You are on page 1of 86

OBRAZOVANJE I ODGOJ INDUSTRIJSKIH DIZAJNERA

Izvjetaj sa seminara, koji je organizirao ICSID


(International Council of Societies of Industrial
Design - Meunarodni savjet drutava industrij
skog dizajna) pod pokroviteljstvom UNESCO-a
(United Nations Educational, Scientific and Cul
tural Organization) . Seminar je odran izmeu
21. i 24. marta 1964 god. u Brugesu (Belgija).

S A D R A J
str .

Uvod

Lista uesnika

Namjena seminara

Dnevni red seminara

Zakljuci seminara

Uvodna sjednica

14

Diskusije

12

Diskusioni materijali

62

UVOD
Od osnivanja ICSID-a 1957 g. bilo je jasno da je problem obra
zovanja kljuno pitanje razvoja profesije industrijskih dizaj
nera .
Na kongresima ICSID-a u Stockholmu, Veneciji i Parizu bitno je
ukazano na nunost sistematskog postavljanja pitanja obrazova
nja i odgoja industrijskih dizajnera, ali su se ta razmatranja
nuno ograniavala na iznoenje osnovnih postavki i generaliza
ciju.
Zahvaljujui inicijativi belgijske nacionalne Komisije UNESCO-a,
19 6 4.godine omoguena je takva sistematska analiza. Spomenuta
je komisija ukljuila u program svoje aktivnosti i seminar o
obrazovanju industrijskog dizajnera. UNESCO je snosio trokove
seminara, a belgijska nacionalna komisija za UNESCO pruila je
gostoprimstvo, administrativne usluge i pokrila ostale trokove.
Na taj su se nain sastala devetorica strunjaka iz 7 zemalja,
koji su u paljivo planiranom toku i sadraju seminara kroz tri
dana razmatrali osnovne parametre obrazovanja i odgoja industrij
skih dizajnera.
Spomenutih 9 strunjaka odgovorno je za obrazovanje studenata
dizajna u svojim zemljama. Sa zadovoljstvom je pozdravljen i
gospodin Selby Mvusi iz Gane, koji je zastupao gledita u onim
zemljama, u kojima je industrijski dizajn jo u povojima.
Ovaj izvjetaj sadri rezultate seminara i tok diskusije na
njemu. Iznenauje jedinstvenost gledita svih prisutnih: poto
je slobodni tok diskusije sintetiziran u zakljucima, svi su
ih jednoglasno prihvatili.
Na zavretku seminara svi prisutni smatrali su da su obavili ko
ristan posao rasvijetlivi probleme o kojima se ve godinama
diskutira, a koji sve do sada nisu bili rjeavani na internaci
onalnom nivou. Uesnici takoer smatraju da e zakljuci, iako
malobrojni, biti vani za sve postojee kole u njihovom razvo
ju, a naroito tamo gdje se planira osnivanje novih kola.
Uesnici trodnevnog seminara u Brugesu napustili su grad svjesni
problema, o kojima se nije diskutiralo i nunosti nadopune dnev
nog reda seminara u Brugesu. Posebno akutna je potreba paljive
razrade detalja nastavnog programa i pravilnog utvrivanja sat
nice nastave 5-godinjeg studija dizajna. (OP.P.: 0 toj temi
diskutirano je na drugom seminaru,odranom izmeu 17.il9* sep
tembra 1965.u Ulmu (SRNjemaka). Vidi materijale tog seminara!)
Misha Black
Predsjednik

2
Uesnici
Predsjednik:
MISHA BLACK
Engleska

profesor industrijskog dizajna na Royal


College of A r t ,(Kraljevski koled umjet
nosti) London

Iz izvrnog komiteta
ICSID-a:
ZVONIMIR RADI
Jugoslavija

pomonik direktora, Centar za industrij


sko oblikovanje, Zagreb

lanovi:
W.P. KATAVALOS
SAD

profesor sa Parsons School of Design


(Parsonova kola za dizajn) i sa Pratt
instituta, New York

TOMAS MALDONADO
Njemaka

pomonik direktora Hochschule ftir Gestaltung (Visoka kola za oblikovanje), Ulm

SELBY MVUSI
Gana

vii predava na univerzitetu Kvarne


Nkrumaha, Kumasi

ARTHUR J.PULOS
SAD

ef katedre industrijskog dizajna na


Syracuse University, Sirakuza

ROGER TALON
Francuska

profesor na Ecole Nationals des Arts


Decoratifs (Dravna kola primijenjene
umjetnosti), Paris

GINO VALLE
Italija

didaktiki koordinator na Corso Superiors


di Disegno Industriale, Instituto Statale
d'Arte (Vii kolegij industrijskog dizaj
na dravnog Instituta za umjetnost) Vene
cija

Belgijski lanovi:
WALTER BRESSELEERS
ANDRE DE POERCK
M.DE SY
M. SAUWEN
M.VAN DE WALLE

dizajner
dizajner
Belgijski institut za industrijski dizajn
predstavnik ministarstva obrazovanja i
kulture
kustos muzeja primjenjenih umjetnosti i
dizajna, Ghent

Administracija i prevoenje:
J.des CRESSONNIERES

generalni sekretar ICSID-a

T. LOEGE

pomoni sekretar ICSID-a

Izvjestilac:
KENNETH AGNEW
Engleska

kola industrijskog dizajna na Royal


College of Art, London

4
Namjena seminara
Kad ovog seminara bazira se na nacrtu pod naslovom: "Seminar
ICSID/UNESCO, proljea 1964: Obrazovanje industrijskih dizajnera"
("UNESCO/ICSID Seminar, spring 1964: The Education of Industrial
Designers") .
1.

Namjena seminara ovako je formulirana:

1.1 Sastati se trebaju eksperti za obrazovanja, i odgoj industrij


skih dizajnera iz vie zemalja radi razmjene iskustva i milje
nja, te pronalaenja zajednikih gledita.
1.2 Odluiti je li mogue nai osnovne principe obrazovanja in
dustrijskih dizajnera, koji vrijede u svim zemljama bez obzira
na faze njihova industrijskog razvoja i razliite ocjene o pot
rebi industrijskog dizajna.
1.3 Ispitati postoje li jedinstveni stavovi o nastavnim progra
mima i metodama obrazovanja industrijskih dizajnera, to bi olakalo rad postojeim kolama, a naroito olakalo osnivanje
novih kola u zemljama gdje se za sada moe pruiti samo elemen
tarno ili nikakvo osnovno obrazovanje industrijskim dizajnerima.
1.4 Predvidjeti buduu ulogu industrijskog dizajnera u odnosu
na razvoj industrijske tehnologije i efekata koje taj razvoj
moe imati na metode strunog obrazovanja.
1.5 Razmotriti korake koje treba poduzeti radi boljeg razumije
vanja ininjera, privrednog rukovodstva, organa vlasti i ire
javnosti o stvarnoj ulozi industrijskih dizajnera.
1.6 Razmotriti odnose izmeu kola industrijskog dizajna i dru
gih organizacija, koje se bave podizanjem standarda industrij
skog dizajna.
1.7 Objaviti izvjetaj o seminaru i pruiti svakome tko se za
nima za industrijski dizajn iskustva sa seminara. Na taj nain
treba pomoi razvoju odgoja i obrazovanja industrijskih dizaj
nera u itavom svijetu i pomoi dizajnerima da se osposobe za
podizanje standarda urbane okoline.

5
2.

Dnevni red seminara:

str.

2.1 Uloga industrijskog dizajnera u industriji za


koju se priprema tokom odgoja i obrazovanja.
2.2 Odnos industrijskog dizajna prema projektiranju
strojeva i projektiranju tehnolokih procesa. Aspekti po kojima se industrijski dizajn razlikuje od pro
jektiranja, a koji opravdavaju da se razmatra kao
posebna disciplina.
2.3 Najefikasniji tip akademske institucije za obrazo
vanje i odgoj industrijskih dizajnera. Trebaju li kole
industrijskog dizajna biti katedre na sveuilitu, teh
nikom koledu, koli za arhitekturu ili koli za umjetnost ili moraju biti posebne institucije koje se bave
iskljuivo industrijskim dizajnom?
2.4 Odnos razliitih tipova kola i potrebe zemalja u
razliitim fazama industrijskog razvoja.
2.5 Trajanje studija. Treba li struno obrazovanje
trajati 3,4 ili 5 godina? U kojoj ivotnoj dobi se
studenti mogu upisivati i kakav mora biti prosjek nji
hovog opeg obrazovanja?

^3

-jo

57

24

2.6 Koncentracija na industrijski dizajn. Treba li u


studij ukljuiti i ope predmete, umjetnost i grafiki
dizajn?

45

2.7 Koliki dio nastave treba posvetiti tehnikim pred


metima, a koliki opim predmetima, umjetnosti, grafikom dizajnu i 3l?

37

2.8 Kakav oblik treba imati prva godina studija?

48

2.9 Mora li nastava dizajna slijediti odreeni stil


dizajna ili je pitanje ukusa i stila neovisno o obrazovanju industrijskih dizajnera?
2.10 Treba li etverogodinju ili petogodinju nastavu
prekidati periodima prakse u industriji? Koliki ti periodi trebaju biti? Organizacija prakse u industriji i vod
stvo takvog rada.
2.11 Organizacija post-diplomskog studija.
2.12 U kojoj fazi nastave i u kojem obimu treba stu
dentske projekte industrijskog dizajna povezati sa
stvarnim potrebama industrije i trita? Treba li ko
la zadavati studentima takve projekte u dogovoru s
industrijom?

28

3o

6
str.
2.13 Specijalizacija za odreenu industrijsku granu.
U kojoj fazi nastave treba zapoeti ta specijalizacija?
2.14 Opravdanost i mjesto u nastavnom programu slije
deih predmeta: metodologija dizajna, strojarstvo,
uvod u elektrotehniku, tehniko crtanje, tolerancija
dimenzija, tehnologija materijala, proizvodni proce
si, ergonomija, statistika, financijsko poslovanje,
marketing, istraivanje trita, profesionalna praksa
i metode poslovanja i organizacije.
2.15 Vanost prezentacionog crtanja i modelarstva.
2.16 Trebaju li nastavno osoblje kole sainjavati je
dino aktivni profesionalni dizajneri? Koliki dio svog
vremena oni smiju posvetiti privatnoj profesionalnoj
aktivnosti?

42

+
51

2.17 Prihvaanje profesionalnih narudbi. U kojoj mjeri studenti mogu sudjelovati u realizaciji takvih po
slova?

5^

2.18 Ocjenjivanje studenata na kraju studija: serijom


ispita ili kroz praktian rad?

2.19 Neophodnost perioda stairanja u birou ili industriji radi strunog osposobljavanja.
2 .20 Odnos izmeu kole, diplomiranog dizajnera i nacio
nalnog profesionalnog udruenja. Mora li predstavnik
udruenja biti u sastavu komisije na diplomskom ispitu?
Da li da aktom diplomiranja student automatski postane
lan udruenja?
2.21 Obrazovanje ininjera, privrednih i drutvenih
rukovodilaca na koli za industrijsko oblikovanje.

+ Opaska: Za oznaene teme dnevnog reda nije bilo dovoljno


vremena za diskusiju.

55

7
3.

Zakljuci

3.1

Definicija industrijskog dizajna

Industrijski dizajn je stvaralaka aktivnost iji je cilj


odreivanje formalnih kvaliteta industrijski proizvedenih
predmeta. Te formalne kvalitete obuhvaaju i vanjske karak
teristike, ali prije svega one strukturalne i funkcionalne
odnose, koje pretvaraju sistem u koherentnu cjelinu, kako
sa stanovita proizvoaa, tako i korisnika.
Industrijski dizajn obuhvaa sve aspekte ljudske okoline
koji su uvjetovani industrijskom proizvodnjom.
3.2

Ope obrazovanje i obrazovanje i odgoj dizajnera

Ope obrazovanje ne razvija dovoljno prirodne sposobnosti


mladih ljudi, to kasnije nepotrebno oteava problem obra
zovanja industrijskih dizajnera.
3.3

Studenti industrijskog dizajna

Zbog dananjeg stanja opeg obrazovanja, studij industrij


skog dizajna nije mogue zapoeti prije 18-e godine ivota.
Primljeni student mora imati odlino ope obrazovanje i
odgoj, te mora pokazivati istovremene sklonosti prema nauci
i prema umjetnosti. Student treba posjedovati kreativni po
tencijal i osjeaj drutvene odgovornosti.
3.4

Duina studija industrijskog dizajna

Osnovna nastava morala bi trajati jednu godinu, dok bi sam


studij trajao 4 godine. Poslije takvog petogodinjeg obra
zovanja, izvjestan broj studenata trebao bi nastaviti svoju
izobrazbu postdiplomskim studijem.
Opaska: Vidi zakljuak 3.13
3.5

Osnovna postavka postdiplomskog studija

Postdiplomski studij treba shvaati kao istraivaki projekt,


a ne kao oblik organiziranog akademskog studija.

8
3 .6 Periodi industrijske prakse studenata
U toku studija studenti moraju provesti izvjesno vrijeme
na radu u industrijskim poduzeima ili profesionalnim di
zajn biroima. Ukupno vrijeme takvog rada ne smije biti manje
od 3, a vee od 12 mjeseci. Praktian rad treba podijeliti
tako da svaki period nije dulji od 3 mjeseca. Industrijska
praksa je sastavni dio studija i u tom periodu student ostaje
pod kontrolom matine kole.
3.7 Ambijent za kole industrijskog dizajna
U dananjoj situaciji kole industrijskog dizajna najbolje
je ukljuiti u politehnike kole, uz odgovarajui stepen
akademske individualnosti i slobode. Meutim, u skladu sa
situacijom kola moe imati i drugaiju akademsku formu.
kola dizajna okoline (environmental design), na primjer
povezati e se ue sa graevinarstvom, arhitekturom i
drutvenim naukama.
3 .8 Odnos studija industrijskog dizajna prema drugim fakultetima
Usprkos nezavisnosti, kola industrijskog dizajna ipak mora:
1 . biti vrsto vezana sa tehnikim kolama radi stjecanja
osnovne tehnike naobrazbe
2 . biti povezana sa studijem privrednog upravljanja, radi
angairanja prema industrijskim i komercijalnim organi
zacijama
3 . biti vrsto vezana uz fakultete humanistikih nauka,
bilo kroz vlastitu organizaciju ili putem vrstih veza
sa takvim kolama i fakultetima, koje se bave umjetno
u i drutvenim naukama.
3.9 Satnica nastavnog programa
Nastavni program trebao bi se sastojati od tri komponente:
- teorija dizajna
- praktian rad, u to su ukljueni
studij tehnike i drutvene nauke
- projekti

2 o i

3o^
5o#

3 .10 Sadraj tehnikog dijela obrazovanja industrijskog dizajna


Tehniko obrazovanje je za odgoj i obrazovanje industrij
skih dizajnera neobino vano, ali se mora reducirati na
potrebe studija. Tehniko obrazovanje mora proizlaziti iz
projekata dizajna i mora biti integralni dio cjelokupne
nastave industrijskog dizajna.

9
Na seminaru je zakljueno da je hitno potrebno napraviti
studiju o tehnikom dijelu nastave
za to je angairana
ICSID-ova radna grupa za odgoj i obrazovanje dizajnera.
3.11 Opi dio studija
Opi dio studija sastoji se od predmeta koji nisu sastav
ni dio metodologije ili tehnike dizajna, premda su uz njih
vezani. Opi dio studija trebao bi sadravati lo - 1513 ukup
nog trajanja petogodinje nastave. Njega bi trebali sadra
vati slijedei predmeti:
povijest umjetnosti i nauke
muz ika
literatura
arhitektura
filozofija
psihologija
antropologija
politologija
filozofija nauke
Opaska: Trajanje opeg dijela studija predvieno je u takama 3 .9.1 i 3 .9.2
3.12 Dizajn kontejnera
U industrijski dizajn spada i dizajn, koji se bavi razvojem
kontejnera namijenjenih doziranju, zatiti, distribuciji i
koritenju materijala i proizvoda.
3.13 Prva godina kao dio cjelokupnog studija
Prva godina je dio cjelokupnog nastavnog
skog dizajna i ne smije se izdvajati kao
"osnovna" godina. Prva godina treba biti
organizirana i kontrolirana kao i ostale

programa industrij
"fundamentalna" ili
jednako logino
godine studija.

