You are on page 1of 20

r i *;

'' '1''1
..,:'.'
,rrj'tt"'o-,.
':, ..i;"
,lii
'
-..

i"
i.l:, !

Mala biblioteka
lzvori protestantizma

Martin LUther

Urednik: Miroslav Volf

lzdaje:"lzvori", Novi Sad,PetraDrapSina


42.
Odgovara:DragutinVolf
T i s a k :KP COs i j e k,Zadarska19.

O slobodl

Preveoi pogovornapisaoMiroslavVolf
' i:i.l.ra1y.;'

l'ul, fl

T6t-fftR6trdsilftr

4unhnar

Novi Sad 1983.

UVOD

'{;i

t*'r*Lr'.
I,w?r!:Martin Luther

Godine 1983. ciieli 6e protestantski sviiet - u lstoinoi NiemaI'


koj iak pod pokrovitelistvom naiviiih drZavnih vlastit - slaviti
pet$totu obljetnicu rodenia Martina Luthera. I s pravom! Jer tai
Covjek, koii ie prije svoje smrti napisao: "Mi smo svi prosiaci,to ie
istina", jamaCno je jedna od naimarkantniiih liinosti, ne samo
protestantizma, vef i cjelokupne zapadnecivilizaciie'
Lutherov utjecaj na zapadnu filozofiiu, kniiZevnostipolitiCku i
sociialnu misao i stvarnost ie ogroman, ali ga ie teiko u tan|ine
odrediti. Ovdje se ne Zelim upuitati u tai pokuiai. Veli|ina Luthe'
rova znaiaja posaje o|ita ve6 iz samognadina kako su ga doiivlia'
vati velikani evropske civilizaciie. Prosvietitelii su ga veliCali kao
borca za razum i slobodu nviesti, a protiv srednioviekovnog
praznovjerja. Goethe se divio niegovim iezi|kim dostignutima,
napose njegovu prijeva:du Bibliie. Liudi poput Schillera i Hegela
isticali su oslobodilaCkuulogu Luthera. I za velikog protivnika reli'
gije, Marxa, Luther je bio nosilac niema|ke teoriiske revoluciie."
Sa stanoviita religije, Lutherov poviiesni znaCainiie samo u to'
me ito je bio otac protestantizma. Protestantskase teologiiasve do
danas razvijala u aktivnom diialogu s Lutherom. Za protestantsku
ortodol<siju Luther je bio "nepogreiivi" uCiteli. Piietisti su se vrada'
li Lutheru tra2si u njemu inspiraciiu i opravdanie za svoie shvaCa'
nje poboZnosti. Jednom od naiznaiainiiih. predstavnika liberalne
teotogije, Ritschlu, Luther ie bio naivaZniii uCiteli. Za velikog reformiranog teologa Reformirane crkve nadegstolieda, Karla Bartha,
Luther je bio nezaobilazansugovornik u teoloikom diialogu.
S pravom, dakle, vetik dio zapadnogsviieta1eli proslaviti petsto'
tu obljetnicu Lutherova roclenia. U nas se ona nede proslavliati
onim istim intenzitetom kao u zemljamakoie su viie i izravniie staiale pod Lutherovim utjecajem,ali iamaCnonedeostati nezapaZena.
Cini mi se da je jedan od najpriktadniiih naiina da se u nasobilieii
ta godina, udiniti dostupnim naioi Citala|koi publici iedan Lutherov tekst. Jer Luther ie, na Zalost,vrlo malo prevoilen na naie iezi'
ke.
Preko pedeset tomova joi nedovdenog vaimarskogizdania Lu'
therovovih djela zasigurno ne olakiavaiu izbor teksta za priievod.
U traganju za pogodnim Lutherovim spisom, odluCio sam prevesti
posljednji od niegova tri tzv. glavna reformaciiska spisa- O slobo-

di krSianina.(Naslovnjema|kogizdanjaje Yon der Freiheiteines


a latinskogTractatusde libertatechristiane.)
Christenmenschen,
Taj spisje kratak, a ujedno je i rjeiit svjedok kako Lutherova religijskog tako i svjetovnogznaiaja.
SprsO slobodi kr5ianinaima izuzetanteoloiki znaiaj iz dva meilusobno povezana razloga. Prvo, on izlazi iz Lutherova perat na
neki na|in, na kraju razvoja njegove teologije i prikladno je saZimlie.s Drugo, u njemu je sadriana, kako Luther kaZe "cijela suma
kritanskog 2ivota.'A Spis O slobodikr56aninapredstavljaLutherov
zreo odgovor na temeljno pitanje: "Sto znaii biti kri6anin?'a
Svjetovniznaiaj sprsaO slobodi kr56aninanaznaienje vedu samom njegovu naslovu. Njegova tema je sloboda. Svietovni mislioci
su najviie veliiali upravo Lutherovu oslobodilaiku ulogu. 'Tek je s
Lutherom," kazaoje Hegel, "zapo1ela sloboda duha.'rc S drugeie
strane upravo Lutherova idela slobode u novije vrijeme najviSe
trpjela oitricu kriti ke filozofa. I
Nekotiko rijeii o tehni\koj strani prijevoda. Citatac upoznat s
prevoLutherovim spisima,primjetit 6e da sam O slobodi krS6anina
dio s njema|kog, a ne s latinskog izdanja. Za to ima viie razloga.
Kao prvo, njemaCko izdanje predstavlja original, a latinsko njegovu
"znanstvenu" obradu.E Drugo, svoj snaian utjecaj spisduguje njemaCkom, a ne latinskom izdanju.' Tre6i je razlog za prevoClenienie'
ma|kog izdanja taj ito sam prijevodom ovog spin Zelio prikazati i
Lutherovu sposobnostda vrlo sloZeneteoloike probleme kaZevrlo
jednostavno, puCkim jezikom. NjemaCkoizdanjeje. naime, bilo namijenjeno jednostavnompuku, a latinsko znanstvenicima.
Luther nije posebno precizan kad citira svetopisamsketekstove.
do slova. Gdje Luther BibliOiito mu je viie stalo do sadrZaja.nego
ju toino citira (prevodi), ja nm u priievodu upotrebljavao ZagrebaCku Bibliju za starozaujetnecitate, a za novozavietneDudin i Fu6akov prijevod. Gdie Luther manje odstupa od izvornika, citirao
sam prema gore navedenimprijevodima, a Lutherove izmjene stavljao sam u zagradu. Gdje Luther snaZnijeodsapa od izvornika, te
gdje je njegova verzija znaiajna za njegov argumenat, prevodio mm
jed nostavno Lutherovu verziiu.
SprsO slobodi kr56aninaninm prevodio samozbog niegovaizuzetnog povijesnog znadaia. Viie me ie nosilo uvjerenje o njegovoj
relevantnosti za nas danas.Prevodiosam u nadi da 6e spispotaknuti iitatelja da - ukoliko to joi niie uiinio - '.otkriie" Luthera. Ot-

kriti Luthera, dakako, ne znaii nekritiiki mu seprepustiti. Naprotiv. Saviet ito ga ie Luther dao iitateliu u predgovoruprvom tomu
svojih latinskih dieta, valia uzeti ozbilino. "Ali iznad svega," stoii
ondje, "molim dragog Citatelia, molim ga zaradi Gospodinanaiega
lsusaKrista,da ovo ne iita bez presuilivanla('-.)'E.Atkriti Luthera znaiiuzeti ga ozbilino,znaCi dozvoliti mu da nam pripomogne u
naiem vlastitom, odgovornom razmiilianiu o tome ito znaii biti
kri1anin u naiem prostoru i vremenu'

u Tiibingenu, lieto | 982.

Prevodilac

I s u s 10
U VOD : D VIJE TEZEI1
I

bontrfnphru

hrittgn
rynss
t[mlrhm.
&lartfnus
X.uthor.
luZulttqn[orggtr
*I.ior.

D a b i sm o m o g l i te m e l j i to sp o zn a ti5 to zn a d i b i ti kr Si a n i n i ka ko
sto j i sa sl o b o d o m ko j u j e za n j e g a Kr i st ste ka o i d a r o va o m u - o to m e Pa va op u n o p i 5 e - j a i u p o sta vi ti sl i j e d e 6 ed vi j e te ze :
Kr i i a n i n j e sl o b o d a n g o sp o d a r sve g a i n i ko m e n i j e p o d l o Za n .
Kr 5 6 a n i nj e p o ko r a n sl u g a sve g ai sva ko m ej e p o d l o Za n .
Ove dvije teze ocito izralavaju Pavlovo mi5ljenje. "Jer, premda
sl o b o d a n o d svi j u , sa m se b e svi m a u d i n i h sl u g o m " ( 1 Ko r i n ca n i m a
9 ,1 9 ) . "N i ko m u n i 5 ta n e d u g u j te , o si m d a j e d n i d r u g e l j u b i te "
(R i m l i a n i m a 1 3 ,8 ) . n l j u b a v, o n a sl u Zi o n o m e Sto l i u b i i p o d l o Zn a
mu j e . Ta ko Pa va oi za Kr i sta ka Ze : "A ka d a d o d e p u n i n a vr e m e n a ,
od a sl a Bo g si n a svo g a :o d Ze n eb i r o cl e n , Za ko n u p o d l o Za n " ( Ga l a 6a n i m a 4 4 ) .

tl
Da bismo mogli razumjetiovedvijeprotivrjednetezeo slobodii
im advijenar ap okor nost i.t r ebam oim at ina um u da svakikr 56anin
zove
duhovni,nose
na
duSu,
on
vi, duhovnui t jelesnu.S obzir om
st ar ii izi
kr
v,
t
jelesni,
na
t
iielo
vi, iznut r a5nji
covjek,a s obzir om
opizravno
njemu
kaZu
o
razlike
u
Pismti
vanji dov.iek.Zbog te se
pokornosti.
ja
govorio
i
o
slobodi
rednestvari,kao Stosam sada

I. O SLOBODIPO VJERI
ill

stranice spisa
Faksimil
"O slobodi kri1anina"

duhovnogdovjekada bism ovidjeliSt ose


Uzm im oiznut r aSnjeg,
podr azum ijeva
slobodani da sezove
kaZe
kad se
da je on pr avedan,
je
ga
St o t o bilo, ne m oZe
ni5t
a
m
a
vanjskog,
kr Sianin.O dit o da
pr
avednost
pr
avednim
.
i slobodai,
njegova
ili
Jer
udinit i slobodnim
St o
nit
i
izvanji.
nisu
zloia
i
r
opst
vo
t
jelesni
njegova
s dr ugest r ane,
pom aZeduSiako je t ijelo nezar obljeno,
svjeZei zdr avo,ako jede,
pije i Zivi kako ho6e?O br at no:st o St et iduii ako je t ijelozar oblje-

no, boles no i k lonu l o , a k o g l a d u j e , Z e d ai t r p i , a k o Z i v i k a k o m u s e


ne m ili? Ni5t a od t o g a n e d o p i r e d o d u S e d a j e o s l o b o d i i l i z a t o d i ,
da je uc ini pr av edn o m i l i z l o m .
IV
ls t o t ak o niSt a n e k o r i s t i d u S i a k o t i j e l o o b u d e s v e t u o d j e i u ,
k ao 5t o dine s v ed e n i c ii d u h o v n i c i , n i t i a k o j e u c r k v a m a i s v e t i m
gr adov im a, ak o s e b a v i s v e t i m s t v a r i m a , a k o t j e l e s n o m o l i , p o s t i,
hododas t i i dini s va d o b r a d j e l a k o j a s e p o t i j e l u i u n j e m u m o g u
nepr es t alnodinit i . N e i t o s a s v i md r u g o m o r a d u S i d o n i j e t i i d a r o v a t i pr av ednos t i s lob o d u . J e r s v e t e s t v a r i , n a d i n e p o n a s a n j ai s v a t a
djela m oZe po s eb i i m a t i i d i n i t i i j e d a n z a o d o v j e k , p r e t v o r i c a i l i c em jer . Tak v im pon a S a n j e ml j u d i i n e p o s t a j u n i 5 t a d r u g o o s i m s a m i
pr et v or ic e. O br at n o . d u i i n e S t e t i k a d t i j e l o n o s i n e s v e t uo d j e d u i
bor av i na nes v et im m j e s t i m a , k a d j e d e , p i j e i n e h o d o d a s t i ,k a d n e
m oli iiz os t av i

sva djela koje dine gore spomenuti pretvorice.


V

DuSa nem a ni n a n e b u n i n a z e m l j i n i d e g d r u g o g p o d e m u Z i v i ,
po c em u je pr av ed n a ,s l o b o d n a i k r 5 6 a n s k ao, s i m s v e t o g E v a n d e l j a ,
BoZje r ijedi k oju je K r i s t p r o p o v i j e d a o .T a k o i o n s a m v e l i : " J a s a m
us k r s nude iZiv ot : t k o u m e n e v j e r u j e . a k o i u m r e Z i v j e t 6 e " ( l v a n
11, 251. Tak oder : " J a s a m P u t , l s t i n a i Z i v o t " ( l v a n 1 4 , 6 ) . T a k o "
der : "Ne Ziv i dov je k s a m o o k r u h u , n e g o o s v a k o j r i j e d i i t o i z l a z i i z
BoZjih us t a" ( M at e j 4 , 4 ) . M o r a m o b i t i s i g u r n i d a d u 5 a m o Z e b e z
s v ega,os im bez Bo Z j e r i j e d i , t e d a j o j s e , a k o n e m a B o Z j e r i j e d i , n i dim dr ugim ne m oZ e p o m o i i . M e c l u t i m ,k a d d u i a i m a R i j e d , n e t r e ba joj niSt a dr ugo j e r v e d u R i j e d i i m a d o v o l j n o h r a n e . r a d o s t i , m i r a. s v jet la,um jeSn o s t i ,p r a v e d n o s t i ,i s t i n e , m u d r o s t i , s l o b o d e i s v e g a
dobr a u pr eobilju. U P s a l t i r u ,p o s e b n o u 1 1 9 . P s a l m u ,d i t a m o k a k o
pr or ok 12 ni z a dim d r u g i m n e d e z n e o s i m z a B o Z j o m r i j e d j u . P i s m o
smatra najveiom nevoljom i Boijim gnjevom kad on oduzme svoju
Rijed od ljudi. I ob r a t n o , o n o n e z n a z a v e i u m i l o s t n e g o k a d B o g
po5aljes v oju Rijed , k a k o j e n a p i s a n ou P s a l m u 1 0 7 , 2 O :" R i j e d s v o ju pos la da ih oz dr a v i " . I K r i s t n i j e d o S a o r a d i k a k v e d r u g e s l u Z b e
os im da pr opov ijed aB o Z j u r i j e d . T a k o c l e rs u i a p o s t o l i , b i s k u p i , s v e ienic i ic ijelis t aleZ d u h o v n i k a p o z v a n i i p o s t a v l j e n is a m o r a d i B o Z j e
r ijedi, iak o s e s adad r u g a d i j e r a d i .

