merlin Momo. Sa njom se susretao u toku radnog


vremena obavljajui funkciju javnog tuioca Sjedinjenih
Amerikih Drava! !
Predsjednik Kenedi je meu enama imao na desetine
ljubavnica i to u vrijeme dok je bio zakonski vezan za
svoju enu Daklin. Od njegovih ljubavnica su bile dvije
njegove sekretarice, plavua Fideli i crnkinja Fadel, a
trea je bila djevojka umijeana u mafijake krugove po
imenu Dudita Kampbel.
*

Bivi ameriki predsjednik Dord Bu se nije mogao


spasiti, a da ne potpadne pod optube brane prevare.
Spisateljica Suzana Trinfo u jednoj svojoj knjizi pie da
je jedan od amerikih izaslanika Sjedinjenih Amerikih
Drava u enevskim pregovorima oko razoruanja,
posredovao u susretu izmeu Bua (u to vrijeme zamjenika
predsjednika Regana) i Denifer (koja je bila jedna od
Buovih pomonika) . Susret se dogodio u rezidenciji za
goste u vicarskom gradu enevi 1 984. godine. Naravno,
nakon toga je raspirena velika sramota o ovoj aferi u svim
svjetskim novinama i na velikim televizijskim mreama! !
*

Moda je najei vuk meu amerikim predsjednicima


nakon Dona Kenedija bio predsjednik Bil Klinton, koji je
bio izabran i u drugom mandatu, uprkos svim njegovim
aferama i branim prevarama i sramotama koje su potekle
od njega i o emu su govorile stotine knjiga, lanaka, kao i
novinskih i televizijskih reportaa. Klinton je lino priznao
istinitost pria o pojedinim svojim ljubavnim vezama, ali
je odbijao da pojanjava pojedinosti o tim dogaajima koji
62

su prouzrokovati velike probleme i potekoe u njegovom


braku, koje su umalo dovele do raspada porodice ! !
Broj njegovih ljubavnica dostigao je trideset, od
kojih je najpoznatija Monika Levinski. Meu njima je
takoer bilo estradnih umjetnica, sekretarica; tu su jo
i ena poznatog sudije, novinarka, kao i prodavaica iz
supermarketa itd. Meu njima je i Denifer Flavers koja
je objavila skandaloznu knjigu u kojoj opisuje svoju
ljubavnu vezu sa predsjednikom. Ova knjiga je dostigla
astronomske brojke u stotinama hiljada prodanih
primjeraka irom svijeta.
Denifer je bila reporterka jedne od emisija amerike
televizijske kue. Nakon toga se zaposlila kao pjevaica u
nonom baru u Arkanzasu, gdje je Bil Klinton bio senator
prije nego to je izabran za predsjednika Sjedinjenih
Amerikih Drava.
Denifer kae da je njena ljubavna veza sa Klintonom
trajala punih dvanaest godina. Bjeao je od svoje ene Hilari
kako bi doao kod Denifer, i to u njenu kuu. Susjedi su ga
mogli vidjeti kako se dovozi u limuzini, gdje ga je voza,
zajedno sa tjelohraniteljima, ekao po nekoliko sati, u
vrijeme kada je bio senator Arkanzasa.
Slubenici Klintonove bezbjednosti su izjavili da su
primali na hiljade telefonskih poziva koje je Denifer
uputila Klintonu. Ako bi se kojim sluajem Hilari nala
u uredu svog mua, ljudi iz slube bezbjednosti su mu
davali na znanje da ode u ured slube bezbjednosti da bi
primio poziv od Denifer, kako ga njegova ena Hilari ne
bi uhvatila u nedjelu.
Ljudi iz slube bezbjednosti potvruju da je Denifer
bila jedna od tuceta ena sa kojima se Klinton sastajao
po dva ili tri puta svake sedmice ! ! Nakon to je preuzeo
predsjedniku dunost Sjedinjenih Amerikih Drava,
pokuao je da zapostavi vezu sa Denifer, ali mu se ona
63

(1J
.......,

>

OI
o
o.
o
OI

"O

ro

s::

"'
Q)

"iii'

"'

o.
Q)

.!::!

s::
>
ro
.n
:J
='

osvetila tako to je razotkrila njihovu ljubavnu aferu na


stranicama knjige, u novinama i na televizijskim mreama.
Sramote su poele izlaziti na vidjelo kada je sedmini
magazin "Star" obavio razgovor sa Denifer i to za
stotinu sedamdeset i pet hiljada dolara, koje je dobila
predsjednikova ljubavnica darujui ovom magazinu
snimljene kasete na kojima su bili snimci njenih
telefonskih razgovora sa ljubavnikom Klintonom! !
Nakon velikog broja jalovih pokuaja da pobjegne
od ubitanih optubi, predsjednik Klinton je bio prisiljen
da na jednoj novinarskoj konferenciji prizna njegovu
umjeanost u problem koji je prouzrokovao njegovoj
eni Hilari veliku bol! ! Rekao je: "Nisam spreman da se
raspravljam o ovoj temi."
Ljudi koji su radili u okviru tima bezbjedonosne
slube Bila Klintona prenose mnoge dogaaje o njegovim
susretima sa velikim brojem bludnih ena i djevojaka,
pri emu je upranjavao svoje strasti, i to u razliitim
periodima njegovog ivota prije, a i poslije, nakon to je
sjeo u predsjedniku stolicu. Svojim tjelohraniteljima je
nareivao da mu dovedu one djevojke koje bi se njemu
svidjele na zabavama. Nakon to bi dole u njegov ured,
predsjednik bi poeo sa lijepim rijeima zavoenja i
udvaranja govorei o tome kako mu se dotina svia itd.
Nakon toga bi joj tjelohranitelji dali njegov tajni telefonski
broj da ga pozove kasnije. Nekada su tjelohranitelji
rezervirali apartman u skupocjenim hotelima sa pet
zvjezdica kako bi predsjednik mogao da uprazni svoje
sramotne elje i strasti daleko od oiju svoje ene Hilari.
Njegovi uvari priaju kako se jedne prilike njegova
ena Hilari probudila, ali Bila nije nala u kui; nakon toga
je grdila i vrijeala uvare runim rijeima. Poslije toga
su ga uvari pozvali u jedan od tih hotela gdje se nalazio
sa djevojkom, a on je sav usplahiren i zabezeknut doao
kui bez oklijevanja. uvari su mogli uti krike srdbe i
64

galamu, a zatim i razbijanje posua i kunog namjetaja.


Takoer postoji i pria o prodavaici iz supermarketa
sa kojom je Klinton imao odnose u njenom 'pick up'
automobilu u nenaseljenim mjestima, kako to govori
jedan od njegovih tjelohranitelja.
Ameriki sud jo uvijek razmatra sluaj u kojem je
Paula Dons podigla optubu protiv predsjednika Klintona
u kojoj trai ogromnu novanu nadoknadu za seksualni
napad 8. maja 1 99 1 . godine u hotelu "Ekscelezior" u
gradu Little Rock.
Ameriko sudstvo je odbilo ne razmatranje ili
odgaanje ove optube do kraja drugog Klintonovog
predsjednikog mandata. Vrhovni sudija suda, koji
razmatra ovaj sluaj seksualnog napada, potvrdio je da
predsjednik ne uiva nikakav imunitet u pogledu dogaaja
koji nemaju direktnu vezu sa njegovom predsjednikom
funkcijom u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Sudstvo
dodaje da je optunica upuena Klintonu i da e se
razmatrati kao bilo koja druga, kada je rije o ostalim
ljudima. Uistinu, jedan od Klintonovih tjelohranitelja
potvruje da je popodne tog dana predsjednik pozvao
Polu Dons u spomenuti hotelski apartman. uvari su
mislili da se radi o obinom njegovom ljubavnom susretu,
ali su se zaudili kada su vidjeli Polu kako izlazi potreena
i prestraena iz predsjednikog apartmana, dok su se na
njenom licu ukazivali strah i izbezumljenost - to dokazuje
da je odbila seksualni napad koji se pripisuje Klintonu.
*

U prodaji je i druga knjiga pod naslovom "U


kuloarima Kongresa" koja obrauje na desetine afera i
sramota poinjenih od strane "cjenjenih" zastupnika
uglednog Amerikog kongresa. A da se ne spominju
65

<U

>

l
o
a.
o
Cl

"O

0ub.

05 P

z
w---------

n
__
u

,_
a_
--------
__

sramote i svakodnevne afere i dogaaji koji se ne mogu


nabrojati i koje svakodnevno iznose na hiljade novina
i magazina, televizijskih i radiomrea u svim dijelovima
svijeta o politikim, sportskim, umjetnikim zvijezdama i
zvijezdama iz ostalih oblasti drutva.
*

10

'

"'
Q)

'iii'

"'

o.
Q)
u

. '2

>
10
.e
:l

Bili smo prisiljeni da objavimo nekolicinu ljubavnih


afera vezanih za ugledne linosti drutava koja zabranjuju
poligamiju. tavie, krivina zakonodavstva mnogih
spomenutih drava karakteriziraju poligamiju kao zloin
ijeg poinioca kanjavaju zatvorom, dok s druge strane ne
postoji kazna za blud i razvrat - ako se odvija uz obostrani
pristanak! ! Kaemo da smo bili prisiljeni objaviti neke od
tih sramota kako bismo ukazali protivnicima erijatske
poligamije ta je trenutna zamjena za nju.
Ovako se raspoznaje granica izmeu bijele i crne
niti problema koji je tema naeg istraivanja. Poligamija
je injenica i stvarnost koju ne moe niko negirati ili
zanemariti, bez obzira na to da li bila ozakonjena i
dozvoljena - kao to je u islamu, ili nelegalna - kao to
je to u neislamskim drutvima bez izuzetaka i u najirim
razmjerama koje se mogu zamisliti i percipirati.
Sada se postavljaju pitanja pobornicima zapadne
kulture i protivnicima erijatske poligamije: "ta mislite
sada, nakon predstavljanja injeninog stanja zapadnog
drutva kojeg volite do opijenosti? Da li vie volite legalnu
poligamiju ili nelegalnu poligamnu vezu s lj ubavnicama?
Da li podravate vezu izmeu dva spola u branoj sobi
i na istoj branoj postelji, ili ete slijediti ono to vam
doaptavaju ejtani Istoka i Zapada? !

66

Tree poglavlje
Obesnaene sumnje
injenica je da protivnici poligamije gledaju na ovu
instituciju samo iz jednog ugla, a to je ugao interesa
supruga bez osvrtanja na stanje miliona onih usamljenih
i nesretnih ena kojih je pun cijeli svijet. Ovo se
potvrdilo posebno nakon mojih razgovora sa stotinama
ljudi i ena iz razliitih drava koje sam posjetio: Irak,
Sirija, Libanon, Tunis, Azerbejdan, Turska, Francuska,
Njemaka, vicarska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska,
Sjedinjene Amerike Drave, Kipar, Kraljevina
Saudijska Arabija i, naravno, Egipat.
Mnogi od onih sa kojima sam razgovarao i koji su
odbijali instituciju poligamije su rekli: "Brak sa drugom
enom je nepravda i teta prvoj eni, jer ona gubi
polovicu svog mua u sluaju ako se oeni sa drugom;
nakon tree joj ostane samo treina, dok njen udio
preostaje u etvrtini ako se oeni etvrtom. "Oni takoer
tvrde da mu ne moe biti pravedan, navodei kao dokaz
kur'anski ajet u kojem Uzvieni kae:

"Vi neete moi potpuno jednako postupati prema


enama svojim, ma koliko to eljeli. I nemojte prema
nekoj sasvim naginjati, pa da neku uinite kao da je
67

Q)

...,

>

Cl
o
a.
Q)
u

4J

bez mua, a nerazvedena. A ako se popravite i Allaha


bojite - pa, Allah doista oprata i milostiv je." (sura
EnNisa, 1 29. ajet)

Q)
e:

. ....,

:J
Ill
Q)
e:
Q)
>N
10
e:
Ill
Q)
.o
o

Mi emo kasnije spomenuti ta su to mufessiri naveli


kao znaenje ovog ajeta, kao i njegove propise, nasuprot
onome to smatraju protivnici institucije poligamije.
Sada emo odgovoriti onima koji tvrde da se poligamijom
nanosi teta prvoj eni.
Prvo: Nije istina da sam brak sa drugom enom
predstavlja nepravdu prema prvoj eni, jer je ona svjesna
injenice da mu islam daje pravo na brak sa etiri ene,
osim ako mu ona ne uvjetuje prije, to jest, prilikom
sklapanja branog ugovora da se ne eni na nju drugom
enom. Ona nema pravo da mu zabrani neto to mu je
Uzvieni Allah dozvolio.
Drugo: Mudri Zakonodavac je uvjetovao poligamiju
sa neophodnom pravdom, to znai da prvoj eni nee
biti uskraen njen mu u sluaju braka sa drugom. On je
obavezan da izdrava sve ene podjednako i da sve dijeli
meu njima na jednak nain, u to spada i boravak preko
noi kod svake od njih. Istina je da e prvoj eni mu biti
djelimino uskraen, ali ga nee izgubiti u potpunosti, kao u
sluaju da ode sa ljubavnicom ili sa vie njih.
Tree: ivotne potrebe nameu svakom supruniku, i
mukarcu i eni, da rtvuje neto od onoga to voli, i to ili
zbog zajednike i obostrane koristi, ili zbog opeg interesa
drutva, ili ak samo zbog koristi drugog suprunika ako ga
uistinu voli. Islam kudi sebinost i poziva na rtvovanje
za drugog (altruizam) , a ne na odvratni egoizam.
U naem vremenu je mogue primijetiti da veliki
broj mukaraca (na milione njih) , ostavlja svoje ene i
djecu i odlazi van svoje domovine na godinu i vie, u
potrazi za kruhom. udno je da oni navodno plau to
68

ena u poligamiji biva djelimino uskraena za mua,


a ne protive se tome da ena u potpunosti izgubi mua
na tako dug period, zbog njegovog putovanja u potrazi
za poslom. tavie, oni podravaju ovakve postupke,
dokazujui to kao potrebu za poveanjem deviznog fonda
drave - makar to bilo na tetu supruga! ! !
Pojedini ljudi, takoer, putuju radi trgovine ili studija
na univerzitete u razne drave svijeta. Oni koji su oenjeni
meu njima moraju, prema prirodi stvari, da ostave svoje
ene sve dok potpuno ne zavre svoj studij , koji traje i po
nekoliko godina. Uz sve to, protivnici poligamije tome
ne prigovaraju i zanemaruju injenicu da se mu, koji ivi
u poligamnom braku, vraa pod okrilje svoje porodice
(to jest, vraa se svojim enama) ve nakon dan-dva
ili moda sedmicu dana. Za to vrijeme, mu koji je na
poslovnom putovanju, ili na studijama, biva udaljen od
svoje ene najmanje godinu dana ili ak godinama, kako
je ve maloprije reeno.
Osim toga, postoji postporoajni period koji traje i
do etrdeset dana i u kojem je zabranjeno spolno openje
sa enom. Ili, desi se da se mu razboli, pa time zbog
toga bude udaljen od suprugine postelje na dui ili krai
period; ili, desi se da se razboli supruga ime ona bude
udaljena od svog mua. Sve to predstavlja prirodne stvari
u ivotu i nije ih mogue zanemariti, niti preuveliavati
vie od onoga to ustvari jesu.
Ne smijemo zaboraviti ni mjeseno pranje koje traje od
7 do 15 dana kod pojedinih ena. U tom periodu mu
nema spolnog odnosa sa svojom enom, sve dok se ona u
potpunosti ne oisti.
Iz svega toga moe se zakljuiti da u stvarnosti ne
postoji ovjek koji je neprestano uz svoju enu. ak ni onaj
ko boravi u svom mjestu, jer esto biva prisiljen da traga
za dodatnom zaradom kako bi poveao prihod od kojega
69

.....

Q)

>

Cl
o
Q.

Q)
u

.....

QJ

e:

......

Vl
QJ
e:
QJ
>N
IV
e:
Vl
QJ
..0
o

bi mogao izdravati svoju porodicu. Ovakav ovjek se


esto vraa kui u kasnim satima to ukazuje na injenicu
da veliki broj ljudi u ovom dananjem vremenu nije u
mogunosti posvetiti se svojim enama u potpunosti.
Zato nema potrebe za pretjeranim straenjem i
uveliavanjem tete koja se zbog poligamije navodno
nanosi prvoj eni.
etvrto: ta je bolje u sluaju da se ovjek vee u
braku sa drugom: da se rastavi od prve - koja je, naprimjer,
bolesna ili poodmakla u godinama ili sterilna, ili da je
ostavi poaenu i ponositu u krugu brane zajednice
- da ima prava kao i ona prva ili ostale?
Peto: Zar nije istije i plemenitije da ovjek, koji se
vezao za drugu, uzme nju za svoju enu, od toga da mu
ona bude ljubavnica u tami, nemajui nikakvih zakonskih
prava - ni ona, a ni ono dijete koje rodi. Sudbina te djece
uglavnom bivaju centri za zbrinjavanje, ili pak ulica. Pa
kakav je grijeh ove jadne djece?
esto: Ako su zvanine statistike u veini drava
svijeta kategoriki potvrdile stalni porast enske
populacije u odnosu na mukarce i to za nekoliko puta, i
ako stalni ratovi u razliitim dravama pripomau pojavu
velikih razlika u brojkama izmeu dva spola, kako emo
onda rijeiti ovako drastine i opasne razlike? Kakva e
biti sudbina stotina miliona ena koje su izgubile mua
ili taratelja, ili nisu imale priliku da se udaju zbog malog
broja mukaraca i velikog broja ubijenih u ovim ludim
ratovima koji se ne zaustavljaju? ! !
Hoemo li im zabraniti legitimno pravo na brak, jer manji
broj udatih zbog svoje sebinosti ne mogu dozvoliti da se
njima pridrue druge supruge ? ! ! Da li emo ih prepustiti
nastranosti i bludu, ili uskraenosti i oaju? ! !
Zakoni koji se donose da bi bili sprovedeni u
razliitim zajednicama imaju za cilj ostvarenje potrebne
ravnotee interesa odreenih konkurentskih skupina,
70

-------------
---_n._
_6n_Si_U_
mA---------__

poput ravnotee izmeu radne snage i poslodavaca, ili


izmeu posjednika nekretnina i onih koji ih iznajmljuju
i sl. Na takav nain uzvieni islamski zakon ima za cilj
uspostavljanje socijalne ravnotee izmeu ogromnog
broja neudatih i onih koje su udate.
Nije pravedno da se, recimo u Egiptu, pazi na
ouvanje interesa osam ili deset miliona udatih ena
na raun deset miliona ena ili djevojaka koje ekaju
udio u ivotnoj srei. Naprotiv, blie je pravdi, milosti i
ljudskosti da, zajedno sa udatim enama, one uestvuju
u uivanju u ivotu, panji i njenosti mua.
Postoji drugi momenat koji potenciraju, ali se radi
o vidljivoj obmani koja kontrira stvarnosti i prirodnom
sistemu. ovjek koji je oenjen sa dvije, tri ili etiri ene
biva emotivno i tjelesno zadovoljen u veini sluajeva, ime
biva manje od drugih podloan da zapadne u grijeh.
Vanije od toga jeste to da poligamija nema prvenstveno
samo jedan cilj, a to je zadovoljenje strasti. Psihijatrija
potvruje da je emotivno zadovoljstvo mnogo bitnije od
pukog zadovoljenja nagona ili tjelesnog zadovoljstva.
Emocionalna smirenost, osjeaj ljubavi i milosti, lijep
porod, socijalna povezanost putem tazbinstva, panja prema
enama i djeci i izvravanje njihovih potreba i njihovo
izdravanje, sve su to veoma visoki ciljevi, mnogo vredniji
od pukog tjelesnog zadovoljstva ili upranjavanja strasti.
Mukarci se razlikuju u tjelesnim, seksualnim sposobnostima
isto onako kako se razlikuju po koliinskoj potrebi hrane.
Zatim, sistem kao to je poligamija ne zahtijeva od
ljudi da postignu stepen bezgrjenih i istih meleka koji
ine ono to im njihov Gospodar naredi. Takvo neto
erijat ne zahtijeva od muslimana, jer smo mi, na kraju
krajeva, ljudska bia - radimo ispravno, ali i grijeimo.
Cilj je da se drutvo to je vie mogue udalji od puteva
koji vode u razvrat, te da se musliman zatiti razliitim
sredstvima koja e mu pomoi u obaranju pogleda i
71

<U
.......

