Lamelirane lijepljene konstrukcije

Pod pojmom lijepljene lamelirane konstrukcije podrazumijevaju se one

konstrukcije koje su dobijene ljepljenjem dasaka lamela u lamelirani
element, potrebnog poprenog presjeka i potrebne duine. Za lamele koje
su samo popreno spojene koristi se standardna graa. Lamele se
ugrauju tako da vlakna lamela meusobno budu paralelna da budu u
pravcu duine ljepljenog lameliranog elementa. Sve vrste drveta koje se
koriste u klasinim drvenim konstrukcijama jednako dobro se
upotrebljavaju i u lijepljenim konstrukcijama, ali sa puno vie panje
prilikom izbora. Opa mehanika svojstva drveta imaju vei, au nekim
sluajevima presudni znaaj kod lijepljenih konstrukcija. Za lijeplljene
konstrukcije se koristi drvo I kvalitetne klase zdravo drvo i drvo bez
greaka, suho drvo, odnosno drvo sa najvie 15% vlanosti. Lamelirano
drvo je oplemenjeno masivno drvo, pod pretpostavkom da je lijepljenje
izvreno kvalitetno i da su greke drveta svedene na minimum ili potpuno
iskljuene. Mala vlanost i probran kvalitet drveta omoguavaju, u odnosu
na klasino drvo, primjenu veih doputenih napona. Pri tome mora da
postoji kompatibilnost izmeu drveta i upotrebnog ljepka.
Prije lijepljenja ( sedam dana ), drvo namijenjeno za izradu lameliranih
elemenata se prenosi iz suare i ispravno lageruje u radionici, u prostoru
gdje e se vriti lijepljenje. U radionici, vlanost i temeperatura moraju
imati stalne vrijednosti. One se konstantno kontroliu.
Prije poetka lijepljenja , povrine lamela moraju se kvalitetno oistiti od
drvne praine i njima slinih tetnih materija. Na povrinama lamela ne
doputaju se masne mrlje. To znai da radnici koji rade sa lamelama
moraju da rade u istim rukavicama. Lamele moraju biti iste od svih onih
substanci koje mogu da umanje adheziju sloja ljepka.
Ukoliko se na pripremljenim lamelama konstatuju izvjesne greke
biolokog ili mehanikog karaktera, odstranjuju se isijecanjem oteenih
dijelova i ubacivanjem kvalitetno ispravnih umetaka. Pri tome, umeci
moraju biti od iste vrste drveta, a pravci vlakana moraju se postaviti
adekvatno pravcima vlakana u lameli.
Obraene povrine lamela moraju da budu ravne i potpuno glatke.
Potrebno je obratiti panju da nema neravnina od otkinutih komada ili
zareza od alatki. Elementi jedne lijpljene konstrukcije ne smiju se
ugraivati u presjek ukoliko ne sadre sve potrebne kvalitete. nije
doputena ispravka neravnina uz zumoc mirgl papira ili nekog drugog
sredstva na ve obraenoj povrini. Drvo liara, tvrdo drvo, poslije
blanjanja spojnih povrina, povrine treba ohrapaviti zu pomo maina sa
zupastom ili testerastom blanjom.