3.14 Kvalifikacije nastavnika


Ispravno je za nastavnika dizajna odrediti samo onog ovjeka,
koji ima praktino iskustvo ili se bavi nauno-istraivakim
radom na teoriji dizajna.
Ovo ogranienje ne vrijedi za nastavnike ostalih disciplina
ili tehnikih grana, koje su dopuna obrazovanju i odgoju
dizajnera.

lo
3.15

Aktivna praksa nastavnika iza.ina

Nastavno osoblje treba stimulirati da se aktivno bavi


praksom dizajna.
3.16

Stav kole prema narudbama industrije

Industrijske firme ili organizacije mogu se zamoliti


da daju projekte vezane uz nastavni program. Kontrolu
nad realizacijom takvih projekata vri nastavno osoblje
i to u skladu sa akademskim programom.
Ako rezultati takve prakse predstavljaju i komercijalnu
vrijednost
tada se honorar isplauje koli, a ne nastav
nicima ili studentima. U takvim sluajevima kola ne moe
pristati na iznos honorara manji od onog to ga primaju
profesionalni dizajneri.
3.17

Program usm.i eravan.ia razvoja iza.ina u zemljama u razvo.iu

ICSID treba stupiti u kontakt s UNESCO-om radi izrade


programa pomoi zemljama u razvoju. Pomo treba imati
oblik strune suradnje, odnosno upuivanja eksperata ko
ji bi razvoj industrijskog dizajna usmjeravali u cilju
poveanja konkurentske sposobnosti zemalja u razvoju na
svjetskom tritu.
3.18

Odgo.i i obrazovanje dizajnera u zemljama u razvo.iu

UNESCO se treba osloniti na ICSID u pogledu pruanja sav


jeta i kadrova koji mogu pomoi zemljama u razvoju prili
kom osnivanja kola industrijskog dizajna.
kole u tim zemljama mogu imati specifine karakteristike,
koje proizlaze iz lokalne historijske i kulturne situacije.
3.19

^snivanje regionalnih instituta za industrijski dizajn

Prvi korak u pravcu podizanja 3tanarda industrijskog


dizajna zemalja u razvoju moe biti osnivanje regionalnih
instituta za industrijski dizajr koji bi trebali zapolja
vati vlastite dravljane, a savjete inozemnih eksperata
traiti za relativno kratka vremenska razdoblja.

11
3.2o

Preporuka za odravanje seminara o industrijskom


diza.inu u zemljama u razvoju_____________________

ICSID treba preko UNESCO-a pripremiti seminar na kojem


bi bili predstavnici zemalja gdje je razmatranje proble
ma industrijskog dizajna od vitalne vanosti.

12
Uvodna sjednica
Seminar je zapoeo opom diskusijom. Delegati su ukratko iz
nijeli sadanje stanje i probleme industrijskog dizajna i ob
razovanja dizajnera u svojim zemljama.
Dolo se do zakljuka da su brojni problemi identini. Neza
dovoljstvo je izazvala rairena upotreba termina "industrial
design" u znaenju koje obuhvaa brojne aktivnosti zanatstva,
mode i oblikovanja interijera.
U diskusiji je izraena sumnja u vjerodostojnost "Meunarodnog
popisa kola za dizajn" (International List of School of De
sign), koju je objavio ICSID 1963.god. Poglavlja o kolama
u Njemakoj i SAD nisu tana. Istaknuto je da najvjerojatnije
samo oko 2 .ooo studenata prolazi kroz pravilno organiziranu
nastavu, dobro odabran nastavni program i da ima pravilno oda
brano nastavno osoblje.
Prva je sjednica zavrena bez formalnih zakljuaka.

Diskusije
Svaka od sjednica bila je posveena jednoj ili grupi srodnih
taaka dnevnog reda. Izvjetaj u najveoj moguoj mjeri prika
zuje izvornu formu diskusija, a zakljuci su prikazani u formi
u kojoj su u diskusijama nastali. Tekst diskusija je kraen,
ali su reproducirane originalne izjave diskutanata.

13
Paragraf 2.1

Uloga industrijskog dizajnera u industriji, za


koju se priprema tokom odgoja i obrazovanja

Priroda industrijskog dizajna i osobine koje dizajner mora


posjedovati.
Black

Da li je industrijski dizajn specijalizirana


disciplina i opravdava li ona pruanje specifi
nog strunog obrazovanja? Treba li uope osniva
ti specijalizirane kole za industrijski dizajn?

Katavalos

Odgoj i obrazovanje industrijskog dizajna ne mo


e se provoditi identino obrazovanju arhitekta.
Do nedavno se arhitektura mogla nauiti
jer je
postojala priznata suma znanja i jer je to bila
klasina nauna disciplina. S . tom koncepcijom
danas su ak i arhitekti zapali u potekoe.
Industrijski dizajn je nova profesija, koja po
stoji zahvaljujui superponiranju razliitih dis
ciplina. Kroz trogodinji ili etverogodinji
studij dobijamo tehniara
to je dizajner danas.
On moe baratati oblikom itave serije procesa;
to je osoba, koja sa
brine
za vizuelne poslje
dice .
U dananjoj situaciji moda su potrebne dvije
osobe: tehniar, na ijem znanju se profesija di
zajnera i bazira, te osoba drugaije vrste
koja bi bila u stanju da paralelno misli na vie
nivoa i da savladava veoma sloene probleme
iji
detalji izmiu kontroli. Takva se osoba moda
uope ne bi trebala sluiti olovkom.
Industrijski dizajn se moe nauiti ali za ovaj
drugi tip osobe trebalo bi predvidjeti 4, 5 ili
ak 6-godinje vrlo paljivo obrazovanje.

Bresseleers

Industrijski dizajner, kao i arhitekt, mora da


bude svjestan posljedica onoga to ini, da shva
ti znaaj stvari koje radi. On mora posjedovati
"metodologiju zdravog razuma". Samo se tako moe
uklopiti u specifina podruja prema potrebi za
datka. Dizajner se mora nauiti da diskutira o
mnogim stvarima i da sintetizira te diskusije.

14
Sauwen

Sadanje stanje specijalnog obrazovanja dizajne


ra, koje se razvilo uslijed nedostatka adekvatnog
obrazovanja u drugim podrujima, naroito arhi
tekturi i strojarstvu, mogue je prevladati samo
jednom velikom reformom obrazovanja.

Pulos

Ne, industrijski dizajn ne treba smatrati speci


jaliziranom disciplinom u tradicionalnom smislu.
Ininjer izvrava posao za koji je odgojeni ob
razovan. Industrijski dizajner, naprotiv, pred
stavlja nov fenomen: on je interdisciplinaran i
mora koristiti znanje koje spada u mnoge discip
line. Ali, mora ga koristiti na potpuno nov nain.

Maldonado

Na zadatak je dizajn ljudske okoline. Zbog toga


su ininjeri i industrijski dizajneri razliiti,
jer im je razliit zadatak.

Br c 'seleers

Industrijski dizajner pristupa industrijskoj


kreaciji kao ovjek koji treba sintetizirati
razliita nastojanja. On nije iracionalan umjet
nik niti superracionalan ininjer. Njegov pri
stup je slobodan, human i zato varijabilan, ali
nije lian, jer on nema prava na individualnost
on mora razumjeti i koristiti vie uvjete i do
stignua nauke i industrije, mora humanizirati i
kanalizirati ljudske potrebe i dostignua:.

Diskusija je kasnije prenesena na nacrt definicije industrijskog dizajna to su je dali prof. Pulos i prof. Black.
Black

Industrijski dizajn je aspekt industrijske proiz


vodnje, koji se bavi uspostavljanjem odnosa izmeu
proizvoda ili sistema i operatora ili potroaa.
Ukljuuje oblik proizvoda kao izraz .
.. funk
cije, te materijale i tehnike, koji utjeu na
njeg dvu proizvodnju. Industrijski dizajn proi
ruje se u pravcu ukljuivanja svih aspekata ljud
ske okoline koji su uvjetovani industrijskom
proizvodnjom.

Valle

Druga je reenica 3uvina u toj formalnoj defi


niciji.

Radi

Mislim da definicija tano opisuje rad ininjera.

15
Maldonado

Industrijski dizajn nije "aspekt neega" ve je


aktivnost ili disciplina. Rije "oblik" danas je
anahronizam pa se zato mora definirati njezino
znaenje.

Radi

Cilj dizajna nije kozmetiko uljepavanje Cilj


mu je da stvori objekt kao realnu strukturu koja
se moe opravdati u svjetlu svih objektivnih uv
jeta
ijem je zadovoljenju namijenjena.

Bresseleers

Mislim da je industrijski dizajn prije svega


kreativna aktivnost koja ostvaruje integraciju
ljudskih duhovnih, i materijalnih potreba pomou
medija industrijske proizvodnje.
Ovakvo objanjenje odmah iskljuuje ininjera
koji se preteno zanima za materijalne vrijednosti.

Maldonado

Industrijski dizajn je aktivnost, iji je krajnji


cilj da odredi formalna svojstva objekata
to
ih industrija proizvodi. Pod "formalnim svojstvi
ma" misli se ne samo na vanjske karakteristike,
ve u prvom redu na one strukturalne i funkcio
nalne odnose koji objekt pretvaraju u koherent
nu cjelinu sa stanovita i potroaa i proizvo
aa .
Vanjske karakteristike esto rezultiraju iz nam
jere da se objekt uini povrinski atraktivnijim
ili da se prikriju njegovi strukturalni nedosta
ci. Formalne karakteristike objekta su, nasuprot,
uvijek posljedica koordinacije i integracije svih
faktora koji sudjeluju na ovaj ili onaj nain u
tom formalnom procesu. To su funkcionalni, teh
noloki, kulturni i ekonomski faktori.
Drugim rijeima, dok one prve vanjske karakteri
stike podsjeaju na nehotice nastalu realnost
koja se niti raa niti razvija zajedno sa objek
tom, dotle ove formalne karakteristike naprotiv,
ine realnost koja odgovara samoj biti organi
zacije objekta, tj. realnosti, koja se raa i
razvija zajedno s objektom.

16
Zakljuak. (3.1 )

Definicija industrijskog iza.ina

Industrijski dizajn je stvaralaka aktivnost iji je cilj od


reivanje formalnih karakteristika industrijski proizvedenih
predmeta. Te formalne karakteristike obuhvaaju i vanjske ka
rakteristike, ali prije svega one strukturalne i funkcionalne
odnose koje pretvaraju sistem u koherentnu cjelinu, kako sa
stanovita proizvoaa tako i korisnika.

Pristup obrazovanja i odgoja problemima industrijskog dizajna


Maldonado

Karakter industrijskog dizajna je kompleksan.


Postoje mnogi tipovi problema i pristupa. Stu
denti dolaze s razliitim predznanjem to u v
jetuje i raznovrsne zahvate na korigiranju i
pripremi za stu d i j .
Zbog toga najvjerojatnije jedan tip kole i
jedan tip nastavnog programa nisu dovoljni.

De Poerck

Jedan dizajner ne moe znati sve. On mora razviti


opu fleksibilnu tehniku pristupanja problemi
ma, jednu vrst "izajnerske gramatike".

Maldonado

Potrebno je vie takvih "gramatika".

Katavalos

Mnogo rjenika i mnogo poglavlja.

Black

18-godinji student sa dobrim opim obrazovanjem


moe stei tu "gramatiku" i koristiti je kao
bazu za daljnju specijalizaciju.

Pulos

Jedan opi pristup je mogu ak i ako se radi


na razliitim problemima razliitih premisa. Na
sveuilitu Sirakuza esto razlikujemo "mokri"
od "suhog" dizajna
kako ga u argonu nazivamo.
"Mokri" dizajn je onaj
kod kojeg se proizvod
razvija spekulativnim putem i za koji se naknad
no istrauje trite. Ako ne postoji onda se
takvo trite naknadno stvara. "Suhi" dizajn
tie se proizvoda za koji su fiksirani uvjeti,
specifikacije i za koje vjerojatno postoji i
potroa.

17
Usprkos tim razlikama u oba sluaja je pristup
("gramatika") isti:
1 . prikupljanje informacija
2 . utvrivanje parametara i ogranienja
3. istraivanje
4. razvijanje ideja i istraivanje procesa.

0 strukturi nastavnih programa industrijskog dizajna


Maldonado

U sadanjoj situaciji prva godina etverogodi


njeg studija troi se na ispravljanje pogreaka
to ih nanosi prethodno obrazovanje. etvrta se
godina koristi za diplomski rad. Za razvoj in
dustrijskog dizajnera imamo, dakle, samo dvije
godi n e .
Uzmemo li u obzir postojanje razliitih podruja
industrijskog dizajna nejednake sloenosti onda
obrazovanje industrijskog dizajnera moe popri
miti jedan od slijedeih oblika:
1. Progresivni oblik. Takav tip obrazovanja koji
poinje u, n p r . 12-oj godini ivota i traje jo
15 godina (Rezultat takvog obrazovanja bio bi
univerzalni dizajner).
2. Simultani oblik: Takva vrst obrazovanja je
realnija i iz nje nastaje vie vrsta kola indu
strijskog dizajna. Student nalazi mjesto u odgo
varajuoj koli, koja ga priprema za samo jedan
dio cjelokupnog podruja industrijskog dizajna.

Black

Zbog ega je industrijski dizajn toliko specifi


an? Arhitektura i medicina, na primjer, ne na
meu tako dugotrajne nastavne programe. Cilj
obrazovanja je da se dobije diplomirana osoba,
a ne strunjak sa steenim radnim iskustvom.

Maldonado

Do magisterske diplome ininjeru u Njemakoj


treba 9 godina; do diplome II stupnja neto manje.
Mislim da bi i kod dizajna trebalo razlikovati
n i v drugog i treeg stupnja.

Tallon

U Francuskoj ininjeri diplomiraju u 27. ili 2 6 .


gpdini ivota.

18
Pulos

Nae obrazovanje industrijskih dizajnera traje


5 godina. Prva godina je prijelazni period, os
nova studija. Na kraju te godine ocjenjujemo
studenta traei od njega inteligenciju, senzi
bilitet i brigu za ovjeka i njegove proizvode.
Student, koji zadovoljava te kriterije moe se
upisati na 4-godinji studij industrijskog di
zajna. Poslije zavretka tog perioda student
moe dalje studirati na postdiplomskom nivou
dvije ili vie godina. Dakle to omoguuje sed
mogodinje ili osmogodinje obrazovanje.

De Poerck

Postoji bitna razlika izmeu opeg obrazovanja


i odgoja i specijalistikog strunog obrazovanja.
Industrijski dizajner mora biti tako odgojen da
moe sam odluiti u kojem mu je momentu potreb
na informacija specijaliste ili kada treba spe
cijalistikim putem rjeavati neki problem.

Black

Pokuajmo ocrtati idealnu kolu:


1. U kojoj se ivotnoj dobi student mora upisati?
2. Koliko treba trajati nastava?
3. Koliki se dio nastave treba odnositi na di
zajn openito?
4. Koliki se dio nastave treba odnositi na spe
cijalizirana podruja dizajna?

Maldonado

Prvo moramo znati s kakvim se opim predznanjem


student upisuje.
DIJAGRAM PRVE VARIJANTE
1 . umjetnici
2 . ininjeri drugog stupnja
3 . maturanti koji su poloili veliku maturu
klasinog tipa i maturanti koji su poloili
maturu tipa prirodnih nauka

t
Osnovna
godina

I godi
na

II godi
na

III go
dina

IV go
dina

19
Ta tri tipa studenata odgovaraju studentima
koji dolaze na Ulmsku kolu (HfG). Svaki od
njih ima odreene nedostatke:
1. Imaju iroke poglede ali nemaju pojma o nau
ci, matematici i fizici.
2. Dohri su s tehnike take gledita, ali ih
je veoma teko nauiti da misle na vie nivoa,
da misle na nain koordinatora.
3. Filoloki i openito dobri. Prirodno-nauni
smjer gimnazije razvija studente u tehnikom
smislu. Nedostatak im je da su skloni filozo
firanju. Empirija je svima slaba taka.
DIJAGRAM DRUGE VARIJANTE
t>
16
18
17
god. god. god.
velika matura
I D I
I god.
studija

II g o d .

I D 2
III god.

IV god.

Ova verzija predvia novi tip velike mature sa


trogodinjom pripremom koja bi otvarala put ka
izboru medicine, arhitekture, industrijskog
dizajna i si.
Trogodinja pripremna nastava dala bi ljude koji
su sposobniji da misle i mogunost da nakon dvi
je godine obrazujemo ljude tako da su u stanju
rjeavati probleme poslije ega bi slijedile
daljnje dvije godine studija tokom kojih bi
studenti rjeavali sloenije probleme ili bi
se specijalizirali.
Dunost nam je da studente na poetku dovedemo
u identino stanje koje doputa da se zapone
sa strunim obrazovanjem.
Za sada ne postoji nikakvo dobro, bazino nauno-struno obrazovanje za razvoj "horizontalnog
tipa miljenja" (takav tip miljenja koje obuh-

2o
va<4a sve aspekte i implikacije problema u prik
ladnim razmjerima).
Postoji i trea varijante: priznanje poraza, tj.
prihvaanje normalne etverogodinje kole di
zajna nakon koje bi student morao pohaati jo
etiri godine visoke kole dizajna.
Pulos

U SAD postdiplomski studij predstavlja visoku


kolu.
Sva dosadanja nastava dizajna zapravo je sred
njokolska. kole industrijskog dizajna moraju
prerasti u nastavu daleko vieg stupnja.
Fakultetska nastava postavlja ve sada visoke
zahtjeve pred studenta koji uz to proivljava
i sve probleme mlade linosti u razvoju.