>

ro

Cl

o
a.
<U
-u

....

(1J
e:

......

:l
1/)
(1J
e:
(1J
>N
"'
e:
1/)
(1J
.o
o

ouvanju spolnog organa. Od tih sredstava, nesumnjivo


je i poligamija, pod uvjetom pravednosti prema enama.
Time emo u isto vrijeme, kada je o njima rije, pomoi
enama da sauvaju svoju ednost, ast i svoje spolne
organe, kao i da obore pogled. Usprkos tome moe se desiti
da pojedinci zastrane, ba kao to se savremene drave
trude da ponude svim svojim dravljanima poslovne anse
dok se, u isto vrijeme, pojedinci odaju krai, otimanju ili
preprodaji droga sa ciljem nedozvoljene zarade, i pored
postojeih poslovnih prilika i dozvoljenih izvora zarade.
Pojedine drave pokuavaju da kontroliraju takav kriminal
i da, to je vie mogue, smanje broj devijanata, a to je ono
to ima za cilj islamski erijat kroz svoje propise, od kojih
je i pravo mua na poligamiju uz odreena pravila i uvjete.
Dakle, uvijek je cilj smanjenje kriminala i devijacija, a
ne potpuno iskorijenjivanje; to nije mogue ostvariti u
slabanom i grjenom ljudskom svijetu. Najbolji meu
njima su oni koji se kaju i bore protiv duevnih prohtjeva
na koje ih navodi dua sklona zlu.
Ovdje je nuno ukazati na veliki broj hudovica i
rasputenica - a njihov broj se procjenjuje na desetine
miliona; one samo trae branog druga koji e se brinuti
o njima i izvravati svoju ulogu paljivog oca prema
njihovoj djeci, makar i ne izvravao svoju ulogu mua.
Meutim, vidljiva stvarnost oko nas je najbolji svjedok.
*

Ipak, ono to u stvarnosti vidimo kod pojedinaca koji


ive u poligamnom braku i koji grijee, moramo znati da sa
time islam nema nita. Rjeenje tih greki nije u ukidanju
institucije poligamije, nego u poveanim naporima
buenja svijesti meu ljudima i njihovo upuivanje na
pridravanje moralnih i ljudskih vrijednosti kao to su
pravda i bogobojaznost u svim aspektima ivota. Zatim, ove
72

besna:Zme sumje

-------------------------------------greke se ne smiju pripisivati islamu, jer one predstavljaju


odstupanje od njegovih principa i ustajanje protiv njih.
injenica je da ono to pojedinci rade, nanosei
svojim enama nepravdu i pravei razliku meu djecom,
jeste proizvod nepostojanja ispravnih islamskih shvatanja
na ovom polju. Isto tako, medijska sredstva jo vie
raspiruju strasti, tako to afirmiraju razvrat i navodne
vrijednosti koje su daleko od velianstvenog islama.
Usplahireni mladi e zapitati: "O kakvoj poligamiji
raspravljate kada ja ne mogu da naem ansu za
zaposlenje, skromni stani i mehr samo za jednu enu ? J
Neki mladii meu nama se trude deset godina kako bi
obezbijedili uvjete da se usude zaprositi jednu enu, a vi
od njega jo traite poligamiju? J "
Odgovoriti na ovo pitanje j e lake nego to to misli na
prijatelj kojem, istina je, moemo nai neko opravdanje s
obzirom na teke ekonomske uvjete u kojima ive mladii
u islamskom svijetu koji je pun tekoa i ekonomskih
neprilika. Molimo Allaha da ih otkloni od muslimana sa
Svojom snagom i moi.
Govor o poligamiji je direktno upuen onima koji za
to imaju mogunosti, a ne odnosi se na one mladie koji
imaju ograniene prihode i za koje molimo Uzvienog Allaha
da im pomogne i opskrbi ih odande odakle se i ne nadaju.
Uvjet sposobnosti je nuan za svakog onoga koji ima elju za
brakom, bez obzira da li htio da se oeni sa jednom ili vie njih.
Mogunost o kojoj govorimo ima vie dimenzija.
Prvo: Radi o materijalnoj mogunosti u granicama
tolikog bogatstva da moe podjednako izdravati svoje
ene i djecu. Zatim, radi se o tjelesnoj sposobnosti.
Nezamislivo je da nesposoban i bolestan mukarac
ue u poligamiju.To je mukarac koji, u isto vrijeme,
nije sposoban da ouva ednost svoje prve ene, niti
da udovolji njenim legalnim potrebama. Prema tome,
73

Cl)
........

Cl

8.

Cl)
u

0u

ut

la

----_
_
_
n

-_
mm
__
__
__
__
__
__
a
-

<1.1
e:

.......

:l
Ill
<1.1
e:
<1.1
>N
Ill
e:
Ill
<1.1
.e
o

svaki onaj koji eli imati vie ena mora biti sposoban da
seksualno zadovolji sve ene u normalnim granicama.
Drugo: Svaki onaj koji tei ka poligamiji mora biti
psihiki sposoban i spreman da sprovede pravednost meu
enama; da se, shodno mogunosti, bori protiv srane
sklonosti prema nekoj od njih. Na njemu je da primjeni
otra mjerila u pravinom izdravanju ena, osiguranju
istih uvjeta (mjesta) stanovanja, pa ak i pri zabavljanju i
nonim razgovorima. Zatim, mora se potruditi da prikrije
sranu naklonost ka jednoj u odnosu na druge, kako ne
bi povrijedio osjeaje kod druge ili drugih ena.
Mi smatramo da je dunost mua da bude pravian, ak i
u openju sa enama, jer je to ipak blie duhu uzvienog
erijata koji zabranjuje nepravdu i pravljenje razlika u bilo
emu. Na muu je da bude pravedan, ak i u osmijehu i
pogledu, jer je to blie bogobojaznosti.
Ali, ako je siguran da nee biti pravedan, onda se bez
sumnje mora zadovoljiti u braku sa jednom, ili se rastaviti,
ako ni tada ne moe izvravati obaveze, ne bi li joj Allah
podario drugoga koji e joj pokloniti ljubav i panju.
*

Najudniji stav koji je izreen protiv poligamije je


taj da je ona protiv interesa ljudske vrste ! ? Argument za
ovaj stav jeste to da poligamija prijeti porodici i utjee na
poveanje broja djece, dok u isto vrijeme drava (Egipat)
radi na ograniavanju broja stanovnika ili reguliranju
prirataj a - kako bi se izbjegla demografska eksplozija! ?
Sutina je da su oni izokrenuti spomenuti ajet i postavili
se suprotno logici, jer tano je ono to je suprotno od
toga. Ono to prijeti ustrojstvu porodice i drutva jeste
zabrana poligamije. To govorimo s aspekta brojki koje
dokazuju da je broj neudatih u odnosu na udate ene
viestruko vei. Ako ne dozvolimo erijatsku poligamiju,
74

onda e doi do iskvarenosti, razvrata, duevnih bolesti,


samoubistava, bluda i uzimanja ljubavnica kao u
nemoralnim evropskim drutvima.
to se tie poveanog broja djece, u sutini je istina
da svaku duu kojoj je Allah propisao da se rodi, niko
od ljudi niti dina nee sprijeiti da doe na ovaj svijet.
Meutim, ono to e se desiti ako pokuamo sprijeiti da
se ovo dijete rodi od druge, tree ili etvrte ponosite i
estite majke, jeste da e ono biti roeno kao vanbrano
dijete koje e zavriti u socijalnoj ustanovi ili na ulici.
N akon nekog vremena, ovo dijete bi postalo profesionalni
kriminalac koji prijeti sigurnosti drutva. Da li protivnici
poligamije uviaju da je ovaj rezultat "bolji" od rezultata
erijatske poligamije koje smo prije spomenuli? !
I na kraju, ljudsko mnotvo, ako bismo uspjeli da ga
odgojimo, dotjeramo ili sredimo, predstavljalo bi korisnu
produktivnu snagu kao to je to u Kini i Japanu i drugim
azijskim zemljama.

.....,

Q)

>

Cl
o
Q.

Q)
u

.....

Zato ena nema pravo na vie mueva, kao to mu


ima pravo na vie ena? Pitanje je krajnje zanimljivo i
naivno u isto vrijeme. Ono u sebi sadri zanemarivanje
prirode stvari i onoga to je Allah usadio u biu ene i
njenoj tjelesnoj i duhovnoj konstituciji koja se ogleda u
korjenitim razlikama u odnosu na mukarca. Sa jedne
strane bilo bi nemogue odrediti kome pripada dijete
ako se dopusti da ena ima odnos sa vie mukaraca u
isto vrijeme. Bilo bi mogue zamisliti opu zbrku koja
bi se, u sluaju ovakve vrste pokvarenosti, desila u vezi
s utvrivanjem potomstva, kao i u pogledu socijalnih
i zakonskih odnosa. Ili, naprimjer, koga bi ovo dijete
naslijeivalo? Ili, od koga e se oeniti, ako se ne zna ko
75

Q)

. .....,

e:

:l
Vl
Q)
e:
Q)
>N
Itl
e:

.e
o

mu je otac ili kojoj porodici pripada? Ili, ko e se o njemu


brinuti i izdravati ga meu svima onima sa kojima je
njegova mati imala odnos? ! !
Moderna nauka je otkrila opake i opasne bolesti
koje pogaaju ene kao produkt velikog broja kontakata
ostvarenih sa razliitim mukarcima i zbog spoja sperme
unutar maternice iz razliitih izvora, to prouzrokuje
rak maternice, a zatim AIDS, rak vagine i sl. - da nas
Allah sauva.
Ovo je vjeni i postojani sistem kojeg je postavio
Uzvieni Allah, Stvoritelj svemira, Onaj koji ga odrava
na najbolji nain. N emogue je suprotstaviti se ili napustiti
ovaj sistem a da se u ivotu ne dogodi poremeaj koji e
dovesti do njegovog ruenja, to jest, ruenja samog ivota,
ili do katastrofa od kojih se ljudi nee moi odbraniti.
Maternica moe primiti samo jednu spermu, a onaj
ko kae suprotno tome navodi na poremeaj , greku i
sigurno unitenje.
Kako bi bilo mogue da vie mukaraca spava sa
jednom enom u istoj postelji istovremeno! ? Tako mi
Allaha, ivotinje koje nemaju razuma se uvaju od
ovakvog postupka, pa kako da to onda dolikuje stvorenju
koje je Allah odlikovao nad ostalim stvorenjima? ! !

76

Hadis o Fatimi, keri Poslanika,


sallallahu alejhi ve sellem
Veina protivnika poligamije pokuavaju da iskoriste
dogaaj u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
odbio da dozvoli Aliji b. Ebi-Talibu, r.a., muu njegove
keri Fatime, majke Hasana i Husejna, enidbu sa
kerkom Ebu-Dehla Amra b. Hiama. Oni tvrde da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranjujui Aliji
da se oeni na Fatimu dokinuo instituciju poligamije,
ili, u najmanjem smislu, potvrdio tetu i smetnju koju
poligamija pruzrokuje prvoj eni.
Odgovor njima uvjetuje da taj hadis navedemo
u potpunosti, da se pojasne uzroci i razlozi zabrane. U
hadisu kojeg biljee esterica5 od Alije b. Husejna koju
on prenosi od Misvera b. Mahreme, r.a., stoji da je Alija
zaprosio kerku Ebu-Dehla na Fatimu. "uo sam" kae prenosilac, Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, dok se obraao ljudima sa ovog minbera, a ja sam
tada bio spolno zreo, da je rekao: "Fatimaje moja i ja se bojim
da ne bude dovedena u kunju u njenoj vjeri. " Kae: "Zatim
je spomenuo jednog od zetova iz plemena Benu Abdu
ems, pa ga je pohvalio u vezi s njegovim tazbinstvom,
rekavi: "Govorio mi je i istinu mi je rekao, obeao mi je pa
je ispunio obeanje (mislei na Ebu el-'Asa b. Rebi'a) , a
ja neu zabraniti halal, niti u dozvoliti haram; ali, tako mi
Allaha, nikada se nee spojiti kerka Allahovog Poslanika i
kerka Allahovog neprijatelja na jednom mjestu. "
A u drugoj predaji: "Ibn-Hiam b. Mugire je zatraio
dozvolu da svoju kerku uda za Aliju b. Ebi-Taliba, ali oni
nemaju dozvolu; i opet, oni nemaju dozvolu; i jo jednom,
5

El-Buhari, Muslim, Tirmizi, Nesai, Ibn-Made i Ebu-Davud.


77

oni nemaju dozvolu! Osim ako Ibn Ehi,Talih ne eli da se


razvede sa mojom kerkom, a zatim da se oeni sa njihovom
kerkom. Moja ki je dio mene: smeta mi ono to njoj smeta i
vrijea me ono to nju vrijea. " Istinu je rekao Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem.
Sada emo navesti ta se navodi u knjizi "Sahihu
Muslim sa Nevevijevim komentarom". Pojanjavajui
ovaj hadis, autor kae: "Uenjaci su rekli: 'U ovom se
hadisu zabranjuje vrijeanje Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, na bilo koji nain i u bilo kojem obliku, pa
ak i ako se radi o neemu to je u osnovi doputeno,
i za vrijeme njegovog ivota. Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, je obzanio Aliji da je dozvoljeno da se oeni
sa Ebu,Dehlovom kerkom rijeima: ". . . ja neu zabraniti
halal"; on je zabranio da spoji njih dvije iz dva razloga
koji su navedeni. Jedan od tih razloga je taj da to smeta
Fatimi to smeta i njemu. On je to zabranio iz samilosti
prema Aliji i Fatimi, da ne bi bio uniten onaj ko ga je
povrijedio. Drugi razlog je strah da Fatima ne padne u
kunju zbog ljubomore, dok su drugi rekli da se hadis
ne odnosi na zabranu spajanja izmeu njih dvije, nego
je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, znao iz Allahove
blagodati da se njih dvije nee spojiti, to jest, da se radi
samo o obavjetavanju o budunosti."'
Drugi kau da se hadis moda odnosi na zabranu
spajanja njih dvije, tako da ova zabrana spada u
kategoriju zabrana u pogledu braka, a to je da se ne
moe spojiti kerka Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, i kerka Allahovog neprijatelja, Ebu
Dehla. Tako e rijei: " . . . ja neu zabraniti halal" znaiti
da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nee rei neto
to e biti suprotno Allahovom propisu. To znai: "ako
je neto dozvolio - ja ga neu zabraniti, a ako je neto
zabranio - ja ga neu dozvoliti niti u preutiti njegovu
zabranu, jer bi utnja bila odobrenje." Ovim se zavrava
78

stav uenjaka pojanjavajui znaenje asnog hadisa."6


Ako imamo pravo neto dodati, rei emo da je jasno
da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potvrdio svoje
protivljenje tom braku Alije b. Ebi-Taliba sa drugom enom
jer se radi o kerki Allahovog neprijatelja Ebu-Dehla
- diktatora koji se borio protiv islama i muslimana na
najgnusniji i najpakosniji nain, sve do posljednjeg daha u
svom grjenom ivotu. Tako je normalno to nije dozvolio
da se izjednai kerka Allahovog neprijatelja sa kerkom
Allahovog miljenika i Njegove milosti svjetovima. Takoer
nije pojmljiva da kerka Peata vjerovjesnika, a ona je dio
njega, bude sa drugom enom na pozornici ovosvjetske
konkurencije u srcu jednog mukarca. Kao i svega onoga
to poslije toga slijedi, kao to je ljubomora jedne naspram
druge i prepirke od kojih skoro ni jedna kua nije sauvana.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegova
kerka su poaeniji od toga da se nau na takvom polju
dunjalukih sukoba koje moemo primijetiti kod svih
ena i u svim zajednicama, kroz svako doba i podneblje,
pri osvajanju mukarevih srca. Zatim, Muhammedova,
sallallahu alejhi ve sellem, kerka je uzor svim enama
svijeta; zato ju je trebalo zatititi od konkurencije druge
ene, kako bi se, potpuno i zajedno sa svojim ocem, posvetila
plemenitoj misiji pozivanja u islam.
Postoje posebna pravila i zakoni koji se odnose na
poslanike i vjerovjesnike, kao to se odnose i na njihove
sinove i keri. Zato se ova pravila moraju uvati jer
predstavljaju sr islama i uvjerenja. Mi smatramo da je
Fatima sestra svih vjernika, jer je - na osnovu kur'anskog
teksta - njena mati Hatida, majka svih pravovjernih, a
njen mu, sallallahu alejhi ve sellem, prei vjernicima i od
njih samih. On je poput oca svakom vjerniku i vjernici.
6

Sahihu Muslim sa Nevevijevim komentarom, (7/483).


79

........

cu

>

OI
o
Q.
cu
'U

...

A ako kaemo da je Fatima sestra svih vjernika, onda


moramo znati da nije dozvoljeno spojiti dvije sestre kao ene
jednom muu - u ovom sluaju Aliji, r.a. Sluaj Fatime je
izuzetak koji ima posebni tretman kojeg se mora pridravati.
Nije dozvoljeno primijeniti analogiju (kijas) na nju, niti je
tretirati kao druge ene, bez oslonca na erijatski dokaz.
I na kraju, nepojmljivo je da Uzvieni Allah, potvrdi
jedan propis kao to je poligamija kur ' anskim tekstom,
a zatim da mu se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
suprotstavi ili da ga opovrgne po svom nahoenju. Takav
stav je ruenje osnova vjere i zloin skeptinosti naspram
Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, postupaka.

