Skripta sociologija nova knjiga

Sociologija-znanstveni pristup prouavanju drutva, drutvenih grupa i drutvenog ponaanja

ljudi
Drutvo-svaka ljudska populacija koja ima visok stupanj politike autonomije, a lanovi su
organizirani u irokoj mrei kooperativnih aktivnosti
Autonomija (politika)- samostalnost upravljanja u okviru jedne drave
Kooperativne aktivnosti-sve aktivnosti koje organiziraju ili podupiru zajedniko istraivanje
Razliiti tipovi drutava- rod, plemenske zajednice, moderne drave
Sociologija prouava kako se odvija ivot u svim tim raznolikim tipovima drutava
Pojam autonomije je relativan; autonomnost RH je relativna jer znamo da je obuhvaena
mreom pravila i propisa EU
Drava nije drutvo-drava moe sadravati u sebi vie drutava (npr.Jugoslavijahrv+srb+slo.drutvo+...drutva)
Drutvo nije nacija- npr.drutvo lovaca i sakupljaa/ Aborigini u Australiji- nisu nacije
Drutvena grupa- dvoje ili vie ljudi koji odravaju stabilan odnos u vremenu i imaju osjeaj
da pripadaju istoj grupi
Postoje drutva koja imaju sve karakteristike autonomnog drutva iako su podlona regulaciji
drava; npr.Katolika Crkva
Ljudsko ponaanje je bitno odreeno grupama i drutvom kojima ovjek pripada te
socijalnim interakcijama koje se u tim grupama odvijaju (Zg-Dinamo, Split-Hajduk)
ovjek je drutveno bie i izvan drutva ne moe preivjeti
Drutvo postoji prije svakog pojedinca i postojat e kada pojedinca koji ga danas sainjava
vie ne bude (hrv.drutvo)
Nae zdravorazumsko poimanje svijeta je vano i pomae nam da se u tom svijetu snaemo
i preivljavamo
Sociologija se razlikuje od zdravog razuma zato to do te slike svijeta dolazi na znanstven
nain koji ne moe potvrditi predodbe zdravog razuma, korigirati ih ili opovrgnuti
Npr.zdravo razumski- djeca odgojena u istospolnim brakovima imat e vie problema sa
socijalnom i psiholokom prilagodbom u ivotu, nego djeca u heteroseksualnim brakovia
Istraivanje: djeca odrasla u istospolnim brakovima niti imaju vie socijalnih ni psiholokih
problema niti sami postaju homoseksualci vie od onih koji odrastaju u heteroseksualnim
brakovima

SOCIOLOGIJA KAO ZNANOST

Sociologija je zasnovana na znanstvenom pristupu
Znanstveni pristup je jedan od moguih naina analize stvarnosti, ali ne i jedini nain
shvaanja stvarnosti
Vjerovanje- prihvaanje postojanja neeg to nije dokazivo (Bog, teorija relativnosti i
evolucije)
Marvin Harris- najudniji i najneracionalniji ljudski obiaji imaju u pozadini racionalno
objanjenje
Npr.hindusi- sveta krava (iracionalno objanjenje), ne jesti kravu danas uvjet je preivljavanja
sutra, mlijeko, gojivo, voda i sjetva (racionalno objanjenje)

Tradicija-kada neto radimo zato jer se tako uvijek radilo (kienje bora, farbanje jaja)
Znanost je zasnovana na iskustvu, a iskustvo na sustavnom promatranju koje nazivamo
istraivanje
Znanstveno promatranje je usmjereno na traenje pravilnosti (sunce izlazi i zalazi u pravilnim
razmacima, kisik+vodik=voda na odreenoj temp)
Teorija-objanjenje tih pravilnosti
Znanstveno promatranje je usmjereno na opaanje onoga to se dogaa s nekim fenomenom
u odreenom sklopu okolnosti (npr.ima li vie samoubojstava kod samaca ili oenjenih ljudi)
Znanstvene tvrdnje koje preciziraju uvjete pod kojima se neto dogaa
Durkheim: u uvjetima slabe socijalne integracije stopa samoubojstava bit e vea nego u
uvjetima vee socijalne integracije
Organizirani skepticizam:
Merton
Znanost je zasnovana na stalnom provjeravanju i promatranju; svaka znan.tvrdnja mora biti
dokazana i provjerena
Proces dolaenja do znanja mora biti javan
Bitno je da se svaki znan.rad detaljno objasni kako je autor doao do svojih zakljuaka;
ponavljanje istraivanja
to je vei broj raznih promatranja istog fenomena, poveava se nae uvjerenje da je nae
objanjenje tono (samoubojstvo samaca i oenjenih u Zg, Beu, Budimpeti)
Sociologija je empirijska znanost koja se zasniva na empirijskom istraivanju
Svi nalazi istraivanja i teoretske konstrukcije podlone su javnoj kritici drugih znanstvenika
Ako je drutvena stvarnost sloena, onda su objanjenja sloena i predvianja neprecizna

KOMPLEKSNOST DRUTVENIH ZNANOSTI

Predmet sociologije: drutvo i drutveno ponaanje
Sloenost koja oteava precizno predvianje nastaje zbog toga to ljudi imaju slobodnu volju
i zato to je drutvo fenomen koji stvara kulturu odnosno stalnu promjenu
Pravilnosti se stalno mijenjaju u svim sferama ivota
npr.u Kraljevini Jugoslaviji veina je glasovala za HSS (1918-1941); danas izmeu HDZ-a i SDPa (1990-na dalje); HDZ je nametnuo bolji tuma hrv.interesa
protoni jo uvijek imaju pozitivan, a elektroni negativan naboj
REAKCIJE SUBJEKATA KOJE ANALIZIRAMO
predmet soc.analize su ljudi
kemijski element jednako e se ponaati gledali ga mi ili ne, a ako ovjeku kaemo da emo
ga promatrati on e promijeniti svoje ponaanje
istraivanje ljudi izaziva reakciju istraivanih
INTERESI I VRIJEDNOSTI
Soc.analiza-trebala bi analizirati funckioniranje tih institucija (brak, drutvo) bez obzira na
vrijednosti koje ima sam istraiva, bez obzira na vrijednosti i ideologije koje imaju oni koje se
istrauje i bez obzira na prevladavajuu ideologiju i vjerovanja koja postoje u drutvu

Galileo, Kopernik, Darwin bili u sukobu s Crkvom

Znanost (socioloka) je odreena svojim usmjerenjem, tj.traenjem regularnosti u ponaanju
te pokuajem objektivne interpretacije te regularnosti

Otac soc.AUGUST COMTE

Dao ime sociologiji
Principi fizike trebaju biti osnova za objanjenje drutvenih fenomena

SOCIOLOGIJA I DRUGE DRUTVENE ZNANOSTI

Ekonomija: znanost koja se bavi analizom proizvodnje, distribucije i potronje dobara i usluga
Mnogi sociolozi su bili i ekonomisti: Karl Marx, Max Weber, Vilfredo Pareto, Talcot Parsons
Jedan od osnovnih ekonomskih principa; odnos ponude i potranje- cijena raste ako pri istoj
potranji ponuda neke robe pada i obrnuto, a to je drutveno ponaanje u posebnim
uvjetima, tj.naa spremnost da platimo odreenu cijenu pod odreenim uvjetima
(preklapanje eko.i soc)
Ekonomska sociologija-analizira ekonomsku aktivnosti kao ukotvljenu u dr.odnose, a ne
samo kao djelatost usmjerenu na maksimalizaciju profita
Politika znanost: nastajala uz analizu ustavnog prava i drave te se bavila obrazovanjem
dravnih birokrata
Razvoj ukorijenjen u filozofiji, kasnije usmjeren prema znan.prouavanju politike sfere
drutva
Politika sociologija
Seymour Martin Lipset: predsjednik Amerike socioloke asocijacije i Amerike politoloke
ascijacije, jedan od najveih suvremenih prouavalaca politike
Antropologija: bavi se kulturom, strukturom i ponaanjem primitivnih, predindustrijskih,
plemenskih drava
Kultura:vrlo irok i sveobuhvatan kocept koji zahvaa totalitet vjerovanja, obiaja i
tehnologija karakteristinih za odreeno drutvo; osnovni pojam od kojeg je poela
antropologija
Soc.stavlja naglasak na moderna ind.i postind.drutva, a antropologija na predind.drutva
Nastala kao prouavanje malih predind.zajednica (pleme, naselje, rod) o kojima nema
statistikih podataka, pov.arhiva, novina ni redovitog ispitivanja javnog mnijenja (ime
soc.raspolae)
Soc i antropologija imaju jednak cilj- studija formi i otkrivanje regularnosti ljudske interakcije
koja karakterizira i pretpismenu zajednicu i moderno drutvo
Kulturna/socijalna antropologija-prouava susjedstva ili radne grupe
Fizika antropologija, arheologija, lingvistika- podruja unutar antropologije koje imaju malo
dodornih toaka sa suvremenom sociologijom
Osnivai sociologije koje djeluju i unutar soc i unutar antropologije- Herbet Spencer i Emile
Durkheim
Povijest: bavi se ukupnom povijeu ljudskog roda
Soc.trai ope principe ljudskog ponaanja, dr.procesa i vjerovanja, a pov.nastoji to
detaljnije opisati jedan konkretan dogaaj
Max Weber- analiza o ulozi karizmatskih linosti u soc.promjeni

Uzima konkretne linosti iz pov.samo kao ilustracije opeg tipa karizmatskih

karakteristika
o Karizma- gr.boanski dar; Weber:sposobnost voe da inspirira svoje sljedbenike
tako da povjeruju u njegovu poruku
o Javljaju se u kriznim i revolucionarnim situacijama
Psihologija-prouava pojedinca, tj. ono to se dogaa unutar pojedine individue, a
soc.prouava ono to se dogaa meu pojedincima
Socijalna psihologija: polazi od pojedinca, ali analizira ga kao lana drutva
Klasina individualna psih: prouava determinirane individualnog ponaanja koje su
najmanje drutvene
Podruja psih.najudaljenija od soc: fizioloka, percepcija, uenje i motivacija
Pravo: pisani normativni sustav koji se primjenjuje u regulaciji drutva
Pravna znanost prouava formalnu logiku konzistenciju prava, a sociologija prava je
usmjerena na drutvenu uvjetovanost prava i pravo e se vie analizirati kao rezultat
prevladavajuih drutvenih odnosa
Emile Durkheim- razvio tipologiju drutva u kojoj bitnu ulogu ima pravni sustav u
razumijevanju njihova funkcioniranja
Max Weber- u svojoj analizi procesa racionalizacije prava kao segmenta ope racionalizacije
Suvremena empirijska sociologija usmjerava se na nain na koji pravo djeluje u drutvu
Zakonodavac ili dominantni dijelovi drutva oekuju odreene uinke pravnih normi i
regulatornih sustava koji ih oivotvoruju, sociolog postavlja pitanje ostavaruju li se usitinu
takvi uinci
Npr.smrtna kazna- za odreeni tip djela smanjit e se poinjenje tog djela
Sociolozi analiziraju kako se zakoni donose te kako iznutra funkcioniraju sve kljune
institucije povezane s pravnim sustavom, kako odnosi moi, pol.odnosi, prevladavajue
vrijednosne ili ideoloke orijentacije utjeu na funkcioniranje pravnog sustava
Pravna znanost prouava pravo i njegove norme, prvenstveno njegovu logiku koherenciju i
naine primjene
Sociologija prouava pravo kao dr.instituciju; promatra pravo kao dio dr.sustava, prouava
razlike izmeu ideala, onoga kako bi trebalo izgledati i to bi trebalo postizati
Sve drutvene znanosti bave se ljudskim djelovanjem
ISTRAIVANJE I TEORIJA
Teorija i istraivanje nerazdvojan su dio istraivakog procesa
Teorija inspirira istraivanje koje pokazuje je li teorija tona ili ne
Istraivaki rezultati su inspiracija za nove teorije
Odnos istraivanaj i teorije neprekidan je niz interakcija koji rezultira akumuliranjem znanja o
drutvu
Sastavni dio istraivakog procesa: metodologija- sustav pravila, naela i procedura kojima se
rukovode istraivanja
Ona nam kazuje kako moramo prikupljati podatke o tome to se u drutvu dogaa te kako
objanjavamo zato se neto dogaa inei to tako da drugi mogu provjeriti nae rezultate

LOGIKA UZROKA I POSLJEDICE

Svaki fenomen ima svoj uzrok te e pod istim uvjetima isti uzrok proizvesti istu posljedicu
Emile Durkheim- uzima soc.integracije u nekoj soc.grupi je povezana sa stopom
samoubojstava, tada e poveanje soc.integracije te grupe smanjiti stopu samoubojstava i
obrnuto
Cilj: otkriti koji uzroci ili koja kombinacija uzroka proizvodi odreene posljedice
VARIJABLE
Varijabla: svaka karakteristika koja moe imati razliite vrijednosti ako usporeujemo
pojedince, razdoblja ili podruja
Npr. Starost: razlika u br.godina, spolu, nacionalnosti
Uzrono-posljedina veza: promjene u vrijednosti jedne varijable su vezane uz promjene u
vrijednostima druge varijable
Npr.pol (1.varijabla) i religioznost (2.varijabla)= ene su religioznije od mukaraca
Nezavisna varijabla uzrokuje promjenu u zavisnoj
Nezavisna=uzrok (spol); zavisna=posljedica (religioznost)
Ne moemo pretpostaviti da religioznost (Z.V) uvjetuje da netko promijeni spol (N.V)
Sve generalizacije koje formuliramo u sociologiji su tendencijske (nije svaka ena religioznija
od svakog mukarca)
KORELACIJA
Prvi korak u pronalaenju uzrono posljedine veze (ene su religioznije od mukaraca)
Ali nekada korelaciju odreujemo pomou tree varijable:
Povean broj silovanja (1.varijabla) kada se prodaje vie sladoleda (2.varijabla); trea skrivena
varijabla- na ljeto, za vrijeme vruina
KONTROLA
Moramo iskljuiti mogunost da neki trei imbenik uvjetuje opaenu korelaciju
Za utvrivanje uzrono posljedinih odnosa meu varijablama moramo:
A)utvrditi da meu njima postoji korelacija; kako se mijenja vrijednost jedne varijable tako se
mijenja vrijednost druge
B) provesti kontrolu kako bismo vidjeli nije li opaena korelacija meu varijablama moda
proizvod neke tree, skrivene varijable
C)provesti logiku analizu odnosa meu promatranim varijablama
ISTRAIVAKE METODE
Naini na koje skupljamo injenice
Eksperiment:
Promatranje odnosa izmeu 2 varijabli u strogo kontroliranim uvjetima
Laboratorijski eksp: pod strogom kontrolom eksperimentatora u umjetnim uvjetima koji zato
omoguavaju potpunu kontrolu
o Salomon Asch-eksperiment: 7 osoba, ti sedma- linije

6 ljudi je u dosluhu s eksperimentatorom i namjerno biraju krivu liniju da vide hoe

li i ti iako zna toan odgovor, pitanje je hoe li popustiti pod grupnim pritiskom (1/3
popusti)
Dva bitna svojstva ekspe:
1.Manipuliranje nezavisnom varijablom: eksper.ima potpunu kontrolu nad NV
NV- grupni pritisak; ZV-izjava ispitanika
Takoer je i manipulirao jainom grupnog pritiska jer su u jednoj varijanti studenti dali krivi
odgovor, a u drugoj je jedan ipak dao ispravnu porcjenu i na taj nain smanjio grupni pritisak
2. Naelo sluajnosti: klju za spreavanje eksp.nalaza pod utjecajem nekontroliranih
imbenika u sluajnom je odabiru subjekata
Asch je bacao novi tko e biti njegovi sudionici, a kojeg e izloiti apsolutnom pritisku
Da je dopustio da mu se jave dobrovoljci to bi vjerojatno bili konfomisti, tj. oni koji elje
zadovoljiti prof.elju
Ne bi bili sigurni je li dobiveni stupanj konformizma rezultat samo selekcije (za eksp.su se
javili konformisti) ili pak djelovanje nae NV; pritiska grupe
Terenski eksperiment:
Odvija se u realnom ivotu; ivotniji je, ali nam daje manju kontolu nad situacijom, to
oteava interpretaciju rezultata
Masli Seri i Vukeli- slali su prijave na 173 natjeaja za posao, imali identine kvalifikacije,
ali jedni upuivali na srpsku,a drugi na hrv.nacionalnost
NV- nacionalna pripadnost, ZV-poziv na razgovor, negativan odgovor, izostanak odgovora
Diskriminacija prema nacionalnoj osnovi
Eksperimentatori su imali kontolu nad NV
Testiranje znaajnosti: npr.moemo li oekivati da bismo u nekom drugom uzorku opet
dobili istu tendenciju favoriziranja ovih s hrv.imenom ili ne (u ZG)
Eskperiment je najsigurnije sredstvo utvivanja uzrono posljedinih veza, ali je ograniena
njegova primjena u soc zbog praktinih i etnikih razloga (oduzeti djecu roditeljima da vidimo
kako e posvojenje utjecati na njih)
Anketa
Sustavan nain prikupljanja standardiziranih podataka o stavovima, ponaanjima ili nekim
drugim karakteristikama populacije koja nas zanima
Deskriptivne ankete-kada pitamo graane za koju e stranku glasati
Cilj:im moe biti i pronalaenje odnosa meu varijablama, npr.postoji li veza izmeu
obrazovanja i izbora stranke
Umjesto ispitivanja itave populacije sluimo se uzorcima, tj.manjim brojem pojedinaca uzet
iz itave populacije
Pogreka u uzorku:asopis Literary Diget u SAD predsjednikoj utci 1936. Poslali upitnike
prema popisu vlasnika auta i telefona (10 mil poslano, dobili 2 mil odgovora),a to su smao
imuniji graani te su time fulali postotak glasiva za Roosevelta za 20% (40,9%- 60,2%)
Gallup proveo istraivanje na 5000 ljudi i tono predvidio
Sluajni uzorak:reprezentativnost uzorka ne ovisi o njegovoj veliini, nego o nainu
konstrukcije
Reprezentativnost se osigurava metodom sluajnom odabira

