You are on page 1of 13

Kako odabrati polovni pijanino (klavir) ?

Na naem tritu, najvea je potranja za korienim klavirima. Obzirom da


je cena novog , za veinu obinih smrtnika nedostina, roditelji dece koja
sviraju klavir, uglavnom se nau pred dilemom, koji polovni instrument da
kupe.
Iz svog iskustva, dobro znam da je ponuda prilino ograniena, a da su cene
koje prodavci trae, esto sasvim neodgovarajue stanju klavira koji se nude
po raznim oglasima. Onome ko prodaje, uvek izgleda da je sadanja cena
premala u odnosu na onu koju je on nekada davno platio, i teko se odluuje
da klavir proda po realnoj ceni. Iako akustini klavir mnogo manje gubi na
vrednosti nego digitalni, posle dvadeset ili trideset godina korienja, koliko
su najee stari polovni klaviri koji se prodaju po oglasima, njihova cena
mora biti viestruko manja od cene novog. Takoe, u naim uslovima, retko
se nalaze klaviri koji su zaista redovno odravani, odnosno timovani
najmanje jednom godinje i regulisani jednom u dve ili tri godine. Najvei
broj ovih instrumenata je bio u upotrebi dva ili tri puta po nekoliko godina, sa
dugim pauzama u meuvremenu. Obino je promenio nekoliko vlasnika, od
kojih se neki i nisu ba najbolje odnosili prema njemu.
Zbog svega ovoga, potrebno je dobro "otvoriti oi" prilikom procene stanja
polovnog klavira ili pijanina.
Najbolje i najsigurnije reenje je angaovanje strunjaka, odnosno
klavirtimera-klavirskog tehniara, ako je to mogue. Naravno, pri tome treba
voditi rauna o tome da on bude "nezainteresovana strana" u toj kupovini,
odnosno, da nije na bilo koji nain vie naklonjen prodavcu nego Vama.
Moda ovaj savet zvui pomalo neobino, ali, na terenu sam nailazio na
klavire kupljene po preporuci klavirtimera, koji su plaeni daleko skuplje
nego to vrede. Poto je veina strunjaka sasvim sposobna da objektivno
proceni vrednost klavira, zakljuak je bio da su iz nekih svojih razloga
vetaki podigli cenu na tetu kupca.
Klavir moe da proceni i nastavnik koji predaje Vaem detetu, koji e videti
kako reaguje pod rukom, kakav mu je zvuk, da li je tim mnogo pao, moda i
da li ima nekih ozbiljnijih oteenja rezonantne ploe, ali ipak se esto
dogaa da im promaknu neki ozbiljni nedostaci, koji se ne vide na prvi

pogled, a ije otklanjanje moe da bude komplikovano i skupo, ili, ak,


nemogue.
Ako nemate klavirtimera na raspolaganju, i nastavnik nije u mogunosti da
pogleda instrument, preostaje da to uradite sami. Ako se pridravate nekih
osnovnih pravila, velike su anse da neete pogreiti u izboru.
Dakle, kada doete do pijanina, zamolite vlasnika da skloni sve
predmete( figurice, uramljene fotografije, heklane rune radove, ili bilo ta
to se nae na gornjoj ploi) sa njega, da podigne roletne, ako je dan ili upali
svetlo, tako da moete dobro da vidite svaki detalj. Nije loe ni da ponesete
svoju baterijsku lampu, u sluaju da vlasnik ne moe da obezbedi dovoljno
svetla u prostoriji.
Zatim odmaknite pijanino oko pola metra od zida uz koji je stajao. Sa
zadnje strane je najbolji pogled na rezonantnu plou- deo sastavljen od
smrekovih daica koje sastavljene formiraju veliku plou, koja je povezana
rebrima, koja se pruaju dijagonalno u odnosu na pomenute daice. Ovo
nisu struni izrazi, koristim pojednostavljene, da bi me svaki italac lake
razumeo.
Ona mora da bude vrsto spojena na svim svojim sastavima, kao i sa svim
rebrima. Pijanino kod kojega je napukla rezonantna ploa, kota mnogo
manje nego onaj sa ispravnom, iako i dalje moe da ima sasvim solidan zvuk.
Naravno, Vi ete izbegavati one sa pukotinama, sem ako prodavac nije
spreman da toliko spusti cenu, da Vam to bude odluujui inilac pri
kupovini(u sluaju da je sve ostalo u redu). Do pucanja ploe najee dolazi
zbog izuzetno suvog vazduha zimi, u toku grejne sezone u stanovima sa
centralnim grejanjem, kada drvo izgubi deo svoje vlanosti, i skupi se, te
dolazi do pucanja na spojevima. Ovako izgleda puknuta rezonantna ploa na
pijaninu, gledano sa zadnje strane:

Ako sumnjate da je ploa pukla, ali niste sigurni, moete to ispitati na sledei
nain: spustite roletne i ugasite svetlo u prostoriji. Sa zadnje strane pijanina
obasjajte plou baterijskom lampom, a sa prednje strane( sa koje ste skinuli
poklopac koji se nalazi ispred kolena sviraa, a skida se podizanjem drvenog
perca navie i povlaenjem poklopca ka sebi, u najveem broju
sluajeva),pogledajte da li se svetlost probija kroz plou. Ako vidite zrake
svetlosti, to je siguran znak da je ploa napukla. Moram da napomenem, da
je mogue, u sluaju manjih pukotina, da se one same zatvore(privremeno),
u periodima godine kada vlanost vazduha poraste.
Pogledajte kakva je istoa unutar instrumenta. Nemojte se iznenaditi ako
bude pun praine, pauine, raznih predmeta, ostataka glodara ili insekata, jer
je dosta verovatno da ste vi prvi koji ga je otvorio nakon mnogo vremena.
Ako je klavir izuzetno neuredan, i to je jedan od pokazatelja da je bio
zanemaren i da moete oekivati poveane trokove servisa, nakon
kupovine. Pomiriite unutranjost. Miris ne treba da bude neugodan, ako je
sve u redu.
Sledei korak je da pregledate unutranjost sa prednje strane. Podignite
gornji poklopac, koji je spojen arkama sa leima pijanina, a zatim skinite
prednji poklopac, koji se nalazi ispred lica sviraa. On je najee spojen sa
stranama instrumenta sa dva drvena "rajbera" koji se nalaze u gornjem
levom i desnom uglu poklopca, i koji se rotiranjem otvaraju. Polopac dirki se
obino skida jednostavnim podizanjem navie. Ponekad je potrebno
osloboditi dva vijka koji ga dre sa leve i desne strane.
Sada imate odlian pogled na unutranjost instrumenta. Prvo e Vam pasti

pogled na ekie, iako to nije najvaniji deo procene. U idealnom sluaju, oni
su svetle boje, ravnomerno rasporeeni jedan u odnosu na drugi, vrsto
zarafljeni( ne mogu da se pomeraju levo-desno, kada ih zaljuljate prstom
odgore), deo koji udara ice treba da ima zaobljen oblik , sa to manjim
usekotinama od ica na mestu gde ih udaraju. Na slici su ekii polovnog
pijanina u vrlo dobrom stanju:

Ovako izgledaju oteeni ekii:

Klavirski eki je napravljen od filca-tvrdo presovane vune, a ice su eline u


srednjem i gornjem registru, odnosno sa bakrenim namotajima u basu, tako

da pri uestalom sviranju- tokom kojeg dolazi do udaranja ekia u njih, ice
usecaju "oiljke", koji su jasno vidljivi. to je klavir due i jae sviran, ti
"oiljci" postaju sve dublji( kao na slici gore). Za dest godina umerenog
sviranja oni postanu duboki oko 1mm, tako da se "sta" klavira moe grubo
odrediti i na osnovu njih(kaem-grubo, jer postoji mogunost da su ranije
izbrueni, pa su novi useci manji, nego to bi bili da to nije uraeno). Ako su
te usekotine manje od 3mm, mogue je kasnije, izbrusiti i obraditi ekie, pri
emu dolazi do promene teine dirki pod rukom, jer se bruenjem smanjuje
masa ekia, koji dirka, kao poluga preko sloenog mehanizma podie. Ako
su vee od 3mm, potrebno je da se promene svi ekii, to dovodi do velikog
poveanja trokova za kupca. Deava se i da moljci ponu da nagrizaju
ekie, to se moe prepznati po sitnim mnogobrojnim rupicama , koje se
nalaze na gornjoj i donjoj strani. Ako ih ima u velikom broju, velike su anse
da je i ostatak mekih delova mehanizma oteen. Takoe, ukoliko gledano od
gore, ekii ne stoje paralelno jedan u odnosu na drugi, moemo
pretpostaviti da je dolo do uvijanja "tapia" na kojima se ekii nalaze. I to
zahteva odreenu koliinu rada, da bi se vratili na svoje mesto, to stvara
nove trokove. Test levo-desno, kojim proveravamo da li su ekii vrsto
spojeni sa statinim delom mehanizma, nam pokazuje da li su osovine oko
kojih se obre baza ekia u dobrom stanju. Ponekad je mogue da se mogu
pomerati levo-desno i zbog toga to su se rafovi olabavili, to se otklanja
prostim dotezanjem, ali obino se radi o osovinama koje su ispale iz leita.
Takoe, ako razmak od jednog do drugog ekia nije ravnomeran, bie
potrebno njihovo centriranje, a onda i bruenje, jer bi bez toga, u novom
poloaju eki udarao ice svojim ispupenim delom( za razliku od udaranja
"oiljkom", to bi dovelo do promene tona i optereenja osovine u bazi
ekia), to takoe poskupljuje cenu klavira na kraju. Ispod gornjeg poklopca,
koji lei horizontalno, se obino nalazi iroka traka od neke vrste tkanine. Ona
sakriva gornju povrinu livenog rama i "timtoka". Ako na toj tkanini postoje
rupice nepravilnog oblika, znai da je u klaviru bio moljac. Ovo je vaan znak
upozorenja. Budui vlasnik treba dobro da izrauna koliko mu se isplate vea
ulaganja, ako je sam instrument preplaen.

na slici gore se vide tragovi moljca na smeoj tkanini

Dalje, potrebno je izvriti pregled "podizaa", koji guraju bazu ekia kada
pritisnete dirku. To su drveni delovi mehanizma koji se prvi pokrenu, kada
stisnemo dirku. Sastoje se od "kapisle", koju ne moete videti, jer je
uvrena za fiksni deo mehanizma sa zadnje strane, zatim dela koji je
povezan sa pomenutom "kapislom", a koji stoji horizontalno, iznad dirke.
jezika koji gura bazu ekia, kada se pritisne dirka, spiralne opruge, i
"hvataa", dela od deblje ice, drveta i filca, koji je "zaboden" u prethodno
pomenuti deo, a koji doekuje bazu ekia kod pijanina, nakon odsviranog
tona. Baza ekia i "hvata" su povezani platnenom trakicom koja na svom
kraju ima ojaanje od koice, koja je nabijena na icu koja viri iz donjeg dela
podizaa. Ovo sve izgleda jako komplikovano,a i jeste, no, ono to je za Vas
vano, je da su svi ti delovi u to ispravnijem stanju, jer e njihova
eventualna popravka, podii konanu cenu popravke klavira. Dobra vest je
da su svi delovi mehanizma zamenjivi, i da klavir moe da dobije "prelaznu
ocenu", ak i ako je potrebno uloiti mnogo rada u njegovu poravku, pod
uslovom da prodavac dovoljno spusti cenu. Ovako izgleda donji deo
mehanizma pijanina:

Sledea stvar na kojoj emo se zadrati su ivije i ice. ivije su mali


metalni "klinovi" na krajnjem gornjem delu pijanina, oko kojih su omotane
ice.

