Ova metoda je sadrana u veini propisa irom svijeta, a primjenjuje se kod graevina iji odziv konstrukcije nije znaajnije ovisan o doprinosima viih modova osciliranja za svaki od glavnih smjerova, to je uglavnom zadovoljeno kada je ispunjen sljedei uvjet: osnovni period T1< (4TC ili 2,0sec) Osnovna ideja ove metode je da se utjecaj potresa predstavi djelovanjem horizontalnih statikih sila u visinama katova. Pretpostavlja se da zgrada izloena potresu odgovara dominantno u prvoj formi osciliranja. Postupak formiranja jednostavnog modela zgrade za proraun metodom ekvivalentnog statikog optereenja prikazan je na sljedeoj slici:
Proraunava se ukupna zamjenjujua (ekvivalentna) statika sila koja se po
visini zgrade rasporeuje tako da deformacijska linija tapa od ekvivalentnog horizontalnog optereenja priblino odgovara osnovnoj formi osciliranja. Veliina ukupne zamjenjujue horizontalne sile, koja se obino oznaava kao seizmika sila, izraena je kao procentualni dio ukupne teine zgrade. Ekvivalentna sila je ukupna horizontalna statika sila koja djeluje u dnu konstrukcije na spoju sa temeljima i proraunava se prema: F=MSa Gdje je: F ukupna ekvivalentna seizmika sila M ukupna masa koja odgovara stalnom optereenju i vjerojatnom dijelu korisnog optereenja iznad temelja (u praksi se najee uzima 50%) Sa spektralno ubrzanje (veliina spektralnog ubrzanja je vrijednost iz odgovarajueg projektnog spektra odziva koja odgovara osnovnom periodu osciliranja)
Proraun ili procjena osnovnog perioda konstrukcije - relativno preciznim
numerikim postupcima dinamike konstrukcija ili na temelju empirijskih formula Izbor ovisi o sljedeim aspektima: - Faza projekta za poetak gruba procjena, a u kasnijoj razradi projekta tonije metode - Frekventno podruje spektra ubrzanja u kojem se nalazi osnovna frekvencija (period) promatrane konstrukcije. - Nesigurnost kod modela za proraun imati na umu mogua odstupanja zbog usvojenih pretpostavki. Primjeri empirijskih formula za grubu procjenu:
Reyleigh-ova formula:
Ekvivalentna sila prema tehnikim propisima
F=Kag M ag preporueno ubrzanje tla ovisno o seizmikoj zoni K koeficijent kojim se uzimaju u obzir razliiti faktori (tehniki do ekonomski) Raspodjela sile po visini zgrade se vri tako da oblik raspodjele odgovara prvoj vlastitoj formi (s tim da se koristi trokutna raspodjela). Pojedine sile djeluju u visinama katova. Za obuhvaanje utjecaja viih formi osciliranja jedan dio ukupne seizmike sile se aplicira kao posebna koncentrirana sila na vrhu zgrade, a ostatak sile se raspodijeli po spomenutom pravilu trokuta. Raspodjela se vri prema izrazu: F- ukupna ekvivalentna sila od potresa Fj ekvivalentna sila na katu j Fn posebna koncentrirana sila na vrhu zgrade mj masa kata j hj visina kata j iznad temelja
Ekvivalentna statika metoda u vaeim propisima u BiH
U okviru Pravilnika o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima, koji je trenutno na snazi u BiH, predvia se i proraun ovom metodom. Ukupna ekvivalentna seizmika sila se oznaava sao S i rauna prema: S=KG K ukupni seizmiki koeficijent G teina objekta i opreme uz 50% pokretnog optereenja Ukupni seizmiki koeficijent za jedan horizontalni pravac se dobiva iz:
Ko koeficijent kategorije vanosti objekta
Za objekte van kategorije potrebni su detaljniji prorauni, a objekte IV
kategorije nije potrebno proraunavati na utjecaj potresa.
Ks
pokazuje seizmiki intenzitet prema MCS-skali (mjerodavna zona se
odreuje iz karti seizmikog intenziteta), a pravilnikom se definiraju sljedee zone i koeficijenti:
Kd
koeficijent dinaminosti ovisi o dinamikim svojstvima konstrukcije,
prije svega osnovnog perioda osciliranja, kao i kategorije tla na kojem se graevina temelji.