Sluajni uzorak: uzorak u kojem svaki lan populacije ima jednaku ansu da bude izabran
uzorak (ali npr.ne ispred Pravnog faksa jer to nije sluajni uzorak)
Interpretacija rezultata dobivenih ankteom
Preciznost ankete ovisi o tome je li uzorak reprezentativan
Teorija vjerojatnosti nam omoguujue da ocijenimo priblinost nae prognoze
Provjena pogreke nam daje raspon dobivenog rezultata u kojem se nalazi pravi rezultat;
npr.prognoza da e SDP dobiti 18% glasova, a HDZ 22% (greka +/- 3%) oekujemo da e SDP
dobiti izmeu 15-22%, a HDZ 19-25%- zapravo nismo sigurno tko e dobiti izbore, ali da je
SDP 15%, a HDZ 22%, HDZ bi sigurno pobijedio
Niz drugih imbenika moe utjecati na valjanost rezultata; manje obrazovani odbijaju
sudjelovat u anketama, a veinom glasaju za HDZ kao i dijaspora
Upitnici i intervjui
Upitnike ispunjavaju sami ispitanici,a intervju znai da istraiva postavlja pitanja na koja
ispitanik odgovara
Intervju:
Strukturirani-sastoji se od unaprijed definiranih pitanja koja ispitiva postavlja po unaprijed
definiranom redu i biljei odgovor (da, ne, ne znam)
Nestrukturirani-manje je striktan, pitanja koja ispitiva postavlja su openitija, ispitanik na
njih odgovara slobodno, a ispitiva slijedi ispitanikove komentare (ispitanik sam slae
odgovore)
Pitanaj u anketi moraju biti jasna, objektivna, razumljia, ne smiju biti openita i
neodreena. Npr. Krivo je: jeste li religiozni? Dobro je: vjerujete li u Boga?
Pitanje mora biti postavljeno na neutralan nain te ne smijemo postaviti vie pitanja u
jednom
Treba izbjegavati negacije u formulaciji pitanja
Anketa je posebno korisna u detektiranju pormjena koje se zbivaju u vremenu jer se mogu
ponavljati u odreenim intervalima
Promatranje
Istraivaka metoda u kojoj se ljudsko ponaanje promatra u svakodnevnim, ivotno realnim
situacijama; ponaanje se ne odvija pod kontrolom istraivaa, nego spontano, onako kako bi
se odvijalo i da istraivanja nema
Terensko promatranje i konstruiranje teorije- prvi korak u situaciji kada nemamo jasnu
teoriju o nekom fenomenu ili nemamo obilje istraivakih rezultata na koje se moemo
osloniti
Opaanje na terenu nam pomae da uoimo neke obrasce ponaanja
Nedostatak: opseg promatranja je vrlo ogranien pa dobiveni rezultati vrijede samo za tu
grupu i mogunost generalizacije je minimalna
Promatranje sa sudjelovanjem: promatra djeluje u aktivnostima grupe koju promatra
Subjektivnije je u analizi i daj nema manje brojki i preciznih odnosa meu varijablama, ali
nam daje dublji uvod u predmet promatranja
William F. Whyte: niz godina je ivio u siromanoj etvrti u tal.dijelu Bostona za koju su svi
izvana tvrdili da je soc.rastrojena i puna poroka, a on je utvrdio da je rije o stabilnoj i dobro

organiziranoj soc.sredini u kojoj ljudi naporno rade i koju karakterizira visok stupanj
solidarnosti
Neprimjentno promatranje
Promatranje u kojem je promatra potpuno odvojen od objekta promatranja
Dvosmjerno staklo, promatranje odreenih fizikih tragova ponaanja (koliko samih ena
hoda ulicom kasno naveer)

KORITENJE POSTOJEIH IZVORA PODATAKA

Statistiki zavod objavljuje obilje podataka koji su plodan izvor za naknadne analize;
npr.popis stanovnitva
A) analiza sadraja
Skupina metoda usmjerenih na analizu simbolikog sadraja komunikacije
Npr.ensko pitanje u HRV.saboru; radila se analiza sadraja rasprava o zakonima, programima
i izvjeima koja je pokazala da su ene razmjeno vie sudjelovale u raspravama nego
mukarci
B) komparativno-povijesna metoda
Analiza razliitih dokumenata iz prolosti
Mas Weber:Protestanska etika i duh kapitalizma; analizom spisa protestanskih autora
dokazao je tezu da je promjena vrijednosnih orijentacija povezana s nastankom
protesantizma bila prethodnica onoga to danas nazivamo kapitalizmom; dalje, u Indiji i Kini
nije dolo do razvoja kapitalizma jer nije dolo do promjene vrijednosne orijentacije
Graanska klasa pobjeuje u revoluciji- demokracija
Moore: soc.podrijetlo diktature i demokracije
Kod Webera i Moorea imamo istu logiku analize
Kai T. Erikson: analiza usmjerena na potvrivanje nekih pretpostavki Durkheimove teorije
devijantnog ponaanja
3 vala devijantnosti:
1.antinomijska kontroverza- 1.pokuaj vraanja na originalan individualizam i smanjenje
uloge sveenstva, 2.o proganjanju kverera, 3.proganjanju vjetica
Ti valovi devijantnosti su imali ulogu utvrivanja moralnih granica zajednice i uvrivanja
moralnih normi
Znanstveno istraivanje i sudski proces: i znan.i suci su preokupirani objektivnou, vode
detaljnu evidenciju procesa te se proces moe ponoviti

II.NASTANAK I RAZVOJ SOCIOLOGIJE

PRETHODNICI
Soc.je empirijska drutvena znanost,a otuda i potreba empirijske verifikacije stavova koji
ine socioloke teorije
Logika formula iskaza soc.teorija mora biti takva da omoguava svoje vlastito opovrgavanje
iskustvom
Moderna sociologija rezultat je sinteza razliitih teorija, pravaca razmiljanja i vrijednosnih
polazita
19.st.nastaju koncepti o drutvu

Korijeni dananje kulture najjasnije se razaznaju u klasinoj Grkoj: Platon i Aristotel; njihove
ideje i terminologija konstatiraju prapoetke modernih drutvenih znanosti i simbol su
prijeloma od mitolokog prema znanstvenom objanjenju svijeta
Njihovi prethodnici:
Hesiod: opisuje propast zlatnog doba i postupno kvarenje dr.interesa
Eshil: postavlja naelo dr.evolucije
Sofisti: Trasimah, Protagora: postavljaju pitanje etinosti drutva
Sokrat: znanje smatra najviom vrlinom, a razumijevanje drutva prirodnom pretpostavkom
stvaranja dobra graanina
Razdoblje od gr.filozofije do razvijene znanosti, tj. aplikacije njutonovsko-kartezijanske
paradigme primjenjene na drutvo moemo smatrati prijelaznim razdobljem u idejnoteorijskom smislu
N.Machiavelli:troma pol.povijest renesanse Italije
Na drutvene procese ne djeluju boanske ve zemaljske sile
Stabilnu vlast ini ravnotea moi raznih dr.slojeva i raznih naela vladanje
Carstva propadaju zbog unutranjih slabosti, loe politike, rasipnosti i loe uprave
Objanjenje dr.zakonitosti lei u naem znanju o povijesti i stvarnosti, u prepoznavanju
empirijskih datosti
Knjiga Vladari, vrhunac pol. pragmatizma i cinizma, vlast je dobra, savjetuje kako je zadobiti i
odrati te kako se vlast gubi, svaka pouka dokazana je povijesnim pirmjerom (pojedinanoope)
Ibn Haldun: arapski povjesniar i filozof, najmarkantniji teoretiar drutva prije nastanka
sociologije; povijest je podruje u kojem moemo pronai ope zakone razvoja drutva
Montesquieu: pisac, filozof, pravnik i politiar
Prethodnik sociologije: nastojao je iz besmislene skupine dogaaja i injenica stvoriti sreen
i razuman lanac razvojnih promjena
3 tipa vladanja: republika, monarhija, despocija
Razlike izmeu njih objanjene su razlikovanjem naela i prirode vlasti; priroda vlasti je ono
to je ini onakvom kakva jest, a njezino naelo je ono to je stavlja u djelovanje
Duh zakona: ljudske strasti koje pokreu strukturu vlasti
Priroda vlasti: odreuje opseg u kojem se priznaju politika prava stanovnitvu, tj. varira
prema tome tko je suveren
Kod republike vlast pripada svima (demokracija) ili dijelu naroda (aristokracija)
U monarhijivlast pripada monarhu, a despocija je oblik u kojem vlada pojedinac, bez zakona;
ureujui sve prema svojoj volji
Naelo vlasti: ono to pokree vladavinu, ini je harmoninom
To su unutarnja obiljeja ljudi i njihova nastojanja da postignu moralno prihvatljiv poredak u
osobitom obliku drave u kojem ive
Monarhija-ast podanika, despocija-strah podanika, republika- graanska vrlina, republika
postoji samo ako postoji vrlina kod njenih graana
Legitimizacija: unutranje naelo opravdavanja poretka nezavisno od formi ustavnig
ustrojstva
Islamska religija potjee nastanak despocija, katolicizam apsolutnu monarhiju,
protestantizam-demokratsku republiku

RAZDOBLJE STVARANJA I KONSOLIDACIJE SOCIOLOGIJE

3 revolucije:
1.znanstvena- napredak prirodnih znanosti, ideologija prosvjetiteljstva
2.industrijska- kapitalizam, urbanizacija, velika mobilnost, demografska ekspanzija, nove
klase, profesije i stilovi ivota
3.politika-nastavak graanske i nacionalne drave, marksizam, liberalizam, nacionalizam
(dr.pokreti)
AUGUSTE COMTE
Formalni osniva sociologije, dao joj ime
Studij pozitivne filozofije; izlae potrebu za soc.kao posbenom znnaosti
Red u nastanku znanstvenik disciplina: Mat-Astronomija- Fiz-Kem-Bio-Soc
Svaka znanost ovisi o ovoj koja joj kronoloki prethodi
Svaka sljedea bavi se kompleksnijim problemom nego prethodna
Vrhunac znnaosti je soc, ona se bavi najsloenijim pojavama, promjenama u znanju i svijesti
ljudi
Drutvo je najkompleksniji objekt istraivanja, njegovi zakoni se ne mogu svesti na zakone
drugih znanosti te iz istog razloga treba razviti pozitivnu sociologiju
Fenomene drutvenog ivota treba objasniti kao to je u prirodnim znanostim auinjeno s
prirodom- opim razvojnim zakonima; logika povijesti drutva bi bila objanjena pomou te
znnaosti te za predvianje njegova budueg razvoja
3 faze iz koje proizlaze svijest ili znanje:
1.teoloka-izvor svega je volja vieg bia (Boga), dominantna religija i hijerokratska ureenja u
kojima su religija i vlast stopljene
2.metafizika-nastoji se spoznati nadiskustvena (transcendentalna) bit stvari, dominiraju
filozofske spekulacije, dr.pokreti osloboenja i zaostale prirodne znanosti u kojima se koriste
pojmovi nedokazivi u stvarnosti (flogiston, dua i sl.)
3.pozitivnoznanstvena-svijet se prihvaa kao niz uzroka i posljedica, postojee je samo ono
to je dostupno osjetilima moe se objektivno mjeriti i ustanoviti; metode koje prevladavaju:
eskperiment, promatranje, opis i usporedba, pozitivan duh treba odbaciti svaku osobnu
pristranost ili idejnu naklonost
Pozitivizam- traganje za uzrono-posljedinim vezama (kauzalnost)
Nijedan od tih stupnjeva se ne moe zaobii ni preskoiti; progres je opi smjer kretanja koji
moemo ubrzati ili usporiti, ali ne i pormijeniti
Determinizam razvoa odreen je zrelou ljudske svijesti
Nain miljenja, znanje, svijest, duh neke epohe odreuje opi oblik drutva
Zalae se za promatranje, matematiku preciznost, komparativnu sistematsku analizu
Soc.ine: soc.dinamika i soc.statika
Socijalna dinamika:ispituje zakone osiguranja cjeline, tj.sve ono to drutvo ini stabilnim,
sve to ini njegovu strukturu; usporeuje drutva traei sustav klasifikacije i veze njezinih
elemenata (religija, obitelj, podjela rada, drava-bavi se time)
Socijalna dinamika: otkrivanje pravilnosti u slijedu oblika u dr.razviju, dr.zakonitosti; zakon o
3 razvojna stupnja (faze drutva); bavi se promjenama svijesti i znanja, mijenjanjem funkcija
elemenata drutva

HERBERT SPENCER
Sve znanosti poivaju na istim filozofskim osnovama i treba ih integrirati u jedinstven
korpus znanja o svijetu
I drutvo i organizam rastu i poveavaju svoj opseg, time raste i sloenost njihove strukture,
sloenost strukture prati sloenost funkcija i poveanje meuzavisnosti dijelova
Ni organizam ni drutvo ne propadaju propau pojedinca (stanica, ljudi) od kojih su
sastavljeni
Drutvo postaje radi pojedinca, tj.cjelina radi dijelova nije isto kao i organizam
Glavne slinosti izmeu svih sistema je proces njihova mijenjanja- zakon evolucije
Prije Darwina je formirao taj zakon- evolucija je opi smjer razvoja od jednostavnih prema
sloenim, od jednostavnih struktura prema razvedenim formama, od homogenosti prema
diferencijaciji
Evolucija drutva: diferencijacija i porast sloenosti drutva
Razvoj je porast sloenosti drutava koja neprekidno tee, a postupno biva ubrzana
invencijom novih oblika povezivanja dr.sistema
Najiri okvir integracije imaju ona drutva koja cijene individualnu razliitostdr.individualistikog liberalizma
Tipovi drutva: prema sloenosti: jednostavna, sloena, dvostruko i trostruko sloena
Prema sadraju: militaristika i industrijska
Ekonomska utakmica i slobodno trite nisu cilj, nego sredstvo
MARKSIZAM
KARL MARX
Filozof, ekonomist i revolucionar
Imao je elju stvoriri veliki misaoni sustav zamiljen kao univerzalna dr.teorija
2 faze njegovog razmiljanja:
1.pitanja otuenja, pol.sloboda, analiza poloaja i pov.zadatka ekspicahranih klasa
2.nastnak kapitalizma, praktina pitanja organizacije radnikog pokreta
Marksizam je bio opravdanje totalitarnih reima, divljakih diktatura i simbol neuspjeha
projekta drugaijeg razvoja drutva
Mogue je stvoriti i objansiti logiku razvoja drutva pratei materijalne promjene u svijetu:
historijski materijalizam
Historija: slijed klasnih borbi, sloboda izmeu grupa nastalih na podlozi tehnologija, naina
proizvodnje dr.ivota
Drutvene promjene pokree napredak tehnologije- tehnologije proizvodnje zahtjevaju
odreene uloge u organizaciji proizvodnje, omoguavaju nastanak vika proizvoda, odreeni
pravni status (vlasnitvo) nad sredstvima za proizvodnju; takvi odnosi i potrebe stvaraju
razliite drutvene skupine suprostavljene jedna drugoh; produkt takvih suprotnosti je
sistem eksploatacije i nejednakosti klasa
Historijski materijalizam: drava i pravo, kultura i vjerovanja
Drava nastaje kao aparat nasilja kojemu je gl.zadatak osigurati stalnost nepravednih odnosa
eksploatacije (iskoritavanja)
Pravo je formalno sredstvo kojim se odnosi eksploatacije ine trajnim
Ideja vlasnitva je pokatnuta potrebom da se zatiti odnos prema sredstvima za proizvodnju

Vladajue ideje drutva su ideje vladajue klase

Religija je sredstvo kojim se u pokornosti slue ljudi, koje njihovu neslobodu u stvarnom
svijetu ini podnoljivom
Pod utjecajem Hegelovih uenika, pitanja o smislu ovjeka
Poloaj ovjeka u kapitalistikom drutvu je nepodnoljiv (radnici rade ono to ne ele)
Pod utjecajem socijalista utopista: potreba da opravda historijsku nunost promjena i da
radnikoj klasi prui jasno opisan cilj borbe
Glavni zadatak kapitalizma: razvoj proizvodnih snaga i drutva obilja u kojemu nema
materijalnih ogranienja ljudskih potreba
Zadatak eksploatiranih dr.slojeva je da se borei se za vlastitu ljudskost i smislom ispunjen
ivot, oslobode sve dr.slojeve

