UVOD..........................................................................................................................

2
POJAM VJETAENJA I VJETAKA..................................................................................3
Regulativa instituta vjetaenja.................................................................................. 6
VRSTE VJETAENJA................................................................................................... 7
Vjetaenje biolokih tragova.................................................................................. 8
Sudskomedicinska vjetaenja................................................................................9
Daktiloskopska vjetaenja................................................................................... 11
Balistika vjetaenja.............................................................................................. 12
Vjetaenje poara i eksplozija.............................................................................. 13
Vjetaenje dokumenata....................................................................................... 13
Postupak Vjetaenja................................................................................................ 14
Izvoenje dokaza vjetacima.................................................................................... 15
Pojam i vaniji principi vjetaenja........................................................................15
Nalaz i miljenje vetaka.......................................................................................... 17
Nedostaci u nalazu i miljenju vetaka.....................................................................17
Simulacija................................................................................................................. 18
Predmet vjetaenja................................................................................................. 18
Subjekti vjetaenja i njihove uloge.........................................................................19
Rezultat izvoenja dokaza vjetacima - nalaz i miljenje vjetaka...........................24
Prigovori stranaka..................................................................................................... 25
Ko sudi : sud ili vjetak ?.......................................................................................... 25
Pravni lijekovi........................................................................................................... 26
Zakonska regulativa................................................................................................. 26
Zakljuak.................................................................................................................. 39

UVOD
Vjetaci su tree osobe, razliite od stranaka i suda(ca), koje svojim strunim znanjem ili
posebnim iskustvom omoguuju sudu da sazna odreenu injenicu. Vjetaci se koriste kao
dokazna sredstva kad sud ne raspolae odreenim strunim znanjem, nunim za saznanje
odreenih injenica. U radu je ukazao na neke aspekte o pojmu vjetaenja i vjetaka,
odreivanju vjetaka, obavljanju vjetaenja od strane pravnih i fizikih osoba, dunosti
vjetaenja; izuzeu vjetak, kanjavanju vjetaka, naknadi i nagradi za vjetaenje, pozivanju
vjetaka, nalogu vjetaku i identifikaciji vjetak, rukovoenju vjetaenjem, nalazu i miljenju
vjetaka, proturjenostima i nedostacima u nalazu i miljenju vjetaka, albe protiv rjeenja o
odreivanju vjetaka, te o posebnoj vrsti vjetaka - tumau. Posebno se osvrnuo na status i rad
vjetaka medicinske struke.

POJAM VJETAENJA I VJETAKA

Vjetaenje, jedna je od radnji parninog postupka, koja je po svojem dosegu i znaaju
determinirana samom lokacijom u okviru zakona. Isto tako, vjetaenje kao radnju nalazimo i u
drugim pravnim postupcima (npr. kaznenom postupku, prekrajnom postupku, raznim
izvanparninim postupcima, upravnom postupku), pa ona kao radnja ne predstavlja poseban
ekskluzivitet parninog postupka. U sudskom postupku sud utvruje samo postojanje onih
injenica koje su znaajne za sudsku odluku, a to ini putem dokaznih sredstava radnji.
Civilizacijski i kulturni dosezi u svom svojem izriaju, a osobito razvoj i irina podruja
sadanjeg opeg i posebnog ljudskog znanja, kao i polivalentnost interakcija pravnih subjekata u
svekolikom pravnom prometu i pravnim odnosima, te s tim u svezi mogunost nastanka
meusobnih prijepora nametnuli su da vjetaenje bude gotovo nezaobilazna radnja, bez koje se
uspjeno u meritumu ne moe okonati gotovo niti jedan parnini postupak. Vjetaenje se u
pravilu provodi radi odgovora na tono odreeno injenino pitanje, a nikada prilikom
odluivanja o primjeni pravne norme.
Zamjetna je dilema suda, ispravnije reeno suca koji provodi postupak, prvo kod odreivanja, a
zatim i samog provoenja dokaza vjetaacima, osobito u graninim sluajevima, u pitanju
procjene kad je vlastita struna sprema ili osobno steeno struno znanje na takvom nivou da
moe sam cijeniti kakvu spornu injenicu u postupku, koja pripada kakvom tehnikom,
umjetnikom ili znanstvenom podruju, da pri tome ne precijeni, ali niti podcijeni svoje znanje,
to u krajnjem sluaju u praksi moe dovesti do nezakonite odluke. Ta dilema moe biti
razrijeena, ako bez obzira na struno znanje suda, sud ipak odredi provoenje dokaza
vjetacima, jer u kranjoj konzekvenci, ukoliko sud sam ide utvrivati injenicu za koju je
potrebno struno ili znanstveno znanje iz podruja neke struke, to bi znailo sjedinjavanje suda i
dokaznog sredstva, pa bi takvo miljenje suda o nekoj spornoj injenici izmaklo kontroli stranaka
i mogunosti da raspravljaju o tom dokazu.
Uvodno valja pripomenuti, iako je vanost vjetaka kao dokaznog sredstva neupitna, vjetak kao
osoba koja provodi vjetaenje nije pomonik suca u smislu suenja. To iz razloga to je
vjetakovo miljenje o pojedinoj injenici kao samo jednoj od premisa za zakljuivanje,
podlono logikoj kritici suda, ali i poredbi s drugim vrstama dokaza koji su provedeni u
pojedinom postupku, kako pojedinano tako i svih zajedno.
U praksi je, primjeuje se, vrlo teko, ponekad gotovo nemogue razluiti obino zapaanje od
miljenja o zapaenom. Za uspjenost konkretnog vjetaenja podjednako su odgovorni i sudac i
vjetak. Sudac, ako nije dao vjetaku potrebna uputstva (zadatak) za dobro vjetaenje, a vjetak,
ako te upute nije traio ili nije po njima striktno postupio.
Predmet razmatraja u ovom lanku biti e dokaz vjetacima, koji se dokaz po svojoj uestalosti
pojavljuje gotovo u svim parninim postupcima.

Vetaenje je dokazna radnja koja se moe preduzeti kako u krivinom, tako i u predistranom
postupku od strane suda ili organa unutranjih poslova. Organ postupka e u skladu s ZKP14,
odredi e vetaenje kada je za utvrivanje neke injenice u postupku potrebno struno znanje.
Vetaenje se ne moe odrediti radi utvrivanja ili ocena pravnih pitanja o kojima se odluuje u
postupku.
Vetak je lice koje raspolae potrebnim strunim znanjem za utvrivanje ili ocenu neke injenice
u postupku. Po pravilu se za vetaenje odreuje jedan vetak ali ukoliko se radi o sloenom
vetaenju, moe se odrediti dva ili vie vetaka.
Vetaenje predstavlja primenu naunih, tehnikih i uopte strunih postupaka i metoda za
utvrivanje ili ocenu neke vane injenice koja je od znaaja za razjanjavanje pojedinih
znaajnih pitanja u krivinom postupku, a za njeno utvrivanje ili ocenu potrebno je posebno
znanje sa kojim ne raspolae organ koji vodi postupak.
Ako za odreenu vrstu vetaenja postoje vetaci sa spiska stalnih vetaka, drugi vetaci se mogu
odrediti samo ako postoji opasnost od odlaganja ili ako su stalni vetaci spreeni ili ako to
zahtevaju druge okolnosti.
Za odreenu vrstu vetaenja postoji struna ustanova ili se vetaenje moe obaviti u okviru
dravnog organa, takva vetaenja, posebno ako se radi o sloenim vetaenjima, po pravilu se
poveravaju toj ustanovi ili organu (fakulteti, instituti, bolnice, zdravstvene ustanove, razne
laboratorije (hemijske i sl.), koji e potom odrediti jednog ili vie strunjaka za davanje nalaza i
miljenja.
Vezano za krivina dela, to mogu da budu razne specijalizovane institucije ili organi uprave, kao
na primer: Zavod za izradu novanica u sluaju vetaenja falsifikata novca; Zavod za
ispitivanje lekova u sluaju vetaenja lekova; Institut za bezbednost i Institut za naoruanje u
sklopu vetaenja eksplozivnih naprava, zapaljivih sredstava itd.
Pri policijskim upravama (PU) postoje centri za kriminalistiku tehniku gde se vre trasoloka
vetaenja (vetaenje tragova), daktiloskopska vetaenja, vetaenja rukopisa i pisaih maina,
hemijska, bioloka, sudsko-medicinska i druga vetaenja.
Ukoliko za odreena vetaenja ne postoji domai strunjak, struna ustanova ili dravni organ
ili ako je to opravdano zbog posebne sloenosti sluaja, prirode vetaenja ili drugih vanih
okolnosti, za vetaka za vetaka se moe odrediti strani dravljanin, odnosno vetaenje se moe
izuzetno poveriti stranoj strunoj ustanovi ili organu druge drave.
14 Zakonik o krivinom postupku, sl. Glasnik RS br. 72/11, 101/11, 121/12, 32/13 i 45/13;
vetaenje
regulisano od lana 113 do 132 ovog zakonika.
Lice koje se poziva kao vetak ima obavezu i dunost da se odazove pozivu i da svoj nalaz i
miljenje da u odreenom roku. Na zahtev vetaka, ukoliko navedene opravdane razloge, organ
postupka moe produiti rok.
Organ postupka po slubenoj dunosti ili na predlog stranke i branioca odreuje vetaenje
pisanom naredbom, a ako postoji opasnost od odlaganja vetaenje se, uz obavezu sastavljanja
slubene beleke, moe i usmeno odrediti. Ukoliko vetaka predloi stranka ili branilac, organ
postupka ga moe pozvati da predloi lice, odnosno strunu ustanovu ili dravni organ, kome
treba poveriti vetaenje i da postavi pitanja na koja vetak treba da odgovori.
U sluajevima kada vetaenje odreuje sud, naredba se dostavlja i strankama.

Naredba o vetaenju sadri:

a) Naziv organa koji je naredio vetaenje;
b) Ime i prezime lica koje je odreeno za vetaka, odnosno naziv strune
c) ustanove ili dravnog organa kome je povereno vetaenje;
d) Oznaenje predmeta vetaenja;
e) Pitanja na koja je potrebno dati odgovore;
f) Obaveza da izuzete i obezbeene uzorke, tragove i sumnjive materije preda
g) organu postupka;
h) Rok za podnoenje nalaza i miljenja;
i) Obavezu da nalaz i miljenje dostavi u dovoljnom broju primeraka za sud i
j) stranke;
k) Upozorenje da injenice koje je saznao prilikom vetaenja predstavljaju tajnu;
l) Upozorenje na posledice davanja lanog nalaza i miljenja.
Ukoliko stranka ima strunog savetnika u naredbi e se naznaiti njegovo ime i
prezime i adresa.
a) Naziv organa koji je naredio vetaenje;
b) Ime i prezime lica koje je odreeno za vetaka, odnosno naziv strune
c) ustanove ili dravnog organa kome je povereno vetaenje;
d) Oznaenje predmeta vetaenja;
e) Pitanja na koja je potrebno dati odgovore;
f) Obaveza da izuzete i obezbeene uzorke, tragove i sumnjive materije preda
g) organu postupka;
h) Rok za podnoenje nalaza i miljenja;
i) Obavezu da nalaz i miljenje dostavi u dovoljnom broju primeraka za sud i
j) stranke;
k) Upozorenje da injenice koje je saznao prilikom vetaenja predstavljaju tajnu;

Od vetaka se u skladu s ZKP zahteva da pre vetaenja poloi zakletvu, dok e stalni vetak biti
opomenut pre vetaenja na ve poloenu zakletvu. Ukoliko postoji bojazan da zbog bolesti ili
drugih razloga vetak nee moi da doe na glavni pretres, on zakletvu moe poloiti i pre
glavnog pretresa pred javnim tuiocem ili sudom, uz njihovu obavezu da u zapisniku navedu
razloge zbog kojih se zakletva tada polae.