80

etvrto poglavlje

Govor brojki
Uzvieni Allah, s vremena na vrijeme, pokazuje dokaze
Svoje moi i pokazatelje Svoje milosti.
Ako je obaveza svakog vjernika da se pokori propisima i
odredbama svog Gospodara, pa makar i ne shvatio uvijek
razlog mudrosti u tom propisu, onda drugi koji nisu
vjernici svakog trena pronalaze tajne i mudrost boanskih
zakonitosti- to onim realnim i pravednim meu njima daje
povoda da se pokore, veliajui Uzvienog Gospodara.
Oiti primjer za to jeste dozvola vieenstva (poligamije) .
Na osnovu zvaninih podataka zadnjih prebrojavanja
i statistika o broju stanovnika u Sjedinjenim Amerikim
Dravama pokazalo se da je broj ena za osam miliona
vei od broja mukaraca. U Britaniji je ta brojka dostigla
vie od pet miliona ena, a u Njemakoj je taj odnos 3: l .
Statistike koje j e nedavno objavio sedmini magazin
"Mejdan"7 potvruju da se u Egiptu od svakih deset
djevojaka spremnih za brak (a koje su zakasnile i u dobi
izmeu 22. i 32. godine) - samo jedna uda! ! Mu je, u
veini sluajeva, preao trideset petu godinu starosti ili je
ve navrio etrdesetu. Nakon diplome mukarci ekaju
izmeu 10. i 12. godina ne bi li nali zaposlenje; zatim
sakupljaju mehr, a nakon toga trae svoju drugu polovicu.
Magazin navodi da se zabranjene veze poveavaju,
kao i pojava nelegalnih brakova u sjeni prisutnosti
miliona ena koje nisu udate. Dvije analitiarke, Gada
Muhammed Ibrahim i Dalija Kemal Azzam, su u svojim
7

Broj od utorka 6. maja 1997. godine.


81

prouavanjima8 potvrdile da je broj stupanja mladia u


brak opao za 90% zbog skupoe, nezaposlenosti i zbog
nedostatka stanova.
-

s
....
..e

....
o
>

0'1

Zvanina amerika statistika kae da je svako esto


dijete koje se rodi u Njujorku - vanbrano (novine "El
Ahbar" od 2/7/1 968) . Nema sumnje da se ta godinja
brojka vanbrane djece penje na milione na nivou cijelih
Sjedinjenih Amerikih Drava.
U Iraku i Iranu je, zbog tekog rata koji je izmeu
ove dvije drave trajao punih osam godina, dolo
do zastraujueg poremeaja uravnoteenosti broja
mukaraca i ena. Tako se odnos u pojedinim pokrajinama
kree 1 :5, to jest, jedan mukarac na svakih pet ena. U
drugim pokrajinama taj odnos dostie omjer l : 7 .
Veoma udna i opasna jeste injenica da u Republici
Bosni i Hercegovini, koju je u periodu od 1 992. do 1 995.
godine razarao prljavi etniki rat, taj omjer na veini
bosanskohercegovake teritorije iznosi l : 2 7 . Da, l : 2 7 ! ! ! 9
Na nama je da zamislimo o kakvoj se socijalnoj katastrofi
radi u ovom muslimanskom drutvu koje je desetinama
godina bilo potinjeno komunistikom reimu, da bi
nakon oslobaanja iz komunistikih ralja pali u krstake
zube, koji ih jo ee razdiru i kolju. ta e uiniti
8

Istraivanje je provedeno pod mentorstvom profesora Nacionalnog


centra za socijalna i krivina istraivanja.
9 Nije nam poznat izvor iz kojeg je autor prenio ove statistike
podatke. Prema statistikom godinjaku/ljetopisu Federacije Bosne
i Hercegovine iz 2003. godine, broj mukaraca prema popisu
stanovnitva iz 199 1 . godine bio je 2. 183.795, a ena 2. 193.238.
Taj se omjer nakon posljednjeg rata promijenio i vjerovatno se broj
ena poveao u odnosu na broj mukarca. (prim. ree.)
82

djevojke koje ne nau mueve meu muslimanima?


Hoemo li ih pustiti da se udaju za pravoslavne Srbe
ili Hrvate katolike, samo zato to pojedini ili pojedine
meu kapricioznim odbijaju instituciju vieenstva! ! ?
Ili oni vie vole da muslimanske djevojke budu uzete
kao ljubavnice ili bludnice iza zastora, kao to je to
sluaj sa propalim Zapadom ? ! !
*

U istraivanju o eksploziji broja neudatih, gospoa


Tehani Burtukali, dopisnica "El-Ahrama" u Kuvajtu,
navodi pojavu iz nekoliko proteklih godina, to jest, da
veliki broj djevojaka (na stotine njih) , alju pisma udatim
enama Kuvajankama u kojima trae od njih da svaka
udata ena prihvati po jednu djevojku za svoju inou
kako bi se rijeio problem postojanja velikog procenta
neudatih djevojaka u kuvajtskom drutvu, ili openito u
Zalivu. U istraivanju koje su objavile novine "El-Ahram"
u prvom broju se kae da je broj neudatih djevojaka u
Kuvajtu dostigao cifru od 40.000.
Ovo nije mali broj, ako ga uporedimo sa brojem
stanovnika koji dostie pola miliona itelja; time procenat
neudatih u odnosu na broj ena dostie rekordnih 16%, a
broj ena dostie vie od Y4 miliona.
*

Uskraivanje emocionalnog zadovoljstva eni


je opasnije od uskraivanja tjelesnog zadovoljstva.
Upranjavanje fizikih potreba, a bez osjeaja ljubavi,
nema nikakvog pozitivnog utjecaja na enu. Lijepa rije ili
lijep blag pokret utjee na nju mnogo vie, a to je na kraju
ini zadovoljnom i kod upranjavanja fizike potrebe. Ovo
83

......

QJ

>
Itl

"51
o
a.

>U

32
.

...,

.e
....

OI

potvruje doktor Se'id Abdul;Azim, doktor na Odjelu za


duevna i nervna oboljenja Kairske bolnice, koji dodaje
da je uskraivanje emocionalnog zadovoljstva u sluaju
ene jedan od najbrih naina i puteva ka devijantnosti
drutva ili hladnokrvnog odnosa za tjelesnim potrebama,
uz pojavu mnogobrojnih duevnih i tjelesnih bolesti i dr. 10
Doktor Muhammed Hilal Refai, spec. ginekologije i
akuerstva, kae: "Neudaja ili kanjenje sa udajom izlau
enu bolestima dojke vie nego udatu enu. Isti je sluaj
sa rakom maternice ili pojavom vodenih cisti. Mnoge
od onih koje su posjeivale nae ordinacije smo upitali:
"Da li daje prednost neudaji ili da sa drugom dijeli
mua?" Odgovor ogromne veine je bio da daju prednost
udaji za oenjene mukarce nad nesretnom, oajnom
osamljenou. Neke od njih tvrde da bi radije bile trea
ili etvrta ena nego to e ostati u krugu neudatih."
Ako je ovo stav nauke, onda doktorica moe da
to pojasni na najbolji nain. Jedna doktorica je poslala
pismo poznatom piscu Ahmedu Behdetu u kojem pie da
je itala statistike koje govore da u Egiptu, meu enama i
ostarjelim djevojkama, postoji oko deset miliona ne uda tih,
koje ive kao samice. One su hudovice ili rasputenice
koje nisu ili jesu raale, ali su djeca odrasla, oenila se ili
odselila, ili su to djevojke koje se nisu nikada udale.
Doktorica kae: "Da li iko moe zamisliti obim tegobe
koju proivljavaju usamljene ene ? ene iz tog svijeta
ne mogu uspostaviti uravnoteene veze sa drugima.
Naprotiv, one ive u stanju depresije, beznadenosti i
elje za izolacijom, daleko od oiju ili jezika prethodnih
optubi za pokuaj otimanja mueva od strane prijateljica,
rodica ili kominica. Sve ovo vodi u bolest potitenosti
(depresije) , bezvoljnosti za ivljenjem i nesposobnosti
10

Magazin "Tabibuki el-hass", maj 1 997 . godine.

84

da se uklope i socijaliziraju u drutvu." Doktorica


ukljuuje alarm opasnosti upozoravajui na to da te
ene obolijevaju od duevnih i tjelesnih bolesti, kao to
su migrena, poveani krvni pritisak, upala zglobova,
ir eluca i dvanaestopalanog crijeva, ivanost,
menstrualni poremeaji, opadanje kose i moralna
iskvarenost; veina njih biva prisiljena da stupi u vezu sa
oenjenim mukarcem. "J J
Apsurdno je da neke zapadne drave, koje se
suoavaju sa opasnim problemom, to jest, poveanjem
enske populacije nad mukom, bivaju prisiljene da
prihvate poligamiju kao jedino rjeenje koje imaju kako bi
se izbjegao problem socijalne eksplozije kojoj se nee moi
suprotstaviti niti lijeiti njegove unitavajue posljedice.
Ovo se dogaalo u vrijeme kada su neki muslimani, samo
po imenu, podizali zastavu u borbi protiv vieenstva i
njegovog ozakonjenja! !
Doktor Muhammed Jusuf Musa pripovijeda ta
se desilo na Svjetskom omladinskom kongresu 1 948.
godine u Minhenu u Njemakoj . Doktor Jusuf i njegov
prijatelj Egipanin su bili pozvani da daju svoje uee
u raspravi na kongresu koji se odnosio na razmatranje
velikog problema poveanja enske populacije, od
nekoliko puta u odnosu na broj mukaraca, nakon
Drugog svjetskog rata. Okrugli sto je raspravljao o svim
moguim rjeenjima da bi se na kraju rasprava zavrila sa
odbijanjem svih prijedloga od strane zapadnjaka, jer su
bili nedostatni da rijee ovako sloen problem. U ovom
trenutku su doktor Muhammed Jusuf Musa i njegov
kolega pristupili sa prirodnim i jedinstvenim rjeenjem,
a to je nunost legalizacije poligamije.
1 1 "Sundukud-dunja",

u:

"El-Ahram", br. 1 3 , maj 1 997 . godine


85

'-u_
----

--..'-o;,_
- _
_a- ne}
_l<_
be
bJJfl
u,__
pfY!i
.......

_
_
__

Na samom poetku islamski stav je bio prihvaen


sa uenjem i odbijanjem. Ipak, pomno, realno i umno
prouavanje dovelo je uesnike kongresa da prihvate
injenicu islamskog rjeenja ovog problema, jer osim
njega nije postojalo ni jedno drugo rjeenje. Ishod svega
toga je bio da je jedan od zakljuaka i preporuka tog
meunarodnog kongresa bila poligamija.
Nakon godinu dana, stanovnici Bona, glavnog grada
Zapadne Njemake, su zahtijevali da se u njemaki Ustav
unese tekst kojim se dozvoljava poligamija, ime se
pokazala istina, makar to bilo mrsko sekularistima! !
12

. ....,

.o
L..

o
>
o
OI

Prihvatanje poligamije kao zakona je islamsko


drutvo odaljilo od mnogih zala i neprilika koje se ne
mogu nabrojati. Dovoljno je napraviti veoma malu
usporedbu izmeu saudijskog drutva u kojem su veoma
rijetki sluajevi moralnog zloina kao to je silovanje
ili prostitucija i izmeu amerikog drutva gdje je broj
ljubavnica skoro vei od broja zakonskih supruga. Isto
tako, procenat vabrane djece dostie vie od 45% od
ukupnog broja roene djece godinje. Zvanina amerika
statistika kae da je broj vanbrane djece u 1938. godini
bio 88.000, da bi se 1957. popeo na 202.000; 1 958. je
dostigao brojku od Y4 miliona djece roene produktom
bluda. '90-tih ovaj broj dostigao je milionske cifre. Ali,
istinski brojevi su, u veini sluajeva, duplo vei od onih
koje spominju vlade; ono to se krije je mnogo vee.
Zbog svega ovoga se francuski knjievnik Atin Dinije
zapitao: Da li u zabrani poligamije ima moralne koristi?
Zatim je i sam odgovorio: "Ovo je sumnjiv potez, jer e
12

Sejjid Sabik, Fikhus-sunne, Parodini sistem, (2/1 04) .

86

se prostitucija - koja je veoma rijetka pojava u islamskom


drutvu - proiriti sa svojim razarajuim posljedicama, te
e se pojaviti problem usidjelica sa, takoer pogubnim,
posljedicama kao to je to sluaj sa zemljama koje
zabranjuju poligamiju."13

(\)
.......

>

lU

"61
o
a.

(l)
>U

13 Knjiga Muhammed resulullah (Muhammed, Allahov poslanik) ;


preveo ju je doktor Abdul-Halim Mahmud, bivi ejh El-Azhara.
87

Peto poglavlje

Opa pravila poligamije


Uzvieni Allah kae:

u: L; i u i_,k ; fr: G)
, ,...
,
.,.
1) ':Ji 1: o..:. 0 t_J J ,.L:.:JI z;
__

o '

"..

:; ,.

,;

"..

"",

".,

; (.i)j (;;t l L; ) l)

"Ako se bojite da prema sirotama neete biti


pravedni, onda se enite onim enama koje su vam
doputene, sa po dvije, sa po tri i sa po etiri! A ako
strahujete da neete pravedni biti, onda samo jednom,
ili onom to posjedujete! Tako ete se najlake nepravde
sauvati!" (sura EnNisa, 3. ajet)

IbnKesir, tumaei ovaj ajet koji govori o vieenstvu,


kae: "To jest, ako se u skrbi nekog od vas nalazi sirotica,
ali se boji da joj nee dati mehr koji bi dao njoj slinoj eni,
neka se eni drugim enama mimo nje kojih ima mnogo,
a Uzvieni Allah mu u tome nije uinio tjeskobu."14
ElBuhari prenosi sa svojim lancem prenosilaca da je
Urve b. Zubejr upitao svoju tetku Aiu o ovom ajetu, pa
mu je rekla: "Sestriu moj, ovo je sirotica koja se nala u
skrbi onoga koji se o njoj brine (staratelja) i njen je imetak
udruen sa njegovim imetkom. Zatim mu se ona i njen
imetak dopadnu, te je on eli oeniti bez elje da bude
14

lbn-Kesir, Tefsir Kur'anil-Azim, tumaenje 3 . ajeta sure En-Nisa.


89

C1l
.....
..
>
m

g
e.
o

Q)

rc
.!:!"
o
Q.

;;;

Q.

rc
'U
Q.
o

pravedan prema njoj u njenom mehru pa da joj dadne


mehr slian mehru koji bi joj dao drugi ovjek. Tako je
Allah zabranio skrbnicima da se ene sa siroticama koje
se nalaze pod njihovim okriljem, osim ako su pravedni
- pa im dadnu ono to zasluuju od mehra; to jest, da im
dadnu najvei mehr koji inae dobivaju druge ene poput
nje. A nareeno im je (u sluaju da se boje nepravde) da
se ene sa enama koje im se dopadaju mimo njih." To
jest, sa djevojkama koje nisu sirotice.
Ebu-Dafer Muhammed b. Derir u svom "Tefsiru"
od Rabi'e prenosi znaenje ajeta da je Uzvieni Allah o
jetimima rekao: "Klonite ih se, jer vam je Allah dozvolio
po etiri druge ene." Ebu-Dafer, prenosei od drugih,
takoer kae: "enite se sa drugim enama koje vam je
Allah dozvolio i uinio da vam se dopadnu, od jedne pa do
etiri. A ako se bojite nepravde ako se oenite sa vie od
jedne ene, tada se oenite samo sa jednom ili sa onima koje
su u vaem posjedu."
Drugi kau: "Naprotiv, ovdje se radi o zabrani enidbe
sa vie od etiri ene, kako bi se sauvao imetak jetima da
ih skrbnici ne bi potroili. To je zbog toga to su se Kurejije
u paganskom dobu enili sa deset ena, ili manje ili vie;
kada bi neko na njih deset potroio novac onda bi preao na
novac jetima, pa bi ga troio na svoje ene, ili bi se enio tim
novcem sa drugim enama. Pa im je to Allah zabranio."15
Imam En-Nesefi u svom "Tefsiru" kae: "Kae se da
se u pagansko doba nisu ustruavali od bluda, ali su se
ustruavali od skrbnitva nad jetimima. Pa im je reeno:
'Ako se bojite skrbnitva nad jetimima - onda se bojte i
bluda, te se enite sa onim to vam je dozvoljeno od ena
i nemojte kruiti oko harama. ' Ili, ustruavali su se da
15 V. : Ibn-Derir et-Taberi, Dami'ul-bejan fi tefsiril-Kur'an, tumaenje
sure En-Nisa.
90

uvaju imetak jetima ali se nisu ustruavali od toga da se


ene sa vie ena, iako se nepravda meu njima pojavljuje
ako ih bude vie od etiri. Zato kao da im se kae: 'Ako se
ustruavate od nepravde prema jetimima onda se bojte i
nepravde prema enama - ako su u veem broju. A ako
se bojite da neete biti pravedni prema enama onda se
drite jedne ene ili robinja bez ogranienja, i bez bojazni
da ete nekoj nanijeti nepravdu. "'
to se tie znaenja rijei bojite ona se odnosi na to da,
ako preovladava miljenje da nee biti pravedan prema
sirotici, onda neka je ne eni i neka oeni drugu.
16

Ograniavanje ovdje nije nuno, to znai da u


situaciji kada se ovjek ne boji da e biti nepravedan
prema sirotici, ima pravo da se oeni sa vie od jedne
ene: sa dvije, tri,ili etiri. Njegov sluaj je potpuno
jednak onome ko se ne boji da e biti nepravedan.
Dozvola vieenstva je opi propis svim muslimanima,
ali sa odreenim pravilima (uvjetima) . to se tie
znaenja rijei Uzvienog: (.i)_;; ;f ._;;f .!u . .) "Tako
ete se najlake nepravde sauvati", to' jest, znai:
"tako najprije neete uiniti nepravdu", i ne znai ono
to su neki rekli da znai: "najlake e te se sauvati da
vam se ne umnoi potomstvo". lbn-Derir prenosi od
Ibn-Abbasa, Mudahida i lbn-Umejra da rije el-'avl
znai devr, to jest, nepravda i naklonost. Isto tako, ovo
ne znai kao to neki kau: "to je najblie tome da ne
osiromaite", i ovo je neodrivo znaenje. Ispravno je
ono to zastupa veina uenjaka; to jest, da je cilj da ne
inimo nepravdu i ne odstupamo od istine.
.

16 En-Nesefi, Tefsir, sura En-Nisa.


91

. ...,

Q)

>
E

Cl
o
e.
o

.....

