You are on page 1of 25

BIBLIOTEKA PRAKTINIH KNJIGA

Urednik
Dragan Paripovi

BRZO UENJE
Boban Stojanov

Kako sam zavrio fakultet koji ne volim

BEOGRAD
2014.

Naslov:
BRZO UENJE
Kako sam zavrio fakultet koji ne volim
Copyright Boban Stojanov
Izdava: Babun
Lektura i korektura:
Sinia Pua
Ilustracije: Vasilije Mini
tampa:
Bubanj tampa, Beograd
Prvo Babunovo izdanje
Tira: 500
Beograd 2014.
ISBN 978-86-83737-84-0

Vetar rui gnezdo,


u potrazi za novom slamkom
ptica leti sama.

Sadraj
Zahvalnica........................................................................ 9
Predgovor.........................................................................11
Dragi itaoe....................................................................13
Poglavlje I Graa mozga................................................17
Poglavlje II Modani talasi.......................................... 25
Poglavlje III Tekoe pri uenju................................... 31
Poglavlje IV Nivoi uenja............................................. 47
Nesvesno neznanje............................................................. 49
Svesno neznanje.................................................................. 50
Svesno znanje....................................................................... 51
Nesvesno znanje...................................................................52
Poglavlje V Naini uenja............................................. 55
Poglavlje VI Stilovi uenja............................................ 61
Poglavlje VII Tekoe kod itanja................................67
Tekst kao primer................................................................. 72
Pogreni i ispravni naini itanja........................................74
Tekst sa podvuenim kljunim reima...............................75
Poglavlje VIII Kljune rei........................................... 81
Koje rei su konkretno kljune?......................................... 86
Poglavlje IX Pomo prijatelja.......................................89
Priprema radnog okruenja (PRO).....................................91
Pravilno sedenje.................................................................. 92
Stres..................................................................................... 95
ta jesti?............................................................................... 96

ta piti?................................................................................ 96
Kiseonik............................................................................... 97
Sluanje muzike.................................................................. 97
Poglavlje X Lekcija nad lekcijama..............................101
Fon Restorfov efekat.......................................................... 103
Raspored segmenata..........................................................104
Mudri bibliotekar...............................................................106
Period uenja......................................................................108
Pauze...................................................................................108
Ponavljanje tokom uenja...................................................110
Ponavljanje posle uenja.....................................................110
Posle 15 minuta.....................................................................111
Posle 24 asa.........................................................................111
ta ako ne ponovim?...........................................................112
Posle 7 dana.........................................................................114
Preostali ciklusi...................................................................114
Dugotrajna memorija......................................................... 115
Put........................................................................................116
Poglavlje XI Primena................................................... 121
Predradnja.......................................................................... 123
Upoznati profesora............................................................ 123
Plan uenja......................................................................... 124
Uenje................................................................................. 125
Novi poetak...................................................................... 130
Poglavlje XII Dodatak................................................. 135
Kortizol............................................................................... 137
Endorfin i serotonin...........................................................140
Acetilholin.......................................................................... 142
Dopamin............................................................................. 143
Kako da uvek budemo zadovoljni?................................... 145
Literatura.......................................................................147
O knjizi su rekli............................................................ 149
Seminari i radionica...................................................... 153

Zahvalnica
Pre svega se zahvaljujem svojim roditeljima jer je njihova
ljubav omoguila da postanem ovek kakav sam danas.
Zahvaljujem se roenoj sestri Maji na njenom smehu.
Veliku zahvalnost dugujem svojim uiteljima: Vladanu Pan
teliu, Slavici Squire, Branislavu Mariiu, Goranu Spasiu.
Posebnu zahvalnost dugujem boanstvenim enama koje
su svaka na svoj nain obeleile moj ivot i u njega utisnule
nezaboravan peat : Lama Rami, Najlepoj devojci na selu
i jednoj Prinipesi. Od njih sam nauio da niko nije savren
dok se ne zaljubi u njega.
Veliko hvala Tamari oli, na njenoj upornosti, Andreju
Trkulji na podrci i Vasiliju Miniu na divnim i originalnim
crteima.

