Na oltarima demokratske inkvizicije

POZIV NA DAN MEUNARODNE SOLIDARNE AKTIVNOSTI

2014.

Sadraj
Jedan napad, jedan mrtav policajac i kampanja za istrjebljenje
Nalog za hapenje: Koga? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pravosudni labirint jednog birokratskog unitenja . . . . . . .
Na oltarima demokratske inkvizicije . . . . . . . . . . . . . .
Danas vie nego ikada Rijei i Akcija . . . . . . . . . . . . . .

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

.
.
.
.
.

3
3
4
5
6

POZIV NA DAN MEUNARODNE SOLIDARNE AKTIVNOSTI

14-25. mart 2014., prije presude protiv drugova Freddyja, Marcela e Juana u sluaju Security
Zato jer nijedan lanac nee biti vjean i nijedan zatvor nee biti visoko siguran Claudia Lopez

Jedan napad, jedan mrtav policajac i kampanja za istrjebljenje

tititi bogate ponekad se skupo plaa Alexander M. Jacob
18. oktobra 2007. napadnuta je banka u srcu Santiaga, Banco Security. Carabineros zatvaraju okolne
ceste kako bi napali pljakae. I tako, tokom kontrole jednog motora dolazi do oruanog sukoba i Luis
Moyano, Carabineros, ostane na licu mjesta mrtav. Drugi policajac ranjen.
Santiago Centar je uznemiren i lov se pretvara u osvetu. Odjel analitike Carabinerosa na brzinu
odmjeri taktiku napada, karakteristike sudionika, vrstu oruja i bijeg. Nakon brze analize donese sud:
poinioci su bivi lanovi jedne subverzivne grupe.
Uz snanu medijsku kampanju vijest se brzo iri, putem izjava koju su za tampu dali udovica i
sinovi efa Moyana. Slubene poasti u sjeanje na lik i djelo policajca, i prijetnje napadaima ire se
bez ustezanja.
U roku od mjesec dana uhapen je jedan od navodnih sudionika u pljaki. Nakon tri dana objavljena
su imena i fotografije navodnih lanova grupe. Ovi podaci, koje su izgradili kadrovi moi, blagoslovljeni su kao ista istina i postali u drutvu nepobitni dokazi.
Freddy Fuentevilla, Juan Aliste, Marcelo Villarroel i Carlos Gutierrez, njihova lica izloena su tampi,
koja ih analizira i govori o biometrijskim ekspertizama i kriminolokim analizama visoke razine.
Policija objavljuje broj telefona na koji graani mogu dostaviti informacije, pozivajui narod da
prijavi svako sumnjivo kretanje ili prisutnost osoba koje su ve bile osuivane. Prijetnje objavljuje
tampa i sutina poruke je jasna: ele ih mrtve.
Obavljeni su pretresi domova drugova, njihovih obitelji i roaka. Ali ni traga od njih. Policijski
obru se iri ali ne uspijevaju nikoga uhapsiti. Prijetnja koju je mo izrekla je nepokolebljiva: ako ih
nau, drugovi nee preivjeti.

Nalog za hapenje: Koga?

Svjesni smo teine naih izbora i nemamo namjere ublaiti nae odluke Zavjera Vatrenih elija
Popis imena i fotografije navodnih sudionika u pljaki banke, koje su objavili glasnogovornici moi,
ele uvrstiti sliku kriminalca biveg subverzivnog elementa. Iskljuiti svaki razlog borbe, pokuati
ih politiki izolirati iz sredine borbe, pretvoriti ih u marginalizirane osobe i bez ikakvog povijesnog
kontinuiteta.
No, drugovi ne samo da imaju borbenu prolost, nego i sadanjost, a zasigurno i budunost. etvorica optuenih za napad na banku su aktivni pobunjenici koji su se nastavili boriti i tokom demokratske
tranzicije, ne pravei razliku izmeu ruha uniforme, skupocjena odijela budui da izvravaju vlast
i upravljaju dravom/zatvorom/kapitalom.
Svojim vlastitim posebnostima i subjektivnou, svaki drug pridonosi jednom dijelu borbe kroz
razliite sredine. Kao to su se sami definirali:
- Freddy Fuentevilla: bivi militant MIR-a, aktivan autonomni antikapitalist
- Carlos Gutierrez Quiduleo: bivi militant MAPU Lautaro, aktivan Weichafe
- Juan Aliste: bivi militant MAPU Lautaro, aktivan subverzivni borac antikapitalist
- Marcelo Villarroel: bivi miltitant MAPU Lautaro, autonomni i slobodarski subverzivni borac

