SVEUILITE U SPLITU

Prof.dr.sc. Branka Ramljak

e-mail:bramljak@efst.hr

"RAUNOVODSTVENO PRAENJE ZALIHA MALE VRIJEDNOSTI"

UVOD
U bilancama poslovnih subjekata znaajne vrijednosti pripadaju tzv. zalihama male
vrijednosti. to je to mala vrijednost regulirano je nacionalnim propisima. Odmah istiemo
da je mala samo pojedinana vrijednost, meutim zbirni podaci pokazuju neto sasvim
drugaiju sliku. Kod nekih poslovnih subjekata upravo zalihe male vrijednosti bilanno mogu
predstavljati znaajnu poziciju zanimljivu za korisnike raunovodstvenih informacija. Iz toga
razloga potrebno je uvaavati i poznavati raunovodstvene standarde koji reguliraju
priznavanje i mjerenje tih zaliha. O ovoj vrsti imovine manje se pie to je moda i
razumljivo, meutim, zbog vanosti koju te vrste zaliha imaju u obavljanju poslovnog
procesa, u ovom radu naglasak e se staviti na procese nabave i troenja, odnosno
raunovodstveno praenje istih.
U ovom radu e se definirati to se misli pod pojmom zalihe male vrijednosti a nakon toga
e se prii razmatranju tih zaliha s raunovodstvenog aspekta uvaavajui pritom
raunovodstvene standarde koji reguliraju njihovu problematiku s aspekta prikazivanja u
financijskim izvjetajima a takoer e se dati i najei primjeri nabave i troenja sitnog
inventara, autoguma i ambalae.

1. POJMOVNO ODREENJE ZALIHA MALE VRIJEDNOSTI

Da bi mogli govoriti o zalihama male vrijednosti, prethodno je potrebno definirati predmete,
stvari, opremu, sredstva, imovinu koja se krije pod tim imenom. U zalihe male vrijednosti
najee ulaze:

Sitan inventar,
Ambalaa,
Autogume
sitan inventar ine predmeti kao: razni sitni mjerni instrumenti (za mjerenje teine, duljine,
vlage, topline, frekvencije, izolacije, tekuine, plinova i dr.), sitniji pogonski i uredski inventar
kao: tepisi i staze, zavjese i drai zavjesa, vjealice, zastave, grbovi), pribor za spremanje i
posluivanje hrane, napitaka i pia (osim onih izraenih od plemenitih metala), pomagala za
rad - alat (ekii, pile, svrdla, modeli, zatitna odjea, protupoarna i sanitetska sredstva), u
procesu poslovanja.1
Ambalaa ukljuuje raznovrsnu odvojivu ambalau, kao: plastina boce, kutije, vree,
ae, bave, vjedra; metalna - sanduci, bave, kante, limenke, kutije, vjedra, tube; papirnatakutije, vreice, kesice, omoti; staklena - boce, staklenke, ae; drvena sanduci, bave,
vjedra, itd.
U autogume se ukljuuju gume za teretna, radna, specijalna i putnika vozila.
Otpadni materijal se nigdje posebno ne definira ali moemo uzeti u obzir injenicu da
ukoliko takva vrsta materijala ima neku vrijednost koja se moe iskazati na tritu i manja je
od vrijednosti kojom se definiraju zalihe male vrijednosti, svakako ulazi u ovo razmatranje.
Za potrebe ovog rada, govorimo o imovini materijalnog oblika koja ima svoj vijek trajanja,
pratimo je s raunovodstvenog aspekta pa uvaavamo okvir koji je zadan zakonom,
standardima i pravilnicima. Iz samog naziva proizlazi da se radi o kratkotrajnoj imovini, a to
je imovina iji je vijek trajanja krai od godine dana odnosno, koja e se potroiti u razdoblju
kraem od godine dana. Meutim, ova imovina moe, po svojim karakteristikama trajati i
1

T. Cirkveni: Raunovodstvo sitnog inventara, RRIF, br. 3/08, Zagreb, 2008., str. 57

due od godine dana, to znai da ima elemente i dugotrajne imovine. 2 Budui su zalihe
pozicija financijskih izvjetaja, onda nam je za njihovo raunovodstveno odreenje od velikog
znaenja poznavanje raunovodstvenih standarda koji reguliraju sastavljanje i objavljivanje
financijskih izvjetaja. S druge strane procesi u kojima se zalihe male vrijednosti pojavljuju
iziskuju i poznavanje poreznih propisa.
U tretiranju zaliha male vrijednosti u Hrvatskoj svakako se namee potreba poznavanja i
koritenja:

Zakona o porezu na dobit,

Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja (u daljnjem tekstu MSFI) odnosno

Meunarodnih raunovodstvenih standarda (u daljnjem tekstu MRS), te

Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja (u daljnjem tekstu HSFI)

Zakon o porezu na dobit, NN. br. 177/04, u lanku 12. st. 3 navodi: Dugotrajnom
materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i prava iji je pojedinani
troak nabave vei od 2.000,00 kuna i vijek trajanja dui od godinu dana. Najnovije
izmjene Zakon o porezu na dobit, NN. br. 80/10, u l. 6. navodi da se rijei: od 2.000,00
kuna zamjenjuju rijeima: od 3.500,00 kuna.

2. RAUNOVODSTVENI OKVIR ZA MJERENJE I PRIZNAVANJE ZALIHA MALE

VRIJEDNOSTI
Raunovodstveni okvir odreen je raunovodstvenim standardima koji ureuju pravila koja
treba uzeti u obzir prilikom sastavljanja financijskih izvjetaja. Budui su zalihe male
vrijednosti dio imovine ija se nabavna vrijednost iskazuje u bilanci a troenje u raunu dobiti
i gubitka, vano je poznavati standarde koji to ureuju. Veliki poduzetnici prema Zakonu o
raunovodstvu, oni koji su na burzama ili se pripremaju za ulazak na burzu, obvezno koriste
MSFI/MRS dok mali i srednji poduzetnici uvaavaju odrednice HSFI.
Shodno navedenom, raunovodstveno praenje zaliha male vrijednosti zahtijeva poznavanje
sljedeih standarda:
2

Stalna (fiksna) imovina, koja traje due od godine dana, biti e utroena u razdoblju duem od godine dana i
ima procijenjeni vijek trajanja.

1. MRS 2 Zalihe,
2. MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema,
3. HSFI 6 Dugotrajna materijalna imovina i
4. HSFI 10 Zalihe.
Uzimajui u obzir MRS 2 Zalihe, zalihe male vrijednosti tretiraju se kao kratkotrajna
imovina (to ukljuuje i HSFI 10). Polazi se od toga da su zalihe sredstva:
a) koja se dre radi prodaje u redovitom poslovanju,
b) u procesu proizvodnje namijenjene prodaji ili
c) u obliku osnovnog i pomonog materijala koji se troi u proizvodnom procesu
odnosno pri pruanju usluga.
Ako navedeno poveemo sa zalihama

male vrijednosti, onda moemo rei da se sitan

inventar, ambalaa i autogume mogu prepoznati u onom dijelu gdje MRS 2 govori o zalihama
koja se troe u proizvodnom procesu odnosno pri pruanju usluga.
Cilj MRS 2 - Zalihe i HSFI 10 - Zalihe je isti a to znai: propisati raunovodstveni postupak
za zalihe. Pritom se postavlja kljuno pitanje: Koji je iznos troka koji treba priznati i voditi
kao sredstvo sve dok ne doe do priznavanja pripadajuih prihoda? Dakle, to se vrednovanja
zaliha, a onda i zaliha male vrijednosti tie, zalihe se vrednuju:
a) Po nabavnoj vrijednosti ili
b) Neto vrijednosti koja se moe realizirati, ovisno o tome to je nie a nikad ispod troka
nabave.
Nabavna vrijednost zaliha male vrijednosti obuhvaa sve trokove nabave, trokove
konverzije i druge trokove koji su nastali u procesu dovoenja zaliha male vrijednosti na
sadanju lokaciju i u sadanje stanje. Neto vrijednost koja se moe realizirati predstavlja
procijenjenu prodajnu cijenu umanjenu za trokove dovrenja i trokove u svezi s prodajom.
MRS 2 i HSFI 10 ne doputaju da se u nabavnu cijenu zaliha, a tako ni u zalihe male
vrijednosti uraunaju trokovi skladitenja, trokovi administracije, trokovi prodaje, odnosno
svi trokovi koji ne slue dovoenju zaliha na sadanju lokaciju i u sadanje stanje.
Ako se uzme u obzir MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema, onda o zalihama male
vrijednosti moemo govoriti i kao o dugotrajnoj imovini. Takve zalihe predstavljaju