Sve trebaju da budu podjednako visoke u odnosu na povrinu livenog rama iz


kojeg izlaze, namotaji ica na njima treba da budu jednaki, a svaka ica bi
trebalo da bude tri i po puta omotana oko ivije, i da slobodan deo ispod nje
bude oko 5 mm. To nam pokazuje da ivije nisu prethodno "ukucavane" u
"timtok", odnosno drvenu gredu, koja se nalazi ispod livenog rama, a u
koju su zabodene ivije. Na slici gore, na iviji u sredini, ica suvie viri iz
rupice, to predstavlja lo primer. Takoe, od izuzetnog je znaaja da ivije i
krajevi ica omotani oko njih nemaju na sebi tragove korozije, jer e tada,
vrlo esto, doi do pucanja ica prilikom timovanja. Ako postoje tragovi u
vidu tamnijih mrlja oko ivija, na livenom ramu, to je znak da je nekada po
njima prosuta neka tenost, koja je mogla da prodre u unutranjost
"timtoka" i oteti ga. U ovom sluaju, obino se ice, koje su namotane

oko tih ivija bre "ratimavaju", ili uopte ne dre tim. Same ice treba da
budu sjajne. Postojae malo odstupanje u odnosu na nove( to je sasvim
normalno), ali ako su bakarne ice postale zelenkaste( kao na slici), a eline
crvenkastosmee, to je lo znak.

Sem toga, treba obratiti panju da li postoji vei broj zamenjenih ica, koje se
obino prepoznaju po razliitoj boji u odnosu na originalne ice, to moe da
ukae na postojanje novog problema.

Pogledajte i donji deo ica, blii podu, na mestu gde je svaka ica provuena
kroz dva "klina" na kobilici, koji su nameteni tako da prolaskom kroz njih,
ica malo promeni pravac, i proverite da li i tamo ima korozije. To je mesto
gde su ice veoma optereene prilikom timovanja( poetak "aktivnog dela",
koji vibrira tokom sviranja), i gde se vibracija ica prenosi na kobilicu, tako da
je poveana mogunost njihovog pucanja na njemu. I pomenuti "klinovi",
treba da budu vrsto utisnuti u kobilicu i bez pukotina oko njih. Na slici dole

je prikazano kako ne treba da izgleda prelaz ica preko kobilice. Ovakav


pijanino je praktino neupotrebljiv!

Na sledeoj slici se vidi kako treba da izgleda mesto prelaza ica preko
kobilice

Dirke bi trebalo da budu rasporeene ravnomerno, sa jednakim razmakom


izmeu svake dve susedne, svetle boje zdravog drveta, bez mrlja i oteenja(
ovde mislim na dugaki deo dirke, koji je mnogo dui od dela koji je vidljiv
kada klavir nije rasklopljen), da budu sve na istoj visini i da ne budu
zakrenute u jednu stranu. Na slici dole je odlino ouvana klavijatura
polovnog pijanina.

Na sledeoj slici je prikazana klavijatura u prilino loem stanju:

Treba posebno obratiti panju na prvu, poslednju i dve dirke u sredini, na


mestu gde se menja pravac u kojem su zakrivljene. U sluaju da je u pijaninu
bio mi, ove dirke e, najee, biti izglodane, i vidno oteene, jer su to
mesta na kojima on sebi napravi prolaz unutar instrumenta.