Uvueni u tisuu sluajeva, drugovi prelaze u ilegalu pred prijetnjama smru koje objavljuju glasnogovornici moi, i pred lovom koji su pokrenule snage sigurnosti, izgradivi idealni scenarij da bi ih
mogli fiziki unititi i opravdati istrebljenje revolucionara.
Freddy i Marcelo uhapeni su u Argentini 15. marta 2008., optueni i zatvoreni zbog posjedovanja
vatrenog oruja, upoznali su argentinske zatvore. Podvrgnuti suludom kaznenom reimu i dugima
izolacijama zbog stalnog otpora iskazanog u svakodnevnoj borbi, na granici ludila ivei bez prirodnog
svijetla, ili umjetnog, i bez dvorita za etnju Stvarajui lik izolacije unutar izolacije iz sigurnosnih
razloga, to e se kasnije nastaviti u ileu, ali u reimu zatvora visoke sigurnosti, sakriveno unutar
onoga to je poznato pod imenom Crcel de Alta Seguridad.
Nakon to su drugovi odsluili polovicu kazne izbaeni su iz zemlje, u ile. U meuvremenu je
uhapen Juan, takoer u Argentini, 9.jula 2010., smjesta baen u ralje ileanske policije.
Carlos ostaje u bijegu sve do hapenja na teritoriju Mapuche, 28. novembra 2013.
Svaki je drug ostao vjeran svojim ivotnim izborima, svojoj odluci da se bori, koju su godine osnaile
i obiljeili nebrojeni teki trenuci represija, ali i radosti i ljubavi u borbi. Odbaciti vrijednosti moi i
servilnu monotoniju nije prolazna ili trenutna odluka, to je neprekidni kontinuitet.

Pravosudni labirint jednog birokratskog unitenja

Moje hapenje oktriva koliko se plae duha otpora. Moje hapenje je elja da se uniti svaki trag radikalnoj alternativi hemiplegijske verbalnosti i komedija raskida sa sistemom i njegovim mukama. Unato
svemu, borba se nastavlja. Jean-Marc Roullian
Suradnja argentinsko-ileanskih drava za hapenje Freddya, Marcela i Juana, vodi nas do antiustanikog plana poznatog kao Operacin Cndor, kojeg su sprovele diktature Latinske Amerike.
Dolaskom Freddya i Marcela u ileanski zatvor zapoinje sudski proces, ali ovaj put u okviru vojnog
suda, omraenog tuioca Reveca, poznatog po suradnji s muiteljima i legalnim linovanjima u vrijeme
diktature. Drug Juan, nakon hapenja i deportacije u ile, uvrten je u istu istragu sa Freddyjem i
Marcelom, svi pod vojnim sudom.
Juan, Freddy i Marcelo su u zatvoru odvojeni u tri razliita odjela, koji postoje u Zatvoru Visoke Sigurnosti, s uzastopnim kaznenim mjerama koje im namee zatvorska uprava, s neprekidnim upadima
u elije, i uz esta uznemiravanja njihovih obitelji i drugova.
2010. zahvaljujui prosvjedima i trajkovima glau politikih zatvorenika Mapuche izmijenjen je
zakon po kojem vie nijednog civila nee moi suditi vojni sud. Ova izmjena u arhitekturi moi dovela
je do sudske promjene za sluaj Security, od pravosudnog cirkusa do civilnog predmeta, uz nove
rokove, suce i odredbe.
Za vlast i mo se sudskim procesom otvorio jedan novi scenarij, zato to su u strogom smislu rijei
ustrajali na fizikom unitenju drugova koji su do tada bili u bijegu.
Nakon to su uhapeni, policijski metci ostali su netaknuti u futrolama pitolja, spremni da budu
ispaljeni protiv drugih revolucionara, u ovom sluaju nisu ispaljeni da bi osvetili vojnog druga, efa
Montoyu zato je pitanje postalo dosadno. Nisu ih unitili uobiajenom brutalnou fizike eliminacije zato to su ih morali optuiti za masu istranih predmeta i pravosudnih apsurdnosti te pokopati
pod zidove pravosudne birokracije i uguiti besmislenim procedurama.
U ovom se scenariju razvila itava pravosudna slika, koja neprekidno otkriva svoje granice i mijenja
svoja pravila. Juan, Marcelo i Freddy bili su podvrgnuti najduem pritvoru u ileu, u okviru nove
reforme krivinog procesa, 4 godine zatvora bez ijedne presude. U meuvremenu je tuilatvo uspjelo
ponititi i realizirati u dva navrata pripremu suenja i rastegnuti rokove do u beskonanost.