10

VI
Ti 6 e 5 ,m e a l u ti m , u p i ta ti : "Ko j a to R i j e d d a j e to l i ku m i l o st i ka k o j e tr e b a m ko r i sti ti ? " Od g o vo r : n i 5 tad r u g o n e g o p r o p o vi j e d ko j u
j e Kr i st p r o p o vi j e d a o ,ka ko j e za p i sa n au Eva n C l e l j uOn
. a tr e b a b i ti
g
d
j
e
g o vo r i ka ko
j
e
st
Bo
g
a
ti
ta kva d a n j o m d u j e Ssvo g
t akva i o n a
s a v tvo j Zi vo t i sva tvo j a d j e l a n i su p r e d n j i m n i Sta ,ve c d a m o r a S,sa
s vi m e 5 to j e u te b i , vj e d n o p r o p a sti . Ako p r a vi l n o vj e r u j e 5d a si p r e d
B o g o m kr i v. o n d a m o r a S n a d so b o m o d a j a va ti te p r i zn a ti ka ko su
i sti n i te H o 5 e j i n er i j e d i : "Pr o p a o si , l zr a e l e ,a l i ti j e p o m o 6 ( sa m o ) u
m e n i " ( H o 5 e j a 1 3 ,9 - D a n i d i i ) , N o , d a b i m o g a o i za ci i z se b ei o d
s eb e se o sl o b o d i ti , tj ., d a b i m o g a o i za ti i z svo j e p r o p a sti , o n sta vl j a p r e d te b e svo g a l j u b l j e n o g Si n a l su sa Kr i sta i ka Ze ti svo j o m Zi v om i u tj e Sn o m R i j e 6 j u : p r e d a j se d vr sto m vj e r o m n j e m u i p o u zd a j
s e u n j e g a r a d o sn o . N a te m e l j u te vj e r e b i t i e ti o p r o 5 te n i svi tvo j i
g r i j e si i o d str a n j e n atvo j a p o kva r e n o st.a ti 6 e Sb i ti p r a ve d a n ,i sti n i t,
d e sti t i u m i r u sve i e za p o vi j e d i b i ti i sp u n j e n e ,a ti o d sve g asl o b o d a n , ka ko Pa va o ka Ze u R i m l j a n i m a 1 ,1 7 : "Pr a ve d n i k 6 e o d vj e r e
l i vj e ti " i u R i m l j a n i m a 1 O,4 : "Kr i st j e d o vr Se ta k i i sp u n j e n j esvi h
z a p o vi j e d io n i m a ko j i u n j e g avj e r u j u ."

vtl
Za to s p r a vo m tr e b a b i ti j e d i n o d j e l o i vj e Zb asvi h kr 5 6 a n ad a si
d o b r o u r e Zu u p a m e t R i j e d i Kr i sta ,te d a ta kvu vj e r u sta l n o vj e Zb a j u i j a d a j u . Je r , ka o sto j e Kr i st ka za o Zi d o vi m a u l va n u 6 ,2 8 .2 9 ,n i
j e d n o d r u g o d j e l o n e m o Ze d o vj e ka u d i n i ti kr i ca n i n o m . Ka d su g a
p i ta l i ka kva d j e l a tr e b a j u d i n i ti d a b i d i n i l i b o Za n ska i kr Sca n ska
d j e l a , o n i m j e ka za o : Je d i n o Bo Zj ed j e l o j e d a vj e r u j e teu o n o g a ko g a j e Bo g p o sl a o ; Bo g Ota c j e , n a i m e ,j e d i n o n j e g a za to p r e d o d r e d i o . Za to j e p r a va vj e r a u Kr i sta p r e o b i l n o b o g a tstvo ,j e r sa so b o m
, o d u zi m a svu n e sr e i u . U M a r ku 1 6 ,1 6 sto j i :
d o n o si svo b l a Ze n stvo a
p
o
kr
sti
" Tko u zvj e r u j e i
se , sp a si t ce se , a tko n e u zvj e r u i e .o su d i t
i e se ". Pr o r o k l za i j a vi d i o j e b o g a tstvo te vj e r e i ka za o : Bo g 6 e sve
n a ze m l j i d o vr Si ti i u to m d o vr Se tku r a zl i t i e se p r a vd a ka o p o t o p ,1 3 tj ., vj e r a , u ko j o j su i sp u n j e n e sve za p o vi j e d i , i zo b i l n o ce
o p r a vd a ti sve o n e ko j i j e i m a j u ta ko d a n i Stad r u g o n e 6 etr e b a ti d a
b i b i l i p r a ve d n i i d e sti ti . Ta ko ve l i i Pa va ou R i m l j a n i m a 1 0 ,1 0 : D o i s ta , sr ce m vj e r o va ti o p r a vd a va .id i n i d e sti ti m .

11

vill
No, k ak o s e do g a d a d a s a m o v j e r a m o Z e u d i n i t i p r a v e d n i m i b e z
s v ih djela dat i t ak o p r e o b i l n o b o g a t s t v o ,m a d a s u n a m u P i s m u p r o pis ani z ak oni, z ap o v i j e d i , d j e l a , s t a l e Z i la i n a d i n i p o n a S a n j a ?
Ovdje
t r eba m ar ljiv o uo d i t i t e s o z b i l j n o 5 e ud r Z a t i d a s a m o v j e r a , b e zs v i h
djela, dini pr av ed n i m , s l o b o d n i m i b l a Z e n i m , o c e m u 6 e m o k a s n i j e
jo5 v iSedut i . Tr eb a t a k o d e r z n a t i d a j e c i j e l o S v e t o p i s m o p o d i j e l i e no na dv ije v r s t e r i i e d i : n a z a p o v i j e d ii l i B o Z j e z a k o n e i n a o b e d a n j a
ili obr ic anja. Zapo v i j e s t i n a s u d e m n o g i m d o b r i m d j e l i m a i p r o p i s u ju nam ih, ali t im e o n a j o i n i s u u d i n j e n a . O n e u p u i u j u , a l i n e p o m aZu; one pouda v a j u 5 t o j e d i n i t i , a l i n e d a j u z a t o s n a g u .O n e s u ,
stoga, date samo zato da dovjek po njima sagledasvoju nemoi da
dini dobr o, t e da s e n a u d i n a d s o b o m o d a j a v a t i .Z a t o s e i z o v u s t a r i
zavjet i sve spadaju u Stari zavjet.Tako zapovijed "Ne poZeli!" dok az uje da s m o s v i g r e i n i c i , t e d a n e m a d o v j e k a k o j i b i m o g a o b i t i
bez poZude m a k a k o s e t r u d i o . N a t a j n a d i n d o v j e k u d i d a n e p o l a Ze nadu u sebe, vei da traZi pomoi drugdje da bi mogao Zivjeti bez
poZude, t e t ak o p o m o d u d r u g o g a i s p u n i t i z a p o v i j e d , S t o m u j e s a m om bilo nem og u d e . T a k o d e rn a m j e n e m o g u d ei s p u n i t i i s v e o s t a l e
z apov ijedi.
IX
Kad dovjek pomo6u zapovijedi spozna iosjeti svoju nemoi te ga
postane strah kako ie ispuniti zapovijed - jer zapoviled mora ispuni1i, inade 6e pr op a s t i - t a d a j e v a l j a n o p o n i Z e n i u s v o j i m j e o d i m a
pos t ao nis t a; on n e n a l a z i u s e b i n i 5 t a 5 t o b i m u p o m o g l o d a p o s t a ne pr av edan.Tad a d o l a z i d r u g a r i j e d , b o Z a n s k o o b e 6 a n j ei o b r i c a nje, t e v eli: "2elii l i i s p u n i t i s v e z a p o v i j e d i ,o s l o b o d i t i s e s v o j i h z l i h
Zelja i gr ijeha na 5 t o t e s i l e i S t o o d t e b e z a h t i j e v a j uz a p o v i j e d i ,g l e ,
v jer uj u Kr is t a. U n j e m u t i o b e c a j e m s v u m i l o s t , p r a v e d n o s t ,m i r i
s lobodu. Ak o v je r u j e S ,i m a 5 ; a k o n e v l e r u j e 5 ,n e m a S .J e r o n o 5 t o t i
je nem oguie por e d s v i h d j e l a k o j e z a p o v i j e d in a l a Z u* n j i h j e m n o go, a uz t o ni jed n o n e k o r i s t i - t o i e t i v j e r o m p o s t a t i l a k o i b r z o
os t v ar ljiv o. " J a s a m b e z u s t e z a n j as v e p o s t a v i o n a v j e r u : t k o n j u
im a, im a s v e ibla Z e n j e ; t k o j e n e m a , n e m a n i 5 t a . B o 2 j a o b e d a n j a
daju ono Sto zapovijedi trale i ispunjavaju.ono 5to zapovijedi nareduju da s v e bude B o Z j e , k a k o z a p o v i j e dt a k o i i s p u n j e n j e .O n j e d i n i
z apov ijedai on jed i n i i s p u n j a v a .Z a t o s u o b e i a n j a B o Z j e r i j e 6 i n o v o "
ga zavjeta i spadaju u Novi zavjet.

12

X
slom ir onosne,
O ve i sveBoZjer ijedisvet esu. ist init e,pr avedne,
pr
avom
pr
ione
pune
vienjih
t
ko
uz
St
oga,
svakedobr ot e.
b odnei
potpuno
te
6e
sve
kreposti
njima
sjediniti
duSa
s
rom, njegovaie se
Rijedipostatikrepostisamedu5e,a duSaie vjeromkroz BoZjurijed
p ost at isvet a,pr avedna.
ist init a.m ir onosna,
slobodnai punasvake
d obr ot e,ist inskoBoZjedijet e,kako u lvanu1, 12st oji "( . . . ) podade
( im ) m oi da post anudjecaBoZja:onim a koji vjer ujuu njegovo
i m e. "
i
ovjer at oliko puno m oZe, t eda se
lz ovogaje lakor azum jetza5t
nikakva
dobr adjela.Jer seni jednodone
uspor
edit
i
njom
m
ogu
s
br o djelo ne dr Zi BoZjer ijedipoput vier ei ni jednone m oZebit i u
d uSi,vei sam oRijedi vjer avladajuu duii. Kakvaje Rijed.t akva6e
koje, kad se sledinis vat r om ,
vjer ompost at iiduia, poput Zeljeza
dovoljna
post aneuZar enokao vat r a.Vidim o,dakle,da je kr 56aninu
jednog
postao
pravedan.
vi5ene
Po5to
bi
ni
djela
da
ne
treba
vjera;
je
jam
adno
i zaoslobot
len
od
svih
zapovijedi
nikakva
djela,
t r eba
je
je
jam
adno
je
(
od
To
slobodan.
osloboclen,
t
oga)
kona. A ako
jedino
ilio
ne
da
dini,
besposlidar
im
vjer
a.
O
na
kr 5ianskasloboda:
je
pot
r
ebno
niie
nam
djelo
da
nikakvo
zlo,
vei
da dinim oono 5t o
i
va.
O t om e Zelim oposlije
da bism odoili do pr avednostiblaZenst
jo5 vi5ekazati.
XI
Nadalje,s vjerom stoji ovako: tko vjerujenekome,vjerujemu
zato Sto ga smatrapravednim,istinitim dovjekom.To je najve6a
dast koju jedan dovjek moZeiskazatidrugome,kao Stoje, s druge
i lakoponiZenje
,
ako gasm at r anekor isnimlaZljivim
st r ane,najve6e
je
r iu
BoZju
vjer
uje
ikadaduia
dvr
st
o
lst
o
t
ako
u m nim dovjekom .
j ed. O ndaBogasm at r aist init im ,dest it imipr avednimdim
,
eseiskazuje najveiu 6astkoju mu moZeiskazati.Jer onda mu dajezapravo, puSt aga da bude u pr avu,onda dast injegovoim e idozvoljava
r ijedi
mu da s njom dini St o hoie, jer ne sum njada su svenjegove
p r avednei ist init e.I obr nut o,Bogusene m oZeudinit iveiebeSda5ie negokad seu njegane vjeruje.Time gadu5adrZi za nesposobna,
lalljiva i lakoumna,te ga takvomnevjerom- koliko to moZe- nipostavliaprotiv
jede i u srcu. prema svomevlastitomnahoclenju,
vidi kako m u
njega.
Kad
Bog
od
ona
zna
bolje
da
idola.
kao
Boga

13

T
d u S ap ri z n a j ei s ti n i tostte gatako po svoi ojvi eridasti ,ondaopeton
nju dastite je takoclerpo takvoi vjerismatrapravednomi istinitom.
i spravno
Pri z n a tiBo g u i s ti n itosti pravednost
i e i i sti ni toi di ni dovj e k a i s p ra v n i m
i i s ti ni ti m.j er pravoj e i i sti ni toda seB ogupri pi i ei sti n i to s t.T o n e d i n eoni koj i ne vj erui upa se mude i zl opatemnog i m d o b ri md j e l i m a .