Regulativa instituta vjetaenja

Dakle, obzirom na zadani zakonski okvir vjetaci, uz uviaj, isprave, svjedoke i sasluanje
stranaka predstavljaju samo jedno od dokaznih sredstava, pomou kojih stranke dokazuju svoje
navode tokom konkretnog parninog postupka. ZKP ujedno predstavlja i supsidijarni izvor prava

za pitanje provoenja dokaza vjetaenjem koje drugi postupovni propisi u podruju graanskog
prava nisu drugaije, ili uope regulirali.
Dokazivanje je postupovna aktivnost u kojoj parnine stranke poduzimaju parnine radnje u
ispitivanju dokaznih sredstava radi utvrivanja istinitosti njihovih tvrdnji i pretpostavki o
injenicima koje su bitne za primjenu prava. Dokazivanje potpada pod zajedniki zadatak
postupovnih subjekata - i suda i stranaka. Premda su pravila o teretu dokazivanja u osnovi
pravila materijalnog prava, u praksi ih je nemogue promatrati odvojeno od postupka
dokazivanja. Teret dokazivanja je dunost postupovnog subjekta da sudu prui dokazna sredstva
pomou kojih se sud moe uvjeriti u istinitost odreene tvrdnje ili teze na kojoj poiva istaknuti
zahtjev stranke.
Stranke su dune iznijeti injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se
utvruju te injenice. Sud je ovlaten utvrditi injenice koje stranke nisu iznjele i izvesti dokaze
koje stranke nisu predloile, samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima
kojima ne mogu raspolagati, ako zakonom nije drugaije odreeno, ali sud svoju odluku ne moe
temeljiti na injenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogunost da se izjasne.
Zakon propisuje koje e injenice uzeti kao dokazne odluuje sud prema svom uvjerenju na
temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju
rezultata cjelokupnog postupka. Zakon je prihvatio sistav slobodne ocjene dokaza, uz neka
ogranienja.
Za to naelo karakteristino je da sud odluuje s obzirom na prilike konkretnog sluaja, ispitujui
svojstva i kvalitetu pojedinih dokaznih sredstava formirajui svoje zakljuke induktivnom
metodom. Nevezan strogim zakonskim pravilima, sud je duan uzeti da je odreena tvrdnja
dokazana tek kad formira osobno uvjerenje o njenoj istinitosti.
Dokazivanje obuhvaa sve injenice koje su vane za donoenje odluke. Koje e od predloenih
dokaza izvesti radi utvrivanja odlunih injenica odluuje sud.
Vjetaci su dokazno sredstvo, dok je vjetaenje funkcija (djelovanje, djelatnost, zadatak,
obaveza, dunost, posao, rad) vjetaka.
Obzirom na svoju rairenost, vjetaci kao dokazno sredstvo, dolaze u praksi odmah nakon
dokaznog sredstva svjedocima, s time da rezultati vjetaenja u dokaznom pogledu imaju
apsolutnu prednost u odnosu na iskaz svjedoka, gotovo moe se rei da imaju snagu izvjesnosti i
objektivne istine.
Stalni sudski vjetaci pruaju sudu uslugu strunog znanja kojim sud ne raspolae kad je to za
utvrenje ili razjanjenje pravno odlunih injenica potrebno, tko sve moe obavljati vjetaenje
u sudskom postupku, kakvu najmanju strunu kvalifikaciju moraju imati fizike osobe da budu
imenovane stalnim sudskim vjetacima, dok pravne osobe mogu obavljati vjetaenje samo u

okviru svoje registrirane djelatnosti pod uvjetom da vjetaenje obavljaju njihovi djelatnici koji
ispunjavaju uvjete kao i fizike osobe, ovlasti izvrne vlasti (ministar nadlean za poslove
pravosua) u tom segmentu, nain njihovog imenovanja te razrjeenja, rok na koji se stalni
sudski vjetaci postavljaju, put pravnog lijeka povodom odbijanja zahtjeva za imenovanje
stalnim sudskim vjetakom.
Sudske vjetake sud ne imenuje za pojedinu vrstu postupka (graanski, kazneni, upravni itd.),
ve je osnovni, opredjeljujui kriterij za njihovo imenovanje podruje struke, stoga je gotovo
nemogue nabrojiti sva podruja za koje se imenuju vjetaci.

VRSTE VJETAENJA
Vetaenja mogu biti veoma razliita, kako zbog raznovrsnih krivinih dela, tako i zbog znatnog
broja kriterijuma po osnovu kojih se ona mogu razvrstati. Osim toga, razvojem nauke i raznih
specijalnosti uveava se mogunost njihovog korienja u suzbijanju kriminaliteta, pa je to jedan
od razloga stalnog poveanja broja vetaenja i sve veih mogunosti koje ona imaju u
otkrivanju krivinih dela i uinioca, a posebno u izvoenju i obezbeenju materijalnih dokaza.
Imajui u vidu pojedine kriterijume, vetaenje se moe podeliti:
1) prema predmetu : vetaenje mesta, stvari i ivih bia;
2) prema redosledu: prvo, dopunsko i ponovno vetaenje;
3) prema specijalnosti: sudsko-medicinsko vetaenje (pregled i obdukcija lea, pregled i
obdukcija lea novoroeneta, pregled i obdukcija zaetka, toksikoloka vetaenja, vetaenja
telesnih povreda, psihijatrijska vetaenja), tehnoloka vetaenja, knjigovodstvena vetaenja,
kriminalistika vetaenja i druga.
Kada je u pitanju sadrina vetaenja, postoje ona kojima prethode laboratorijska vetaenja (kod
raznih vrsta ispitivanja krvi, urina, sperme, pljuvake, raznih hemijskih ispitivanja itd.) i
vetaenja kod kojih nema takvih ispitivanja.
Od izuzetnog znaaja za rasvetljavanje krivinih dela i otkrivanje njihovih izvrilaca su
kriminalistika vetaenja koja su najbrojnija i u praksi najea. Njihov znaaj je naroito veliki
prilikom otkrivanja nepoznatih izvrilaca krivinih dela u predistranom postupku. Taj znaaj se
svakodnevno sve vie uveava u suzbijanju kriminaliteta. Ova vrsta vetaenja je veoma
kreativna, posebno u primeni i prilagoavanju naunih metoda drugih nauka potrebama
suzbijanja kriminaliteta, ime daju doprinos na samo sopstvenoj kriminalistikoj praksi, ve
nauci uopte. Tako se putem daktiloskopskih, trasolokih, balistikih, biolokih i drugih
kriminalistikih vetaenja i metoda ispituju razni tragovi kao na primer: tragovi papilarnih
linija, tragovi stopala, tragovi biolokog porekla (krv, izmet, mokraa, dlaka, pljuvaka itd.),
tragovi vozila, tragovi zuba, tagovi oruja, orua, tragovi praine, blata, stakla, odee, vlakana i
slino. Vri se vetaenje i raznih falsifikata (isprava, ekova, novanica, platnih kartica, itd.).

Kriminalistika vjetaenja kao strune djelatnosti kriminalistikih strunjaka, su u kriminalistici

klasifikovana na seledei nain:

a) Vjetaenje biolokih tragova

b) Sudskomedicinska vjetaenja
c) Daktiloskopska vjetaenja
d) Balistika vjetaenja
e) Vjetaenja dokumenata

Vjetaenje biolokih tragova

Vjetaenje biolokih tragova je vrsta kriminalistikih vjetaenja koja za predemt ima bioloke
tragove ljudskog, ivotinjskog i biljnog porijekla. Postoje brojne metode vjetaenja. Danas
najsigurnija

je

metoda

utvrivanja

genomskog

otiska

identifikacijska

vjetaenja,

dijagnostika vjetaenja. U novije vrijeme sve ee daje vanost pronalasku biolokih tragova
koji su u vezi s poiniteljom krivinog djela kao to su dlake kunih ljubimaca ili neke
specifiene biljke. Bioloki tragovi ljudskog porijekla mogu se podjeliti s obzirom na to
sadravajuli DNA ili ne.
Nukleara (jezgrina) DNA moe se uspjeno izolirati iz :
a) krvi i krvnih mrlja.
b) sperme
c) kose s korijenima,
d) sline,
e) urin,
f) tkiva i stanica.
Ljudske izluevine i tragovi iz kojih se ne moe dobiti DNA, jer nemaju stanica sa jezgorm jesu:
a) serum (tekui dio krvi bez stanica)
b) suze,
c) znoj i slino.
Postupci prikupljanja i uvanja tragova mogu znaajno uticati na uspjenost DNA analize to je
potrebno udovoljiti trima temeljnim uslovima. Prvi je koliina uzorka zbog ega je potrebno
prikupiti to je mogue veu koliinu traga kako bi se osigurala dovoljna koliina DNA za
daljnju analizu. Drugo je stanje tragova. Zbog mogunosti i razgradnje ili zagaenja bakterijama

usljed dugotrajnijeg stanja potrebno je prikupljeni trag sto hitnije dostaviti u labaratorij, a da ove
neistoe sprjeavaju proces analize DNA. Bioloki tragovi se mogu na dva naina prenijeti na
osobe i predmete : izravno (primarno) ili posredno (sekundarno). ak i iz materijala kao to je
eluani sok ili stanica izmeta mogue je izolirati DNA ali je tekoa dobivanju koliine iste
potrne za njenu analizu. Izravni prijenos biolokih tragova kao to su krv, sperma i slino na
osobe ili nijihovu odjeu ili na objekte i mjesta dogaaja podrazumjeva direktan prijenos ovih
uzoraka prilikom kaznenog djela.

Sudskomedicinska vjetaenja
Sudska medicina, kao posebna znanstvena disciplina, predstavlja vezu izmeu dviju razliitih
zanostii, jedne drutvene i druge bioloke. Ona predstavlja toku gdje se susreu pravna i
medicinska znanost i struka. U osnovi, ona prouava i rjeava medicinske probleme koji
proizilaze iz pravne teorije i prakse. Norme Zakona o kaznenom postupku posebno razlikuju
susdskomedicinska i psihijatrijska vjetaenja od ostalih medicinskih vjetaenja. Medicinska
vjetaenja su ona koja se povjeravaju lijenicima opte medicine, specijalistima,hirurzima i
ginekolozima i sl. S druge strane vjetak sudske medicine mora biti specijalista sudske medicine,
dakle predstavnik one medicinske discipline koja se i razvila iz potrebe vjetaenja. Pojam
medicinskih vjetaenja je mnogo iri. Elementi sudskomedicinskog vjetaenja su:
a) Pregled osoba i kvalifikacija naenih ozljeda. U sluaju smrtnog ishoda obavlja se i
obdukcija. Utvruje se koje su ozljede opasne po ivot i one s trajnim posljedicama, a
kod obdukcije uzork i vrijeme smrti, evenutalno mehanizam smrti, sredstvo poinjenja i
sl.
b) Tko je nanio ozljede rtvi, rtva sama sebi ili trea osoba.
c) Da li bi pravodobno pruanje pomoi spasila ivot, odnosno je li bila uinkovita ili ne.
d) Utvrivanje oigledno neprikladnog sredstva i naina lijeenja bolesnika i oigledno
nesavjesno lijeenje. Za potpunu i ispravnu ocjenu sudskomedicinskog vjetaka nerijetko
su potrebni i kriminalistiki podaci, npr. dobivanje eksperimentalnih tragova, usporedno
ispitivanje tragova, ispitivanje mikroreljefa tragova i sl.