Black

Ako promotrimo "drugu varijantu" i uz pretpostav


ku da su upisani studenti barem donekle priprav
ni za studij, a takav je sluaj u Engleskoj i
SAD, tada uz male modifikacije ovaj dijagram
predstavlja shemu edukacije industrijskog di
zajna kakva je ona sada u itavom svijetu.
i :
D 1

Dob
17

I go
dina

18
\
osnovna
godina

II g o
dina

I D 2
III go
dina

IV go
dina

21
Odnos izmeu opeg obrazovanja i obrazovanja industrijskog
dizajna (nastavak diskusije o Maldonadovoj "drugoj varijanti")
Black

Prethodno ope obrazovanje treba pripremiti


studenta za nastavu industrijskog dizajna kako
bi u toku prijelazne osnovne godine izmeu ma
ture i studija bio potreban minimalni rad na
opem obrazovanju.

Bresseleers

Isto miljenje zastupaju i druge profesije:


ope obrazovanje mora biti prilagoeno njihovoj
profesiji.

Pulos

Slaem se s Blackom. U toku srednjeg obrazovanja


u SAD dolazi do specijalizacije na prirodne i
drutvene nauke. Uvjet je za upis na sveuilite
da kandidat mora biti po uspjehu u prvoj trei
ni uenika svog razreda. Meutim, od poetka
studija predmet umjetnosti nije obavezan nego
fakultativan. Prva godina studija industrijskog
dizajna mora pruiti i fundamentalno poznavanje
umjetnosti.

Povezanost opeg obrazovanja s obrazovanjem dizajnera


Sauwen

Diskutiramo o dvije situacije: idealnoj i sada


njoj.
Sadanja situacija nudi jedinstvenu ko
lu za sve dizajnere od 18 do 22-ge godine ivo
ta, a specijalizaciju kasnije.
"Idealnom" smatramo reformu opeg obrazovanja.
Kada se ta reforma provede obrazovanje industrij
skog dizajnera postat e dio opeg sistema ko
lovanja .

Katavalos

Za budunost bi idealno bilo da se proizvode


dizajneri koji bi se naknadno pretvarali ili
u arhitekte ili u industrijske dizajnere.
Predlaem:
1 . Za sada dozvoliti postojanje kola za "primjenjenu umjetnost" i pokuati ih poboljati.

22
2 . Postojanje idealne situacije automatski mi
jenja kasnije godine ope naobrazbe. Ako elimo
ostvariti to novo obrazovanje moramo djelovati
u pravcu buduih "totalnih" kola dizajna, u
kojima se moe izgraditi obrazovanje dizajna
visokog stupnja. Takva kola bila bi u stanju
asimilirati i razviti koncepcije poput one o
"suhom" i "mokrom" dizajnu.

Industrijski dizajn i primijenjena umjetnost


Bresseleers

U Evropi je obrazovanje industrijskog dizajna


zapoelo kada su lokalne akademije ustanovile
da njihova nastava klasine umjetnosti ne priv
lai studente pa su uvele u svoje nastavne pro
grame i industrijski dizajn.

Pulos

U SAD ne moe biti razlike izmeu "primijenje


nih umjetnosti" i industrijskog dizajna jer se
tekstil, staklo, keramika, srebro i nakit in
dustrijski proizvode. Zbog toga u punom smislu
rijei i to spada u podruje rada industrijskog
dizajnera.

Mvusi

Izgubio se smisao za kvalitetu koji uvijek


postoji u tradiciji zanata. Nuno ga je ponovno
izgraditi u kontekstu masovne industrijske pro
izvodnje. U odnosu na raspoloiva sredstva za
proizvodnju sadanji proizvodi moderne tehnolo
gije esto su loe kvalitete.

Karakteristike studenata industrijskog dizajna


Black

Tri vrste studenata, spomenute u Maldonadovom


prvom dijagramu posjeduju nabrojane nedostatke
jer kao kandidati nisu podesni za studij dizaj
na .
Bilo bi dovoljno da u itavom svijetu imamo
5 ili lo tisua studenata industrijskog dizajna.
U okviru tih potreba mogue je nai, ak i u
okviru sadanje strukture opeg obrazovanja,

23
dovoljan broj studenata s nunim predznanjem
prirodnih i drutvenih nauka i umjetnosti.
Madame des
Cressonnieres

Znai li to da moramo prije osnivanja osnovne


nastave industrijskog dizajna ustanoviti, na
primjer u Belgiji, koje kategorije studenata
mogu biti primljene na studij?
Da. Na Royal College of Art u Londonu vrimo
selekciju kandidata na bazi profila prirodnih
i drutvenih nauka i umjetnosti. Tek poto
studenti uspjeno poloe prvu, uvodnu godinu,
u stanju smo ocijeniti njihove potencijalne mo
gunosti. Nakon takve odluke 80$ studenata
kojima smo dozvolili nastavak studija, diplo
mira .

Maldonado

Na taj nain se gube ljudi s tehnikim ili


umjetnikim predznanjem. Studenti Ulmske ko
le (HfG) su heterogenog sastava ali to je
dobro zbog irokog spektra, na bazi kojeg je
izbor uinjen.

Black

Ulm i slini meunarodni centri vjerojatno e


uvijek biti magnet za naprednije pojedince. Mi
trebamo i takve kole, ali veina kola indu
strijskog dizajna bit e i nadalje nacionalnog
karaktera.

Zakljuak. (3.2) Ope obrazovanje i obrazovanje industrijskih


dizajnera_______________________________________________ _
Ope obrazovanje ne razvija dovoljno prirodne sposobnosti
mladih ljudi to kasnije nepotrebno oteava problem obra
zovanja industrijskih dizajnera.
Zakljuak.(3.3) Studenti industrijskog dizajna
Zbog sadanjeg stanja opeg obrazovanja studij industrijskog
dizajna nije mogue zapoeti prije 18-e godine ivota.Primijeni student mora imati odlino ope obrazovanje te mora poka
zivati istovremeno sklonosti prema nauci i prema umjetnosti.
Student treba posjedovati potencijalnu kreativnost i osjeaj
drutvene odgovornosti.

24
Paragraf 2.5

Trajanje nastave. Treba li struno obrazovanje


trajati tri, etiri ili pet godina? U kojoj se
ivotnoj dobi studenti trebaju upisivati i kakav
mora biti prosjek njihove ope naobrazbe?

Trajanje nastave industrijskog dizajna


Black

Pretpostavimo da je kandidat star oko 18 go


dina i da ima prikladne kvalifikacije. Koliko
u tom sluaju treba trajati nastava?
Preliminarna nastava u Belgiji traje dvije go
dine, nakon ega slijede tri godine studija
industrijskog dizajna. Struktura studija je
ista kao za obrazovanje arhitekta.

Pulos

U 3AD je slino. Do diplome nastava obuhvaa


prirodne znanosti i dio drutvenih
to se nadovezuje na osnovni kurs industrijskog dizajna,
dakle ukupno 5 godina.

Tallon

Petogodinja nastava odgovarala bi i Francuskoj.

Maldonado

0 obrazovanju industrijskog dizajnera ne moe


se diskutirati izvan konteksta problema ope
naobrazbe.
Idealno bi bilo kada bi u zemljama gdje je
industrijski dizajn ve razvijen, srednje ko
le pruale osnovni kurs dizajna. U tom sluaju
studij industrijskog dizajna mogao bi trajati
etiri godine. U nekim zemljama to je mogue,
na primjer u Junoj Americi.

Pulos

Bresseleers

Poeljna bi bila takva situacija gdje god je


to mogue.
To bi trebala biti preporuka UNESCO-u za budu
i rad. No, u meuvremenu treba imati na umu
dananju situaciju.

25
Zakljua k . (3 .4 )

Duina studi.ia industrijskog iza.ina

Osnovna nastava morala bi trajati jednu godinu dok bi sam


studij trajao etiri godine. Poslije takvog petogodinjeg ob
razovanja izvjestan broj studenata trebao bi nastaviti svoju
izobrazbu postdiplomskim studijem.

Trajanje postdiplomskog studija


Katavalos

Trajanje postdiplomskog studija ne bi trebalo


striktno ograniavati, ali bi orijentaciono
moglo trajati dvije ili tri godine.

Pulos

Bilo bi moda bolje odrediti minimalno traja


nje.

Black

Postdiplomski studij zavisi i 0 dotacijama dr


ave. Zbog toga se mora odrediti njegovo tra
janje.
Trajanje istraivakih radova koji se obavlja
ju izvan radnog vremena na Sorbonni (Francuska)
nije vremenski ogranieno. Kada student zavri
svoj studij daje mu se diploma.

Radi

Slikari, kipari ili arhitekti u Jugoslaviji


mogu dobiti dvogodinju financijsku pomo a
student je odgovoran za organizaciju istraiva
nja.
Istraivakom studiju ne bi trebalo nametnuti
nikakva proizvoljna vremenska ogranienja, ve
njihovo financiranje mora zavisiti 0 vrijed
nosti rezultata takvog rada.

Mjesto odravanja postdiplomskog studija


Maldonado

U Ulmu, a i drugdje u Njemakoj, izvjesnom se


broju studenata omoguuje da se nakon etvero
godinjeg studija bave istraivakim radom.
Oni rade u institutima obino dvije godine,
ukoliko mentor ne preporui produenje. Ti
istraivaki radovi obino se naruuju privatno.
Istraivanje ne spada u struno obrazovanje.

26
Postoje dvije situacije:
1 . Organizirano postdiplomsko istraivanje. Ta
kav istraivaki rad moe biti visoki studij
neke specijalizirane sfere (kompjuter, automo
bil) . Takvo istraivanje traje obino dvije
godine.
2. Student ostaje na svojoj koli nakon diplomi
ranja i tu istrauje specifine probleme. F i
nancijsku pomo dobila od vlade, industrije ili
neke druge organizacije.
Maldonado,
Pulos Radi

Istraivanje treba organizirati na posebnim


naunim institutima, a ne na fakultetu.
Organizirani postdiplomski studij u SAD traje
obino 2 godine no to je u stvari produetak
programa studija na 7 godina. To je u stvari
konica jer se tee odluujemo na sklapanje ugovora o istraivakom radu, budui da veina
studenata ne eli dalje raditi "u koli".
Postdiplomski studij treba zasnivati na vrijed
nosti njegovih rezultata, a financiranje osigu
ravati prema konkretnim potrebama.

Katavalos

Rezultati postdiplomskih istraivanja morali bi


se vraati kao feedback informacije kako bi se
obogatio fond znanja koje treba prenositi osta
lim studentima. Jer, danas jo ni nema dovoljno
informacija za nastavu dulju od tri godine.
Posebni istraivaki instituti poeljni su
ih je teko ostvariti.

ali

Uz pretpostavku da je estogodinja nastava in


dustrijskog dizajna suvie kratak period za spe
cijalizaciju studenta, pojedine bi industrijske
grane same morale postaviti zahtjev za organiza
cijom postdiplomskog studija.
Na Royal College of Art postoji, na primjer,
dvogodinji postdiplomski studij dizajna automo
bila. Postdiplomski studij je organiziran na
zahtjev industrijskih grana i mora biti izvan
redovne nastave.

27
Pulos

Kako sada stvari stoje, takav bi studij u SAD


bio organiziran u okviru same industrije.

Maldonado

U Ulmu smo stekli prilino iskustva s pojedi


nim smjerovima postdiplomskog studija. U ovom
momentu djeluje 6 istraivakih katedri, a
svaka obuhvaa po nekoliko podruja istraiva
nja i eksperimentiranja. Studenti, kojima doz
volimo istraivaki rad
imaju irok izbor.
Katedre postdiplomskog studija nisu velike- jer
strukturu istraivanja ne treba suvie fori.ali-

zirati
Katavalos

Zakljuak.

Potrebni su takvi centri za visoke studije kao


U.lm ili Princeton, od kojih bi se mogli i na
ruiti krupniji istraivaki projekti.
(3 5)

Osnovna postavka postdiplomskog studija

Postdiplomski studij treba shvaati kao istraivaki projekt,


a ne kao oblik organiziranog akademskog studija.

Paragraf 2.1o

Treba li etverogodinju ili petogodinju nas


tavu prekidati periodima prakse u industriji?
Koliki ti periodi trebaju biti? Organizacija
prakse u industriji i vodstvo takvog rada.

Odreivanje trajanja praktinog rada


Maldonado

Ulmska kola ima 4 semestra godinje, svaki


traje 3 mjeseca. U etvrtom, ljetnom, semestru,
studenti moraju praktino raditi u birou ili
industriji. Takav je rad obino mogue organi
zirati za oko 80 % studenata. Praksa je studen
tu plaena i rad je uspjean.
Studenti se odmaraju na dane javnih praznika
u preostala tri semestra.

Pulos

Slino je u SAD. Praktian rad ne smije djelo


vati kao prekid programa petogodinje nastave.
U etvrtoj ili petoj godini studija studenti se
obino za vrijeme praznika zapoljavaju u bi
rou ili industriji.
Praktian rad traje obino od juna do augusta.
Dobrim studentima doputamo zaposlenje i nakon
tree godine. Prosjenim studentima, meutim,
uope ne doputamo praktian rad, jer od njega
nemaju nikakve koristi.

Bresseleers

Nestrunjak ne moe iz vlastitog iskustva ni


ta sam nauiti.

Tallon

Postoji, dakle, problem zrelosti: nastavnici


trebaju ocijeniti kada je student sposoban za
praksu.

Sadraj praktinog rada


Maldonado

Studenti prve godine ne bi se trebali zapolja


vati. Kasnije svi studenti trebaju to pokuati.
Na kraju krajeva, svi moraju nekako zaraditi
za ivot. Upravo zbog toga smo u Ulmu odluili
da kontroliramo i uvjete pod kojima zarauju.

29
Studentima prve godine dozvoljavamo zaposlenje
mehaniara ili u graevinskim radovima.
Ostali studenti mogu se zaposliti u dizajn
biroima ili u birou strojarskih ininjera.
U Nancy-ju studenti se svake godine izvjesno
vrijeme zaposle. Studenti prve godine zapolja
vaju se kao manuelni radnici, studenti druge
godine rade kao predradnici (nadglednici), a
studenti tree godine rade u dizajn-biroima
ili u biroima za projektiranje.

Problemi u toku praktinog rada


Bresseleers

Za svakog pojedinog studenta treba posebno


odluiti kakvu mu vrst praktinog rada treba
povjeriti.

Tallon

8 o fc

iskustva s praktinim radom u Francuskoj


je negativno. Industrija ne mari za studenta
i smatra ga parazitom.

Tallon

Ista je situacija i u privatnim biroima.

Maldonado

0 studentu se ne vodi pravilna briga a inter


na politika poduzea ga obeshrabruje.

Bresseelers

Student treba biti svjestan da takve stvari


p ostoje.
Upravo zato na praktian rad treba upuivati
samo studente etvrte godine.
Da, studenti ranijih godina trebali bi prima
ti samo znatno manje odgovorne poslove.

Zakljuak. (3.6)

Periodi industrijske prakse studenata

U toku studija studenti moraju provesti izvjesno vrijeme na


radu u industrijskim poduzeima ili profesionalnim dizajn-biroima. Ukupno vrijeme takvog rada ne smije biti manje od 3 a
vee od 12 mjeseci. Praktian rad treba podijeliti tako da ni
jedan period nije dulji od 3 mjeseca. Industrijska praksa je
sastavni dio studija i u tom periodu student ostaje pod kontro
lom matine kole.

3o
Paragraf 2.11

Treba li uope organizirati postdiplomski studij?

Diskusija je pokazala da se ne moe dati opi odgovor


jer
postoji velika razlika izmeu jednogodinjeg postdiplomskog
studija i ostalih tipova takvog studija. Osim toga kole me
usobno razmjenjuju studente III stupnja. Odluku o opravdano
sti postdiplomskog studija mora donijeti svaki predmetni na
stavnik u svakom pojedinanom sluaju.