Ne govorimo o pravednim rokovima ili o potivanju zakona, govorimo o brutalnosti moi i o njihovoj potrebi da utope u zaborav drugove, zarobljene u zamkama i labirintima pravosudne pantomime.
Usred samog procesa, 28. novembra 2013., druga Carlosa Gutierreza Quiduleo, sve do tada u ilegali,
uhapsile su represivne snage. Nakon hapenja odveden je na Odjela Maksimalne Sigurnosti u Zatvoru
Visoke Sigurnosti, u izolaciju. Njegovo suenje je nazavisno i paralelno s Juanovim, Marcelovim i
Freddyjevim. Tako drug Carlos ostaje pod istragom i u pritvoru, bez datuma poetka suenja.
Nakon to su odreene sve toke velikog teatarskog spektakla, i svi dijelovi kojima e se nametnuti
volja monika, odreen je datum kada e se na oltaru demokracije rtvovati pobunjenici.
25. marta tri suca, tri bijednika, odluit e o ivotu naih drugova, uzdiui se kao polubogovi odreujui dio ivota u kojem e zatvorenici morati biti kanjeni.
Sudska zamka e se proiriti do samih granica, u sluaju da ne budu osueni za djela za koja su
danas optueni, drugovi koji su bili pri kraju kazne uz pogodnosti (za sudjelovanje u akcijama urbane
gerile tokom devedesetih Marco i Juan), postat e predmetom samovoljne odluke zatvorsko-pravne
uprave, koja bi odluila da li trebaju ostati u zatvoru odraujui prethodnu kaznu ili s pogodnostima
iz 2007.
Oruje demokracije je ovaj put pretvoreno u dokumente i izjave koje nastoje izvriti zahtjeve tuitelja. Tako je tuilatvo zatrailo:
- za druga Juana Alistea: doivotna + 20 godina zatvora, optuen za tri pljake banke, ubojstvo
Moyana i navodni pokuaj ubojstva jo jednog policijskog slubenika tokom sukoba kraj banke Security
- za druga Freddyja Fuentevilla: doivotna + 15 godina zatvora za ubojstvo Moyana i oruani sukob
s drugim policajcima te dvije pljake banke
- za druga Marcela Villarroela: 18 godina zatvora za dvije pljake banke