dugotrajnu materijalnu imovinu male vrijednosti, te se mogu, ali i ne moraju jednokratno

otpisati. Raunovoe e na temelju svoje prosudbe, a slijedei logiku jedinstvenog
razvrstavanja dugotrajne imovine istog pojavnog oblika, odrediti koju e imovinu jednokratno
otpisati, a koju e pratiti u okviru dugotrajne imovine i postupno otpisivati u korisnom vijeku
upotrebe.
Prema MRS-u 2 i HSFI 10 utroak zaliha moemo obraunavati prema metodi FIFO
metoda prvi ulaz prvi izlaz, PPC metodi metoda prosjene ponderirane cijene ili metodi
specifine identifikacije (specifini projekti). FIFO metoda pretpostavlja da zalihe koje prve
nabavimo, prve i utroimo. Iz tog razloga na zalihama se nalaze onaj sitan inventar primjerice
koji je kupljen na kraju obraunskog razdoblja. Primjenom ove metode postoji velika
vjerojatnost da su nam zalihe uistinu iskazane prema realnoj vrijednosti. Upotrebom metode
prosjenog ponderiranog troka , prilikom svakog izlaza (utroka) zaliha, vrijednosti svodimo
na srednju vrijednost i mogue je u odreenom trenutku one na iskazuju realnu vrijednost
zaliha. S druge strane, ta nam metoda moe biti vie nego korisna u sluaju estih promjena
cijena i nestabilnih trinih uvjeta.
Uvaavajui odrednice Zakona o porezu na dobit i raunovodstvene standarde, za zalihe
male vrijednosti moemo konstatirati sljedee injenice:
Radi se o imovini materijalnog porijekla,
Vijek trajanja krai od godine dana i
Pojedinana nabavna cijena manja od 3.500,00 kn.
te ih je mogue:
1. Klasificirati u kratkotrajnu imovinu i jednokratno otpisati stavljanjem u uporabu uz
obvezu pojedinanog ili skupnog praenja u korisnom vijeku uporabe ili
2. Klasificirati u dugotrajnu materijalnu imovinu i postupno otpisivati tijekom korisnog
vijeka uporabe.

Treba napomenuti da poduzee, ukoliko donese takvu odluku/raunovodstvenu politiku, ne

mora nuno jednokratno otpisivati zalihe male vrijednosti. Ovo je esta zabluda, ak i u
profesiji, meu raunovodstvenim djelatnicima, da se zalihe male vrijednosti moraju
jednokratno otpisivati. Porezni propisi u pravilu ne utjeu izravno na raunovodstvene
politike.

Dodatna objanjenja o zalihama male vrijednosti trebaju se dati u biljekama. U tom smislu,
svako poduzee e prema opsegu i udjelu takvih zaliha izraditi dodatna pojanjenja. Uostalom
i MRS 2 Zalihe, kae sljedee: Zalihe treba potklasificirati u bilancama ili u biljekama uz
financijske izvjetaje na nain koji odgovara poslovanju poduzea, a u okviru svake vanije
kategorije zaliha navesti i njihove iznose. S obzirom na to da pod pojmom zalihe u bilanci
nailazimo i zalihe male vrijednosti, radi korisnika raunovodstvenih informacija potrebno je
objaviti njihovu prirodu, iznos i osnovu za vrednovanje svakog dijela zaliha.
U biljekama e se objaviti i raunovodstvene politike koje su usvojene radi vrednovanja
zaliha, ukljuujui koritenu metodu obrauna trokova. Ukoliko je dolo do promjena u
raunovodstvenoj politici koja se odnosi na zalihe a koje imaju znaajan uinak u tekuem
razdoblju ili koje mogu imati znaajan utjecaj na naredna razdoblja, svakako treba objaviti uz
dodatna obrazloenja.

3. GDJE I KAKO SE VODI EVIDENCIJA ZALIHA MALE VRIJEDNOSTI?

Evidencija o zalihama male vrijednosti, kako prilikom nabavljanja tako i prilikom uporabe
(troenja), vodi se na sljedeim mjestima:
1. U financijskom raunovodstvu, zbirno i prema vrijednosti,
2. U analitikoj evidenciji zaliha male vrijednosti, zasebno za sitan inventar, ambalau i
autogume, prema vrstama, koliini i vrijednosti
3. U skladinoj (operativnoj) evidenciji prema vrstama i koliini.