Sudskomedicinska vjetaenja ivih osoba ukljuuju: kliniki pregled, potrebene labaratorijske

pretrage. U navedenim sluajevima sudski medicinar daje miljenje zajedno sa specijalistom one
grane medicinske znanosti u koju spada promjena ili oboljenje za koju sud trai miljenje.
Sudskomedicinska vjetaenja na mrtvim osobama ouhvaaju: vanjski pregled mrtvog tjela,
unutarnji pregled mrtvog tjela ili obdukcijski nalaz.
1.) Kod vanjskog pregleda obavlja se najprije generalna inspekcija mrtve osobe koja
obuhvata:
a) spol,
b) godine starosti,
c) duinu,
d) teinu,
e) razvijenost,
f) uhranjenost,
g) simetriju.
Slijedi opisivanje promjena koje se smatraju sigurnim znacima smrti. Nakon toga dolazi pregled
oiju i opisuju se kapci, zjenice i spojnice. Slijedi pregled statusa zuba, oblik grudnog koa i
poloaj trbuha itd. Posebnu pozornost kod vanjskog pregleda treba obratiti na ozljede, obzirom
na lokaciju i stupanj vanosti. Ide se od glave prema nogama. Kod svih ozljeda, bez obzira na
njihovu vanost treba opisat: izgled, veliinu (duinu, dubinu i rinu), rubove, okolno tkivo
zagaenje, nalaz stranih tjela i sl. Nema nevanih ozljeda. Sitne ozljede, iako ne moraju imati
medicinsku vanost, kriminalistii mogu objasnit vane pojedinosti kriminalnog dogaaja.
Nakon opisanih svjeih ozljeda prelazi se na pregled svih starih ozljeda, ako ih ima. Opis starih i
svjeih ozljeda unosi se u obudkcijski zapis ili nalaz. Ako nema ni svjeih ni starih ozljeda to
treba posebno navesti npr. u obliku primjedbe: pomnim pregledom mrtvog tijela nije se nalo
znakova koji bi govorili na ozljedu tijela Ova primjedba obavezno se unosi u obudkcijski
protokol i slui kao dokaz da je pregled napravljen. Ako je rije o pregledu mrtvog tijela
nepoznate osobe, u vanjskom pregledu opisuje se sve to zapaa obducent, a to bi moglo
posluiti za indetifikaciju. Na kraju vanjskog pregleda unosi se opis odjee, rublja, obue, a od
linog opisa lini znaci posebno.

2.) Kod unutranjeg pregleda mrtvog tijela polazi se takoer od glave, vratnih, grudnih,
trbunih i spolnih organa, kostura i sl. Na kraju unutranjeg i vanjskog pregleda obducent
daje pataloko-anatomsku dijagnozu posebno uz naznaku uzroka smrti i priblinog
vremena smrti. Obdukcija spada u komplicirana sudskomedicinska vjetaenja. Propusti
u njenom tijeku, u pravilu, ne mogu se ispraviti eksumacijom i ponovnom obdukcijom.
Problem obdukcije je u prolanalaenju, prepoznavanju i pravilnom tumaenju utvrenih
promjena.

Daktiloskopska vjetaenja
Daltiloskopija je disciplina kriminalistike tehnike koja se bavi prouavanjem papilarnih linija,
formiranih u raznim oblicima na jagodicama i lancima prstiju, dlanovima i stopalima u cilju
identifikacije tj dokazivanje identiteta, ivih mrtvih osoba, kao i poinitelja kaznenih djela na
temelju tragova papilarnih linija.
Papilarne linije to su linije-crte, na jaodicama i lancima prstiju i stopalima, a sadravaju
anatomske karakteristike, tj, sitne detalje. Osnovna svojstva papilarnih linija su: nepromjenjivost,
individualnost, klasifikacija i prenosivost. Osnovnih oblici papilarnih linija su: luk, oblik zamke i
oblik kruga. Kada se identifikacijalica vri na osnovu tragova papilarnih linija, neophodno je da
se identifikacija izvri vjetaenjem, koje podrazumjeva uporeivanje fiksnog traga i uzetog
otiska. S obzirom na to da su papilarne linije individualne za svako lice, prema obliku svog
crtea, to se pomou individualnih obiljeja na tragu papilarnih linija moe utvrditi da li taj trag
potie od odreene osobe. Zbog toga se prilikom vjetaenja ne moe tvrditi da li je trag
papilarnih linja identian sa otiscima prstiju neke osobe, ve da fiksirani trag papilarnih linija
potjee od odreene osobe. Ovo znai da se identifikacija vri na osnovu teorije vjerovatnoe,
odnosno mogunosti ponavljanja obiljeja na papilarnim linijama. Identifikacija obiljeja kod
papilarnih linija imaju poseban naziv i poznata su kao minucija. Kod nas kod vjetaenja
papilarnih linija uporeivanjem traga i otiska moraju se podudarati u 12 minucija. U zapadnim
zemljama se ne pravi razilika izmeu otiska i traga papilarnih linija, nego se sve to je u vezi sa
tim pojmom naziva otisak prsta. Ovu su izuzetno vaan vjetaenja, iji su rezultati, zbog
karakteristika papilarnih linija, veoma pouzdan materijalni dokaz na sudu. Cilje je da se neko

putem sistema AFIS identifikuje na osovnu otiska papilarnih linija. To se radi zbog otkrivanja
krivinih djela i utvrivanja identiteta.

Balistika vjetaenja
Ovim vjetaenjem mogue je utvrditi tip vatrenog oruja iz koga je pucano, kao i izvriti
njegovu identifikaciju na osnovu tragova koji se nalaze na projektilu i auri, starost pucanja, ruku
iz koje je pucano zbog otiska barutnih estica koje je skidaju parafinskom rukavicom za tim
ispravnost podjedinh djelvova oruja (udarna igla, zatvara, izvlaka i izbaciva, konica,
istroenost leita metka i cijevi oruja. Kada je kod poinjenja nekog krivinog djela
upotrijebljeno vatreno oruje, mogu se javiti razliiti zahtjevi za vjetaenjem vatrenog oruja.
Tako npr. od vjetaka se mogu zahtjevati odgovori na sledea pitanja:
a) Jel iz individualno odreenog vatrenog oruja ispaljeno odreeno zrno ili drugi projektil?
b) Da li je iz tako odreenog oruja ispaljena odreena ahura ili patorna?
c) Odreivanje tipa i marke, te eventualno godine proizvodnje vatrenog oruja iz kojeg je
pucano na temelju pronaenih projektila, ahura ili patrona?
d) S koje udaljenosti je pucano?
e) Odreivanje pravca iz kojeg je pucano.
f) Odreivanje stajalita strijelca u trenutku pucanja.
Instrumenti i ureaji koji se upotrebljavaju za kompletna kriminalistikobalistika vjetaenja su
oni koji se ve primjenjuju u svakodnevnim ispitivanjima razliitih znanstvenih disciplina al
prilagoeni zahtjevima balistie identifikacije vatrenog oruja kao i drugih ispitivanja vezanih za
upotrebu vatrenog oruja. Meutim, postoje i instrumenti iskljuivo namijenjeni za
kriminalistikobalistika vjetaenja su razni mikroskopi, dinamometar, fotografska kamera,
geodetski instrumenti, spektrograf i drugi njima slini instrumenti i ureaji. Posebni instrumenti i
ureaji specifini za ispitivanja u kriminalistikoj balistici su interneskop, ureaj za hvatanje
projektila, ureaj za odreivanje poetne brzine, kalibratori za odreivanje kalibra cijevi
vatrenog oruja, itd. Za uspjenu identifikaciju zrna, ahura i oruja potreban je savremeni
instrumentariji koji olakava identifikaciju i doprinosi brem i uspjenijem radu. Na podruju
instrumetarija i ostalih pomagala koja upotrebljavaju vjetaci balistiari nema velikih
revolucionarnih promjea, sve se kree u granicama klasinih, prije svega optikih ureaja koji su
u dananje vrijeme povezani sa kompjuterskom opremom.

Vjetaenje poara i eksplozija

Vjetaenje poara moe biti na licu mjesta dok poar traje i na licu mjesta nakon gaenja
poara, a objekat poara moe biti zatvoreni objekat, otvoreni prostor i transportno sredstvo.
Vjetaenjem se moe urediti nain nastanka poara i uzrok poara ( elektrina energija, staiki
elektricitet, eksplozija trenje, grom, zemljotres sunana energija)
Eksplozije mogu nastati kao posljedica hemijskih reakcija (eksplozija eksplozivnih materija,
eksplozija para lako zapaljivih tenosti i gasova) i usljed fizikih promjena ( sudovi pod
pritiskom)

Vjetaenje dokumenata
Vjetaenje dokumenata predstavlja iroko podruje kriminalistiko-tehnikih istraivanja u
kome se primjenjuju specifine metode i savremena tehnika sredstva. Dokumenti se vjetae u
cilju identifikacije rukopisa, potpisa, pisaeg stroja, brojeva, peata i tambilja, uvrivanja
brisanja, hemijskog brisanja, prepravljanja, dopisivanja i sl. identifikacijska vjetaenja. Kod
identifikacije potpisa ovisno o nainu krivotvorenja problemi se javljaju kod prikupljanja tzv.
nespornih komparativnih uzoraka u obliku nespornih potpisa. Ako je rije o kopiranju, treba
tragati za potpisom koji je posluzio za kopiranje. Kada je rije o imitiranju potpisa, treba prikupit
to ve broj potpisa po diktatu. U koliko se radi o potpisima dobivenim na prijevaru,
podmetanjem indigo papira treba pribavit to vie potpisa kako bi se meu njima naao onaj
ispod kojeg je podmetnut indigo. Budui da predemti ispitivanja mogu biti pisani lijevom rukom
ili pisani voenom rukom, kao i potpisi napisani od strane bolesnih, iznemoglih, pijanih ili
drogiranih osoba, treba obavjestiti vjtake i o psihofizikim i drugim okolnostima pod kojima je
nastao potpis, ako su poznate. Primjena kibernetskiih metoda pri ispitivanju rukopisa javila se
kao najproduktivnija zadnjih godina. Na raunarima matematikim jezikom dolazi se do potpune
formalizacije zadataka. Umjesto da se ispituju grafiki oblici vizuelno, vjetak za rukopise
polazi od toga da su oni sastavljeni od taaka. Zbog toga se na realnoj grafikoj slici obiljeavaju
take koje idu ravnomjerno, poretkom ispitivanja slova, a zatim suputaju njihove kordinate.
Ovako dobiven sustav moe dovoljno tano karakterisati grafiku sliku. Taj sistem naziva se
rukopisna varijanta. Zbog varijabilnosti rukopisa svakog ovjeka promatra se neophodna

koliina rukopisnih varijanti, tzv. rukopisno prostranstvo. Cilj je da raunar zpamti i dobije
maksimalnu informaciju o rukopisima koji su predstavljeni u oblku onog grafikog objekta
kokretnoj osobi. Pri vjetaenju brojeva javljaju se odreeni problemi jer su brojevi po nainu
formiranja i detaljima slabije izraeni od rukopisa. Zato je njihova tea i delikatnija. Kada je rije
o vjetaenju otisaka pisaih strojeva, marka i model se utvruju provjerama kroz zbirku otisaka
pisaih strojeva. Relativna starost

pisanja svodi se na utvrivanje da li su svi podaci na

dokumentu napisani istovremeno ili je uinjeno dopisivanje. Za utvrivanje apsolutne starosti

potrebno je raspolagati i duljim tekstovima, napisanim i prije i poslije vremena u kome je mogao
nastati sporni tekst.

Postupak Vjetaenja
Pre poetka vetaenja organ postupka upozorava vetaka da je davanje lanog nalaza i miljenja
krivino delo i treba da ga pozove da predmet vetaenja briljivo razmotri, da tano i precizno
struno navede sve to zapazi i nae, i da svoje miljenje iznese nepristrasno i u skladu sa
pravilima nauke ili vetine.
Organ postupka rukovodi vetaenjem, pokazuje vetaku predmete koje e razmotriti, postavlja
mu pitanja i po potrebi trai objanjenja u pogledu datog nalaza i miljenja.
Ako je u svrhu vetaenja potrebno da se analizira neka materija, vetaku e se, ako je to
mogue, staviti na raspolaganje samo deo te materije, a ostatak e se u potrebnoj koliini
obezbediti za sluaj naknadnih analiza. Vetak ima pravo da od organa postupka i stranaka trai i
dobije dopunska razjanjenja, da razgleda predmete i razmatra spise, da predlae da se prikupe
dokazi ili pribave predmeti i podaci koji su od vanosti za davanje nalaza i miljenja i da
prilikom uviaja, rekonstrukcije ili preduzimanja druge dokazne radnje predloi da se razjasne
pojedine okolnosti ili da se licu koje daje izjavu postave odreena pitanja.
Kada je vetaenje povereno strunoj ustanovi ili dravnom organu, nee se postupati na napred
opisani nain, ve e organ postupka rukovodioca strune ustanove ili organa upozoriti na
posledice davanja lanog nalaza i miljenja i na to da u davanju nalaza i miljenja ne mogu
uestvovati lica koja se po ZKP izuzimaju od dunosti vetaenja.
Struna ustanova ili dravni organ dostavlja pisani nalaz i miljenje, potpisan od lica koja su
izvrila vetaenje. Rukovodilac strune ustanove ili dravnog organa, je duan i obavezan po
ZKP da stranku , na njen zahtev, obavesti o imenima lica koja e izvriti vetaenje. Dok organ
postupka moe traiti objanjenje u pogledu datog nalaza i miljenja vetaka.
Sudija za prethodni postupak, predsednik pretresnog vea ili sudija pojedinac, po slubenoj
dunosti ili na predlog stranke ili vetaka, moe reenjem odrediti smetanje okrivljenog u
zdravstvenu ustanovu ako je to neophodno za svrhu medicinskog vetaenja. Ova mera moe da
traje najdue 15 dana a izuzetno se, na obrazloen predlog vetaka i po pribavljenom miljenju
rukovodioca zdravstvene ustanove, ova mera moe produiti najdue za jo 15 dana.

