- ODJEL ZA MAKROEKONOMSKE ANALIZE

MACROECONOMIC ANALYSES DIVISION

ANALIZA AKTUALNE TEME

KRETANJE CIJENA SIROVE NAFTE I NJIHOV UTJECAJ NA
GOSPODARSTVO
Zagreb, 10. veljae 2015.
Kretanje svjetskih cijena nafte

160
140
120
100
80
60
40
20

Cijene sirove nafte tipa WTI na NYMEX-u

1.1.2008
16.4.2008
30.7.2008
13.11.2008
3.3.2009
16.6.2009
30.9.2009
14.1.2010
29.4.2010
12.8.2010
26.11.2010
11.3.2011
24.6.2011
7.10.2011
23.1.2012
8.5.2012
21.8.2012
4.12.2012
20.3.2013
3.7.2013
16.10.2013
21.1.2014
15.4.2014
30.7.2014
13.11.2014

USD/barel

Geopolitike tenzije zbog pitanja Ukrajine izmeu Rusije s jedne te SAD-a i Europske unije s
druge strane, uz zemlje OPEC-a koje u promijenjenim odnosima snaga ne ele izgubiti udio
na naftnom tritu i smanjiti proizvodne kvote, rezultirale su svojevrsnim naftnim ratom. Uz
slabljenje globalne potranje uslijed sporijeg oporavka eurozone, slabijeg rasta kineskog i
japanskog gospodarstva te krize ruskog gospodarstva, odnos poveane ponude i suzdrane
potranje generirao je otar pad cijena nafte na svjetskom tritu.
Cijena sirove nafte tipa WTI (West Texas Intermidiate kojim se trguje na njujorkoj robnoj
burzi, benchmark za svjetske cijene sirove nafte) sredinom 2008. godine bila je na vrhuncu
odnosno na razini od oko 145 USD/barel, nakon ega se pod utjecajem financijske krize u
SAD-u vrlo otro, u nekoliko mjeseci, spustila do najniih 33 USD/barel, znai za gotovo 80%.
Cijena nafte penjala se do 2011. godine kada je ponovno prela granicu od 100 USD/barel. S
novim valom krize u mnogim zemljama, cijena je nafte prestala rasti te je oscilirala u rasponu
od 80 do 100 USD/barel sve do ljeta prole godine kada je zapoeo strmoglavi pad. Pad je
cijena poduprlo i jaanje dolara u istom razdoblju.
Najnia je cijena postignuta 13. sijenja ove godine i to na razini od 44,20 USD/barel, a
trenutno se kree oko razine od 52 USD/barel, to je oko 53% manje u odnosu na razdoblje
prije godinu dana.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize
Odjel za makroekonomske analize
Tel. 01/4561 514; email: makroekonomija@hgk.hr