QJ
e.

Zabrana enidbe sa vie od etiri ene


Iz prethodnog ajeta i stavova mufessira, Allah neka
je zadovoljan njima, mogue je zakljuiti to da je Allah
dozvolio muslimanu brak sa jednom pa do etiri ene, te
da nije dozvoljeno imati istovremeno vie od etiri ene.
A ako se mu bude bojao nepravde u sluaju poligamije,
duan je da se zadovolji samo sa jednom.
Isto tako, ako se boji da nee biti pravedan ako se
oeni sa tri, onda neka se oeni sa dvije; a ako je oenjen
sa tri, pa se boji nepravde ako se oeni sa etvrtom, onda
e se drati braka sa tri.
Uzvieni erijat upozorava i na brak sa jednom ako
se ovjek boji da e eni nanijeti nepravdu, jer uzvieni
islam posveuje panju pravdi u svakom sluaju,
uvjetima i stanju.
Uenjacisu sesloilioko togadaovjekunije dozvoljeno
spojiti vie od etiri ene istovremeno.17 To to je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, sastavio devet ena jeste propis
koji se odnosi samo na njega, i nije dozvoljeno da on slui
za analogiju ili da vai za sve ostale ljude. Mi emo poslije
navesti razloge zbog kojih je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, oenio ovih devet ena i okolnosti svake enidbe,
kako bismo uklonili i najmanju sumnju ili pogreno
shvatanje orijentalista i jevreja po ovom pitanju.
Imam E-afi u svom "Musnedu" kae: "Poslanikov,
sallallahu alejhi ve selem, sunnet je pojasnio da Allahov
zakon nije nikome dozvolio da spoji vie od etiri ene
osim Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem." Neke iije
tvrde da je svakom muslimanu dozvoljeno oeniti devet
ena (sa po 2 + 3 + 4) ! ?
17

Sejjid Sabik, prethodni izvor.


93

Cl)
.....

>

IV

:
o

Cl)
e:
Cl)
>N

;:
:p
Cl)
>U
"C
o
Cl)
:;:
>Ill
"'
Ill
Cl)
.o

e:
Cl)
>N
"'
e:

.o

"'
N

Prema drugom udnom miljenju stoji da je


dozvoljeno imati osamnaest ena, to jest, shvatili su da se
ovi brojevi dupliraju 2 + 2, 3 + 3, 4 + 4, tako da je konani
zbir 1 8 ! ! ! "
Ali, kategoriki dokazi iz Sunneta i prakse ashaba
i tabiina ukazuju na injenicu da nije bilo dozvoljeno
nikome spojiti vie od etiri ene. Takoer postoji i
konsenzus uenjaka prvih i kasnijih generacija (selef
i halef) da nikome, osim Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, nije bilo dozvoljeno spojiti u braku vie od etiri
ene. Ovdje emo navesti hadise koje smo ve naveli u
prvom poglavlju ove knjige. Jedan od njih je hadis koji
prenosi El-Buhari, rahimehullah, kao to ga prenose
i Malik, En-Nesai i Darekutni, da je Gejlan es-Sekafi
primio islam, a imao je deset ena, pa mu je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Izaberi meu njima
etiri, a ostale pusti. "
Takoer i hadis kod Ebu-Davuda da je Haris b. Kajs
el-Esedi rekao: "Primio sam islam, a imao sam osam
ena, pa sam to spomenuo Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem. On mi ree: "Odaberi etiri od njih.
lbn-Kesir,
pojanjavajui znaepje rijei ( . . tJ ..S ;J; J!; . . ) (dvije,
tri i etiri) , kae: "Zenite koje god elite od ena, ako
jedan od vas hoe dvije, tri ili etiri, kao to Uzvieni
Allah kae:
"18

( ... t_J .;J J?.. :f ) itl J: . . )


.

" Koji meleke sa po dva, tri i etiri krila ini


izaslanicima." (sura Fatir, l . ajet)
To jest, od njih ima onih sa po dva krila i onih koji
imaju tri krila i onih koji imaju etiri krila. A predmet

18

V. : prvo poglavlje Poligamija prije islama u okviru ove knjige.

94

ovoga ajeta, kao to kae Ibn-Abbas, r.a., i veina


uenjaka, jeste pitanje darivanja i doputenosti: da je
ljudima dozvoljeno da spoje vie od etiri ene u braku,
Uzvieni Allah bi to spomenuo."19
Imam El-Kurtubi je odgovorio onima koji tvrde
da je dozvoljeno imati vie od etiri ene, pa kae:
"Ovo je rekao onaj koji j e daleko od razumijevanja
Kur'ana i Sunneta, i onaj koji se suprotstavio selefu
ovog ummeta, mislei da 'vav' ukazuje na zbir izmeu
prethodne i dolazee rij ei. A oni koji su slijedili ovo
dahilijetsko miljenje i izrekli ovaj stav jesu rafidije
i pojedine zahirije. Neki su otili jo dalje u svojim
stavovima pa su rekli da je dozvoljeno spojiti osamnaest
ena u jednom braku. Ovo ukazuje na nepoznavanje
arapskog jezika, sunneta i suprotstavljanje konsenzusu
ummeta, jer niko nije uo da su ashabi ili tabiini spojili
u svojoj branoj vezi vie od etiri ene."
Nakon to j e naveo hadise (koje smo spomenuli
prethodno) , u kojima Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, nareuje ashabima da izaberu po etiri ene, a
ostale da puste, El-Kurtube0 potvruje da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, spojio devet ena u braku i da
je to samo njegova specifinost. Zatim kae: "Uzvieni
Allah, se obratio Arapima najrjeitijim jezikom, a Arapi
nikada nisu rekli za broj devet: dva-tri-etiri. Kao to
smatraju da je runo rei: "Dadni ovjeku etiri-est
osam", umjesto osamnaest. Ali vav u asnom ajetu:

( . . . 6J.J ..!J- -"iV!.J- _r. . . . )


- _, _

--

"

. .. sa

po

d ..
. .
. . "
VlJe, tn 1 et1n... -

znai umjesto. To jest, enite se sa tri umjesto dvije ili


sa etiri umjesto tri. A ako se oeni sa petom - ugovor
se raskida, a nad njim e se izvriti erijatski odreena
19
20

Ibn-Kesir, prethodni izvor.


El-Kurtubi, Dami'a ahkamil-Kur'ani, str. 1 578.
95

Q)
.....
.

>

ro

'OI
o
a.

.8

Q)
a.

kazna za to, s tim da se uenjaci razilaze oko toga."


Neki s u rekli: "Zato Uzvieni Allah, nije upotrijebio
rije ev (ili) u ovom ajetu?"
El-Kurtubi je odgovorio na to, rekavi: "Da je
upotrijebljena estica ili, bilo bi dozvoljeno da se onom
ko ima dvije ene zabrani da oeni treu, a onome ko ima
tri da oeni etvrtu, a to mu je dozvoljeno."

Ql
e:
Ql
>N
e

>U

"C
o

:;
.3:

:J!

:s!
e:
Ql
>N
10
c:

.o

96

Sposobnost za poligamiju
Prije smo spomenuli da je sposobnost uvjet da bi se
koristila dozvola poligamije. Jer, brak sa drugom, treom i
etvrtom je kao i brak sa prvom, pa se uvjetuje materijalna,
zdravstvena i duevna sposobnost; a ako nedostaje
uvjet sposobnosti ili mogunosti, onda poligamija nije
dozvoljena.
Ovo je neosporno, jer onaj ko ne moe da izdrava
dvije kue - pa, na njemu je da se zadovolji sa jednom. A
onaj koji ima dvije ene na njemu je da se zadovolji sa njima
dvjema ako nije sposoban da izdrava treu ili etvrtu.
Izdravanje koje smo ovdje spomenuli se odnosi i na
djecu od jedne ili vie ena, a zdravstvena sposobnost
je sposobnost seksualnog odnosa sa svim suprugama po naem miljenj u. Jer, mueva obaveza je da udovolji
prirodnim potrebama supruge ili supruga, kako bi
im pomogao da sauvaju ednost i istou. A ako se
ispostavi da mu nije fiziki sposoban, onda mu se nee
dozvoliti da zadri ni j ednu enu, jer se u tome ogleda
oita nepravda prema njoj .
Takoer smatramo da onom ovjeku, koji ima
sposobnost da zadovolji fizike potrebe samo jedne
ene, nee biti dozvoljeno da oeni drugu kako joj
ne bi nanio nepravdu, i tako joj uskrati ono to je
interes braka. Ovo zavisi od situacije svakog ovjeka
pojedinano; ovo se prvenstveno temelji na muevoj
svijesti i njegovoj iskrenosti prema samom sobi, a
njegova obazrivost u vjeri e ga samo sprijeiti od
nanoenja nepravde njegovoj eni ili enama.
Ako je, ipak, ovjek uporan da zadri svoju enu
97

:J

....,

.E

rtl

21

ili ene, i pored injenice da nije sposoban udovoljiti


njihovim tjelesnim potrebama u razumnim granicama,
ona ili one imaju pravo potraiti svoju zatitu pred sudom
traei razvod zbog nanoenja tete i iz bojazni od smutnje.
Sudija u ovom sluaju ima iroke ovlasti da procijeni
razmjere tete, ali na osnovu svakog sluaja pojedinano.
to se tie duevne sposobnosti, pod njom
podrazumijevamo sposobnost primjene mjerila pravde,
okvira i vrijednosti meu suprugama u svemu gdje je
to mogue, bez pokazivanja naklonosti prema jednoj od
njih, ili prema djeci koju ima s njom, na raun druge ili
drugih ena i djece koju ima s njima.
Ako se ispostavi da nedostaje jedan od tri uvjeta
sposobnosti koje smo spomenuli, tada poligamija uope
nije dozvoljena.

e..
rtl
e:
....
Vl
o
e:
.o
o
Vl
o
e..
Vl

98


mn
t

-m
---------1er
-+P
__

--

--

--

----

Pravednost prema suprugama


Uzvieni Allah kae:
,- ....

,... O

j. O

( . . . o l_>; I_,J l 0 . .
_..,

,..,

"A ako strahujete da neete pravedni biti, onda


samo jednom." (sura En-Nisa, 3 . ajet)

A na drugom mjestu kae:

(:,;. )) L.:lJ 1 i) j i;"


Jj)
;
0 l) l 0lJ UWl5 _,.l:; J;ll JS I_H
(.j l)p 0 l5 .&1
:;:

.,." o

--

" -;;;

--

.....

J" ....

....

..-o

t/1

,.., ....

:; ' o

, ,.,

'

....

.... ....

....

--",.. ....

--

"Vi neete moi potpuno jednako postupati prema


enama svojim ma koliko to eljeli. I nemojte prema
nekoj sasvim naginjati pa da neku uinite kao da je
bez mua, a nerazvedena. A ako se popravite i Allaha
bojite, pa Allah doista oprata i milostiv je." (sura En
Nisa, 1 29. ajet)

Kako je mogue uskladiti ova dva ajeta i ta se


podrazumijeva pod uvjetovanom pravednou?
Imam El-Kurtubi kae: "Uzvieni Allah nas je
obavijestio da ovjek nee moi postii pravdu prema
suprugama u pogledu prirodnog nagona, u ljubavi,
spolnom odnosu i osvajanj u srca. Uzvieni Allah
je rekao za ljude da, po svojoj prirodi stvaranja, ne
posjeduju sposobnost upravljanja emocijama jednih
prema drugima.
99

(lJ
. ...,

>

OI
o
a.
o

d)

a.

------upan=.&ia--Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada


je dijelio meu suprugama materijalna sredstva za ivot,
bio pravedan, a onda bi rekao: "Allahu, ovo je moja
podjela u onome to posjedujem, ali me nemoj koriti za ono
to ne posjedujem, a Ti posjeduje. " Zatim je Uzvieni Allah
zabranio pretjerivanje u naklonosti prema jednoj od njih,
pa kae: "I nemojte prema nekoj sasvim naginjati", to
jest, nemojte namjerno initi zlo - nego se drite pravedne
podjele i izdravanja jer je to ono to se moe."21

Ill

e:
Ill
Cl

0..
::J
Ill
Ill

0..

o
e:
"O
Q)
>

0..

Katade prenosi od Nadra b. Enesa, on od Beira b.


Nehika, a on od Ebu-Hurejre, r.a., da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko bude
imao dvije ene i ne bude pravedan prema jednoj od njih,
doi e na Sudnjem danu, a jedna strana njegovog tijela e
biti naherena, nepotpuna. '"22 Ovo se odnosi na onoga koji
ne bude pravedan u pogledu izdravanja i konaita, ali
se ne odnosi na ljubav i srani nagon. Niko ne posjeduje
srca osim Gospodara srca."
Ibn-Abbas, lbn-Derir i Hasan el-Basri u pogledu
( . . . UW.lS LAJ.B . . . )" pa da neku uinite
rijei:
kao da je bei" muta, a nerazvedena" kau: "To jest, da
je zapostavite pa ona niti je razvedena, kako bi traila
drugog mua, niti je sa muem koji je pazi i udovoljava
njenim potrebama i daje joLnj ena prava."
Katade o rijeima:( . . . i\5 LAJB . ) " ...pa da neku
uinite kao da je bez mua, a nerazvedena" kae: "To
jest, kao da je zatvorena." Ubejj b. Ka'b, r.a., je itao ovaj
ajet: " ...pa da je ostavite kao zatvorenu", ( " . . .fe tezeruha
kel-mesdune ") .
' A

..

21 El-Kurtubi, Dami'a ahkamil-Kur'ani, komentar sure En-Nisa,


1 29. ajet.

22

Biljee ga Ebu-Davud, Nesai, Ibn-Made i Tirmizi.

1 00

lbn-Mes'ud je uio ovaj ajet: "pa da je ostavite


kao da nije ni razvedena ni udata", C' .. .fe teze ruha ke
enneha mu'alleka") . Ovdje se, dakle, radi o razliitim
kira'etima kako bi se pojasnilo znaenje, ali se ne radi o
izmjeni kur'anskih tekstova - da Allah sauva.
ejh Sejjid Sabik kae: "Pravednost koja se trai je
ona koja je oita i koju je mogue primijeniti, ali se ne radi
o pravednosti u ljubavi, simpatiji i spolnim odnosima."23
Muhammed b. Sirin, kae: "Pitao sam Ubejdu o
ovom ajetu, pa mi je rekao: 'Pravda se ne odnosi na
ljubav i polne odnose."'
Ebu-Bekr b. el-Arebi o ljubavi kae: "To ne posjeduje
niko jer je njegovo srce izmeu dva prsta Milostivog, On ga
okree kako hoe. Isto je i sa spolnim odnosom, jer ovjek sa
jednom enom moe biti vie aktivan nego li sa drugom. Ako
to nije namjerno od njega, onda on nije grjean jer to nije u
njegovoj moi, tako da se na njega ne odnosi ova obaveza."
Imam Hattabi kae: "ovjek mora biti pravedan u
raspodjeli izmeu slobodnih ena inoa, ali je pokueno
da tei jednoj u materijalnom smislu, iz ega proistie
skrnavljenje materijalnih prava druge, ali se ovo ne
odnosi na sranu naklonost."
Sejjid Kutb kae: "Ono to se trai jeste pravednost u
odnosu prema enama, njihovom izdravanju, obitavanju
kod njih i spolnim odnosima, to jest, njihovom broju, ali
kada je rije o sranoj naklonosti ili duhovnim osjeajima
i emocijama, to se ne trai ni od koga, jer je to neto
van ljudske kontrole i to je ona pravda o kojoj Uzvieni
Allah, kae:

23

Fikhus-sunne, Porodini sistem (2/99) .


101

. ...,

Ql

>

ro

e;,

&.

--------ut-an0=uwma"Vi neete moi potpuno jednako postupati prema


enama svojim." (Sura EnNisa, 1 29.)

nl

e:
nl
Cl
:J
L.

o.
:J
Vl
nl

E
e

o.

Ovim ajetom neki su pokuali manipulirati na svoj


nain - kako bi zabranili vieenstvo, ali stvar nije takva
kako su zamislili. Jer, Allahov erij at nije neozbiljan da
se u jednom ajetu neto propie, a u drugom zabrani;
i zbog toga to erijat ne daje desnom rukom, da bi to
oduzeo lijevom.
Pravda koju uvjetuje ajet jeste pravda prema enama
u njihovom izdravanju, obitavanju kod njih i spolnim
odnosima. Bez toga svakom pojedinano je zabranjeno
vieenstvo. Pravda se, zatim, trai u svim oitim
stvarima, tako da eni nita ne smije nedostajati. ovjek
ne smije davati jednoj eni prednost nad ostalima u bilo
emu to se odnosi na izdravanje, obitavanje ili spolni
odnos. I to na nain kako je to inio Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, a on je bio najuzvienija linost koju
je ovjeanstvo upoznalo; u isto vrijeme, ljudima
nije nepoznato da je najvie volio Aiu, ali ga to nije
uinilo takvim da joj da prednost nad ostalim enama u
izdravanju i ravnomjernoj podjeli."24
*

Zakljuak svega toga jeste da srana sklonost ili jaa


ljubav prema jednoj eni - po naem miljenju - mora
ostati unutar grudi, ali se ne smije prenijeti na ponaanje
ili postupak koji e povrijediti osjeanja drugih ena, ili
da se nanese teta njihovim interesima ili interesima
njihove djece, a sve u korist jedne ene i njene djece.
U svakom sluaju, mi smo ljudi, a ne meleci; zato
svi moraju biti uvjereni da trebaju biti pravedni tamo
24 Sejjid Kutb, U okrilju Kur'ana, (1/582) .
1 02

_.

ravednCJstpr!ltla supnMcrm

--------------

----------gdje se to moe, jer potpuna pravda ne postoji osim na


Ahiretu kod Uzvienog Allaha kod kojeg se nikome
nee uiniti nepravda. Ne postoji nain na koji bi
neko od ljudi bio prisiljen da bude pravedan u svojim
osjeajima i emocijama. A onoj koja nema toliko sree
u ljubavi i privlanosti kod njenog mua, ako se strpi i
bude bogobojazna, Uzvieni Allah e to Svojom milou i
pravdom nadoknaditi, svim dobrima Ovog i Onog svijeta.
Moda je ta situacija njoj samo ispit od Allaha - za to
e biti nagraena, ako se strpi i ako se potini Allahovoj
naredbi. Zato, podsjeamo enu poput ove da je bolje, i to
hiljadu puta, da ostane sa svojim muem uivajui koliko
toliko u ljubavi i svim pravima kao i pravima njene djece,
od pokudenog razvoda ili potpune uskraenosti svega
toga. Dunjaluk nije vjena kua, a njegova uivanja su
manjkava i prolazna. Vjeno uivanje i potpuna srea su
u Dennetu, ne na Zemlji.
Na kraju krajeva, ako bi i bilo tano to da 1 29. ajet
sure En-Nisa zabranjuje vieenstvo - kako to tvrde, jer je
kategoriki potvrdio da je nemogue biti pravedan medu
enama, onda bi Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i
ashabima bila obaveza da puste svoje ene odmah nakon
objavljivanja ovog ajeta, nakon ega bi se svaki zadovoljio
samo sa jednom; ali, oni to nisu uinili. Sauvaj Allahu od
takvog neega, to jest, od toga da su se Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, i njegovi ashabi suprotstavili Allahovoj
naredbi kako u ovom, tako i u drugim sluajevima.
Zato je poligamija dozvoljena i mubah sve do
nastanka Sudnjeg dana. Posebno onda kada znamo
da je od pred znaka Sudnjeg dana: " . . . opstanak ena a
smanjenje mukaraca, tako da e na pedeset ena biti samo
jedan mukarac. " (had is) 25
25

Biljee ga El-Buhari, Muslim, Tirmizi, Nesai i Ibn-Made.