Izvoenje dokaza vjetacima

Pojam i vaniji principi vjetaenja
Pravna teorija pojam vjetaenja kao postupovnu radnju ne definira na jedinstven nain.
etiri su razliita shvaanja o pravnoj naravi iskaza vjetaka, koje ukratko, rezimiramo:
a) Prema jednom shvaanju, vjetaci su znanstveni suci, a vjetaenje je znanstvena
presuda. Sud je slobodan samo u pogledu odreivanja vjetaenja, ali nije sposoban
ocjenjivati rezultate rada vjetaka.
b) Drugo shvaanje izjednaava vjetaka sa svjedokom (karakteristino za anglosaksonski
pravni sustav). Vjetaci su znanstveni svjedoci, a vjetaenje znanstveno
svjedoenje.
c) Tree shvaanje (gotovo naputeno u teoriji postupovnog prava) iskaz vjetaka
izjednaava sa sudskim uviajem. Naime, sud neposredno opaa one injenice za koje
nije potrebno struno znanje, dok vjeak opaa injenice i pojavnosti za koje je potrebno
posebno struno ili znanstveno znanje i umjee.
d) etvrto, danas najzastupljenije shvaanje pojma vjetaenja, polazi od toga da je iskaz
vjetaka samostalno dokazno sredstvo s specifinostima, ali i odreenim slinostima s
ostalim dokaznim sredstvima.
Suvremena postupovno-pravna teorija zauzima dva glavna suprotna stanovita, a to je, da su
vjetaci dokazno sredstvo i, opreno tome, miljenje da su vjetaci samo pomo sudu u
utvrivanju injenica. Vjetaci, ako u svojoj aktivnosti obavjetavaju sud o svojem nalazu
(zapaanju), njihov iskaz ini klasino dokazno sredstvo ako pak sudu svojom strunou
pomau da formira potrebne zakljuke, odnosno da sud formira miljenje o zapaenome tada oni
obavljaju funkciju specifinog pomagaa u obavljanju suenja i to pri utvrivanju pravno
relevantnog injeninog stanja.
Ipak, drimo da je najprihvaljivije ono shvaanje da su vjetaci osobe iji iskaz slui kao dokaz,
odnosno vjetaenje je dokazno sredstvo.
Najpotpunije definicije postupovno-pravnog institiuta vjetaenja, su one koje kao odrednice
vjetaenja prvenstveno istiu primjenu specijalnih znanja, miljenje zasnovano na tom znanju,
injenicu da se vjetaenjem stvara novi dokaz. Naime, te definicije bitno ulaze u sadraj
vjetaenja kao izvora spoznaja o injenicama, zasnovanog na strunom znanju, odreuju bit
nalaza i miljenja, a to je upravo ta razliitost vjetaenja u odnosu na sline institute i vrste
dokaza. 6
Pojavnost principa (naela, vodee ideje, temeljnih pravila ponaanja i djelovanja), moemo kroz
praksu sagledati u svakom konkertnom vjetaenju. Tako u vjetaenjima, bez obzira na podruje
struke, primjeujemo princip zakonitosti, princip utvrivanja nepravnih injenica, princip
inicijative vjetaka, princip nezavisnosti u radu, princip objektivnosti vjetaka i princip

unutarnjeg uvjerenja vjetaka. Naelo zakonitosti vjetaenja podrazumjeva da vjetaenje moe

biti pravovaljano, samo ako je provedeno u skladu sa postupovnim zakonom u okviru kojeg
postupka se vjetaenje odreuje i provodi. Vjetaenjem se utvruju samo nepravne injenice.
Specijalno znanje koje primjenjuje vjetak ne moe i ne smije biti u sferi prava, stoga vjetak
mora uskratiti odgovor na pitanje pravne prirode. Meutim, drimo da postoji mogunost da i
pravne norme mogu biti predmet vjetaenja, ali samo u sluaju ako je sadraj tih normi neko
tehniko pravilo, standard ili normativ. U tim sluajevima doputeno je vjetaku da istrauje
sadraj tih normi. Isto tako i norme stranog prava mogu biti predmetom vjetaenja, s obzirom
da sud nije u mogunosti niti je duan poznavati propise stranih drava.
Princip inicijative vjetaka u funkciji je ostvarenja naela objektivnosti i nezavisnosti u radu.
Vjetak u svojem strunom djelovanju mora imati potpunu inicijativu u radu, a to mu nalae
princip aktivnosti. Princip nezavisnosti u radu vjetaka znai, konkretno, da nitko, pa niti sam
sud nije ovlaten, da upuuje vjetaka u tome to e i s kojim metodama znanosti zakljuiti o
odreenoj injenici. Nepristranost u kontekstu vjetaenja znai da vjetak mora biti apsolutno
slobodan, bez prisustva bilo kakvog pritiska ili sugestije koja bi ga usmjeravala ili navodila
prema odreenom nalazu i miljenju.
Princip objektivnog ispitivanja predmeta vjetaenja trai od vjetaka da njegov pristup bude
briljiv, toan i nepristran, koja potonja karakteristika moe biti samo rezultat nepostojanja
osobne zainteresiranosti vjetaka za ishod postupka u kojem je angairan, da bude kompetentan,
neupitne etinosti i profesionalnog stava. Objektivnost vjetaenja postavlja od vjetaka zahtjev
da provede vjetaenje tako da ono bude potpuno, jasno i neproturjeno. Bitna komponenta
individualnosti, postupovne samostalnosti i objektivnosti, jeste u tome da vjetak mora u svojem
radu postupati po svojem najdubljem autonomnom uvjerenju. Posebno je za istai da u svom
djelovanju vjetak mora kao ekspert raditi u znaku autoriteta struke, a ne svoje personalnosti.
Princip unutarnjeg uvjerenja vjetaka i profesionalne savjesti, postavlja zahtjev da se u postupku
vjetaenja, ispitujui i otkrivajui injenice, ne ogranii samo na tehniku-opisnu stranu stvari,
nego svoj zakljuak mora bazirati na individualnoj ocjeni, tumaenju i objanjenju predmeta
vjetaenja.

Nalaz i miljenje vetaka

Usmeno dati nalaz i miljenje vetaka se unosi odmah u zapisnik. Vetaku se moe odobriti da
podnese pisani nalaz i miljenje, u roku koji odredi organ postupka.
Vetaenje se dokumentuje zapisnikom ili pisanim nalazom i miljenjem. U zapisniku o
vetaenju ili u pisanom nalazu i miljenju naznaie se ko je izvrio vetaenje, zanimanje,
struna sprema i specijalnosti vetaka, kao i imena i svojstvo lica koja su prisustvovala
vetaenju.
Organ postupka obavetava stranke koje vetaenju nisu prisustvovale da zapisnik o vetaenju
ili pisani nalaz i miljenje mogu razgledati i kopirati i za to odreuju rok u kojem treba da iznesu
svoje primedbe.

Nedostaci u nalazu i miljenju vetaka

Organ postupka e po slubenoj dunosti ili na predlog stranaka narediti da se vetaenje ponovi
u sledeim situacijama:
a) ako je nalaz nejasan, nepotpun, pogrean, u protivrenosti sam sa sobom ili sa
okolnostima o kojima je vetaeno ili se pojavi sumnja u njegovu istinitost i
b) ako je miljenje nejasno ili protivreno.
Ukoliko se nedostaci navedeni pod takom 1. U prethodnom tekstu ne mogu otkloniti ponovnim
ispitivanjem vetaka ili dopunskim vetaenjem, organ postupka e odrediti drugog vetaka koji
e obaviti novo vetaenje i o tome dati nalaz i miljenje.
Struni savetnik
Veoma esto nailazimo u literaturi ali i u praksi na pojam strunog savetnika pa je veoma korisno
da se to i objasni iz aspekta kriminalistike ali posebno i iz aspekta krivino procesnog prava.
Struni savetnik je lice koje raspolae strunim znanjem iz oblasti u kojoj je odreeno
vetaenje. Stranka u postupku moe izabrati i punomojem ovlastiti strunog savetnika kada
organ postupka odredi vetaenje.
Struni savetnik ima pravo da bude obaveten o danu, asu i mestu vetaenja i da prisustvuje
vetaenju kojem imaju pravo da prisustvuju okrivljeni i njegov branilac, sa u toku vetaenja
pregleda spise i predmet vetaenja i predlae vetaku preduzimanje odreenih radnji, da daje
primedbe na nalaz i miljenje vetaka, da na glavnom pretresu postavlja pitanja vetaku i da bude
ispitan o predmetu vetaenja.
Pre ispitivanja od strane strunog savetnika e se po ZKP zahtevati da poloi zakletvu koja glasi:
Zaklinjem se da u dati iskaz u skladu sa pravilima nauke ili vetine, savesno, nepristrasno i po
svom najboljem znanju.
Posebni sluajevi vetaenja
127
vetaenje telesnih povreda, koja se vre ako postoji sumnja u odnosu na vrstu i nain nastanka
telesne povrede, organ postupka e odrediti ovo vetaenje;
vetaenje lea, ako postoji sumnja da je smrt odreenog lica neposredna ili posredna posledica
krivinog dela ili je u trenutku smrti lice bilo lieno slobode ili je nepoznat identitet lea, javni
tuilac ili sud e odrediti da lekar specijalista za sudsku medicinu izvri pregled i obdukciju lea;
psihijatrijsko vetaenje, se vri ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena uraunljivost
okrivljenog, da je okrivljeni usled zavisnosti od upotrebe alkohola ili opojnih droga uinio
krivino delo ili da je zbog duevnih smetnji nesposoban da uestvuje u postupku, organ
postupka e odrediti ovo posebno vetaenje.

Simulacija
Svaki kriminalac ima elju i nastoji da izbegne sopstveno otkrivanje, kao izvrioca konkretnih
krivinih dela, kako bi izbegao krivinu odgovornost za uinjeni kriminalni akt. Ne retko u
praksi oni simuliraju stanje duevnih pa i telesnih bolesti ili razliite druge promene na svojoj
linosti. Simuliranjem je mogue promeniti: glas, hod, navike, a kao poseban vid simuliranja je
preruavanje telesnog izgleda, ili samo izgleda glave.
Za takve vidove simuliranja se koristi i razna kozmetika u cilju preruavanja, dok su u praksi
poznati i sluajevi facijalne hirurgije.