Na oltarima demokratske inkvizicije

Zato to imamo anarhiju u naim glavama i nikada joj neete uspjeti suditi, koliko god cementa izbljuvali na nas da bi nas pokopali, koliko god zatvora izgradili da bi nas zatvorili, na koliko god godina
nas osudili i koliko god antiteroristikih zakona izglasali da bi vae teatarske predstave bile to stroije
Naa e anarhija svaki put pobjei Giannis Mihailidis i Nikos Romanos
Sudski procesi su vrhunac monopola nad nasiljem koje vri drava, kada demokratska inkvizicija
nastoji izvriti egzemplarne sankcije. No, u sluaju buntovnih subjekata uloga pravde se zaotrava i
uveava, pretvarajui suenje u politiki lin.
Mada pravosue uporno tvrdi kako je ono isto i aseptino, ovo je i biti e suenje koje mora da titi
naredbe bogatih, ovo je politiki proces. Zato dokazi i optube nadilaze dogaaje iz 2007, uzdiui se
protiv drugova kao subverzivnih subjekata.
Ovime ne traimo jednakost ispred zakona ili pravedno suenje, mi elimo pokazati i dokazati
kako funkcionira struktura moi kada se usmjeri na svakog tko joj se opire i sukobljava se s njom
svakodnevno i radikalno.
Dakle, od 25. marta, javni tuioci, suci, i advokati u slubi moi prikazat e svoju estetiku i oholost, andarmerija e do kominosti pretjerati sa teatrom sigurnosti, a udovica Moyano e to bolje
naoruati tampu.
Svi e braniti svoju ulogu lakeja moi, ali mi nimalo ne sumnjamo u stav naih drugova: uzdignute
glave, bez kajanja za svoje izbore, sa silnom snagom nepokorenih.

Potrebno je shvatiti kljuni trenutak suenja, kako glede pravde koja si prisvaja pravo da sudi i
optuuje revolucionare, tako istovremeno i glede naih izazova i ansi, nas vjenih neprijatelja, da
zaotrimo konfliktualnost, sve do toke nepovrata. Na je odgovor solidaran, odluan i svjestan rata.
Glavni cilj teatra pravosua, ak i kad je samo jedna osoba osuena, je slomiti i unititi duh sukoba,
svesti ga na pravilo, na normu, na samu mo, ovisno o sluajevima.
I tako, nakon pravosudnog scenarija, eli se pokopati optuenike, jednostavno eliminirati ih, unititi,
pod teinom presude i pretvoriti ih u puki broj unutar zatvora; da bi ih svijet s druge strane reetaka
zaboravio i da bi zatvorenici posluno uli u novu ulogu koju im je drutvo pripisalo: ulogu osuenih.
Nai drugovi se nisu rezignirano predali moi i itav su ivot ostali vjerni odluci da se neprekidno
bore. Prolazei i nadilazei specifine scenarije, u kontinuitetu borbe i raskida s poretkom.
Dokazujui na taj nain da nas mo moe traiti, zatvoriti, podignuti zidove i ispaljivati kazne i
osvete, ali da nam naa volja nee nikada dozvoliti da se suoimo sa scenarijima moi iz perspektive
rtve. Nae aktivne ruke e uvijek nastojati unititi reetke koje nas ele zaustaviti
Neemo dozvoliti da odluke i ritam drave upravljaju naim ratnim stavom. Borba je nain ivota
sve do samoga kraja, u kojem nema prostora za stanke.
U pravosudnom scenariju drugovi su pokuali omesti istinu monika putem pravne obrane, ali ne
da bi potvrdili ili interiorizirali nametnuti jezik: nevini, rtve, krivi.
Na taj nain strategiji obrane nije osnovni cilj izbjei ili omesti kamenovanje i doivotnu otmicu
koja visi nad njihovim glavama, sabotirajui mehanizam pravosudne istine, i u skladu s tim planira
borbu na ulicama kao dio borbenog ivota protiv dominacije.