1 03

. ......,

Q)

>

OI

8.
B
Q)

e.

Ravnomjerna podjela medu enama


Podjela, el-kasm, sa fethom na harfu qaf i sukunom
na harfu sin, u jeziku znai raspodjelu neega na grupu
ljudi. Ali rije el-qism, sa kesrom na qafu, je sam udio
u neemu to se dobije nakon podjele, dok je mnoina
te rijei aqsam.
U terminologiji pravnika ova rije podrazumijeva
pravdu meu suprugama u obitavanju, izdravanju i
ostalim stvarima;26 pravednost - odnosno, pravedna
podjela - je obaveza svakom muu u hrani, stanovanju,
odijevanju, obitavanju (tojest, dajednakoprovede vrijeme
kod svake ene) , i u drugim materijalnim stvarima, bez
pravljenja razlika izmeu bogate i siromane, ili ugledne i
manje ugledne. Ali, ako se poboji da nee biti pravedan i
da nee svakoj od njih dati njeno pravo, onda e mu biti
haram da se oeni sa vie od jedne.27
Prema pretenom miljenju u hanefijskom mezhebu,
pri izdravanju je mjerodavno muevo stanje, to jest,
bogatstvo ili siromatvo - bez obzira na materijalno
stanje ena. Zbog toga, on mora biti pravian u tome, to
podrazumijeva hranu, pie, odijevanje i stanovanje.
Ako bi postupio suprotno tome, to bi dovelo do
razilaenja, mrnje i neprijateljstva meu enama i djecom
svake od njih, a oni su djeca jednog ovjeka.
Zato potenciramo nunost potpune pravednosti
u izdravanju i svim ostalim materijalnim uvjetima. Po
naem miljenju nuno je da se otac mora potruditi da
Komparativni fikh na etiri mezheba, Meubrani odnosi,
(4/2 13).
2 7 Sejjid Sabik, Fikhus-sunne, (2!98) .

26

1 05

QJ

....,

>

ra

"51

o
e.

e.

10

10
e:
Q)
>N

6
Q)

10

Qj
......
"'

g_
10

Q)

......

o
e:
>

prikrije ljubav prema jednoj eni u odnosu na druge; od


mua se trae otroumnost, mudrost i umijee kako bi
sauvao sklad porodice i otklonio razilaenja.
Pravnici su postavili odreene uvjete za ravnomjernu
podjelu.
Prvi uvjet je razum, jer luda osoba ne moe biti
pravedna. Ali ako se radi o ludoj eni, koja je tiha i koja
biva unutar kue ispunjavajui svoj zadatak prema muu,
onda mu snjom moe imati normalne odnose; a ako ne,
onda ona nema pravo na svoj udio.
Drugi uvjet je da mu mora biti punoljetan. 28
Trei uvjet je da ena ne bude neposluna. Jer, ako je
izala van okvira poslunosti, onda ona nema pravo na
svoj udio, a udio nee biti dokinut u sluaju ako se pojavi
prepreka koja spreava spolni odnos, bez obzira da li se
ta prepreka nalazila kod ene (kao to su menstruacija ili
impotentnost) , jer podjela nuno ne podrazumijeva spolni
odnos. A cilj boravka kod svake ene je intimnost, a ne
nuni spolni odnos. A ako se mu razboli takvom boleu
da nije sposoban premijetati se od jedne do druge, bit
e mu dozvoljeno da boluje kod one sa ijom je panjom
i lijeenjem zadovoljan. Ovo je uzeto iz Poslanikovog,
sallallahu alejhi ve sellem, sunneta kada ga je zadesila
smrtna bolest, pa su mu njegove ene dozvolile da boravi
u Aiinoj kui jer su znale za njegovu ljubav prema njoj i
zbog njegove elje za tim da ga ona lijei i pazi.
Nije dozvoljeno u potpunosti zapostaviti jednu od
ena te ne opiti sa njom pod izgovorom nedostatka
ljubavi prema njoj, jer to moe biti razlog da ona bude
dovedena u smutnju ili razvrat. A ako on ne bude
udovoljavao njenim seksualnim potrebama u mjeri koja
e ouvati njenu ednost i branu neporonost, nee
2 Komparativni fikh na etiri mezheba.
1 06

";ernapt7tj/eh me#/U entmta

biti mogue nita drugo osim razvoda - ne bi li joj Allah


podario drugog mua boljeg od prethodnog, a njemu dao
suprugu koja je njemu bolja od nje.
U pogledu eninog prava postoji veoma ubjedljivo
miljenje da sa njom mu prespava svaku etvrtu no,
uzimajui u obzir da mu je dozvoljeno oeniti se sa etiri
ene. Ovo se pravo odnosi i na onoga koji je oenjen sa
jednom enom. U sluaju da ga od te obaveze okupiraju
ibadet ili posao, na njemu je da sa njom spava svaku etvrtu
no, dok one ostale tri noi moe provoditi u ibadetu.
Takoer postoji miljenje koje je rairenije, i koje smo
spomenuli na poetku, a glasi da mu mora zadovoljiti
seksualne potrebe svake svoje ene u normalnoj mjeri
koja e joj sauvati ednost i biti dovoljna da ne osjeti
potrebu za drugim. Neki sljedbenici miljenja imama
EbuHanife smatraju da je obaveza muu da spolno opi
sa svojom enom s vremena na vrijeme, to jest, onako
kako to sudija smatra dovoljnim radi njene ednosti i
brane vjernosti.
Sljedbenici imama Malika smatraju da je zabranjeno
muu namjerno izbjegavati seksualni kontakt sa jednom od
supruga kada obitava kod nje, zbog toga to on eli zadrati
i sakupiti seksualni potencijal kako bi se vie zadovoljio sa
onom koju vie voli i sa kojom vie uiva. Ako bude kod
jedne od ena i u sebi osjeti nagon i sposobnost za spolno
openje, zatim to namjerno suzbije da bi sauvao snagu za
ljepu od nje, bit e grjean. Jer, namjerno je nanio tetu
onoj kod koje je boravio te noi, makar se i ne desila ta
teta, ili, ako se ona ne bi ni poalila.
Mu mora biti pravian prema svojim enama shodno
situaciji - pa, ako se ispostavi da radi danju, boravit e
kod njih nou. A bude li radio posao od kojeg zarauje
svoj hljeb nou (kao to je noni uvar i sl.) , onda e
kod njih boraviti po danu, tako da e svaka imati jednu
1 07

......,

Q)

>
.!!!
Cl
o
a.
o

ii

a.

Itl

Itl
e::
Q)
>N
:J
'C
Q)

Itl

Qj
........
"C
o
e.
Itl
e::
L..
Q)

'E'
o
e::
>

no ili dan, ili da svakoj podari dva dana ili dvije noi.
Dozvoljeno mu je da, sa njihovim zadovoljstvom, podijeli
izmeu svake od njih po sedmicu ili vie. Ipak, oko toga
postoje pojanjenja i razilaenja mezheba.29
Muu je zabranjeno da opi osim sa onom kojoj
pripada ta no; ak mu je zabranjeno da poljubi njenu
inou. Njemu je dozvoljeno da ulazi kod onih ena
kojima ne pripada ta no ili dan zbog nude, ili da izvri
neku njihovu potrebu, ako one zatrebaju od njega neto
od trokova, ili zbog panje prema djeci i drugih nunih
interesa mimo toga.
Sljedbenici imama Ahmeda b. Hanbela tvrde da
njegovo obitavanje mora biti podijeljeno na svaku no;
on ne smije vie ostati kod druge, osim uz pristanak one
kod koje po redoslijedu boravi. On ima pravo da izlazi u
noi svake od njih kako bi izvravao obaveze kao to je
obavljanje namaza ili drugih obaveza koje su nune po
obiaju. Meutim, nije mu dozvoljeno da naputa kuu
jedne do njih bez potrebe vie nego to ini u sluaju
druge, jer je to nepravda i nanoenje tete prema njoj
(osim ako je ona saglasna s time) .
Oni dodaj u zanimljivo pravilo, a to je da muu
nije dozvoljeno nou ulaziti kod bilo koje druge ene
osim kod one kojoj pripada no, izuzevi sluaj estokih
nepogoda i nedaa - kao to je recimo smrtna bolest,
ili da ona druga eli da mu ostavi oporuku, ili u slinim
vanrednim situacijama. Meutim, po danu je dozvoljeno
da ulazi kod drugih ena kod kojih po redoslijedu
ne obitava kako bi udovoljio njihovim materijalnim
potrebama, ali bez predugog zadravanj a. Ako odulji
boravak kod njih, nadoknadit e dan njenim inoama;
a ako stupi u spolni odnos sa onom kojoj ne pripada
no, na njemu je da nadoknadi spolni odnos onoj kojoj
29

Komparativni fikh na etiri mezheba, (4/2 1 6) .

1 08

je pripadala ta no (to jest, da sa njom spolno opi, u


zamjenu zato to je opio sa drugom) . Ovo je suprotno
miljenju sljedbenika imama afije.
Kada je rije o novoj eni, mi preferiramo miljenje
sljedbenika imama Ebu-Hanife koji smatraju da se ne
moe dati prednost u obitavanju ni jednoj eni, niti
novoj niti staroj . Isto tako nema razlike izmeu djevojke
i udavane, jer ako oeni djevojku kao novu enu, ili oeni
udavanu, poet e noivati kod djevojke - sedam noi,
a kod one koja je udavana - tri noi. Zatim e ostalim
enama nadoknaditi ovaj proputeni period. Jer, to je
ono to uvjetuje princip pravednosti prema suprugama.
Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, sunnet ukazuje
na pravednu raspodjelu meu enama, ali tako to
e boravak poeti sa novom, a onda isti taj period
nadoknaditi svakoj od onih ena sa kojima nije bio tih
noi. eni je dozvoljeno da se odrekne svog prava na no
u korist svoje inoe za protuvrijednost ili bez nje. Ako se
odrekne noi u korist druge, zatim odustane od toga, ona
ima na to pravo.30
Majka pravovjernih, Sevda ki Zem'atova, je poklonila
svoju no Aii, i to kada je ostarjela, jer je znala za
Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, ljubav prema njoj.
Na ovaj nain Sevda je dala najbolji primjer portvovanja,
jer se zadovoljila da bude preivljena na Sudnjem danu u
drutvu Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ena. A zar
to nije dovoljna blagodat?
Postoji razlika izmeu muevog putovanja iz jednog
mjesta u drugo mjesto radi preseljenja, poput onih koji se
iseljavaju iz periferija u gradske sredine (kao to su Kairo ili
Aleksandrija) , ili da u potpunosti emigrira iz drave u drugu,
ili zbog iskrslog privremenog putovanja, nakon kojeg e se
povratiti u svoju dravu gdje mu se nalaze supruge.
30

Ibid., str. 2 19.


109

10

10
e:
aJ
>N
:l
'O
aJ

10

"'D
.

...,

"'
o
o.
10
e:
...

....,

aJ

o
e:
>

Ako ovjek putuje iz drave u drugu u kojoj e ostati


zastalno, duan je da sa sobom - ako je to mogue povede sve svoje supruge, ili e izvlaenjem odrediti koja
e ii s njime, te e je nakon izvjesnog vremena vratiti a
povesti drugu, i tako redom.
Ali, ako nije u mogunosti da ponudi ovo rjeenje,
onda mu nee preostati nita drugo osim da se razvede
sa onom koju ne eli, a da uzme sa sobom onu koju eli,
sve dok se konano ne nastan.i na jednom mjestu. Ova
situacija ne predstavlja putovanje u njegovom striktnom
znaenju, ve u sutini predstavlja hidru - iseljenje. Tako
u ovom sluaju nije dozvoljeno zapostaviti neke ene, a sa
sobom povesti druge, osim ako se sa tim zadovolji svaka
od njih - to je moda nemogue u ovom sluaju. Jer, ona
ostavljena ena u potpunosti gubi mua zbog njegovog
stalnog preselje ja u drugu dravu.31
Ali ako se radi o privremenom putovanju zbog
trgovine, hada, rata, lijeenja, turizma i sl., miljenje
kojem dajemo prednost jeste da mu mora izvlaenjem
birati onu koja e putovati sa njim. Period u kojem
e putovati ne ubraja se u noi boravka, to znai da
je to udio one koja je izabrana bez obaveze da, nakon
povratka, to nadoknadi drugima koje ostaju. A ako ena
sama otputuje, ona nema pravo na nadoknadu onoga
to je propustila u toku putovanja. Ali, ako sa njim
budu putovale sve njegove ene onda e ravnomjerno
raspodijeliti noi meu njima, kako je to radio u svojoj
dravi.
I na kraju: da li je dozvoljeno muu da sastavi supruge
na jednom mjestu ?
Pravnici smatraj u da je - ako se kua sastoji od
veeg broja stambenih jedinica ili spratova sa posebnim
31

Ibid., str. 220.

1 10

ulazima i sa svim vrstama korisnih povrina i instalacija,


kupatila, kuhinje, suionica za ve i sl., a koje su odvojene
od ostalih - dozvoljeno ovjeku da spoji svoje ene u
ovakvoj kui, makar to bilo bez njihovog pristanka, sve
dok postoje uvjeti da svaka od njih stanuje samostalno u
odvojenom stanu od drugih.32
Ali, ako je stan sa jednim ulazom, jednim kupatilom,
jednom kuhinjom, a u njemu se nalazi jedna ili vie soba,
u tom sluaju muu nije dozvoljeno da sastavi svoje ene u
takvom stanu, osim sa prethodnom njihovom dozvolom i
zadovoljstvom. Takoer, ako su svi zajedno na putovanju,
pa se smjeste u jednu sobu, ator ili sl. (kao to je na
hadu) , u ovom sluaju je ovjeku dozvoljeno da ih, sa ili
bez njihovog zadovoljstva, sastavi u sluaju nude - kao,
naprimjer, zbog oskudnosti atora na Mini i Arefatu.
Sljedbenici imaa Malika su donijeli fetvu da je haram
muu spolno opiti s jednom suprugom u prisustvu druge, a
ne me kruh. Ova zabrana obuhvata svaku moguu situaciju,
bez obzira da li ena sa kojom opi bila otkrivenih stidnih
dijelova tijela koji su vidljivi ostalim suprugama ili ne. 33 Mi
podravamo ovo nihovo ispravno miljenje jer spolni odnos
na ovaj nain nije pohvalan sa ljudske strane, zbog toga to
je to ili vrijeanje emocija ostalih ena ili buenje strasti
kod druge na ruan nain, ili pak stvaranje atmosfere koja
e odvesti u mrnju i zamjerke izmeu supruga. Pored toga,
time se vrijea dostojanstvo i stid one ene s kojom pred
drugim enama mu spolno opi.
Razlog lei u tome to se ovjek razlikuje od
nerazumnih ivotinja zbog toga to ga je Uzvieni Allah
odlikovao razumom, a i zdrava ovjekova priroda ne
prihvata da ovjek spolno opi pred oima ostalih mu
JZ
JJ

Ibid., str. 223.


Ibid., str. 224.
111

Q)

. ....,

>

Cl
o
e.
o
.....

Q)
e.

liJ

liJ
e:
cu
>N

cu
E
liJ

Qj
......
"C

g_

ena. Nemogue je da ak neke ivotinje, kao to su


make, imaju spolni odnos ako ima neko da ih gleda
ili ako stoji u blizini - pa makar ih i ne vidio! Neka je
slavljen Allah, Onaj Koji je sve stvorio i oblik mu dao, a
zatim ga uputio.
Mi smatramo da je muu dozvoljeno da nekim enama
prui vie materijalnih sredstava od ostalih ako za takvo
neto postoji opravdanje ili potreba, recimo ako sa njom
ima vie djece nego sa ostalima. Ako bi, recimo, onoj sa
kojom ima petero djece dao est kifli, a onoj sa kojom ima
troje dadne etiri itd., ne bi bio nepravedan. Naprotiv,
ovo je suta pravda, jer svaka osoba dobija svoj udio - po
jednu kiflu. Ili, u sluaju da se jedna od njegovih ena
razboli tekom boleu - pri emu joj je potrebno lijeenje
koje iziskuje materijalne trokove - ostale ene bi trebale
da se zahvale Allahu na poklonjenom zdravlju i da ne
zahtijevaju materijalnu nadoknadu u visini potroenih
sredstava za lijeenje njihove oboljele sestre (inoe) .

liJ
e:
....
cu

......

o
e:
>

Ako bi ena u branom ugovoru ovjeku uvjetovala


da se ne smije oeniti na nju, on je duan da cijeni i
potuje svoju enu i da se ne eni na nju osim sa njenim
zadovoljstvom i odustajanjem od njenog uvjeta. U
vjerodostojnom hadisu stoji: "Najprei uvjeti koje treba
ispotovati su oni kojim su uinjeni doputenim neiji spolni
organi. " Biljee ga El-Buhari i Muslim. Znaenje hadisa je
oigledno, to jest, uvjeti pri sklapanju braka su najprei
da budu ispotovani i da ih se pridrava.

1 12

esto poglavlje

Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem,


supruge
Ve smo naglasili da su neprijatelji islama, od same
njegove pojave pa do danas, pokuavali da omalovae
i potvore Poslanika koristei kao argument brojnost
njegovih supruga.
Oni tvrde da je Vjerovjesnik zasiivao svoje
strasti boravei u okrilju devet ena ! ! Ovo su izrekli
jevreji Jesriba.34 Na to im je odgovorio Kur'an asni,
pojanjavajui da su to rekli samo zbog ljubomore prema
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, usprkos tome to
je Davudu i Sulejmanu, alejhimus selam, darovana
mo od Uzvienog Allaha i to je svaki od njih imao
nekoliko puta vie ena i robinja od Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem.
Jo uvijek zapadni orijentalisti, kao i sekularisti i
ljeviari iznutra, gnusno napadaju na ovo asno bie i
njegov isti sunnet, pravei spletke protiv ove vjere.
Ipak, Uzvieni Allah e je sauvati usprkos njima, sve
dok Allah ne naslijedi Zemlju i sve ono to je na njoj.
Takoer postoje i mnogi drugi koji ne shvataju
motive i razloge Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem,
poligamije.
Svaki ovjek koji bude prouavao bogatu biografiju
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, lahko e
otkriti da je neke od tih ena oenio prvenstveno iz pobude
ljudskosti, neke je oenio da bi prldobio neija srca, da bi neke

14 V. : uvodni dio knjige.


1 13

QJ

......