Predmet vjetaenja
Sud e izvesti dokaz vjetaenjem kad je radi utvrivanja ili razjanjenja kakve injenice
potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae .
Vjetaenja mogu biti najraznovrsnije naravi u suglasju sa utvrivanjem ili razjanjenjem kakve
pravno relevantne sporne injenice, a provode se kada je za tu aktivnost potrebno struno znanje,
tako u obzir dolazi primjena svih grana znanosti, tehnike i vjetina.
Naelno govorei, pravnim normama moe se urediti samo opi reim vjetaenja, bez obzira na
konkretnu vrstu vjetaenja. U odredbama parninog postupka ne postoje posebne odredbe za
pojedinu vrstu vjetaenja, niti je vjetaenje obvezatno dokazno sredstvo u graansko pravnim
stvarima.
Dakle, u parninom postupku nije obvezatno provoenje dokaza vjetacima, nasuprot
obvezatnosti i bezuvjetnosti pojedinih vrsta vjetaenja propisanih za utvrivanje nekih injenica
u kaznenom postupku npr. kad se pojavi sumnjiva smrt ili je oito da je smrt uzrokovana
kaznenim djelom, sumnja u trovanje, sumnja u smanjenu ili iskljuenu ubrojivost okrivljenika,
(pregled i obdukcija lea, ekshumacija, psihijatrijsko vjetaenje ubrojivosti).
Meutim, Obiteljski zakon (dalje u tekstu: ObZ), kao lex specialis, u dijelu postupovnopravnih odredbi povodom voenja parninog postupka radi utvrivanja oinstva ili materinstva,
propisuje da sud odlune injenice moe utvrivati i izvoenjem dokaza medicinskim
vjetaenjem sukladno postignuima suvremene znanosti (sada je to DNK metoda). Medicinsko
vjetaenje, kako to ObZ propisuje, mora biti provedeno sukladno postignuima suvremene
medicinske znanosti. Obiteljski zakon upotrebljava sintagmu sukladno postignuima suvremene
znanosti time obuhvaajui sve do sada postojee, ali i neke budue sada jo neotkrivene
znanstvene metode. Medicinsko vjetaenje sukladno postignuima suvremene znanosti, ovdje
ima apsolutnu prednost nad svim ostalim dokaznim sredstvima koji poznaje parnini postupak.
Ako taj dokaz nije izveden, jer se jedna od stranaka nije odazvala pozivu na izvoenje
medicinskog vjetaenja, ili je uskratila izvoenje vjetaenja, sud e cijeniti od kakvog je
znaaja to stranka nije dola na izvoenje vjetaenja ili je uskratila mogunost izvoenja
vjetaenja. Ovdje se radi o zahtjevima sa kojima stranke ne mogu raspolagati a ako stranke
same ne mogu same podmiriti trokove vjetaenja, tada bi sud bio duan iz svojih proraunskih
sredstava platiti trokove provoenja tog vjetaenja.
Dakle, u ovom sluaju opstrukcija ope dunosti predujmljivanja potrebnih trokova za
izvoenje dokaza od strane parninih stranaka, nije prepreka za izvoenje tog dokaza.

Kao suprotnu specifinost od onoga propisanog ObZ, treba istai provoenje dokaza
medicinskim vjetaenjem u parninom postupku osporavanja majinstva eni koja je upisana u
matiu roenih kao majka djeteta ili osporavanja oinstva mukarcu koji je dijete priznao za
svoje. Naime, sud e prije nego zapone raspravljati i odluivati o postavljenom zahtjevu radi
osporavanja majinstva, odnosno oinstva, odrediti e na troak tuiteljice, odnosno tuitelja
izvoenje gore navedenog dokaza, pa e u nazonom sluaju provoenje dokaza medicinskim
vjetaenjem, postojeom normativnom stilizacijom uzdignuto je na razinu materijalno- pravne
pretpostavke za odluivanje o osnovanosti tubenog zahtjeva, odnosno postupovno- pravne
pretpostavke za nastavak raspravljanja i odluivanja, pa s time i za daljnje koritenje drugih
zakonom raspoloivih dokaznih sredstava.

Subjekti vjetaenja i njihove uloge

U parninom postupku kao subjekti, pojavljuju se u prvom redu stranke (tuitelj, tuenik,
eventualno umjeai na strani stranaka), njihovi zakonski zastupnici, punomonici, sudsko
osoblje (suci, suci porotnici, zapisniari), ali i vjetaci. Svi su oni u odreenom meusobnom
odnosu koji je uspostavljen i ureen postupovnim pravilima.
Vjetaci su postupovno-pravnom smislu tree osobe, oni mogu, ali i ne moraju biti ukljueni u
parnini postupak, ali ako jesu, onda to znai da vjetaci prema ostalim sudionicima postupka
imaju odreenih obveza i prava.
Nije potrebno posebno naglaavati da je u provoenju dokaza vjetaenjem uloga parninih
stranka nezamjenjiva. Parnine stranke, obzirom na karakter parninog postupka i
njihovu zadanu ulogu primarno inciraju provoenje svih dokaza, pa tako i dokaz vjetaenjem, a
stranke mogu biti i same objekt na kojem e se provesti taj dokaz (npr: vjetaenje zadobivenih
tjelesnih ozljeda povodom utvrivanja injeninog supstata u zahtjevima za naknadu tete
nastalih tjelesnim ozlijeivanjem, DNK analiza tkiva u utvrivanju odnosno osporavanju
oinstva ili matreinstva).
Nadalje, parnine stranke koje predloe dokaz vjetaenjem u pravilu moraju predujmiti
materijalne trokove za povoenje tog dokaza. Prijedlog za izvoenje tog dokaza, stranke mogu
staviti u tubi, odgovoru na tubu, podnescima i na samom roitu.
Stranke imaju pravo vjetaki nalaz i miljenje tijekom trajanja postupka podvgrnuti kunji,
postavljati vjetaku pitanja, traiti pojanjenja od vjetaka, sve u cilju sakupljanja i potpunog
razjanjenja parninog supstrata potrebnog za donoenje zakonitog pravorjeka. Stranke imaju
pravo da prisustvuju vjetaenju, kao i da vjetaku upuuju pitanja i podnose potrebnu
dokumentaciju (isprave) s kojom raspolau naravno posredstvom suda ime se postiu uvjeti
za to potpunije razjanjavanje i utvrivanje injenica vanih za objektivan i struan nalaz i
miljenje vjetaka. Nadalje, prije nego to parnini sud odredi koje e osobe uzeti za vjetake, o
tome e sasluati stranke, a samo u hitnim sluajevima sud moe odrediti osobu vjetaka bez da

provede sasluanje stranka o osobi kojoj namjerava povjeriti obavljanje usluge pruanja pomoi
o strunim znanjima sa kojima sud ne raspolae (sudski vjetak). Dakle, tom postupovnom
odredbom strankama je omogueno u parninom postupku samo da donekle utjeu na izbor
osobe vjeaka, koja e tim izborom postati sudski vjetak, s time da ipak odluujuu ulogu u
izboru osobe vjetaka ima parnini sud. Smisao te odredbe nije u tome da stranke sudu nametnu
osobu koja e vjetaiti, dakle biti sudski vjetak, ve kako bi se izbjegli mogui naknadni
zahtjevi za izuzee vjetaka, i time sprijeilo mogue odugovlaenje postupka. Sud moe
odrediti osobu vjetaka i protivno suglasnoj volji stranaka, jer sud nije vezan prijedlogom
stranaka, to stoga to je vjetak osoba koja upotpunjava ili nadomjeta znanje suda u strunim
pitanjima. U praksi je bitno da se postigne suglasnost stranaka, iako kao to je izreeno ona nije
nuna, suda i parninih stranaka o osobi vjetaka, jer e u tom sluaju vjetak uz izbjegavanje
mogueg izuzea moi bez opstrukcije stranaka efikasno ispuniti svoju zadau.
Ne postoji smetnja da sud ne saslua stranku radi utvrivanja ili razjanjenja kakve injenice za
koju je potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae, a stranka naprotiv raspolae, ali onda to
nije provoenje dokaza vjetaenjem, ve dokaz sasluanjem stranaka, za koji specifini dokaz i
njegovu ocjenu vae posebna postupovna pravila.
Isto tako, osobe koje su koristei svoju strunost na poseban nain zapaale neke, za konkretan
parnini postupak vane sporne injenice u prolosti tzv. svjedoci strunjaci - obini su
svjedoci, a na njih se primjenjuju postupovne odredbe, koje se odnose na provoenje dokaza
svjedocima.
Postoji odreena dilema u praksi, da li parnini sud moe kao dokaz koristiti nalaz i miljenje
vjetaka o nekoj vanoj i prijepornoj injenici koja se pojavljuje u konkretnoj parnici, koji je
nalaz i miljenje sainjen u okviru i za potrebe nekog drugog npr. kaznenog postupka. Miljenja
smo da u pravilu moe, ali pod uvjetom da se radi o identinim injenicama, da su parnine
stranke o tome suglasne, te da se strankama transparentno prui mogunost da raspravljaju o tom
dokazu.
Stranke su dune podnijeti zahtjev za izuzee vjetaka im saznaju da postoji razlog za izuzee, a
najkasnije prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem. Ako je sud prije odreivanja vjetaka
sasluao stranke o osobi vjetaka, stranke su se dune ve tom prilikom izjasniti o izuzeu. U
zahtjevu za izuzee vjetaka stranka je duna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za
izuzee. O zahtjevu za izuzee odluuje parnini sud. Sudac zamoljenog suda i predsjednik
vijea odluuju o izuzeu ako im je povjereno izvoenje dokaza vjetaenjem. Ako je stranka
saznala za razlog izuzea poslije obavljenog vjetaenja i prigovara vjetaenju iz tog razloga,
sud e postupiti kao da je zahtjev za izuzee stavljen prije obavljenog vjetaenja. Vjetak moe
biti izuzet iz istih razloga iz kojih mora biti izuzet sudac, to konkretno znai, ako je sudski
vjetak sam stranka u postupku, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako je sa strankom u
odnosu suovlatenika, suobveznika ili regresnog obveznika, ako stalno ili privremeno radi u
pravnoj osobi koja je stranka u postupku, ako mu je koja od stranka ili zakonski zastupnik, ili

ako je punomonik stranke, srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stupnja, a u pobonoj liniji
do etvrtog stupnja ili mu je brani drug, izvanbrani drug ili srodnik po tazbini do drugog
stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije, ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke,
njezina zakonskog zastupnika ili punomonika, ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku
pred niim sudom ili pred kojim drugim tijelom, ako je u steajnom postupku u povodu kojega je
dolo do spora sudjelovao ili sudjeluje kao steajni sudac ili lan steajnog vijea, ako postoje
druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.
Kao to je ve spomenuto, sudski vjetak (ekspert) je trea, od suca i stranaka razliita osoba,
koja je pozvana od suda da na osnovi svoje strune spreme, steene vjetine ili osobnog iskustva
opazi odreene za sudski postupak relevantne injenice, okolnosti ili pojave. Vjetak je osoba
koja ima one sposobnosti, znanje i iskustvo u specifinim podrujima djelovanja, to ih sudac
prema svojoj pravnoj spremi i opem obrazovanju nema, a niti ih moe imati. Sudski vjetak
moe biti samo fizika osoba.
Kad se vjetaenje povjerava strunoj ustanovi, koja moe biti bolnica, kemijski laboratorij,
fakultet, znanstveni institut i onda e vjetaenje obaviti fizika osoba, u pravilu ekspert za
podruje u kojem je odreeno vjetaenje, koja je zaposlena u toj ustanovi. Dakle, u ovom
sluaju ustanova odreuje, jednu ili vie fizikih osoba, koje e u njezino ime obaviti
vjetaenje . Iako izvoenje vjetaenja kao dokaz moe odrediti samo sud, u ovom potonjem
sluaju, konkretnu osobu koja e obaviti vjetaenje izabire rukovoditelj te ustanove, odnosno
struno tijelo te ustanove. Meutim, naalost praksa je pokazala, da su vjeaenja u graanskom
postupku povjerena specijaliziranim ustanovama osobito skupa i dugotrajna, to je u direktnoj
opreci sa toliko proklamiranim naelom ekonominosti parninog postupka, i pravom na
suenje u razumnom roku.
Nadalje, iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da ne postoje tzv. kolektivna vjetaenja.
Vjetanje ostaje individualno intelektualno djelovanje ( djelatnost, zadatak, obaveza, dunost,
posao, rad) konkretne fizike osobe vjetaka, pa makar je u postupku vjetaenja sudjelovalo
vie osoba. Treba imati u vidu da postoje i tzv. kombinirana vjetaenja u kojima sudjeluju
vjetaci razliitih struka, meutim takvim vjetaenjima ne odrie se karakteristika
individualnosti, ve im je diferentia specifica interdisciplinarnost odnosno multidisciplinarnost
podruja kao okvira zapaanja pravno relevantnih injenica.
Sudski vjetaci se odreuju u prvom redu iz reda stalnih sudskih vjetaka za odreenu vrstu
vjetaenja. Meutim lista s popisom stalnih sudskih vjetaka za sud je iskljuivo instruktivnog,
a ne obaveznog karaktera.
U konkretnoj parnici vjetak je ona osoba koju odredi parnini sud, i to rjeenjem o izvoenju
dokaza. Samo se ta osoba moe nazivati i jest sudski vjetak, te se samo na nju odnose odredbe
postupovnog zakona kao i sva prava te obveze koje iz toga proizlaze.