U ovom sluaju ete sigurno opaziti i neke druge ostatke istog porekla( ovde ne bih ulazio u
podrobniji opis). U najdrastinijem sluaju, mogue je da ispod dirki postoji i gnezdo,
napravljeno od ostataka filceva i trakica, koje su mu posluile za izgradnju. Naravno da ete tada
primetiti i da nedostaje vei broj pomenutih trakica u mehanizmu. Ipak, nadam se da neete biti
tako loe sree, da "naletite" na instrument u takvom stanju, tokom Vae potrage. Na sredini
dirke, gledano odgore, postoji etvrtasta rupica, u ijoj stedini se vidi zaobljeni vrh metalnog
klina, a sa strana rupice je crveni filc. On bi trebao da bude to manje potroen, ili e u
suprotnom, dirka biti nagnuta u odnosu na vertikalnu osu, to e uticati na oseaj pod rukom.
kada dirku na njenom prednjem delu, pomerate levo-desno, hod ne bi smeo da bude vei od 1
mm, u suprotnom znai da su se filcevi koji se nalaze u etvrtastoj rupi sa donje strane dirke
istroili. Takoe, obloge bele boje, kojima su prekrivene dirke, treba da budu glatke i ujednaene
boje, i naravno, da su sve na broju. Pritisnite po nekoliko susednih dirki zajedno, i vidite da li sve
"utonu" jednako duboko. Hod dirki treba da bude 10-11mm. Ako neke imaju vei, ili manji hod,
bie potrebno podesiti ih. Nakon to ste pritisnuli nekoliko susednih dirki zajedno, vidite i da li
se sve vraaju jednakom brzinom. Ako neke "ostaju", uzroci mogu biti razni, i trebae ih
otkloniti.
Izmeu ekia i ica, naslonjeni na ice, kod pijanina, koji su najee predmet kupovine,
nalaze se priguivai, ili "denferi", mali elementi mehanizma od drveta i mekog filca, koji
prekidaju vibriranje ice, kada se spusti dirka. Njih ukupno ima manje nego dirki,zavisno od
marke klavira, ali je bitno da su svi na broju i da stoje uredno jedan u odnosu na drugi. Denferi
treba da ponu da oslobaaju ice, kada je dirka pritisnuta do polovine . Ako to nije sluaj,
mogue je da e neki tonovi ostati poluprigueni i kada dirku sasvim pritisnete. Kod jako starih
instrumenata moe doi do otvrdnjavanja filca na njima, pa se pojavljuje "zujanje" prilikom
putanja dirke kod tih tonova. Takoe, pogledajte da li se svi denferi istovremeno podiu, kada
pritisnete desnu pedalu. Ako to nije sluaj, znai da je neto raeno oko njih, a da nisu kasnije
struno podeeni. Jo jedan dodatni troak za kupca.