SUVREMENI MARKSIZAM
Jedno tumaenje: marksizam kao znanost treba pretvoriti u pol.program izborne i
parlamentarne borbe
Logika razvoja ide u prilog radnitvu i proizvodnim slojevima; oni su veina i moi e mirno
porvesti reforme
Takva tradicija stvorila je politiki program socijaldemokracije kojem su naklonost pokazali
brojni, pogotovo europski sociolozi
Drugo tumaenje: poziv na revoluciju i diktaturu proletarijata (dr.klasa siromanih radnika);
nastojali su pretvoriti marksizam u opravdanje oslobodilakih revolucija, to je redovno
zavravalo autoritarnim reimom i marksizam kao ideologija vladanja; npr.boljevizam
(Lenjin, Staljin)
Dvije glavne skupine: razliite i suprostavljene na razini teprije; nastaojale su dobiti oznaku
pravih marksista
1.skupina:naglaavala vrijednosti mladog Marxa i nastojala izvriti kritiku teoriju drutva
2.skupina: strukturalisti koji smatrali da Marxa treba itati kao ozbiljna znanstvenika koji je
prepoznao pravu prirodu kapitalizma
Frankfurtska kola za sociologiju (Theodor Adorn, Herbert Marcuse, Max Horkheimer, Erich
Fromm)
Formirala je kritiku suvremenog kapitalizma
Moderni kapitalizam razvijeno potroako drutvo obilja
Moderni svijet je svijet u kojem ljudi rade poslove kojima ne vide smisao ni rezultat, u kojima
gube kreativnost i radost stvaranja, kompenzirajui to ugodnom neslobodom u potroakom
drutvu
Kritika teorija drutva- Marxu predbacuje preveliku sklonost ekonomskom determinizmu
(ekon.sistem determinira sve druge aspekte drutva), smatraju da se tehnologija proizvdonje
ne biraju slobodno, nego na to utjee i element kulture
Apsolutizacija-pretjerana proizvodnja postojeeg; predstavlja odmak od objektivne
stvarnosti
U marksistiku teoriju unose i elemente psihoanalize
Pozitivizam i racionalizam su toliko ukljueni u zapadni nain razmiljanja da se svaka kritika
pozitivizma moe initi protuznanstvenom
Strukturalistiko tumaenje markiszma

L.Althusser, E. Balibar, N. Poulantzas smatrali su Marxa strukturalistom

Epistemoloki prijelom kod Marxa- istiu da se dr.teprija treba vezati na njegov zreli period
znanstvenika, a ne za mladenaki revolucionarizam
Althusser i Balibar- smatraju da Marxa treba itati (knjige: Kako itati Kapital) i tumiti prema
ideja da proizvodne snage odreuju strukture ivota i miljenje ljudi
Strukturalizam- osporava znaajan pokret njnein intelektualaca okupljenih oko asopisa New
Left Review- strukturalizam ignorira stvaralaki individualizam i slobodu pojedinca

SIGMUND FREUD I PSOHOANALIZA

Biomedicinska istraivanja (oftamelogija, afazije)
Koritenej hipnoze u lijeenju: otvara iskrenost pacijenta i omoguava da se prepoznaju
pravi uzroci poremeaja; osjeaj osloboenja, katarziki efekt samospoznaje uzorka bio je
presudan
Metoda se pokazala uspjenom za otklanjanje simptoma, ali i poticajnom za spekulacije o
nesvjesnim porivima u djelovanju linosti
Lijeenje neuroze
Uloga seksualnosti
Seksualnost postoji od najranijeg doba (od djece do staraca)
Osjeaj krivnje koji se namee i supresija seksualnog poriva za zadovoljstvom (Lust Princip)
snano je sredstvo socijalizacije i koidicianiranja pojedinca
Id: podruje snane energije treba kontrolu i usmjeravanje svijesti koja prema znanjima i
okolnostima neke porive preputa u svijest (ego) i tako konstruira svjesnu stranu nae linosti
Superego: via razina svijesti koja svijest nadopunjava viim i prisilom zajamenim zahtjevima
prema odreenom djelovanju
Obrambeni mehanizmi linosti
Mehanizmi koji pomau kontroli ega- potiskivanje, izbacivanje iz sjeanja i svijesti dogaaja
ili injenica koje su nam neugodne i sramotne, koje vrijeaju na ponoso ili samosvijest
Ego gubi sposobnost kontrole u snu, u sluajnim omakama, u ljubavnoj strasti
Edipov kompleks: izvanredno sredstvo socijalizacije
To je snana elja djeteta prema majci kao izvoru zadovoljstva, a onda kompetitivnost i
mrnja prema ocu
Dijete: oponaanje oca i shvaanje oca kao uzora; otac: mehanizam krivnje (djeaci ne plau,
djevojice su uredne)
Egu na raspolaganju idu i druga sredstva: poricanje stvarnosti, intelektualizacija problema,
okretanje na humor, altruizam, projekcija ili sublimacija
Sublimacija: obrambeni mehanizam koji nam omoguuju da negativne porive
transformiramo u drutveno prihvatljive motive ( npr.osjeaj manje vrijednosti
transformiramo u opsjednutost umjetnikom kreacijom)
Projekcija: mehanizam u kojem svoje greke, neuspjehe, zabranjene elje i nedostatke
pripisujemo drugima, stvarima ili silama (npr.ego studenta koji padne na ispitu bolje e se
osjeati ako neuspjeh pripie karakteru ispitivaa)
Razvoj seksualnosti
Roenje do 1.godine- oralno (sisanje prsta, grickanje nokti)

1-3.godina analna seksualnost- neurotska krtost, opsesija istoom i redom, gruba

bezosjeajnost
Latencija seksualnosti- seksualnost je uspavana i zabranjena (obrazovanje, igre vjetine)
Pubertet-znak buenja, zreli sek.odnosi- nisu nestale posljedice nesreenih poriva u ranijim
razdobljima, ve je narasla snaga poriva; elja za zadovoljenjem stvara stalnu napetost ega
Tumaenje snova
Dublji uvid u djelovanje podsvijesti u situaciji u kojoj slabi mehanizam kontrole svijesti
Analiza sna, analiza podsvijesti i linosti pacijenta
San:latentna i manifestna komponenta (mi se neega sjeamo)
Snovi su prerada latentnih nepoeljnih poriva koji se ne mogu priznati u svom izvornom
obliku, ve u specifinoj preradi
Veina snova ima seksualnu podlogu
Eros i tanatos
Pokretaka snaga nagona ima izravnu vezu s motivacijom ponaanja
Eros:instikt stvaranja i zadovoljstva, ivota
Tanatos: poriv prema destrukciji, boli i smrti
Libido: tenja zadovoljstvu

RELIGIJA (FREUD)
Religija je iluzija koja svoju snagu izvodi iz injenice da se nalazi u podruju naih instinktaka
Religija je pokuaj da steknemo kontrolu nad svojim svijetom dojmova u kojemu postojima
stvaranjem svijeta kakav elimo unutar sebe kao rezultat biolokih i psih.potreba; to je
pokuaj da se uspostavi kontrola nad okolnim svijetom i to tako da u sbei stvorimo
imaginarni svijet sigurnosti i izvjesnosti
U knjizi Totem i tabu, Freud tvrdi da drutva i religije zapoinju ubojstvom oca, to ostaje dio
kolektivnog sjeanja i razlogom normativnih zabrana, transformacijom u rituale
Religija nas vraa u sigurnost djetinjstva, ui da budemo hrabri, a ponizni; inimo to nam
drugi kau, a zadrimo hrabrost, govorimo istinu i cijenimo druge, ali nam ne govori kako da
se nosimo s pravim problemima stvarnog svijeta, navodi nas da se ponaamo poput djece
Analogija: otac=Bog
Funkcija religije: zadravanje i integracija struktura odnosa u grupi jer religiju vidi kao
emocionalni mehanizam koji sprjeava egoistine i individualne porive
Ostavtina i nasljednici
Alfred Adler i Karl Gustav Jung
Alfred Adler: osnovni pori je elja za moi, elja za sigurnim pripadanjem i elja za priznanjem
i vanou; zagovara metode poticanja i ohrabrenja, buenja i priznavanja osjeaja
potovanja i samopotovanja; uspjeh potie rad, a rad donosi uspjeh
Erich Fromm: mi, pod pritiskom drutva da se uklopimo u vladajue vrijednosne obrasce,
naputamo kritiku i osobnu procjenu koliko to nama vrijedi; teret izbora preputamo
drutvu; moralni osjeaj je sastavni dio kontrole poriva, ali i temlej svih normi koje jame
ivot u zdravoj zajednici
Karl Gustav Jung: kolketivna svijest je materijalna sila koja se prepoznaje kao simbol
(stajalite, obrazac ponaanja, unutarnje znanje ili uvjerenje) jarakteristian za neku kulturu

Freud kao inspiracija: Margaret Mead- Spol i temperament u tri primitivna drutva,
Sazrijevanje na sama; Ruth Benedict- Obrasci kulture
UTEMELJITELJI KLASINE SOCIOLOGIJE:
DURKHEIM I WEBER
4 glavne teme tadanje sociologije (20.st.)
1.pitanje metode i posebnog poloaja sociologije
2.promjena u nainu ivota, shvaena kao gubitak izvornih ljudskih potreba za puninom
ivota
3.politiki poredak i drava
4.pravo- racionalan instrument dr.regulacije
Durkheim: drutven astruktura
Weber: akcijski pristup u sociologiji

EMILE DURKHEIM
Nastavlja po uzoru na Comtea, disciplinarno odreenje i osamostaljenje soc.kao teorijske
znanosti
Soc.se mora oslanjati na empirijska istraivanja, provjeren injenice, statistiku analizu,
komparativne povijesne i antropoloke opise
Drutvo je promatrao kao sisteme u kojima elementi nisu ljudi, ve su to odreene
drutvene potrebe, funkcije
Analitiko sredstvo: za njega predstavlja funkcionalna analiza; razumijevanje koje funkcije
imaju drutva ili pak koja je funkcija za drutvo pojedine pojave
Drutvo je entitet sui generis, skup dr.injenica, prvenstveno odreenih kao norme (pravne,
moralne, obiajne)
Postojanje normi, a ne postojanje pojedinaca je ono to konstruira drutvo
Funkcije normi: regulator su ponaanja pojedinaca i integracija drutva (povezanost)
Kolektivna ili zajednika svijest:ukupnost djelovanja i osjeaja zajednitva prosjenome
ovjeku
Drutvo: regulacija, integracija i kolketivna svijest
Institucija: sva vjerovanja i naini ponaanja koje utvruje zajednica
Sociologija: znanost o institucijama, njihovu nastanku i funkcioniranju
Institucije unose red, pravilnost i mogunost uzajamnoga predvianja reakcija u ljudskom
ponaanju
ANOMIJA DRUTVA
Samoubojstvo- individualan in koji se neizbjeno objanjava prema individualnim i
psih.obiljejima situacije
Durkheim: priznaje predispoziciju kao dio lanca uzronosti, ali samoubojstvo se znanstveno
moe promatrati samo kao globalan dr.fenomen- kao posljedica dr.determiniranosti
Stopa samoubojstva: za pojedine zemlje i regije ostaje konstantna neovisno o psih.stanjima,
geograf.poloaju, klimi, nasljeu...
Samoubojstvo u reliogioznim zajednicama: najmanje-idovi, katolici, vea-protestanti,
najvea-ateisti

Samoubojstvo je ee kod: samaca, udovaca, razvedenih ljudi

A rjee kod: ljudi koji su braku bez djece
Najrjee: ljudi u braku s djecom
Zajedniki element: stupanj dr. Integracije
Samoubojstvo se mijenja obrnuto razmjerno stupnju integriranosti dr.grupa kojima pripada
pojedinac
Tipovi samoubojstava
1.egoistiko-posljedica slobode pojedinca da ivi nesputan osjeajem obveze prema
drutvu, slobodan da ini sve, pa i da si oduzme ivot
2.altruistiko-posljedica onoga to drutvo dri pojedinca suvie zavisnim od cjeline
(kamikaze, ratni heroji)
3.anomiko-nedostatak dr.kontrole putem normi u sustavu
Anomija- stanje loma normativne strukture nekog drutva
Situacija u kojoj dr.uvjeti ne doputaju realizaciju individualnih aspiracija pa nema ni jasnih
metoda izmeu poeljnog i mogueg, potreba i oekivanja
Stanje uma onoga koji je izvuen iz svojih moralnih korijena, koji nema vie nijedan moralni
standard, ve samo nepovezane porive, koji vie nema osjeaj trajnosti, obiaja ili obveze
Posljedica prodiranja ind.drutva, poveane specijalizacije i individualizacije

DRUTVENI POREDAK: PROMIJENJENE FUNCKIJE DRAVEMEHANIKA I ORGANSKA SOLIDARNOST

Kraj 19.st.moderno ind.drutvo nazivaju:
H.Spencer: ind.drutvo
F.Tomas: Gesellschaft drutvo
Karl Marx i sljedbenici: kapitalizam
L.Ward: fiziokracija koju smjenjuje plutokracija
Simmel: racionalno drutvo
Sintezu takvih pristupa razumio je Durkheim u knjizi O drutvenoj diobi rada
2 tipa drutva s obziromna nain ostvarenja njihove integracije
1.segmentarna ili arhaika drutva
Drutva koja su pozvana mehanikom solidarnou
Mehanizam solidarnosti se ostvaruje pomou slinosti
Glavna karakteristika: meusobna identinost pojedinaca, obitelji i plemena u smislu vjere u
iste vrijednosti, jednako doivljvanje svetoga i vrijednoga, slinosti u emocijama i ponaanju;
dr.svijest dominira nad individualnom
Povezanost utemeljena na slinosti je refleks nepostojanja organiziranosti (svi rade sve)
Obiaji i pravo su represivni, dominira kazneno pravo s otrim sankcijama
2.drutva integrirana organskom solidarnou
Solidanost proizlazi iz injenice razliitosti, svatko obavlja pojedinu funkciju ili zadau u
drutvu, svatko zavisi od drugoga pa ta meusobna solidarnost povezuje pojedince u
drutvo
Restituivne sankcije- usmjerene na uspostavu prijanjeg stanja
Tijekom vremena neprestan i diskretan proces diobe rada i specijalizacije poveava
dr.gustou, u tom procesu postupno dolazi do jaanja novih mehanizama povezivanja

drutva u cjelini, i to tako da naela slobode i meuzavisnoti predstavljaju temelj

solidarnosti
Vidi podjelu rada kao moralni, tj.normazivni fenomen
Durkheimovi sljedbenici
Marcel Maus-odravao njegov asopis, napisao brojne etnoloke monografije, analizira
funkciju darovanja, magije i rtvovanja u primitivnim drutvima
Maurice Halbwachs:nastavio istraivanja o samoubojstvu, klasnoj svijesti, soc.spoznaje
C.Bougle: veze izmeu diferencijacije drutva i vrijednosnog okvira koji se mijenja razvojem
diobe roda, te povezivanje Durkheimovih teorija s demokratksim naelima i potrebom za
jednakou u suvremenom drutvu
Lucien Levy-Bruhl-analizirao predlagaki nain miljenja primitivnih ljudi

MAX WEBER
1864-1920.
Superioran genij, strunjak za podruje filozofije, ekonomije, povijesti, teologije, prava,
poznavanje glazbe, poliglot, ovjek s interesom za pol.i svakodnevni ivot, hedonist
Orijentacija prema liberarnoj politikoj filozofiji i otra kritika konzervativne pruske politike
Naziva se prosvjeenim kapitalistom
Eugen Pusi ga smatra zaetnikom sociologije prava
Knjiga Protestantska etika i duh kapitalizma-studij nastanka kapitalizma
Glavno djelo Privreda i drutvo
Tvorac Weimarskog ustava i protivnik revolucije
Protestantska etika i duh kapitalizma
Kapitalizam ne nastaje samo kao posljedica tehnolokog napretka, ve je sastavni dio
civilizacijskog uspona Zapada
Osnovna ideja polideterminiranost dr.razvoja, komplementarna pojava tehnolokih
preduvjeta, ekonomskih tijekova (robno-novana privreda), pol.i kulturnih imbenika koji
dovode do pojave kapitalizma
Drutva se ne mijenjaju tako da ih mijenja neki specifian uzrok, ve postoji velik broj
okolnosti oje u meudjelovanju proizvode promjene; kapitalizam nije posljedica jednog
uzroka
Kapitalizam nastaje kao posljedica ejdinstvene kombinacije pov. I materijalnih okolnosti
Kapitalizam se najprije razvio u zemljama gdje je protestantizam
Kalvinizam: jedan od oblika protestantskog pokretakoji poiva na uvjerenju o predestinaciji,
uvjerenju da je ovjekova sudbina odreena svemonom Bojom voljom
ivot na zemlji ispunjenje je Boje predestinacije i shvaa se kao zadatak, misija, poziv
Weber je vjerovao da takav skup religioznih ideala je uistinu djelovao na svakodnevno
ponaanje ekonomskih aktivnosti; ljudi posao shvaaju kao poziv; profit se ne troi, ve ulae
Kapitalizam znai obuzdavanje ili barem racionalno ublaavanje nagona rasipnosti i lijenosti
Temelj stjecanja je rad; odricanje, rad i potenje stvarali su kapitalizam
Etika asketskog protestantizma-asketizam-cilj: discipliniranije i metodika org.ponaanja
Trino gospodarstvo i kapitalistiko poduzetnitvo zahtjevaju briljivu ravnoteu izmeu
interesa i orijentacije na dobit, prijetvornosti i snalaljivosti i potenja, skromnosti i
radinosti