Da bi se zalihe mogle pratiti kroz te evidencije neophodno je ispostavljanje knjigovodstvenih

isprava. One su dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni vezanoj za nabavu i troenje zaliha male
vrijednosti a takoer i temelj za unos podataka u poslovne knjige. Izmeu ostalog to su:
popisna lista, skladina primka, raun, izdatnica, zapisnik o rashodovanju, odluka o knjienju
popisom utvrenih razlika, temeljnica o vrijednosnom usklaenju, itd., to se slikovito moe
vidjeti iz tablice 1.

Tablica 1. Knjigovodstvene isprave koje prate kretanje i stanje zaliha male vrijednosti
R. B.

NAZIV ISPRAVE

1.

Popisna lista

2.

Skladina primka
Raun
Izdatnica
Zapisnik o rashodovanju
Odluka o knjienju
popisom utvrenih
razlika

3.
4.
5.

Temeljnica o
vrijednosnom usklaenju

SVRHA IZDAVANJA ISPRAVE

KNJIENJE

Unos poetnih stanja na poetku

poslovne godine
Nabava i zaprimanje na zalihe

Ulaz/zaduenje

Izdavanje iz skladita u uporabu

Isknjiavanje
Viak sitnog inventara, ambalae i
autoguma
Manjak sitnog inventara, ambalae i
autoguma
Smanjenje ili poveanje vrijednosti
sitnog inventara, ambalae i
autoguma

Izlaz/razduenje
Izlaz/razduenje
Ulaz/zaduenje

Ulaz/zaduenje

Izlaz/razduenje
Izlaz/razduenje
Ulaz/zaduenje

Izvor: Prilagoeno prema T. Cirkveni: Raunovodstvo sitnog inventara, RRIF, br. 3/2008., Zagreb, 2008., str. 58.

4. PRIMJERI KNJIENJA NAJEIH POSLOVNIH PROMJENA U SVEZI SA

ZALIHAMA MALE VRIJEDNOSTI
Raunovodstvena evidencija zaliha male vrijednosti svodi se na praenje procesa u kojima se
one pojavljuju a to su proces nabave i proces troenje zaliha. U primjerima koji slijede
prikazati e se efekti promjena kako na pribavljanje tako i troenje zaliha. Raunovodstvene
dogaaje pratit emo na primjeru poduzea LAN d.o.o. i bit e prikazani na kontima glavne
knjige.
1. Primjer: Nabava sitnog inventara i izdavanje u uporabu
1. Primljena je faktura za kupnju 300 runih pila po cijeni 50,00 kn/kom i primljena je
faktura na 15.000,00 kn + PDV.
2. Primljena je i faktura za prijevoz 1.750,00 kn + PDV.
3. Obraun nabave sitnog inventara
4. Stavljanje sitnog inventara na zalihe.
5. Sitan inventar je stavljen u uporabu.
Evidencija u glavnoj knjizi:
3003-Fakturna cijena za SI
1) 15.000,00

15.000,00

3010-Troak transporta

(3

1400-Pretporez
1)
2)

3.450,00
402,50

309-Obraun nabave SI

2200-Dobavljai
18.450,00
2.152,50

(1
(2

350-SI na zalihi

2)

1. 750,00

1. 750,00

(3

3)

2.2500,00

360-SI u uporabi

2.250,00

(4

4) 16.750,00

16.750,00

(5

Ad 4) Kalkulacija nabavne vrijednosti

5) 16.750,00

Fakturna vrijednost (kupovna cijena) 15.000,00

Ovisni trokovi nabave
1.750,00
NABAVNA VRIJEDNOST
16.750,00

Iz primjera nabave sitnog inventara vidljivo je da su rune pile na zalihe ule po troku
nabave (fakturna vrijednost uveana za trokove transporta), te su se nakon toga dale na
uporabu radnicima koji su zadueni za iste (primjerice preko alatnih knjiica). Mnogi
poslovni subjekti sitan inventar uope ne stavljaju na konto 350-Sitan inventar na zalihi, ve
direktno od dobavljaa idu u uporabu. Takav nain praenja troenja sitnog inventara najee
primjenjuju oni poslovni subjekti kod kojih trokovi sitnog inventara ine manji dio trokova.
Na isti nain moemo pratiti nabavu i troenje autoguma. U sljedeem primjeru prikazat
emo evidenciju autoguma bez koritenja konta 352-Autogume na zalihi.
2. Primjer nabave i troenja autoguma bez stavljanja na zalihu
1. Kupljene su 4 gume pojedinane vrijednosti 800,00 kn/kom i primljena je faktura na
3.200,00 kn + PDV. Autogume su odmah po nabavi stavljene u uporabu.
Evidencija u glavnoj knjizi:
362- AG u uporabi
1) 3.200,00