Paragraf 2.3

Black

Najefikasniji tip akademske institucija za obra


zovanje i odgoj industrijskih dizajnera. Trebaju
li kole industrijskog dizajna biti katedre na
sveuilitu, tehnikom koledu, koli za arhitek
turu ili koli za umjetnost? Ili moraju biti po
sebne institucije koje se bave iskljuivo indu
strijskim dizajntm?
Postoji mogunost da kola industrijskog dizajna
postane dio politebnikuma dizajna.
U Engleskoj, SAD i jo nekim zemljama kola di
zajna obino se sastoji iz vie odjela:
odjel industrijskog dizajna
odjel keramike
odjel namjetaja
odjel tekstila
itd.
Ukoliko je svaki odjel samostalan, mce uspje
no djelovati.

Katavalos

U sadanjoj prijelaznoj situaciji kola indu


strijskog dizajna moe se lako smjestiti u po
stojeu situaciju politebnikuma.

Maldonado

S obzirom na budui razvoj tehnika obrazovanja


postat e mogue ujedinjenje kola brojnih spe
cijalnosti u jedinstvenu kolu za istraivanje
okoline (an environmental studies school).
Jo dalje u budunosti nastupit e moda i inte
gracija kola za tehnologiju, prirodne, drut

31
vene, psiholoke i upravne znanosti, sa kolom
za dizajn. To moe dovesti do neeg sasvim novog
- centra za dizajn ponaanja. ) 1 (a centre of
behavioural design)
Mogli bismo razmotriti i novu neoklasinu kon
cepciju obrazovanja koncentriranu oko stavova
dizajna. Kada kole ne bi bile podijeljene na
brojne katedre lake bi bilo unapreivati krea
tivni razvoj u mnogim sferama. Sadanje "sekcionalne" kole u Italiji zaostaju za promjenama,
koje zahvaaju odgovarajuu profesiju ili indu
strijsku granu.
Pulos

Lokalni faktori uvijek imaju utjecaja. kola


industrijskog dizajna mora biti sposobna da u
svakom pojedinom sluaju prema potrebi razvija
odnose s ostalim disciplinama i drugim podru
jima dizajna. U Ulmu je, na primjer, program
industrijskog dizajna vezan s nastavom tipogra.
fije i specijaliziranih struktura.

Radi i Valle

Za sada, kada identitet i granice industrijskog


dizajna i mnogih drugih disciplina tek treba
razjasniti, opasno je provoditi njihovu integ
raciju.

Black

Meutim, u Engleskoj i SAD najbolje kole se


ve nalaze u okviru politehnikuma dizajna. Na
momente ak i Ulm dobija politehniki karakter.

Maldonado

Trebalo bi preporuiti dvije paralelne situacije;


1. Kontinuirani razvoj kola za industrijski
dizajn unutar politehnikuma dizajna to odgo
vara sadanjoj fazi u kojoj brojni interdiscip
linarni sistemi nastoje sebi izboriti normalan
razvoj .

OP.P. Ovakva podjela slijedi iz Maldonadove podjele


sfera dizajna na: dizajn fizike sredine i dizajn
sredine ponaanja.

32
2. Za budunost se moe predvidjeti nov nauni
humanizam - dizajn ljudske okoline - a u tom
kontekstu kola za industrijski dizajn bila bi
daleko znaajnija i plodnija.
Radi

Zakljuak.

Podsjetimo se da u takvoj buduoj situaciji vi


de nee biti separatnih istraivanja, kao na
primjer arhitektonskih, urbanistikih ili dizajnerskih.
(3.7)

Ambijent za kole industrijskog dizajna

U sadanjoj situaciji kole industrijskog dizajna najbolje je


ukljuiti u politehnike kole, uz odgovarajui stepen akadem
ske slobode i individualnosti. Meutim, u skladu sa situacijom,
kola moe imati i drugaiju akademsku formu. kole dizajna
okoline (environmental design), na primjer, povezat e se ue
sa graevinarstvom, arhitekturom i drutvenim naukama.

Odnos kole industrijskog dizajna i drugih kola


Maldonado

kola industrijskog dizajna mora biti nezavisna.


Postoje ogromne razlike izmeu obrazovanja in
dustrijskog dizajnera i informativnih seminara o
industrijskom dizajnu to se odravaju na ko
lama za arhitekturu ili drugdje. Mnoge kole,
ako se smjeste u okvir drugih institucija nisu
potpune. Moramo naglasiti potrebu za nezavisnim
specijaliziranim kolama koje se potom mogu
vezati s drugim tipovima kola.

Bresseleers

kola
ne bi
nost
teko

Radi

kole za umjetnost su loa sredina. Ukoliko na


takvoj koli postoji osnovni kurs, student osta
je zbunjen i mora proi jo jedan osnovni kurs,
ovaj puta na koli industrijskog dizajna.

industiijskog dizajna u idealnom sluaju


smjela biti u okviru neke kole za umjet
premda je to esto u dananjoj situaciji
izbjei.

33
U Siralcuzi je kola industrijskog dizajna za
poela radom unutar kole za umjetnost i jo je
uvijek u njenim okvirima. Prednost je u tome
to omladina stie umjetniki odgoj koji u sred
njim kolama nije dobila.
Na naem sveuilitu imamo mnogo polusamostalnih
kola iji su specijalni predmeti zajedniki.
Idealno je kada kola za industrijski dizajn
postoji zasebno ali je sigurno da mora ivjeti
u atmosferi sveuilita. Institucija za post
diplomsku nastavu moe biti potpuno samostalna
kako predlae Maldonado.
Katavalos

Ideja o sveuilinoj atmosferi dobra je ukoliko


postoji stvarna interakcija izmeu studenata
industrijskog dizajna, arhitekture i tehnikih
znanosti.

Maldonado

Industrijski dizajn ne smije biti "siromani


roak" kola za umjetnost ili tehnikih kola.
Trebamo inzistirati na samostalnim kolama.
Isto je tako tano da izolirana kola bez sve
uiline atmosfere ne razmjenjuje iskustva sa
ostalima. Zbog toga je Ulmska kola lana jer
je postavljena na osamljenom breuljku.
Idealno je imati samostalnu kolu dizajna koja
u geografskom smislu ima veze s tehnikim i up
ravnim kolama.
Treba razvijati geografski kontakt i sa kolama
za umjetnost ali je njihov utjecaj znatno di
skutabilni ji . Slikarstvo 2o-og stoljea je u
fazi revolucije i eksperimenata, ono je antiinstitucionalno. kola za slikarstvo u Royal
College of Art prestala je biti kola ve prije
5 ili 6 godina
jer su studenti samostalni. A
takvu individualnost nije mogue ni zamisliti
kod studenta industrijskog dizajna.

Black

Studenti se u 18-oj godini ivota ne smiju od


rei umjetnosti i drutvenih nauka
jer bi ih
to moglo liiti osnovne kvalitete - razumijeva
nja ljudskog.

34
Nastava drutvenih nauka za sada je usmjerena
prema prolosti; treba izmijeniti takav stav
ukoliko se ne eli studenta dezorijentirati.
kola za industrijski dizajn treba, dakle,
imati specifini identitet
odravajui istov
remeno vrste kontakte s tehnikim i upravnim
kolama.
Ona bi mogla biti samostalni dio sveuilita,
kao na primjer, kola za arhitekturu u Cambrigeu koja je skoro potpuno nezavisna sve
uilina katedra.
De Poerck

Belgijski institut za industrijski dizajn bio


je osnovan kao samostalna organizacija. Imao
je posebne nastavnike za tehnike aspekte di
zajna. Radi informiranja bili su meutim,
pozivani i profesori primijenjene umjetnosti,
to se pokazalo opasnim.
U Sirakuzi ne moemo prekinuti sve historijske
veze sa kolama za umjetnost, ali smo ipak
potpuno nezavisni. Nastavno osoblje paljivo
odabiremo: etvorica rade s punim radnim vre
menom, a dvojica honorarno. Nastavni program
je fleksibilan i moe se mijenjati.

Radi

U Jugoslaviji smo pokuali osnovati kolu in


dustrijskog dizajna u okviru jednog koleda
za umjetnost. kola je nazadovala, jedan je
od uzroka bio to su slikari imali nadzor nad
financijskim sredstvima.
Veze izmeu studenata industrijskog dizajna i
studenata umjetnosti nisu uvijek loe
jer i
umjetnost je dio nae civilizacije.
Prihvatimo, dakle, historijsku situaciju u
kojoj su neke odline kole za industrijski
dizajn trenutno katedre kola za umjetnost.
Moramo, meutim, znati da vrlo rijetko moemo
oekivati postojanje nunih uvjeta za pedago
ku samostalnost i vrste veze s tehnikim i
upravnim kolama ondje gdje je kola industrij
skog dizajna dio neke institucije za umjetnost.

35
Maldonado

Moramo istai da je na cilj ostvarenje zai


sta samostalne kole industrijskog dizajna,
koja mora odravati vezu sa tehnikim i uprav
nim, a moda i sa kolama drutvenih nauka.
"Upravna kola" mora znaiti neto vrlo iroko,
tj. struno obrazovanje za rjeavanje zadataka
naunog upravljanja u domeni proizvodnje i
potronje.

Black

kole za privrednu upravu razliite su u raz


nim zemljama.

Maldonado

Industrijski dizajn ne moe postojati bez su


radnje sa izvoritem odluka kao centralnom
takom.
Isto kao to kontakt sa tehnikim kolama omo
guuje studentu industrijskog dizajna razumi
jevanje tehnike tako i geografski kontakt s
upravnim kolama moe pobuditi osjeaj komer
cijalne realnosti u kolama industrijskog di
zajna. Kako se moe razviti osjeaj drutvene
odgovornosti? Postoje za to dvije mogunosti:
1. Katedra drutvenih nauka moe se nai u kon
stelaciji razliitih vrsti kola s kojima sa
mostalna kola za Industrijski dizajn ima geo
grafske v e z e .
2. Moe se isticati humanistiki aspekt i nje
gove implikacije unutar same kole industrij
skog dizajna.
Moda je jo bolje odbaciti rije "drutvene
znanosti" i u koli industrijskog dizajna raz
vijati neposredno osjeaj drutvene odgovorno
sti.

Pulos

Industrijski je dizajner po strani od linije


rukovoenja u industriji, kao to je
na
primjer, sveenik u vojsci. To mu omoguuva
direktni pristup najuoj upravi oslobaajui
ga angairanja u internim drutvenim sukobima
i obavezama. Zbog toga on najbolje predstavlja
interese potroaa bez osjeaja inhibicije.
Umjesto o drutvenim znanostima
ja bih radije
govorio o "drutvenoj svijesti".

36
Zakljuak. (3.8)
Odnos studija industrijskog dizajna prema
drugim fakultetima.___________________________________________
Usprkos nezavisnosti, kola industrijskog dizajna ipak mora:
1 . biti vrsto vezana sa tehnikim kolama radi stjecanja
osnovne tehnike naobrazbe
2 . biti vezana sa studijem privrednog upravljanja rr.di anga
iranja prema industrijskim i komercijalnim organizacijama
3 . biti vrsto vezana uz fakultete humanistikih nauka bilo
kroz vlastitu organizaciju ili putem vrstih veza sa takvim
kolama i fakultetima koje se bave umjetnou i drutvenim
n aukama.

37
Paragraf 2.7

Koliki dio nastave treba posvetiti tehnikim,


a koliki opim predmetima, umjetnosti, grafi
kom dizajnu i si?

Black

Pretpostavimo da poslije osnovne godine stu


dij traje etiri godine. Kako bi ga trebalo
podijeliti?
Na Royal College of Art jedna treina vre
mena posveena je tehnikim predmetima.
Na Sirakuza sveuilitu je slino*.
1/3 vremena za tehniku nastavu
1/3 vremena za drutvene i humanistike
znanosti
1/3 vremena posveena je dizajnu.
Tehniki dio nastave opet dijelimo na tri
dijela:
1/3 vremena posveujemo stjecanju vjetina
(napr. modelarstvo)
1/3 primanju informacija namijenjenih razvija
nju intelektualnog potencijala
1/3 proizvodnji (npr. tehnoloki procesi
dobijanja keramike)
etvrtu godinu bi trebalo izdvojiti iz ove
analize, jer je posveena izradi diplomskog
rada.

Maldonado

U Ulmu nastavne sate dijelimo na slijedei


nain:
teorija

1 god.
2 god.
3 god.

394
418
414

praktian rad
(praktian razvoj,
npr.modeliranje i
prezentacija)
312
32
48

industrijski
dizajn

52o
756
754

38
Pod teorijom podrazumijevamo:
1/3 vremena za drutvene znanosti, psiholo
giju, ergonomiju, povijest umjetnosti itd.
1/3 za tehnologiju
1/3 za metodologiju
Opa podjela sati na primijenjeni i na neprimijenjeni dio izgleda ovako:

I godina
II godina
III godina
IV godina

''''Jlgj^iimjenjeni studij
Primijenjeni studij"

Mislim da ova struktura jo uvijek nije


do b r a .
Ostale kole imaju drugaiju podjelu nastav
nih sati:
I

godina

II godina
III godina
IV godina

Katavalos

Osnovni neprimijenjeni studij


Primijenjeni studij

U koli Parsons to izgleda ovako:


I godina - jezgrovit nastavni program, ija
se satnica ovako dijeli:
1/ 3 : struktura, analiza, matematika,mehanika
1/ 3 : funkcija,ljudski faktori,ergonomija
1/ 3 : ponaanje,estetika,vizijapsihologija

39
II godina: ekipno poduavanje
1/3: metodologija dizajna
1/3: razvoj proizvoda
1/3: projektiranje vrijednosti (value engi
neering) i analiza vrijednosti (value
analysis)
III godina: nema gotovo nikakvog poduavanja
/

'

'Korelacije

Kolektivno poduavanje se masovno primjenjuje


pa za svaki predmet imamo vie nastavnika.
Slino je i u Ulmu. Umjesto da jedan nastav
nik predaje o materijalima, a drugi o proiz
vodnji itd, proveli smo integraciju te sada
postoji predmet tehnikog dizajna, koji pre
daju etiri ili pet nastavnika.
Valle

Konvencionalne metode poduavanja su modifi


cirane i u koli u Veneciji. Nastavnici su
postali savjetnici.
U Belgiji nastavnici specijaliziranih predmeta
imaju ulogu savjetnika, kada se radi o student
skim projektima, ali uvijek postoji nadzorni
nastavnik.

Tallon

U Parikoj koli jedan je ininjer asistent


za tehnologiju i
ima ulogu stalnog savjet
nika studenata.

4o

Bresseleers

Kako se formuliraju specifini problemi proiz


voda? Ne postoje li nikakvi osnovni kursevi
fizike ili svojstava materijala?

Valle

Postoje osnovni tehniki kursevi ali su oni


kao i kasniji ue specijalizirani kursevi jo
uvijek suvie openiti, da bi se mogli direkt
no primijeniti na rjeavanje specifinih prob
lema dizajna.
Za specifine probleme moda bi trebalo donosi
ti alternativne odluke (npr. o izboru materija
la), a zatim izvriti tehnike konzultacije.

Pulos

U Sirakuzi se kod drutvenih znanosti primijenjuju i simultane i konsekutivne metode u svrhu


testiranja i oslobaanja studentovog senzibili
teta, intiligencije i osjeaja drutvene odgo
vornosti.
Program industrijskog dizajna praen je kursevima tehnikih i drutvenih nauka
te kursevima za stjecanje vjetina.
U drugoj godini studenti se bave industrijskim
dizajnom u apstraktnom smislu; t j . istrauju ka
ko instrumenti, materijali i ljudi uvjetuju ob
lik, to je bitna kvaliteta proizvoda (npr.
"svojstvo telefoniranja" kod telefona), simbo
lizam, to boje i oblici predstavljaju za ljude.
Odravaju se vjebe u pronalaenju odnosa izme
u proizvoda prirode i proizvoda ovjeka, a na
kraju se provode empirijske vjebe strukture i
f orme.
U treoj godini studenti se prvenstveno usmjera
vaju na probleme vezane uz. sam proizvod, poste
peno od problema oblika (npr. kvaka na vratima)
volumena (npr.vr), kuita (npr.raio-aparat),
do problema tektonike i mehanikih sila (klije
ta za orahe i iljila za olovke), i konano do
proizvoda na samostalni pogon (npr. ventilatori
i alati s vlastitim motorima).
U etvrtoj se godini veina problema dovodi u
vezu s problemima razliitih poduzea. Projekti
se esto izvode i uz pomo dotinog poduzea.

41
Na taj se nain student upoznaje sa stvarnim,
fizikim i kulturnim ogranienjima proizvodnje
firme. U to je ukljueno i razmatranje proizvod
nog i trinog potencijala firme. Projekti se
postavljaju u skladu s postojeim programom am
balae ili lika dotine firme (corporate identity) .
Peta godina: Do tog momenta studenti ve raspo
lau iskustvom s ranijim proizvodima. Zato se u
petoj godini studiraju sistemi proizvoda. Tokom
posljednje dvije godine razmotreni su, na prim
jer, sindromi provedbe zakona t j . njihova pri
roda i odnos prema drutvenoj zajednici. U tak
vim sluajevima pokuavamo stimulirati cjelokup
nu industriju, koja s tim sindromima ima veze,
kako bi izvrila promjene u svojim stavovima i
praksi.
Stjecanje znanja u predavaonicama nadopunjuje
se diskusijama sa savjetnicima industrije i broj
nim obilascima terena.