Izrada jedne lijepljene konstrukcije izvodi se na zato unaprijed

pripremljenomravnom podu prostorije u kojoj se radi. Lamele se ugrauju
prema unaprijed odredenom postupku. Ovaj postupak, redoslijed
ugraivanja lamela, definise se glavnim projektom lamelirane konstrukcije.
Prilikom slaganja lamela u projektovani presjek vodi se rauna da nijedan
element presjeka ne dobije nepredviene napone. Raspored nastavaka
lamela izvodi se nainom koji je definisan projektom. Tokom ugraivanja,
lamele se ne smiju kriviti ukoliko to glavni projekat nije predvidio.
Lijepljenje lamela poslije slaganja u presjek projektovanih dimenzija i
oblika izvodi se pod pritiskom. Ovaj pritisak se realizuje uz pomo
posebnih presa i stega i mora da bude ravnomjerno rasporeen. Da bi
pritisak bio ravnomjerno rasporeen po presjeku i duinom elementa koji
se lijepi, ispod sstega odnosno presa treba postaviti dovoljno velike
podmetae. Veliina pritiska zavisi od vrste i kvaliteta upotrijebljenog
ljepka, zu napomenu da ovaj pritisak ne moe biti manji od 50 N/cm.
Potrebno vrijeme za dranje slijepljenog elementa pod pritiskom zavisi od
vrste i kvaliteta upotrijebljenog ljepka i mikroklimatskih uslova u kojoj se
radi.
Ovaj nadpritisak prilikom lijepljenja moe da se ostvari i zu pomo eksera.
Ovakvo stvaranje pritiska doputeno je samo u sluajevima sanduastih i I
nosaa, kada seu rebra presjeka monolitna, iz jednog komada.
Kod ovavog naina rada moraju biti ispunjeni slijedei uslovi:
-

maksimalna debljina pojaseva 32 mm

maksimalna visina pojaseva 18 cm
raspored eksera E 34/90 u zavisnosti od visine pojasa
razmaci eksera odreuju se na osnovi visine pojaseva
ekseri moraju biti jednosjeni.

Kod ovakvog naina pritezanja, stvaranja potrebnog nadpritiska, smatra se

da je postignut dovoljno veliki pritisak ako obostrano iz slijepljenih
spojnica, slijepljenih povrina, po cijeloj duini spojnice izbiju kuglice
ljepka. Gdje to nije sluaj, potrebno je usvojiti deblji ekser ili zabiti dodatne
eksere. Ovakav nain pritezanja ne doputa se za druge konstrukcije.
Visina pojasa h
cm
10
12
14
16
18
Ljepila

Razmak eksera e
Cm
10
8,5
7
6
5,5

Broj redova
2
2
3
3
3

Progres u razvitku lijepljenih konstrukcija rezultira iz monolitnosti

slijepljenih spojeva (adekvatno zavarivanju u metalnim konstrukcijama) .
ova kompaktnost-monolitnost-laminata postie se uz pomo ljepila. Uz
pomo ljepila kao spojnog sredstva, nastvaljaju se lamele (poduno i
popreno) i meusobno se spajaju u monolitan presjek. Ljepilima se
nazivaju one supstance koje posjeduju sposobnost transformisanja iz
stanja ljepljivosti u vrsto stanje, u stanje monolitiziranja spojnih
elemenata. Monolitiziranje se izvodi prijanjanjem (adhezijom) ljepila na
dodirne povrine drveta pri emu kohezija ostaje ne promijenjena.
Deformacija sloja ljepila u spojnoj ravni, zahvaljujui njegovim mehanikim
karakteristikama, tako je mala da se ovakav spoj moe smatrati krutim
nedeformabilnim. To je osnovna i bitna razlika u odnosu na druga spojna
sredstva (mehanika) u drvenim konstrukcijama (koja omoguuju izvjesnu
pomjerljivost u spojnim ravnima).
Ljepila kao spojna sredstva u drvenim konstrukcijama moraju da zadovolje
slijedee uslove:
-

da imaju zadovoljavajuu vrstou kroz vrijeme

da imaju dovoljnu vrstou u spojnici koja treba da je vrstoi
drveta na smicanje
da budu otporni na organske i anorganske materije
da budu otporni na hemijske uticaje
da su vatrootporni
da stvrdnjavaju na temperaturama od 25C.