x lt
j ednakaB o2l p a k , v j e ran e p osti Zesamotol i ko da dui a postane
j o l ri j e d i ,p u n as v a kemi l osti ,sl obodnai bl aZena.
Onatakocl eruj es nj ezi ni mZeni kom.l z tog brad i n j u i ed u i u s Kri s tomkao nevj estu
k a s l i j e d i ,k a k o P a v aovel i ,da K ri st i duS apostaj uj ednoti j el o.Takoclerpostajui dobra svakogaod njih, njihovasre6a,nesreiai sve
i vj erna
e ko da ono S to i ma K ri st,to posj edui e
S tv a ri z, a j e d n i d k ta
d u 5 a ,a S tod u 5 ai ma,postai eK ri stovo.K ri st i ma svadobrai bl aZens tv o : o n i p o s ta j ud u i i ni ;dui a i ma na sebisavporok i gri j eh:oni poP orazmj ena
i nadmetanj e.
. u s adzapodi nj eradosna
s ta j uK ri s to v iT
pra5 to j e K ri s t Bo g i d ovj ekkoj i j o5 ni kadni j esagri j eSi onj egova
vj ednai svemoi na,kad on, putem nj i hova
v e d n o s jt e n e s a v l a di va,
vjendanogprstena- to je vjera- uzme na se grijehevierneduie i
p o s tu p ki a o d a i h j e on podi ni o,gri j esimoraj uu nj emubi ti proZdri j adai e od svi h
pravednost
j e ti i p o to p l j e n iJ. e r nj egovanesavl adi va
postaj eri j e5ena
svi hsvoj i hgri i ehai od ni i h sl og ri j e h aD
. u S a ,d a kl e,
svogaZeni kaK ri sta,i to putem
b o d n a ,a d o b i v av j e dnupravednost
n j e z i n az a ru d n o gd ara,to j est,samona temel j uvj ere.N i j e l i to rad o s ta nd o m k a d s e bogati pl emeni ti desti t Zeni kK ri st Zeniubote je oslobatlaod svegzlai regom, prezrenomi zlom razvratnicom
da j e gri j esiosude,j er oni sas i j e s v i md o b ri m a ?S togaj e nemogu6e
i ma tol i ko bogatupra'
.
d a l e Z en a K ri s tui u nj emusu nestal iOna
vednostu svomeZenikuda moZe opstati usprkossvim grijesima,
d a k i a k o b i b i l i n a nj oj . O tome govoriP avaou 1 K ori n6ani ma
1 5 ,5 7 : H v a l ai s l a vaB ogu, koj i nam daj epobj edupo Gospodi nu
n a 5 e m ul s u s uK ri s t uu koj oj su smrt i gri j ehproZdri j eti .
xl l l
Ov d j e o p e t v i d i 5za5tose vi eri s pravomtol i ko pri pi suj e,tj ., da
Jer ovdj e
te bez svi hdj el adi ni pravedni m.
i s p u n j a v sav ez a p ovi j edi
po'
prvu zapovijedkoja zapovijeda:
vidiSkako samovjeraispunjava
14

od samihdobrihdjeStuj Boga.Da se sav,od glavedo pete,sastojiS


i ne bi Bogu iskazaodastt e t ako ne bi
l a, ipak ne bi bio pr avedan
ne
ispunioprvu zapovijed.Jer Bogase ne moZedastitiako mu se
jest
'
m
edut
im '
To'
pripi5eist init osti svadobr ot a,kakavon uist inu
ne dinenikakvadobr adjela,ve6jedinovjer asr ca'
svihzapoi ispunjenje
Zato ie jedinovleradovjekovapravednost
i
t aj sigur no lakoispuvijedi.Jer t ko ispunipr vu glavnuzapovijed,
A dlelasu mrtvestvarii ne mogudastinlavai svedrugezapoviledi.
islavu.Ali
ti i slavit iBogaiako se m ogu i daju dinit i Boguna dast
mi ne t r aZim oneSt o5t ot r ebadinit i poputdiela,vedsam odjelat nika
vjera
i poslovoctukoji dasti Boga i dini djela'To moZebiti samo
BoZje
' Zatoje nauka'da
srca,koja je glavai ditavabit pravednosti
i m r adna'Napr ot iv'one
pogubna
djelim
a,
ispunit
i
valja
z apovijedi
po
a
s e, kako iem o ioi dut i, m or ajuispunit ipr ije svihdjela vier i'
d jelaslijedenakonisPunienja'
XI V
je
veDa bism odalievidjeliSt oim am ou Kr ist ukako pr avavjer a
pr
ije'
izl iko dobr o,valjaznat ikako je Bog u St ar or nzaviet u'ijoi
dvajaoizasebeuzim aosvum u5kupr vor ot |endadodljudiiZivot ii im aloje dvijevelikepr ednost i
je bilo dr agocieno
n ja. Pr vor ot lende
isve6eili kr alievst vo
n ad svomdr ugomdiecom :vlastisve6enist vo,
n ist vo. Takojededki6pr vor odenacbiogospodar nadsvom svojom
i papa'O va slikaukazuiena lsusa
b r adom a
, pr ed Bogomsvedenik
BogaOca idjeviceMapirvoroclende
je,
muSko
u
stvari,
koji
Krista,
smislu'ier njegovo
duhovnom
u
ali
je
i
sve6enik,
kralj
on
rije. Zato
ve6od nebeszemaljskih
od
sastoji
niti
se
nije
zemaljsko
kialjevstvo
it d'
blaZenst
vo'
r
adost
,
m
ir
,
m
udr
ost
,
ist
ina,
st
l
St
o
kao
dobar
a.
kih
je
dobr a'Jer njem u sve
Medut imse r ! m e ne r zuzim ajuvr em enska
jer on
p odloZenona nebu,na zem lji iu paklu,m adaga se nevidi'
duhovno,nevidljivovlada.
ne sastojiod izvanjskihdina i odje6e,
I njegovose svedeniStvo
pr ed
kako t o vidim o kod ljudi, vei le u Duhu, nevidljivo'O n se
i dini
Bogombez prestankazauzimaza svoje,Zrtvujesamogasebe
Pakako
nas'
za
moli
On
6initi'
treba
jedan
sveienik
destiti
sve5to
izvanji
na
ne
vao veli u Rim ljanim a8, 34.Takodernaspoudava. ali
pr avesluZbe
nadin,ve6u sr cu.Te su dvije sluZbe,naim e,ist inskei
liudski'
izvanji'
t akocleri
jednogsve6enika.
Tako m ole i poudavaiu
pr olaznisve6enici.

15

XV
Kao 5to Krist ima prvoroclenstvo
sa svom njegovomdasiu i dos to j a n s tv o mta
. k o ga on udj el j uj esvi msvoj i mkr5i ani ma,kako bi
s v i o n i p o v j e ris m j el is K ri stombi ti kral j evii svedeni.ciP etarvel i :
" A v i s te ro d i z a b ranikral
(1 P etrova
,
j evsko
sve6eni 5tvo"
2,9l.Tap o vj eritol i ko nadmo6an
k o j e k r5 6 a n i n
nadsvi meda, u duhovnom
jer ni5tane moZeStetitinjegovublasmislu,postajegospodarsvega,
Zenstvu.
Stovi5e.svemu morabiti podloZnoi pomagatimu da doile
d o b l a Z e n s tvkaa, k o P avaoudi u R i ml j ani ma
8 p.8: i :abrani mamora
s v e s l u Z i tin a d o b r o,bi l o 2i vot,smrt,gri j eh,pravednost,
dobro i l i
z l o - Sto g o d i m e n oval iU
. 1 K ori ni ani ma3,21 nadal j estoj i : " (.." )
s v ej e v a i e (...)b i l o 2i vot,i l i smrt, i l i sadai nj e,i l i budui e" i td. N e
ra d i s e o to me d a i mamotj el esnumoi nadsvi mstvari ma,da
i h pos j e d u j e moi l i u p o tr ebl j avamo,
kao l j udi na zeml j i ,j er tj el esnomora m o u m ri j e tii s mrti ni tko ne moZei zbj ei i .Takocl er
smopodl oZni
i m n o g i md ru g i mstvari ma,kako to vi di mou K ri stai nj egovi hsveti h . O y d j es e ra d io duhovnojvl adavi ni
koj atraj ei za vri j emetj el esn o g tl a d e n j a D
. ru gi mri j edi ma,S tose du5eti de,j a semogupopravljati putem svegatako da mi smrt i patnjamorajusluZitii koristiti
za postizanjeblaZenstva.
To je visokoi dasnodostojanstvo
i prava,
s v e mo i n av l a d a v i na,
duhovnokral j evstvo.
Jer, ako vj ei uj em,ni 5ta
n i j e to l i k o d o b ro i l i pak tol i ko l oS eda mi ne bi mogl osl uZi tina dobro. lpak sve mi to nije potrebno,vei mi je dovoljnamoja vjera.
Gle. kakveskupocjene
slobodei vlastikrSianal
XVI
K to m u s mo i s vedeni ci
To
. j e puno vedenegobi ti kral j, j er nam
sve6eni5tvo
daje dostojanstvoda stupimo pred Boga i molimo za
d ru g e .N i tk o d ru g i osi m sve6eni ka
nemapravostaj atipred B oZj i m
l i c e m i mo l i ti . K ri st nam j e, dakl e,pri bavi oda sej edanza drugoga
moZemoduhovno zauzimatii moliti, kao Sto se sveieniktjelesno
zauzimaza narod i za njegamoli. Ali tko ne vjerujeu Krista,tome
niStane sluZina dobro. On je rob svegai mora na svenegodovati.
Povrh toga, ni njegovamolitva nije Bogu ugodnai ne dolazi pred
B o Z j el i c e .T k o s i m oZepredstavi ti
dasti vi soki pol oZajkr56ani na!?
P o s v o m ek ra l j e v a nj u,
on i ma moi nad svi mstvari ma,a po svome
s v e d e n i 5 tvi m
u a m o i nadB ogom,j er B ogdi ni S toon mol i i Zel i ,kako je u Psaltirunapisano:"Bog ispunjaZeljeStovatelja
svojih,sluSa

16

sam o
njihovevapaje"( Psalam145, 19) .Do t e dast idolazikr 56anin
po vjer i,ni po kakvomdjelu. lz t ogasejasnovidi kakoje kr Scanin
slobodanod svegai iznadsvegat ako da m u nikakvadobr adjelanisu pot r ebnada bi bio pr avedaniblaZen,ve6m u svet o u izobilju
donosivjer a.A kad bi bio t oliko bezum ant e poku5aoda post ane
pr avedan,
slobodan,blaZenili kr icaninpo dobr imdjelim a,izgubio
opas,koji u gubicinosikom ad
,
bi t im e vjer usa svimost alim kaoSt
m esapa hapneza odr azomu vodi,izgubii m esoi odr az'
XVI I
Pitat 6e5:"Kakva je ondau kr5ianstvurazlikaizmeclusveeenika'
i laika.ako su svi sveienici?"O dgovor :nije ispr avno5t o su r ijedi
i
'sveienik','pop', 'duhovno'i njim a slidnepr est aleoznadavatsve
i oznadesam ojednum alugr ukr 5ianei podelese upot r ebljavatda
Svet opism one pr avidr upu koja sesadanaziva'st aleZ
duhovnika'.
naziva
ge razlike meclukrSianimaosim Sto udenei rukopoloZene
ministros,servos,oeconomicos,9., nazivaih slugama,robovimai
i ist a,vjer ui kr 5upr avit eljimkoji
a t r ebajudr ugim apr opovijedatKr
a 1: "Neka nas
danskuslobodu.Tako Pavaoveli u 1 Kor indanim 4,
Evandelja. "
a ist ovimi upr avit eljim a
svat kosm at r aslu2benicimKr
izvanjska,
postala
je
svjetska,
takva
Meclutim,sada od upravljanja
ne
m oZeusnjom
nikako
se
s
i vlast da
vladavina
r askoinai st r a5na
nedrugo
laici
Sto
kao
da
su
porediti pravasvjetovnamo6 i izgleda
m
ilost
i,
je
kr
5ianske
shvaianje
go kr 56ani.Tim e dokinut o dit avo
je
upr
avo
dokinut
Ta
im
am
o.
slobode,vjer e i svegaSt o od Kr ist a
sam Kr ist !Um jest ot ogadobili sm opuno ljudskihzakonaidjela,t e
ljudi na zem lji.
alir obovinajnesposobnijih
i
sm o u pot punostpost
XVI I I
lz svegaovogam oZem onaudit ikako nijedovoljnoda seo Kr istovu 2ivotu i d.ielupropovijedapovr5nokao o pukom poviiesnom
o
izvjeit aja,a da ne spom injem sludadogadaju.poput kr onidar eva
pr
avoili
pr
opovijeda
duhovno
se
jevekad se o njem ui ne govor i,a
nad
koji
se
ionih
t
akocler
lm
a
dr ugi ljudskizakoniiljudskenauke.
pr
opovijedanju
bapr
i
gnjeve
ilise
sa Zidovim ase
njim saZaljevaju,
m
or a
i
t
r
eba
m
edut
im
,
se,
Njega
ve kakvimdr ugimdjet injar ijam a.
vjera'
se
iodrZava
raste
tako propovijedatida u meni i u tebi time
A moja vjerase odrZavai rastekad mi se govori zaito je Kristdol7