Nalaz i miljenje o odreenoj injenici kojeg je stranka zatraila od strunjaka izvan konkretnog
parninog postupka, za sud i postupak koji provodi nema nikakve vanosti niti utjecaja. To je
stanovite izraeno i u sudskoj praksi, s stavom da kad se o istim injenicama razilaze vjetak
kojeg je imenovao sud, od miljenja strunjaka (koji se moe nalaziti i na listi stalnih sudskih
vjetaka, ali on tada nije sudski vjetak, niti uope vjetak), nije rije o nalazima i miljenjima
dvaju vjeaka. Primjeuje se, osobito u posljednje vrijeme u parnicama koje se vode radi
naknade tete protiv veih osiguravajuih drutava, da tuenici, kojima oito ne nedostaje
sredstava, naruenim vjetaenjima, potpisanim po zvunim imenima hrvatske medicinske
znanosti, ele impresionirati sud i vjetaka, oito pri tom zaboravljajui da je svrha vjetaenja,
kao i svakog drugog dokaznog sredstva, da ono bude u najveoj mjeri samostalan dokaz koji
izvire iz pregleda predmeta vjetaenja,
bez da vjetak bude podloan drugim izvorima spoznaje. Time se nedopustivo, jednom
sofisticiranom zloporabom procesnih ovlatenja vri pritisak na vjetaka, ali i na sam sud.
Vjetak mora imati sposobnost zapaanja, pamenja i reprodukcije, a uz sve to i potrebno struno
znanje potrebno za konkretan sluaj.
Sudac i stranka ne mogu obavljati funkciju vjetaka
Vjetaci imaju svoje dunosti kako prema sudu, koji ih je imenovao, tako i prema strankama. Po
sudu odreeni vjetaci duni su se odazvati pozivu i iznijeti svoj nalaz i miljenje.
Bitna karakteristika vjetaka, obzirom da je njihova zadaa promatrati i utvrivati injenice
(pojavnosti) koje postoje u sadanjosti, jest mogunost njihove zamjenjivosti u svakom trenutku.
Postoji zakonska mogunost da sud vjetaka, oslobodi od dunosti vjetaenja, ali je za to
potreban njegov izriit zahtjev. Razlozi za oslobaanje dunosti vjetaenja isti su oni razlozi
predvieni za utrb svjedoenja, pa vjetak moe uskratiti vjetaenje o onim injenicama to ih
je saznao kao lijenik ili u obavljanju kakva drugog poziva ili kakve druge djelatnosti, ako
postoji obveza da se kao tajna uva ono to se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti.
Ostale dvije situacije a one se, moemo sa sigurnou zakljuiti, u praksi ne pojavljuju (vjetak
kao punomonik razlog za izuzee ili vjetak kao vjerski ispovjednik). Sud moe vjetaka, na
njegov zahtjev, osloboditi dunosti vjetaenja i iz drugih opravdanih razloga. Osloboenje od
dunosti vjetaenja moe traiti i ovlatena osoba tijela ili pravne osobe u kojoj vjetak radi.
Vjetak ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za prehranu i prenoite, na naknadu
izmakle zarade i trokova vjetaenja.
Osnovna uloga suda kod izvoenja dokaza vjetacima je da rukovodi postupkom vjetaenja
u postupovno-pravnom smislu, na nain da oznauje vjetaku predmet koji e se razgledati, daje
mu konkretnu zadau, postavlja mu pitanja i, prema potrebi trai objanjenja u vezi s danim
nalazom i miljenjem. Iz prava stranaka da prisustvuju vjetaenju proizlazi dunost suda da
stranke obavijesti o danu roita na kojem e se vjetaenje izvoditi, bilo da se vjetaenje vri
pred sudom ili izvan suda. Sud moe vjetaku davati razjanjenja o predmetu vjetaenja, a moe

mu se dopustiti i razmatranje spisa. Na zahtjev vjetaka mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se

utvrdile okolnosti koje su vane za stvaranje miljenja vjetaka. Meutim, ako to nije izriito
propisano sud ne smije nikako utjecati na izbor znanstvene metode koju e vjetak upotrijebiti u
konkretnom vjetaenju.
Kad vjetak podnese pisani izvjetaj o izvrenom vjetaenju, sud je duan taj izvjetaj dostaviti
parninim strankama prije roita za glavnu raspravu, da bi strankama bila dana mogunost da
raspravljaju o vjetakovom nalazu i miljenju, tako da mogu staviti eventualne prigovore na
izvreno vjetaenje kao i prijedloge za eventualnu dopunu, ili obnovu vjetaenja.
Za vjetaka sud moe uzeti i osobu koju je ve sasluao kao svjedoka.
Na zahtjev stranke sud moe rjeenjem narediti vjetaku da nadoknadi trokove koje je
uzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vjetai. O
takvom zahtjevu sud je duan odluiti bez odgode.
Sud vjetake poziva dostavom pismenog poziva u kojem se navodi ime i prezime i zanimanje
pozvanoga, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva
kao vjetak. U pozivu e se vjetak upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka i na pravo na
naknadu trokova.
Prije poetka vjetaenja sud e pozvati vjetaka da predmet vjetaenja briljivo razmotri, da
tono navede sve to opazi i nae i da svoje miljenje iznese savjesno i u skladu s pravilima
znanosti i vjetine, a upozorit e se i na posljedice davanja lanog iskaza

Rezultat izvoenja dokaza vjetacima - nalaz i miljenje vjetaka

Nalaz i miljenje vjetaka
Po obavljenom vjetaenju, vjetak podnosi sudu izvjetaj o svom nalazu i daje miljenje.
injenice koje vjetak sazna ili opazi istraivanjem u skladu sa pravilima svoje znanosti ili
struke, predstavljaju nalaz. Vjetak mora opisati predmet vjetaenja, i to prema stanju predmeta
u trenutku kada se postupak vjetaenja provodi.
Na osnovu utvrenih injenica prikazanih u nalazu, vjetak je duan iznesti svoje miljenje o
predmetu vjetaenja. To miljenje mora biti jasno, dokumentirano i logiki izloeno. Dunost je
vjetaka da potpuno i precizno obrazloi svoje miljenje, da se izjasni kako je doao do svoje
ocjene odnosno zakljuka u svezi sa ispitanim i utvrenim injenicama.
Zakon o parninom postupku nije iskljuio mogunost da se od vjetaka zatrai samo nalaz, ili
samo miljenje, sud moe zatraiti da jedan vjetak saini nalaz, a da drugi dade miljenje, to e
biti osobito sluaj u interdiciplinarnim ili multidisciplinarnim vjetaenjima.

Sud e odrediti hoe li vjetak iznijeti svoj nalaz i miljenje samo usmeno na raspravi ili e ih
podnijeti i pismeno prije rasprave. Sud e, po mogunosti, dostaviti strankama pismeni nalaz i
miljenje prije roita na kojem e se o njima raspravljati. Dakle, zakljuujemo vjetak uvijek
mora usmeno iznijeti svoj nalaz i obrazloiti svoje miljenje (naelo neposrednosti izvoenja
dokaza).
Sud pravnog lijeka ispituje u kojoj je mjeri povreda naela neposrednosti utjecala ili mogla
utjecati na donoenje zakonite odluke, dakle to se cijeni kao relativno bitna povreda odredaba
parninog postupka.
Meutim, propust suda da od vjetaka zatrai da se na traenje stranke izjasni o odreenoj
odlunoj okolnosti u svezi s nalazom i miljenjem, sud toj stranci onemoguuje raspravljanje
pred sudom.
Ukoliko tijekom postupka sud strankama uope ne dostavi izaeni pismeni nalaz i miljenje
vjetaka, ili uredno ne pozove stranke na roite na kojemu vjetak usmeno iznosi svoj nalaz i
miljenje o nekoj prijepornoj injenici, a to ue u dokazni materijal, takvo postupanje
predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba parninog postupka, jer radi takvog proputanja
strankama nije dana mogunost raspravljanja pred sudom. Sud ne moe i ne smije uvjetovati
dostavljanje strankama ve izraenog nalaza i miljenja vjetaka s obvezom plaanja ili
nadoplatom trokova vjetaenja, jer sud za osiguranje pokria takvih trokova ima druge
instrumente. Ako je odreeno da vjetai vie vjetaka, oni mogu podnijeti zajedniki nalaz i
miljenje kad se u nalazu i miljenju slau. Ako se u nalazu i miljenju ne slau, svaki vjetak
posebno iznosi svoj nalaz i miljenje. Ako se podaci vjetaka o njihovu nalazu bitno razilaze, ili
ako je nalaz jednog ili vie vjetaka nejasan, nepotpun ili u proturjenosti sam sa sobom ili s
izvienim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim sasluanjem vjetaka,
obnovit e se vjetaenje s istim ili drugim vjetacima. Ako u miljenju jednog ili vie vjetaka
ima proturjenosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja u pravilnost danog miljenja, a
ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim sasluanjem vjetaka, zatrait e se
miljenje drugih vjetaka

Prigovori stranaka
U postupku provoenja dokaza vjetaenjem stranke mogu stavljati prigovore, kako u pogledu
izbora osobe vjetaka, njegove strunosti, na sam postupak vjetaenja, kao i na konkretan
sadraj nalaz i miljenje vjetaka, osobito ako su nalaz i miljenje nejasni, nepotpuni,
neobjektivni ili proturjeni.
Stranka moe prigovoriti visini trokova vjetaenja, ako je zahtjev vjetaka pretjerano visok,
odnosno nesrazmjeran uloenom trudu, vanou i obimom vjetaenja.
Sud ocjenjuje da li su prigovori stranaka opravdani ili nisu, veinu tih prigovora prvostupanjski
sud rjeava u okviru svojih ovlasti koje proizlaze iz upravljanja postupkom, ali to ne znai da

prigovori stranaka ne mogu biti usvojeni od strane drugostupanjskog suda po odluivanju po

albi stranke kad su oni doputeni u albi protiv odluke o glavnoj stvari.
Stranka koja prigovara nalazu i miljenju vjetaka duna je istaknuti konkretne primjedbe.
Izjanjenje parnine stranke o nalazu i miljenju mora biti izriito, opredjeljeno i u njemu se
mora tono navesti u emu se sastoji nestrunost vjetaka. Prilikom ocjene primjedbi stranaka,
prvostupanjski sud mora obrazloiti zato te primjedbe smatra neosnovanim. Ako u tijeku
postupka prihvati primjedbe stranaka, prvostupanjskom sudu stoji na raspolaganju instrumentarij
za sanaciju propusta u vjetaenju u rasponu od traenja dodatnih razjanjenja od vjetaka, do
obnove postupka vjetaenja sa drugim vjetacima.

Ko sudi : sud ili vjetak ?