Racionalizacija svijeta
Nastanak kapitalizma je ejdan od oblika dugoronih procesa gubitka arobnosti svijeta
Racionalnost: unutarnji smisao, opravdanje koje pojedinac pripisuje svojem ponaanju te
dominatna dr.situacija, nain na koji pojedinac u interakciji s drugima utvruje dr.smisao
svoga ponaanja
4 vrste racionalnosti
1.ciljna racionalnost: racionlanost je odreena naim nastojanjem da postignemo uspjeh
vodei rauna o objektu koji elimo postii i eventualnoj akciji drugih (ekonomska
proraunatost u ulaganju kapitala, potovanje pravila struke pri gradnji kue ili pak dolazak
na vlast pri kojemu se ne biraju sredstva, ve je vaan samo cilj)
2.vrijednosna racionalnost:na osnovi svjesne vjere u etiku, estetsku, religioznu ili kakvu
drugu vrijednost odreenog ponaanja, i to zbog njega samog i bez obzira na uspjeh
(herojsko rtovanje za ideale, vjerski zanos i asketizam)
3.afektivna racionalnost: emocijama potaknuto i usmjereno ponaanje (Romeo i Julija,
ljubav i osjeaji)
4.tradicionalna racionalnost:najvei dio svakodnevnog ponaanja odreen navikom
dugotrajnog ponavljanja (hoe li na odnos prema djeci biti strog ili blag)
Ples kie=ciljno (plesom postie svrhu), vrijednosno (u plesu nalazi religiozno ispunjenje),
afektivno(u njemu osjea zadovoljstvo izdavajnjem nad obinim ljudima), tradicionalno(ples
kii je ponavljanje obiaja o odreenoj prilici)
Napisao niz studija o budizmu, konfucijanizmu, hinduizmu, taoizmu, islamu i judaizmu
Pravo postaje bezlian i pozitivan propis preputen birokratskim institucijama i racionalnim
postupcima
Institucije i procesi temeljeni na ciljnoj racionlanosti: naini proizvodnje, drutva, kulture i
politike

IDEAL TIPOVI POLITIKOG PORETKA

Problem politikog poretka: 3 tvrdnje
1.odnos etike i politike
2.temelj legitimnosti pol.poretka
3.birokratska narav instrumenata moderne vlasti
Govor: Politika kao poziv- Weber problematizira etiki temelj politike
Esencijalna karakteristika politike je njezina veza sa silom i dravom
Drava je ljudska zajednica koja proizvodi monopol legitimne fizike sile na danom teritoriju
Sadraj politike treba sagledati kao koritenje instrumenata dravne sile
Politika ima 2 oblika;moe se ivjeti za politiku (odgovorno se voditi odreenim idealima i
ciljevima) i od politike (prepustiti se ugodnoj komociji vlasti radi materijalnih interesa)
Svaki pol.poredak treba legitimizaciju, opravdanje, ne samo golu silu
Dvovrsnost fenomena dominacije: mo i vlast
Mo: mogunost provedbe svoje volje usprkos otporu (uinkovito koriptenje i lomljenje
otpora)
Vlast:vjerojatnost da e odreene osobe posluati zapovijed odreenog sadraja (temelji se
na tome da podanic/graani legitimiziraju, opravdaju i prihvaaju poredak
3 tipa legitimnosti poretka (fenomen da se ljudi pokoravaju vlasti):

Tradicionalni poredak
Poiva na vjerovanju u nedodirljivost, nunost i svetost drevnih tradicija i postojeeg poretka
Tko e i kako obnaati vlast odreeno je tradicijom i najee nasljednim pravom vladajue
obitelji ili aristokratskog sloja
Ljudi se pokoravaju iz osobnog odnosa podanika prema linosti vladara
Nema stalnih pozicija, ne vladaju zakoni, nema plaa, ve je nagrada izraena u milosti
vladara ili u naturalnim davanjima
Glavni oblici:
Gerontokracija- vlast najstarijih lanova zajednice koji su najbolji branioci svetosti tradicije
Patrijarhalna vlast- vlast obnaa pojedinac odreen pravom nasljea
Patrimonijalna vlast-razvija se prema obrascu oinske vlasti u obitelji, no u pol.reimima
oinska vlast koristi se samo u prenesenom smislu; vlasnitvo nad zemljom i drugim dobrima
pripada vladaru koji svu vlast organizira u naelu isto onako kako obnavlja svoju vlast u kui
(dva podtipa: sultanski i staleki)
Sultanski oblik patrimonijalizma: krajnja samovolja gospodara; uz tradiciju, oslonac je vrsta
jezgra profesionalne vojske (janjiari); sva materijalna sredstva pripadaju gospodaru te on
taj aparat odraava u vlastitoj elji; inovnici su osobne sluge vladara
Staleki oblik patrimonijalizma: inovnici su nezavisni ljudi koji uivaju drutveni ugled
zahvaljujui vlasitom poloaju; sluba im je dodijeljena kao privilegij ili koncesija; vladar vie
nije gospodar ve samo najmoniji konkurent ili prvi meu jednakima
Bitna karakteristika tradicionalne vlasti: nepostojanje samostalne i profesionalne uprave,
sloja inovnika kao i imanentno suprotstavljenje privilegiranog stalea trinoj i racionalnoj
privrednoj aktivnosti; otpornost na primjene i na drugaiji tip racionalnosti djelovanja izuzev
isto tradicijskog
Dominacija tradicije nad pravom i samovolje nad zakonom
2. Karizmatska vlast
Zasniva se na afektivnoj predanosti linosti voe i njegovim boanskim svojstvima (karizmi)
Poslunost se duguje samo voi zbog njegovih izuzetnih osobnih karakteristika
Karizma je nestalan, labilan oblik pa njezina transformacija tee u 2 smjera ili karizma
tradicijom postaje varijanta nasljedne vlasti ili dolazi do birokratizacije karizme i njezina
prelaska u elementaran oblik legalne vlasti
3.legalna vlast
Vjerovanje u zakonito ustanovljen bezlini poredak
Poslunost se duguje apstraktnom pravnom poretku iz kojega eventualno proilazi njegovo
ovlatenje
Temelji se na uvjerenju o vaenju pravnih normi stvorenih u racionalnom postupku u kojem
se pozitivnim pravom odreuju prava i obveze
Obiljeje modernih, demokratskih drutava
Ustroj drave je gl.element zatite poretka i provedbe volje vladajuih dr.grupa

BIROKRACIJA
Vladavina uprave, tj.administrativnog osoblja koje radi po uredima (biroima), dravne
uprave, ali i svake velike organizacije

Birokratsko-monokratski oblik organizacije; vaan za djelovanje modernog politikog

poretka; opa je pojava modernog doba
Primjenjuju je svuda: ekonom.org: vanjski cilj (svrha)= profit; pol.partije: cilj osvajanje vlasti;
naelo organiziranja drave u legalnom tipu poretka- drava i uprava su samo instrumenti
provedbe ope volje izraene u opim apstraktnim pravnim aktima; upravljanje se odvija u
strogo formalnoj proceduri; djelatnost je striktno impersonalna (neosobna), djeluje se
jednako prema svima

NAELA DRAVNE ORGANIZACIJE

Ljudi su u organizacijama slobodni, a rade u okvirima podijeljenog posla i nadlenosti
Podijeljeni rad integriran je hijerarhijom poloaja, svaki podreeni ima samo jednog
nadreenog to organizaciji daje oblik piramide
Kompetencije se odreuju podjelom rada na sve ue podzadatke dotle dok svaka daljnja
podjela ne postane besmislena
Poloaji u organizaciji popunjavaju se postavljanjem, a za postavaljenje su potrebni posebni
uvjeti kolovanja, vjetina i ispita
Pretpostavlja se sustavno kolovanje, a ne diletantizam
Tijekom rada napreduje se u karijeri, i to prema automatskim kriterijima na sve vie
poloaje, a rad u organizaciji doivotan je ili jami mirovinu
I pravna i tehnika pravila koja ureuju tu djelatnost mogu se nauiti premda zahtjevaju i
neko struno znanje
Sluba je poziv i ukljuuje statusne beneficije
Materijalna sredstva na kojima rade prpadaju vlasniku (obino dravi), a za rad dobivaju
plau
Postoji striktna obveza discipline i nadzora
Birokratska organizacija pretpostavlja izvjesne okoline pretpostavke koje su neizbjean
gradivni element:
Robno novana privreda, ekonomska izvjesnost, razmjerno razvijen sustav preza i
prorauna, elementarne individualne pol.slobode, duh racionalizacije, racionalno pravo
Obiljeja birokratizacije:
1.strogo odreena andlenost
2.hijerarhija
3.rad poiva na aktima
4.rad prema pravilima
5.neosobnost
6.temeljito struno kolovanje
7.rad je poziv
8.imenovanje-nadreeni imenuju
Taylor: rad gleda kao pojedinanu aktivnost radnika
Fayol-osjetljiv prema potrebi kohezije i koordinacije te ga zanima kooperacija
Weber: birokraciju smatra posljedicom vanjskih dr.promjena
FUNKCIONALIZAM
Dominantna drutvena teorija u amerikoj sociologiji u 1940-im i 1950-im

Za razliku od marksizma koji naglaava drutveni sukob i promjenu, funkcionalizam naglaava

drutvenu harmoniju, sklad dijelova i potrebu postizanja i ouvanja harmonije
Zaetnik E. Durkheim drutvo kao entitet sui generis, kolektivna svijest
Moderna funkcionalna ideja dijelom proizlazi iz kulturne antropologije, gdje se razvijala u
radovima A. Radcliffe-Browna i B. Malinowskog (svaki tip civilizacije, svaki obiaj, materijalni
objekt, ideja ili vjerovanje izraava vitalnu funkciju, ispunjava neku dunost, ini neodvojiv dio
djelujue drutvene cjeline)
Funkcionalni imperativi drutvenih sustava su osnovne potrebe ili nuni uvjeti postojanja
drutva (AGIL shema):
1. Adaptacija potreba za preivljavanjem na raun okoline; kontrola nad okolinom;
ekonomski sustav
2. Postizanje ciljeva potreba za odreivanja ciljeva prema kojima se usmjeravaju aktivnosti
drutva; politiki sustav
3. Integracija potreba osiguravanja cjelovitosti funkcioniranja sastavnih dijelova
povezivanjem u neproturjenu cjelinu; odnosi se na regulaciju konflikata, koordinacija i
meusobno usuglaavanje dijelova; pravni sustav
4. Odranje obrazaca ponaanja odranje osnovnih obrazaca vrijednosti institucionaliziranih
u drutvu; obitelj, obrazovni sustav, religija
IV.MODERNA SOCIOLOKA TEORIJA
Otvaranje drutvenih znanosti

Funkcionalizam, marksizam i simboliki interakcionizam

Anthony Giddens: povijesne teze sociolokih teorija, globalne i suvremene teme, sustavni
kritiar marksizma, socioloku teoriju nastoji revidirati prema novim zahtjevima vremena

SREDINJE MJESTO SOCIOLOGIJE

Elementi soc.sinteze: ekonomske, demografske i politike analize

Socioloka percepcija-realna podloga za tumaenje okvira i prioriteta politika
Drutvo se ne mijenja u cjelini nego u parcijalnim dijelovima
Pod utjecajem Webera i Marxa

GLOBALIZACIJA

Intenzifikacija drutvenih odnosa na razini svijeta koji povezuju udaljena mjesta na takav
nain da ono to se dogaa lokalno biva omeeno udaljenim dogaanjima i obratno
Globalizacija je poseban sluaj procesa modernizacije
Modernost unitava tradiciju, stvara nove institucije i pravila te mijenja nain ivota

DEMOKRATIZACIJA DEMOKRACIJE

Osnova demokracije:nadmetanje stranaka za poloaje moi

Oblik nadmetanja: slobodni izbori s opim pravom glasa
Demokratizirati demokraciju znai provesti stvarnu devoluciju gdje je stvarna vlast
koncentrirana na nacionalnoj razini (poduzeti stalne mjere protiv korupcije)

DEIDEOLOGIZACIJA POLITIKE
Giddens se deklarira kao socijaldemokrat
Nastanak civilnog drutva i demokratizacije potpomae i nastanak ideolokih temelja
politike
Npr.reformirana drava blagostanja mora ispuniti kriterije drutvene pravde, ali takoer
mora priznati i ukljuiti aktivan izbor ivotnih stilova, mora biti integrirana s ekolokim
startegijama i odgovoriti na nove scenarije rizika

CIVILNO DRUTVO
Institucionalni oslonac nove demokracije
Neformalnu mreu organiziranih pojedinaca angairanih u javnim poslovima referira na
postojanje sfere dobrovoljnih organizacija i udruga
Ideja: da u interesu efikasnoti te demokratske kontrole dopusti da drava nestaje i da se
nadomjeta sloenim spontanim strukturama nastalim u slobodi civilnog drutva
Prisila, porez i jamstvo reda
Nastaje gdje prestaju hijerarhija i birokracija, cvjeta gdje moral daje sadraj zakona, ondje
gdje zakazuje logika etatizma
Etatizam: politiko shvaanje ili praksa koji u prvi plan istiu interes drave te dravnom
aparatu i organima daju najira ovlatenja i odluujuu ulogu
Trite, javna stvar i trei sektor-socijalna sfera izvan trine logike i logike vlasti koja je
prije etatizma i industrijalizma bila jak oslonac drutava
Fleksibilnost: opis stanja i normativni zahtjev prema pojedincu koji uiva kolketivnu pomo
Prava i obveze pojedinca; npr.prednost se daje programima doobrazovanja i
samozapoljavanja, a ne novanoj pomoi za nezaposlenost

INDIVIDUALIZACIJA
Stvoren je ideal romantinog odnosa, seksualne orijentacije
Obitelj je ugroena i nestabilna: broj razvoda raste, broj brakova pada, a raste broj
nestandardnih oblika; odnosi u obitelji su ravnopravni
Giddens takvoj pormjeni pripisuje pozitivan predzank; Marx govori o alijenaciji; Durkheim o
anomiji; Weber i Simmel o racionalizaciji
Promijenila se filozofija ivotnog smisla, poimanje prava i odgovornosti, novi zakoni prema
sigurnosti pojedinca koji nema nikakvu kolektivistiku zatitu ili filtar tradicionalnih
vrijednosti kroz koji bi s vie mirnoe gledao na sudbinu
Doba moralne tranzicije, vea aktivnost i odgovornost, moramo nai ravnoteu izmeu
individualne i kolketivne odgovornosti
MANUEL CASTELLS
3 studije Informacijsko doba- klasika soc. 21.st ( to je rekao njegov uitelj Alain Touraine)
Weber novog doba
Od Marxa preuzima ideju i kritiku kapitalizma, od Webera zaokupljenost vezama kulture,
organizacije i svijesti, zabrinutost za demokraciju
Bavi se novim fenomenima komunikacije, seksualnost, globalni kriminal

Dananji svijet je nova stvarnost koja nije svodiva na ekonomiste, tehnoloke i

komunikacijske forme, nego je nova pojava, cjelovita i razumljiva samo kao holistika cjelina
Novo drutvo
Rezultat je triju paralelnih i uzajamno ovisnih procesa
1.informatika revolucija i nova sredstva komunikacije
2.ekonomska kriza: recesije prouzroene izostankom pravila i prihvaanjem rizika radi profita
i nagrada te paralelni raspad etatizma
3.brze drutvene promjene koje izraavaju pokreti promjena (feminizam, libertarinizam,
kulturni pokreti i mode stilova ivota) osobito promjene usmjerene odrivom razvoju
Pojedinac je emancipiran i samostalan, lien osnovnih egzistencijalnih strahova i ivi u
sasvim novom svijetu globalnih mrea
3 vrste identiteta:
1.legitimirajui: promiu ga vladajue dominatne drutvene institucije da bi olakale
dominaciju; usmjeren je na ouvanje odnosa status quo (trenutno, postojee stanje) koji se
postie socijalizacijom preko institucija (kola, crkva)
2.identitet otpora: obuhvaa mnogobrojne zbunjene ili izgubljene u novom drutvu, tj.one
koji se osjeaju podreeni, iskoriteni i iskljueni iz blagostanja drutva (npr.nacionalni i
vjerski fundamentalizam)
3.projektni: nastaje u skupinama koje ele redefinirati svoj poloaj, koje zagovaraju ideje i
vrijednosti suprotne vladajuima (kultura mladih, antiglobalizam)

Pokreti: stvaranje drutvenih situacija, afirmacija nekih novih vrijednosti, namjera ili
projekata; posljedica su neprimijeenih drutvenih promjena (npr.islamski fundamentalizam)

Kriza patrijahalnosti
Patrijahalnost je struktura svih suvremenih drutava; odlikuje se institucijski nametnutim
autoritetom mukarca nad enoama i njihovom djecom u obiteljskoj jedinici; proima
cjelokupnu organizaciju drutva, od proizvodnje i potronje do politike, prava i kulture
Realni dr.procesi provociraju stalnu krizu patrijahalnog drutva i obitelji
Uloga ene se mijenja; ravnopravna je s mukarcem
Razvodi, asimetrine obitelji, feminizam, homoseksualnost, istospolni brakovi
Moderna drutva imaju problem raspada osjeaja zajednice i izgradnje identiteta, a moderne
drave problem legitimacije i problem efikasnosti

Kriza demokracije i nacionalne drave

Nac.drava je u dubokoj, viestrukoj krizi
Pojavili su se sudionici koji su bogatsvom i utjecajem iznad snage i moi prosjene nac.drave;
15 najveih kompanija kontrolira svjetskog BDP-a
Transnacionalna jezgra nekih sektora nac.ekonomija (energetika, razvoj, informatika)
osobito globalizacija financijskih tijekova i permantne financijske i fisklane krize, uz veu
ovisnost o globalnim tritima kapitala, politiki interes premjeta s nacionalne na globalnu
razinu