Sao,kako se valjapre"ma
njemuodnositi.kako od njegaimati koristi, te Sto mi je donio i Stopodario.Tosedogadaondjegdjeseprasl obodakoj u smo od nj egadobi l i : kakosmo
v i l n o i z l a Z ek r5 6 a n ska
k ra l j e v i s v e d e n i ckoj
i i i maj u vl astnad svi me,tekakoj e sve5to di nimo Bogu ugodnoi od njegaprihvaieno,kao Sto sam ved kazao.
Jer, kad srcena takav nadinduje o Kristu,morase iz temeljaobrad o v a ti, p ri mi ti u tj e hu,pri kl oni tise K ri stu,tega l j ubi ti. D o togane
d o l a z i p o z a k o n i m ai dj el i ma.Tko i e na5teti titakvomsrcui l i ga
u p l a Si ti ?N a p a d n ul i ga gri j ehi l i smrt, ono vj eruj eda j e K ri stova
pravednostnjegova,a da njegovigrijesiviSenisunjegovi,vei Kristov i . G ri j e hmo ra ,k a ko smo vei kazal i ,po vj eri nestatipred K ri stoa srcese udi zajednos apostolomusprkositigrivom pravedno5iu,
j e h u ,te k a z a ti :" Gdj e j e. smrti ,pobj edatvoj a?Gdj ej e, smrti ,Zal ac
tv o j ? Z a l a cj e s mrti gri j eh(...)A hval aB ogukoj i namdaj epobj edu
p o Go s p o d i n un a 5emul susu K ri stu! P obj edai skapi smrt" i td
(1 Ko ri n i a n i m a1 5 , 15ss)
.15
2. O.SLUZENJU U LJUBAVI
X IX
sl oT i m e j e d o v o l j n oredenoo i znutrai nj em
dovj eku,o nj egovoj
6 oj ne trebani kakvazakonani ti dob o d i i g l a v n opj ra v ednosti ,lkoj
b ri h d j e l a .N j o j b i upravoS teti l oako bi se tko drznuote na taj nad i n h ti o p o s ta tip ra vedan.
S adaprel azi mona drugidi o, na i zvanj eg
dovjeka,Ovdje2elimoodgovoritisvimaonimakoji su sespotaklina
pa kazaliako je vjerasve,te ako je ona sama
prethodnoizlaganje,
dobradj ed o v o l j n ad a n a su d ini pravedni ma,
zaS tosu zapovi j ecl ena
tal a ?O n d as e Z e l i m oo pusti tipa ni 5tane di ni ti. N e,dragidovj ede,
i
ek,dasi postaopotk o n e l T a k o b i b i l o da si samoi znutra5njdovj
puno duhovani iznutra5nji.5to sene6edogoditisvedo sudnjegdana. Na ovoj zemlji se mbZesamopoieti i napredovatii to je sve;
tek na onom svijetudolazi do dovrietka.StogaApostol govorio
primitasspiritus,tj ., o prvinamaDuha.Zato ovdjepripadaono Sto
s m o k a z a l in a p o d e tku:" K r56ani nj e pokoransl ugasvegai svakome
j e p o d l o i a n " . U k o l i koj e sl obodanne treba di ni ti ni S ta;ukol i koj e
slugamora d'initisvemogu6estvari.SadaZelimovidjetikako seto
d ogada,

18

a. O djelima s obzirom na tiielo i o dielima opdenito


XX
vjer om ,
iovjek je unut r a,s obzir omna duiu, dovolinoopr avdan
moraju
idostatnost
je
vjera
ta
5to
potrebno,
osim
te ima sve5to mu
tjelesnom
u
ovom
ostaie
ipak,
on
Pa
stalnorastisvedo onogZivota.
t ijelom iop6it i s ljudi'
i
Zivot u na zem lji,t e m or a upr avljatsvojim
sene sm ijebesposlida'
djela.
O
vdie
ma.Tu podinjubit i vaZnadobr a
stegomkoi
svakovrsnom
radom
riti . vedse postovima,bdijenjima.
ivjeZbat
ida bude
t
jer
at
i
j a st var aum jer enostt ,ijelo m or a ist inski
um jest o
im
se
suoblidi
dovjekui vjer i,t e da
p osludnoiznut r a5njem
ga
ne dr Ziako
zna
kakot o ono
d a im sm et aili im sesupr ot st avlja,
je,
jedno
Kr
ist
ar adi,
je
t
e
s
Bogom
m o u st ezi. lznut r asnji dovjek
pun
injeht
ijenja
i
r
adost
an
koji je za njegat oliko m nogoudinio,
Bogu
sluziti
Zeli
strane
da
sa
svoje
u tome
govoje svo zadovoljstvo
, u svomt ijelu nalazi
besplat no,u slobodnojljubavi.M eclut imon
ici
za svojimpohot am a'
svijet
u,
nepokor nuvolju koja Zeli sluZit i
je
guSu
s namjeromda je
za
rado
hvata
Vjera to ne moZetrpjeti te
p2. 23: "Po
veli
u
Rim
ljanim
aT
Tako Pavao
suzbijei da t o spr ijedi.
voljom
,ali u
s
BoZjom
se
slaZem
dovlekus uZit kom
iznut r aSnjem
gr
ijehom
Ta'
zar
obit
i
hoie
m
e
koja
volju
svomt ijelu nalazimdr ugu
da,
i
zar
obljavam
t
ijelo
"Kr
ot
im
svoje
kocleru 1 Kor in6anim a9, 27:
samne budemiskljuden"i u G a'
p oSt osamdr ugim apr opovijedao,
tijelo sastrastimai poZurazapeie
"Koii
su
Kristovi,
laianima5,24:
d am a. "
XXI
da dovjekpom o6unjih
Ali set a djelane sm ijudinit i s nam jer om
pred Bogompostanepravedan'Vjera,koja je jedinadovjekovapravednostpr ed Bogomit o m or a i bit i, t u nam jer une m oZet r pjet i'
Djelase sm iju dinit i jedinos nam jer omda t ijelo post aneposluSno,
ona
i
i svihsvojihpoiudat eda sedovjekusm jersam
d a sepr odist od
je
po
vjer
i
dist
ai
du5a
sve
dok
Jer
ih
izgnao.
poiude
bi
kako
svoje
napose
a
dist
e,
t
ako
budu
st
var
i
i
dr
uge
da
r
ado
Zeli
ljubi Bogaona
njezinovlast it ot ijelo,t e da svakozajednos njom ljubi ipr oslavlja
Boga.Otuda proizlazida dovjekradi svogavlastitogtijela ne smije
O n m or a dinit i m nogadobr adjelada bi ga svladao'
bit i besposlen.
Pa ipak, nisudjelaono dobr o po kojemle 6ovjekpr edBogomdesl9

XXIII

t it i pr av edan,v ei o n n j i h d i n i i z s l o b o d n e l j u b a v i , b e s p l a t n o ,d a b i
ugodio Bogu. O n ne t r a Z i n i 5 t a d r u g o o s i m d a u g o d i B o g u , d i i u v o lju Zeli is punjav at ir a d o i n a n a j b o l i i n a d i n . l z o v o g a m o Z e s v a t k o z a
s ebe r az abr at i m jer u i u z d r i a n o s t p r i m u d e n j u t i j e l a . O n 6 e p o s t i t i ,
bdjet i i r adit i t olik o k o l i k o v i d i d a j e t i j e l u p o t r e b n o d a s e u k r o t i
njegov a obijes t . M e d u t i m , o n i k o j i m i s l e d a 6 e d j e l i m a p o s t a t i p r a v edni, ne paz e na m u d e n j e , v e 6 g l e d a j u s a m o n a d j e l a , p a k a d s u
m noga i v elik a djela p o d i n i l i , m i s l e d a j e s v e u r e d u t e d a c e b i t i p r a v edni. Ponek ad s i zb o g t o g a r a z b i j a j ug l a v e i u n i 5 t a v a j ut i j e l a . H t j e t i
bez v jer e, po djelim a , p o s t a t i p r a v e d a ni b l a Z e n v e l i k o i e b e z u m l j e i
( odaje) k r iv o s hv aia n j ek r 5 i a n s k o g2 i v o t a i v j e r e .

Za to su i sti n i te sl i j e d e i e d vi j e i zr e ke : "D o b r a i p r a ve d n ad j e l a
ni ko g a n e d i n e d o b r i m i p r a ve d n i m d o vj e ko m , ve i d o b a r i p r a ve da n d o vj e k d i n i d o b r a i p r a ve d n ad j e l a ." "Zl a d j e l a n e d i n e n i ko '
ga zl i m d o v.i e ko m ,ve c za o d o vj e k d i n i zl a d i e l a ." Oso b a , d a kl e ,
m o r a b i ti d o b r a i p r a ve d n a p r i i e svi h d o b r i h d j e l a , a d o b r a d j e l a sl i -

f,
b

XXII
Za t ak v o s hv a6a n j ed j e l a Z e l i m o n a v e s t i n e k e u s p o r e d b e .D i e l a
k r Sc aninak oji je iz d i s t e B o Z j e m i l o s t i . b e s p l a t n o o p r a v d a n , t r e b a
is t o t ak o s hv at it i k a o i d j e l a A d a m a i E v e u r a j u . U P o s t a n k u2 , 1 5
piSe o njihov im dje l i m a s l i j e d e i e . N a k o n 5 t o j e B o g s t v o r i o d o v j e k a ,
s t av io ga je u r aj da g a o b r a c l u j ei d u v a . A d a m a j e B o g s t v o r i o p r a -

N j e g o va g a d j e l a n e i i n e d o b r i m i l i zl i m , ve i o n d i n i d o b r a i l i zl a
dj e l a .
Ta ko j e i ko d svi h za n a r a .D o b r a i l i l o 5 aku d a n e d i n i n i ko g a d o b r i m i l i l o Si m zi d a r e m , ve i d o b a r i l i l o 5 zi d a r p r a vi d o b r u i l i l o Su
ku cu . N i j e d n o d j e l o n e p r a vi m a j sto r a o n a kvi m ka kvo j e n j e g o vo
d j e l o , ve i j e d j e l o o n a kvo ka ka v j e m a j sto r . Ta ko j e i s d o vj e ko vi m

v ednog i dobr og, be z g r i j e h a , t a k o d a n i j e t e k p u t e m o b r a c l i v a n j ai


duv an. iam or ao pos t a t i d e s t i t i p r a v e d a n .N o , d a n e b i b e s p o s l i d a r i o ,
Bog mu je dao da ne5to radi: da zasaclujeraj, da ga obraclujei duva.
To s u s v e bila s am as l o b o d n a d j e l a . A d a m i h n i j e d i n i o n i z b o g d e g a
dr ugog os im da ugo d i B o g u ; n i j e i h d i n i o d a b i d o i a o d o p r a v e d n o s t i, k oju je v e6 pr ije t o g a i m a o i k o j a j e s v i m a n a m a b i l a p r i r o C l e n a .
Tak o je i s djelim a j e d n o g v j e r n i k a . J e r v j e r n i k j e p o v j e r i p o n o v o
pr em jeSt enu r aj i n a n o v o s t v o r e n , t e m u d j e l a n i s u p o t r e b n a d a p o s t ane pr av edan.Zap o v i j e d e n om u j e d a d i n i t a k v a s l o b o d n ad . i e l ad a
ne bi bes pos lidar io ,v e 6 d a r a d o m m u d i s v o i e t i j e l o i d a g a 6 u v a k a k o bi t im e ugodio s a m o B o g u .
To je nadalje s l i d n o k a o k a d j e d a n z a r e d e n i b i s k u p p o s v e i u j e
c r k v e, k r iz m a ili di n i k o j e d r u g o d j e l o k o j e s p a d au n j e g o v ub i s k u p s k u duZnos t . Ta dje l a g a n e d i n e b i s k u p o m . S t o v i 5 e ,d a p r e t h o d n o
nije bio z ar eit enz a b i s k u p a , n i j e d n o o d t i h d j e l a n e b i v r i j e d i l o n i St a i bilo bi dis t a l u d o r i j a . T a k o i k a d a k r 5 i a n i n k o j i j e p o v j e r i p o s v eien dini dobr a d j e l a , o n p o n j i m a n e p o s t a . i eb o l j e i l i v i S e 'z a r e den' z a k r 56anina.T o s e d o g a c l as a m o a k o v j e r a r a s t e .D a p r e t h o d no nije uz v jer ov aoi p o s t a o k r 5 c a n i n o m ,s v a n j e g o v ad j e l a n e b i v r i jedila niSt a, v e6bi b i l a s v e s a m i g l u p i , k a Z n j i v i i p r o k l e t i g r i j e s i '

20

je d e i te ku i z p r a ve d n ei d o b r e o so b e .
Ta ko i Kr i st ka Zeu M a te j u 7 ,1 8 : "N e m o Ze d o b r o sta b i o d o n i j e ti zl i h p l o d o va , n l ti n e va l .i a l osta b l o d o b r i h p l o d o va ." Od i to j e d a
o l o d o vi n e n o se sta b l a i d a sta b l a , n e r a stu n a p l o d o vi m a , ve i o b r n u to : sta b l a , n o se p l o d o ve i p l o d o vi r a stu n a sta b l i m a . Ka o 5 to
sta b l a , m o r a j u p o sto j a ti p r i j e p l o d o va i ka o Sto p l o d o vi n e 6 i n e
sta b l a ,d o b r i m i l i l o 5 i m , ve i sta b l a ,p l o d o ve , ta ko m o r a i d o vj e k ka o
o so b a b i ti d o b a r i l i za o p r i j e n e g o Sto m o Ze d i n i ti d o b r a i l i zl a d i e l a .

d j e l i m a : ka ka v j e o n s o b zi r o m n a vj e r u i l i n e vj e r u ,ta kva su i n j e g o va d j e l a , d o b r a i l i l o 5 a , a n e o b r n u to : ka kva su n j e g o va d j e l a 'ta ka v


j e i o n , p r a ve d a ni l i vj e r a n .
Ka o i to d j e l a n i ko g a n e d i n e vj e r n i ko m , ta ko g a n e ci n e n i p r a ve d n i m . N a su p r o t to m e , ka o Sto vj e r a d i n i d o vj e ka p r a ve d n i m .ta ko
o n a d i n i i d o b r a d j e l a . Ako d i e l a n i ko g a n e d i n e p r a ve d n i m ,te a ko
d o vj e k m o r a b i ti p r a ve d a n p r i j e n e g o Sto m o Ze d i n i ti d o b r a d j e l a ,
o d i to j e d a sa m o vi e r a i z d i ste m i l o sti p o Kr i stu i n j e g o vo j R i j e d i ,
d i n i d o vj e ka d o vo l j n o p r a ve d n i m i b l a Ze n i m ,te d a n i .i e d n od j e l o n i ti za p o vi j e d n i su p o tr e b n i kr S6 a n i n ud a b i b i o b l a Ze n .On j e sl o b o d a n o d svi h za p o vi .j e d i sve Sto d i n i , d i n i p o tp u n o sl o b o d n o , b e sp l a tn o , n e tr a Ze i i p r i to m e svo j u ko r i st i l i b l a Ze n stvo- j e r o n j e ve i
si t i b l a Ze np o svo j o j vj e r i u Bo Zj u m i l o st - ve d 2 e l e ciu g o d i ti Bo g u .

