ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Branislava GOLOIN, Slobodan CEROVI, Jelena NINI-TODOROVI, Sandra BIJELI

Osobine sorti i selekcija oraha stvorenih na

Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu
Branislava GOLOIN, Slobodan CEROVI, Jelena NINI-TODOROVI, Sandra BIJELI
Poljoprivredni fakultet, Departman za voarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzanu arhitekturu, Trg Dositeja Obradovia
8, 21000 Novi Sad, Srbija, (e-mail: golosin@polj.ns.ac.yu)

Saetak
U Vojvodini, koju karakteriziraju niske temperature tijekom zime, a posebno pojava kasnih
prolljetnih mrazeva, esto se dogaa da prirod oraha bude smanjen ili ak potpuno uniten.
Zbog toga je nuno podizati nasade sa odgovarajuim sortama i selekcijama oraha krae
vegetacije (kasniji poetak i raniji zavretak vegetacije).
U radu su istraene i prikazane sorte i selekcije oraha stvorene na Poljoprivrednom fakultetu u
Novom Sadu, usporeene s poznatim sortama ejnovo i Franket. Kao najotpornije na niske
temperature pokazale su se sorta ampion i selekcije Kasni rodni, Rasna, Mava i Sava. Sorte
Srem, Tisa, Baka i Mire vegetaciju poinju malo ranije (u prosjeku 17. travnja) pa se
preporuuju za vinogradarske rejone. Sve nae sorte i selekcije su vrlo rodne. Imaju srednje
krupne do krupne plodove, visok randman jezgre (51 - 57%) i svijetlu jezgru.
Kljune rijei: orah, sorta, selekcija, kvalitet plodova.

Characteristics and Selection of Walnut Cultivars Created at

the Faculty of Agriculture in Novi Sad
Abstract
In the Vojvodina Province, which is characterized by low temperatures during winter and late
spring frosts, yields of walnut are frequently reduced or they fail altogether. It is therefore
necessary when establishing walnut orchards to use cultivars and selection with a short growing
season (late start and early end of season).
This paper reviews the walnut cultivars and selection developed at the Faculty of Agriculture in
Novi Sad comparing them to the famous cultivars ejnovo and Franquette. The cultivars
ampion and the selections Kasni rodni, Rasna, Mava and Sava showed the highest resistance
to low temperatures. The cultivars Srem, Tisa, Baka and Mire started the growing season
somewhat earlier (on 17 April on the average), so they were recommended for grape-growing
regions. All of them are very fruitful. Fruits are medium lerge to large, with high kernel
percentage (51 - 57%) and light kernel.
Key words: walnut, selection, cultivars, nut quality.

rd Croatian and 3rd

rd International Symposium on Agriculture. Opatija. Croatia (910-913)
Proceedings. 43rd
(910- XXX)

910

43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture

Characteristics and Selection of Walnut Cultivars Created at the Faculty of Agriculture in Novi Sad