Predgovor
Odmah da se razumemo, ovo nije knjiga koja se ita u jednom dahu. Zato? Zato to ne znam nikoga ko moe toliko
dugo da zadri dah. Ovo je knjiga o tome kako se ui.
Pitate se verovatno: ko je sad pa taj Boban Stojanov?
Ja sam jedan obian stanovnik jedne vrlo neobine, prelepe
zemlje Srbije.
Bio sam student generacije, tokom svog kolovanja, ali ne
po uspehu ve po tome koliko nisam znao da uim. I ko zna
ta bi bilo da nisam sluajno doao do odreenih znanja i
nauio da uim. U ovoj knjizi preneu vam svoja iskustva i
saznanja o ovoj temi iz prethodnih 10 godina.

11

Dragi itaoe!
U nadi da e imati dovoljno strpljenja da ovu knjigu proita od korice do korice, eleo bih da ti olakam taj put.
Knjiga je napisana u formi prirunika i iz poglavlja u poglavlje otkriva tajne uenja. Crtei su osmiljeni tako da slikovito predstave sve ono kroz ta prolazi uenik u svom kolovanju. Oni su tako uklopljeni u tekst da lako dovode do
pamenja i priseanja. Svako poglavlje se nadovezuje jedno na
drugo, tako da se u narednom poglavlju podrazumeva da je
gradivo prethodnog usvojeno. Na kraju knjige sve se pretvara
u jednu veliku celinu.
Kroz tivo provejava ideja da je knjiga pisana samo za stu
dente i uenike. To ne mora biti tako. Ovo znanje je univerzalno i mogu da ga koriste svi oni koji ue, bez obzira da li
su postdiplomci, doktoranti, profesionalci na usavrava
nju... Knjiga moda bude najinteresantnija ba roditeljima,
koji se prema mojim saznanjima, vie obraduju raspustu svoje
dece od same dece, jer ulau velike napore da njihovi mezimci
usvoje gradivo.
Na poetku svakog poglavlja nalaze se pitanja na koja imate
opiran odgovor u samom poglavlju. Njih moete da koristite i
tako da se odmah upoznate sa temama koje su vam najvanije
ili da se brzo podsetite neke teme.
Odmah ispod pitanja su kratki komentari o tome ta je
koje poglavlje znailo za mene.
Lino, izuzetno sam uivao u kreiranju ove knjige i nadam
se, a i verujem, da e se to preneti i na tebe, dragi itaoe.

13

etiri svee
etiri svee su polagano gorele... Bila je tiina i mogao se
uti njihov razgovor.
Prva svea je rekla:
Ja sam MIR, ali ljudi ne uspevaju da me sauvaju, pa
zato nema potrebe da gorim. Mislim da u se ugasiti. I
odmah se ugasila.
Druga svea rekla je:
Ja sam VERA. Naalost, mnogi ljudi imaju povrnu veru
i ja ih ne zanimam, nema smisla da gorim i dalje. Tek to je
to izgovorila, dunuo je lagani povetarac i ugasio je.
Trea svea je alosno progovorila:
Ja sam LJUBAV. Nemam vie snage, ljudi esto zabora
vljaju na mene. I istog momenta se ugasila.
Nedugo zatim u sobu je ulo dete. ta je to? upitalo je
dete. Trebalo je da gorite do kraja.
I rekavi to, poelo je da plae.
Tada se oglasila etvrta svea:
Ne boj se, dokle god ja gorim, moi emo da upalimo
ostale svee. Ja sam1...

1 Kako se zove etvrta svea potrai u nastavku knjige!

Poglavlje I

Graa mozga
Zato je vano, pre svega, poznavati grau naeg mozga?
Da bismo znali:
U kojoj godini se funkcionalno razdvajaju hemisfere?
ta je to getalt?
U kom delu mozga se nalaze emocije?
Ko dobija u sukobu logike i emocija?
Gde izviru instinkti?
ta je tu najvanije?
Kada sam reio da neto promenim u svom uenju prvo to
mi je palo na pamet je bilo da se upoznam sa graom mozga i
njegovim funkcijama. Zapanjio sam se kada sam shvatio ime
raspolaemo.