Trajnost i postojanost ljepila odnosno ljepljenih spojnica mora da odgovara

nainu ekspoloatacije objekta i njegovoj sveukupnoj trajnosti. Za ljepljenje
laminata mogu se upotrebljavati samo ona ljepila koja odgovaraju vaeim
standardima i Propisima za drevene konstrukcije.
Svaka vrsta ljepila proizvodi se posebnim tehnolokim postupkom. Prije
upotrebe od proizvoaa treba traiti sva potrebna obavjetenja o ljepilu,
odgovarajue ateste o njegovim karakteristikama, nainu upotrebe
odnosno rada sa ljepilom. Za svako ljepilo mora se znati: sastav i izgled,
nain pakovanja i uskladitenja (lagerovanja), nain pripreme lljepila za
rad i postupak pri radu, mehanike karakteristike, postojanost kroz vrijeme
i na uticaj vlage i postojanost na druge mogue tetne uticaje.
U zavisnosti od svojstava ljepila i oblasti gdje se primjenjuje, ljepila se
mogu podijeliti:
-

prema
prema
prema
prema
prema
prema

materijalu koji se lijepi (drvo, metal, guma i sl.)

agregatnom stanju (vrsto
sastavu prirodni i sintetiki
stabilnosti postojani i nepostojani
elastinosti krti i elastinosti
nainu lijepljenja hladni, topli i vrui

prema nameni, vrsti konstrukcije.

Prema nainu upotrebe zavisno od temperature ljepila odnosno lijepljenja

razlikuju se:
-

hladna ljepila, ljepila koja vezuju na temperaturama od 15 - 20C

temperaturna ljepila, kada je radna temperatura od 20 - 25C
topla ljepila sa radnom temperaturom od 50 do 80C
vrua ljepila kada je radna temperatura od 80 do 160C.

U lijepljenim inenjerskim konstrukcijama, lameliranim konstrukcijama,

upotrebljavaju se uglavnom sintetika ljepila.
Urea-formaldehidna ljepila pripadaju grupaciji sintetikih ljepila, ljepila na
bazi sintetikih smola. Polje primjene im je dosta veliko jer se koriste za
konstrukcije u zatvorenim i negrijanim prostorima, sa dobrim
provjetravanjem i za konstrukcije koje su uglavnom zatiene od
atmosferilija. Ne koriste se u sluajevima kada je konstrukcija stalno
izloena vlazi (kratkotrajno moe, ali bez ponavljanja). Za primjenu ovih
ljepila drvo mora imati vlanost 15%, a temperatura prostora gdje se
vri lijepljenje treba da je > 16C. Poslije spravljanja ljepilo treba da se
upotrijebi u roku od 2 do 4h. Laminat mora da se stavi pod pritisak, u procjenu
lijepljenja, u vremenu od 0,5 do 1h poslije nanoenja sloja ljepila.
Fenolno ljepilo upotrebljava se za lijepljenje elemenata koji se koriste u otvorenim
prostorima. Nisu otporni na due djelovanje visoke vlage i temperature.
Rezorcinsko ljepilo je u stvari fluidna masa rezorcin formaldehidne smole.
Katalizator je prakastog sastava, sa mirisom na formaldehid. Rastvor ljepila ima
prozirno smeecrvenu boju. Rezorcin je vrlo kvalitetno ljepilo i koristi se za izradu
laminata i u najteim klimatskim uslovima. Nema ogranienja u pogledu vlage i
ttemperature. Lamele koje se lijepe treba da imaju vlanost od 8 do 15%.
Najkvalitetniji spojevi dobijaju se kada je vlanost lamela 10% = 2%. Odnos
ljepila i katalizatora je 1:5. Ljepilo se mijea mainski u specijalnim mjealicama.
Poseebnu panju treba obratiti na temperaturu izmjeane smjese ljepila, koja se
mora kretati od 15 do 20C, jer ista utie na upotrebno vvrijeme ljepila kao i na
sam proces lijepljenja.
Lijepljenje kao radna operacija je jednostavno. Ljepilo se nanosi na spojne ravni,
na povrine koje se lijepe, pa se zatim poslije odreenog vremena uspostavlja
kontaktizmeu tih povrina, redovno pod pritiskom. Ovaj pritisak se odrava sve
do ovrivanja ljepila. prilikom nanoenja ljepila od posebne je vanosti kvaenje
spojnih ravni. Viskozitet mora da bude takav da ispuni sve pore na spojnim
povrinama odnosno da kvalitetno nakvasi spojne ravni. Ljepilo se nanosi na
spojne ravni ravnomjerno i najbolje mainskim putem, rjee runo pomou
gumenih valjaka ili nazubljenih lopatica. Potrebna koliina ljepila u spojnoj ravni
varira oko 450 gr/m zavisno od vrste drveta, vlanosti, temperature i drugog.
Vrijeme od nanoenja