XXIV
ni jednodobro
I obrnuto,onometko je bezvjerene pomaZe
d j e l o d a d o d e d o p r a ve d r .o stii b l a Ze n o sti .Zl a d i e l a g a n e d i n e zl i m
i l i p r o kl e ti m , ve i n e vj e r a ko j a o so b u i l sta b l o ' d i n i zl i m a , d i n i zl a i

21

to ne
p ro k l e tad j e l a .S to ga,kad dovj ekpostanezao i l i pravedan'
P
odetak
govori
mudrac:
smi
sl
u
U
tom
p o d i n j ed j e l i m a ,v e i vj erom.
(Sirah
sveggrijehaje odmetnutise od Bogai u njegase ne uzdati
1 0 J 4 s ).IKri s tu d i d asenesmi j epodeti dj e| i makadve| i :,,| | i uzi
m i i e : d o b ro s ta b l o ,i pl od mu j e dobar' l l i uzmi te:trul o stabl o
ho6e
tko
:
kazati
ho6e
da
(Matei
kao
On
je
12,33)
plod mu truo"
'
posaimati dobre plodove,treba podeti sastablomi njegadobroga
podetis dj el i d i ti . T a k o i o n a j tko ho6edi ni ti dobradj el ane smi j e
ne mo2e
niSta
osobu
A
djela'
diniti
treba
ma, ve6 s osobom koia
nevj
ere'l sti j
e
osi
m
zl
om
ne
di
ni
i
ni
S
ta
u d i n i ti d o b ro mo s i m vi ere,
ona i zti
"
pred
l
j
udi
ma'
zl
i
m
i
l
i
dobri
m
n a , d j e l a d i n e p o j e di nca
pl odo"
P
o
vel
i
:
I
K
ri
st
zao'
j
e
a
tko
pravedan,
v a n j s kpi o k a z u i utko
samo
to
sve
(Matei
A
l
i
j
e
720)
prepoznati
"
'
v i m a 6 e tei h n j i h o vi m
pi
S ui
koj
i
l
j
ude
mnoge
zbunj
ui
e
na
to
P ogl ed
p ri v i d n oi i z v a n j s ko.
pri
tome
da
a
pravedni
m,
postati
i
u d e k a k o tre b ad i ni ti dobradj el a
sl i j eu o p 6 en e m i s l en a vj eru.Tako sl i j epoi du svoj i mputemi j edan
dj
el
i
ma'a
dobri
m
mnogi
m
p a c s ta l n ov o d i d ru goga.Oni se zl opate
u
Pavao
veli
niih
Za
pravednosti'
ipak nikadane dolazedo istinske
nj
ezi
ne
se
su
snage
al
i
poboZnosti
,
2 T i m o te i u3 ,5 s s :l maj u obl i di e
spoznaj
e
do
do6i
ne
mogu
o d re k l i(...) o n i 1 7 uvi j ekude,a ni kako
( istinite poboZnosti
).
ne smi j egl edatisaT k o n e 6 ed a z a l utazaj ednos ti m sl i j epci ma,
mora i znadsvega
On
m o n a d j e l a ,z a p ovi j edii l i naukuo dj el i ma'
mecl uti m'
Ona'
pravednosti
'
p a z i ti n a o s o b u ,k a ko da ona docfedo
po B o2i
dj
el
u'
ve6
i bl aZenapo zapovi j edi ma
n e p o s ta j ep ra v e dna
po
tako da
vj
eri
i
j o i ri j e d i- tl ., p o ni eni mmi l osni mobei anj i ma
'
ne po
blaZenim
dini
nas
Sto
time
'se oduvanjegovabo2anska6ast,
i
i
z
di
stog
bespl
atno
R
i
j
edi
,
n a S i md j e l i ma ,v e dpo svoj ojmi l osti voj

dobr adjelanjih sam ihr adi,vedr adi onogazlogdodat kai kr ivogi


izopadenogmiSljenjakoje dini da dobra djela samo izgledajudobdrugog,
ra kad to u stvdrinisu.Time oni varajusamisebei svakoga
poput krvoZednihvukovau janje6emodijelu.
Taj zli dodataki izopadenomi5ljenjeo djelima ne moguse pre'
vladatigdje nemavjere.Svedok vjerane doclei ne razoriih, oni su
nuZnopr isut niu dovjekukoji 2elibit i svetpo svojimdjelim a.Sam a
narav ne moZeih izagnati.Stovi5e.ona ih ne moZeni prepoznati,
Zato mnogibivajutii spasonosno.
ve6 ih drZi za neStoskupocjeno,
me zavedeni.
Dobro je pisatii propovijedatio pokajanju,ispovijedii zadovolj5tini,18 ali ako se ne pocledalje,do vjere,ondato jamadnopostaju
i zavodljivaudenja.Ne smijese propovijedatisasvesamaclavolska
jedna,
obje
ve6
BoZjerijedi. Zapovijeditreba propovijedatida
mo
greinici
da
seotkriju njihovigrijesikako bi postaliskruSeuplaSe,
se
na
Ali
tome se ne smijeostati.Morasepropovije'
se
obratili.
ni te
m ilost i.da bi sedalapoukao vjer i,bez
Rijed,
obe6anje
i
dr
uga
dat i
je
propovijedanje
zapovijedi,pokorei svegadrugoga'
koje uzaludno
propovijedajui kajanjezboggrijeje
propovjednika
koji
JoS ostalo
zapovijedii BoZjumilostna takav
ne
nagla5avaju
ali
oni
ha i milost,
odaklem inaudit
i
odakle
dolazipokajanje. a
se
m
oglo
n adinda bi
po
vjer
adolazipo
pokajanja,
zapovijedi,
a
naim
e,
dolazi
l o st . Do
po vjeri u
opravdava
i
uzdile
se
dovjek
Tako
BoZjim obeianjima.
je
pred
zapovijedi
putem
bio
BoZjom
straha
nakon
Sto
BoZjerijedi
p oniZenido5aodo sam ospoznaje.
b. O djelima s obziro.mna bliinie
XXVI

mi l o s rd a .
XXV
odbalz svegase ovogatlade lako razumjetiu kom smislutreba
na'
sve
razumj
eti
treba
kako
ne,
te
smi
sl
u
c i ti d o b rad j e l a ,a u kom
kri
vo
i
dodatak
nei
spravan
postoj
i
u k e k o j e u d e d o bradj el a'Gdj e
ve6
i
bl
aZen'
dj
el
a
pravedan
postati
moZe
m i S l i e n jdea s e p o dj el i ma
i
j er
n i s ud o b ra i tre b ai h u potpunostiprokl eti , tadani susl obodna
i
pravedni
m
dovj
eka
po
di
ni
vj
eri
h u l e n a B o Z j um i l ost koj a.i edi no
nai
ti
me
to
ostvare
da
trse
se
i
pak
a
b l a Z e n i mT. o d j e l an6 mogu,
p a d a j umi l o s tu nj ezi nudj el u i nj ezi nojdasti 'Zato ne odbacuj emo

22

t r ebadinit i s
Toliko o djelim aop6enit oi o onim akoje kr 56anin
koje
govoriti
drugim
djelima,
o
Zelimo
tijelo.
Sada
na
svoje
obzirom
on dini s obzir omna dr ugeljude.Jer dovjekne Zivisam ou svom e
t ijelu,vei t akot lerm edudr ugimljudim ana zem lji.Zat o s obzir om
na njih ne m oZebit i bezdjela. O nm or as njim agovor it iir adit i, iaiblaZe'
ko m u ni jedno od t ih djela nije pot r ebnoza pr avednost
nost. Njegovanarnjerau svim njegovimdjelimatrebastogabiti slosamona to da pomo6unjih sluZii koristidrugi'
bodna i usmjerena
ma. Ne treba ni5tadrugo imati za cili, osim potrebedrugih.Takav
i
je pravilivot jednogkriianina.Tadavjerapristupadjelu s radoSdu

23

Tako on pi S ei Fi l i pl j ani ma
l j u b a v l j u ,k a o 5 to P avaoudi Gal adane.
(F i l i p l j a n i ma
2 ,1 ss).N akonS to i h j e poudi okako po svoj oj vj eriu,
on i h dal j e poudavai vel i :
K ri s ta i ma j u s v u mi l ost i udovol j enj e.
bodre'
" l ma l i , d a k l e ,u K ri stu kakveuti ehe,i ma l i kakval j ubezna
D uha,i ma l i kakvasrcasami l ostii ,spun j a . i m a l i k a k v azaj edni 5tva
sl oZnibudi te,i stu l j ubavni eguj te.(j ednidrugi ma
n i te m e ra d o 5 6 u:
s l u Z i te1)I (...) n e staraj tesesamoza svoj e,negoi za ono 5to seti de
u i anskog.
d ru g i h ." l z o v o g aj e j asnoda premaP avl ovushva6anjkrS
j e za
Jer svakome
Z i v o tas v ad j e l atrebadi ni ti na dobro bl i Zni emu.
n j e g as a m o g ad o vol j nanj egovavj era,a svadrugadj el ai sav Zi vot
z a to da i z sl obodnel j ubavisl uZisvoj i mbl i Znj i ma.Za
m u p re o s ta j e
s
ta
v
Pa
v a onavodiK ri stakao pri mj eri kaZe: " N eka u vama
ta k a v
2,5s)' l akoj e
mi
Sl
j enjkao
e i u K ri stul susu"(Fi l i pl j ani ma
b u d e i s to
nj
egov
Zi
vot,nj egovo
mu
i
mao
te
i
z
a
dovol
j
no
l
i
k
sebe
bio BoZji
postane
prapotrebni
na
nadin
da
taj
nisu
bili
djelo i njegovamuka
j
e
i
sve
l
i
k
sl
uge
uzeo
odrekao,
i
pak
se
svega
toga
v e d a ni l i b l a Z e n.
j
e
nas
naj
boza
pri
na
p
re
trp
i
o
,
ono
S
to
tome
samo
mi
sl
e6i
u d i n i oi
j
e
postao
j
e
,
sl
uga.
nas
radi
bi
o
sl
obodan.
l j e ;ta k o i a k o

xxvll

'

bi ti u potI k r5 6 a n i nd, a kl e,trebapoput K ri sta,svogpogl avara,


punostizadovoljansvojomvjeromi stalnoje jadati.Jer onaje njei daj e mu sve5to K ri st i B og i mag o v Z i v o t,p ra v ednost
i bl aZenstvo
j u , k a o S to s m o gore i zl oZi l ii kao S to P avaokaZeu Gal ai ani ma
2 2 O: " A S to s a daZi vi mu ti j el u,u vj eriZi vi mu S i naB oZj ega"l .ako
udi ni tistugom,
j e k ri i a n i n p o tp unosl obodantrebase dragovol j no
d a p o mo g n es v o mebl i Znj emu.On se trebas nj i m ophodi tii prema
njemu se ponaSatikao Stose Bog u Kristu ponio premanjemu.Sve
to tre b a d i n i ti b e z pl ai e, ne Zudei ipri tom ni za di m drugi mosi m
i
d a u g o d iBo g u i mi sl ei :i " D obro, moj B og j e meni nevri j ednome
i z di sp ro k l e to md o v j ekudarovao,bez i kakvezasl ugei bespl atno,
tog milosrclapo Kristu i u njemu,potpunobogatstvosvepravednotako da mi od sadanije niStadrugopotrebno
sti i svogblaZenstva,
osim vjerovatida je to istina.Tako tu i ia za takvogOca koji me je
ta k o z a s u os v o j i mpreobi l ni mdobri masl obodno,radosnoi bespl at'
n o d i n i ti o n o Sto mu j e ugodno,a svomebl i Znj emubi ti ' kri st' zu,
k a o Stoj e to K r i st za menepostao,i di ni ti samoono 5to vi di mda
zatoS topo vj erii mamu K ri ,
snoi spasonosno,
m u j e p o tre b n okori
stu svegadovoljno." Vidi5, tako iz vieretede ljubavpremaBogu i

24

uZivanjeu njemu,a iz ljubavislobodan,voljani radostaniivot dragovoljnogsluZenja


bliinjem u.Jer kaoSt oje bliinji u nuZdii pot r ebsmo i mi predBogombili u
no mu je ono Sto namapreostaje.tako
nuZdi i potrebnanam je bila njegovamilost.Stoga,kao 5toje Bog
namau Kristu besplatnopomogao,tako trebamoi mi tijelom i njei
govimdjelim ane dinit i niSt adr ugoosim pom agatbliZnjim
Vidia.
M eclumo. dakle,kakoje uzvi5en
i plem enitZivotjednogkr 5danina.
ve6
tim je on sadana Zalostu cijelomsvijetune samozapostavljen,
seza njegai ne zna io njemusene.propovijeda.
XXVI I I
U Luki 222ss iitamoda je djevicaMarijaotiSlau Hram nakon
Sesttjedanate se, poput ostalihZena,dala odistiti premaZakonu
iako nijebila nedist apoputdr ugihi pr em danijebila ni duZnada t o
u dini nit i joj je t o bilo pot r ebno.Ali je ona t o udinilaiz slobodne
ljubavi,kako ne bi prezreladrugeZene,ve6kako bi se poistovjetila
sasvim a.
lsto je tako i Pavaodao obrezatiTimoteja.ne zato5toje to bilo
p ot r ebno,ved zat o da. m alovjer nim
2idovim a. nedade r azlogaza
ga,
nije
htio
dati obrezatikad se inzistiramedutim,
On
spoticanje.
(usp.
lo da mora biti obrezani da mu je to potrebnoza spasenje
je,
kad
njegovih
traZilo
da
I
Krist
se
od
udenika
2.3)
.
Galaianima
plate porez (Matej 17 24ss), raspravljao
s Petromo tome da li su
obavezeplaianjaporeza.Petarje odgokraljevskisinovioslobocleni
vorio potvrdno,a lsusgaje ipak poslaok moru govore6i:"Alida ih
ne sablaznimo,podi k moru, baci udicu i prvu ribu koja naitle,
uzmi, otvori joj ustai na6i6e5stater.Uzmi ga pa im ga podajza me
i za se." To je dobar primjer ove nauke.Krist nazivasebeisvoje
udenikeslobodnomkraljevskomdjecom,kojima niStanije potrebno. Pa ipak, on sedragovoljnopokorava.sluZii plaia porez.Toliko
koliko je ovo Kr ist ovo djelo bilo pot r ebno i koliko je sluZilo
njegovoj pravednostii blaZenosti,toliko su bila potrebnai sva
druganjegovadjelaidjela njegovihkr5ianada postanublaieni.Ona
su slobodnosluienjedrugimaza volju i na njihovopopravljanje.
i zaduZbina:
Takvatrebajubiti i djela svihsveienika,samostana
svaki treba diniti djela svogastaleZai redasamozato da drugima
ugodi i da vladasvoiimtijelom.Time trebadrugimadati primjerda
i oni tako dine,jer je i njimapotrebnoda drie svojetijelo u pokor-