Uvod
Orah je vona vrsta pogodna ak i za bioloku proizvodnju. Jestivi dio (jezgra) dvostruko je zatien, ljuskom
i klapinom, tako da najee ne sadri ostatke pesticida. Moe se plantano uzgajati uz minimalni broj
tretiranja ako se odaberu sorte otporne na bolesti i tetoine.
Proizvodnja oraha kod nas ima veliku perspektivu jer mu odgovaraju klimatski i edafski uslovi, a puno je
napravljeno i na stvaranju rodnijih i na mraz i bolesti otpornijih sorti. Naime, imamo sorte i selekcije koje
redovno raaju, od naih najniih terena (Negotinska Krajina) pa do nadmorske visine od oko 800 m.
Izbor odgovarajue sorte predstavlja osnovu za sigurnu i uspjenu proizvodnju svake vone vrste. Ovo se
posebno odnosi na orah. Razlog za to je u prvom redu poetak kretanja vegetacije koji zavisi od sorte oraha.
Pojedine sorte oraha vegetaciju poinju u oujku, veina u travnju, a ima i takvih koje vegetaciju poinju u
lipnju.
Na selekciji oraha na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu radi se od 1957. godine. Prva istraivanja
zapoeli su prof. dr Mirko Rudi (1962), prof. dr Milovan Kora i prof. dr Dragoljub Slovi (1974) i
nastavljena su kroz vie generacija.
Selekcijom oraha bavili su se mnogi istraivai u svetu i kod nas: Germain (1988, 1997), Szentivani (1990),
Fazlagi (1935), Rudi (1962), Jelenkovi (1966), urevi (1968), Hli (1972) Kora (1982, 1989), Kora i
sur. (1976, 1988, 1990, 1993, 1997), Cerovi (1992), Cerovi i sur. (1992), Goloin (1995), Kuzmanovski i
sur. (1976), Mitrovi (1996, 2003), Mitrovi i sur. (1986, 2005, 2007), Mileti (2003), Bugari i sur. (1985) i
dr.
Uzimajui u obzir dosadanja istraivanja, u ovom radu e biti opisane sorte (ampion, Srem, Tisa, Baka,
Mire) i selekcije (Rasna, Sava, Kasni rodni i Mava) koje su zbog svih ranije navedenih osobina najsigurnije
za podizanje nasada i postizanje dobrih i redovnih priroda u kontinentalnim uvjetima.
Materijal i metode rada
Prikupljanje materijala iz domae populacije oraha obavljeno je u razdoblju 1980 - 1990. godine u rejonu
Fruke gore i Mave. Istraivanja izdvojenih selekcija obavljala su do 2006. godine u pokusnom nasadu u
Veterniku kod Novog Sada, pokusnom nasadu u Beki i na Oglednom dobru Poljoprivrednog fakulteta na
Rimskim anevima.
U radu su istraene sorte oraha (ampion, Srem, Tisa, Baka i Mire) i selekcije (Mava, Rasna, Kasni rodni i
Sava), a za kontrolu su uzete bugarska sorta ejnovo i francuska sorta Franket (Franquette).
Istraivanja sorti i selekcija su obavljana primenom UPOV-og deskriptora i po metodici Kora i sur. (1982).
Rezultati i rasprava
Vanija svojstva sorti i selekcija oraha stvorenih na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu prikazane su
tabelarno ( tab. 1, 2 i 3).
Sorte ampion, Srem i Tisa i selekcije Rasna i Mava imaju vrlo krupne plodove, a ostale srednje krupne (tab.
1). Veina naih sorti i selekcija ima vrlo tanku ljusku (tab. 1) i visok ili vrlo visok randman jezgre (tab. 2).
Prirodi oraha esto su umanjeni, a nekih godina i potpuno uniteni, prvenstveno zbog kasnih prolljetnih
mrazeva. Zbog toga je izuzetno vano da se u rejonima u kojima se javljaju mrazevi uzgajaju sorte i selekcije
kasnijeg poetka vegetacije. Veina naih sorti i selekcija ima srednje kasni poetak vegetacije, a ranije
zavravaju vegetaciju od sorti ejnovo i Franket, te pripremljene ulaze u period zimskog mirovanja.
Vegetaciju prvo zavrava ampion, u prosjeku 10 dana prije sorte ejnovo i oko mjesec dana prije Franket.
Tisa, Rasna, Kasni rodni i Sava cvatu u prosjeku homogamno, a sve ostale nae sorte i selekcije oraha
protandrino (tab. 3).

Pomology, Viticulture and Enology

911

Branislava GOLOIN, Slobodan CEROVI, Jelena NINI-TODOROVI, Sandra BIJELI

Tablica 1. Masa i dimenzija ploda novosadskih sorti i selekcija oraha

Sorta/selekcija

Masa (g)