Zakljuak.

(3.9)

Satnica nastavnog programa

Nastavni program trebao bi se sastojati od tri komponente:


1. teorija dizajna
2. praktian rad, u to su
ukljueni studij tehnike
i drutvenih nauka
3. projekti

2o $
3o 1o

42
Paragraf 2.14 Opravdanost i mjesto u nastavnom programu slijedeih predmeta:
metodologija dizajna
statistika
strojarstvo
financijsko poslovanje
uvod u elektrotehniku
marketing
tehniko crtanje
istraivanje trita
tolerancija dimenzija
profesionalna praksa
tehnologija materijala
metode poslovanja i
proizvodni procesi
organizacije
ergonomija
Maldonado

Ovo zahtijeva temeljitu i zasebnu diskusiju.


Metodologija dizajna i ergonomija su od vitalne
vanosti. Moramo ustanoviti do koje mjere m o
emo za nae svrhe usvojiti sva nauna dostig
nua.

Bresseleers

Ovaj je popis baza za politehnikum. Predmete


bismo mogli i drugaije grupirati, to je ui
njeno i u Bruxellesu radi definiranja idealnog
obrazovnog profila:
1.
2.
3.
4.

zdravo tijelo (sport)


zdrav duh (matematika?)
kreativno miljenje
odnos budueg dizajnera prema dinamikom
svijetu (psihologija)
5. odnos prema neivom svijetu (svojstva
materijala?)
6. sinteza

Maldonado

U Ulmu razmatramo slijedee probleme organiza


cije i razvoja kole:
1. integraciju tehnikog gradiva unutar struk
ture obrazovanja industrijskog dizajnera
2. kolika je vrijednost matematikih discipli
na bez metodologije dizajna?
3. kako integrirati studij ergonomije sa stu
dijem industrijskog dizajna?
Tehnika je sada jedan predmet
koji predaje
mnogo nastavnika. Razne discipline ne bi smje
li predavati nastavnici koji jednostavno po-

43
sjete kolu i odre predavanje po vlastitom
nahoenju. Stoga smo sve aspekte grupirali u
jedan studij tehnike kreativnosti i razvoja.
Tri nastavnika su struno obrazovana u tom smi
slu. Studij poinje s dizajnom jednostavnog
predmeta (npr. arke na prozorima), a u isto
vrijeme studenti se upoznaju i sa svim dodir
nim podrujima: crtanjem, materijalima, ergonomijom itd. Takav tip studija traje tri godine,
a kroz itavo vrijeme stalno se postavljaju
sve sloeniji problemi. Dosadanja iskustva na
tom planu ohrabruju.
Moramo nastojati na empirijski nain integrira
ti sve grane tehnike koje treba poduavati.
Naroito moramo razvijati ispravan stav prema
ergonomiji. Industrijski dizajn preteno se ba
vi rjeavanjem problema iz svakodnevnog ivota.
Ameriki nastavnici koji nas posjeuju, zada
ju ekstremne probleie (npr. situacije u svemi
ru ili vojne situacije), to se pokazalo neefi
kasnim za studente industrijskog dizajna.
Pulos

Svi mi do izvjesne mjere poduavamo pomou si


stema "projekata". Paralelno s tim treba pro
irivati svijest izvan projekata kao takvih.
Svi studenti trebaju ovladati vjetinama: mate
matikom, crtanjem, elementima primijenjenih
nauka
to se moe stei kroz rad na normalnim
projektima. Na taj nain studenti nee biti
preoptereeni kompletnim nastavnim programom
tehnikih znanosti.
Takav nain moe se primijeniti i za dijelove
psihologije i fiziologije (upoznavanje dimenzi
ja ovjekovog tijela u odnosu na proizvod,na
primjer). Elementi industrije moraju se studi
rati u najirem kontekstu, tj. ne samo upravlja
nje i proizvodnja, ve i odnosi izmeu industrij
skih grana, npr. industrije plastinih masa i
keramike. Treba studirati strukturu distribuci
je u zemlji, strukturu usluga i strukturu gu
bitaka (otpada) - ukratko itav ciklus stvara
nja i obnavljanja.
Sva ta znanja, potrebna za studij, mogu se stje
cati u okviru razliitih projekata.

44
Zakljuak. (3.1o)
Sadraj tehnikog dijela obrazovanja
_____________________industrijskog dizajnera______________
Tehniko obrazovanje je za odgoj i obrazovanje industrijskih
dizajnera neobino vano, ali se mora reducirati na potrebe
studija. Tehniko obrazovanje mora proizlaziti iz projekata
dizajna i mora biti integralni dio cjelokupne nastave indu
strijskog dizajna.
Zakljuuje se da je hitno potrebno napraviti studiju 0 tehni
kom dijelu nastave, za ta je angairana ICSID-ova radna gru
pa za odgoj i obrazovanje dizajnera.

Prijedlog za diskusiju u Ulmu


Maldonado

Predloio bih odravanje detaljne trodnevne


diskusije s nastavnicima o tehnikom sadraju
obrazovanja industrijskog dizajna. Pored ov
dje prisutnih strunjaka na tu bismo disku
siju koja bi se mogla odrati za godinu dana
mogli pozvati jo 3 ili 4 osobe.
Predlaem da U lm bude sastajalite i da la
novi borave na Visokoj koli za industrijsko
oblikovanje (HfG) u Ulmu.
Da li je mogue dobiti financijsku pomo UNESCO
za putne trokove uesnika sastanka u Ulmu
ili postoji mogunost da vlade pokriju troko
ve svojih uesnika?
Naa bi komisija trebala imati stalni karakter.

Katavalos

Tada bi ICSID moda postao burza informacija


o razvoju profesije

45
Paragraf 2.6

Koncentracija nastave na industrijski dizajn.


Treba li u studij ukljuiti i ope predmete,um
jetnost i grafiki dizajn?

Maldonado

U Ulmu se odravaju aktivni seminari koji


obrauju povijest moderne kulture. Ti su stu
diji kritiki i objektivni. Ukljuena je muzi
ka, slikarstvo, literatura i arhitektura a
nastavu nastojimo povezati s praktinim isku
stvom. Meu nastavnicima ima i umjetnika.
Ekonomija je u okviru politike nauke, jer se
mi uvijek bavimo suvremenom politikom. Za fi
lozofsko obrazovanje imamo jedino filozofiju
nauke.
U Veneciji je slina struktura. Honorarni pre
davai dre kurseve historije ope kulture,
filozofije nauke, sociologije, ekonomike i
mikro-ekonomike.

Zakljuak.

(3.11)

Opi dio studija

Opi dio studija sastoji se od predmeta koji nisu sastavni


dio metodologije ili tehnike dizajna premda su uz nju vezani.
Opi dio studija trebao bi sadravati lo - 15$ ukupnog traja
nja petogodinje nastave. Njega bi trebali sainjavati slije
dei predmeti:
povijest umjetnosti i nauke
muzika
literatura
arhitektura
filozofija
psihologija
antropologija
politologija
filozofija nauke
Pulos i
Katavalos

Grafiki dizajn treba ukljuiti u svim njego


vim aspektima izuzev dizajna reklame.

46
Mnogi problemi vizuelnih komunikacija kao
ambalae, izlobe i tehnike komunikacije
trebaju biti predmetom studija ali reklama
ne.
Valle

U Veneciji se grafika od tipografije c


lae studira dvije godine. Neki nai studen
ti postaju profesionalni grafiki dizajneri.

Black

U Engleskoj nema vremena da se ukljui i di


zajn ambalae, dizajn propagandnih sredstava
ili dizajn izlobe u nastavni program industrij
skog dizajna. Vizuelne komunikacije su pred
met studija ali primijenjena, prodajna gra
fika (sales graphics) nije.

Maldonado

Bilo bi dobro ukljuiti i ambalau, ali to


nije mogue.

Pulos

U SAD pojam "prodajne" ambalae se modificira.


Industrijskom dizajneru prua se mogunost
da preoblikuje ambalau uzimajui u obzir su
marnu funkciju (total function), na primjer
ambalaa koja je istovremeno i posuda za ku
hanje pakiranog sadraja.

Maldonado

Racionalna i funkcionalna ambalaa dio je in


dustrijskog dizajna.

Black

Vizuelne komunikacije jedan su od aspekata


industrijskog dizajna pa je nuno struno
obrazovanje o tehnikama tipografije i voimenzionalnim vizuelnim displejima.
Grafika namijenjena reklamiranju proizvoda
iziskuje posebno struno obrazovanje, koje se
stjee u drugim kolama. Dizajn ambalae ula
zi u podruje industrijskog dizajna u sluaju
kada je strukturalno povezan s proizvodom.

Pulos

Ima sluajeva kad


treba dizajnirati ambalau
za proizvode koji nisu industrijski proizvod
(na primjer, jaja).

47
Bresseleers

Postoje tri vrste ambalae:


1. utilirana ambalae - ona, koja je vezana
s koritenjem proizvoda
2. reklamna ambalaa - .
koja je nosilac
poruke
3. distribuciona i transportna ambalae ona koja titi zapakirani sadraj.
Kontejneri se sada radikalno mijenjaju u kon
tekstu novih tehnika i materijala.

Black

Ne preostaje nam drugo nego ili da prihvati


mo fiziko pakiranje kao dio industrijskog
dizajna ili da ambalau definiramo u nekoj
formuli koja iskljuuje reklamiranje.
Mnogi ameriki dizajn biroi ukljuili su u
svoju djelatnost dizajn ambalae i sada su,
na alost, do grla preplavljeni dizajnom "pro
da jne "ambalae .

Zakljuak.

(3.13)

Diza.in kontejnera

U industrijski dizajn spada i dizajn koji se bavi razvojem


kontejnera namijenjenih doziranju, zatiti, distribuciji i
koritenju materijala i proizvoda.

48
Paragraf 2 . '

Kakav oblik treba imati prva godina studija?

Black

Postojao je prijedlog da bi revidirano ope


obrazovanje moglo eliminirati potrebu za odr
avanjem fundamentalne ili preliminarne godine.

Radi

To je poseban problem nastave koji nije odvo


jen od programa. Ciljevi osnovnog kursa vezani
su s kvalitetama koje su za industrijskog di
zajnera nune.
Industrijski dizajner nije umjetnik: on ne st
vara simboliku niti surogate. Njegov je zadatak
da razvije nove objekte koji prirodno proizla
ze iz odreene situacije. On mora posjedovati:
1. sposobnost sinteze
odnosno sposobnost per
cipiranja ukupnosti znaaja objekta
2. sposobnost pruanja otpora apriornim stavo
vima
3. sposobnost stvaranja cjelovitog objekta bez
prethodne stimulacije nekim ve postojeim m o
delom
4. osjeaj plastine realnosti
5. metodologiju dizajna

De Poerck

Cilj osnovnog kursa trebao bi biti provjerava


nje nabrojenih sposobnosti. kola mora ispita
ti studentove osnovne sposobnosti: imaginaciju,
smisao za tehniku i senzibilitet.

Maldonado

Fundamentalni kurs je sam po sebi relikvija,


jer ga je rutina okamenila. Neko je to bio re
pertoar vjebi, koje su razvili maioniari
ekspresionizma kao Kandinsky i Klee, bio je
dio teorije izraavanja namijenjen odraslima
koji su se pokuavali igrati kada vie nije bi
lo doba za igru romantizma.
Radi je u stvari opisao kvalitete svih pravih
ljudskih bia i ako bi zaista tako bilo onda
gradivo osnovnog kursa spada u ope obrazovanje
svakoga.

49
Izvjesni aspekti te materije mogli "bi se dalje
dubinski razvijati u okviru kursa industrij
skog dizajna.
Takav je proces moda mogu, na primjer, u Ar
gentini, gdje je cjelokupna organizacija obra
zovanja jo u fluidnom stanju.
Mvusi

Ovo lii na idealizam i na "zapadnjako" vjero


vanje u neizbjenost progresa i nunost refor
miranja drutva.
Pogledajmo radije dizajnera kroz prizmu proiz
voda .
Dobar proizvod je onaj, koji ne doputa alter
nativne interpretacije, te sprijeava sumnju
u znaenje njegove forme i sadraja. Ako je
proizvod lo, ne moe
se preoblikovati,
treba ga unititi i iz temelja drugaije obli
kovati.

Katavalos

To nije proces evolucije ve mutacije


jek je nenadmaiv mutator.

Bresseleers

Obrazovanje dizajnera mora biti kontinuirano


i ne moe se nekome dopustiti da savlada osno
ve dizajna i da mu se tada nametne dilema da
li da postane dizajner ili potar.

Maldonado

U Ulmu nema nikakve uvodne godine, ali je ona


ipak sadrana u dijelu mog dijagrama pod ozna
kom "neprimijenjeni studij".

Katavalos

Mora postojati gramatika


se stvori odreen jezik.

a ov

ali ne s ciljem da

1. U ope obrazovanje treba unijeti to je mo


gue vie takvog nastavnog gradiva
jer ono
tamo i spada a ostatak treba progresivno in
tegrirati s nastavnim kursom dizajna.
2. Osnovno gradivo treba osloboditi intuitiv
nog i impresionistikog tretmana.

5o
3. Teoretski sadraj mora biti stvarno objek
tivan i nauan. Na primjer, o boji treba disku
tirati na naunom nivou, istovremeno pruajui
studentu neposredna iskustva s bojom.
U Engleskoj srednje obrazovanje obino koi
razvoj kreativnosti. Zbog toga, na alost, mo
ra postojati krai period oslobaanja od krea
tivne inhibicije.
Prva nastavna godina kako ju opisuje Maldonado,
dobar je nain da se to postigne.
Treba demistificirati pojam osnovnog rada; taj
rad nije specijalan niti zaseban ve je dio
poetka obrazovanja dizajnera.
Black

Normalna srednjokolska nastava u Engleskoj


potiskuje fizike i senzorne vjetine. Prije
svega student mora ponovo zadobiti osjeaj ko
ordinirane povezanosti misli i ruku.

Maldonado

Zadobijanje ovdje znai popravak prethodno na


nesene tete. U oslobaanju i reformiranju o
vjeka moraju se izbjei mediokritetne i nedoka
zane teorije. Jedna je od takvih i teorija o
vezi fizikih i senzornih vjetina i dizajna.

Valle

Vjetine nisu direktno povezane s oslobaanjem


uma.

Katavalos

Crtanje nije dizajniranje.

Valle

Stjecanje vjetina moe formirati anti-dizajnera.

Pulos

Kvaliteta uvodnih odnosa sa studentom mora za


visiti o studentu. Nekakav uvod mora postoja
ti radi stvaranja intelektualnog mosta izmeu
nas, studenata i dizajna.
U SAD imamo 19-godinje studente koji se po
prvi put u ivotu sreu s dizajnom. Uvodna
iskustva trebaju biti takva da istaknu sve
osnovne elemente koji su prisutni kod svakog
dizajna, t j . podreenost proizvoda ljudskim
parametrima.

51
Zakljuak. (3.13)

Prva godina kao dio c.ielokupnog studija

Prva godina je dio cjelokupnog nastavnog programa industrij


skog dizajna i ne smije se izdvajati kao "fundamentalna" ili
"osnovna" godina. Prva godina treba biti jednako logino or
ganizirana i kontrolirana kao i ostale godine studija.

Paragraf 2.16 Trebaju li nastavno osoblje kole sainjavati


jedino aktivni profesionalni dizajneri? Koliki dio svog vreme
na oni smiju posvetiti privatnoj profesionalnoj aktivnosti?
Paragraf 2.17 Prihvaanje profesionalnih narudbi. U kojoj
mjeri studenti mogu sudjelovati u realizaciji takvih poslova?
Treba li nastavnik biti vie predava ili di
zajner?
Pulos

Smije li nastavnik ne biti aktivni dizajner?

Katavalos

Nastavnik koji je to profesionalno


biti "opremljen" znanjem dizajna.

ne moe

Pulos

U SAD ima mnogo nastavnika koji nisu aktivni


dizajneri, a ponekad kole dizajna postoje u
krajevima gdje nema nikakve industrije. Meu
tim i jedno i drugo oteava razvoj obrazovanja
dizajnera.

Maldonado

Jedino aktivni dizajneri mogu poduavati. Nji


hova aktivnost se mora sastojati od izajnprojekata, istraivanja osnova dizajna ili raz
voja. U Ulmu se tog pravila striktno pridrava-

Pulos

I u SAD bi takva odluka imala brojne prednosti.