5d
5d

KARAKTERISTIKE LAMELIRANOG DRVETA

Veliki rasponi
Naprezanja pri kojima dolazi do loma uslijed tlane sile paralelne sa pravcem
vlakanaca jednaka su naponima loma najviih klasa betona koje se danas
upotrebljavaju u graditeljstvu. Normalni naponi loma drveta kreu se u granicama
od 40,0 do 80,0 MPa zavisno o vrsti drva (etinari ili listae). Kada je u pitanju
vlana vrstoa onda se drvo moe usporeivati i sa nekim metalima, jer rezultati
ispitivanja pokazuju da do loma epruvete od drva bez greke dolazi i pri naponu
od 180 MPa.
Zbog dobrih karakteristika lijepljenog lameliranog drva mogue je izvoenje
konstrukcija raspona ak i preko 100 m.
Vlastita teina
Vlastita teina ugraenog drva iznosi oko 600 kg/m3. Vlastita teina armiranog
betona je 2500 kg/m3, to jasno pokazuje da je udio iskoritenja naprezanja
poprenog presjeka uslijed optereenja od vlastite teine najmanje etiri puta
manji kod drva nego kod betona u tapovima istih dimenzija. Ovo moe biti od
velikog znaaja kod konstruiranja sistema velikih raspona i malog pripadajueg
optereenja, naroito sa ekonomskog stajalita.
Dimenzije
Razvojem tehnologije ljepila ograniene dimenzije konstrukcijskih elemenata od
drva nisu vie problem. Danas se moe napraviti element od drva sa visinom
poprenog presjeka od par metara i sa duinom i do 50 m. Prijevozi dugakih
nosaa (od 30-50m) nisu problematini zbog velike teine nego samo zbog velike
duine i visine.

Specijalni prijevoz koljenastih greda duljine 36,50 m

Neograniena sloboda oblikovanja

Lijepljeno lamelirano drvo moe biti ravno ili zakrivljeno. Mogue su kombinacije
ravnih i zaobljenih dijelova grede. Arhitektima i konstrukterima na raspolaganju
stoji vrlo veliki broj kombinacija u oblikovanju konstrukcije.
Otpornost na poar
Slobodno se moe rei da su u pojedinim sluajevima drvene konstrukcije
neunitive u poaru. Protupoarnu otpornost graevinskih konstrukcija
karakeriziraju dva kriterija: zapaljivost materijala i ponaanje materijala u poaru.
Meutim razlika u materijalima postoji samo u njihovom ponaanju u periodu koji
prethodi pojavi kritinih razornih temperatura.

elik ve pri temperaturi od 550 0C koja je daleko od toke topljenja elika gubi
sve svoje mehanike karakteristike i prestaje biti graevinski materijal. Ova
pojava ima za posljedicu naglo gubljenje modula elastinosti te dolazi do
uruavanja objekta iako elik nije zapaljiv materijal.

Armirani beton koji isto tako nije goriv materijal pri povienoj temperaturi poinje
pucati, runiti se uslijed smanjenja vrstoe, te se jako deformira.

Drvo u poaru gori. Meutim, drvo pri gorenju ne mijenja bitno svoja mehanika
svojstva i to je kvalitativna razlika u odnosu na beton i elik. Pretvaranje drva u
sloj ugljena tee vrlo sporo 0,4-0,8 mm/min. To znai da pri velikim poarnim
temperaturama za vrijeme od 1 sata drveni nosa izgubi 4 cm po svom opsegu.
Kod velikih poprenih presjeka kakvi su u pravilu presjeci u lameliranom drvu ovo
oslabljenje dimenzija ne predstavlja nikakvu opasnost od uruavanja konstrukcije.
Otpornost u agresivnim sredinama
Farme
Prednosti koje odlikuju lijepljeno lamelirano drvo prepoznate su i pri izvedbi
poljoprivrednih objekata.