- ODJEL ZA MAKROEKONOMSKE ANALIZE

MACROECONOMIC ANALYSES DIVISION

Kretanje cijena nafte snano utjee na globalnu ekonomiju i ponaanje ope razine
potroakih cijena (inflaciju). Inflacija je trenutno globalno na vrlo niskim razinama.
Deflatorni pritisci, koje dijeli cijelo podruje Europske unije, predstavljaju veliki problem za
Europsku centralnu banku (ECB) koja cilja inflaciju za podruje eurozone na razini ispod, ali
blizu 2%. Nakon niza konvencionalnih i nekonvencionalnih monetarnih mjera ECB-a,
inflacija se na podruju eurozone tijekom 2014. godine nije podigla iznad 0,8%, a u
posljednjem je mjesecu pala i ispod nule (-0,2%), prvi put od 2009. godine. imbenik koji je
gurnuo potroake cijene preko ruba i na podruju euro zone i EU-a bile su upravo cijene
goriva s godinjim padom od -10,8% u eurozoni odnosno -10,5% u EU, a koje e i u nastavku
ove godine biti kljuan faktor ogranienja rasta inflacije.
Procjene utjecaja niskih cijena nafte na globalnu ekonomiju
Naelno se procjenjuje da e utjecaj smanjene cijene nafte poduprijeti gospodarski rast na
globalnoj razini, no sa znaajnim razlikama izmeu zemalja uvoznica i zemalja izvoznica
nafte. Globalni e ekomonski utjecaj ovisiti i o tome koliko e dugo trajati ovakvi trendovi
niske cijene nafte jer s vremenom uvijek dolazi do faze prilagodbe potronje i proizvodnje.
Meutim sadanje cijene sirove nafte mogu intenzivirati rast osobne potronje (kroz
oslobaanje dijela dohotka za ostalu potronju) koja onda intenzivira rast proizvodnje, na
kraju i BDP-a, osobito kod zemalja naftnih uvoznica, naravno u duem vremenskom
razdoblju.
S druge strane, negativne efekte pada cijena nafte imat e zemlje izvoznice nafte, ali se
procjenjuje da su one prethodnih godina stvorile odreene rezerve financijskih sredstava
koje e im omoguiti bezbolniju prilagodbu. Najvei gubitnik u ovakvoj situaciji zasad je
Rusija koja promjenama u makroekonomskoj politici teko moe izbjei negativne efekte
smanjenih cijena ove sirovine s obzirom da energija sudjeluju s 25% u ruskom BDP-u, te 70%
u izvozu i 50% u dravnim prihodima. Rusko gospodarstvo, naime, ve pokazuje kako je pred
ulaskom u recesijsko razdoblje s moguim padom BDP-a u ovoj godini do ak 4% ako se
cijene nafte budu realizirale na prosjenoj razini od 45 USD/barel. Vrijednost je ruske valute
ve drastino pala (trenutno je euro jai od rublje za oko 50% u odnosu kraj kolovoza prole
godine).
Kretanje cijena goriva i maziva za automobile u Hrvatskoj i EU
Maloprodajne cijene naftnih derivata formiraju se na temelju nekoliko elemenata: cijena
sirove nafte, naknada, poreza i troarina te mari. Udio troarina i PDV-a u maloprodajnoj
cijeni naftnih derivata na hrvatskom tritu iznosi oko 60% (kod benzina) odnosno oko 50%
(kod dizela), prema emu se Hrvatska ne izdvaja iz prosjeka zemalja EU. Pritom je udio PDV-a
neto vii (oko 20% prema 18%, to i nije iznenaujue s obzirom da Hrvatska ima jednu od
najviih opih stopa PDV-a), a troarina neto nii (41% prema 44%) od prosjeka na razini EU.
Dok su se svjetske cijene sirove nafte poele kretati opadajuom godinjom krivuljom jo u
kolovozu 2014. godine, maloprodajne su cijene goriva i maziva za automobile na hrvatskom

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize
Odjel za makroekonomske analize
Tel. 01/4561 514; email: makroekonomija@hgk.hr

- ODJEL ZA MAKROEKONOMSKE ANALIZE

MACROECONOMIC ANALYSES DIVISION

tritu na godinjoj razini poele padati tek tijekom posljednja dva mjeseca 2014. godine, sa
znaajnijim padom u prosincu (-5,8%). Hrvatska se po tome izdvaja od ostalih lanica Unije
kod kojih je ak u veem dijelu godine, a osobito u drugom, zabiljeen godinji pad cijena
goriva.
Tako se i na prosjeku 2014. godine uoava razlika izmeu Hrvatske i velike veine ostalih
lanica: Hrvatska je s prosjenim rastom ovih cijena od 1,9% meu samo etiri lanice (uz
Rumunjsku, Cipar i eku) u kojima je uope realiziran rast, dok je kod preostalih 24 lanice
realiziran pad od najniih -1,4% na Malti do najotrijih -5% u Ujedinjenom kraljevstvu.
Prosjean je pad na razini podruja cijele EU iznosio -3,3%.
Maloprodajne cijene goriva i maziva za automobile, promjena u 2014.g., u %
4,0