Danas vie nego ikada Rijei i Akcija

Pod solidarnou podrazumijevamo neprekidan rast naih anarhistikih ideja, u svim oblicima, kako
bi neprijatelj shvatio da ovdje nita ne zavrava, da e se sve i dalje nastaviti u zatvoru ili na ulicama.
Gdjegod bili: ni minuta tiine i itav jedan ivot borbi. Monica Caballero, Francisco Solar
Uoi suenja naim drugovima gorljivo pozivamo na borbu, da se digne glas rata, pozivajui jo
jednom na Dan Meunarodne Solidarne Aktivnosti, od 14. do 25. marta 2014.
Igrajui uvijek aktivnu ulogu u drutvenom ratu, pozivamo razliite pojedince da konkretno izraze
podrku i solidarnost sa drugovima koji ekaju suenje. Znajui i da e poruku solidarnosti s panjom
primiti ne samo drugovi, ve i monici koji ih ele izolirati i poraziti.
Ofenzivna solidarnost se suoava s teatrom pravde i prenosi sukob iz dravnih ureda na ulice, gdje
elimo da se nalaze i nai drugovi, ivi, slobodni i buntovni.
Neemo biti pasivni gledatelji linovanja naih drugova, niti emo pokorno prihvatiti presude koje
mogu donijeti da bi posluile kao egzemplarne kazne. Upuujemo poziv da se nitko ne iskljui iz
sudjelovanja i da se svi aktiviramo za totalno osloboenje.
Solidarnost, zajednika snaga, podrka, prelazi zidove, ismijava granice i ujedinjuje zemlje zajednikim jezikom drutvenog rata. Da li e borac ostati sam, u sudnicama buroaske pravde, ovisi o
nama, to smo sposobni stvoriti. Svako djelo je bitno i pridonosi borbi protiv moi, kada se sije sjeme
solidarnosti i slobode.
Pozivamo na djelovanje, kroz razliite oblike akcija, bez voa i predvodnika, u kojima svatko osobno doprinosi u sredini u kojoj se nalazi, svaka gesta je vana. Na taj nain solidarnost stvara, iri i
produbljuje mree suuesnitva, mona oruja i sredstva pri suoavanju sa Moi.
Ovaj apel je otvoreni poziv svakom tko eli izraziti solidarnost, akcijom, kontrainformacijom, autonomnim izraavanjem pobune.

Neemo nae drugove ostaviti same, pri svakoj erupciji prijetnji koje bljuje Mo, naa uvjerenost je
neprekidna borba, sve do kraja, sve do unitenja i posljednjeg bedema drutva-zatvora.
Protiv svih oblika vlasti, protiv svih oblika moi. Na ulici, zatvorenici ili u bijegu, bit e uvijek u
borbenom stavu.
Solidarnost i Akcija od 14. do 25. marta 2014., sve dok ne budemo ponovno vidjeli Freddyja, Marcela
i Juana na ulici, sve dok ne budu slobodno hodali sa svima onima koji se bore.
Granice i razliiti jezici su prepreke koje emo ukloniti da bi se sreli jedan kraj drugoga, da bi se zajedno
uzdigli protiv naloga i naredbi ovog sistema, i da bi mrnjom pljunuli na svakoga tko je vjeran zakonu i
na ivotne izbore koje nam predlau. Zavjera Vatrenih elija
Familiares y compaerxs de los Procesados por el Caso Sicurezza Publicacin Refractario
RadioAzione Individualit Affini di Santiago-Valparaiso-Buenos Aires-Neuqun-Barcellona
Solidarixs en Guerra contra el Poder Hommodolars Rojoscuro Cruz Negra Anarquista Mxico
Viva la anarquia Ncleo antiautoritario de agitacin propaganda y Sin Banderas Ni Fronteras
y afines 81 Razones por Luchar Colectivo Anticarcelario Vuelo de Justicia Revista Infierno
Voz Como Arma Anarhistika Biblioteka
DOK GOD BUDE BIJEDE, BIT E I POBUNE!

Anarhistika biblioteka
Anti-Copyright

Na oltarima demokratske inkvizicije

POZIV NA DAN MEUNARODNE SOLIDARNE AKTIVNOSTI
2014.
radioazione.org, februar 2014
Naslov originala: Jornada de Agitacin Solidaria Internacionalista del 14 al 25 de Marzo del 2014 ante
el juicio contra los compaeros Freddy, Marcelo y Juan por el Caso Security,
jornadadeagitacionysolidaridadporelcasosecurity.wordpress.com S talijanskog prevela: Erika
anarhisticka-biblioteka.net