Otpornost na agresivan utjecaj amonijaka i drugih agensa prisutnih u

poljoprivrednim objektima, ekonominost izgradnje i odravanja ine drvene
konstrukcije od lijepljenog lameliranog drva idealnim materijalom za izgradnju
poljoprivrednih objekata poput farmi krava, farmi svinja, peradarskih farmi,
objekata za proizvodnju stone hrane.
Bazeni

Lijepljeno lamelirano drvo svoju je primjenu nalo i kao konstruktivni materijal pri
natkrivanju bazena namijenjenih rekreativnom i portskom plivanju. Ljepilo koje
se koristi u proizvodnji odlikuje vodootpornost, vatrootpornost te otpornost na
veinu kemijskih utjecaja. Iz tog razloga lijepljeno lamelirano drvo ini dobrim
izborom konstruktivnog materijala u prostorima s poveanom koncentracijom
klora. Razvoj tehnologije proizvodnje lameliranog drva omoguuje svladavanje
sve veih raspona pa ga sve ee moemo vidjeti kao sastavni dio konstrukcija
koje natkrivaju bazene.

Nenadmana svestranost.
Lijepljeno lamelirano drvo ima znatno bolje fizikalna svojstva od masivnog drva i
neusporedivu veu fleksibilnost primjene i dizajna. Gotovo da ne postoje
ogranienja kada su dimenzija i oblik LLDa u pitanju.Ovisno o potrebama
lamelirano drvo po obliku moe biti konstantnog ili promjenjivog poprenog
presjeka te ravno ili zaobljeno.
Za razliku od drugih strukturnih elemenata, prirodne estetske kvalitete ljepljenog
drveta doputaju da strukturni elementi objekta budu vidljivi, to daje pojaan
arhitktonski efekat svakom objektu. Prirodna toplina i ljepota klasinih drvenih
greda ine LLD idealnim za bilo koje aplikacije koje zahtijevaju atraktivan i
arhitektonski zanimljiv lik.
U usporedbi sa elikom i betonom, lamelirano drvo ima najbolji omjer mase i
snage, to omoguava krovnim konstrukcijama veliki raspon bez meuoslonaca i
znatno manje optereenje na donje nosive elemente objekta u odnosu na druge
materijale.
Ovisno o specifinim uvjetima optereenja, elina greda je 20% tea od
armiranog betona, i ak 600% tea od ekvivalentne glulam grede za noenje
istog tereta. Dakle, koritenjem lijepljenih drva, znatno olakava strukturu koja
moe dovesti do znaajne utede u izgradnji.
Tehnoloki proces proizvodnje lijepljenih drvenih elemenata , eliminira prirodne
varijacije u performansama koje karakteriziraju piljenu grau. Lijepljeno
lamelirano drvo je dizajnirano i proizvedeno u skladu s posebnim kriterijima, tako
da moete biti sigurni da e biti dosljedno u svojoj primjeni.

Otpornost na poar
Lijepljeno lamelirano drvo ima izuzetnu otpornost na vatru, jer drva gore na spor i
predvidljiv nain. Drvo je otporno na razne utjecaje , i naizgled paradoksalno je
da su drveni dijelovi konstrukcije otporniji na vatru od elinih ekvivalenata.
Samostojei drveni nosa pod utjecajem vatre obgori oko 2 cm od svog
prvobitnog presjeka , a zatim se gorenje zaustavlja. Pretvaranje drva u sloj
ugljena je vrlo sporo: 40mm po satu. Jo vanije je da, za razliku od betona i