Mme de Cressonnieres

Koliko praktinog iskustva mora "aktivni" nastavnik imati za sobom da bi mogao postati
profesor dizajna?

52
^>u^os

Zakljuak. (3.14)

^ li 3 prihvatljiv i ovjek koji dizajnira,


recimo, svoj vlastiti namjetaj?
Kvalifikacije nastavnika

Ispravno je za nastavnika dizajna odrediti samo onog ovjeka,


koji ima praktino iskustvo kao dizajner ili se bavi nauno
istraivakim radom na teoriji dizajna.
Ovo ogranienje ne vrijedi za nastavnike ostalih disciplina
ili tehnikih grana koje su dopuna obrazovanju i odgoju dizaj
nera.

Koliki dio vremena trebaju nastavnici posvetiti


svojoj praksi?
Pulos

U SAD vrijedi openito pravilo da nastavnik ne


smije svojoj privatnoj praksi posvetiti vie
od 2o$ vremena.
U Njemakoj i Engleskoj nastavnici mogu slobod
no privatno raditi u okviru sveuilita. Profe
sori arhitekture, na primjer, esto imaju svoj
biro na samom fakultetu ime vrsto povezuju
istraivanje i nastavu.
Tako bi trebalo biti
larno.

ali u SAD to nije popu-

Maldonado

kole obino nemaju dovoljno sredstava da plate


najboljim dizajnerima toliko da bi ovi pristali
da budu samo nastavnici. Zato ako elimo u
koli imati dobre dizajnere, onda moramo podi
i ekonomski i drutveni status nastave dozvolja
vajui profesorima da ive i od drugih izvora
prihoda.

Pulos

Profesore na Sirakukom sveuilitu stimulira


se na praktian rad ali kada bi sveuilite
prihvaalo komercijalne narudbe, doao bi u
pitanje njegov status po kojem se osloba<*a
od poreza. Kod istraivanja, koja se za potre
be industrije vre na postdiplomskom nivou pla
a se porez na dohodak.
Prema tome sveuilite djelomino funkcionira
kao istraivaki institut.

53
Black

Ne moemo predloiti koliko vremena nastavnik


treba posvetiti privatnoj praksi.

Zakljuak. (3.15)

Aktivna praksa nastavnika iza.ina

Nastavno osoblje treba stimulirati da se aktivno bavi dizajnom.

Sudjelovanje studenata u realizaciji naruenih radova


Maldonado

U Ulmu studentima zabranjujemo da u ma koje


vrijeme sudjeluju u profesionalnim zadacima
svojih nastavnika.
U poetku to nismo zabranjivali ali sposobno
sti i mogunosti zarade su se razlikovale do
te mjere da su zatrovale atmosferu.
Potrebe i uvjeti nastave i profesionalne prak
se posve su razliiti, te su sada odvojeni.
U istraivakom institutu zapoljavaju se, me
utim, diplomirani studenti i institut ih pla
a. To je korisno, jer su informacije pristupa
ne ostalim studentima koji na taj nain radom
poveavaju svoje znanje.

Black

Druge studente profesori ne bi smjeli zapolja


vati kao pomonike prilikom realizacije profesi
onalnih projekata dizajna. Premda treba profe
sore stimulirati da vre takve zadatke unutar
kole radi poboljanja akademske klime, za asi
stente treba upoljavati samo diplomirane stu
dente kojima treba isplaivati normalne profe
sionalne honorare. kola ne smije naruiocu za
raunati manje od honorara koji zaraunava pro
fesionalni dizajner.

Pulos

Sektor obrane firme RCA (Radio Corporation of


America) zanima se za nae studente. Ta je
firma izradila projekt, slian njenom redovnom

54
radu i zadala ga naim studentima. kola i fir
ma su suraivale i sigurno je da je firma izvuk
la korist od dizajna, ali smo i mi nauili da
postoji jo jedno novo podruje dizajna. Kona
no, firma je zaposlila nekoliko naih diplomi
ranih studenata.
Naa je suradnja sa industrijom dvojaka:
1. dotacije
- industrija daje koli novac
2. narudbe
- od naeg istraivakog institu
ta industrija naruuje projekte dizajna.
Povrh toga, deava se da se za neke projekte
na kojima rade studenti i nastavnici nakon
to su objavljeni zainteresira industrija. To
je rijedak sluaj
ali smo uveli princip da u
tom sluaju autorsko pravo pripadne onim stu
dentima i profesorima koji su dotini projekt
izradili.
Pulos

Kod nas u takvim sluajevima autorsko pravo


pripada sveuilitu premda se na tome ne inzistira. Ja, na primjer, sugeriram studentu da
nakon diplomiranja odnese sa sobom patente.
Tko odluuje koje e projekte istraivaki in
stitut prihvatiti?
Svaki nastavnik moe prihvatiti narudbe za
istraivake projekte ali opu kontrolu vri
r ektor.

Zakljuak.

(3.16)

Stav kole prema narudbama industrije

Industrijske firme ili organizacije mogu se zamoliti da zadaju


projekte, vezane uz nastavni program. Kontrolu nad realizacijom
takvih projekata vri nastavno osoblje i to u skladu sa akadem
skim programom.
Ako rezultati takve prakse predstavljaju i komercijalnu vrijed
nost, tada se honorar
isplauje koli, a ne nastavnicima ili
studentima. U takvim sluajevima kola ne moe pristati na iznos
honorara manji od onog to ga primaju profesionalni dizajneri.

55
Paragraf 2.19 Smatra li se da je student odmah poto
diplo
mira kvalificirani industrijski dizajner kojemu se mogu smjesta
povjeriti profesionalni zadaci, ili je potrebno da on prvo radi
kao staista u dizajnbirou ili u industriji? Ako je ovo drugo
tano, smije li mu se diploma izdati prije nego zavri priprav
niki sta?
Black

Od arhitekta se obino trai izvjestan period


stairanja. Treba li da tako bude i sa dizaj
nerima?
Obavljanje nekih profesija od javnog je intere
sa. U SAD danas postaje jasno da je i dizajn jed
na od takvih profesija. Novodiplomirani industrij
ski dizajner moe nanijeti tetu svojim nedo
voljnim iskustvom. Treba stvoriti sistem stai
ranja koji bi istovremeno unio i mladenaku svje
inu u biroe i predstavljao jeftinu ispomo.
Predlaem da mladi dizajneri stairaju barem 6
mjeseci u birou i primaju posve umjerenu plau,
a na kraju perioda da prime svjedodbu o stairanju.

Maldonado

Nije mudro unaprijed fiksirati takve uvjete kao


ope odluke. Neka profesionalna udruenja imaju
nizak standard u usporedbi s progresivnim kola
ma, dok s druge strane zemlje koje osnivaju svo
je prve kole mogu osjeati potrebu da odmah ko
riste znanje novodiplomiranih.

Radi

Postoje tu i pravni problemi, a mogu nastupiti


i odugovlaenja pri priznavanju kvalifikacije.
Mislim da itavo to pitanje treba prepustiti
ICSID-ovoj r9dnoj grupi za obrazovanje.

Black

Postoje bitne razlike izmeu diploma o steenoj


naobrazbi i profesionalnoj kvalifikaciji.
Predlaem da period stairanja ne bude krai od
9 mjeseci,
dui od dvije godine. U tot u tog
perioda, koji prethodi sticanju strune kvali
fikacije, kola i student trebali bi odravati
vezu.

56
Maldonado

Black

Maldonado

To bi trebalo izraziti kao elju a ne kao od


luku. Ne moemo to smatrati obavezom jer u
nekim zemljama to iz pravnih i slinih razloga
nije mogue.
Ne bi trebali dozvoliti potpunu strunu kvali
fikaciju bez ispunjenja tog uvjeta.
Profesiju bez sumnje treba zatitj. .

Black

elimo podii status cijele profesije.

Tallon

Dobro je poveavati vrijednost strune kvalifi


kacije ali na nivou dizajn-biroa to je hendi
kep za dizajnera prema ljudima- koji tamo rade
bez strunih kvalifikacija.

Prijedlog. Period strunog osposobljavanja diplomiranih


_____________ dizajnera______________________________________
Potrebno je ili:
a) smatrati da student u asu diplomiranja nije struno kvali
ficiran i da je potreban izvjestan period stjecanja iskust
va prije strunog osposobljavanja.
b) uvidjeti da uvjeti koji utjeu na struno osposobljavanje
mogu varirati u pojedinim zemljama to zahtijeva dublje
istraivanje te teme.

Diskusija o toj temi zavrila je bez donesenog zakljuka.

57
Paragraf 2.4 Odnos razliitih tipova kola i potrebe zemalja
na razliitim stupnjevima industrijskog razvoja.
Mvusi

Dokle god su nerazvijene zemlje proizvoai


sirovina disproporcija izmeu njih i razvije
nih industrijskih zemalja e rasti. Napredak
tehnologije modificira potranju za jednom ili
vie sirovina s katastrofalnim posljedicama za
proizvoaa tih sirovina. Statistiki podaci
neoborivo dokazuju da se to dogaa u krupnim
razmjerima.
Stvarno poboljanje situacije nastupit e tek
onda kada zemlje u razvoju budu mogle proizvo
diti dobra one vrste i standarda, koje zemlje
s visokim prihodima ele kupiti. To se mora do
goditi
jer postoji direktna ekonomska meuza
visnost; nedavno je, na primjer, mala promjena
u internacionalnoj platnoj bilanci poremetila
itavu ameriku ekonomiku. Mi u Africi moramo
trgovati. A naa industrijalizacija mora imati
najnoviji i najprogresivniji karakter. Takvi
moraju biti i nai proizvodi.

Maldonado

To vrijedi i za Junu Ameriku gdje su ak i


najbogatije zemlje dole u oajnu situaciju.
U tim zemljama na struno obrazovanje industrij
skih dizajnera treba gledati kao na veoma vaan
instrument industrijalizacije.
Kako to, meutim, postii?
U tim zemljama obrazovanje industrijskog dizaj
nera treba usmjeravati na rad koji e oprinjeti poboljanju bazine opreme zemlje i raz
voju industrijskog tipa svijesti.

Katavalos

Afrika treba univerzalnog dizajnera koji e


prije svega stvoriti industriju i trite. Di
zajneri tehnikog tipa mogu doi kasnije.

58
Black

Do sada smo diskutirali o obrazovanju industrij


skih dizajnera u industrijaliziranim zemljama.
No, bilo bi nerazumno davati smjernice drugima,
prije nego to razumijemo vlastite probleme.
Naa je situacija sada jasnija i mislim da ovaj
seminar moe ponuditi UNESCO-u tehniku pomo
koja moe biti od koristi onim zemljama koje
su u ranim fazama procesa industrijalizacije.

Prijedlog.
Mvusi

Razvoj obrazovanja dizajnera u nerazvijenim zemljama


1. Uspostaviti savjetodavni odbor sastavljen od
specijalista poput lanova ovog seminara.
2. Uspostaviti regionalne savjete za dizajn na
nivou kontinenata ili dijelova kontinenata.
U Africi bi se takav savjet mogao konstituirati
pod pokroviteljstvom Drutveno-ekonomskog ko
miteta Organizacije Afrikog jedinstva u surad
nji s Ekonomsko-socijalnom komisijom UN za
Afriku.
3. Uspostaviti u svakoj zemlji stalnu institu
ciju za dizajn. Njeni lanovi bi bili osoblje
Meunarodnog savjeta za dizajn i ostalih komi
teta
koje UN podrava, ali bi ga vodio i orga
nizirao regionalni savjet koji bi bio direktno
povezan s vladinim agencijama zemalja uesnica.
U Africi bi se na primjer mogao osnovati "Sveafriki institut za dizajn". Trebalo bi pored
toga uspostaviti veze izmeu regionalnih savje
ta i industrijskih organa koji djeluju u Afri
ci; treba postojati uzajamna zavisnost sa tim
ustanovama koje ve imaju zadatak da pomau na
razvoj.

Black

Za to imamo razumijevanja iako ne znamo kakva


bi trebala biti rezolucija koja bi pogodovala
nacionalnim i ultranacionalnim organizacijama
u Africi.

59
Na izvjetaj moe biti instrument za donoenje
takvih prijedloga. Treba izraziti uvjerenje da
sudjelovanje u takvom radu nije milostinja ve
se bazira na shvaanju da je svjetski progres
jedan i nedjeljiv.

Zakljuak. (3.17)
Program usmjeravanja razvoja dizajna u
_____________________zemljama u razvo.iu_____________________
ICSID treba stupiti u kontakt sa UNESCO-om radi izrade programa
pomoi zemljama u razvoju. Pomo treba imati oblik strune su
radnje, odnosno upuivanja eksperata koji bi razvoj industrij
skog dizajna usmjeravali u cilju poveanja konkurentske sposob
nosti zemalja u razvoju na svjetskom tritu.

Zakljuak.

(3.18)

Odgoj i obrazovanje u zemljama u razvoju

UNESCO se treba osloniti na ICSID u pogledu pruanja savjeta i


kadrova koji mogu pomoi zemljama u razvoju prilikom osnivanja
kola industrijskog dizajna.
kole u tim zemljama mogu imati specifine karakteristike
proizlaze iz lokalne historijske i kulturne situacije.
Maldonado

koje

Trebali bismo vrsto podrati ideju o regional


nim institutima dizajna (Mvusijev trei prijed
log) koji bi razvijali kontakte i studije usmje
rene na samoobrazovanje. Ne smijemo previe
isticati pomo eksperata drugih zemalja jer
mora ostati dovoljno prostora za lokalne inici
jative .
Mora postojati institut koji je osniva kola i
koji izgrauje centralnu politiku, filozofiju
i brojne pratee aktivnosti.

Pulos

Moemo preporuiti osnivanje regionalnih i kon


tinentalnih instituta za obrazovanje dizajnera.
Na taj bi se nain osnovali centri u koje bi
dolazile UNESCO-ve ekipe i drugi savjetnici.

Mvusi

Ne namjeravam, na primjer, poslati afrike stu


dente u Ulm ve namjeravam osnovati na vlasti
ti institut gdje emo pozvati Maldonada.

6o
Maldonado

Osim eksperata trebao bi postojati institut u


kojem bi se studij odravao u danom kulturnom
i drutvenom kontekstu.

Zakljuak. (3.19) Osnivanje regionalnih instituta za industrij____________________ ski dizajn_____________________________________


Prvi koraci u pravcu podizanja standarda industrijskog dizajna
zemalja u razvoju mogu biti osnivanje regionalnih instituta za
industrijski dizajn, koji bi trebali zapoljavati vlastite dr
avljane, a savjete inozemnih eksperata traiti za relativno
kratka vremenska razdoblja.

Zakljuak. (3.2o) Preporuka za odravanje seminara o industrij_____________________skom dizajnu u zemljama u razvoju.____________


ICSID treba preko UNESCO-a pripremiti seminar na kojem bi bili
predstavnici zemalja, gdje je razmatranje problema industrijskog
dizajna od vitalne vanosti.
Mvusi:

Moe li se to ubrzati?

Black

Jedan od Afrikih nacionalnih komiteta pri


UNESCO-u trebao bi predloiti da se taj speci
jalni seminar odri kako bi se razmotrio i fi
nancijski aspekt.

61

Zavretak diskusije
Black

Mnogo smo nauili. Postigli smo meunarodne


sporazume koji danas izgledaju vrlo jednostav
ni, ali su prije "bili take razilaenja i ne
slaganja.

Mvusi

elio bih da izrazim zahvalnost belgijskoj na


cionalnoj komisiji UNESCO-a to sam pozvan
ovdje. Posebno zahvaljujem uesnicima seminara
to su sa razumijevanjem sasluali probleme
ne samo Afrike nego i svih nerazvijenih zemalja

Black

Moramo istovremeno zahvaliti i gospoi des


Cressonnieres
i gospoi Lorge za entuzijazam
i rad bez kojeg se ovaj seminar ne bi mogao
ni zamisliti.