25

da na taj nadi n
n o s ti .Pri to me tre bastal nopazi tida ne bi nastoj ao
po$ldnepravedanili bla2en.jer to moZesamovjerom.
P avaou R i ml j ani ma13,1ssi u Ti tu 3,1
N a i s ti n a d i nz apovi j eda
vl astii da j o.istoj ena raspol ad a k rS i a n ib u d u p o dl oZnizemal j skoj
,
g a n j u ,a l i n e z a to d a na taj nadi npostanupravednii l i bl a2enive6
sl uzedrugi mai vl asti.te da i z l j ubavii sl obodz a to d a d ra g o v o l j no
n o d i n e n j i h o v uv ol j u.Tko ovo razumi j emoZese l ako povi novati
zai zakoni mapape,bi skupa,samostana,
n e b ro j e n i mz a p o vi j edi ma
na
prel atii nzi sti raj u
(N ekinerazumni
d u Z b i n av, l a d a rai g ospodara.
i nazivajuih
tome da su te zapoviiedii ti zakoninuZni za spasenje
' z a p o v i j e d i ma
C rk ve' ,al i su u tome u kri vu)'S l obodankri i ani n mi s l i o v a k o :" J a i u p osti ti, mol i ti ,di ni ti ovo i l i ono S toj e zapovi j ecl e'
no, ne zato 5to mi je to potrebnoili zato5to time Zelimpostatipra.v e d a ni l i b l a Z e nv, e d2el i mpapi ,bi skupu,zaj edni cii l i svoj ojsubra6i
d a ti p ri m j e r,s l u Z i tii m i trpj eti Gospodi naradi ,kao S toj e K ri stza
mene mnogoveie stvariudinio i pretrpio,Stomu je joi puno manje
ti me 5to to
b i l q p o tre b n on e gomeni .I ako ve6ti ranidi nenepravdu
j
er
proti
v
B
oga."
ni
j
e
S
teti
,
ne
m
e
n
i
to
z a h ti j e v a j u ,
X X IX
Iz o v o g a mo Z esvatkonepogre5i vonaudi ti prosucl i vati i razl i kov a ti ra z l i d i tez a p o vi j edii dj el a,takocl eri to, koj i prel atisu sl i j epii
na to da sl uZi
A ko dj el oni j e usmj ereno
g l u p i ,a k o j i mi s l ei spravno.
zahtijevada
ne
ovaj
ukoliko
volji
njegovoi
pokorava
se
drugomei
Stoga
djelo'
krSdansko
dobro,
protiv
nije
ono
Boga
se dini neito
mi ol
tara,
samostana,
crkava,
zadui
bi
na
mal
o
s
a
mo
s eb o j i m d a s u
su
koji
je
molitvama
postovima
i
i
sa
Tako
krSianski.
sa i oporuka
posebnoupuieni svecima'Bojim se da u svemutome svatkotraZi
samosvoje,jer time 2eliokajatisvojegrijehei postatiblaZen'Sveto
vjere i kr5ianskeslobode'Mnogislijepi
dolazi zbog nepoznavanja
prelatitjeraju ljudeda radetakvestvari,hvaleih i kraseih oprostajS toosnoako Zel i S
n i c a m aa
, n e u 6 e vi S evi eru.A l i j a ti savj etuj em:
v a ti , mo l i ti i l i p o sti ti ,nemojto di ni ti s namj eromda ti me sebiudi da u tome mogudrugiuZi vati
n i s n e k od o b ro ,v ei to di ni sl obodno,
i z a n j i h o v od o b ro.Tada si pravikri i ani n. S to 6e ti tvoj e i mani ei
dobra djela Sto ti preostajunakon Sto si obuzdaosvojetijelo i za
njegase zbrinuo.kad ti je dovoljnavjerapo kojoj ti je Bog sveda-

Vidi5,t ako m or ajuBoZjadobr at e6iod jednogak dr ugom ei poskao za


da bi se t ako svakist ar aoza svogabliZnjega
ta t i zajednidka,
jer
O d Kr ist at eku BoZjadobr au nas, on seu svom e
sebesam oga.
Zivot ut ako za naspost ar aokao da je on bio ono St osm o m i bili.
O d nast r ebajut e6i k onim a koji ih t r ebaju.To m or ai6i t akodalem or amna kockust avit i svok o da pr ed Bogomza svogabliZnjega
gr ijehe.Tr ebamih uzej u vjer u i pr avednost , da
bih pokr ionjegove
ti na se idjelovat ikaoda su m oji vlast it,ika, oSt oje Kr istza svenas
u dinio.Vidi5,t o ie nar avljubavi,ako je ist inska.A ljubavie ist inApost olst ogau i Kor inianim a13, 5kaZe
s ka,ako je vjer aist inska.
d a ljubavne t r aZisvoie,vecdobr odr ugoga.
Zakljuiak
XXX
ne Ziviu sam om esebi,
lz svegat ogaslijedizakljudakda kr Scanin
po
vjer i,a u bliZnlem u
vei u Kr ist u i u svom ebliZnjem u:u Kr ist u
po ljubavi.Po vjer i seuzdi2egor eu Boga.O d Bogapo ljubavisilazi
dolje,a ipak ost ajeuvijeku Bogui BoZjojljubavi.Kao 5t o Kr istkai e u lvanu 1, 51: "G ledat6et eot vor enoneboi ant lelegdjeuzlazei
silazenadSinadovjedjega".
Vidi5, t o je pr ava,duhovnakr 5ianskasloboda,koja oslobada
svakudr uO nanadm aSuje
sr ceod svihgr ijeha,zakonai zapovijedi.
zem lju.Nekanamda Bogda je
gu slobodukaoSt onebonadm aiuje
pr avilnor azum ijem ioda je dr Zim o!Am en.

rovao!?

26

27

P OGOV OR
U pogovoruZelim ukratko prikazatiosnovneideje Lutherova
spisaO slobodikriianina i ukazatina njihovurelevantnost.
iitanle
p o g b v o rad, a k a k o ,ne bi smj el onadomj esti paZl
j i vodi tanj esamoti
g a s p i s a .U p ra v osuprotno.P ogovorom
Zel i mdi tatel j uol ak5atisus re ts as a mi mL u therom.
NakonStoje podetkomrujna 1520.bila objavljenabula
Exsurge
Domine kojom je poglavarcrkve Lutheru prijetio izopdenjemiz
c rk v e ,L u th e rj e p o nagovoruK arl aV . Mi l ti tzaodl udi opri l oZi tii j ed a n s p i s- d a p red papu ne stupi prazni hrukul - u koj emj e Zel i o
ukratko objasnitisadr2ajsvojeosporavane
nauke."Sto sepapiratid e ," p i s a oj e L u th erpapi ," to j e j ednamal akn.i i Zi ca.
A l i kadj oj se
razumijesmisao,u njoj je sadrZana
cijela suma kr56anskog
Zivotu ." 2 1
lzhutrainji i izvanji iovjek
Lutherje svo.iu"malu knjiZicu"na samompodetkusaZeou dvij e k ra tk e re d e n i c e;
" K r5i ani nj e sl obodangospodar
i ni kome
svega
nije podloZan.Kr5ianinje pokoranslugasvegai svakomeje podloZ a n " (l ). Ka k o s a m LutherkaZe,te su dvi j etezeproti vurj edne.
Jer
za razlikuod, npr., Aristotela22i Hegela23
koji znajusamoza mogu6nostda jedan 6ovjek bude gospodara drugi sluga,za Luthera
sloboda i pokornost karakteriziraju jednog te istog iovjeka. Te dvij e o p re d n ete z e o j ednom dovj ekusu. premaLutheru.nui ne,j er
,
k rS i a n i ni m a d v i j e naravi duhovnu
i tj el esnu.S obzi romna svoj u
duSuo
, n j e i z n u traS njdovj
i ek,as obzi romna svoj eti j el o i krv, i zvanji. lznutrainjemdovjekuLuther pripisujeslobodu,a izvanjempokornost.
Pripisivanjeslobode iznutra5njemdovjeku, a pokornostiizvanjem, lako moie navestina zakljudakkako Luthersmatrada je iznutraSnjidovjek.zbog samesvojeduhovnenaravi,gospodar,
a izvanji, zbog samesvojetjelesnenaravi,sluga.U tome bi se sludaju
Lutherovoshva6anje
slobodeizravnonadovezivalo
na platonovsku
a n tro p o l o g i j up: o sebisl obodnaduS adami u zatvoruti j el a.Meduti m , tk o ta k o ra zumi j eLuthera,ni j egadovol j nopaZl j i vodi tao.Jer
Luther ne pripisujeslobodu iznutra5njem
dovjeku(du5i)kao takvom, niti pak ropstvo izvanjemdovjeku (tijelu) kao takvom. On

28

dovjeka.
zna govor it ine sam oo pr avednosti islobodiiznut r aSnjeg
ve6takoderi o njegovojzloti i ropstvu(usp.| | l). To je zato5to sloboda,odnosnor opst voiznut r a5njeg
dovjeka,pr em aLut her u,zavise
odnosupr em aKr ist u.
o njegovupozit ivnomodnosnonegat ivnom
po
ne
naim
e.
i
t
em
at
izir
a
dovjeka
sebi,
ve6uvijek"u niegoLut her ,
vu spoju s Kristom."24 S.rnu prva redenicaO slobodi kridanina
t em at odno odr edena
sloboda:sloboda
ukazujena t o da je njegova
koju je kr iianinu"Kr ist st ekaoi dar ovao"( l) .
U odgovor una pit anje:"Kako doii do slobode?"Lut herne nasu t ijelu.O n nat oji naii put da oslobodiduSuiz njenazat odeniit va
odnosiznutraSnjeg
dovstoji naci put kako da se prevladanegativan
jeka pr em aKr ist u. U r azlikovanjuizm eduiznut r aSnjeg
i izvanjeg
na ap. Pavla( usp.2 KodovjekaLut herse,dakle,viSenadovezuje
r indanim 4,
a 6 i G aladanim5.
17)
nego
na
Plat
ona.Njegova
dijaleka
pokornosti
ved
- joi
i
odgovara
Pavlovoj
dijalektici
tika slobode
ne sam imt im e St oje iznune. 'iznut r ainjicovjekje gospodar
svega,
t r aSnji,negozat o5t oje ( ili ukolikoje) vei post aonovidovjek,dovjek u Kr ist u;izvanjicovjekm or a sluZit i( dinit i dobr adjela), ne samim time Stoje izvanji,negozato ito joi nije postao"potpuno duhovani iznut r a5nji"( XlX) . Za kr 56anina
ukolikoje vei novi iovjek
svegainikom e nije
vaZipr vat eza:"Kr Sianinje slobodangospodar
podloZan".Za krSianinaukoliko je joi uvijekstari iovjek vaZidruje pokor anslugasvegai svakom je
ga t eza:"Kr 56anin
e podloZan. "
Sloboda po vjeri
dovjeU prvom dijelu spisaO slobodikrifanina.o iznutra5njem
t em aje slobodakr Sianina.
O n pr voukaku ( l I l- XV | | l) , Lut her ova
- nikakvadjela- ne mogu podaritislobozuje kako niStaizvanjega
du iznut r aSnjem
dovjeku,jer po svolimdjelim adovjekne m oZe
Za vrijemesvoodnoss Bogom,postatipravedan.
stupiti u ispravan
ga m ona5t vaLut herje m udnimiskust vim iavr ijednimst udijemsveAr ist ot ekst ovadoSaodo zakljudkakako je neist init a
t opisam skih
djela.25
telovatvrdnjada iovjek postajepravedandine6ipravedna
moZediniti praveUpravosuprotno:samoako je dovjekpravedan,
dna djela.Taj se Lut her ovuvid zasnivana lsusovimr ijedim a:"Ne
st ablodobm oZedobr o st ablodonijet izlih plodova,nit i nevaljalo
ni jednonjezir ih plodova"( M at ej7, 18) .Ako osobanije pr avedna,
no djelo - ma kako pravednoono izgledalo- ne moZebiti praved'
Stono. Ako je osobapravednai svanjezinadjela6e biti pravedna.

29

ga Lut her z ak ljuduj e : " D o b r a i p r a v e d n ad j e l a n i k o g a n e d i n e d o b r im i pr av ednim dov j e k o m , v e i d o b a r i p r a v e d a n d o v j e k d i n i d o b r a


i pr av ednadjela" ( XX l l l ) .
O s oba ne m oZe p o s t a t i p r a v e d n ap o m o i u s v o j i h d o b r i h d j e l a , j e r

i d o vj e k l <o j i j o 5 n i ka d n i j e sa g r i j e 5 i o "( Xl l ) . Pr a ve d n o sti sl o b o d a


k r Si a n i n a u ko n a d n i ci p o d i va j u n a Kr i sto vu u tj e l o vl j e n j u ."Sl o b o d a
k r 5 ca n i n a ,ko j a p r o i stj e d ei z so te r i o l o 5 ko gu j e d i n j e n .i al su saKr i sta s
i zn u tr a 5 n j i m d o vj e ko m , u te m e l j e n aj e u ko n a d n i ci u kr i sto l o Sko m

dobr a djela upr av o p r e t p o s t a v l j a j ud o b r u o s o b u . J e d i n i n a d i n d a


os oba pos t ane pr ave d n a . j e s t p o m o 6 u B o Z j e r i j e i i , t j . , p r o p o v i j e d i
"k oju je Kr is t pr opo v i j e d a ok a k o j e z a p i s a n au E v a n d e l j u " ( V l ) .
BoZ. jar ijec s e, pr e m a L u t h e r u , d i j e l i n a z a p o v i j e d i i o b e i a n j a . P o
z apov ijedim a- k oje L u t h e r n a z i v a" s t a r i z a v j e t " , b e z o b z i r a n a l a z i '
le s e u St ar om ili No v o m z a v j e t u - d o v j e k s p o z n a j es v o j u n e m o i d a
dini dobr o "m a k ak o s e t r u d i o " ( V l l l ) . O b e i a n j a - " n o v i z a v j e t " s dr uge s t r ane, upu i u j u d o v j e k a k o j i j e p o n i Z e n s v o j o m n e m o g u c -

j ed i n stvu Bo g a i d o vj e ka ( ...) sl o b o d a kr 5 i a n h a p r e tp o sta vl j ad j e l a t-

noSiu da iz v r Siz apo v i j e d i d a v j e r u j e . B o Z j a r i j e d o b e c a n j av e l i d o v jek u: "( . . . ) ono 5t o t i j e n e m o g u i e p o r e d s v i h d j e l a ( . . . ) t o i e t i p o


v jer i pos t at i br z o ila k o o s t v a r i v o " ( l X ) .