Koeficijent dinaminosti se moe prikazati i grafiki u funkciji od osnovnog
perioda:
Kp koeficijent duktilnosti ovisi o nosivom sistemu i materijalu od kojeg je
napravljena konstrukcija. Ovim koeficijentom bi trebala biti obuhvaena i sposobnost nelinearnog ponaanja konstrukcije, odnosno disipacije energije unesene potresom. Vrijednosti koeficijenta duktilnosti i priguenja su slijedee: Kp = 1,0 openito za sve suvremene AB, eline i drvene konstrukcije Kp =1,3 za konstrukcije od armiranih zidova (opeka) i elinih konstrukcija sa dijagonalama Kp = 1,6 za zidane konstrukcije sa vertikalnim AB ukruenjima (serklaima), konstrukcije sa Ab zidovima za koje je h/l<2, visoke i vitke konstrukcije sa malim priguenjem kao to su visoki industrijski dimnjaci, antene, vodotornjevi i druge konstrukcije sa osnovnim periodom osciliranja T2,0 Kp = 2,0 za konstrukcije sa fleksibilnim prizemljem ili katom, odnosno naglom promjenom krutosti, i za konstrukcije sa obinim zidovima od opeke
Raspodjela ukupne seizmike sile po visini za zgrade do 5 katova se vri
prema: Si horizontalna seizmika sila za kat i Gi mjerodavna teina kata i Hi visina kata i iznad temelja Za ostale zgrade se 85% ukupne sile raspodijeli prema gornjoj formuli, a ostatak od 15% se aplicira kao dodatna horizontalna sila na vrhu zgrade. Vertikalna seizmika sila se proraunava prema izrazu: Kv- ukupni seizmiki koeficijent za vertikalni pravac potresa G teina objekta i opreme uz 50% pokretnog optereenja Moment torzije u tlocrtu zgrade se rauna za svaki kat prema izrazu: Qi vea vrijednost poprene seizmike sile od dva izabrana ortogonalna pravca na katu i ei razmak centra krutosti i centra mase na katu i
Primjer prorauna ekvivalentnih seizmikih sila
Zadana je 6-katna poslovna zgrada sa vertikalnim nosivim sustavom sastavljenim od AB zidova (b/d = 20/500cm) i stubova (b/d=30/30cm). Stubovi preuzimaju samo pripadajui dio vertikalnog optereenja, tako da se horizontalna ukruenost zgrade postie putem AB zidova koji su simetrino rasporeeni. Stropna konstrukcija se sastoji od ravnih AB ploa bez greda (d=20cm). Objekat je II kategorije, nalazi se u IX zoni seizmikog intenziteta prema MCS (odnosno MKS), a pretpostavljena je II kategorija tla. Proraunski model je formiran tako da se stropne ploe smatraju krutim u svojoj ravni. Odnosno, zanemaruju se njihove aksijalne deformacije, to je uobiajena pretpostavka kod analize suvremenih zgrada na utjecaj potresa. Okomito na svoju ravninu ploe su uobiajeno podlone savijanju. Krutost zidova oko slabije osovine za utjecaj horizontalnog optereenja se zanemaruje, a isto tako i krutost stubova za horizontalne sile. Pretpostavlja se zglobna veza izmeu stubova i ploa. Zidovi su uklijeteni u relativno krutu temeljnu konstrukciju. Zanemaruje se eventualna popustljivost tla. Analizirat e se samo jedan od dva ortogonalna pravca djelovanja potresa.
Ukupna mjerodavna teina za proraun zamjenjujue seizmike sile:
G= 2626 5+2213=15343KN Priblino odreivanje osnovnog perioda prema izrazu:
Ukupna ekvivalentna seizmika sila prema vaeem pravilniku u BiH:
Za promatranu zgradu i zadane uvjete je:
Raspodjela ukupne seizmike sile po visini(broj katova n=6>5):
Proraun pojedinih seizmikih sila po katovima, te odgovarajue vrijednosti
transverzalnih sila i momenata savijanja po visini zgrade predoeni su u narednoj tabeli. Radi se o ukupnim veliinama po jednom katu. Zbog simetrinosti presjene sile za jedan zid jednostavno se dobivaju dijeljenjem sa dva. Za dimenzioniranje AB zidova iz primjera jo je neophodna veliina normalne sile u zidovima. Ona se odreuje jednostavno preko pripadajue tlocrtne povrine promatranog kata uz promatrani zid.