Veliki mozak se sastoji od dve naizgled identine, ali funkcionalno veoma razliite polovine hemisfere.
Kada se rodimo, one rade kao jedna celina. U drugoj godini ivota poinje proces koji se zavrava negde oko dvanaeste.
Kada se taj proces zavri, funkcionalno se odvoje leva i desna
hemisfera. Od tog momenta leva hemisfera se dominantno
bavi jednim stvarima, a desna nekim drugim.
Kada imamo sedam, osam godina, veliki mozak radi kao
jedna celina, a gradivo je prilagoeno funkcionisanju mozga.
Sadri puno slika, boja, mate. I obino, u tom uzrastu uenje
je zabavno i lako. Meutim, posle petog razreda gradivo je sve
obimnije, sa mnogo vie slova a mnogo manje slika, hemisfere poinju da rade po novom reimu i nama je sve tee da se
snaemo u toj novoj situaciji. U ogromnoj veini sluajeva na
fakultetu ili poslu dobijamo iskljuivo tekstualne materijale.
Ovo se nastavlja iz godine u godinu to dovodi do toga da polako stiemo otpor prema uenju.
Kasnih ezdesetih i ranih sedamdesetih godina dvadesetog veka u kalifornijskim laboratorijama vrena su istraivanja
koja su Robertu Orntajnu donela svetsku slavu, a Roderu
Speriju Nobelovu nagradu. Oni su dokazali da je svaka od
dve polovine naeg mozga dominantna pri razliitim vrstama
mentalne aktivnosti.2
Posle dvanaeste godine leva hemisfera ima sledee funkcije:
ona pre svega voli slova i brojeve, voli linerno rasporeene
informacije, voli nizove, nabrajanja. Kada se upoznajemo
sa nekim levu hemisferu zanima ime osobe. Ona voli analizu
i logiku. U njoj se nalaze centri za kontrolu oseanja, ona je
zaduena za govor.

2 Parafrazirano iz knjige Koristite obe hemisfere mozga, autor Tony Buzan


19

Brzo uenje

Boban Stojanov

Od svega prethodno navedenog, desnu hemisferu ama ba


nita ne interesuje. Ona pre svega voli slike, i to slike u boji,
kao i slike sa iluzijom tree dimenzije. Ona voli ritam,
zvuni i vizuelni. Ona mata, ona sanjari u toku dana, kada
se upoznajemo sa nekim nju interesuje lik osobe. Ona voli da
crta i voli getalt (celovitost).

Da bismo najlake razumeli pojam getalta, prvo emo se


pozabaviti funkcijom leve hemisfere analizom. Analiza ono
opte razlae na sastavne elemente. Recimo, kada pogledamo
automobil, zakljuimo da to nije komad neega ve da se on
sastoji od volana, sedita, motora itd.
Getalt je suprotnost analizi. To je mo desne hemisfere da
iz elemenata rekonstruie celu sliku. Recimo, da kada vidimo
sliku volana, tada zakljuimo da se radi o automobilu.
Getalt je zapravo naa radoznalost. Da li vam se nekada
desilo da vas neko nazove i kae: Zamisli ta mi se dogodilo,
i u tom trenutku se prekine veza. Recimo da ne moete da uspostavite vezu. ta se tada deava? Kreu prie u naoj glavi
20

Poglavlje I

Graa mozga

ta je moglo da se desi. I obino kaemo: Ma, mora da je ovde,


ne,ne, mora da je ovde, ma ne, tamo je...

Od ega zavisi potencijalni broj pria koje kreiramo? Pre


svega od emocionalne vezanosti za osobu. Ako nam je osoba
emocionalno vana, kreiraemo vie mogunosti.
Ako desna hemisfera nema celu sliku, sama je nadogradi.
Zato emo getalt posmatrati kao celovitost.
Hemisfere su meusobno povezane jednim uljevitim telom koje se zove korpus kalozum (corpus callosum), neka
vrsta mosta koji ih spaja. On omoguava protok informacija sa
jedne na drugu hemisferu. to eim korienjem korpus kalozuma, odnosno podjednakom upotrebom hemisfera usvajanje informacija postaje sve lake i bre.
Ispod korpusa kalozuma u centru glave nalazi se jedan splet
koji emo nazvati limbiki mozak. U njemu su smetene
21

Brzo uenje

Boban Stojanov

emocije. U sukobu logike i emocija ko pobeuje? Emocije! U


procentima? Uvek, dakle 100%. Hajde da to proverimo.
Zamislite liniju, na podu svoje dnevne sobe, 30 cm iroku.
Da li biste mogli da se kreete po njoj? Mogli biste, naravno.
Sada zamislite da je ta linija jedna metalna ploa, 10 cm debela
koja se nalazi na 30 m visine izmeu dve zgrade.