Sa sobom ponesite i neki instrument pomou kojeg ete proveriti koliko je pao tim(melodika,
mala harmonika, zvuna viljuka , a u nedostatku pomenutih, moe posluiti i ton koji se pojavi
u slualici fiksnog telefona, im je podignete("tu-tu"), koje je negde odprilike visine tona a1).
Ako ton klavira jako odstupa od istog tona na vaem instrumentu, ako je nii za
polustepen( odsvirano "a" na klaviru zvui kao "gis" na melodici), ili vie, to znai da je tim
veoma pao, i da e biti potrebno nekoliko timovanja da bi se podigao i stabilizovao, to e ,
opet, poskupeti dovoenje klavira u ispravno stanje. Naroito treba obratiti panju na grupe
susednih tonova, kod kojih je tim veoma mnogo pao. To moe da bude pokazatelj pukotina u
"timtoku", na mestima gde se te ice preko ivija spajaju sa njim, a od kupovine takvog klavira
je bolje odustati. Kod podizanja tako niskog tima, vrlo su esta pucanja ica. Obzirom da je
cena bas ice 10-20 evra po komadu, uraunajte i taj rizik.Neobina zujanja kod grupa susednih
tonova, takoe mogu biti pokazatelj da se kobilica odvojila od rezonantne ploe, pogotovo ako se
javlja na mestima gde se ice ukrtaju. Pojedinano zujanje nije neto suvie ozbiljno, obino se
radi o olabavljenom namotaju bakra na bas ici.
Treba obratiti panju da li na livenom ramu postoje bilo kakve pukotine, makar i najtanje, poto
je mogue da je negde poela da se stvara naprslina, koja lako moe da dovede do pucanja rama
prilikom prvog podizanja tima, u kom sluaju klavir skoro potpuno gubi vrednost.
Proverite da li pedale funkcioniu. Desna pedala treba da podigne istovremeno sve denfere, do
udaljenosti oko 5mm od ica, a leva treba da priblii sve ekie icama na oko polovinu ukupnog
razmaka od mesta u kojem su za vreme mirovanja. Pri tome, trakice koje sam ranije pomenuo, ne
treba da pokrenu podizae. Na nekim pijaninima postoji i srednja pedala, pritiskom na koju se
sputa filcana traka izmeu ekia i ica, i tako utiava zvuk. Proverite da li radi i da li je filc
ouvan. Radi se o posebno oblikovanoj traci od filca, koja je na levom kraju debela, a na desnom
tanka, tako da ni njena zamena nije jeftina.
Odsvirajte svaki ton, redom po nekoliko puta, jako, slabije, najjae... Vidite da li je mogue
brzo ponoviti ton vie puta? Da li eki udari ice vie puta pri tiem sviranju? Da li pritiskom na
dirku, i eki odmah poinje da se kree, ili postoji "mrtvi hod"? Da li eki ide samo u pravcu
napred-nazad ka icama, ili postoji i kretanje levo-desno,to je pokazatelj pokvarenih osovina i
kapisli. Da li pojedini tonovi imaju neobine i neeljene "klikove", zujanja, ili prizvuke. Sve ovo
ukazuje na potrebu za dodatnim radovima.
Jedna od stvari, koju ne bi trebalo da zaboravite, je da proverite da li Vam odgovaraju dimenzije
pijanina. Izmerite ga, i vidite da li e se uklopiti . Ovo je posebno bitno, ako imate ogranien
stambeni prostor.
Na kraju, pregledajte "drvenariju", kako klavir izgleda spolja, da li ima oteenja, da li je lak
izbledeo ili popucao, da li neki delovi nedostaju. Ovo nije kljuno za zvuk i funkcionisanje
klavira, ali moe mnogo da utie na cenu. Nipoto ne donosite odluku o kupovini, zato to vas je

spoljni izgled fascinirao. Sretao sam klavire koji su spolja bili kao novi, a ija unutranjost nije
vredela nita.
Ako sve ovo detaljno pregledate, i argumentovano iznesete nedostatke prodavcu, ima smisla
oekivati da ete se dogovoriti o realnoj ceni, koja e biti znatno nia od prvobitne.
to se trenutnih cena polovnih pijanina tie( 2013.), u naim krajevima, one se kreu od 550 do
850 evra , za ruske instrumente( ajka, ajkovski, Nokturno, Sonata, Akord, Ukraina, Belarus,
erni, Krasni Oktobar...), u zavisnosti od stanja, 900-1200 evra za istononemake i
poljske( Ronisch, Geyer, Zimermann, Hofmann, Calisia, Legnica, Baltur...), a za najtraenije, a
samim tim i najskuplje, vae eki Petrof, Forster, Weinbach, Scholze i Rosler, koji se kreu od
1000 do 1600 evra, a i vie, ako se radi o novijim i boljim instrumentima. U ovu klasu spadaju i
japanski instrumenti, kojih u ponudi polovnih pijanina ima veoma malo i teko se
nalaze(Yamaha, Kawai). Nabrojao sam samo najzastupljenije marke polovnih pijanina koje
nalazimo na naem tritu, a naravno da se sem njih, mogu pronai i mnoge druge, manje
zastupljene marke, po raznim cenama, zavisno od kvaliteta.

You might also like