3.200,00

1400-Pretporez
(3

1)

736,00

2200-Dobavljai
3.9360,00

(1

U poslovnim subjektima kod kojih trokovi autoguma ili nekih drugih dijelova zaliha male
vrijednosti ine manji dio trokova, nemaju ni potrebu voditi evidenciju o zalihama, ve samo
evidenciju o uporabi.
3. Primjer za evidenciju i troenje sitnog inventara i autoguma (s otpisom)
1. Poduzee LAN d.o.o. kupuje 30 kom pila pojedinane nabavne vrijednosti 100,00 kn.
Primljena je faktura na 3.000 kn + PDV. Pile odmah stavljamo na zalihe.
2. Kupljeno je i 60 komada autoguma pojedinane nabavne vrijednosti 500,00 kn i
primljena je faktura na 30.000 kn + PDV. Stavljamo autogume na zalihu.

3. Za potrebe proizvodnje izdano je 10 pila. Na pile se primjenjuje jednokratni otpis (to

znai da se na trokove proizvodnje odnosi 10x100,00 kn = 1.000,00 kn, dakle
najprije knjiimo izlaz sa zaliha, a potom i jednokratni otpis).
4. U uporabu je dano svih 60 autoguma. Na njih se primjenjuje 50% kalkulativni otpis.
(trokovi razdoblja tereeni su s (60x500) : 2 = 15.000 kn, dakle, najprije knjiimo
izlaz a onda otpis autoguma).
Evidencija u glavnoj knjizi:
350-SI na zalihi
1)

3.000

1.000

1400-Pretporez
(3

1)
2)

690
6.900

352-Autogume na zalihi
2)

30.000

15.000

3.690
36.900

4040-Troak SI
(4

3a )

362-Otpis autoguma
15.000

2200-Dobavljai

363-Otpis SI

1.000

1.000

4042-Troak autoguma
(4a

4a)

15.000

(1
(2

(3a

360-SI u upotrebi
3)

1.000

362-Autogume u upotrebi
4)

15.000

Prema MRS 2 Zalihe, ovi dijelovi zaliha kao to su sitan inventar, ambalaa i autogume
mogu se voditi kao dio zaliha, odnosno dio kratkotrajne imovine koja se amortizira u
razdoblju od jedne godine, a mogu se otpisivati i jednokratno prilikom stavljanja u upotrebu.
Konano, otpis moe biti i kalkulativan u razdoblju od nekoliko godina. Odluku o otpisu
treba donijeti uprava poslovnog subjekta a sam mogui izgled Odluke o otpisu zaliha male
vrijednosti moe se vidjeti iz slike 1. 3
Evidencija zaliha sitnog inventara moe se voditi tako da jedna vrsta sitnog inventara ini
skupinu ili prema mjestu uporabu. Za iznos amortizacije (ako se otpisuje postupno) zaduuje
se konto 4040 Troak sitnog inventara uz istodobno priznavanje konta 363 Otpis sitnog
inventara i vodi se dalje u uporabi sve do donoenja odluke o rashodu. Evidencija za
autogume u uporabi vodi se prema vozilima odnosno strojevima na kojima su i montirane.
Istakli smo ve da se i zalihe male vrijednosti trebaju evidentirati prema troku nabave. U
odreenim je sluajevima omogueno da vrijednost zaliha smanjimo ispod troka nabave, a

Prilagoeno prema T. Cirkveni: Raunovodstvo sitnog inventara, RRIF, br. 3/08, Zagreb, 2008., str. 63

LAN d.o.o.
Splitska b.b.
Split
ODLUKA O OTPISU SITNOG INVENTARA
Temeljem toke 10. osnivake izjave donosim Odluku o
otpisu sitnog inventara.
Toka 1.
Stvari i oprema iji je vije trajanja do godine dana i stvari i
oprema iji je vijek trajanja dulji od godine dana ija je
pojedinana nabavna cijena u trenutku nabave manja od
3.500,0 kn, iskazuje se kao sitan inventar.
Toka 2.
Sitni inventar iz toke 1. ove Odluke, kojem je vijek trajanja
do godine dana, otpisuje se jednokratno. Sitni inventar kojem
je vijek trajanja dulji od godine dana otpisuje se 50% u
trenutku stavljanja u upotrebu, a preostalih 50% u trenutku
prestanka upotrebe.
U Splitu, 02. sijenja 2011.
Direktor drutva
S.S.