Mo vie nije samo legalna, omeena drutvenim institucijama ve je rasprena u globalnim

mreama bogatstva, informacija i mehanizama stvaranja konstrukcije slike svijeta u kojem
ivimo (mediji, internet); mo je smjetena u ljudskom umu
na globalnoj razini teko je ostvariti legitimnu mo
nac.drava teko legitimizira demokratske ustanove, raspada se drutveno tkivo koje je
omoguilo socijalnu dravu; nastaju nove stratifikacijske podjele, bogati postaju jo bogatiji, a
malobrojni visoka politika apatija i pretvaranje politike u estradu
demokratske politike institucije su u krizi
kriza legitimira drave-nacije te kriza vjerodostojnosti politikog sustava koji se zasniva na
otvorenom natjecanju politikih stranak
stranaki sustav nalazi se zarobljen u medijskoj areni, svodi se na osobe pol.voa, ovisan je o
sofisticiranoj tehnolokoj manipulaciji, gurnut je u nezakonite naine prikupljanja novanih
sredstava i sve ga vie pokree politika skandala
sumnjivost prema voama i prema politici prividno netsaje povremenim pojavama
atraktivnih i u komunikaciji vjetih lidera, ali njih stvaraju mediji, a ne stvarne osobe i uspjeh
porgrama
vanija od stvarnosti postaje propaganda (PR) i povrni prikaz putem medija
nasluuje velik potencijal demokratskih reformi koje bi podupirale veu pol.participaciju
graana, decentralizaciju, regionalizaciju i lokalnu demokraciju, a posebno koritenje novim
informacijskim medijima u stvaranju ozraja i mnijenja, organizacija pokreta i pol.okupljanja,
ak i na globalnoj razini civilnog drutva (Greenpeace, Transparency International)

Organizirani kriminal i korupcija

nije problem u tome to kriminalci rade, nego to drava/zajednica moe protiv njih
slabe i neorganizirane drave, slabi naddravni aparati daju ansu golemim zaradama;
akumulira se tako steeni kapital ili onaj koji stvara korupcija
taj novac se ulijeva u tijekove globalnog legalnog novca
sve drave imaju neki oblik organizirane mafije, no u nekim dravama mafijaki karteli
kontroliraju i politiku i kaotine institucije (Kolumbija, Rusija nekad)
traenje smisla u novom svijetu:
svijet informacijskog doba-novi svijet= umreeno drutvo (Castells)
NIKLAS LUHMANN
najcitiraniji suvremeni teoretiar prava
nastojao je spojiti sociologiju i pravnu teoriju; formulirati integralnu drutvenu znanost koja
bi prevladala disciplinarne granice i izolaciju pojedinih znanstvenih podruja, koja bi jasno
obuhvatila sve drutvene fenomene
suradnja s T. Parsonsom
namjera da integrira socioloke i pravne analize- djelo O sociologiji prava
veliku nadu polagao je u teoriju sistema: interdisciplinarni pristup svakom definiranom
sistemu i trai mogunost da se isti apstraktni zakoni objanjenja djelovanja primjene na sve
sisteme i sve razine njihova djelovanja
sistem: stalnost strukture u promijenjivoj okolini i ureenje povezanih elemenata
(podsistema), sam postavlja granice

kategorije sistema: strojevi, organizmi, psihiki ili drutveni sistemi

strojevi-jednostavne prepoznate povratne veze (feedback)
organizmi-mehanizam reprodukcije koda
psihiki sistemi- sloena struktura vrijednosti
drutveni sistemi- sistemi smislenog djelovanja, u kojem odreenje smisla sainjava bitan
element razlikovanja okoline od samog sistema

Redukcija kompleksiteta
kompleskitet - ukupnost svih mogunosti svijeta (okoline) mora biti reduciran u ljudskoj
svijesti i ponaanju ljudi radi smislene orijentacije
3 oblika/razine drutvenog sistema:
1.interaktivni sistemi (razina interakcija)
2.organizacijski sustavi (razina institucija i organizacija)
3.drutveni sustavi (drutva, soc.analiza)- najvieg je reda jer sadri sve ostale sisteme
Svaki drutveni oblik treba razumijeti kao formalni nain redukcije kompleksiteta (npr.religija,
pravne institucije (zakoni), jedino je ljubav vana..)
Socioloka tradicija pravo vidi kao glavni mehanizam integracije modernih drutava
SOCIOLOGIJA PRAVA
Platon, Epikur, Aristotel, Ciceron, Justinijan, Toma Akvinski, Vico, Monteswuieu, Spinoza=
piu o pravu, ali zapravo misle o onome to je danas predmet sociologije, o drutvu,
djelovanju ljudi, njihovoj soc.konstituciji
Smatraju se osnivaima sociologije prava
Veliki pravni filozofi: Grotius, Thomas Hobbes, John Locke, Jean-Jaques Rousseau su
formulirali eminentno pravnu teoriju drutvenog ugovora ime su zapravo opisali i stvorili
teoriju o djelovanju drutva
Sociolozi pravnici:Durkheim, Ferdinand Tonnies, Marx, Simmel, Weber
Durkheim je svoju teoriju drutvene solidarsnosti oblikovao i kao analogiju pravnoj teoriji o
podrijetlu i kategorizaciji sankcija, a Weber je veliki dio svoje glavne knjige Privreda i drutvo
posvetio sociologiji prava
Ukljuivanje soc.tradicije u pravo
Odreenje podruja
Soc.prava je perspektiva ravnopravna pozitivnopravnoj, dio je nukleusa pravne doktrine
Odgovara na pitanja: to je pravo, sadraj prava, kako se pravo primjenjuje?

Manfred Rehbinder: 3 podruja pravne znanosti

1.pravna filozofija i pravna znanost
Podruje pravne filozofije: idealnost prava (aksiologija, vrijednosti kao npr.pravednost)
Odgovara na pitanje: zato pravo?
Predstavlja objanjenje razloga zato pravo postoji, koja je njegova svrha i cilj, ime se
opravdava i legitimira, zato ga treba potovati, koje su njegove unutarnje kvalitete
2.pravna dogmatika i pravna znanost
Normativnosz
Pokriva naa iskustvena znanja o tome kako treba regulirati dr.odnose

Pravo:skupljeno ljudsko iskustvo o tome kako treba normativno urediti pojedine situacije,
kako stvoriti naela unutarnje sukladnosti takvihnormi, kako urediti postupke odreenja,
ogranienja primjene te uporabu sile ako sve to zakae
Pravna dogmatika:vana disciplina kroenja i legitimizacije sile koja se primjenjuje u ljudskim
odnosima (kako izbjei silu, postaviti dobre norme rjeenja sluajan, primjeniti pravo)
Odgovara na pitanje: tko ima pravo?
Procesi u kojima se vidi da pravna dogmatika ima sve vee znaenje za drutvo:
racionalizacija i generalizacija (pravo se legitimizira ciljem i potovanjem postupka),
pozitivizacija (pravo postaje ono to takvim proglasi nadleno tijelo), sekularizacija (pravo se
ne poziva na vjeru), tipizacija i rutinizacija (sloboda ocjene je ograniena), sistematizacija
(pravo je koherentan sustav bez antimonija-proturjenosti izmeu dviju pravnih normi u
istom pravnom sustavu), birokratizacija i formalizacija te profesionalizacija (pravo ne znaju
laici)
Pravna dogmatika je ograniena na:
1.tradiciju zapadne racionalnosti, tradiciju kulture i pol.konteksta i drutvenih uvjeta
2.ograniena na vremensku ( i drutvenu i politiku) promjenu; daje odgovor na pitanje: tko
ima pravo i u tome ne smije biti dvojbi- stvorena su naela, mehanizmi zatite koji to trebaju
zajamiti kao trajno rjeenje, no, nijedan odgovor na takvo pitanje nije vjet
Ne zna odgovor na glavno pitanje: to je pravo ako je razliito u vremenu i prostoru i
drugaije od onoga to se u odsjeku trenutka smatra ispravnim
3.sociologija prava i pravna znanost
Odgovara na pitanje: kako se pravo primjenjuje?
2 velika podruja:
1.proces nastanka i promjene prava gdje je gl.interes razumijevanje nastanka, funkcija,
promjena i specifinih situacija djelovanja; glavni je interes vidjeti kako pravo funkcionira kao
drutvena institucija povezana s drugim elementima drutva, ekonomskim, kulturnim i
politikim kontekstom; pravo-nain djelovanja drutva
2.podruje primjene prava (tj.stvarnost prava), odnosa i materijalnih uinaka koje pravo
proizvodi
Pravo: opi normativni kod kojim se regulira aktivnost, odnosno definira situacija za lanove
drutva
Sociologija prava: primjena empirijskih sociolokih metoda za pravne probleme
Roscoe Pound podruje pravne znanosti vidi u paralelnome suivotu pravne filozofije, pravne
povijesti i komparativne pravne znanosti i sociologije prava
Studij sociologije prava
3 osnovna procesa koji odreuju stanje moderne pravne znanosti:
Globalizacija i internacionalizacija
Diverzifikacija i interdisciplinarnost
Poveana potreba za praktinim znanjima formuliranja drutvenih politka
Modernizacija hrvatskog prava njegova je europeizacija

Pravna reforma zato pretpostavlja, osim prilagodbe zakona, institucija te osobito prakse i
primjene u pravnom obrazovanju, modernizaciju programa i razumijevanje meunarodnog
drutvenog, politikog i pravnog konteksta univerzalizacije prava
Diverzifikacija programa i prema kolama, i prema institucijama, i prema sadrajima slijedi
pravce drutvene promjene i promjena u strukturiranju pravnog znanja
Postupna demonopolizacija pravne profesije u odnosu na analizu pravnih institucija,
posljedica pozitivizacije i formalizacije prava
TEORIJA SOCIOLOGIJE PRAVA
Povijesne kole

U pravnoj teoriji u opreci su prema idejama apstraktne racionalnosti kakvu je zagovaralo

prosvjetiteljstvo, tj.politika filozofija Francuske revolucije
Friedrich Karl von Savigny
Pravo se stvara u narodnom duhu i ivotu (Volkgeist), a ne razumom
Pravo nastaje polaganim djelovanjem unutarnjih drutvenih i povijesnih imbenika
Kao ni jezik, ne moe postojati izvan odreenog drutvenog i kulturnog konteksta- Hobbs,
Vico, Montesque
Henry Sumner Maine
Djelo Staro pravo (Ancient law)- navodi razliku izmeu drutava iji poredakobiljeava
statusno pravo drutava kod kojih su odnosi prvenstveno ugovorne prirode
Pravni sustav ne moemo razumjeti ako ne primjetimo i uvaimo promjene u samoj biti
drutva
prije- vie su odnosi u drutvu odreeni statusnim pravom, a danas-predominacija ugovornih
obveza sklopljenih izmeu pojedinaca koji su ravnopravne i nezavisne stranke u odnosu
Otto von Gierke: Njemako drutveno pravo
Analizira promjene u pravu od poetka rimskog prava pa do tada
Srednjovjekovno drutvo-status odreen roenjem, striktna podjela drutvenih uloga,
organsko jedinstvo stalea i naselja te jasna razlika izmeu drutva i drave
Moderna nacionalna drava:centralizacija pol.moi i individualizam graana
Rane pravnosocioloke teorije
19.st. Rudolf von Ihering, Leon duguit, Eugen Ehrlich
Rudolf von Ihering: Cilj u pravu
Otac pravne sociologije
Pravo slui ouvanju druva i razumijeva se iz takve drutvene funckije
Poneseni sebinim interesima ljudi djeluju u granicama sile koju namee pravo
Pravo sebine interese usmjerava prema opem dobru
Leon Dugit
Dugogodinji dekan pravnog fakulteta u Bordeauxu
Od Durkheima preuzeo ideju o sredinjem znaenju solidarnosti za drutvo: solidarnost
modernog drutva ostvaruje se meuzavisnou svih njegovih dijelova
Drutvena solidarnost je posljedica podjele rada koja svakom pojedincu namee neku
objektivnu dunost radi opstanka cjeline drutva

U modernom drutvu regulacija poiva na profesionalnim uslugama, radnim zajednicama,

razliitim poslovnim asocijacijama- takvu e rasprenu strukturu biti mogue povezati samo
slobodnom pravnom strukturom (sporazumom, ugovorom)
Prava solidarnosti, i javna i privatna, vanija su od individualnih prava
Kritizira juridiki koncept drave (osobito ideju suverenosti) te odbacuje
koncepcijusubjektivnih prava kao individualistiku metafiziku koncepciju, nasljeenu od
rimskih pravnika i srednjovjekovnih tumaa te do paroksizma razvijenu u vrijeme Francuske
revolucije
nema drugaijeg prava nego to je izvrenje neke dunosti, a dunost je definirana potrebom
odranja drutvene solidarnosti i drutva
socijalna funkcija privatnog vlasnitva: vlastnitvo obvezuje- pravo vlasnitva treba razumjeti
kao pravo pojedinaca koji su u posebnom ploaju da ispunjavaju dunosti prema drutvu
najvanije djelo: Preobrazba javnog prava uz veliko djelo Traktat o ustavnom pravu
naelo itavog sustava modernog javnog prava svodi se na ovo: oni koji u stvari dre vlast
nemaju subjektivno pravo na javnu vlast, bve imaju dunost uspotrijebiti svoju vlast za
organizaciju javnih slubi, osigurati i nadzirati njihov rad; njihovi su akti obvezni i vrijede
samo ako slue tom cilju.
Volja upravljaa nema nikakvu snagu kao takva,ona ima vrijednost i obvezuje samo i ukoliko
doprinosi organizaciji i vrenju javne slube; tako pojam javne slube zamjenjuje pojam
suverenosti
Eugen Ehrlich
Prvi koji je poduzima empirijska terenska istraivanja o nastanku i primjeni prava- djelo
temelji sociologije prava
Razvija kolu slobodnog prava- pravda ne polazi od prava pojedinaca, ve izrasta iz drutva
Drutva su heterogena i normativno pluralistika
Funkcija pozitivnog prava je da osigurava verbalnu formulaciju i pronae sredstva kojima se
zatieni interesi mogu uinkovito i provesti
Drava je samo dio ivueg prava i pravni sustav takvo pravo, stvoreno interakcijama ljudi,
samo dijelom usvaja u mehanizam zakonodavstva i sudstva
Karl Renner
Austromarksizam; u okvirima Habsurke Monarhije- drava je vanija od nacije kao kulturne
zajednice
Djelo Pravni instituti i njihova socijalna funkcija-smatra da e se vlasnitvo podvrgnuti sve
jaem utjecaju drutva
Pravo vlasnitva zapoeto kao puko posjedovanje, dobiva puno pravni oblik u rimskome
pravu
U modernom industrijskom drutvu takvo shvaanje vlasnitva dovodi do bezdune
ekslopatacije onih koji nemaju vlasnitvo, a i do potrebe da se vlasnitvo podredi viem
interesu drutva
Mirno prevladavanje kapitalizma u socijalnu dravu

Nove teorije sociologije prava

Socioloka teorija potaknuta da se prepoznaju pravi zadaci i funkcije prava u opreci prema
dotadanjim shvaanjima i opravdanjima prava

Interes klasine sociologije: usmjeren na iri drutveni kontekst prava, na objanjenje

njegova nastanka i drutvene pozadine, strukture drutva u kojemu je pravo i jedan od
elemenata
Sociologija pravo smatra tek jednim od drutvenih fenomena koji je uvijek povezan s
drugima

MAX WEBER: RACIONALIZACIJA PRAVA

Otac sociologije prava- Privreda i drutvo
Nastanak i razvoj modernog prava je izraz posebne situacije Zapada
Samo Zapad zna za dravu u smislu politike ustanove s racionalno uspostavljenim sustavom i
pravnim poretkom te jednim upravnim aparatom koji je sastavljen od strunih inovnika i koji
se u djelovanju orijentira prema racionalno uspostavljenim pravilima (zakonima)
Moderan pravni poredak temeljen je na racionalnom pravu odreenih povijesnih okolnosti
Opi razvoj prava u tri faze:
1.karizmatska pravna vlast kao pravo proroka
2.stvaranje i tumaenje prava od strane pravnih znalaca
3.nametanje prava od svjetovnih ili teokratskih monika
4.sustavna elaboracija prava i preofesionalno administriranje pravde od strane osoba koje
su prole pravnu izobrazbu i obuku u formalnologikome obliku
Pravo je racionalno shvaanje norme kao instrumenata za postizanje drutvene regulacije
Obiljeja procesa racionalizacije prava (pravo se razvija u sljedeim dimenzijama):
1.sekularizacija: pravo gubi obiljeja objave, religijsku legitimaciju i uporite u religioznim
normama; rezultat je uzajamne odluke zakonodavca i ima demokratsku legitimaciju ope
volje
2.generalizacija: pravo razloge svoga djelovanja i naina primjene svodi na vie naela koja se
prividno kao presumpcije primjenjuju na svaki pojedini sluaj; pravo djeluje tako da definira
pretpostavke i opise sluaja i iz toga izvodi pravilo za ponaanje koje se mora potovati pod
prijetnjom prisile
3.tipizacija: pravo se temelji na rutinskoj primjeni istih pravila, bez izuzetka, u istim
sluajevima
4.sistematizacija: pravo tei stvaranju jedinstvenog poretka normi koje su unutar sebe
logine i koherentne, koje ne doputaju praznine i situacije koje se pravom ne mogu rijeiti,
koje konstruiraju u sebe zatvoren logiki svijet, ne uvijek i nuno povezan sa stvarnou
5.formalizam: pravo tei rutinizaciji postupaka koji opravdavaju konanu odluku redukcijom
sadraja normi na doputene oblike
6.profesionalizacija: ljudi koji su proli poseban postupak uenja, poseban etiki stav prema
poslu (rad je poziv), plau za rda, odvojenost privatnog i poslovnog svijeta i ivota
7.pozitivizacija prava: pozitivno pravo stvara nadleni organ te ono vai i legitimno je ako su
se pritom potovale ustavne i zakonske ovlasti, predvieni racionalni postupci i slina
utvrena pravila
Weber birokraciju smatra kao odreen tip organizacije, a ne upravu ili izvrnu vlast
KRITIKA PRAVNA TEORIJA I PREVLADAVANJE MARKSISTIKE KOLE PRAVNE SOCIOLOGIJE
Maureen Cain i Alan Hunt- 3 faze Marxove ideje o pravu svrstali s u 3 teze:

1.pravo je izraz ideologije vladajue klase

2.pravo je oblik kojim se zaogre prinuda drave kao instrumenta nasilja nad
eksploatiranima
3.djelovanje prava kao posljedice drutvenih uvjeta u kojima djeluje
Pravo nastaje kao izraz odnosa proizvodnje na odreenom stupnju drutvenog sustava
Politiki, pravni, filozofski, vjerski, literarni, umjetniki razvitak drutva poiva na ekonomskom
razvitku; meutim, svi oni reagiraju jedan na drugi i na ekonomsku osnovu
Georgij Plehanov: O materijalistikom shvaanju historije
Pravo, dravni poredak i moral svakog naroda neposredno i direktno su uvjetovani
ekonomskim odnosima
Moderni marksizam prirodnim temeljem za razumijevanje prava smatra ideologiju
Pravna naela su sustavni element posebnog razvoja pravnog sustava i osjeaja pravde
Pravo je rezultat klasnih i interesnih borbi ( i pozitivne i negativne karakteristike)
Marx: pravo je u rukama vladajue klase
Marksizam predstavlja metodu kojom pravo nadilazi puku razinu formalnog tumaenja prava
i okree se stvarnim, realnim odnosima koje proizvodi
Pravo ima funkciju omoguavanja i olakavanja odnosa proizvodnje i razmjene
Radno pravo-radni ugovori kao oblik reguliranja rada
Kazneno pravo-pomae ouvanju nepravednih odnosa
Klasa, gender ili rasa izrazi su materijalnih odnosa eksploatacije, maskiranih u pravnu formu;
svaki pravni poredak ima svoje mehanizme odranja takvih stvarnih nepravdi prikrivenih
pozitivnim pravom- nastanak kritike teorije prava
Kritika: izraz treba razumjeti kao poziv na drutvenu angairanost i svjesno poticanje
promjena: pravo je generirano, proglaeno i primjenjeno od onih koji imaju interese u
odranju statusa quo
Ako pravna teorija eli biti pozitivna mora biti kritika
Kritika pravna kola
Nasljeuje tradiciju kritike sociologije, ali i amerikog pravnog realizma
Prevladavanje liberalistikog ignoriranja interesne osnove prava, ideju da institucije same po
sebi jame individualne slobode te imanentnu konzervativnost vladajue pravne znanosti
SUVREMENE TEORIJE SOCIOLOGIJE PRAVA
Glavni pravac slijedi razvojnu logiku socioloke jurisprudencije
Ekonomska analiza prava temelj je za institucionalnu analizu u sociolokoj teoriji
(npr.soc.analiza drutvenog poretka)
Georg Gurvich
Kritizira pravni pozitivizam na dva naina:
1.rije je o hendikepiranoj znanosti koja se ne bavi stvarnou prava, ve zatvorenim svijetom
normi; pozitivizam se samo prividno bavi injenicama, a zapravo se bavi samo onim svijetom
koji sam stvara
2.pozitivno pravo je nehistorijski koncept te nastojanje da se istaknu pne pravne doktrine
koje naglaavaju primat drutva nad dravom ili one koje naglaavaju dinamiku promjena
prava
Federalistiko i samoupravno drutvo generira autonomno pravo

Tvrdnje o dijalektici veze i samostalnosti sociologije i pravne znanosti, uloge prava u

socijalnome konfliktu te znaaja evolucije i tipova prava, stvaranje prava
SOCIOLOGIJA I PRAVO (Gurvich)
Prvi zadatak soc.prava je utvrditi funkcionalne zadatke koje pravo ima prema cjelini drutva
Njezina se analiza sastoji od otkrivanja vrsta prava, sustava pravnih pravila i pravnog sistema
koji funkcioniraju u odreenim drutvenim okvirima
Drugo, u utvrivanju funkcionalnih uzajamnih veza izmeu tih vrsta, sustava pravila i sistema
te njihovih oblika s jedne strane te drutvenih okvira s druge strane
Gdje postoji drutvo, postoji i pravo (Ubi societas, ibi jus)
Poziv prava je da izravnava drutvene sukobe
Pravo moe postojati, bez drave, u drutvu
2.zadaa: soc.prava prouava varijacije u sustavu drutvenih pravila, ali i na pravila
nestrukturiranih grupacija sposobnih stvarati pravo
3.zadaa: analiza doktrina i teorija prava koje sainjavaju u nekom drutvu pravnu ideologiju
4.zadaa: prouavanje promjenjive uloge grupa pravnika u ivotu prava i u ivotu drutva,
adrutvenih klasa, drave, crkve, sindikata
5.zadaa: tendencija u razvoju prava i prouavanje imbenika koji uzrokuju te promjene
Gurvich zagovara pravni pluralizam, pravo je tvorevina drutva i drave; razliite vrste prava
(npr.dravno pravo, soc.prava, ljudska prava)
Sociologija prava je prouavanje drutvene stvarnosti prava i otkrivanje korelativnih
funkcionalnih veza izmeu vrsta prava, sustava pravnih pravila i pravnog sistema te oblika
njegova utvrivanja i izraavanja, te tipova odgovarajuih drutvenih okvira
PRAVO I KOLEKTIVITETI
Pravo zajednice prethodi pravu pojedinca
Pravo nema za svrhu zatitu pojedinca, ve zajedniki cilj i opravdanje
Rodno pravo se izgrauje odozgo, a ne derivira iz hijerarhije normi koja postoji paralelno
bez pravog dodira s nastalim pravom
Cilj takvog stvaranja normi je od drave nezavisan mehanizam drutvene integracije
drutvenog totaliteta koji se stvara za posebnu drutvenu skupinu, ali djeluje na sve
Umjesto hijerarhije i nadreenosti formalno dravnih normi slobodi ugovaranja, sloenost
modernog drutva ne moe se savladati samo s vie individualne slobode, ve sasvim
kolektivistikim pristupom
EVOLUCIJA I TIPOVI PRAVA (Gurvich)
Rani oblici drutva prava: karizmatike teokracije, patrijahalna drutva, feudalna drutva,
gradovi drave koji se pretvaraju u imperije i njihove pravne sisteme
Ispod povrine jednostavnosti postoji veoma sloen sistem prava kolektiviteta, moralne i
religijske norme
Druga skupina su drutva u kojima se raa poetna faza kapitalizma, demokratsko-liberarna
drutva u kojima se raa kapitalizam slobodne konkurencije i njihovi pravni sistemi te
globalna drutva koja odgovaraju organiziranome kapitalizmu i njihovi pravni sistemi
Trea skupina su moderna drutva; pravni sustavi faistikih drutava s tehnobirokratskom
osnovom i drutva planski rukovoena po naelima kolektivistikoga centralistikog
socijalizma i etatizma te njihovo potiskivanje prava u ulogu sluge ideolokih naela i normi

Zagovara i drutva planski rukovoena po naelima decentraliziranog kolektivizma

JURGEN HABERMAS
Pripadnik Frankfurtske kole, tj.kritike teorije drutva (+ W.Adorn i Max Horkheimer)
Najznaajnija djela: Strukturna promjena javnosti, Teorija i praksa, Prilog logici soc.znanosti,
Tehnika i znanost kao ideologija, Filozofsko-politiki profili, Problemi legitimacije u kasnome
kapitalizmu, Filozofski diskurs moderne, Spoznaja i interes
TEORIJA KOMUNIKATIVNOG DJELOVANJA (Habermas)
Suvremena teorija drutva koju je Habermas razvijao u kontekstu socijalne teorije
Durkheima, Webera, Marxa, Meada, Peircea, Adorna, Horkheimera
Teorija komunikativnog djelovanja: tri sloene teme:
1. Pojam komunikativne racionalnosti
2.dvoslojni koncept drutva koji povezuje kategorije sistem i svijet ivota
3.teorija moderne
Temeljna misao je da je svijet ivota, svijet slobode i ravnopravne jezine komunikacije meu
ljudima u njihovim svakodnevnim ivotnim situacijama izloen opasnosti kolonizacije od
gospodarskoga i politikoga sustava koji sa svojom okolinom komuniciraju ne iskljuivo
jezino, ve tzv.generaliziranim medijima komunikacije: gospodarstvo novcem, politika
pomou moi koja proizlazi iz monopolizacije organizirane fizike sile
Faktinost i vaenje- proces posebni prikazuje na primjeru zakonodavstva kao stvaranja
prava te sudstva kao njegove primjene, a koji djeluju kao dio procesa racionalizacije svijeta
pod pritiskom imperativa gospodarskog i politikog sustava
Komunikativni um je glavno sredstvo koje moe dovesti do integracije drutva; um kao veza
izmeu svih ljudskih interakcija koje se prvenstveno oituju medijem jezika
SVIJET IVOTA I SISTEM (Habermas)
Pusi o Habermasu: svijet ivota- drutvena okolina u kojoj ovjek ivi u svakidanjici i u kojoj
uspostavlja neposredne odnose s drugim ljudima (objektivan svijet prirode, drutveni svijet i
subjektivan svijet vlastitih psihikih stanja subjekta)
Elementi svijeta ivota: kultura, drutvo, osobnost
Teorija komunikativnog djelovanja-svijet ivota je zajednica interakcije u kojoj se objektivan,
drutveni i subjektivan svijet sudionika neprestano meusobno povezuju jezinom
komunikacijom
Sistemi: specifino strukturirani obrasci interakcije meu ljudima- najvaniji politiki i
drutveni sistemi prema Habermasu
Razvdajanje svijeta ivota i drutvenih sistema je posljedica razvoja i porasta sloenosti
drutava u kojima ljudi gube mogunost neposredne jezine komunikacije i orijentacije
pomou vrijednosti koje su se ostvarile u meusobnoj komunikaciji
Pusi: pojam medij upravljanja potjee od Parsonsa koji razlikuje etiri medija (novac, mo,
utjecaj, vrijednost), a Habermas istie samo dva medija (novac i mo)
Drutva postaju sistemski stabilizirane povezanosti djelovanja unutar drutveno
integriranih grupa

To je posljedica izdvajanja drutvenih sistema ija je osnovna karakteristika da stvaraju

sistematsku ovisnost
U modernom drutvu: sukob svijeta ivota i sistema- Filozofski diskurs moderne
na djelu je kolonizacija svijeta ivota od strane sistema

KRIZA I SUKOB (Habermas)

socijalna integracija: sistemi institucija u kojima se podrutvljeni subjekti koji govore i
djeluju, drutveni se sistemi ovdje pojavljuju u aspektu svijeta ivota koji je strukturiran
simboliki
socijalna integracija: specifine aktivnosti usmjeravanja jednog samoregulativnog sistema;
drutveni sistemi pojavljuju se ovdje u aspektu sposobnosti odravanja svojih granica i svog
ustrojstva savladavanjem kompleksnosti nestalne okoline
smetnje integracije sistema ugroavaju ustrojstvo samo u mjeri u kojoj je u opasnosti
socijalna integracija, tj.kada je osnova suglasnoti normativnih struktura toliko oteena da
drutvo postaje anemino
krizna stanja imaju oblik dezintegracije drutvenih institucija
kasni kapitalizam: ekonomski sustav nije u stanju dovoljno proizvoditi, administartivni sustav
ne uspijeva racionalno regulirati, politiki sustav gubi legitimnost, a sociokulturni sustav ne
motivira vie ljudi na ponaanja koja su potrebna za drutvenu reprodukciju
krize nastaju kod struktura nekog drutvenog sustava doputa manje mogunosti rjeavanja
problema nego to bi se moralo upotrijebiti za odravanje ustrojstva sustava
krize su stalne smetnje integraciji sistema
Filozofski diskurs moderne rjeenje vidi u novom odnosu sistema i svijeta ivota, potonji
utjee na prvi
Socijalno integrativna sila solidarnosti bi se morala moi potvrditi naspram sistematski
integrativnih medija upravljanja novcem i moi
Teorija komunikativnog djelovanja-za ostvarenje rjeenja novca navodi kako je potreban
povratak na viu razinu, na neposrednu interakciju ljudi, ravnopravnu meusobnu
komunikaciju koja stvara suglasnost umjesto ovisnosti
Glavni instrument komuniciranja je jezik
Autonomna javnost: ona javnost koju ne stvara i ne odrava politiki sistem u svrhu
pribavljanja legitimacije
Impulsi iz svijeta ivota moraju moi utjecati na samovoenje i samoorganizaciju
funkcionalnih sistema jer se time pojaava sposobnost kolektivnog djelovanja
PRAVO I MORAL
Pravni sistem: onaj koji u modernom drutvu posreduje izmeu svijeta ivota i sistema
gospodarstva i politike
Snaga prava izvire iz komunikativnih procesa kojih je najdublje podrijetlo svijet ivota jer
pravo obuhvaa svojom regulacijom ne samo gospodarski i upravno-politiki sustav, ve i
sam svijet ivota iz kojega je potekao
Drutvo je prisila i ograniavanje prostora pojedinca, ali i svjesno voenje vlastita ivota
svakoga pojedinca prema odabranim vrijednostima i prihvaenim naelima

Napetost izmeu faktinosti i vaenja moe se stabilizirati pravom ako pretpostavimo da

postoji zajednica tumaenja i jedinstvo znaenja

LINGVISTIKI OBRAT (HABERMAS)

Samo moralne norme djeluju neposredno u svijetu ivota dok pravo utjee na ponaanje ljudi
posredstvom institucija politikog sistema
Moral je oblik kulturnog znanja, a pravo je relevantno na razini djelovanja i bez obzira na
znanje; bliskost izvire i iz toga to su se oba sustava izdiferencirala iz tradicionalnog obiajnog
udorea
Faktinost i vaenje: za utemeljenje prava postaju vani formalni uvjeti institucionalizacije
takva oblika diskurzivnog oblikovanja mnijenja i volje u kojemu suverenitet naroda poprima
pravne forme
Lingvistiki obrat: filozofski osvjetava injenicu raspada supstancijalnoga udorea i uvodi
um proceduralnog karaktera kao jedinu njegovu relevantnu verziju, a sam diskurs kao jeidni
primjeren medij artikuliranja i ozbiljenja po sebi tek moguih, potencijalnih duhovnih i
drutvenih tvorbi
Teorija komunikativnog djelovanja-praktini se um vie ne moe zasnovati u
transcedentalnom subjektu, komunikativna se etika poziva jo samo na temeljne norme
umnoga govora, na posljednji faktum uma
DISKURSNA ETIKA
Faktinost i vaenje: vaee su one norme djelovanja s kojima su suglasni svi oni koje one
zahvaaju
Moralna svijest i komunikativno djelovanje- prema etici diskursa norma smije zahtijevati
vaenje samo ako se svi njome eventualno pogoeni pojedinci kao sudionici praktinog
diskursa suglase o tome da ta norma vrijedi
Teorija komunikativnog djelovanja- utemeljenje morala se nalazi u samome
komunikacijskom djelovanju, ne smatra se konstrukcijom subjekta protiv zbilje
Oslanja se na juristiki model: ako je postupak bio korektan, ako su obje strane sasluane i
potovani su zakoni, tada se i presuda moe smatrati pravednom
po uzoru na Kohlberga: teorija o razvoju moralnog suda
pretkonvencionalna razina- moral se sastoji u pokoravanju autoritetu, tj.ostvarivanju
vlastitog interesa uz priznavanje istog prava drugima
konvencionalna razina- moralno ponaanje znai ponaanje prema recipronima, u drutvu
ustaljenim oekivanjima,prema drutvenim smjernicama
poslijekonvencionalna razina- subjekt upravlja prema temeljnim naelima drutvene
zajednice, tj.prema univerzalnim etikim naelima, pa i onda kada su konkretni propisi u
suprotnosti s tim naelima
Norme su generalizirano oekivanje ponaanja, pri emu je princip za njega norma vieg
stupnja (pretkonvencionalna razina-nema normi, postaje samo partikularna oekivanja
ponaanja, konvencionalna razina- vladaju norme, poslijekonvencionalna razina- norme
zamijenjuju principi)
Obvezatnost prava se temelji po naelima morala, a ne na sili
Po uzoru na Durkheima opi interes se izraava zakonom