62
Diskusioni materijali
Svi su uesnici seminara upoznati prije ili za vrijeme sjed
nica za slijedeim materijalima:
INTERNATIONAL LIST OF SCHOOLS OF DESIGN
izdava ICSID
1963
Jay Doblin, direktor Instituta za dizajn,
Illionois Institute of Technology,Chicago l6,Illionois
THE PROFESSION OF INDUSTRIAL DESIGN
Arthur J. Pulos

bez datuma

THE NEW PROFESSIONAL EDUCATION IN DESIGN


Arthur J . Pulos

mart

EDUCATION FOR INDUSTRIAL DESIGN


Misha Black

januar 1964

THE STAGE OF DESIGN EDUCATION IN JAPAN


Iwataro Koike

juni

THE TRAINING OF INDUSTRIAL DESIGNERS


Tomas Maldonado

septem.1961

THE TRAINING OF INDUSTRIAL DESIGNERS


Jay Doblin

septem.1961

INDIA REPORT
Charles Eames

april

INDUSTRIAL DESIGN
W.P. Katavalos

bez datuma

IDI EDUCATIONAL PROGRAM


Industrial Design Institute, USA
INDUSTRIAL DESIGN PROGRAM
School of Art, Syracuse University, Syracuse,
New York, USA

1964

1963

1958

1963

toez datuma

OBRAZOVANJE I ODGOJ INDUSTRIJSKIH DIZAJNERA


Drugi seminar
Izvjetaj sa seminara koji je organizirao ICSID
(International Council of Societies of Industrial
Design - Meunarodni savjet drutava industrij
skog dizajna) u suradnji s Hochschule fr Gestaltung (Visoka kola za oblikovanje). Seminar je
odran izmeu 17. i 19. septembra 1965. u Ulmu
(SR Njemaka).

1
PREDGOVOR
Prvi ICSID-ov seminar o obrazovanju industrijskih
odran je u Brugesu (Belgija) od 21. do 24. marta
vjetaj je objavljen januara 1965. Taj je seminar
UNESCO na zahtjev belgijskog nacionalnog komiteta
Odravanje drugog seminara omoguila je pruanjem
i gostoprimstva Hochschule filr Ges.taltung u Ulmu.

dizajnera
1964, a iz
financirao
za UNESCO.
smjetaja

Na drugom je seminaru iscrpljen do kraja dnevni red predvien


za prvi seminar. Detaljno su razmotreni problemi nastavnog pro
grama i predmetne satnice.
Ovaj je izvjetaj nastavak izvjetaja prvog seminara, jer se
neki njegovi zakljuci mogu razumjeti samo ako se dovedu u ve
zu sa zakljucima seminara u Brugesu. Tako je, na primjer, na
II seminaru u Ulmu prihvaena definicija industrijskog dizajna
iz izvjetaja I seminara. Nije se diskutiralo ni o zakljucima
seminara u Brugesu o trajanju nastave i o sredini koja pogoduje
kolama industrijskog dizajna.
Budui je ulmski seminar planiran iskljuivo radi razmatranja
detalja nastavnog programa i njegove organizacije, nije se po
kualo donositi zakljuke o opim pitanjima. Kao radna hipote
za prihvaena je ova definicija po kojoj se razlikuje obrazova
nje industrijskog dizajna od obrazovanja srodnih podruja:
"Industrijski dizajn bavi se prvenstveno odno
sima izmeu proizvoda ili sistema i njihovih
korisnika, pa zato zahtijeva takav stav prema
obrazovanju dizajnera koji se razlikuje od tra
dicionalnog stava prema obrazovanju inenjera i
ostalih srodnih profesija."
Premda je u toku trodnevnog seminara u Ulmu mnogo uinjeno,
ipak su na zavretku seminara prisutni bili svjesni nunosti
daljnjih diskusija radi definiranja mnogih tema dnevnog reda i
drugih aspekata obrazovanja industrijskog dizajnera. Te je teme,
prema miljenju uesnika, potrebno analizirati na meunarodnoj
bazi i sporazum treba imati meunarodni znaaj.
Prisutni uesnici seminara izrazili su aljenje to nije postig
nut nikakav napredak u organiziranju posebnog seminara na kojem
bi se razmatrali problemi obrazovanja industrijskih dizajnera
u zemljama u razvoju, to je bila najvanija preporuka seminara

2
u Brugesu. Ponovno je preporueno da UNESCO tom problemu dade
prioritetan znaaj s obzirom na privredne potrebe tih zemalja.
Drugom seminaru prisustvovalo je 12 strunjaka za obrazovanje
iz 11 zemalja od kojih je 7 prisustvovalo i seminaru u Brugesu.
Forma ovog izvjetaja razlikuje se od prvog. Skraeni su izvo
di iz diskusija dok su opirniji tekstovi koji se odnose di
rektno na zakljuke.
Pozdravljeno je prisustvo gospoe Jossine des Cressonnieres
(generalni sekretar ICSID-a) koja je usmjeravala rad seminara.
Gospodin Gui Bonsiepe pridonio je uspjenom radu seminara si
multanim prevoenjem sa tri jezika (engleskog, francuskog i
njemakog) na kojima su se diskusije vodile.
Svi prisutni zamolili su me da izrazim najtopliju zahvalnost
gospodinu Tomasu Maldonau i njegovim kolegama na Visokoj
koli u Ulmu za plodonosni rad i ugodnu radnu atmosferu.

Misha Black
predsjednik

3
Seminar je odran na Hochschule fttr Gestaltung Ulm (SR Njemaka)
izmeu 17. i 19. septembra 1965.
Prisutni
Predsjednik
Misha Black
Engleska

profesor industrijskog dizajna na Royal


College of Art u Londonu

Veze s Izvrnim odborom ICSID-a


Zvonimir Radi
pomonik direktora, Centar za industrijsko
Jugoslavija
oblikovanje u Zagrebu
lanovi
SHINJI KOIKE
Japan

profesor industrijskog dizajna na Chiba


University u Cbibi

TOMAS MALDONADO
Njemaka

rektor Hochschule fur Gestaltung (Visoka


kola za oblikovanje) u Ulmu

ANDRE DE POERCK
Belgija

pedagoki savjetnik na Visokoj koli indu


strijskog dizajna u St.Lucu u Lijeu
(LEcole Superieure d Esthetique Industrielle)

ARTHUR J.PULOS
SAD

ef katedre industrijskog dizajna na Syra


cuse University

NATHAN H.SHAPIRA
SAD

izvanredni profesor,ef katedre industrij


skog dizajna na Univerity of California
u Los Angelesu

ROGER TALLON
Francuska

profesor na Nacionalnoj koli primijenje


ne umjetnosti u Parizu (Ecole Nationale
des Arts Decoratifs)

BASILIO M.URIBE
Argentina

direktor Nacionalnog instituta industrij


ske tehnologije iz Buenos Airesa

GINO VALLE
Italija

arhitekt i industrijski dizajner

MANUEL VILLAZON
VASQUEZ
Mexico

direktor kole industrijskog dizajna na


Universidad Iberoamericana u Mexico Cityju

ALEXAN3RE WOLLNER
Brazil

profesor i koordinator na koli industrij


skog dizajna u dravi Guanabara, Rio de
Janeiro

4
Administracija i prijevod
JOSINE DES CRES30NNIERES
Belgija

generalni sekretar ICSID-a

GUI BONSIEPE
Njemaka

Hochschule fiir Gestaltung,


U lm

5
1.

Proces iza.ina

1.1. Proces dizajna sastoji se od 4 faze:


- prikupljanja informacija
- analize injenica koje su odluujue za
problem dizajna
- postavljanja hipoteza koje se baziraju
na analizi injenica
- verifikacija hipoteza
Na treu fazu, fazu hipoteze utjeu ne samo poznate inje
nice nego i drutveni i lini profil dizajnera. Postavlja
nje hipoteze istovremeno je i racionalan i intuitivan proces.
Ono postaje kreativnim aktom manjeg ili veeg intenziteta
zavisno od sposobnosti dizajnera da stvara zakljuke anali
zirajui injenice i percipirajui nove odnose izmeu poz
natoga i onoga to po njegovu vjerovanju moe najbolje slu
iti korisniku proizvoda u uvjetima stalno promjenljive si
tuacije okoline.
1.2. Proces verifikacije ovisi o pretpostavkama koje se tiu teh
nikih i drutvenih kvaliteta proizvoda. Prve se mogu objek
tivno ocijeniti, a drutvene kvalitete ovise preteno o sub
jektivnoj interpretaciji. Mogua je teza da je proizvod
ispunio svoju funkciju ako se moe prodati u minimalnoj ko
liini koja ekonomski opravdava njegovu proizvodnju i marke
ting, ali u krajnjem sluaju vrijedi hipoteza da je dizajn
proizvoda opravdan ukoliko proizvod kao takav ima vrijednost
za drutvo bez obzira da li je trite, kojem je namijenjen
voljno da ga kupi ili nije. Proizvodnja mora kvalitativno
biti ispred postojee potranje na tritu i sama mora stva
rati nove drutvene i kulturne potrebe. Odluke u tom pogle
du od vitalnog su znaaja za osnove verifikacije dizajna i
nuno utjeu na stavove pojedinih kola i njihovih nastav
nih programa. Za sada ne postoji usklaenost miljenja o
tom problemu, jer stavovi to se u svakoj zemlji zauzimaju
prema potroau i plasmanu proizvoda u znatnoj su mjeri
podvrgnuti kulturnom, ekonomskom i industrijskom stanju te
zemlje.
1.3. Podudaraju se miljenja o tezi da obrazovanje dizajnera mo
ra biti u osnovi racionalno i nauno, ali podjednako proe
to razumijevanjem i vrednovanjem humanistikih predmeta.

Radi boljeg razumijevanja proces dizajna je podijeljen na


etiri citirane faze, ali u momentu stvarnog procesa dizaj
na ta podjela ne odgovara jer se u procesu dizajna objektiv
ni i subjektivni stavovi stalno isprepliu. Ponekad prev
ladavaju jedni, a ponekad drugi. Formalni aspekt dizajna
ne moe se odvojiti od tehnolokih i drutvenih uvjeta.
Dizajn je cjelovita akt ivn ost p obrazovanje industrijskog
dizajna nalazi svoje opravdanje u stvaranju strunjaka spo
sobnih da djeluju u svim smjerovima postavljenog problema
ak i ako se uslijed tehnike specijalizacije nuno moraju
ograniiti. Osnovna je funkcija dizajna da humanizira nau
tehnoloki orijentiranu civilizaciju, da izgradi standarde
kvalitete i standarde poeljnog ponaanja. Svijest o tom
cilju mora biti osno-va obrazovan ja industrijskog dizajnera.

Sadra.i nastave
Cilj je petogodinje nastave odgoj dizajnera koji e uz nu
no potrebno radno iskustvo u industriji biti u stanju da
na strunom nivou koristi industriji. Tehnike vjetine i
znanja imaju bitnu ulogu u nastavnom programu. Meutim,
nauni i drutveni studij jednako su vani za razvijanje
osjeaja drutvene odgovornosti i razumijevanja sutine
industrijskog drutva. Moramo biti svjesni posljedica in
dustrijske okoline
jer to je izvor i okvir kreativne dje
latnosti industrijskog dizajnera.
Tri osnovna podruja studija

. mogu se klasificirati ovako:

- informacije
- oblikovanje
- komunikacije
Informacije

obuhvaaju studij drutvenih, fizikalnih i


prirodnih nauka. Ovaj dio nastavnog programa
mora sadravati uvod u predmete kao to su
matematika, fizika, antropologija, povijest
kulture, ekonomija, proizvodni procesi i pla
niranje .

Oblikovanje

se tie kreativnog procesa dizajna i mora obu


hvaati apstraktne vjebe i vjebe koje se di
rektno primijenjuju na rjeavanje postavljenih
industrijskih problema. Neke se vjebe moraju

7
odnositi na dizajn proizvoda a neke na rjea
vanje sistema.
Komunikacije

se tiu saopavanja odluka o dizajnu proizvo


aima i inicijatorima novih sistema. Obuh
vaaju tehniko crtanje, izrade skica i gra
fiko prikazivanje, izradu modela i prototi
pova, fotografiranje i filmsko snimanje, go
vorni i pisani jezik te projektiranje pomou
kompjutera.

Ova klasifikacija slui samo kao osnov formuliranju nastav


nog programa kole industrijskog dizajna i mogue ju je
drugaije izraziti.
2.3. Navedene osnovne grupe ne bi trebalo u nastavnom programu
odvajati. Osnovni princip za izgradnju nastavnog programa
treba biti nunost integracije razliitih disciplina iji
rezultati pridonose rjeavanju sve sloenijih problema di
zajna. Uobiajena akademska metoda dranja predavanja od
vojeno od razvoja dizajna nije prikladna za obrazovanje in
dustrijskog dizajnera.
2.4. Zbog neophodne direktne povezanosti teorije i prakse, obra
zovanje se mora povjeriti ekipi specijaliziranih mentora ko
ji zajedniki pruaju struna znanja koja zadiru u pojedine
probleme dizajna. Ne moe se oekivati da e studenti stei
ta struna znanja ako prisustvuju predavanjima specijalizi
ranih predmeta u uobiajenim akademskim institucijama (iz
van kola industrijskog dizajna)
gdje se primjenjuju tra
dicionalne metode obrazovanja. Tako se, na primjer, teorija
struktura moe tumaiti u koli industrijskog dizajna po
lazei od oblikovanja i izrade modela, matematika analiza
tih modela moe se izvriti kasnije.
2.5. Predloena metoda obrazovanja sa ekipama mentora ne isklju
uje primjenu audiovizuelnih pomagala ili drugih tehnika
nastave. Koritenje tih pomagala treba, meutim, strogo
programirati u skladu s potrebama nastave industrijskog di
zajna, a ne kao separatne mehanizme ili sredstva memootehnike.

8
3.

Bro.i kola
Broj kola industrijskog dizajna u zemlji i veliina svake
kole mora biti u skladu s trenutnim i buduim potencijalom
industrijske proizvodnje dotine zemlje. Broj diplomiranih
studenata mora ovisiti o broju koji industrija moe zapos
liti. Pritom se mora uzeti u obzir i porast potreba za dip lomiranim studentima u budunosti. Na odluku o broju dip
lomiranih studenata utjee i procjena o broju onih koji e
vjerojatno nai zaposlenje u
zemljama bez vlastitih
industrijskih dizajnera.

4.

Bro.i studenata u grupi


Jedan profesor ili mentor trebao bi voditi rad grupe od
8 ili lo studenata na jednom odreenom projektu. Predavanja
i sline metode direktnog prenoenja znanja od koristi su
kod veih grupa studenata.

5.

Proporcionalni odnos bro.ia studenata i profesora

5.1. Globalni omjer broja nastavnog osoblja zaposlenog s punim


radnim vremenom i broja studenata ne bi trebao biti manji
od lo:l. Isti omjer vrijedi i u sluaju kada je osoblje s
punim radnim vremenom upotpunjeno
honorarnim nastavnicima.
U to nisu ubrojeni instruktori u radionicama i tehniari
koji takoer spadaju u nastavno osoblje.
5.2* Primjena programiranih nastavnih pomagala ne smanjuje ovaj
omjer lo:l
jer se potreba za individualnim poduavanjem
smanjuje u realtivno neznatnom dijelu nastave koji se tie
direktnog prikupljanja znanja.

6.

Radionika sredstva i instalacije

6.1.

Radionice su nuni dio kole industrijskog dizajna.Trebaju


biti dovoljno prostrane i dobro opremljene kako bi se omo
guila svim studentima izrada modela i prototipova u kona
noj fazi njihovih glavnih projekata dizajna.

6.2.

Radioniki rad treba predstavljati dio studija dizajna


stjecanje vjetina u radu nije cilj PQ sebi.

ali

9
6.3. Radionice trebaju imati odgovarajua tehnika pomagala za
rad u metalu, plastinim masama, gipsu i drvu. Takoer su
potrebna tehnika sredstva za fotografiju i tipografiju.
6.4. Rad u moelarnicama i strojarnicama osposobljava studente
za provjeravanje vrijednosti vlastitih trodimenzionalnih
rjeenja, a koristi im i za upoznavanje sa svojstvima ma
terijala u industrijskoj proizvodnji. Veoma je vano da se
radionika praksa u koli nadopuni i
posjetama tvornica
ma kako bi studenti postali svijesni krupne razlike izmeu
tehnikih uvjeta za izradu modela i prototipova u koli i
potencijalnih mogunosti i ogranienja prave industrijske
proizvodnje.

7.

Tehniko osoblje u radionicama

7.1. Radioniku praksu moraju voditi iskusni tehniari, iji je


osnovni zadatak struno osposobljavanje studenata za naj
efikasnije koritenje strojeva u proizvodnji modela i pro
totipova. Tehniari takoer moraju pomoi studentima pri
konanoj konstrukciji modela i prototipova kako bi se iz
bjeglo rasipanje vremena na mehanikim poslovima. Opseg
takve pomoi zavisit e o ekonomskim uvjetima.
7.2. Omjer tehnikog osoblja i studenata ne smije biti manji od

1: lo

7.3. Kada se studenti dovoljno osposobe za siguran i efikasan rad


na strojevima treba im povjeriti i samostalan rad. Tehniko
osoblje tada tek u izuzetnim sluajevima moe studentima
ograniiti koritenje strojeva i ostale opreme.
7.4. Tehniko osoblje treba biti direktno odgovorno dekanu kole
ili efu odjela i smije se baviti iskljuivo tehnikim di
jelom strunog obrazovanja dizajnera.