najnie do neto vrijednosti koja se moe realizirati. To se moe dogoditi u sluajevima kada
su zalihe oteene, zastarjele ili kada je vrijednost zalihe vea u odnosu na vrijednost
proizvoda u koji e biti ugraen ili koriten taj dio zaliha. U takvim sluajevima kada dolazi
do promjene vrijednosti zaliha, moramo vrijednost zaliha vrijednosno uskladiti (otpisati).
3. Primjer za raunovodstveno praenje ambalae (tue ambalae)
1. Ugovorena je isporuka robe u ambalai dobavljaa i plaena je kaucija za ambalau u
vrijednosti 15.000,00 kn
2. Primljena je roba zajedno s ambalaom, a vrijednost ambalae je 15.000,00 kn.
3. Vraena je ambalaa dostavljau u vrijednosti 13.000,00 kn a preostali dio u
vrijednosti 2.000,00 kn je uniten. Dobavlja je sam preuzeo ambalau.
4. Dobavlja je vratio kauciju u iznosu 13.000,00 kn a 2.000,00 kn je zadrao kao
naknadu za tetu koju je pretrpio zbog unitene ambalae.
Knjienje u glavnoj knjizi izgleda ovako:
Kaucija za ambalau
1) 15.000,00

15,000,00

iro-raun
(4

4)

13.000,00

15.000,00 (1

Tua ambalaa
2) 15.000,00

13.000,00
2.000,00

(3
(4

10

Vlasnici ambalae
3) 13.000,00
4) 2.000,00

15.000,00

(2

Ostali izdaci za tete

4)

POSTULATI:
1. Tua ambalaa vodi se izvanbilanno (razred 9)
2. Vlastita ambalaa (povratna) vodi se u okviru
razreda 3
3. Nepovratna ambalaa vodi se kao materijal u okviru
kto 3100

2.000,00

Ona ambalaa ija je pojedinana nabavna vrijednost manja od 3.500,00 kn takoer ulazi u
grupu zaliha male vrijednosti. Ovdje moemo govoriti o povratnoj, nepovratnoj i tuoj
ambalai. Vlastita ambalaa (povratna) i nepovratna ambalaa vode se u okviru razreda 3 dok
se tua ambalaa knjii izvanbilanno u okviru razreda 9.

ZAKLJUAK
Vidjeli smo da zalihe male vrijednosti imaju obiljeja dugotrajne i kratkotrajne imovine,
ovisno s kojeg se aspekta promatraju te je vrlo teko raditi razgranienja. Ipak, uvaavajui
raunovodstvene standarde i porezne propise zakljuujemo da se radi o imovini materijalnog
porijekla iji je vijek trajanja krai od godine dana i pojedinana nabavna cijena manja od
3.500,00 kn.
Njihova razrada po kategorijama sitnog inventara, ambalae i autoguma u financijskim
izvjetajima (prije svega biljekama), omoguava korisnicima informacije o iznosima
pojedinih vrsta, kao i obujmu promjena od jednog do drugog razdoblja. Ukupna im vrijednost
nije beznaajna te im se i u raunovodstvenom smislu treba pridati odreena pozornost.
Nadamo se da e ovaj rad pomoi u daljnjem razumijevanju problematike zaliha male
vrijednosti, za ije su ispravno prezentiranje zainteresirani kako unutarnji tako i vanjski
korisnici raunovodstvenih informacija.

LITERATURA:
1. Cirkveni, T.: Raunovodstvo sitnog inventara, RRIF br. 3/2008, Zagreb, 2008.
2. Odluka o objavljivanju Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja, NN br.
136/2009

11

3. Pravilnik o raunovodstvu i raunskom planu prorauna, NN br. 114/2010

4. Vaiek D.: Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine u sustavu prorauna za 2010.
godinu, RIF, Riznica, br.1/11, Zagreb, 2011.
5. Zakon o porezu na dobit, NN. br. 80/10, Zagreb, 2010
6. Zakon o porezu na dobit, NN. br. 177 /04, Zagreb, 2004.

12