Svaka vaea norma mora zadovoljavati uvjet da predvidive posljedice i sporedna djelovanja
njezine ope primjene za zadovoljavanje interesa svakog pojedinca mogu svi tangirani bez
prisile prihvatiti
Naelo diskursa: vrijede samo one norme koje bi svi sudionici racionalnog diskursa prihvatili
Moral djeluje na unutarnjoj razini te se zahtijeva kao temelj svih normi, a demokracija djeluje
na vanjskoj razini institucija
NIKLAS LUHMANN I TEORIJA PRAVA
Pravo i drutvo: zalaganje za sociologiju prava
Pravna teorija: bavi se normama
Nije isto to i sociologija (ona se bavi injenicama)
Pravni sistem diferenciran je funckionalni sistem unutar drutva
Ispunjava neku drutvenu funkciju (slui drutvu), sudjeluje u drutvenoj konstrukciji
stvarnosti
Djelo Pravo drutva: pravo je integralan i cjelovit, povezan i interkomunikativan sastavni dio
drutva te se soc.prava bavi ba tom interkonekcijom
DVOSTRUKA KONTINGENCIJA (Luhmann)
Pravo titi oekivanja i daje im realnu normativnu bazu, smanjuje neizvjesnost, uspostavlja
formalne procedure i protokole ponaanja te od potencijalno nestabilne i nepredvidive
situacije stvara izvjesnost i predvidivost oekivanja
Kada kaemo da je neka injenica pravno relevantna, primjenjujemo postupak smanjivanja
sloenosti situacije na ono to pravni sistem moe smisleno razumjeti
Glavna funkcija pravnog sustava je odravanje (stabilizacija) oekivanja usprkos
razoaranjima
Oekivanja su orijentacije koje u odnosu na oekivanja drugih ine drutvenu interakciju
predvidivom
EVOLUCIJA PRAVA
Evolucijom drutva pravo se izdvaja kao glavni sistem normativne regulacije razvijajui se
unutarnjom logikom specijalizacije i izdvajanja
Drutvo time poveava sposobnost prilagodbe okolini i podnosi sve vie sloenosti
Do evolucije prava dolazimo skokovitim prevratima (katastrofe) i dugim razdobljima
stagnacije (statis)
Arhaika drutva: pravni sistemi stopljeni su s drugim drutvenim institucijama i normama te
usmjeren na prolost i tradiciju; sporo i teko se mijenjaju
Prijelazna drutva: pravo dobiva podrku aparata primjene u vie ili manje razvijenim
institucijama; prihvaa ideju da nije dovoljno samo slaganje s vrijednosnim stavovima,
uvjeravanje i poziv na savjest, ve je potrebna i odreena mjera prisile
Autonomni pravni sistem rezultat je funckionalne specijalizacije nastale istovremeno sa
stvaranjem socijalnih normi kao separatnog elementa normativne strukture
Moderna i razvijena drutva: normativni elemneti su visoko diferencirani na svakoj od
navedenih razina; pravne poretke legitimiziraju procedura i formalizam; pojava
specijalistikog obrazovanja pravnika, posebne profesije, nastanak pisanih kodifikacija,
obvezatne prakse presedana, sudskog postupka, pravne teorije

Pravo doputa punu sloenost i razliitost pojedinaca tretirajui ih kao jednako podlone
apstraktnoj i bezlinoj normi
Pozitivno pravo gubi veze s drugim normativnim sustavima drutva i izdvaja se u sistem
pozitivnog prava

FUNKCIJE PRAVA
Stvaranje i stabilizacija normativnih oekivanja i ogranienje varijeteta ponaanja
Pravo je samoreferntno: pravni sustav upuuje na sebe osobno, na svoje jedinstvo
postulatom razmjerne stalnosti, odnosno pravne sigurnosti, uvjetom ekonominosti, idealom
pravednosti
Rjeavanje konflikata
LEGITIMIZACIJA PRAVA (Luhmann)
Legitimnost: svjesno i dobrovoljno prihvaanje poretka od onih na koje se norme i pravila
poretka odnose
Funkcija legitimnosti: stabilizacija normativnih oekivanja pojedinca i drutva
Legitimacija procedurom i jednakost ansi da se postignu povoljne odluke stupa na mjesto
prirdono pravnih obrazloenja ili metoda stvaranja konsenzusa
Smisao procedure nije utvrivanje istine, ve legitimizacija odluke
Pozitivno pravo je nastalo sistematskim sreivanjem detalja koji omoguuju njegovu
legitimnost s gledita legitimacije
Pravo je medije koji istovre,eno mora jamiti integraciju i stabilizaciju sistema te paralelno
preuzimati iz okoline zahtejeve promjena

V. PRAVNA KULTURA
Lawrence Friedman: Pravna kultura i drutveni razvoj
Pravna kultura je skup ideja, stavova, oekivanja nekog naroda oko prava i pravnog procesa
Element je pravnog sustava
Pravni sustav obuhvaa: pravnu strukturu, pravnu stvarnost i pravnu kulturu
Pravna struktura: odnosi se na institucije i procese unutar nekog pravnog sustava koji ine
institucionalno tijelo i dugotrajan oblik sustava (sudski sustav, zakonodavstvo te bankarstvo
i korporacijski sustav); obuhvaa samostalna pravila i pravila o tome kako se institucije
trebaju ponaati; razlika izmeu primarnih pravila i sekundarnih pravila
Stvarnost prava: sadraj pravnog sustava i vezuje strukturu zajedno pa se smatra razlikovnim
obiljejem pravnog sustava
Pravna kultura:obiaji, vrijednosti, naini djelovanja i miljenja koji privezuju drutvene
snage za pravo ili ih otuuju od njega
Odreuje kada, zato i gdje ljudi koriste pravo, pravne institucije ili pravne procese te kada
oni upotrebljavaju druge institucije ili ne ine nita
Pravna kultura je bitna intervenirajua varijabla u procesu proizvoenja pravne stagnacije ili
promjene
Iz pravne kulture teku nizovi prisila, pritisaka i zahtjeva koji omataju pravne institucije i na
kraju odreuju njihov oblik

Suvremeni razvoj smanjuje i negira kulturne specifinosti pa su slinosti i razlike izmeu

pravnih sustava i pravnih kultura kao njihovih elemenata povezanije s razinom razvoja i
drutveno-ekonomskim razlikama

VANJSKA I UNUTARNJA PRAVNA KULTURA

Unutarnja pravna kultura: ideje i prakse pravnih profesionalaca
Vanjska pravna kultura: miljenja, interesi i pritisak koji ire drutvene grupe imaju u odnosu
na posao
Kultura pravnih profesionalaca- vrijednosti, ideologije i naela odvjetnika, sudaca i drugih
koji rade unutar maginog kruga pravnog sustava
Zatvoreni pravni sustav (npr.temeljen na religijskim postavkama) i otvoreni pravni sustav
(prihvaaju inovaciju i otvoreno racionalno rezoniranje; zapadni pravni sustavi)
MEUOVISNOST UNUTARNJE I VANJSKE KULTURE : Primjer Italije (David Nelken)
Zavlaenje i odgaanje sudskih sluajeva
Malo sudaca, puno odvjetnika
Visok stupanj autonomije i samouprae (unutarnje) sudaca i tuitelja
ISTRAIVANJE EUROPSKIH PRAVNIH KULTURA
Pravna kultura Europe- James Gibson i Gregory Caldeira
Razmatraju obiljeja tadanjih 12 lanica EU
Pravna kultura (njihova)= vanjska pravna kultura (Friedman)
Vrijednosti masovne javnosti, struktura vrijednosti kojih se dre obini graani vezanim za
prirodu i djelovanje prava
Tri posebne komponente masovnih pravnih vrijednosti:
1.vrijednost koju ljudi pridaju individualnoj slobodi
2.njihova potpora vladavini prava
3.njihove percepcije o neutralnosti prava
Npr.Grka: otuenje od prava, potpora vladavini prava je ograniena i postoji jaka tendencija
prema davanju prednosti poretka nad slobodom
Danska: otuenje je malo, potpora slobodi i vladavini prava je jaka
Oni koji su obrazovaniji vie podupiru vladavinu prava, individualnu slobodu i vie vjeruju u
neutralnost prava
EU; mikrorazina: klasa je izvor temeljnih razlika

Makrorazina: pravna kultura proizlazi iz razlika u modernosti, u stupnju

fragmentacije drutva i opsegu individualizma unutar ire drutvene kulture
Tri bitne vrijednosti europske pravne kulture: individualna sloboda, vladavina prava i
neutralnost prava
PRAVNA KULTURA I PRAVNA PROMJENA
Baltazar Bogii: uvoenje, tj.transplatacija tuih pravnih sistema u Crnu Goru (npr.hipoteka)
Alan Watson: Pravni transplanti
Golema mo pravne kulture u odreivanju vremena, opsega i naravi pravne promjene

Klju transplatacije je postojanje autonomnog pravnog sustava i pravne profesije jer se

nijedno podruje privatnog prava ne moe oznaiti podrujem koje je izuzetno otporno na
promjene koje nastaju kao posljedica inozemnog utjecaja
Legrand: odbacuje ideju pravnih transplanata jer pravno pravilo ne moe putovati iz jednog u
drugo drutvo bez promjene sadraja
Sociolozi prava: usmjereni na iri pojam pravne kulture
Pravni komparisti: istrauju samo unutranju pravnu kulturu-ideje, tradicije i vrijednosti
pravne elite
Velika pravna promjena uglavnom je rezultat drutvene promjene
Prijelaz iz tradicionalnog u moderno industrijsko drutvo-nastajanje modernog pravnog
sustava
Moderni pravni sustav je:
Univerzalistiki: norme imaju opu primjenu na sve jednako
Formalistiki: norme se donose u strogo odreenim oblicima i postupcima
Racionalan: moe se nauiti i iriti obrazovanjem
Birokratski: organizacija zasnovana na hijerarhiji, podjeli posla i ureenom lancu
zapovijedanja
Etatistiki: vezan za dravu koja ima monopol nad pravom
Funkcionalno odvojen: relativno neovisan od zakonodavne i izvrne vlasti
Profesionalan: poslove obavljaju osobe koje imaju propisane uvjete za to
Melioristiki: moe se mijenjati i poboljavati jer se temelji na svetim i nepromjenjivim
istinama
Npr.Crna Gora i Japan
Crna Gora
Baltazar Bogii: Opi imovinski zakonik
Knez Nikola: reforma (konzervativna), ali je potaknula dalekosean proces ekonomske,
socijalne, kulturne, politike i upravne modernizacije
Stvaranje modernog pravnog sustava
Sekularizacija vrhovne vlasti (odvajanje vrhovne dravne vlasti od crkve)
Vlada obiajno pravo te pravni obiaji ispunjavaju cijelo privatni i javni ivot
Kultura se moe mijenjati pravnom promjenom, ali najvee izglede za uspjeh ima promjena
koja se zasniva na razumijevanju kulture te se odvija u skladu sa spoznajama steenima o njoj
U protivnom kultura moe izazvati dualizam u pravu i pravni kaos
Pravni razvoj je bio neujednaen i ogranien autokratskom vlau i autoritarnom kulturom
Donesen je Ustav- nasljedna ustavna monarhija s narodnim predstavnitvom
Ustav je trebao olakati nastavljanje autokratske vladavine, ali je omoguio oblikovanje novih
politikih stranaka te mijenjanje obrazaca pravne i politike kulture; prihvaanje ideja
individualne slobode, ustavnih prava i ograniene vlasti
Donoenje Ustava ubrzalo je razvoj zakonodavstva, izgradnju pravne strukture i promjenu
pravne kulture
Japan
Car Mutsuhito; radikalne politike i drutvene reforme-autoritet sredinje carske vlasti,
upravna centralizacija, modernizirana vojska

Konzervativna modernizacija:pokrenuta s ciljem uvrenja carske vlasti i jaanje vojne moi,

a dovela do uvoenja kapitalizma-mora stvoriti vlastiti kapital i izbjegavati inozemnu
zaduenost, ustav treba tititi autonomiju cara i dati malu mo parlamentu (Berger)Zabrana puenja; kultura je vodila promjeni u pravu, kao to je pravo utjecalo na
transformaciju kulture
Kljuni faktor promjene: prihvaanje norme prlagoavanja promjeni na Zapadu u kulturi
japanske elite
Prihvaanje Zapadnih normi nije pasivna reakcija na vanjski pritisak, ono je rezultat
japanskog internaliziranog impulsa da se prilagode
Razvijen je sustav ovisnosti o politikoj eliti koji podupire birokratski ustroh, kulturne
vrijednosti i uvjerenja sudaca

PRAVNE KULTURE EUROPSKIH TRANZICIJSKIH ZEMALJA

Promjena u europskim komunistikim zemljama
Uvoenje trine privrede, pravne, drave i pluralistike politike
Maarska
Iz totalitarizma u demokraciju
Jedina tranzicijska zemlja koja ima visoku razinu povjerenja u pravosue
Sklonost parnienju, a nisu razvijeni drugi kanali za rjeavanje sporova pa se sudovi teko
nose s tim
Niska razina pravne svijesti
Osobito se razvilo trgovako pravo, a graansko je ostalo obiajno
Slovenija
Najrazvijenija jugoslavenska republika
Nepovjerenje u institucije i politiku elitu
Niska razina povjerenja u pravni sustav
Niska razina vanjske pravne kulture
Reforma sudstva: prouzroila je zastoje u spreavanju sudskih sluajeva- pad povjerenja u
sudstvo
Studenti pravnog fakulteta nisu isto to i ostali graani
Pravni relativizam: potivanje zakona je sluajno i esto ogranieno suprotsavljenim
interesima
PRAVNA KULTURA I PRAVNA PROMJENA U HRVATSKOJ
Komunizam-demokracija+ osamostaljenje RH
Dravno sudbeno vijee (DSU) prevlast sudaca dovodi do stabiliziranja zateenog stanja
(1990-ih) te relativiziranje propusta sudaca i stvaranja osjeaja njihove nedodirljivostinepovjerenje u sudstvo
Pravosue se percipira kao vrlo korumpirano
Problemi: autoritarizam, korupcija, nepostojanje vladavine prava, pravna nesigurnost
Kultura elite utjee na vanjsku kulturu

VII. SOCIJALNA STRATIFIKACIJA

Socijalna stratifikacija: drutveno ureen sustav nejednakosti meu drutvenim grupama

Nejednakost ne ovisi o individualnim karakteristikama, nego znai da ste moniji, bogatiji ili
ugledniji jer pripadate odreenoj grupi i na temelju te grupe dobivate bogatstvo, ugled i mo
Ne postoji u najjednostavnijim drutvima ve u malo kompleksnijim drutvima
Razliitost opsega i izvora nejednakosti u drutvima
Multidimenzijalnost nejednakosti: npr.mo, ugled, bogatstvo-koja je dimenzija primarna i
utjee na druge? I do koje mjere su te dimenzije povezane?
Max Weber-bogati idovski trgovci i industrijalci u Njemakoj (nekad)
Bili su bohati, ali ne i politiki moni
Karl Marx: primarni izvor nejednakosti lei u sferi ekonomije, u vlasnitvu nad sredstvima za
proizvodnju
Pareto, Mosca, Mills- primarni izvor nejednakosti je politika mo
Soc.prouava drutveno strukturiranje nejednakosti, te znai da postoje soc.mehanizmi
(pol.mo, vlasnitvo, pravna regulacija, obiaji i norme, religijska vjerovanja) koji mnogo vie
utjeu na stratifikaciju nego individualne karakteristike pojedinca
ivotne anse su bitno odreene pripadnou grupi u kojoj je netko roen
Moderna sociologija mobilnosti: izuavanje promjene soc.poloaja
Raunanje ansi za promociju ili soc.pad pojedinca koji su roeni u razliitim soc.poloajima

IDEOLOGIJA KAO NAIN ODRAVANJA STRATIFIKACIJSKOG SUSTAVA

Vjerovanja kako su postojei odnosi nejednakosti pravedni nalazimo u svakom sustavu
soc.stratifikacije
Feudalni poredak-kraljeva vlast opravdana Bojom voljom
Ideologija rezignacije: nejednakosti takve kakve jesu postoje odivijek i drugaije ne moe biti
Indijski kastinski sustav-vjera u reinkarnaciju
Moderno drutvo: svatko moe napredovati ako marljivo i uporno radi
Ideologije privilegiranih rasa, plave krvi plemstva i dr.vjeruju da privilegirana grupa ima
nasljedna svojstva koja se prenose s generacije na generaciju te time postaju objanjenje
privilegiranog poloaja
TEORIJSKA OBJANJENJA STRATIFIKACIJE
Analogija iz geologije- drutveni slojevi
Klasni pritup stratifikaciji
Pojam klase, Karl Marx
Klasne razlike:strukturirane razlike u drutvu
3 shvaanja:
1.po Marxovoj teoriji klasa je grupacija zasnovana na privatnom vlasnitvu nad sredstvima za
proizvodnju, a sve ostale razlike, u politikoj moi ili statusu, izvedene su iz dimenzije
vlasnitva
Za marksiste su npr.parlament ili drava samo agenture kapitalistike klase, a ne autonomni
izvori politike moi
Ideja marskista- ukidanjem privatnog vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju nestaju i klase
U komunistikim poredcima koji u znaajno ograniili privatno vlasnitvo, vie nema klasa;
razlike koje su tamo postojale su neklasne razlike

2.klase polaze od injenice da su sva drutva hijerarhijski strukturirana te da uvijek postoje

oni koji vladaju i oni kojima se vlada
3.ne mogu se svi poredci prije kapitalizma nazvati klasnima
Npr.feudalni poredak: strateki poredak zasnovan je na specifinim odnosima zavisnosti;
zemlja pripada pojedincu na temelju stalea iako je vaan ekonomski resurs; prijelaz od
kmeta do plemia je gotovo nemogu
Kapitalistiki poredak:slobodno funckioniranje trine ekonomije
J. Pakulski i M.Waters: Smrt klase
Klasno drutvo:samo ono drutvo klasinog kapitalizma, tj. drutvo u kojemu se klasna
struktura stvara na osnovi vlasnitva nad kapitalom i poloaja na tritu radne snage
Drutva zasnovana na robovskom radu (drevni Rim ili Grka)-staleka drutva feudalne
Europe i drutva dravnog socijalizma nisu bila klasna drutva jer nisu bila konstruirana na
maksimalizaciji profita ni na ekonomskoj aktivnosti kao glavnom strukturnom imbeniku ni
na slobodnom tritu radne snage
Takooer, tvrde da danas nastaje drutvo koje vie nije klasno, zato to se stvara nova
konfiguracija nejednakosti koja nije vie klasna jer u njezinu strukturiranju sudjeluje niz novih
imbenika