U praksi, osobito u parninim postupcima sa sloenijim injeninim supstratom, gdje je pomo
vjetaka u utvrivanju injenica neophodna i nezamjenjiva, vjetak iznalazi i utvruje pravno
relevantne injenice, kao premise minor za razrjeavanje prijepora stranaka. Sudac u vrenju
svoje funkcije, sluei se logikim silogizmom utvrene injenine premise koje je utvrdio
vjetacima supsumira pod pravna pravila kao premise maior, da bi u konanici misaonim
procesom suca izreka pravorjeka predstavljala konkluziju, koja ini izvor prava inter pares.
Vjetak u svojem radu primjenjuje znanstvene metode, pravila ljudskog iskustva i vjetina, a
sudac u suenju logike postulate. Sudac je u ocjeni dokaza slobodan, ali ga ipak vezuju pravila
postupka i ljudske logike. Slobodno sudako uvjerenje znai sposobnost da se na osnovi
poznavanja stvari donose odluke.
Da li sud moe drugaije utvrditi injenice od onih na koje ukazuje vjetak u svojem nalazu,
odnosno da li je sud vezan nalazom i miljenjem vjetaka ?
U teoriji procesnog prava gotovo da jedinstveno je miljenje da je sud duan podvrgnuti svojoj
ocjeni, kao i svaki drugi provedeni dokaz, nalaz i miljenje vjetaka. U daljnjoj razradi, dolazimo
gotovo do apusurdne situacije, kako sud moe kritiki ocijeniti nalaz i miljenje vjetaka, kada
mu upravo nedostaje ono neophodno struno znanje zbog kojeg je odreeno vjetaenje. Ipak,
rjeenje tog paradoksa nalazimo u temeljnoj postavci svake pravne drave, a to je nezavisnost
sudova, jer pravorjek mora biti u skladu sa shvaanjem suda, koji snosi i odgovornost za svoju
odluku.
To je ujedno i odgovor na postavljeno pitanje ovog podnaslova.
Meutim, to ako se sud ne sloi sa konanim nalazom i miljenjem vjetaka? Priklanjamo se
miljenju da tada treba smatrati da je vjetaenje neuspjelo, odnosno da je injenica koja se
trebala utvrditi vjetacima, ostala neutvrena.

Pravni lijekovi
Prigodom izvoenja dokaza vjetacima dolazi do brojnih odluka suda koji putem kojih upravlja
postupkom.
alba protiv rjeenja je redovan, devolutivan, jednostran i u pravilu suspenzivan pravni lijek
uperen protiv rjeenja prvostupanjskog suda.
U ZKP-u vrijedi naelo da je alba protiv rjeenja doputena u svim sluajevima, osim u onim
kad je zakon izriito zabranjuje.
Sud upravlja postupkom, konkretno izvoenjem dokaza vjetaenjem, putem rjeenja, protiv
kojih rjeenja:
a) ili uope nije doputena alba u toku pripremanja glavne rasprave nije doputena alba o
polaganju predujma na ime trokova za poduzimanje pojedinih ranji u postupku, rjeenja
kojim se prihvaa zahtjev za izuzee vjetaka),
b) ili pak nije doputena posebna alba protiv rjeenja kojim se odreuje ili odbija
izvoenje dokaza, protiv rjeenja koja se odnose na rukovoenje glavnom raspravom,
(rjeenje kojim se odbija zahtjev za izuzee vjetaka), ve se ta rjeenja mogu pobijati
zajedno s odlukom o glavnoj stvari,
c) ili je pak alba doputena, ali nema suspenzivni uinak rjeenje kojim se nareuje
vjetaku da naknadi trokove uzokovane neopravdanim nedolaskom.

Zakonska regulativa
Zakon o parninom postupku
5. Vjetaci

lan 147.

Sud moe, na prijedlog stranke, odrediti izvodenje dokaza vjetacenjem kada je radi utvrdenja ili
razjanjenja odredene cinjenice potrebno strucno znanje kojim sud ne raspolae.

lan 148.

(1) Stranka koja predlae vjetacenje duna je u prijedlogu naznaciti predmet i obim vjetacenja,
te predloiti osobu koja ce obaviti vjetacenje.
(2) Protivna stranka ce se izjasniti o predloenom vjetaku, kao i o predmetu i obimu
vjetacenja.
(3) Ako stranke ne postignu sporazum o osobi koja treba biti odredena za vjetaka i predmetu i
obimu vjetacenja, odluku o tome ce donijeti sud.

lan 149.

(1) Vjetacenje obavlja jedan vjetak.

(2) Sud moe na prijedlog stranke odrediti vie vjetaka za razlicite vrste vjetacenja.
(3) Vjetaci se odreduju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vjetaka za odredenu vrstu
vjetacenja.
(4) Sloenija vjetacenja povjerit ce se prvenstveno strucnim ustanovama kao to su bolnice,
hemijski laboratoriji, fakulteti i slicno.
(5) Ako postoje ustanove za odredene vrste vjetacenja, kao to su vjetacenje lanog novca,
rukopisa, daktiloskopsko vjetacenje i slicno, takva vjetacenja povjerit ce se u prvom redu tim
ustanovama.

lan 150.

Izvodenje dokaza vjetacenjem odreduje sud rjeenjem koje sadri:

a)
b)
c)
d)

ime i prezime i zanimanje vjetaka,

predmet spora,
obim i predmet vjetacenja,
rok za podnoenje pismenog nalaza i miljenja.

lan 151.

(1) Vjetak se uvijek poziva na rocite za glavnu raspravu.

(2) Prepis rjeenja iz lana 150. ovog zakona dostavlja se vjetaku zajedno sa pozivom na
rocite za glavnu raspravu.
(3) U pozivu ce sud upozoriti vjetaka da svoje miljenje mora iznijeti savjesno i u skladu s
pravilima nauke i vjetine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i miljenja u
ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa rocita i pravu na nagradu i naknadu
trokova.

lan 152.

(1) Vjetaci su duni odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i miljenje.
(2) Sud ce vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetacenja iz razloga iz kojih svjedok
moe uskratiti svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje.
(3) Sud moe vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetacenja i iz drugih opravdanih
razloga. Oslobodenje od dunosti vjetacenja moe traiti i ovlateni zaposlenik organa ili pravne
osobe u kojoj vjetak radi.

lan 153.

(1) Vjetak ce biti izuzet iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudija, ali se izuzetno za
vjetaka moe uzeti i osoba koja je ranije bila sasluana kao svjedok.
(2) Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzece vjetaka cim sazna da postoji razlog za
izuzece,a najkasnije prije pocetka izvodenja dokaza vjetacenjem.
(3) U zahtjevu za izuzece vjetaka stranka je duna navesti okolnosti na kojima temelji svoj
zahtjev za izuzece.
(4) O zahtjevu za izuzece odlucuje sud.
(5) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzece nije doputena posebna alba.

(6) Ako je stranka saznala za razlog za izuzece poslije obavljenog vjetacenja i prigovara
vjetacenju iz tog razloga, sud ce postupiti kao da je zahtjev za izuzece stavljen prije obavljenog
vjetacenja.

lan 154.

(1) Vjetak svoj pismeni nalaz i miljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko
sud ne odredi drugacije.
(2) Vjetak mora uvijek obrazloiti svoje miljenje.

lan 155.

(1) Ako vjetak ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku, sud ce, nakon proteka roka koji
strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vjetaka.

(2) Ako vjetak dostavi nalaz ili miljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrjecni sami sebi ili
izvedenim okolnostima, sud ce pozvati vjetaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za
ponovno dostavljanje nalaza i miljenja.
(3) Ukoliko vjetak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz i miljenje, sud ce, uz
prethodno izjanjenje stranaka, odrediti drugog vjetaka.

lan 156.

Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i miljenje vjetaka najkasnije osam dana prije rocita za
glavnu raspravu.

lan 157.

(1) Rocite za glavnu raspravu ce se odrati i ako vjetak ne pristupi na glavnu raspravu.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, sud moe na prijedlog stranke odloiti raspravu i zakazati
novo rocite na koje ce ponovo pozvati vjetaka, ako utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi
neophodno radi razjanjenja ili dopune nalaza i miljenja.

lan 158.

Sud ce vjetaku dopustiti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja strankama i drugim
vjetacima u vezi predmeta vjetacenja.

lan 159.

Protiv rjeenja suda iz cl. 148., 150., 152. i 155. ovog zakona, nije doputena alba.

lan 160.

Vjetak ima pravo na naknadu putnih trokova, trokova za prehranu i prenocite i trokova
vjetacenja, te pravo na razumnu nagradu za obavljeno vjetacenje.

lan 161.

Ako odredbama ovog zakona nije drugacije odredeno, na izvodenje dokaza vjetacenjem na
odgovarajuci nacin se primijenjuju odredbe o sasluanju svjedoka.

lan 162.

Odredbe lana 148. stav 1., lana 149. stav 3., lana 151. st. 1. i 3, i cl. 152., 153. i 159. ovog
zakona na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na tumace.

Zakon o krivinom postupku FBiH

ODJELJAK 7. VJETAENJE

lan 109.
Odreivanje vjetaenja

Vjetaenje se odreuje kad za utvrivanje i ocjenu neke vane injenice treba pribaviti nalaz i
miljenjeosoba koje raspolau potrebnim strunim znanjem. Ako nauno, tehniko ili druga
struna znanja mogu pomoi sudu da ocijeni dokaze ili razjasni sporne injenice, vjetak kao
posebna vrsta svjedoka moe svjedoiti davanjem nalaza o injenicama i miljenja koje sadri
ocjenu o injenicama.

lan 110.

Naredba o vjetaenju

(1) Pismenu naredbu za vjetaenje izdaje tuilac ili sud.. U naredbi e se navesti injenice u
pogledu koji se vri vjetaenje.
(2) Ako za odreenu vrstu vjetaenja postoji struna ustanova ili se vjetaenje moe obaviti u
okviru dravnog organa, takva vjetaenja, a posebno sloenija, povjerit e se, po pravilu, takvoj
ustanovi, odnosno organu. U tom sluaju, ta ustanova, odnosno organ odreuje jednog ili vie
strunjaka koji e izviti vjetaenje.

lan 111.

Dunost vjetaka kojeg je odredio tuilac, odnosno sud.

Osoba koju tuilac, odnosno sud odredi za vjetaka duno je tuiocu, odnosno sudu dostaviti svoj
izvjetaj koji sadri sljedee:
a)
b)
c)
d)

dokaze koje je pregledao,

obavljene testove,
nalaz i miljenje do koga je doao i
sve druge relevantne podatke koje vjetak smatra potrebnim za pravednu i objektivnu
analizu.

Vjetak e detaljno obrazloiti kako je doao do odreenog miljenja.

lan 112.
Ko ne moe biti vjetak

(1) Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti sasluana kao svjedok (lan 96.) ili
osoba koja je osloboena dunosti svjedoenja (lan 97.), kao ni osoba prema kojoj je krivino
djelo uinjeno, a ako je takva osoba odreena- na njenom nalazu i miljenju ne moe se zasnivati
sudska odluka.
(2) Razlog za izuzee vjetaka (lan 44.) postoji i u pogledu osobe koja je zajedno s
osumnjienim, odnosno optuenim ili oteenim u radnom odnosu u istom organu, preduzeu i
drugoj pravnoj osobi ili kod samostalnog privrednika, kao i za osobu koja je u radnom odnosu
kod oteenog ili osumnjienog, odnosno optuenog.
(3) Za vjetaka se nee odrediti osoba koja je sasluana kao svjedok.

lan 113.
Postupak vjetaenja

(1) Vjetaenjem rukovodi organ koji je naredio vjetaenje. Prije poetka vjetaenja pozvat e
se vjetak da predmet vjetaenja paljivo razmotri, da tano navede sve to zapazi i utvrdi i da
svoje miljenje iznese nepristrasno i u skladu sa pravilima nauke i vjetine. Posebno e se
upozoriti da je lano vjetaenje krivino djelo.
(2) Prilokom davanja nalaza i miljenja o predmetu koji se pregleda, vjetak e se oslanjati na
dokaze na koje mu je ukazalo ovlaena slubena osoba, tuilac ili sud. Vjetak moe svjedoiti
samo o injenicama koje proizilaze iz njegovih neposrednih saznanja, osim ako se prilikom
pripreme svog nalaza i miljenja nije koristio informacijama na koje bi se opravdano oslanjali
ostali strunjaci iste struke.
(3) Vjetaku se mogu davati razjanjenja, a moe mu se dopustiti i da razmatra spise. Vjetak
moe predloiti da se izvedu dokazi ili pribave predmeti i podaci koji su od vanosti za davanje
njegovog nalaza i miljenja. Ako prisustvuje uviaju, rekonstrukciji dogaaja ili drugoj istranoj
radnji, vjetak moe predloiti da se razjasne pojedine okolnosti ili da se osobi koja se saluava
postave pojedina pitanja.