ampion
Srem
Tisa
Baka
Mire
Rasna
Sava
Kasni rodni
Mava
ejnovo
Franquette

15,1
15,7
15,9
12,8
12,8
14,8
13,9
12,1
14,0
11,9
11,0

Visina
(mm)
45,7
54,8
41,6
42,6
42,4
48,3
40,8
42,2
44.8
41,2
41,8

irina
(mm)
35,4
36,7
36,6
32,4
32,3
36,1
35,9
30,7
35,0
30,6
31,6

Debljina
(mm)
35,5
40,8
41,3
34,2
35,6
38,9
35,7
33,7
36,1
33,2
33,6

Debljina
ljuske (mm)
0,9
0,9
1,2
1,1
1.0
0,9
1,2
1,3
1,1
1,0
1,1

Tablica 2. Randman jezgre, sadraj ulja, bjelanevina i boja jezgre novosadskih

sorti i selekcija oraha
Sorta/selekcija
ampion
Srem
Tisa
Baka
Mire
Rasna
Sava
Kasni rodni
Mava
ejnovo
Franquette

Randman jezgre
(%)
57,8
55,7
51,0
54,2
56,9
53,3
51,4
46,8
52,8
55,9
43,9

Sadraj
ulja (%)
66,7
66,2
66,1
70,0
65,7
66,3
69,5
67,1
63,0
69,7
61,5

Sadraj
bjelaevina (%)
18,7
17,4
19,3
15,0
16,8
16,7
15,3
16,4
18,3
15,5
19,0

Boja jezgre
Svijetla
Svijetlo uta
Svijetlo mrka
Svijetla
Svijetla
Svijetla
Svijetla
Svijetla
Svijetla
Svetlo mrka
Svijetla

Tablica 3. Fenoloka svojstva sorti i selekcija oraha u Vojvodini

Sorta /selekcija
ampion
Srem
Tisa
Baka
Mire
Rasna
Sava
Kasni rodni
Mava
ejnovo
Franquette

Poetak
vegetacije
24. 04.
20. 04.
18. 04.
17. 04.
18. 04.
30. 04.
26. 04.
05. 05.
24. 04.
20. 04.
30. 04.

Resanje
poetak
kraj
02. 05.
06. 05.
24. 04.
29. 04.
03. 05.
07. 05.
24. 04.
30. 04.
26. 04.
02. 05.
15. 05.
22. 05.
30. 04.
06. 05.
13. 05.
15. 05.
28. 04.
03. 05.
26. 04.
01. 05.
14. 05.
19. 05.

Cvijetanje
poetak
kraj
07. 05
15. 05.
03. 05.
12. 05.
02. 05.
11. 05.
03. 05.
12. 05.
02. 05.
12. 05.
16. 05.
24. 05.
03. 05.
11. 05.
15. 05.
24. 05.
03. 05.
14. 05.
03. 05
12. 05.
12. 05.
21. 05.

Kraj vegetacije
15. 10.
17. 10.
20. 10.
16. 10.
16. 10.
15. 10.
20. 10.
18. 10.
15. 10.
25. 10.
17. 11

Zakljuak
Zbog dugogodinjeg generativnog razmnoavanja populacija domaeg oraha u naoj zemlji je vrlo
varijabilna. Zato rad na selekciji oraha ima veliki znanstveni i praktini znaaj, to potvruju nai rezultati.
Nae stvorene sorte i selekcije su izdvojene iz prirodne populacije oraha, a svojim svojstvima nadmauju i
svjetski priznate sorte, kao to su Franket i ejnovo.
Selekciju oraha iz prirodne populacije treba nastaviti u pravcu stvaranja kvalitetnih sorti kratke vegetacije.

912

43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture

Characteristics and Selection of Walnut Cultivars Created at the Faculty of Agriculture in Novi Sad