MULTIDIMENZIONALNA TEORIJA STRATIFIKACIJE MAXA WEBERA

Karl Marx: u odreivanju strukture nejednakosti vrlo vanom smatra ekonomsku dimenzijuvlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju
Max Weber: ekonomsku dimenziju stvara u irem smislu- vlasnitva nad sredstvima za
proizvodnju + trini poloaj
Npr.menaderi i strunjaci imaju struna znanja koja mogu dobro unoviti na tritu radne
snage te to odreuje njihov klasni poloaj bez obzitra na to jesu li ili nisu vlasnici sredstava za
proizvodnju
Marx vs Weber: u odnosu na Marxa, Weber ne pretpostavlja dominantnost ekonomske
dimenzije, on smatra da dimenzija statusa moe varirati nezavisno od ekonomskog poloaja
(inteligentni ljudi-osiromaeno plemstvo)
Status(po Weberu)-ast ili ugled koji odreena grupa ili pojedinac uiva u drutvu
Status (prema Marxu)-posljedica klasnog poloaja
Trea dimenzija jednakosti (1 ekonomska, 2 statusna-ivotni stil, 3 stranka-pol.mo)
Stranka odrava udruivanje ljudi radi stjecanja politike moi
Marx-stranka: organizacije u koje se ljudi udruuju radi obrane ekonomskih interesa
Weber- stranka: ne negira i tu ulogu stranka, ali stranako udruenje moe nadilaziti ili
presijecati klasne interese (vjerske, religiozne, nacionalne, statusne)
FUNKCIONALISTIKO OBJANJENJE STARTIFIKACIJE
K. Davis i D.Moore: stratifikacija obavlja neku korisnu ulogu u funkcioniranju drutva
Drutvo: struktura uloga ili poloaja
Soc.stratifikacija ima korisne posljedice za funkcioniranje drutva i to je razlog to ju moemo
nai u svakom poznatom drutvu
to je posao vaniji za drutvo, vea je njegova funkcionalna vanost za drutvo te ga treba
bolje nagraivati (ista-nuklearni fiziar)

Vea produktivnost i uinkovitost

Drutvo moe biti egalitarno, ali onda ljudi ne bi bili motivirani i to bi smanjilo produktivnost i
uinkovitot drutva

KRITIKA FUNKCIONALISTIKOG OBJANJENJA

Melvin Tumin-kako znamo da je neka pozicija vanija za drutvo? Ako je odgovor vea plaa,
onda su nogometai vaniji od kirurga
Davis i Moore-zanemaruju da soc.nejednakost moe spreavati razvoj i korist od nekog
talenta
Te zbog nejednakosti moe doi do revolucija; npr.graani vs plemstvo
SINTEZA GERHARDA LENSKOG
Kombinira aspekte funkcionalistike teorije i teorije konflikta kako bi odgovorio na pitanje
zato su neka drutva vie, a neka manje stratificirana
Sebinost ljudi-socijalizacija-kooperacija; ljudi dijele svoje resurse s drugima jer su svjesni da
e u zamjenu dobiti ono to im treba
Raspodjelu resursa sve vie poinje uvjetovati mo, a ne potreba
Konfliktna teorija: nejednaka je distribucija resursa s velikom nejednakou
Funkcionalistika teorija: resursi se dijele u skladu s drutvenim potrebama
Svaka distribucija resursa uvjetovana je i drutvenom potrebom i moi, ali to drutvo
postaje komplesknije i viak vei, mo poinje imati veu ulogu
Opseg nejednakosti vie ovisi o distribuciji moi nego o funkcionalnoj nunosti stimuliranja
ljudi da se trude

STRATIFIKACIJA U SUVREMENIM DRUTVIMA

Sustavi stratifikacije u predinustrijskim drutvima
Primitivni komunizam- drutva lovaca i sakupljaa
Zajedniko vlasnitvo, dijeljenje i suradnja
Postoji stratifikacija prema ugledu (dobri lovci, dobri ratari)
Ropstvo; Aristotel Politika; u prirodi nekih ljudi je da budu robovi
Kastinski sustav: soc.poloaj je u potpunosti odreen roenjem i ne postoji mogunost da se
promijeni
Indijski potkontinent
Poljoprivredni nain ivota
Staleki sustav: prototip europski feudalizam
1.aristokracija, plemstvo i svenstvo
2.graani (trgovci, obrtnici)
3.seljaci, kmetovi
Temelj je poljoprivredna djelatnost
U Hrvatskoj: 1.prelati (velikai magnati, knezovi i grofovi), 2. Plemstvo, 3. Sveenstvo, 4.
Slobodni seljaci

KLASNI SUSTAV INDIJSKOG DRUTVA

Razvojem kapitalizma uspostavlja se sustav nejednakosti- klasni sustav

Nema pravno definirane nejednakosti meu grupama (kaste, stalei)

Pravna jednakost: svi su izjednaeni na tritu, ali ne moraju jednako ivjeti
Temeljna karakteristika:nejednakost je zasnovana na razlikovanju vlasnika i nevlasnika te je
druga dimenzija strukturiranja zasnovana na trinoj diferencijaciji (bolji poloaji su rezultat
sposobnijih i kvalificiranijih ljudi)
Otvorenost-obrazovanje=napredak
Meritokracija:stratifikacijski sustav utemeljen na sposobnostima (jednake anse, individualna
sposobnost, velika soc.mobilnost)
Gdje uspjeno funkcioniraju birokratske drutvene institucije na djelu je meritokracija
Gdje birokratski sustav ne ispunjava svoju ulogu, on mora biti nadomjeten i nadopunjavan
neformlanim vezama (baka, deda, susjed)
Postindustrijsko drutvo
Tip drutva u kojem je zaposlenost u uslunom sektoru vea nego u indsutrijskoj proizvodnji
Daniel Bell: stvaranje postind.drutva znai da temelj klasnog strukturiranja prestaje biti
kapital, a sve vie i vie to postaje znanje
Pluralistiki sustav:klasi sustav + autonomna sfera znanja+ pol.mo
Modernizirana verzija Weberove multidimenzionirane stratifikacije

KLASIFIKACIJE I EMPIRIJSKA ISTRAIVANJA

2 pristupa empirijskog istraivanja startifikacija:

1. Deduktivni pristup: Polazimo od odreene, unaprijed zadane teorijske sheme o glavnim

drutvenim grupacijama pa tek onda traimo potvrdu svoje klasifikacije u injenici da se te
grupe razlikuju u stavovima, stilovima ivota ili ivotnim ansama
Deduktivni zakljuak
John Goldthorpe i Erikson
Klasna struktura u 7 grupa (istraivanje stratifikacije i mobilnosti)
1.visoke profesije, visoki strunjaci, visoki upravljai (menaderi), direktori velikih kompanija,
veliki vlasnici i poduzetnici
2.strunjaci, tehniki strunjaci, profesionalci, administratori, vii inovnici
3.a) rutinski nemanualni slubenici vieg ranga
4.manji poslodavci i samoozaposleni
5.nadzornici manualnih radnika, nii tehniari
6.kvalificirani manualni radnici
3.b) rutinski nemanualni radnici nieg ranga
7. Polukvalificirani i nekvalificirani manualni radnici
1. I 2.=usluna klasa
3.a=klasa bijelih ovratnika
4.=sitna buroazija
5.=klasa plavih ovratnika
6,7, 3.b= radnika klasa
Razlikovanje vlasnika (posjeduju sredstva za proizvodnju, poslodavci) i nevlasnika( ne
posjeduju sredstva za proizvodnju, zaposlenici)
Glavna razlika je vrsta ugovora (vii rang-dugoroniji ugovor)

Ekonomska stabilnost (Goldthorpe i McKnight)- primanja manje variraju u viim klasama

nego u niim
Ekonomska perspektiva:pokazuje obrazac rasta i opadanja plaa u ivotnoj karijeri
International Social Survey Program (VB, SAD, vedska, Njemaka)
Postoje li meu tako koncipiranim klasama razlike u stavovima
Predmet istraivanja stavova u 4 osnovna podruja:
1.proizvodnja-stavovi prema radu
2.raspodjela-stavovi prema tritu
3.preraspodjela-stavovi prema dravi i njezinoj redistributivnoj aktivnosti
4.reprodukcija-stavovi prema obiteljskom ivotu
Intrizina motiviranost:rad zbog motiviranosti i drugih stvari, osim novca
Svalffors: poloaj ljudi u drutvenoj podjeli rada, odnosno, radni odnosi koji karakteriziraju
rad to ga obavljaju imaju jak utjecaj na druge aspekte njihova ivota
2. Induktivni pristup
Ne polazi se od unaprijed odreene klasne sheme, nego se uzima velik broj indikatora koji
oznauju ekonomski i radni poloaj, kulturni kapital, socijalne kontakte
M.Savage (VB)
Kritizira Goldthorpovu shemu jer smatra da klasa nije odreena smao ekonomskom
dimenzijom- razlikuju socijani, kulturni i ekonomski kapital
Socijalni kapital- broj soc.kontakata s osobama ija su zanimanja rangirana prema ugledu
Kulturni kapital-sudjelovanje u visokoj kulturi (koncerti, kazalite) kao i u novonastajuoj
kompjutorskoj kulturi
Ekonomski kapital: ukupni dohodak domainstava, vrijednost kue, tednja
7 osnovnih klasa:
1.elita (6%)- visok ekonomski kapital, visok socijalni kontakt, participira u visokoj kulturi
(direktori velikih korporacija, ugledni pravnik)
2.etablirana srednja klasa (25%)- profesionalci, za nijansu nii ekonomski kapital i socijalni
kontakt
3.tehnika srednja klasa (6%)- nii ekonomski kapital, srednji kulturni kapital, ali visoki
soc.kontakti (znanstvenici, profesori, piloti)
4.novi dobrostojei radnici (15%)- osrednji ekonomski kapital i soc.kontakti, slaba visoka
kultura, ali visoko na modernim tehnikim sredstvima (visoki tehniari elektrotehnikog i
tehnikog smjera)
5.tradicionalna radnika klasa (14%)- slabi ekonomski kapital, osrednji soc.kontakti, niska
dimenzija kulture
6. Novi tip uslunih radnika (19%)- nizak ekonomski kapital, visoka participacija, ali ne u
visokoj kulturi (glazbenici, zabavljai)
7.donja klasa (15%)- niski na svim dimenzijama (istai, podvornici)

STRATIFIKACIJA U SOCIJALISTIKIM DRUTVIMA

Ukidanje privatnog vlasnitva-besklasno drutvo, no trite i ekonomija su podvrgnuti
politikoj kontroli u kojoj pristup materijalnim i simbolikim dobrima ovisi o poloaju u
partijskoj hijerarhiji

Nomenklatura (Voslensky)-sustav vanih poloaja u partiji, ostalim pol.organizacijama,

dravnoj upravi svih razina te upravljaki poloajima u ostalim drutvenim sektorima za koje
selekcija ovisi o kadrovskim komisijama komunistike partije
Kasnije, poloaji sve vie ovise o obrazovanju

KLASNO STRUKTURIRANJE SUVREMENOG HRVATSKOG DRUTVA

Tranzicijski period: iz komunistikog tipa prema izjednaavanju osnovnih strukturalnih
elemenata s ostalim pluralistikim postind.zemljama Europe
Uloga drave i politikog sektora vrlo velika
Politike stranke su glavni instrument kontrole dravnog aparata koji je vaan imbenik
drutvene stratifikacije i nejednakosti
Politiki klijentelizam: proetost sektora drutva politikom vlau (promjena ravnatelja
bolnice ovisi o promjeni politike vlasti)
Politiki kapitalizam (Sekuli)-snana uloga drave u drutvenoj regulaciji te u formiranju i
kontroli privatnog sektora
Deindustrijalizacija-pogodila manualne radnike
Suvremeno hrv.drutvo- obiljeeno odreenim pluralizmom stratifikacijske strukture sa
snanom dominacijom politiko-dravnog sektora
Javljaju se nezavisno od drave, privatnopoduzetniki segmenti hijerarhije i segmenti pod
kontrolom stranog kapitala
Nezavisna struna hijerarhija snano povezana s javnim sketorom (lijenici i nastavnici u
javnom sektoru,dravna uprava) koji su pod izravnim dravnim utjecajem
Hrvatska je periferno drutvo suvremenog postindustrijskog kapitalizma- politiki i pravi
kapitalizam
DUGORONI TRENDOVI NEJEDNAKOSTI
Prva faza industrijske revolucije i Karl Marx
Marx: razvoj kapitalizma nuno vodi poveanju ekonomske nejdnakosti, a iz ekonomske
nejednakosti proizlaze svi drugi oblici nejednakosti
Prognozirao je koncentraciju kapitala u sve manjem broju ruku vlasnika te sve vei stupanj
proletarizacije drutva- pojava da e sve vei broj ljudi postojati radnici koji na tritu nee
imati nita osim vlastite radne snage
Njegova predvianja nisu se ostvarila (danas), ali je bila prikaz stanja u fazi industrijske
revolucije
Prosperitet poslije Drugog svjetskog rata Kuznets, Lenski
Kuznets: analizirao je trendove ekonomske nejednakosti u 20.st
Za razdoblje izmeu 1919. i 1948. utvrdio opadanje nejednakosti u dohocima izmeu onih
najbogatijih i onih najsiromanijih
To vidi kao privremenu aberaciju uvjetovanu velikom krzizom 1930-ih i 2.svjetskim ratom
Kuznetsova krivulja: univerzalan zakon nejednakosti u procesu industrijalizacije gdje bi ona u
poetku rasla, a potom se smanjivala- zvonast oblik
Poveanje pa smanjenje nejednakosti rezultat je unutarnje logike industrijskog razvoja koja
se odvija bez obzira na vanjske okove (ratovi i krize)

Kapitalizam smanjuje drutvene nejednakosti

Gerhard Lenski: Power and Privilege
Prihvaa da je na djelu trend smanjenja nejednakosti i obrtanje dugoronog povijesnog
trenda prema poveanju nejednakosti
Niz imbenika koji pomau tom obrtanju trenda:
1.uslonjavanje trenda i poveanje nunih kvalifikacija za obavljanje sve sloenijih radnih
operacija (bolje plaeni i manje eksploatirani; znanstvenici, pravnici)
2.rast produktivnosti rada- omoguuje ekonomski rast (kola i kuga)
Totalitarne ili autokratske drave sve se vie orijentiraju prema uvaavanju zahtjeva
stanovnitva; irenje obrazovanja i demokratske ideologije- razlike u bogatsvu se smanjuju
Nolan i Lenski- usporedba agrarnih i industrijskih drutava; raspodjela unutar razvijenijih
zemalja

KAPITAL U 21.STOLJEU
Thomas Piketty-nadilazi sve povijesne ogranienosti to ih imaju ranije navedene teorije koje
pokuavaju utvrditi neki unutarnji zakon kapitalizma koji vodi smanjenju ili pak poveanju
ekonomskih razlika u kapitalizmu
Smatra da nema unutarnje snage kapitalizma koje vode u jednom ili drugom smjeru, nego
trebarazumjeti konstelaciju sila koja postoji u odreenom povijesnom razdoblju
npr.smanjenje razlika 1910-1950.g ne pripisuje unutranjim zakonitostima kapitalizma
(Lenski i Kuznets) ve kao posljedicu ratova i velike ekonomske krize te politika koje su se
trebale nositi s posljedicama tih okova
poveanje nejednakosti nakon 1980-ih razumije kao posljedicu politikih kretanja i porezne
politike te uloge financijskog kapitala
kvalificirani radnici vs nekvalificirani, ali jeftine radne snage
eksplozija dohodaka vrhunskih menadera- poveanje nejednakosti
vrijednost bogatstva (kapitala) raste bre od vrijendosti dohodaka od rada
PERZISTIRAJUE I UBIJAJUE NEJEDNAKOSTI U 21.STOLJEU
Goran Therborn
1.nejednakosti su ivoto ugroavajue (stopa smrtnosti i razlika smrtnosti bogatih i
siromanih)
2.drutvene posljedice: socijalna iskljuenost, nekomuniciranje meu razliitim drutvenim
grupama, razlike u ansama
3.razliiti tipovi nejednakosti: 3 osnovna tipa nejednakosti
ivotna nejednakost-drutveno porizvedene razlike u ivotnim ansama ljudi (stopa
mortaliteta dojenadi, stopa smrtnosti)
Egzistencija-neke drutvene grupe su liene mogunosti postizanja autonomije slobode,
potovanja i mogunosti razvoja
Nejednakost dostupnih resursa-obrazovanje i bogatstvo
Suvremena dinamika tih triju tipa nejednakosti
ENE I MUKARCI U KONTEKSTU VIESTRUKIH KOMPLEKSNIH NEJEDNAKOSTI
Spol: bioloke razlike

Rod:kako pojedino drutvo razumije drutvene uloge razliitih spolova te kako normativno
postavlja razliita oekivanja od pojedinog spola
Koncept viestrukih kompleksnih nejednakosti (Walby, Armstrong, Strid)
Izvor stratifikacije uz klasu su rod, etnika pripadnost, rasa, religija, dob, seksualna
orijentacija, invalidnost
Npr. volimo makedonsku hranu, ali Makedonci imaju manje anse kod nas za zapoljavanje
Koncept preklapanja- npr.ensko si i pripadnica etnike manjine