>

ro

"61

8.

QJ
>111

Q)
0'1

a.
:J
Vl
Q)
>
o
::,L
e
10

iii
o
0..

ljudske due uinio dobrima, pripremajui putem tazbinstva


i odobrovoljavanja zemlju za blagoslovljenu misiju. Zatim,
treba spomenuti njegovu prirodnu potrebu za brakom, jer je
i on ljudsko bie, a ne melek. Prije smo napomenuli da je u
zakonu svakog poslanika brak bio propisan ak i onima koji se
nisu enili poput lsaa i Jahje, kao i to da se u etiri evanelja
{lndila) nigdje ne spominje zabrana vieenstva.35
Pa da ponemo sa prvom Poslanikovom enom, a ona
je ugledna Hatida ki Huvejlidova. U pagansko doba se
udala za Hinda b. Nebaa et-Temimija, a zvao se Ebu-Hale.
Poslije njegove smrti, oenio ju je Atik b. Abid Mahzumi36;
a zatim je i on umro. Ona je bila iz najuglednije kue meu
kurejijskim kuama, i najboljeg porijekla i ugleda. Imala je
imovinu koju bi davala ljudima iz njenog naroda kako bi je
koristili i trgovali umjesto nje. Kada je ula za povjerljivost
Muhammeda, sallallahu alej hi ve sellem, poslala je njemu
novac da bi otputovao za Sam i trgovao za nju, s tim da
e njemu dati duplo vie kao nadoknadu koju je davala
prijanjim trgovcima. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
je otputovao sa njenim robom Mejserom u am. Tamo
je i prodavao i kupovao, nakon ega se vratio u Meku sa
mnogostrukom zaradom u odnosu na ono to je Hatida
prije zaraivala. Hatida mu je isplatila duplu nadoknadu
za koju su se bili dogovorili. Mejsera je priao Hatidi koje
je mudize vidio na putovanju, kao to su oblaci koji su mu
pravili sjenku, te i to da se jedan svetenik povjerio Mejseri
da e njegov prijatelj saputnik biti Peat vjerovjesnika,
onaj koji je spomenut u prijanjim knjigama. To je jo
povealo njenu naklonost prema njemu, pa mu je poslala
svoju prijateljicu Nefisu, ker Umeje, da mu ponudi brak, a
tada je imala etrdeset godina. Poslanik, sallallahu alej hi ve
sellem, je pristao, a bio je u dvadeset i petoj godini ivota.
35 V.: Prvo poglavlje Poligamija prije islama.
16 lbn-Sa'd, Tabekatul-kubra, (4/14) .
1 14

"?2tJslanik(JVtJ suprugu
$
-----------------------------------Hatida mu je rodila sve sinove i keri, osim
Ibrahima. Njega mu je rodila koptkinj a Marij a, robinj a
koju je Mukavkis poklonio Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se nije enio
sa drugom enom prije Hatidine smrti u ezdeset i petoj
godini ivota. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je
tada bio preao pedesetu godinu.
Ako je Poslanik milosti ivio bez ene do dvadeset i pete
godine, a stanovnici Meke o njemu nisu govorili osim lijepe
rijei, i zvali su ga povjerljivim i istinoljubivim, ako su njegova
ednost i moralna istoa bili primjer, to su priznali i najvei
idolopoklonici i najljui njegovi neprijatelji, i ako se nakon
toga oenio sa Hatidom koja je bila od njega starija petnaest
godina, te se on sa njom zadovoljio sve do njene smrti (to
jest, nakon to je imala vie od ezdeset godina) , moemo se
sada zapitati gdje je onda ta njihova tvrdnja u kojoj kau da
je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, strastveni ljubavnik i
da je teio ka velikom broj u ena? ! !
Poslanik , sallallahu alejhi ve sellem, j e u tom periodu
bio na vrhuncu mladalake snage, a u to vrij eme nije
krenuo putem pozivanja lj udi u islam niti je jo bio ponio
teku zadau islamske misije. Da je bio, kako to tvrde
neprij atelji islam a , strastveni lj ubavnik - pa,. mogao j e
oeniti koj u g o d j e htio od ena; poligamij a j e , kao to
smo spomenuli37, prije islama bila rairena u njihovom
drutvu - bez ikakvih ogranienj a ili prepreka, a to se
nije ubraj ala u sramote ili zabrane. Ali, zato to nije
uinio Poslanik , sallallahu alejhi ve sellem ? !
Zar ovo ne dokazuje d a j e Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem , oenio vie ena nakon toga vremena,
zbog mnogo vanijih razloga od zadovolj avanj a strasti,
usprkos tome to ovo zadovoljavanje nije sramota niti
nepristojno u branoj zajednici ? !
37

V : Prvo poglavlje Poligamija prije islama.


1 15

(lJ
. .....,

>

OI
o
a.
o

ti

(lJ
>Ul

C1l
OI

o.
:J
Vl
C1l
>
o
.lo:
e::
10
iii

Postoji zatim druga taka koju treba spomenuti


prije nego spomenemo ostale ene; to je da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, spominjao svoju enu Hatidu
poslije njene smrti po svakom dobru i branoj odanosti,
ak i onda kada je imao devet ena. Naljutio bi se ako
bi je neko spomenuo po neemu loem, makar to bila i
Aia - njemu najdraa ena. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, bi spominjao njene vrijednosti i dobroinstvo,
njenu ulogu u njegovom ivotu i u islamskom pozivu
(da' vi) , ali je nije zaboravio iako je bila starija i iako je
poslije nje oenio devet ena, koje su sigurno bile mlae
od nje, a moda i ljepe.
Da li je mogue za ovakav brak rei da mu je na
prvom mjestu cilj bila seksualna strast? ! ! Da li se moe
i pomisliti neto poput toga o onome koga je Gospodar
moi opisao da je na visokom stepenu morala? ! !
Sada emo vidjeti uvjete zbog kojih se Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, oenio sa drugom enom, to
jest, Sevdom, kerkom Zem'atovom. U dahilijetu je
bila udata za Sekrana b. Amra b. Abdu- emsa, koji je
ujedno bio njen amidi. Njih dvoje su primili islam jo
dok su bili u Meki, pa su uinili drugu hidru u Abesiniju.
Nakon toga su se vratili iz Abesinije pa je Sekran umro u
Meki, a njegova ena Sevda je ostala hudovica. Kada joj
je proao iddet, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, joj je
ponudio brak, zatim je zaprosio i oenio u Meki, a ona je
uinila hidru sa njim u Medinu.
Ona je bila ve u poodmaklim godinama, a nakon
izvjesnog vremena, i nakon to se udala za Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, odrekla se svog prava u korist
Aie, pa je rekla onako kako je dolo u jednoj od predaja:
"Allahov Poslanie, tako mi Allaha, nemam ja elje za
mukarcima (mislei na to to je ostarjela) , nego mi je
1 16

elja da budem preivljena na Sudnjem danu sa tvojim


enama." Pa je Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem,
prihvatio njenu ponudu u odricanju u korist Aie, te ju je
ostavio kao svoju enu sve do njegove smrti.38
Da li je njegov brak sa drugom staricom dokaz u prilog
Allahovim i Poslanikovim neprijateljima u njihovim
tvrdnjama o njegovom vieenstvu, to jest, da je bilo zbog
strasti i ljubavi prema enama? ! ! Ili se radilo o njegovoj
panji i pruanju utoita jednoj hudovici koja nije imala
nikoga od porodice da je zatiti nakon smrti njenog
mua; a nije imala ni imetka, ni mladosti ni ljepote to bi
privuklo nekog drugog ovjeka osim Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, da je oeni. Tako mi Allaha, ovaj brak
nije od onih brakova za kojim se udi, nego je to bila jo
jedna od obaveza Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
koju je sam sebi stavio na teret.
Ko je njemu slian da prui utoite tunoj hudovici?
Ko je njemu slian da lijei skrhane, oslobaa zatvorenika
ili da pomae u tekim trenucima, a on je taj kojeg je
poslao Njegov Gospodar kao milost svjetovima? ! !
...

...

...

Trea njegova supruga je bila Aia, ki Ebu-Bekra es


Siddika, r.a. Sasvim je prirodno da se ovjek koji radi na
polju islama povee vrstim vezama sa ljudima na ijim
pleima se gradi vrsta graevina, ljudima pomou kojih
se iri misija islama, i preko kojih se rasprostire na sve
strane svijeta. Najbolja veza izmeu Poslanika, sallallahu
alej hi ve sellem, i njegovih ashaba je bila brana veza. Zbog
toga se Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, oenio sa
38 Ibn-Sa'd,Tabekatul-kubra, (8/57) . Usporedi sa: Ibn-Esir, Usdul-gabe
fi me'arifeti sahabe, VII tom.

1 17

.Ql
...,

>
."

8'
Q.
.8

Vl
Ql
>Vl

Q)
O'l

o.
;:J
Vl
Q)
>

r::
rtl

Vi

o
e..

Aiom, iako je bila malodobna; Zbog toga razloga on se


oenio Hafsom, kerkom Omera b. el-Hattaba, r.a.
Ipak, postoji jo jedan razlog zbog kojeg se Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, oenio sa Hafsom. Naime, prije
njega bila je udata za Hunejsa b. Huzafu es-Sehmija koji
je zajedno sa njom primio islam i uinio hidru u Medinu
gdje je - nakon to se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
vratio sa Bitke na Uhudu - i umro od zadobijenih rana u
njoj .39 Kada joj se zavrio iddet, Omer je ponudio Ebu
Bekru es-Siddiku da oeni njegovu kerku Hafsu, ali je
Ebu-Bekr utio - to je naljutile Omera. Jo prije ju je
Om r bio ponudio Osmanu b. Affanu, ali je i on odbio.
Zato se El-Faruk naljutio kao to se naljutio i na njegovog
prijatelja. Nakon toga Omer je doao kod Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, alei se na njih dvojicu.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je umirio Omera
i oenio se sa njom iz potovanja i poasti prema Omeru,
kao to je, prije njega, poastio Ebu-Bekra, oenivi njegovu
kerku Aiu. Ono to je podstaklo Ebu-Bekra da ne prihvati
brak sa Hafsom jest to to je uo Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, da je spominje za sebe, a Es-Siddik nije htio da
otkrije tajnu Allahovog Poslanika ili da oeni onu koju je
namjeravao da oeni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Poznato je da Hafsa nije bila lijepa kao Aia40 ili Safija,
ali je mnogo postila i klanjala noni namaz i voljela je
Allaha i Njegovog Poslanika.
Da li je brak u ovom sluaju sa Aiom i Hafsom bio
radi vieenstva ili slijeenja strasti? ! ! Ili je to bilo potreba
misije islama (da've) , dobijanja naklonosti i jaanja veza
izmea Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i velikana
novonastale misije, te zbog samilosti prema eni ehida,
39

Usdul-gabe, {2/14 7).

40 V. : Ibn-Hiam, Sira; Imam Zehebi, Vjerovjesnikova sira; lbn-Sa'd,

Tabekatul-kubra; lbn-Esir, Usdul-gabe.


118

kao to je Hafsa koja nije imala ni ljepote ni imetka to


bi, mimo njega, privuklo nekog drugog da je oeni. Zaista
je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, milost od Allaha
darovana i blagodat pruena.
*

Postoje, takoer, poznati razlozi zbog kojih se Poslanik,


sallallahu alejhi ve sellem, oenio sa Zejnebom, kerkom
Huzejme, zvanom Ummul-mesakin. Ona je bila ena
njegovog amidia Ubejde b. Harisa b. Abdul-Mutaliba b.
Abdul-Menafa, r.a., koji je poginuo kao ehid na dan Bedra,
ostavivi je samu i bez izdravatelja.
Da li je nagrada za ashaba, amidia i ehida da se
njegova ena ostavi samohranom hudovicom? ! Ko e
povezati rodbinske veze, nagraditi ehida, poslije njega uvati
njegovu porodicu sa svim vidovima dobra, dobroinstva
i milosti, osim iskrenog i povjerljivog, Peata poslanika,
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem?!
Da li j e mogue da u pozadini ovakvog braka postoji
tjelesna elja ili neto slino?! Ili se radi o dodatnoj obavezi
na njegovom vratu?! Zejneba je umrla nekoliko mjeseci
nakon to se udala za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
*

Iz istog razloga se dogodio njegov brak sa Ummu


Seleme, koja se zvala Hinda, ki Suhejla b. Mugire el
Mahzumija. Njen mu Ebu-Seleme, r.a., je bio ranjen u
Bitki na Uhudu, a zatim je ozdravio nakon mjesec dana.
Zatim je izaao u manji vojni pohod na Katan, iz kojeg
se vratio nakon mjesec dana. Ebu-Selemi, r.a., se tom
prilikom rana otvorila, to je prouzrokovalo njegovu
smrt, a iza sebe je ostavio Ummu Seleme i mnogo djece.
1 19

Q)

......

>

10

Cl
o
e.

Q)

)(/)

Kada joj je proao iddet Poslanik, sallallahu alejhi ve


sellem, je poslao ponudu sa pronjom, ali se pravdala da je
ostarjela, da ima mnogo djece i da je mnogo ljubomorna.
On joj je odgovorio: " to se tie tvoje ljubomore koju
spominje - Allah e je otkloniti; to to spominje tvoje godine
- ja sam od tebe stariji; tb se tie tvojih jetima - to je na
Allahu i Njegovom Poslaniku. "4 1 , to jest, njenu djecu e
paziti Uzvieni Allah, i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem. Ovo je bio najvaniji cilj ovog blagoslovljenog
braka - zbrinjavanje jetima pored zbrinjavanja ugledne
sahabijke, nakon to je ostala hudovica.
I na kraju, ovaj brak je doao kao poast njenom muu
Ebu-Selemi nakon njegove pogibije, zbrinjavajui njegovu
hudovicu i njegovu djecu, odravajui rodbinske veze jer
je on bio sin Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, tetke
po ocu. Gdje je ovdje slijeenje strasti u braku sa enom
koja je prela pedesete i koja ima mnogo djece ? ! !
to se tie njegovog braka s a Ummu Habibom,
Remlom, keri Ebu-Sufjana b. Harba, r.a., on ima svoju
posebnu priu koja pojanjava cilj i njegovu plemenitu
namjeru koju je i postigao. Ummu Habiba je bila supruga
Ubejdullaha b. Daha b. Huzejme sa kojim je uinila
drugu hidru u Abesiniju. Tamo je Ubejdullah otpao od
islama - da nas Allah sauva - dok je Ummu Habiba
ostala vrsta u svojoj vjeri usprkos tuini, usamljenosti i
samoi. Nije se mogla vratiti u Meku gdje je bio njen otac
Ebu-Sufjan, jedan od prvaka Kurejija koji je progonio
Poslanika i njegove ashabe na najee naine; a da se
Ummu Habiba, vratila bila bi izloena iskuenju u pogledu
svoje vjere i zato ju je morao poastiti i nadomjestiti joj
gubitak mua otpadnika koji je kasnije umro u Abesiniji.
41 Ibn Sa'd, Tabakatul-kubra, (7/102) ; V. : En-Nesai, Sunen, Poglavlje

o braku, (6/8 1 ) .
1 20

Tako je utjeitelj skrhanih i razgovarate lj usamljenih


Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poruio abesinskom
kralju Nedaiju (Negusu) - a ve je bio primio islam - da
ga vjena sa Ummu Habibom, to je Nedai i uinio, zatim
ju je ponositu i poaenu poslao njemu u Medinu nakon
to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uinio hidru.
Kada je do Ebu-Sufjana doprla vijest o Poslanikovom,
sallallahu alejhi ve sellem, braku sa njegovom kerkom
Ummu Habibom osjetio je radost, a o muu svoje kerke
- iji je jo uvijek bio neprijatelj - sa veseljem je rekao:
"On je poput dromedara plemenitog roda kojeg ne treba
udarati po nosu. "42 to znai da ljudi slini Vjerovjesniku,
sallallahu alejhi ve sellem, ne bivaju odbijeni da budu
zetovi, a on je dostojan svake djevojke i plemenit, i svako
bi se pleme ponosito da uda svoje keri za njega.
Ebu-Sufjan je to rekao usprkos tome to je bio
idolopoklonik i neprijatelj islama u tom vremenu, ali on
se kao otac nije dao prevariti jer je njegova ki bila udata
za najvelianstvenij u i najasniju osobu.
Allah, Uzviena je Njegova mo, je htio da dani
prolaze i da Ebu-Sufjan doe u Medinu u pokuaju da
odvrati Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od napada na
Meku, jer su murici prekinuli mirovni ugovor tako to su
napali njegove saveznike iz plemena Huza'a, pa su ih ubili
u asnom gradu i u svetim mjesecima.
Ebu-Sufjan nije naao nikakvo rjeenje kada su
uglednici meu ashabima odbili da posreduju izmeu
njega i Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, osim da ode
kui svoje kerke, ali je bio iznenaen postupkom svoje
42 lbn-Sa'd, Tabekatul-kubra, (8/109). Ovo je arapska izreka od
njihovih obiaja kada su putali mujaka deve da oplodi devu, ali ako
bi bio bolestan ili bi imao neku drugu smetnju, udarili bi ga kopljem
ili tapom po njuci, dok su rasne mujake putali da oplodi devu bez
udaranja.
121

OJ

.....,

>

Cl
o
e.