Literatura
Bugari, V., Ogaanovi, D., Kora, M., Mitrovi, M. (1985): Vanije bioloko privredne osobine
odabranih tipova oraha. Jugoslovensko voarstvo, aak.
Cerovi, S. (1992): Bioloke osobine sorti oraha (Juglans regia L.) gajenih u rejonu Fruke gore.
Doktorska disertacija, Novi Sad.
Cerovi, S., Kora, M., Nini-Todorovi Jelena (1992): Dihogamija oraha (Juglans regia L.).
Jugoslovensko voarstvo. aak.
urevi, B. (1968): Prouavanje vanijih tipova oraha u Metohiji. Doktorska disertacija. Pritina.
Fazlagi, M. (1935): Gajenje odabranih sorata oraha u vezi sa vegetacijom oraara. Rad II zemaljskog
voarskog kongresa odranog u Sarajevu. Beograd.
Germanin, E. (1988): Use of the late leafing character in a walnut variety breeding program.
International conference of walnuts, Yalova, Turkey, pp. 95-98.
Germain, E. (1997): Genetic improvement of the persian walnut (Juglans regia L). Acta
Horticulturae, 442: 21-31.
Goloin Branislava (1995): Vegetativno razmnoavanje oraha (Juglans regia L.) postupcima
mikropropagacije i organogeneze in virto. Doktorska disertacija, Novi Sad.
Hli, T. (1972): Nai pogledi in rezultati pridelovanja lenikov, orehov in kostanjev v Sloveniji.
Ljubljana,.
Jelenkovi, T. (1966): Gajenje oraha. Beograd.
Kora, M. (1989): Selection of Walnuts in Yugoslavia. Agriculture programme de recherce
Agrimed.. Luxemburg.
Kora, M. (1982): Charaterstics and value of Walnut treee selection of Novi Sad. Hamburg.
Kora, M., Slovi, D., Rudi, M., Milovanki, M. (1974): Kvalitet plodova oraha u Jugoslaviji.
Jugoslovensko voarstvo, aak.
Kora, M., Slovi, D., Rudi, M., Cerovi, S. (1976): Karakteristike tipova oraha selekcije
Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Jugoslovensko voarstvo, aak.
Kora, M., Cerovi, S., Slovi, D., Goloin Branislava (1988): Characteristics of Walnut selection
Shampion, Srem, Tisa, Baka and Mire. Zbornik radova, International Conference on Walnuts.
Yalova, Tukey, 47-52.
Kora, M., Cerovi, S., Goloin Branislava, Mileti, R. (1990): Population variability of domestic
Walnut and selections results. Jugoslovensko voarstvo, aak.
Kora, M., Cerovi, S., Goloin Branislava, Ognjanov, V., Mileti R. (1993): Perspective Yugoslav
Walnut selection with lateral fruit buds. ActaHorticulturae, 311, 41-46.
Kora M., Cerovi S., Goloin Branislava, Mileti, R. (1997): Collecting, evaluation and utilization of
Walnut (Juglans regia L.) in Yugoslavia. Plant Genetic Ressources Newsletter.
Kuzmanovski, I., Georgiev, D., Popovski, H. (1976): Bioloko morfoloke osobine nekih tipova
oraha. Jugoslovensko voarstvo, aak.
Mileti, R. (2003): Bioloko pomoloke osobine superiornih selekcija oraha i leske. Genetika, 35, 2:
123-130.
Mitrovi, M. (1996): Rezultati prouavanja novijih sorti i tipova oraha. Jug. Voarstvo, 115-116: 378384.
Mitrovi, M. (2003): Selekcija oraha iz prirodne populacije. Jug. Voarstvo, 141-142: 31-36.
Mitrovi, M., Bugari, V., Ogaanovi, D. (1986): Selekcija oraha i osobine odabranih tipova.
Jugoslovenski Simpozijum o selekciji i oplemenjivanju voaka.
Mitrovi, M., Cerovi, S., Goloin Branislava, Nini-Todorovi Jelena, Mileti, R. (2005): Selekcija
oraha i leske u Srbiji tokom poslednje dve decenije. Voarstvo, 150: 187-195.
Mitrovi, M., Mileti, R., Cerovi, S., Jelena Nini-Todorovi, Branislava Goloin, Oparnica, .
(2007): Perspektivne sorte i podloge jezgrastih vrsta voaka. Voarstvo, 157-158: 33-38.
Rudi, M. (1962): Selekcija oraha u Vojvodini. Arhiv za poljoprivredne nauke, Beograd.
Szentivani, P. (1990): Breeding earl Fruting high production walnut cultivars leafing after late spring
frosts. Acta Horticulturea, 284: 175-182.
sa2008_0910

Pomology, Viticulture and Enology

913