Da li biste sada preli preko nje? Najverovatnije da ne bi.


Koja je razlika? Kada se kreete u dnevnoj sobi tada nema
emocija. Vi znate da moete da uradite ono to se od vas trai.
Meutim, kada razmiljate o prelasku na 30 m visine, tada se
polako javlja strah (emocija) i on bi uneo sumnju u vau odluku, a odluka bi glasila: Ne prelazi, moe da padne i da ....
Kada sednemo da uimo, ta kae logika? Sedi, ui, posle
e da se igra, ili, zavrie fakultet, zaposlie se, imae svoj
dinar ... Meutim, ako emocija kae da je to to uite bezveze
i dosadno, najverovatnije ete pobei od knjige. Zato se deava
da kada napravimo pauzu da odemo do toaleta, tamo ostanemo 27 min u prouavanju kazaneta.
22

Poglavlje I

Graa mozga

Iz tog razloga veoma je vano da usaglasimo emocije, da bi


na scenu stupila unutranja motivacija.
O njoj e vie rei biti u nastavku knjige.
Postoje i dva dela mozga koji nama nisu posebno interesantni jer ne utiu u velikoj meri na klasino uenje, ali emo
i njih spomenuti radi upotpunjenja informacija.
Prvi je mali mozak, a njegova funkcija je ravnotea i motorika i igra veliku ulogu u uenju vetina (dudo, aikido, ples,
folklor..).
Drugi deo je takozvani reptilski mozak. Lokacija ovog
dela je ispod limbikog mozga. U njemu se nalaze instinkti.
Kod njega nema ulaska ni izlaska informacija. Kada se beba
rodi, tog momenta die, plae, sisa. Sve to radi zahvaljujui
reptilskom mozgu. Kada bismo mi morali da uimo bebu da
die u momentu kada izae iz majine utrobe, bili bismo u
velikim problemima. Uz pomo ovog dela mozga beba prvih
nekoliko dana preivi. Kasnije, pomou gornjih delova beba
usvaja nove informacije i vetine. U ovom delu mozga se nalaze instinkti za borbu ili povlaenje.

23

Brzo uenje

Boban Stojanov

Moda ste primetili, a moda i ne, da smo u


ovom poglavlju nauili:
Da bismo bili maksimalno efikasni u uenju, od
presudne vanosti je da sinhronizujemo rad svih
delova mozga. To znai da su nam potrebna slova,
analiza, logika (funkcije leve hemisfere). Takoe,
potrebno je da, dok uimo, stvaramo slike, matamo, ubacimo malo ritma (funkcije desne hemisfere), ali veoma vano je i da nemamo emocije koje
nas odvlae od gradiva.
Ukratko:
Leva hemisfera + desna hemisfera +
odgovarajue emocije = EFIKASNO UENJE
LH + DH + OE = EFIKASNO UENJE

24

Poglavlje II

Modani talasi
Zato se bavimo modanim talasima?
Da bismo znali:
Koji talasi su najbolji za odgovaranje?
Koja talasna duina je vrlo pogodna za pamenje i
priseanje podataka?
Koji talasi kontroliu nae ponaanje, stavove i
verovanja?
Koji reim je na snazi kada smo u najdubljem snu?
Koji talasi su uvek prisutni?
Znanje o tome da mozak radi na razliitim talasnim duinama u toku dana mi je pomoglo da razumem koliko je vaan
odmor u samom procesu uenja. Zatim sam saznao kada da
ponovim gradivo i kako da prepoznam da sam u stanju da kvalitetno odgovaram.

You might also like