B
Ill

OJ
>Vl

----
-U
-'P
.,.,...O:-',_
a_n_
'v<r'-ub.
_'V!l
_ice

-------$

'-'--

Q)
Cl
:J
...
a.
:J
Vl
Q)
>
o

e:
tO

"iii

kerke kada je savila postelju ne dozvolivi mu da se spusti


na nju u tako tekom poloaju i situaciji. On ju je upitao:
"Tako mi Allaha keri, ne znam jesi li uklonila postelju od
mene ili si mene sprijeila da se spustim na nj u?" Otro
mu je odgovorila: "Ovo je Poslanikova, sallallahu alejhi
ve sellem, postelja, a ti si ovjek idolopoklonik! "
Allahu dragi, to j e pravo uvjerenje, vrsto i stabilno
- poput velikih planina usaena u srce Poslanikove,
sallallahu alejhi ve sellem, ene, sa kojim se suprotstavila
svome ocu iz ije je kime izala; to je ispravni iman koji
ini Allaha, a zatim i Njegovog Poslanika muslimanu
draima od majke, oca, sina i brata.
Da li je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, trebao
da pusti i zapostavi ovako velianstvenu osobu kao
to je Ummu Habiba da bude izgubljena izmeu mua
otpadnika i oca okorjelog nevjernika? !
A ko je drugi osim Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, je prei da je poasti utoitem i da je nagradi
za njenu strpljivost, stabilnost i borbu na putu njenog
uvjerenja i misije. Pa ko bi bio dostajan kerke uglednika
Kurejija osim taj prvak prvih i posljednjih naroda? ! !
*

I tako smo doli do prie o njegovoj enidbi sa


Zejnebom, kerkom Daha el-Esedija, koja je ujedno
bila kerka njegove tetke po ocu Umejme, keri Abdul
Mutaliba b. Hiama b. Abdul-Menafa. To znai da je bila
iz najcjenjenije i najasnije kue meu Kurejijama, kao
i najboljeg porijekla i od estite majke, a prenosi se da je
bila izuzetno lijepa. Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, poslao do nje ponudu za pronju, njena porodica
je mislila da je eli za sebe, ali su se iznenadili kada su
saznali da je prosi za Zejda b. Harisa. Zejd, r.a., je u
1 22

pagansko doba bio rob, pa se njegova sudbina okonala


kod povjerljivog i uglednog poslanika Muhammeda b.
Abdullaha, sallallahu alejhi ve sellem, koji je njegovq
utoite uinio estitim; njegovi osjeaji i panja
prema Zejd u su bili toliki da mu je Zejd dao prednost
nad svojim ocem i amidom onda kada mu je dao da
bira izmeu ostanka kod njega, ili odlaska sa njegovim
ocem i amidom - kada su ga pronali, doavi iz svojih
dalekih krajeva. Tu je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, njih pozvao za svjedoke kada je rekao: "Zejd
je moj posinak kojeg naslijeujem i koji e me naslijediti. "
Njegov pravi otac se time zadovoljio, to jest, sloio se
da ostane kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Usprkos tome to je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, oslobodio Zejda i uzeo ga za posinka, a islam je
usvajanje zabranio te je Zejd povratio svoje prvobitno
ime i svoj u nekadanju slobodu, porodica Dah nije
prihvatila da za njega uda svoju kerku, koju su smatrali
jednom od kurejijskih djevojaka koja moe praviti
konkurenciju ostalima, i za k.oju bi se svaki mladi borio
da je dobije za enu. Uzvieni Allah je htio da se ovaj
brak desi radi velike mudrosti i radi viih ciljeva.
Prvo: Da se porui hvalisanje porijeklom, a da se utvrdi
vjeno i pravedno pravilo: "Kod Allaha je meu vama
najplemenitiji onaj koji ga se najvie boji", a ne onaj koji
je najbogatiji meu vama, najboljeg porijekla ili ugleda.
Zato su objavljene rijei Uzvienog Allaha:

1 23

<1.1
. .....,

>

OI
o
a.

Ul
<1.1
>Ul

"Ni vjernik ni vjernica nemaju izbora da, kada Allah


i Poslanik Njegov neto odrede, po svom nahoenju
postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslua, taj je
sigurno skrenuo s Pravog puta." (sura El-Ahzab, 36. ajet)
Odmah nakon objavljivanja ovog plemenitog ajeta
Abdullah b. Dah i njegova sestra Zejneb su znali da
im nita drugo ne preostaje osim pokornosti Allahu i
Njegovom Poslaniku. Na to je Abdullah rekao svom
daidiu Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem:
"Naredi mi ta hoe!", pa ju je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, udao za Zejda b. Harisa.
w

Cl

o.

.il
e::

Usprkos tome to je brak bio ve sklopljen, Zejneba


je iskazivala neposlunost Zejdu, uzdiui se iznad
njega zbog svog porijekla i ugleda sve dok to nije
dosadilo Zejdu, r.a. Nakon toga je otiao kod Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, traei od njega
dozvolu da se razvede od nje jer je ivot sa njom bio
nepodnoljiv; Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
mu je naredio da se boji Allaha i da zadri svoju enu, te
da je ne puta.
U tom vremenu je Uzvieni Allah svome Poslaniku
predskazao ta e se dogoditi, to jest, da e Zejd pustiti
Zejnebu, a zatim e Uzvieni Allah Svog povjerljivog
Poslanika oeniti sa njom. Tako je bilo da bi poruio
princip uzimanja posinaka, to je bilo nairoko poznato
u paganskom dobu; to znai da je pravednije i pravilnije
da svaki sin bude pripisan svom istinskom ocu, a ne
onome koji ga je posinio. Ako je islam zauvijek zabranio
da se otac oeni sa enom svoga sina, onda nije takav
sluaj kada se radi o posinku. Jer on, ustvari, nije njegov
sin, niti mu to moe biti.
1 24

Zatim su objavljene rijei Uzvienog Allaha:

"A kada ti ree onome kome je Allah bio blagodaran,


i kome si i ti bio blagodaran: 'Zadrti tenu svoju i boj se
Allaha!', u sebi si skrivao ono to e Allah objelodaniti
i ljudi si se bojao - a pree je da se Allaha boji. I poto
je Zejd s njom !ivio i od nje se razveo, Mi smo je za tebe
udali kako se vjernici ne bi ustruavali vie da se tene
!enama posinaka svojih kada se oni od njih razvedu. A
Allahova odredba je izvriva!" (sura El-Ahzab, 37. ajet)
Najbolje tumaenje ovog plemenitog ajeta, i najblie
onome to pristaje uzvienom, asnom i uglednom
poloaju vjerovjesnitva, i kategorinoj nepogrjeivosti
vjerovjesnika, salavatullahi we selamuhu alejhim, su rijei
imama Alije b. Husejna b. Alije b. Ebi-Taliba poznatog po
imenu Zejnul-Abidin, rahimehullah. On prenosi predaju
u kojoj se kae: "Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem,
je bilo objavljeno da e Zejd pustiti Zejnebu, a da e
Allah udati nju za Svog Poslanika. Pa kada se Zejd poalio
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na uvrede svoje ene,
da mu nije posluna, i obznanio mu da hoe da je pusti,
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu je uljudno i u
vidu savjeta rekao: ( . . . 41
jj ,;1:\ i _. .. ) "Boj

lj

se

Allaha i zadri svoju enu", a znao je da e je Zej d


1 25

.....,
Q)

>

OI
o
e..

.8
Vl
Q)

>Vl

07Jup17!fft a ne ljubavnice

..

-------

Q)
c:n

o.
:J
Vl

'

10

iii

--

J$.).

---

--------

pustiti i da e je on poslije njega oeniti. To je Poslanik,


sallallahu alejhi ve sellem, sakrio u sebi i nije htio da mu
naredi razvod sa njom, pa ga je Uzvieni Allah ukorio zbog
bojazni od ljudi u neemu to mu je Allah dozvolio.
O njegovim rijeima Zejdu: "Zadri svoju enu", sa
znanjem da e je pustiti i to da je Allah prei da se od Njega
boji u svemu, nai uenjaci kau: "Ovo je najbolje to je
reeno u tumaenju ovog ajeta i ovo je stav provjerenih
mufesira i velikih uenjaka kao to je Ez-Zuhri, Bekr b.
'Ala Kuejri i Ebu-Bekr b. el-Arebi i drugih.43 Imam lbn
Kesir, rahimehullah, je odbio sve druge predaje koje nisu
u skladu s nepogrjeivou poslanika i visokom poloaju
vjerovjesnitva jer su lane, ili one iji nizovi prenosilaca
i znaenje nisu vjerodostojni. 44
Komentirajui pagansku predaju koja pojanjava
obraanje Uzvienog Allaha Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem: "U sebi si skrivao ono to e Allah
objelodaniti i ljudi si se bojao, a pree je da se Allaha
boji", u kojoj se kae da je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, krio naklonost prema Zejnebi, imam Kurtubi
kae: "Ove rijei potiu od onoga koji ne poznaje
nepogrjeivost Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
u ovome i slinim postupcima ili omalovaava njegovu
linost. Tirmizi u "Nevadirul-usul" kae: "Alija b.
Husejn je doao sa ovim iz riznice znanja, kao draguljem
od dragulja, ili biserom od bisera. Jer, Uzvieni Allah,
ga je grdio radi toga to mu je dao na znanje da e ona
biti jedna od njegovih ena, pa kako je onda poslije toga
mogao to rei Zejdu " ... Zaddi svoju enu", to jest, pa te

43 El-Kurtubi, Tefsir, (8/5 272).


44 Ibn-Kesir, Tefsir asnog Kurana, (3/460) .
1 26

je obuzeo strah od ljudi da ne bi rekli: "Oenio je enu


svog sina", a "Allah je prei da ga se boji."
Nehhas je rekao: "Neki uenjaci kau: 'Ovo nije
Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, greka, jer mu
nije nareeno pokajanje niti traenje oprosta za to
- neto moe da ne bude greka, ali da postoji neto
ispravnije od njega; Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, je prikrio to u sebi zbog bojazni da ljudi ne
budu dovedeni u kunju."'45
Zakljuak svega toga jeste da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, oenio Zejnebu bint Dah nakon to ju
je Zejd b. Haris pustio, po naredbi Uzvienog Allaha, jer
ju je On udao za njega direktno, bez posrednika, kako bi
time zauvijek poruio princip uzimanja posinaka; kao i to
da se oevi ne bi ustruavali od enidbe putenim enama
njihovih posinaka, koji ustvari nisu njihovi sinovi. Zejneba
je bila ki Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, tetke po
ocu; odgajana je pod njegovim nadzorom; da je on imao
prema njoj elju, mogao je to uiniti od samog poetka, a
ne bi je - prije svih tih dogaaja - udao lino za Zejda.
Najjae to je reeno u pobijanju tvrdnji licemjera
u pogledu znaenja ovog ajeta jeste ono to je rekao
Muhammed el-Gazali:
"Oni kau da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
zbog bojazni od ljudi, skrivao u sebi svoju naklonost prema
Zejnebi, jer ga je - kako to oni tvrde - Allah pokudio radi
njegove utnje i neiskazivanja te elje. Kaemo: 'Da li je
moralni princip da, ako ovjek zavoli neku enu, to javno
obznani meu ljudima? Posebno ako se radi o ovjeku
koji ima devijantne emocije prema tuoj eni?! Da li e
Uzvieni Allah grditi ovjeka ako je zavolio tuu enu,

45 El-Kurtubi, Tefsir, (8/5273) .


1 27

Q)
........

>

Cl
o
a.
o

ti

Q)
>Vl

Q)
Cl

o.
:J
Ill
Q)

'2
Itl

'iii

zatim to sakrio u sebi ? ! Da li bi mu povealo ugled ako


bi o njoj sastavljao ljubavne pjesme? ! Allaha mi, bilo bi
suludo tako razmiljati! Ovo je ludost pojedinih ljudi koji
tumaraju u gafletu, a ele na ovaj nain tumaiti Kur'an.
Uzvieni Allah nikoga nee grditi zbog prikrivene
ljubavi. Ono to je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
prikrio u sebi jeste njegovo nezadovoljstvo ovim brakom
koji mu je naredio Uzvieni. Allah, odgaanje Allahove
naredbe ili strah od toga ta e ljudi rei kada vide da
princip uzimanja posinaka u tom trenutku biva sruen.
Uzvieni Allah je pojasnio Poslaniku, sallallahu alej hi
ve sellem, da nikakve pretpostavke ne mogu obesnaiti
Allahovu naredbu, da se najvia naredba ne moe izbjei i
da joj se mora pokoriti, kao to je bio sluaj sa poslanicima
koji su prije njega bili. Zatim je, poslije 3 7 . ajeta, objavio
i druge ajete koji potvruju ovo znaenje:

.&1 j 41 j C:; [_r Ji 5l5 L!)


lJ\ o ljJ lj-li 41 l l5j j;j (_tA 1_;1.>- lJ\
._;5) 41 ':Jl li ':Jj 4,jJ 41 ':JL.:,) ._,.;.lj

,.,

-;

....-:..

, , ,.

....

-;;

". .... "' ;

", ""

: ,""

""

....

,.,.,

.... o ....

....

"" ",

",' Y ,.

....

""

....

....

, ....

....

(t;-;. JI....
....

....

"Vjerovjesniku nije teko da ini ono to mu Allah


odredi jer takav je bio Allahov propis i za one koji su prije
bili i nestali, a Allahova zapovijed je odredba konana.
Za one koji su Allahove poslanice dostavljali i od
Njega strahovali, i koji se nikoga, osim Allaha, nisu
bojali. - A dovoljno je to to e pred Allahom raun
polagati!" (sura El-Ahzab, 38-39. ajet)

ej h El-Gazali kae: "Kada je ovjekovo srce smireno,


onda e mu rei da se ne boji nikoga osim Allaha, ali
1 28

tako mu se nee obratiti dok je u toku injenja nekog


grijeha, nego mu upuuje takve rijei dok ini kakvo
veliko dobro djelo koje oponira naslijeenim obiajima.
Vanjski smisao ovih ajeta ukazuje na to da Uzvieni
Allah, ne podstie Poslanika na ljubav prema eni, nego
na ponitavanje runog obiaja kojeg su se ljudi drali, to
jest, obiaja uzimanja posinaka. A od njega je zahtijevao
da se potini tom propisu, zbog ega je Allah nakon toga
odmah rekao, ruei sistem uzimanja posinaka:

"Muhammed nije otac nijednom od vaih ljudi,


nego je Allahov poslanik i posljednji vjerovjesnik, a
Allah sve dobro zna." (sura El-Ahzab, 40. ajet) "46

.QJ

.....

>

Ill

Cl
o
a.

ti

to se tie Safije, keri Hujejja b. Ahtaba, jevrejskog


voe, ona je bila meu zarobljenima poslije pada Hajbera.
Njen otac, brat i mu su bili ubijeni tokom bitke, a Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem - zbog panje i milosti prema njoj
- dao joj je na izbor da bude osloboena i da se pridrui
svom narodu, ako e ostati na judaizmu; ili, da se uda za
njega, ako primi islam. Ona mu ree: "Allahov Poslanie,
prieljkivala sam islam i povjerovala u tebe prije nego to si
me pozvao, pa si mi dao da biram izmeu nevjerstva i islama.
Uzvieni Allah i Njegov Poslanik su mi drai od oslobaanja i
povratka mom narodu." Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
ju je oenio, a njeno oslobaanje uinio njenim mehromY
Oito je bilo da kerku prvaka jevreja ne moe
oeniti osim onaj koji nadmauje njenog oca po poloaju
46

Muhammed el-Gazali, Fikhus-sire, str. 439.


1 29

QJ
>Ul

cu
01

a.
:l
Cl)
cu

'
rtl

iii

i ugledu, a to je prvak sve Ademove djece - Muhammed,


sallallahu alejhi ve sellem. Meutim, nije ni shvatljivo
niti prihvatljivo da ova jadnica bude, nakon to je ivjela
ponosito i u izobilju, ostavljena nekome ko se prema njoj
nee lijepo ophoditi ili e je udarati po licu.
Ovu predaju potvruje druga predaja od Dihjeta
Kelbija, r.a., da je rekao Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem: "Daj mi jednu robinju od jevjrejskih djevojaka."
Pa mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Idi i izaberi sebi djevojku. " Pa je otiao i izabrao Safiju, a
kada su to vidjeli ashabi rekoe: "Allahov Poslanie, ona
je uglednica BenuKurejze i BenuNadir, ne odgovara
nikome osim tebi." Radi toga j u je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, i oenio."48
Slian razlog je bio da se Muhammed, sallallahu
alejhi ve sellem, oenio sa Duvejrijom, kerkom Harisa
b. Dirara, voe BenuMustalik. Njen otac se borio protiv
muslimana, ali je bio pogoen porazom koji je mogao
da prouzrokuje nestanak njegovog plemena ili njihovog
uklanjanja za sva vremena. Stotine pripadnika plemena
Benu,Mustalik su pali u zarobljenitvo. Meu njima je
bila i Duvejrija, ki Harisova, pa mu je dola i rekla:
"Allahov Poslanie, ja sam Duvejrija, ki Harisova,
voe njegovog naroda. Pogodilo me je ono to ve zna,
(mislei na zarobljenitvo i ponienje) te sam dodijeljena
Sabitu b. Kaj su. On mi je ponudio da se otkupim za devet
oka, pa mi pomozi da se oslobodim (ali se Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, kako bi joj pomogao u tome) .
Pa joj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ili,
bolje od toga?" A ona ga upita: "A ta to?" On ree: "Da
47 Ibn-Sa'd, Tabekatul-kubra, (8/138- 1 48) .
48

Ibn-Esir, Usdul-gabe, (7/169) .

1 30

m,

12CJs!tmikVe su.'/Jflie

----------------------
-----------dam tvoj otkup i da te oenim." "Da, Allahov Poslanie.",
ree ona. On ree: "Uinit u to. " Nakon toga se vijest
proirila meu ashabima, koji rekoe: "Zar Poslanikova
tazbina da bude u ropstvu ? ! " Na taj nain ljudi poee
oslobaati one koji su bili kod njih u ropstvu od Benu
Mustalika, sve dok nisu bili svi osloboeni.
Aia kae: "Zbog braka Duvejrije sa Poslanikom
osloboeno je stotinu porodica. Ne znam ni jednu enu
koja je donijela svom narodu veu korist od Duvejrije. "49i:
"Nakon toga je njen narod primio islam."50
Tako je ovaj brak bio u prilog i korist islama i
muslimana na sve mogue naine. Ali nije bio zarad
vieenstva - kako to ve tvrde neznalice, ili kako to
hoe da razglase licemjeri i orijentalisti!
Da je razlog enidbi bila elja za ljepoticama, Uzvieni
Allah mu ne bi objavio zabranu o braku, tako da bi
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ostao slobodan da se
eni koliko hoe, ili da puta one koje ne eli.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je umro, a
ostavio je devet ena; Hatida i Zejneba, ki Huzejmina,
su bile ve umrle prije njega - a svima njima je bio dobar
mu i ivotni saputnik. Istinu je rekao Gospodar moi:

"A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali."


(sura ElEnbija, 107. ajet)

49
so

Ibid., (7/5 7) .
Ibn-Hiam, Sira, (2/294) .
131

.>....,
(ll

OI
o
o.

.s

>Vl

Sedmo poglavlje

O poligamiji

su

rekli

ejh Mahmud eltut, nekadanji ejh El-Azhara,


pozivao je sposobne mladie da se ene sa vie od jedne
ene. Tako da je, u vrijeme kada je on preuzeo upravu
nad El-Azharom, odraslih djevojaka za brak bilo tri puta
vie nego mukaraca. ejh eltut je smatrao obavezom da
se svaki mukarac oeni sa tri djevojke, kako bi se Egipat
zauvijek rijeio problema usjedjelica. Ali, po prirodi
dogaanja, uzdigla se velika buka; pobornici zapadnjake
kulture su se uzdigli protiv velikog alima, ali je ostao
nepokolebljiv poput velikog brda, tako da nikada nije
popustio njihovom uraganu - kao to to ine mnogi u
naem tekom vremenu ! !
...