Kr i st, p o sta vSico vj e ko m , za n j e g a p o sti g a o . Vj e r a n e stva r a sp a se n j e , o n a g a sa m o p r i m a . Je r vj e r o va ti ,zn a d i"m o d i d o zvo l i ti d a m i


n e 5 to b u d e d a r o va n o , m o i i p r i m i ti "."
An a l i zi r a j u i i sl o b o d u kr 5 i a n i n a p o vj e r i , L u th e r i d e j o i j e d a n
ko r a k d a l j e . Sj e d i n j e n j e m i zn u tr a Sn j e gd o vj e ka s Kr i sto m kr Sd a n i
p o sta j u d i o n i ci Kr i sto va "p r vo r o cl e n a d ko g p r a va ". Ka o "m u 5 ko
p r vo r o cl e n d eBo g a Oca i d j e vi ce M a r i j e " ( Xl V) Kr i st j e kr a l j i sve 6 e -

O s oba pos t aje p r a v e d n a s a m o p o v i e r i . N a s u p r o t A r i s t o t e l o v o j


t ez i da dov jek pos t a j ep r a v e d a nd i n e i i p r a v e d n ad j e l a , L u t h e r i s t i d e
Pav lov u t ez u: "s m a t r a m o , z a i s t a , d a s e d o v j e k o p r a v d a v av j e r o m
bez djela ( . . . ) " ( Rim l j a n i m a 3 , 2 8 ) . L u t h e r s t o g a m o Z e j e d n o s t a v n o
k az at i: "Ak o v jer uj e 5 ,i m a 5 ; a k o n e v j e r u j e S ,n e m a S " ( l X I . P r a v e d nos t os obe t em elji s e s a m o n a v j e r i - s o l a f i d e . S a m o v j e r a m i j e n j a
osobu te dini da homo peccator postanehomo iustus.
U spisu O slobodi kriianina Luther analizira funkciju vjere u tri
k onc ent r i6na k r uga . P r v o , p o v i e r i s e d u i a s j e d i n j u j es R i j e d j u . S j e dinjuju6i s e s Rijedj u , d u 5 a p o s t a j ep r a v e d n a ,s v e t a ,i s t i n i t a .J e r " k a k v a je Riled t ak v a c e p o n j o j p o s t a t i i d u S a ,p o p u t L e l i e z a ,k o j e , k a d
s e s jedini s v at r om , p o s t a n e u Z a r e n ok a o v a t r a " ( X ) . D r u g o , k a d v j e r uje, dov jek s m at r a B o g a d e s t i t i m i i s t i n i t i m . T a k a v s t a v p r e m a B o gu dini da Bog s a s v o j e s t r a n ed u 5 u s m a t r a " p r a v e d n o m i i s t i n i t o m "
( Xl) . Tr eie, v jer a u j e d i n j u j e d u 5 u s K r i s t o m k a o n e v j e s t us n j e z i n i m
ienik om . Pr i t om u j e d i n j e n j u d o l a z i d o , k a k o L u t h e r k a Z e ," r a d o s ne r az m jene": "Kr is t i m a s v a d o b r a i b l a Z e n s t v o :o n i p o s t a j u d u s i ni; du5a im a na s eb i s a v p o r o k i g r i j e h : o n i p o s t a j u K r i s t o v i " ( X l l ) .
Luther govori o radosnoi razmjeni zato Sto je Krist pobjednik
pr ilik om "nadm et a n j a " . N a S t o c i l j a L u t h e r s t o m m e t a f o r o m ?
Nadm ec u s e Kr is t o d n o s n o n i e g o v ap r a v e d n o s ti g r i j e h d u 5 e , k o j i n a
Kr is t a pada k ad du S a i K r i s t p o v j e r i p o s t a n u " j e d n o t i j e l o " ( X l l ) .
Kad Kr is t pr im i na s e g r i j e h e v j e r n e d u S e , k a d p o s t u p i k a o d a i h j e
on podinio, "gr ijesi m o r a j u b i t i u n j e m u p r o Z d r i j e t i i p o t o p l j e n i "
( X ll) . Kr is t ov a pr av e d n o s tj e n e s a v l a d i v ai s v e m o i n a , j e r j e o n " B o g
?n

n u i tr p e 6 u p r i su tn o st Bo Zj u m e d u l j u d i m a ".'o
Time postaje jasno kako i soteriolo5ko nadelo sola fide za Lu'
t h e r a i m a sm i sl a sa m o p o d p r e tp o sta vko m u tj e l o vl j e n j a . l a ko o n
postavlja "sve na vjeru" (lX), vjera u stvari niita ne postiZe. Da vjer a m o Ze n e 5 to p o sti ci , o n a b i b i l a u p r a vo o n o Sto n e sm i j e b i ti ,d a
b i m o g l a i g r a ti n e ku u l o g u p r i d o vj e ko vu sp a se n j u- o n a b i b i l a d j e l o ! Vj e r u j u ci d o vj e k n i j e a kti va n . ve i p a si va n :o n p r i m a o n o Sto j e

n i k. Svo j e kr a l j e vstvo i sve i e n i Stvo Kr i st, m e a l u ti m ,n e za d r Za vasa m o za se b e .2 8On g u u d j e l j u l e kr Sca n i m a ,ka ko b i i o n i b i l i kr a l j e vi


i sve 6 e n i ci ."Po svo m e kr a l j e va n i u ". o b j a 5 n j a vaL u th e r sl o b o d u kr Sd a n i n a . o n "i m a m o 6 n a d svi m stva r i m a , a p o svo m e sve ce n i 5 tvu
i ma m o 6 n a d Bo g o m " ( XVl ) .
Osoba i djelo
Sl o b o d a i p r a ve d n o stkr 5 i a n i n a j e su u p o tp u n o sti Bo Zj e d j e l o i
nj e g o v d a r ko j i co vj e k p r i m a vj e r o m . On i n i su r e zu l ta t d o vj e ko va
d j e l a . To j e sr 2 L u th e r o va r e fo r m a ci j sko go tkr i 6 a .
U p r a vo to L u th e r o vo o tkr i 6 e 6 e sto j e b i l o p r e d m e to m kr i ti ke
kako teologa tako i filozofa. Ja iu se ovdje osvrnuti na Marcuseovu
k r i ti ku ko j a p o g a d a u sr Z p r o b l e m a . U svo j o j stu d i j i o a u to r i te tu i
po r o d i ci , M a r cu se p i 5 e o L u th e r o vu p o i m a n j u sl o b o d e sl i j e d e d e :
"(...) ta sloboda leZi toliko prije svakog iina i priie svakogdiela, da
j e o n a sva g d au n a p r i j e d o stva r e n aka d d o vj e k p o d n e d j e l o va ti . N j e go va sl o b o d a n e m o Ze n i ka d b i ti r e zu l ta t n j e g o va d j e l o va n j a ".2 9
Ma r cu se u p u i u j e tu kr i ti ku L u th e r u za to Sto n e p r i h va 6 ao d va j a n j e
oso b e o d d j e l a n a ko j e m ta j L u th e r o v sta v p o d i va .
Od va j a n j e o so b e o d d j e l a str a n o j e m o d e r n o j fi l o zo fi j i , n a p o se

31

t r adic iji iz k oje iz r a s t aM a r x o v a ( p a s t o g a i M a r c u s e o v a ) m i s a o . P r e m a t oj t r adic iji bit n a j e k a r a k t e r i s t i k a d o v j e k a d a p o m o c u s v o g a


djelov anja m or a od s e b es t v o r i t i o n o S t o i e s t . 3 0 S u b j e k t j e , k a z a oj e
Hegel u svc,jojFilozofiii prava, niz svojih djela.31 Djelo se tu ne
r az dv ajaod os obel e o v j e k j e d a k l e , s u m a s v o j i h d j e l a . O n s e s v o j i m
djelim a os t v ar uje,st i d e . B e z s v o j i h d j e l a b i o b i n e s t v a r a n ,i z g u b i o b i

z bir njegov ihdjela.


Lut her ar gum e n t i r a n a s l i j e d e i i n a d i n . D a b i d o v j e k m o g a o p o
ljubav i bit i "u bliZ n j e m u " , o n m o r a p r e s t a t i b i t i " u s a m o m es e b i " .
lz a6, iiz s ebe, m ec lu t i m , i o v j e k n e m o Z e s v o j i m d j e l i m a . D j e l i m a s e
samo joi vi5e uvladi u sebe. eovjek se moZe osloboditi samogasebe
samo ako bude osloboClen,samo ako ga Bog oslobodi. To je smisao
nauk e o opr av danj uv j e r o m .
. Nauk a o opr av d a n j u v j e r o m i m a z n a d a j n ea n t r o p o l o 5 k ei m p l i k a cije. Ona pretpostavlja da se dovjek ne smije prvenstvenoshvatiti
k ao dinit elj , pa s t o g a t a k o c l e r n i k a o z b i r s v o j i h d j e l a . e o v i e k j e u
osnovi "primatelj" i tek kao takav on moZe biti slobodan i radostan
dar ov at elj, dinit elj . T o j e , d i n i m i s e ,j e d a n o d n a j v a Z n i j i hL u t h e r o v ih dopr inos a antr o p o l o g i j i k o j i j o 5 d a n a s n e g u b i n a r e l e v a n t n ostl .32

leka. Stogaon kritizira Lutherovstavda iznutraSnjidovjekmoZe


dovbit i slobodanu ist i m ah dok, na pr im jer , t ir anint ladi izvanjeg
jeka.Marcusesmatrada setakvim shvaianjemslobodeu sampojam
slobodeprihvacastvarnanesloboda.34
kritika samodjelomicepogadaLuthera.lstina,kad
Marcuseova
dovjekai
Luther govorio slobodipo vjeri on misli na iznutraSnjeg
su, poput Krisnjegovuslobodu.Njegovokraljevstvoi svedeniStvo
tova,duhovni (ali zatoza Lutherani5tamanjestvarni).S obzirom
na kraljevstvoto, na primjer,znaii da kr5daninnije vladaru svjetovnom sm islu,vei da m u "sm r t i pat njam or ajusluZit iikor ist it i na
(XV). Slobodakr56anina
sebitno tide njegopostizanjeblaZenstva"
va odnosas Bogom.Tome odnosune moZeni5ta na5tetiti.Sobzirom na svojuvjednusudbinuon ie "kako na tronu tako i u okovim a ( . . . )slobodan". 35
lstinaje takoalerda je Lutherkasnijeupotrijebiosvojeshva6anje
za "tielesnom"slobodomza
slobodeda bi kritiziraodeZnjusel.iaka
je tada Lunagla5avao
nesloboda,
vrijemeseljadkograta.Zemaliska
ther ,nijeopr ednaslobodiu Kr ist u. 36
mradnopoglavljenjeLutherovstavpremaseljacimapredstavlja
govedjelatnostikao reformatora.Medutimnije teiko uoditi da ie u
tom stavu Lutherrspodsvogauvidao slobodiu spisuO slobodikri
kako neslobodaizva1anina.Jer iako i u njemu Luther nagla5ava
on ne odvajau potnjeg dovjekanije oprednaslobodiiznutraSnjeg,
ne znaza most
Luther
punostiiznutra5njeg
i izvanjegdovjeka.Dok
nemaju
utjecajana
djela.
od dovjekovadjela ka njegovojosobi
pravednostili sloboduosobe- on upravoinzistirana povezanosti
dovjekai izvanjegdovjeka."U etidkom i
slobodnogiznutraSnjeg
pogledu
Lut her polaZe( . . . ) veliku vr ijednostna
socijalnoet idkom
jedinstvoiznutra5njeg
i izvanjegdovjeka.U toj sedimenzijidobivena slobodat r eba,da t ako kaZem o,iz'Zivit (i . . . 1". 31

I znutrainja sloboda : stvarna nesloboda?