8.

Prva godina nastave


Prva nastavna godina ne bi se trebala odvajati od ostalih
godina kao "fundamentalna" ili "osnovna" godina, ve s
treba smatrati kao uvod u sve predmete koji se tokom dalj
njeg studija produbljuju.

lo
Osnova prve nastavne godine treba biti razvijanje kreativ
ne sposobnosti studenata to treba postii istraivanjem
oblika, povrina, boje, strukture i mehanizma njihova dje
lovanja u okvirima specifinih programa dizajna. Programi
dizajna za prvu godinu trebaju se kretati od apstraktnih
uopenja prema rjeavanju specifinih industrijskih proble
ma .

9.

Formuliranje i postavljanje projekata iza.ina

9.1. U prvoj i drugoj nastavnoj godini svi studenti trebaju


grupno raditi na istim projektima dizajna, jer se njihov
odgoj tako bre formira usporeivanjem vlastitih rjeenja
sa rjeenjima kolega. Od tree do pete godine studenti se
trebaju postepeno oslobaati u smislu da samostalno odabiru
projekte dizajna koje su sposobni rjeavati. Meutim, ko
nanu odluku o prihvaanju projekata donosi mentor jer
stvarne potrebe studija mogu biti razliite od linih sklo
nosti studenata.
9.2. Korisno je razliite projekte zadavati studentima pojedi
nano kad
su ti projekti samo dijelovi jednog cjelovitog
veeg sistema. Tako, na primjer, svaki student moe raditi
na drugom elementu stambene kuhinje, na grupi srodnih mjer
nih instrumenata za nauna istraivanja ili na dijelovima
aerodromske opreme i t d .
9.3. Ekipni rad nije koristan u prve dvije nastavne godine ali
je koristan u posljednje tri godine studija. Ekipa stude
nata ne treba imati vie od 4 lana. Takve ekipe mogu tra
iti rjeenja relativno sloenih problema dizajna (na prim
jer: unutranjost putnikog aviona ili sanitarnog vora
prefabricirane stambene zgrade) . Korisno je te ekipe pro
iriti i
. studentima strojarstva, psihologije ili drugih
specijalnosti ije je znanje prikladno za odreenu vrst
projekta.

11
lo.

Formuliranje programa za projekte dizaina

10.1. Formuliranje uputstava ili programa osnovna je faza koja


se obavlja prije nego se pristupi projektu dizajna. Stu
denti trebaju sudjelovati u formuliranju programa, jer se
time izgrauje svijest o procesu dizajna.
Korisno je ponekad da studenti svestrano sudjeluju u prip
remi programa putem seminara na kojem se diskutira o svim
aspektima projekta prije njegove realizacije.
10.2. Opseg sudjelovanja studenata u prvoj fazi projekta ipak
mora ovisiti o cjelovitom akademskom programu, a ponekad
je i poeljno da program u cijelosti formulira fakultetsko
osoblje.
10.3. Slino je i sa odlukom 0 mjeri u kojoj e studenti sudje
lovati u prikupljanju informacija i podataka na bazi for
muliranog uputstva. U prvim godinama studija korisno je
da studenti steknu iskustva s tehnikama prikupljanja in
formacija i analize informacija, dok u 4. i 5. godini stu
dija studentima treba pruiti sve relevantne podatke kako
bi vie vremena posvetili zavrnim fazama projekta dizajna
10 .4 . U svim fazama obrazovanja vano je naglasiti da je formu
liranje programa, te prikupljanje i analiza podataka samo
prva faza projekta dizajna i da nikada ne treba uveliavati njihovu vanost, da ne bi postali ciljevi po sebi.

11.

Trajanje projekta dizajna

11.1. Rad na projektima dizajna osnovni je aspekt razvoja stu


denata, a predvieno trajanje svakog pojedinog projekta
treba da omogui studentima stjecanje irokog, pa makar i
povrnog iskustva na rjeavanju problema. Studijska vri
jednost lei vie u pokuajima pronalaenja rjeenja ne
go u dovrenju ma kojeg projekta dizajna na nivou profesi
onalnog standarda.
11.2. Tokom prve i druge nastavne godine pojedini projekt ne bi
trebao trajati manje od 3 mjeseca. Trajanje rada na poje
dinim projektima moe se progresivno poveati u cilju du
binskog studija ali nikada ne smije premaiti lo mjeseci

12
12.

Raspored vremena po fazama projekta iza.ina


Kad se izradi projekt dizajna studentu treba dati pre
cizan program koji odreuje i maksimalno trajanje triju
glavnih faza rada tj. faze prikupljanja informacija, faze
oblikovanja i faze komuniciranja.
Vrijeme predvieno za svaku fazu ovisi o studijskoj vri
jednosti projekta, ali je neophodno da student stekne
adekvatno iskustvo s problemima koji se javljaju u svakoj
fazi i da ni jedna faza procesa dizajna ne bude prenagla
ena na raun druge. Jednako je vano da se student dizajna
osposobi da komunicira pomou radnih prezentacionih nacrta
kao i da znade prikupljati i analizirati podatke.

13.

Vrednovanje studentskih projekata

13.1. Obrazovanje industrijskog dizajnera osniva se na projekti


ma dizajna koji se progresivno odvijaju od apstrakcija pre
ma sve sloenijim projektima i sistemima. Takve radove
najprikladnije je vrednovati u svakodnevnim diskusijama
studenata s mentorom. Takav dijalog dobiva na teini uko
liko je praen grupnom diskusijom u kojoj studenti uzajam
no kritiziraju svoje radove.
13.2. Takav kontinuirani proces pojedinanog i grupnog vredno
vanja projekta dizajna treba zavriti konanom verifikaci
jom koja moe biti ili diskusija izmeu studenata i men
tora ili diskusija itave grupe studenata ili nastavnika.
Ova druga ima izvjesne prednosti jer studente obavezuje
da formalno objasne svoje rjeenje pred grupom ljudi
te
se tako pripremaju za posao koji ih neizbjeno oekuje
kasnije u profesionalnom radu.
13.3. Korisno je pozivati tehnike i ostale eksperte izvan ko
le da prisustvuju sastancima na kojima se ocjenjuju pro
jekti dizajna
bilo da se ocjenjuje neka faza projekta ili
itavo rjeenje. Komentari strunjaka koji na rjeenje
gledaju usko, tj . sa stanovita svojih profesionalnih in
teresa, pridonose realistinosti argumenata i studenata i
nastavnika.

13
14.

Ispiti

14.1. Na kraju nastave treba ocijeniti napredak studenta i


dodijeliti odgovarajue diplome. Ocjenjivanje i ispiti
variraju prema akademskim tradicijama i konvencijama raz
nih zemalja ali se moraju odnositi na ostvareni napre
dak studenta u svim glavnim aspektima nastave.
14.2. Prilikom ocjenjivanja treba uzeti u obzir pregled student
skog rada tokom itavog studija to znai da treba oci
jeniti i teoretski i praktiki rad koji je zadan kao dio
diplomskog ispita.
14.3. Sve kole trebaju imati razraene sisteme ocjenjivanja
ili ispita radi ocjene sposobnosti pristupanja slijede
oj fazi nastave.

15.

Postdiplomski studij

15.1. Na zavretku petogodinjeg studija talentiranim studenti


ma treba staviti na raspolaganje sredstva za nastavak stu
dija.
Taj studij treba imati oblik postdiplomskog studija ili
istraivanja nekog specifinog podruja
industrijskog
dizajna ili dijela njegove teoretske ili tehnike baze.
15.2. Postdiplomski studij trebao bi normalno trajati jednu
ili dvije godine i biti pod strunim vodstvom.
15.3. Postdiplomski studij moe biti od koristi ako diplomirani
student ima izvjesnu praksu u radu u industriji.

16 .

Odnos prema profesionalnim udruenjima

16.1. Sadanja povezanost kola industrijskog dizajna i profe


sionalnih udruenja dizajnera ne zadovoljava. Nedostaje
uska suradnja i suglasnost da li je diploma kole indu
strijskog dizajna dovoljan uvjet za prijem u lanstvo pro
fesionalnog udruenja.
16.2. Pozdravljaju se napori u nekim zemljama da se diploma in
dustrijskog dizajna na sveuilinom nivou prizna kao kva
lifikacija za prijem u stalno lanstvo profesionalnih
udruenja.

OBRAZOVANJE I ODGOJ INDUSTRIJSKIH DIZAJNERA


Trei internacionalni seminar
Seminar je odran na Syracuse University,
Syracuse, SAD, septembra 1967.
(saeti prikaz)

Ovom seminaru prisustvovali su predstavnici Belgije, Brazila,


Danske, Engleske, Francuske, Njemake, Indije, Italije, Japana,
Kenije, Meksika, Poljske i SAD. Kaufmannova fundacija je, pored
jo nekih firmi financirala seminar.
Prvi seminar u Brugesu razmotrio je organizaciju i strukturu
nastavnih programa industrijskog dizajna, a drugi u Ulmu kako
se uspostavlja ravnotea izmeu disciplina koje osiguravaju
profil dizajnera.
Na spomenutim seminarima dolo je do suglasnosti da se "industrij
ski dizajn prvenstveno bavi odnosom proizvoda i sistema prema
korisnicima pa otuda proizlazi potreba za edukacijom koja se
razlikuje od tradicionalno prihvaenog obrazovanja inenjera i
srodnih profesija."
Takoer je utvreno da obrazovanje i odgoj industrijskog dizaj
nera treba trajati 5 godina ukljuujui potpuno integriranu
osnovnu godinu te da kandidati koji se ele upisati moraju ispu
njavati identine uvjete za prijem kao i ostali studenti u sve
uilitu.
Na seminaru u Ulmu takoer je zakljueno da se edukacija indu
strijskog dizajna bazira na tri glavna predmetna podruja:
informacionim predmetima

koji slue stjecanju znanja iz raznih


intelektualnih disciplina nunih za
uspjeno vrenje prakse dizajna

formativnim predmetima

koji su specifini industrijskom di


zajneru i unutar kojih on rjeava prob
leme proizvoda i sistema proizvoda

komunikacionim predmetima koji slue da se u dizajnera razviju


razne vjetine i tehnike istraivanja
i pohrane ideja i saopavanja vlasti
tih ideja drugima.
Na seminaru u Sirakuzi uvidjelo se da su nabrojena podruja u
praksi posve isprepletena. Meutim, smatra se da se u vrijeme
nastave moe grubo podijeliti po spomenutim podrujima u propor
cijama od oko 1/3 do 1/2 za informativne predmete i na od l/2
do 2/3 za formativne i komunikacione predmete. ini se da dana-

2
nj i programi previe daju teite na komunikacione predmete
vjerojatno pod iluzijom da to rjeava probleme u industrijskom
dizajnu.
Na ovom seminaru dolo je do sporazuma da svako od tri gornja
podruja treba kao minimum sadravati slijedee predmete:
Informativni predmeti:
matematiku, fiziku, kemiju, psihologiju, ergonomiju, ekonomiku,
marketing, povijest drutva i povijest kulture, proizvodne ma
terijale i procese, elemente strojarstva, elektrotehnike i pro
jektiranja sistema te profesionalnu praksu dizajna.
Formativni predmeti:
teoriju dizajna i metodologiju dizajna, apstraktne projekte di
zajna, dizajn proizvoda i dizajn sistema, grafiki dizajn.
Komunikacioni predmeti:
tehniko i prostoruno crtanje, tehnike prezentacije, izradu
modela, fotografiju, govorni i pisani jezik.
Sadraj svakog od tih predmeta treba detaljnije utvrditi ICSIDova Komisija za edukaciju.
Seminar je prihvatio da postoje najmanje dva puta obrazovanja
industrijskog dizajnera. Jedan je put na univerzitetskom nivou
usmjeren od generalizacije prema specijalizaciji i drugi, even
tualno, koji bi poinjao sa specijalizacijom i bio usmjeren pre
ma generalizaciji. Koncepcija strunog obrazovanja tehniara
dizajna takoer je istraena ali je upozoreno da ta u sebi krije
opasnost da se industrijski dizajn degradira na puko snabdijeva
nje drugih profesija tehniarima za prezentaciju njihovih pro
jekata i izradu njihovih modela. Meu te profesije spadaju na
primjer inenjeri i arhitekti. Ukoliko je uope potrebno stru
no obrazovati tehniare dizajna tada to treba initi na nivou
trgovake kole a ne sveuilita. Seminar je doao do zakljuka
da se industrijski dizajn kao profesija ne moe podijeliti na
tehnike i na teoretske aspekte. U praksi dizajna razumijevanje
teorije i tehnika sposobnost moraju biti potpuno sjedinjeni.
Mnogo se diskutiralo o suprtonostima izmeu evropskog i
kog sistema edukacije. Budui da ameriki sistem javnih
kola ima nedostataka u pogledu opeg odgoja, opravdava
jev za uvoenjem humanistikih predmeta na sveuilinom

ameri
srednjih
se zaht
nivou.

3
Za evropski sistem edukacije smatra se da daje vrstu opeodgojnu bazu, pa se zato evropska sveuilita trebaju vie koncen
trirati na specijalizirane predmete.
Na seminaru je izraena zabrinutost zbog sveopih nemira meu
mladim dizajnerima i studentima pa se preporua edukatorima da
u mladim ljudima moraju stimulirati svijest kako se ne bave samo
pukim projektiranjem proizvoda ve zadovoljavanjem drutvenih
potreba. Ta distinkcija od ivotne je vanosti za opstanak in
dustrijskog dizajna. Ipak je bilo kritike na raun tendencija
da se podruje industrijskog dizajna proiri na drutvene slu
be i politiku. S jedne strane smatralo se da je vizuelni oblik
po tradiciji prvotna dizajnerova uloga a s druge je ba taj
uzak okvir izazvao ekscese. Zakljuak ove diskusije bio je da
se industrijski dizajn bavi humaniziranjem tehnolokog razvitka
zadovoljavajui neposredne potrebe i prognozirajui nastajanje
buduih proizvoda i sistema.
Razvoj industrijskog dizajna opisan je kao tok od prakse prema
edukaciji i od edukacije prema teoriji. Oekuje se da e se
jednom taj trend obrnuti kao to se dogaa i u drugim profesi
jama t j . da e tei od teorije prema edukaciji i od edukacije
prema praksi. U sadanjim okolnostima meutim, aktivni industrij
ski dizajneri trebali bi biti spremni da preuzmu izvjesnu odgo
vornost za obrazovanje industrijskih dizajnera ali bi njihov
nastup morao biti prije konzultativan nego autoritativan.
Seminar je u nastavku rada istraivao jedinstvenost karaktera
industrijskog dizajna.
Kao osnovni problem postavlja se kako osposobiti ovjeka za
intelektualno djelovanje na podruju u kojem emocije igraju to
liko snanu ulogu?
Izraeno je gledite da e nove tehnologije bitno reducirati
proizvoljnost odluka o obliku o kojima tako mnogo ovisi sada
nja praksa dizajna. Tome je suprotstavijeno gledite da je ov
jek emotivna ivotinja pa ne moe olako "rei umjetnosti zbogom".

4
Zavrna diskusija na seminaru odnosila se na neadekvatnosti sa
danjih struktura sveuilita koje nastaju uslijed podjela na
katedre i fragmentacije to ne moe zadovoljiti potrebe novih
interdisciplinarnih profesija poput industrijskog dizajna. Kao
na jedan od moguih buduih pravaca obrazovanja dizajnera ukaza
no je na koncepciju laboratorija za dizajn okoline (environmen
tal design laboratories) koji bi integrirali prirodne nauke,
drutvene nauke, humanistike nauke, i tehnologije. Sadanjim
programima dizajna okoline porie se realnost jer se smatra da
predstavljaju vie promjenu u nazivu nego u biti.
rognozirano je da e najvei problem za industrijski dizajn u
Budunosti biti reguliranje nastajanja proizvoda a ne stimulira
nje njihova nastajanja. Seminar je potvrdio stanovite da indu
strijski dizajneri za to snose odgovornost. Tako, pitanje se sada
preformulira, tj. kakvu ulogu moemo igrati i da li je elimo
igrati regulirajui tiraniju kvantifikacije? Iz toga proizlazi
odmah slijedee pitanje: koji dizajn budunosti vie obeava,
socijalistiki ili kapitalistiki? Moramo li kontrolirati okolinu
prije njena nastanka ili moda okolina treba sama sebe kontroli
rati nakon svog nastanka? Hoe li se dizajneri pridruiti kibernetiarima u regulaciji okoline?
Slijedei zadatak ICSID-ove komisije za obrazovanje je da pokua
definirati kakav treba biti pravac razvoja edukacije industrij
skog dizajna to nuno utjee na samu profesiju.