3,4

3,0
2,0
1,0

1,9
1,3
0,2

0,0
-1,0
-2,0
-3,0

-4,0

-2,2

-2,2
-2,7
-3,3

-3,4

-3,6

-3,6

-5,0

-3,8

-3,8

-4,3

Razlozi tromijeg pada cijena naftnih derivata u Hrvatskoj (koja uvozom zadovoljava oko 85%
potreba za sirovom naftom te oko 40% za rafinerijskim proizvodima) u odnosu na pad
svjetskih cijena sirove nafte, lee u nizu elemenata, od teaja (deprecijacija kune prema USD)
i nedavne liberalizacije trita naftnih derivata (postoji prostor za razvoj konkurencije) do
dublje i dugotrajnije ope gospodarske krize u usporedbi s ostalim lanicama EU.
Procjena utjecaja niskih cijena nafte na hrvatsku ekonomiju
Zbog tromosti e trita moda i koristi koje bi na makroekonomskoj razini trebale imati sve
zemlje uvoznice nafte i naftnih derivata, biti neto priguenije u Hrvatskoj nego u nekim
drugim lanicama Unije, osobito ako se trend otro preokrene ili se trenutne cijene nafte ne
zadre due razdoblje. Naime uteda bi na trokovima goriva logino trebala ostaviti
kuanstvima i pojedincima dio raspoloivog dohotka koji bi se trebao preliti u poveanu
potronju drugih roba i usluga. U Hrvatskoj tu vidimo ogranienje u kontekstu visoke
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize
Odjel za makroekonomske analize
Tel. 01/4561 514; email: makroekonomija@hgk.hr

- ODJEL ZA MAKROEKONOMSKE ANALIZE

MACROECONOMIC ANALYSES DIVISION

zaduenosti stanovnitva zbog ega je za oekivati kako e se tim vikom dohotka pokrivati u
veoj mjeri dugovi, a u manjoj e se preliti u poveanu potronju.
Koristi niih cijena naftnih derivata trebao bi u prosjeku imati i poslovni sektor i to uslijed
niih ulaznih trokova proizvodnje, no prijenos tog impulsa prema niim je cijenama
finalnog proizvoda i ovdje ograniena. Naime pri financijskim potekoama poduzea
uzrokovanim dugogodinjom krizom, nii trokovi samo e olakati poslovanje i
preivljavanje, ali nee omoguiti i sniavanje finalnih cijena roba i usluga to bi se onda
snanije disperziralo u potronji.
Promjene cijena finalnog proizvoda/usluge s promjenom cijene goriva moda je, slijedom
logike, najoekivanije kod transportnih tvrtki odnosno kod djelatnosti prometa. Ipak, nikako
ne treba oekivati trenutnu reakciju ovog sektora smanjivanjem cijena usluge prijevoza jer
ona ne ovisi samo o cijeni goriva. Naime kod odreivanja cijene usluge prijevoza sudjeluje
veliki broj fiksnih, varijabilnih, izravnih i izvanrednih trokova. Dodatno, u Hrvatskoj jo
postoji praksa da naruitelji prijevoza sami odreuju koliko e platiti uslugu. Sama cijena
goriva sadrana je u varijabilnim trokovima iji se udio moe kretati od 20-50% u konanoj
cijeni usluge. Za dobro razvijene i moderne tvrtke sa novim i modernim voznim parkom, uz
koritenje suvremenih tehnologija i poslovnih procesa, troak goriva u konanoj se cijeni
usluge procjenjuje na oko 25%. Zajedniko za sve grane prometa u RH jest to da im je fiksni
udio trokova vei teret od troka goriva te je i do 30% vii nego u susjednim zemljama.

HGK procjenjuje godinju stopu inflacije za 2015.g. na niskoj razini, do 1%. Dodatno, naa
simulacija pokazuje slijedee: kada bi pad cijena goriva i maziva u Hrvatskoj na razini
2015.g. u odnosu na 2014.g. bio najmanje 14%, uz pretpostavku nepromijenjenih trenutnih
trendova kretanja cijena ostalih dobara i usluga, pri takvom godinjem padu cijena goriva i
maziva, godinja bi stopa inflacije u Hrvatskoj vrlo vjerojatno bila negativna. To bi bila
druga deflatorna godina u Hrvatskoj za redom, nakon to je u 2014. godini zabiljeen pad
cijena od -0,2%.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize
Odjel za makroekonomske analize
Tel. 01/4561 514; email: makroekonomija@hgk.hr