lan 114.
Pregledanje predmeta vjetaenja

(1) Vjetak pregleda predmete vjetaenja na mjestu gdje se oni nalaze, osim ako su za
vjetaenja potrebna dugotrajna ispitivanja ili ako se ispitivanja vre u ustanovi, odnosno organu
ili ako to zahtjevaju razlozi morala.
(2) Ako je u okviru vjetaenja potrebno izvriti analizu neke materije, vjetaku e se, ako je to
mogue, staviti na raspolaganje samo dio te materije, a ostatak e se u potrebnoj koliini sauvati
za sluaj naknadnih analiza.

lan 115.
Dostavljanje nalaza i miljenja

Vjetak dostavlja nalaz i miljenje kao i radni materijal, skice i zabiljeke organu koji ga je
odredio.

lan 116.
Vjetaenje u strunoj ustanovi ilidravnom organu

(1) Ako se vjetaenje povjerava strunoj ustanovi, odnosno dravnom organu, tuilac, odnosno
sud e upozorit tu ustanovu ili organ koji vri vjetaenje da u davanju nalaza i miljenja ne
moe uestvovati osoba iz lana 112. ovog zakona ili osoba za koju postoje razlozi za izuzee od
vjetaenja predvieni u ovom zakonu, a bie upozoreno na davanje lanog nalaza i miljenja.
(2) Strunoj ustanovi, odnosno dravnom organu stavit e se na raspolaganje materijal potreban
za vjetaenje, a ako je potrebno, postupit e se u skladu sa postupkom odreenim lanom 113.
ovog zakona.
(3) Pismeni nalaz dostavlja struna ustanova, odnosno dravni organ i miljenja osoba koja su
izvrila vjetaenje.

lan 117.
Obdukcija i ekshumacija lea
(1) Pregled i obdukcija lea preduzet e se uvijek kad u nekom smrtnom sluaju postoji sumnja
da se ne radi o prirodnoj smrti. Ako je le ve zakopan, odredit e se ekshumacija u cilju
njegovog pregleda i obdukcije.
(2) Pri obdukciji lea preduzet e se potrebne mjere da se ustanovi identitet lea i u tom cilju
posebno e se opisati podaci o vanjskim i unutranjim tjelesnim osobinama lea.

lan 118.
Obdukcija lea van specijalizovane medicinske ustanove

(1) Specijalizovana medicinska ustanova vri pregled i obdukciju lea.

(2) Kad se vjetaenje ne vri u specijalizovanoj ustanovi, pregled i obdukciju lea vri ljekar
specijalista sudske medicine. Tim vjetaenjem rukovodi tuilac i u zapisnik unosi nalaz i
miljenje vjetaka. (3) Za vjetaka se ne moe odrediti ljekar koji je lijeio umrlog. Meutim,
ljekar koji je lijeio umrlog moe se saluati kao svjedok, radi davanja razrjeenja o toku i
okolnostima bolesti umrlog.

lan 119.
Izvjetaj o pregledu i obdukciji

(1) Vjetak sudske medicine e u svom miljenju navesti uzrok i vrijeme kad je smrt nastupila.
(2) Ako je na leu naena bilo kakva povreda, utvrdit e se da li je tu povredu nanio neko drugi i
ako jeste, ime, na koji nain, koliko vremena prije nego to je smrt nastupila i da li je ona
prouzrokovala smrt. Ako je na leu naeno vie povreda, utvrdit e se da li je svaka povreda
izvrena istim sredstvom i koja je povreda prouzrokovala smrt, a ako je vie smrtonosnih
povreda, koja je od njih ili koje od njih su svojim zajednikim djelovanjem bile uzrok smrti.
(3) U sluaju iz stava 2. ovog lana naroito e se utvrditi da li je smrt prouzrokovana samom
vrstom i opom prirodom povrede ili zbog osobnog svojstva ili naroitog stanja organizma
povrijeenog ili zbog sluajnih okolnosti ili okolnosti pod kojima je povreda nanijeta.
(4) Vjetak je duan da obrati panju na naeni bioloki materijal (krv, pljuvaku, spermu, urin,
i drugo) i da ga opie i sauva za bioloko vjetaenje - ako ono bude odreeno.

lan 120.
Pregled i obdukcija zaetka i novoroeneta

(1) Pri pregledu i obdukciji zaetka treba posebno utvrditi njegovu starost, sposobnost za
vanmaterini ivot i uzrok smrti.
(2) Pri pregledu i obdukciji lea novoroeneta, posebno e se utvrditi da li je roeno ivo ili
mrtvo, da li je bilo sposobno za ivot, koliko je dugo ivjelo, kao i vrijeme i uzrok smrti.

lan 121.
Toksikoloko ispitivanje

(1) Ako postiji sumnja trovanja, sumnjive materije koje su naene u leu ili na drugom mjestu
uputit e se na vjetaenje ustanovi ili dravnom organu koji vri toksikoloka ispitivanja.

(2) Pri pregledu sumnjivih materija posebno e se utvrditi vrsta, koliina i djelovanje naenog
otrova, a ako se radi o pregledu materija uzetih iz lea, po mogunosti i koliina upotrijebljenog
otrova.

lan 122.
Vjetaenje tjelesnih povreda

(1) Vjetaenje tjelesnih povreda vri se, po pravilu, pregledom povrijeenog, a ako to nije
mogue ili nije potrebno - na osnovu medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisu.
(2) Poto tano opie povrede, vjetak e dati miljenje, naroito o vrsti i teini svake pojedine
povrede i njihovom ukupnom djelovanju s obzirom na njihovu prirodu ili posebne okolnosti
sluaja, kakvo djelovanje te povrede obino proizvode, a kakvo su u konkretnom sluaju
proizvele i ime su povrede nanesene i na koji nain.

lan 123.
Tjelesni pregled i druge radnje

(1) Tjelesni pregled preduzee se i bez pristanka osumnjienog, odnosno optuenog, ako je
potrebno da se utvrde injenice vane za krivini postupak. Tjelesni pregled drugih osoba moe
se bez njihovog pristanka preduzeti samo onda ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu
nalazi odreeni trag ili posljedica krivinog djela.
(2) Uzimanje krvi i druge ljekarske radnje koje se po pravilima medicinske nauke preduzimaju
radi analize i utvrivanja drugih vanih injenica za krivini postupak, mogu se preduzeti i bez
pristanka osobe koja se pregleda - ako zbog toga ne bi nastupila kakva teta po njeno zdravlje.
(3) Preduzimanje tjelesnog pregleda osumnjienog, odnosno optuenog i druge radnje u vezi s
tim, nareuje sud, a ako postoji opasnost od odlaganja - tuilac.
(4) Nije doputeno da se prema osumnjienom, odnosno optuenom ili svjedoku primjene
medicinske intervencije ili da im se daju takva sredstva kojima bi se uticalo na njihovu volju pri
davanju iskaza.

(5) Ako je postupljeno protivno odredbama ovog lana na tako pribavljenim dokazima ne moe
se zasnivati sudska odluka.

lan 124.
Psihijatrijsko vjetaenje

(1) Ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena uraunljivost osumnjienog, odnosno
optuenog ili da je osumnjieni, odnosno optueni uinio krivino djelo zbog zavisnosti od
alkohola ili opojnih droga ili da zbog duevnih smetnji nije sposoban da uestvuje u postupku,
odredit e se psihijatrijsko vjetaenje.
(2) Ako se u toku istrage osumnjieni dobrovoljno ne podvrgne psihijatrijskom pregledu radi
vjetaenja ili ako je prema miljenju vjetaka potrebno due posmatranje, osumnjieni e se
poslati na psihijatrijski pregled, odnosno na posmatranje u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu.
Rjeenje o tome donosi sudija za prethodni postupak na prijedlog tuioca. Posmatranje ne moe
trajati due od dva mjeseca.
(3) Ako vjetaci ustanove da je duevno stanje osumnjienog, odnosno optuenog poremeeno,
odredit e prirodu, vrstu, stepen, i trajnost poremeenosti i dati svoje miljenje o tome kakav je
uticaj takvo duevno stanje imalo i kakav jo ima na shvatanje i postupke osumnjienog,
odnosno optuenog, kao i da li je i u kojoj mjeri poremeaj duevnog stanja postojao u vrijeme
izvrenja krivinog djela.
(4) Ako se u zdravstvenu ustanovu upuuje osumnjieni, odnosno optueni koji se nalazi u
pritvoru, sudija e obavijestiti tu ustanovu o razlozima zbog kojih je odreen pritvor, da bi se
preduzele mjere potrebne za osiguranje svrhe pritvora.
(5) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uraunat e se osumnjienom, odnosno
optuenom u pritvor, odnosno kaznu, ako bude izreena.

lan 125.
Vjetaenje poslovnih knjiga

(1) Kad je potrebno da se preduzme vjetaenje poslovnih knjiga, organ pred kojim se vodi
postupak duan je vjetacima naznaiti u kom pravcu i u kom opsegu treba vriti vjetaenje i
koje injenice i okolnosti treba utvrditi.

(2) Ako je za preduzimanje vjetaenja poslovnih knjiga preduzea, drugih pravnih osoba ili
samostalnog privrednika nuno da se prethodno sredi njihovo knjigovodstvo, trokovi oko
sreivanja knjigovodstva padaju na njihov teret.
(3) Naredbu o sreivanju knjigovodstva donosi organ koji vodi postupak, na osnovu
obrazloenog pismenog izvjetaja vjetaka kojem je nareeno vjetaenje poslovnih knjiga. U
naredbi e se naznaiti i iznos koji je pravna osoba, odnosno samostalni privrednik duan
poloiti organu koji vodi postupak kao predujam za trokove oko sreivanja knjigovodstva.
(4) Naplata trokova, ukoliko njihov iznos nije bio predujmljen, vri se u korist organa koji je
unaprijed isplatio trokove i nagradu vjetacima.

lan 126.
Analize dezoksiribonukleinske kiseline

Analizu desoksiribonukleinske kiseline (u daljem tekstu: DNK) moe obavljati iskljuivo

institucija specijalizovana za tu vrstu vjetaenja.

lan 127.
Kada se vri analiza DNK

Analiza DNK moe se vriti ukoliko je to neophodno potrebno za odreivanje identiteta ili
injenica da li otkriveni tragovi materija potiu od osumnjienog, odnosno optuenog ili
oteenog.

lan 128.
Korienje rezulatata analize DNK u drugim krivinim postupcima
U cilju utvrivanja identiteta osumnjienog, odnosno optuenog sa njegovog tijela mogu se
uzeti elije radi analize DNK. Podaci dobijeni na ovaj nain mogu se koristiti i u drugim
krivinim postupcima protiv iste osobe.

lan 129.
Registar izvrenih analiza DNK i zatita podataka

(1) Sve izvene analize DNK vode se u posebnom registru u federalnom ministarstvu nadlenom
za zdravstvo ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Zatita podataka dobijenih analizama iz stava 1. ovog lana ureuje se posebnim zakonom.

Zakljuak
Rezimirajui ovu temu u konanici moemo konstatirati da je uloga dokaza vjetacima u
sudskom postupku gotovo neprocjenjivog znaenja, a razvojem znanosti dokaz vjetacima
dobiva sve vie na vanosti.
Vjetaenje, kao funkcija vjetaka trebao bi biti egzaktan, empirijski rad, osloboen
subjektivnosti i pristranosti, a da li je uvjek tako, vidimo kod praktinog provoenja tog dokaza u
brojnim parninim postupcima.
Sudski vjetaci, prije svega moraju biti svjesni svoje velike odgovornosti koje imaju u sudskom
postupku, tim vie to praksa sudova pokazuje da se vrlo se rijetko dogaa, da sud ide protivno
nalazu i miljenju vjetaka od kojeg je zatraio pomo u utvrivanju pojedine injenice.
Moemo, slobodno na kraju izrei pomalo oporu istinu, da je sudbina postavljenog tubenog
zahtjeva esto u rukama vjetaka, a ne kvalificiranog i nezavisnog suda.