elika, drvo zadrava svoj strukturalni integritet i mehanika svojstva to ga ini

gotovo neunitivim u poaru.
Okoli i Ekologija
Za proizvodnju LLD koristi se najrasprostranjeniji prirodni i obnovljivi materijal,
drvo. Jedna od najvanijih osobina drveta u svim podrujima primjene je njegova
prirodna razgradljivost. Vano je naglasiti da za proizvodnju LLD-a potreban samo
djeli energije potrebne za proizvodnju elinih ili betonskih konstrukcija.
Koritenje lijepljenog lameliranog drva pridonosi pozitivnom skladitenje ugljika u
odnosu na velike koliine ugljinog dioksida koje proizlaze iz proizvodnje elika.
Otporan na agresivne kemikalije
Glulam je otporan na agresivne kemijske supstance. Tako je izgradnja LLD-a
pogodna za objekte koji se koriste za pohranu materijala kao to su gnojiva, soli i
kiseline.
LLD je preferirani graevinski materijal, kada je rije o izgradnji bazena i ljeilita
zbog kombinacije strukturnih prednosti i poveanu otpornost na agresivne klime i
izuzetanog estetske uinke koje laminirana drva unose u svaki objekt.

Nenadmana svestranost.
Lijepljeno lamelirano drvo ima znaajno bolje fizike karakteristike od masivnog
drveta i neusporedivu veu fleksibilnost primjene i oblikovanja. Gotovo da nema
ogranienja kada su dimenzije i oblik LLDa u pitanju. U zavisnosti od potrebe
lamelirano drvo po obliku moe biti konstantnog ili promjenjivog poprenog
presjeka te ravno ili luno.

Izgled, estetika.
Za razliku od drugih strukturnih elemenata, prirodne estetske kvalitete lijepljenog
drveta doputaju da strukturni elementi objekta budu vidljivi to daje pojaan
arhitektonski efekat svakom objektu. Prirodna toplina i klasina ljepota drvenih
greda ine LLD idealnim za bilo koje aplikacije koje zahtjevaju privlaan i
arhitektonski zanimljiv karakter.
Lagan
U usporedbi sa elikom i betonom, lijepljeno drvo ima najbolji odnos teine i
snage. to omoguava krovne konstrukcije velikih raspona bez meuoslonca, i
znaajno manje optereenje na donje nosive elemente objekta u odnosu na druge
materijale.
Ovisno o specifinim uslovima optereenja, elina greda je 20% tea a od
armiranog betona cak 600% tea od ekvivalentne glulam grede za noenje istog
tereta. Tako da koritenje lijepljenog drveta rezultiralo znaajno olakava
strukturu sto moe dovesti do znaajnih uteda u izgradnji.

Konzistentnost performansi
Tehnoloki proces proizvodnje lijepljenog drveta eliminie prirodne varijacije u
performansama koje karakteriu rezanu drvenu grau. Lijepljeno lamelirano drvo
je projektovano i proizvedeno po specifinim kriterijima, tako da moete biti
sigurni da e biti dosljedno svojoj namjeni.
Otpornost na poar
Lijepljeno lamelirano drvo posjeduje odlinu otpornost na poar jer drvo gori na
spor i predvidiv nain. Drvo je otporno na razne uticaje i, naizgled paradoksalno,
drveni delovi konstrukcije otporniji su na vatru od elinih ekvivalenata.
Slobodnostojei drveni nosa pod uticajem vatre ogoreva na oko 2cm od svog
prvobitnog preseka, a onda prestaje da gori. Pretvaranje drva u sloj ugljena tee
vrlo sporo: 40mm po satu. Jo vanije je da, za razliku od betona i elika, drvo
zadrava svoj strukturni integritet i mehanike karakteristike to ga ini praktino
neunitivim u poaru.
Okolina i ekologija
Za proizvodnju LLD se koristi najrasprostranjeniji prirodni i obnovljivi materijal,
drvo. Jedna od najvanijih osobina drveta u svim podrujima njegove primene je
njegova prirodna razgradivost. Naruito je bitno naglasiti da za proizvodnju LLD
potreban tek djeli energije potrebne za proizvodnju eline ili betonske
konstrukcije. Upotreba lijepljenog lameliranog drveta pridonosi pozitivnom
skladitenje ugljika u odnosu na velike koliine ugljinog emisije koje proizlaze iz
proizvodnje elika.
Otporan na agresivne kemijske supstance
Glulam je otporan na agresivne hemijske substance. Samim time konstrukcija od
LLD-a je naruito prikladna za objekte koji se koriste za pohranu materijala kao
to su gnojiva, soli i kiseline.
LLD je preferirani graevinski materijal, kada je u pitanju izgradnja bazena i
wellness centara zbog kombinacije strukturnih prednosti i pojaane otpornosti na
agresivne klime i izuzetanog estetskog efekata koji lijepljeno drvo unosi u svaki
objekat