...

...

Jedan od voditelja velikih svjetskih televizijskih


kompanija je upitao pisca Enisa Mensura: "ta misli o
poligamiji?" Enis je odgovorio: "Ako imam pravo na
miljenje, onda je ovjekovo pravo da ima djece bez
ogranienja; nije bitno da li e biti od jedne !ene ili
vie On je slobodan."
Postavljeno je i pitanje: "Zar ne vidi da zastupa
jedan drevni stav ija je vrijednost zaostala, a itav
svijet se protivi velikom broju djece i poligamiji?"
(mislei na neislamski svijet) .
Enis Mensur odgovara pa kae: "Ti si me pitao
..

1 33

CIJ
.......
>
ro

:
o

privatno, a ovo je moje privatno miljenje; ali, da


budem jasniji, ja se protivim ograniavanju poroda i
broja djece. Nas je bilo jedanaestero djece, a ja sam
bio deveti po redu, ja sam protiv da se ovjek zadovolji
sa jednom enom. Moj otac je oenio dvije ene, a ja
sam dijete od druge ene, i zastupam princip slobodnog
izbora."51
*

E
"'
.QI
o
o.
o

Doktor Ahmed elebi, profesor Islamske kulture i


istorije na Fakultetu "Darul-ulum", Kairski univerzitet,
kae:
"Orijentalisti uzvikuju da poligamija nije prihvatljiva
u islamu. Ali, ko je njih uzeo za mjerilo po kojem emo se
mjeriti? Zapad je dozvolio da ovjek ima vie ljubavnica,
ili vie svodnica, to znai na milione vanbrane djece. Ali
nema sumnje da je vieenstvo asnije i ie od toga da
ovjek ima vie ljubavnica, jer ljubavnica niti ima djecu
niti prava, dok vieenstvo pomae enama vie nego to
im moe natetiti. One se mogu usprotiviti poligamiji ako
se sve dogovore da se ne udaju za oenjene mukarce.
Ali one to ine zbog svoje potrebe, jer je to bolje nego da
ostare neudate."52
*

Prof. dr. Fethija Nibravi, profesorica na Fakultetu


islamskih nauka na El-Azharu, kae:
"Muslimanka ne moe odbijati i mrziti vieenstvo, to
ukazuje na njen slabi odgoj i slabost imana. Muslimanke se
51 Enis Mensur, Ukradeni trenuci, str. 6.
52 Orijentalizam - njegova historija i ciljevi, Biblioteka 'Egipatski
napredak', str. 69.

134

u vrijeme vjerovjesnitva nisu usprotivile poligamiji, iako


ena po svojoj prirodi bjei od poligamije. Poslanikove,
sallallahu alejhi ve sellem, ene su bile ljubomorne meu
sobom. Ali se stanje stabiliziralo i okolina je prihvatila
poligamiju jer je vjera naloila tako neto, a to je jednom
rijeju od Allaha.
Ni jedna ena nema pravo da se buni protiv poligamije
ako je njen mu sposoban da izdrava nju i njenu djecu, da
je pazi i da bude pravedan prema njoj i prema novoj eni.
Da li je bolje da brak bude halal i objelodanjen ili emo i
ta vrata zatvoriti pred mukarcima, ime emo ih prisiliti
na haram? Na nama je da cijenimo mukarca koji odabere
poligamiju jer je on musliman koji se boji Allaha.
Ipak, ono to mi se ne svia kod mnogih mukaraca
koji su se oenili sa drugom jeste da su to uinili, i da jo
uvijek dre u tajnosti. Usprkos tome to je njihov brak
zakonski, oni se zbog toga stide pred ljudima. Razlog tome
je to se u naim odgojnim metodama druga ena naziva
"tetom", "propau" ili "nedaom", emu pomau neka
medijska sredstva i pojedina razmiljanja uveena svana."
Ona dodaje: "Ja poznajem pojedine svoje prijateljice
koje su se udale kao druge ene to su prihvatile na
poetku, ali su htjele da ovladaju nad muevima. Neke
od njih su traile od svojih mueva da puste prvu enu.
Da li je ovo logino, da li je ovo razumno? Na veliku
alost, naa sredina pati od velikih potresa koji se mogu
primijetiti kada je rije o poligamiji, ali potvrujem da se
oni nalaze i u mnogim drugim aspektima naeg ivota."
*

Dr. Nadija Haim, prof. fikha na Univerzitetu El


Azhar, kae:
"Ja na ovu temu gledam sa erijatskog aspekta. Da li
1 35

Q)
=

>

Cl

g_
o

je cilj asnog ajeta u kojem Uzvieni Allah kae:

"Onda se enite onim enama koje su vam


doputene, sa po dvije, sa po tri i sa po etiri!" (sura

:;:::..

"'

.21
o
e.
o

En;Nisa, 3. ajet) opa dozvola ili je naredba ograniena i


uvjetovana erijatskim ogranienjima?
Pravnici koji su rekli da se radi o opem pravilu
vieenstva, kau da je ono doputeno, ak i ako za to
nema nude koja to nalae. Meu pravnicima ima onih
koji su rekli da je ova dozvola ograniena sa potrebom ili
nudom: kao da ena bude bolesna, sterilna ili da ovjeku
ne bude dovoljna jedna ena. Nuda moe biti poveani
broj ena u odnosu na mukarce u jednom drutvu. Neke
od statistika potvruju da je u Egiptu trinaest miliona
djevojaka u periodu sposobnih za brak. Meu njima se
nalazi i etiri miliona onih koje su prele tridesetu godinu
ivota. Moje miljenje je da je ovo nuno stanje koje
nalae poligamiju; jer, ako se mukarci ne budu enili sa
vie ena, to znai da e pola djevojaka u drutvu ostati
neudate i izloene iskuenju."
Dr. Nadija Haim dalje kae: "ovjek ima pravo da
se eni, bez obzira da li njegova prva ena bila zadovoljna
ili ne; brani ugovor je u njegovim rukama, tako da ima
pravo postupati kako hoe, osim u sluaju ako je njegova
prva ena postavila uvjet kod branog ugovora da se ne
eni sa drugom."
I kae: " ene u naim drutvima odbijaju poligamiju,
bez obzira da li bile obrazovane ili ne, bogate ili
siromane, iz grada ili sa sela, pobone ili nepobone, ali
sve kao proizvod utemeljenja loih obiaja, slabljenja
vjerske svijesti i zbog utjecaja zapadnih ideja. Zato te
1 36

ene u naem drutvu odbijaju vieenstvo, smatrajui ga


nepravdom prema eni, dok erijat kae da svaki obiaj
koji se ne sukobljava sa erijatom jeste nemjerodavan
obiaj . Isti je sluaj i zbog slabljenja vjerske svijesti to
dovodi enu do tog stepena nepodnoljivosti vieenstva.
Jer, da muslimanka poznaje vjeru ona bi znala da ne
moe sprijeiti svog mua od druge ene, sve dok
njoj prua njena prava. Ali, zbog obrazovanja ena i
preovladavanja sekularistikih razmiljanja, i onoga to
nazivaju "oslobaanjem ene", nametnuli su eni tezu da
je poligamija ruenje njene asti, to je velika greka."53
*

......

QJ

>

lU

Cl

&.
o

53 Novine "Muslimun", 6/6/1997. godine


1 37

ejh Muhammed el-Gazali


On kae: " ivot ima svoje civilizacijske i ekonomske
nepromjenljive zakonitosti koje se nuno nameu ljudima
i koje oni spoznaju - pa se pripreme za njih, ili ih ne
prepoznaju - a meu njima se pojave njihove posljedice.
ovjekova veza sa vie ena je neto to diktiraju drutvene
prilike, a to zanemarivati predstavlja neuspio pokuaj
suprotstavljanja injeninom stanju; jer, brojano stanje
meu mukarcima i enama je ili jednako ili prevladava
na jednoj strani.
Ako je jednako, ili je broj ena manji, vieenstvo
mora nestati u trenutku, jer e ovjekova priroda sama
po sebi nametnuti uravnotenu podjelu - a svaki ovjek
e se zadovoljiti sa onim to posjeduje, milom ili silom.
Ali, ako je broj ena vei od broja mukaraca, preostaje
nam jedna od tri stvari:
1- Da jednom broju ena uskratimo brak do smrti.
2- Ili, da dozvolimo druenje sa ljubavnicama i da
dozvolimo grijeh bluda.
3- Ili, da dozvolimo poligamij u.
Mislimo da ena vie nego mukarac odbija da joj
bude uskraen brak, kao to odbija postelju razvrata i
neposlunosti Allahu.
Tako joj ne preostaje nita drugo nego da se udrui
sa drugim enama u okrilju jednog ovjeka i da se njena
djeca nazivaju po njemu; tako poslije toga nee ostati
mjesta da se ne prizna princip poligamije na koju islam
poziva.
Zatim, moramo znati da postoji razlika izmeu
1 39

(l)
.,_.,

>

10

"61
o
a.
o

"'C
(l)
Vl

mukaraca u tjelesnim ulima. Pojedincima je dato


zdravlje, seksualni potencijal i lagodan ivot, to nekom
drugom nije darovano. Izjednaavati hladnokrvnog
i bezosjeajnog mukarca i onoga koji je erektiki
potencijalan i seksualno sposoban je neto to je daleko
od pravednosti. Zar emo onom ko ima veliki apetit
zabraniti da konzumira vee koliF-ine hrane, dok emo
to dopustiti onima koji nemaju takve potrebe ?! Ovo je
slian primjer. Zatim, druga mudrost jeste da ena moe
da bude slabana i bolesna, ili da je sterilna i ostarjela, pa
zar e biti naputena samo zbog ovih razloga? !
Na osnovu stare brane zajednice izmeu njih dvoje
njeno je pravo da ostane u okrilju svog mua, a da pored nje
doe druga ena koja e obavljati branu funkciju umjesto
nje na savreniji i potpuniji nain.
Pored mnogobrojnih opravdanja za vieenstvo, islam,
vjera koja to dozvoljava, odbija u bilo kojem sluaju da bude
samo sa ciljem zadovoljavanja strastvenih pouda nekih
mukaraca i njihove tenje za uivanjem i dominacijom;
"ne mogu se imati i pare i jare", jer mala uivanja za sobom
povlae velike obaveze.
Zato je u sluaju poligamije obavezno uvjerenje da e
se biti pravedno sa enama, to i odrava ovaj sistem.
Ali, ako ovjek uini nepravdu sebi, svojoj djeci ili svojim
enama, onda mu se nee dozvoliti brak sa vie ena.
Onaj ko se eli oeniti sa vie ena mora biti sposoban na
pravino izdravanje svake porodice. Ako je Zakonodavac
nemogunost izdravanja uinio razlogom da se ovjek
oeni sa jednom, onda e biti pree da mu se ne dozvoli da
oeni drugu.

Zakonodavac savjetuje neoenjenim mladiima post


sve dok ne budu sposobni za brak, dok onima koji nisu u
stanju oeniti nijednu preporuuje - suzdranost.
1 40

On kae:

(. . . J...;U
;' . ;'
"I neka se su%dre oni koji nemaju mogunosti da
se oene, dok im Allah i% obilja Svoga ne pomogne! "

(sura En-Nur, 33. ajet)


Kakav je onda sluaj sa onim koji ima jednu enu? On
je prei da se strpi i da se suzdri. Vei broj ena, po prirodi,
znai i vei broj djece, a islam nalae pravednost prema djeci
u odgoju, panji, plemenitosti i ivotnim sredstvima, bez
obzira to nisu od jedne majke. Otac ne smije dozvoliti da
njegove emocije budu naklonjene jednima mimo drugih; isto
tako, islam nalae i pravednost u odnosu prema enama.
Iako je nemogue da ovjek kontrolira svoje
unutarnje emocije, postoje naini i sredstva sa kojima ih
ovjek moe postaviti u odreene zakonske okvire, tako
da svoje postupke pravedno izvaga i da se boji Allaha u
onome to mu je povjerio da uva od porodice i imetka.
Ovo su granice pravde koje je Allah propisao da idu
uporedo s poligamijom. Onaj ko moe da ponese obaveze
poligamije, neka se eni sa dvije, tri ili etiri ene, a ako ne
moe, neka se onda zadovolji sa jedinom svojom druicom.

"A ako strahujete da neete pravedni biti, onda


samo jednom." (sura En-Nisa, 3. ajet)
141

.....,
cu

>

Rl

g
Q.
o

"O
cu
111

itao sam neke novinarske lanke u kojima se


pojedini pisci protive principu poligamije. Kako to da
mukarci mogu imati vie ena, a ene ne mogu imati
vie mueva?! Sagledao sam stanje veine njih te sam
doao do zakljuka da se uglavnom radi o svodnicima,
razvratnicima i onima koji se zadovoljavaju irenjem
nemorala i razvrata u svojim porodicama. Zaudio sam se
to oni ive u svijetu razvrata, a bune se protiv podizanja
porodinih graevina sagraenih na ednosti.
Odgovor na ovo jadno pitanje jeste to da je vrhunski
cilj spajanja dva spola izgradnja porodice, kao i odgoj
djece u istoj porodinoj atmosferi. Ali, ovo se sigurno
nee dogoditi sa enom koju oplodi nekoliko mukaraca
i koji se neizmjenino mijenjaju nad njom, dok ni jedan
ne zna kome pripada dijete.
Zatim, njena uloga u ovom sluaju bila bi kao
uloga objekta u odnosu na subjekat te kao onoga koji
nosi teret i koji biva voen, u odnosu na onoga koji ima
vodeu ulogu i koji tovari teret na druge. Moe zamisliti
lokomotivu koja vue etiri vagona, ali ne moe zamisliti
da jedan vagon vue etiri lokomotive. Nijekanje prirode
stvari jeste sumnja u to da su mukarci nadreeni enama
i da su njihovi staratelji.
Zaista je alosno to neuki ljudi ele sruiti ove
sistemske osnove i granice i ui u poligamiju bez svijesti
o pravednosti meu enama, nego samo kroz elju za
zadovoljavanjem svojih strasti, makar to prouzrokovalo
propast i oiglednu nepravdu.
Ponekad ovjek ne moe da sam sebe izdrava, ali on
opet tei da se eni. Ponekad nije sposoban da izdrava ni
jednu enu, a opet eli drugu.
Neki sebi doputaju toliko da jednom broju djece
daju pravo obrazovanja dok druge zapostavljaju; ili, ene
se sa drugom u elji da prvu zapostave ili da je ostave, kao
da nije ni udata ni putena.
1 42

Moda e se nai ljudi koji su sposobni na spolni


odnos sa etiri ene i mogu izdravati sinove i keri koje
dobiju sa njima, ali i pored te mogunosti oni prose za
spolni snoaj od bezvrijednih bludnica. Koji je to lijek za
ovaj nered? Da li e zabrana poligamije rijeiti ovu bolest?
Nikada! Ograniavanje ili spreavanje dozvoljenog nije
neto to je bilo nemogue u islamskoj zakonodavnoj
politici. Ali, da islam nije dao svoje miljenje o poligamiji,
nama bi bilo dozvoljeno da govorimo po svom nahoenju
pa da kaemo da je dozvoljena, kako bismo sauvali opi
interes koji smo pojasnili na poetku ove knjige.
Meutim, priznavanje jednog pravila je jedno, a
zloupotreba toga pravila je neto drugo.
Kada zakonodavstvo doe na red da uspostavi ova
pravila ouvanj a ope koristi u naim drutvima i da ispravi
iskrivljena miljenja po tom pitanju, na naunicima je da
se okrenu ka shvatanju i odreivanju sredstava koja e
dovesti do pravde i njene primjene, ako to ele.
Ali rasprave o poligamiji kao temelju, ili pokuaj
potvore poligamije jeste bezvrijedno tumaranje.
U mnogim slojevima se na poligamiju gleda kao na
zlo, dok na razvrat i blud gledaju kao na beznaajnu
zabavu! To znai da je sav problem u vjeri i u moralnim
vrijednostima! ? !
Spreavanje poligamije, u ovom sluaju, jeste
podmukli pokuaj da se zagadi okolina na raun islama
a "u ime zakona".
Veina poslanika i vjerovjesnika su se enili
sa jednom i vie ena, ali to nije umanjilo njihovu
bogobojaznost, a na listovima postojeeg Starog
zavjeta je zapisano ovo to smo spomenuli. Islam na
ustezanje od ena ne gleda kao na ibadet - kao to to
ine monasi, niti na brak sa etiri ene kao na grijeh
1 43

......

QJ

>

rtl

8'
a.
o

"C
QJ
U)

- to se pripisuje kranstvu (a pojasnili smo da se u


lndilu ne nalazi tekst koji zabranjuje poligamiju) .
Medutim, grijeh je dopustiti prirodnom nagonu da
trai zadovoljstvo gdje eli ili da se prikrije tako to e se
prosipati kao "to se voda prosipa u pukotine zemlje."54

jij

N
10

(.!)
l

Qj
"C
41

E
E

10
.s::.
::;,

.s::.

'Qj'

Vl

54

Muhammed el-Gazali, Fikhus-sire,

1 44

str.

432 .

Predgovor:

Motivi za aktueliziranje poligamije . . . . . . . . . . . . . . . ............. 9

Protivnici poligamije - branitelji prostitucije ............... 1 5


Umjesto predgovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 1

Zato aktuelizirati problem poligamije?.. . . . . . . . .. . . . . . 2 7


.

erijat i njegovi propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29


Poligamija - mu'diza islamskog zakonodavstva

Svjedoanstva nemuslimana u korist poligamije


Poligamija u tradiciji Bonjaka
Zakljuna rije
.

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . .....

.........

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Uvod . . . . . . . . .
.

. . . .

31
.33
39
41
43

. . . .......

Prvo poglavlje:

. .

..

. .

.. ...
.

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .........

Poligamija prije islama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 4 7

Drugo poglavlje:

Ljubavnice lidera .

Tree poglavlje:

Obesnane sumnje

. .

....

. . .

. .
.

. . .

. . .
.

. .

. . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .

Hadis o Fatimi

. . . . . . . . . . . . .

55

69
77

............................ ..................................

etvrto poglavlje:

Govor brojki. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .... 8 1

Peto poglavlje:

Opa pravila poligamije . .


.

. .

Zabrana enidbe sa vie od etiri ene .


Sposobnost na poligamiju .
.

. .

..

. .

..

. . . . .

89

. . . 93

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . .

. .

. . ..

97

145

Pravednost prema suprugama

Ravnomjerna podjela meu enama

esto poglavlje:

Poslanikove supruge

Sedmo poglavlje:

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

ejh Muhammed el-Gazali


Sadraj

148

. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .

....................................................

O poligamiji su rekli.

99
105

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .....

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

l lJ

1 33
139
1 45