Otpornost
Lijepljeno lameilirano drvo otporno je na agresivne kemijske supstance.
Konstrukcijski je izuzetno prikladno za
gradnju skladinih prostora u kojima e se uvati materijali poput kiselina, soli,
gnojiva. Otporno je na amonijak pa
ima vrlo
iroku primjenu u izgradnji poljoprivrednih objekata- farmi.

Ekoloka prihvatljivost
Lijepljeno lameilirano drvo te lamelirane strukture izvrsni su u skladitenju i
uvanju tetnih staklenikih plinova
poput CO2, prikupljenih iz atmosfere tijekom dugog rasta samog debla.
Uporabom lijepljenog lameliranog drva
pridonosimo smanjenju staklenikih plinova.

Obnovljivi izvori
Sirovi materijal koji se koristi u proizvodnji lijepljenog lameliranog drva dovozi se
veinom iz uma Hrvatske, Austrije, vicarske i Njemake. Te ume su
iskoritavane strogim planskim sjeama, ime se potuje naelo dase sadi vie
nego to se sjee. Dakle, materijal je stalno dostupan budui da se ume
neprestano poumljuju.

Veliki rasponi
Naprezanja epruveta kod kojih dolazi do loma
uslijed tlane sile paralelne s pravcem vlakanaca jednaka sunaprezanjima do
kojih dolazi do loma najviih klasa betona. Kada je u pitanju vlana vrtoa onda
se drvo moeusporedivati i s nekim metalima. Tlana cvrtoa epruveta iznosi 40
- 80 MPa, a vl
ana cvrtoa epruveta iznosi ido 180 MPa. Dodajui tome i malu vlastitu teinu
(400
600 kg / m3) te mogunost proizvodnje velikih duinaproizvodnih elemenata kao
rezultat proizlaze veliki rasponi koji doseu i do 100 m.

Brojne mogunosti obikovanja

Lijepljeno lameiirano drvo odlikuje i mogucnost razlicitog oblikovanja, pa tako
grede mogu biti ravne, zaobljene ipolukruzne. To omogucuje vecu fleksibilnost i
slobodu u projektiranju.
Visoka poarna otpornost

Drvo je jedini gradevni materijal koji gorenjem ne mijenja bitno svoja mehanicka
svojstva. Brzina gorenja drvaiznosi od 0,4 -

0,8 mm/min. U slucaju pozara lijepljeno lameilirano drvo sigurnije je od

nezatiene eline
konstrukcije. Kada vatra zahvati lijepljeno lameilirano drvo dolazi do stvaranja
pougljenog dijela koji stiti samu
sredinu grede. Time se smanjuje dotok zraka, a kao rezultat dolazi polako gaenje
vatre. Najese nije potrebnadodatna zatita protupoarnim premazima.

Postojanost
Lijepljeno lameilirano drvo je potpuno stabilan i
postojan graevinski materijal. Drvo od kojeg se proizvodilijepljeno lameilirano
drvo potrebno je posebnim postupkom suenja dovesti do razine vlanosti na
priblino 12 %.Taj postotak proporcionalan je koliini vlage pri 20 C i vlanosti
zraka od 65 %.
Kao rezultat dobiva se lijepljeno
lameilirano drvo ija je prirodna pojava rasuivanja i upijanja svedena na
minimum. Drvo ostaje potpuno slobodnoime se sprjeava nastanak pukotina i
savijanja u prostorima gdje je mala vlanost