Slobodno sluZenjeu ljubavi

Pov ez anas k r it i k o m L u t h e r o v a s t a v a ,d a i s t i n s k a s l o b o d a u n j e gov oj m is li nije r ez u l t a t d o v j e k o v ad j e l o v a n j a ,j e i k r i t i k a d a L u t h e r


z na s am o z a s lobod u i z n u t r a 5 n j e gd o v j e k a .T i m e 5 t o L u t h e r p r i p i s u je s lobodu iz nut r a S n j e md o v j e k u , a n e s l o b o d u i z v a n j e m , o n o p r a v dava "stvarnu neslobodu i nejednakost kao rezultat 'iznutraSnje'

i izvanjegdovjekaje upravorijed u
O povezanostiiznutra5njeg
drugom dijelu LutherovaspisaO slobodi kri1anina (XlX-XXIX).
t og dijela.S t ako dobii
Zaj
Pr et hodno2elimukr at koanalizir atsadr
iznutra5venim uvidima se zatim 2elim vratiti pitanju povezanosti
njegi izvanjegdovjeka.
U drugomdijelu spisaO slobodikri1anina,o izvanjemdovieku,
Lutherovaje tema djelatnosluZenie(ili pokornost)po vjerioslobo-

s am a s eoe.
Pos ljednja r eden i c a d a j e n a s l u t i t i p r o b l e m a t i i n o s t t a k v e a n t r o pologije. Sv e dok d o v j e k s v o j i m d j e l i m a m o r a o s t v a r i v a t is e b e ,n j e gov a djela ie bit i p r v e n s t v e n o u s m j e r e n a n a n j e g a s a m o g a .U s v a k om djelu on m or a p r v e n s t v e n ot r a Z i t i , k a k o t o L u t h e r k a Z e , " s a '
m o s v oje" ( XXI X) . S v a k i m d j e l o m i s t i n s k e , n e s e b i d n el j u b a v i o n
s t oji u opas nos t id a s e i z g u b i. D a b i m o g a o i s t i n s k i l j u b i t i , d o v j e k
ne s m ije bit i u pol o Z a j u d a s e t e k m o r a o s t v a r i t i s v o j i m d j e l i m a .
Pr ije s v ak og is t ins k o g d j e l a l j u b a v i o n m o r a v e c b i t i " o s t v a r e n " .
Upr av o t o, m ealut i m , n e m o Z e b i t i s l u d a j a k o s e d o v j e k a s h v a t i k a o

s lobode i jednak os t i " . 3 3 P o d " s t v a r n o m " s l o b o d o m o d n o s n o n e s l o bodom M ar c us e m i s l i n a s l o b o d u o d n o s n o n e s l o b o d u i z v a n j e gd o v -

32

33

denog krieanina.lako kriianinu nisu potrebnadielada bi postao


p ra v e d a n- d .l e l akoj a se di ne s tom namj eromsu,premaLutheru,
" s v es a mig l u p i ,k a Znj i vii prokl eti gri j esi "(X X l l ) - i pak kr5cani n
On
n e s m i j eb e s p o s li dari ti
. bi to mogaodi ni ti samoda j e postao
potpuno duhovani iznutra5nji.
To se,meclutim,neie dogoditi"sve
(X
l
X
).
U ovom se 2i votutrebadati vri j ednona
d o s u d n j e gd a n a "
oosao.
koi i j e sl obodanpo vj eri ,dj el ai maj udvostruU Z i v o tuk rS i a ni na
ku funkciju.Jednase tide doviekovaodnosapremasamomesebi, a
druga njegovaodnosaprema bliZnjemu.Prvo,djela su va2nazato
Sto k r5 6 a n i nm o ra " upravl j atisvoj i mti j el om" (X X ). l ako j e i znutra S n jdi o v j e k" j e dnos B ogom"(X X ), on u svometi j el u nal azi" nep o k o rn u v o l j u , k o j a Zel i sl uZi tisvi j etu,i 6i za svoi i mpohotama"
(X X). F u n k c i j ad j e l aj e da pri pomognu
da sei zvanj dovj
i
eksuobl i di
l j ubi oi
i
znutra5nj
im
zaj
edno
s
i
zvanj
i
i z n u tra S n j e m,
k a k o bi
dovi ek
p ro s l a v l j aBo
o ga.
Drugo.djela su valna zato ito dovjekmora "opiiti (...) s ljudipremabl i Znj emuLutherrazvi odnoskrS i ani na
ma " (X X).l s p ra van
Kljudja na primjeruKrista. Lutherovaetikaje etikasliedbemifua.
j
e
Fi
l i pl j atekst
mi
sao
eti
dku
za
Lutherovu
n i n o v o z a v j e tn
o idj el j ak
postao
sluga.
je
radi
lik
a
dovjeka
bio
Bolji,
nima2: kao ito
Krist
trebasvomebl i Znj emui z l j ubavi
ta k o i k ri i a n i n , i ako j e sl obodan,
postati sluga. U stvari, kr56anintreba svome bliZnjemupostati
" K ri s t" .
Cilj dobrih djela - nakon Sto je dovjek obuzdaosvojetijelo i
z b ri n u og a (X XIX ) - su j edi nopotrebedrugi h.To seodnosikako
n a m a te ri j a l nta
e k o i na duhovnepotrebebl i Znj i h.S to seduhovni h
p o tre b ati d e , L u th ersmatrada sl uZenjbl
e i Znj emumorai 6i tako daleko "da pred Bogom.zasvogabliZnjegamoram staviti na kocku i
da bih pokrio njegovegrijehe.Trebam ih
svoju vjeru i pravednost
u z e tin a s ei d j e l o vatikaoda su moj i vl asti ti "(X X IX ). To j e, prema
L u th e ru n
, a ra vi s ti nskel j ubaviOpi
. e pravi l okoj eseodnosikako na
dobra,Lutherformul i rana sl i j edei i
d u h o v n ata k o i n a materi j al na
n a d i n :" (...) ta k o moraj uB oZj adobratedi od j ednogak drugomei
(X X l X ).
p o s ta tiz a j e d n i d ka"
Analizadrugogdijela spisaO slobodikri1aninaukazujejasnona
sloboto da se Luther ne zadovoljava
samos pukom iznutra5n.iom
dom kr56anina,iako je ona za niega"stvarnija" od izvanie,Jer
svrha djela je upravosuobtiiiti izvaniegiovieka iznutrainiem kao
Stoj e o v a jp o v j e r ibi o suobl i den
B ogu.I K ri si za Lutherani j esamo

34

darovateljdovjekoveslobode.On je takocleri primier doviekova


Vjer a,dakle,"m or a post at idjelat nau
d jelovanjau svakodnevici.
kad se izvanjidovieksuoblidiiznutraSdogacla
se
to
ljubavi.Upravo
gospodarsvega,koji nikomenije podslobodan
kao
njem time Sto
'ukolikoje sluga'
podloZan:
pokor
an
i svakom e
post
ane
sluga
l oZan
dakle,po ovom
kom
sludaju,
Ni
u
st
var
i'.
m
ogu6e
sve
dinit
i
m or a
da postane
nije
odreden
'sam
Krist'
slobode
kr5ianske
shvadanju
(Scheler)
'
bezopasanu 'neizrecivimdubinamadiste iznutrasnjosti'
Naprotiv, lsus Krist je mo6 koja oblikujetakocleri svjetovniZivot
k r 56anina. "38
Cilj LutherovaspisaO stobodi kri1anina nije samoda ukaZekak o se dovjeksam opo vjer i m oZeuzdi6ido Bogaipost at i ist inski
slobodan.On isto tako ieli ukazatikako dovjek moZeistinski"sii i" u ljubavik bliZniem u,sam oako po vjer iost aneu Bogu'Jerdobre plodovemoZedonositisamodobro stablo.
Miroslav Volf

35

B I LJESKE
GeneralnisekretarCK SED i predsjednikDemokratskeReje kom it et a
publikeNjem adke,
Er ichHoneckerpr
, edsjednik
za proslavupetstoteobljetniceLutherovaroclenjau lstodnoj Njem adkoj.

K. M ar x,M EW, Ber lin:DiezVer lag,1956,1, 385.

Ne treba,meclutim,zanemaritiLutherovekasnijemodifikanaposeu spisimaDe servoarbitrio (1525)


cije i preciziranja,
i Die Schmalkaldischen
Artikel (1537).
M. Luther, Ein Sendbriefan den PapstLeo X. 1520,WA 7 ,
11.
1520,
M. Luther, Von der Freiheit einesChristenmenschen.
wA 7 , 20.
i K. M . M ichel,
G . W. F. Hegel
, Wer ke,izd. E. M oldenhauer
Fr ankf ur ta. M . :Suhr kam p,1971, 20, 50.
H. Marcuse,"Studie tiber Autorit'dtund Familie",ldeenzu
einer kritischen Theorie der Gesellschaft. Frankfurt a.M.:
Suhr kam p,19807, 59f f .
Usp. $/. Maurer, Von Fre'iheit eines Christenmenschen.
zu Luthers Reformationsschriften,
Zwei Untersuchungen
65f f ; K. Aland
& Rupr echt1949'
,
G ot t ingen,Vandenhoeck
Luther Deutsch.Qiittingen:Klotz Verlagim Vandenhoeck
& Rupr echt1980',
2, 387.
,
Lut her ,WA 54, 179.

10 Na podet kunekihsvojihspisaLut herje napisao'lsus'.To je


f or m alniizr azaut or it et akojim je Lut her- ali u ono vr ijeme ne samoon - pisaosvojespise.TakavLutherovstavizrastaiz velikevaZnostikoju je pridavaokr56anskoj
istini,te
da je iznio na svjet lodanaizvor nism isao, E. vq4iz uvjer enja
Usp.B. Lohse,
deljakoji je u kat olidkojcr kvibio izgubljen.
Martin Luther. Eine Eingiihrungin sein Leben und sein
Wer k,M iinchen:C. H. Beck,1981, 119 20.
nem a.Dodaosamih da bi t ekstbio
11 U izvor nikupodnaslova
p regled
n ij i .

37

12 Za Lutherapsalmistispadajuu prorokezatosto su govorili


(i pisali)pod nadahnu6em
DuhaSvetoga.

13 Lutherje ovaj odlomakpreveopremalatinskomtekstuStaroga zavjeta gdje umjesto consumptio stoii consummatio'


dovLutherovdjemislina ispravnopona5anje
1 4 PodstaleZima
jeka kao pripadnikaodreclenog
staleZa(npr. ispravanodnos
slugepremagospodarui obrnuto). Stalo mu je da istakne
ne moZedoprinjetiispravkako pravilnostale5kopona5anje
nom odnosupremaBogu.Tako LutherkaZeu Velikomkatekizmus obzirom na stale5koponaianje:"Jer predBogom
j e d i n o v j e rad i ni sveti mi j edi no mu' onasl ui i ; dj el asl uZe
1529,WA 30 l, 153).
ljudima" (DergroBeKatechismus.
1 5 Luther je premjestiorije6i "Pobjedaprogutasmrt" s kraja
54. retkana kraj 57.
po
Luther misli na pravednost
1 6 Pod "glavnompravedno56u"
vjeri za razlikuod pravednosti
do koje dovjekdolazipo svoj i m d j e l i ma .U svomekomentaruposl ani ce
iz
Gal a6ani ma
godine 1531. Luther razlikujeizmeclupasivneili Kristove
pnvednosti koja se dovjeku daje odozQorneovisnoo njegovim djelima i aktivne pravednosti ili pravednostizakona koju dovjeksam postiZesvojimdjelima.Usp. In epistolamS'
Pauli ad GalatasCommentarius.1531, WA 40 l, 40ss.
1 7 U izvornikustoji "one" i ne odnosise na one koji imajusagrijesimo oblidje poboZnosti;ved na "lenice, natovarene
ma, vodanenajrazliditijimstrastima"(2 Timoteju3,6).
po18 Luther ovdjejoS uvjetnoprihva6akatolidkisakramenat
kore koji se sastojiod pokajanja,ispovijedii zadovolj5tine
(putemodreclenih
djela).On je tu naukukasnijeodbacio.U
Smatkaldskimilancima (1537) ditamo: "Ovdje (u katolidk o j n a u c io pokori - M' V .) se ne mi sl i o K ri stu i o vj eri ,
ve6 se dovjeknadada pred Bogomprevladai istrijebisvoje
grijehesvojimvlastitimdjelima"(u Luther,Der gro$eKatechismus. Die SchmalkaldischenArtikel, izd. W. Metzger,
Mohn, 19772,199-200).
G u te rs l o hGerd
:
ri j eP avl ove
1 9 R i j e d i ma" j e dnidrugi masl uZi ti "LuthersaZi ma
ni
di "jednoduSni,jedne misli budite;nikakvosuparniStvo
negou poniznostijedni drugesmatrajtevi5ima
umi5ljenost,
22.3l ..
o d s e b e "(F i li pl j ani ma

38

20 Ovdje zbog kontekstaslijedimlatinskoizdanjespisaO s/o-

bodi kritanina koje umiesto"kr56anin",kako stoji u njem adkom ,im a "kr ist ". "( . . . ) invicemm ut uoquesum usalt er
alteriusChristusfacientesproximis,sicut Christusnobisfa.
1520, WA7, 66l,
liber t at echr ist ianae.
cit " ( Tr act at usde

21 Ein Sendbr iefan den PapstLeo X. 1520, WA7, 11.- Kod

citata iz spisaO stobodikri1aninanavodim,u glavnomtekstu, samo rimskim brojevimabroj odielikaiz kogaie citat
uzet.

22 Aristotel.Politika 1254a11.
i K. M . M ichel,
23 G . W. F. Hegel
, Wer ke, izd. E. M oldenhauer
Fr ankf ur ta. M . :Suhr kam p,1970, 3.150- 155 i 10

s s4 3 0 4 3 5 .
Zwei
24 W. Maurer, Von der Freiheit einesChristenmenschen.

Gottinzu LuthersReformationsschriften,
UntOrsuchungen
49- Usp'Hegel
gen,Vandenhoeck
& Rupr echt 1949,
,
, Wer '
ke, 20, 51.

25 Usp. pism o Spalat inu,19. list opada1516 9. , u Lut her

Deutsch,izd. K. Aland, Stuttgart:EhrenfriedKlotz Verlag.


1959, 10, 17 - 18.Za Ar ist ot elovut ezu vidi Ar ist ot el,/ y'r komahovaetika, 1103a34 - b 1.

26 E Jilngel,Zur FreiheiteinesChristenmenschen.
f;ine Erinne,
, 89.
r ungan Lut her sSchr if t ,M iinchen:Kaiser 1978t

27 t bid. , 90- 91.


28 U svjetovnomshvadanjukraljevskevlasti jedan je krali, a

vlast je
i da le iskljudr ugi su njegovipodanici.Bit kr aljevske
vlastiprema
diva. Nasuprottome, srZje Kristovekraljevske
Lutheru upravo ukidanjerazlikeizmeclukralja i podanika.
Kristovakraljevskavladavinase sastojiu tome da on druge
( usp.lbid. , 94l.
f ini kr aljevim a

29 H. Marcuse,"studie iiber Autoritet und Familie",ldeenzu

einer kritischen lheorie der Gesellschaft, Frankfurt a.M.:


Suhr kam p.1980', 61.

30 G. W. F. Hegel,Vorlesungenilber die Philosophieder Reli'

gion, izd. , G . Lasson,Leipzig:Felix M einerVer lag,1925,


Ber lin:Veit , 1845- 46, 7,12.
3, 129 J. G . Ficht e, Sl, 7,

39

T, t 124.
31 llegel,Werlite,
g2 e injenica
imava2nih.impli'
da je dovjeku osnoviprimateli,
U snoikliclLdbarcffi
kacilau dlskusijid vrijsdnosti&ovjeka,
axaircanspapelvan Pavaoll iniistirdrle tofi& da radsnal'
no utjete na vrijednostCoviska(usp,LaboremExdarcens
AkoJe
br.1,-9i 1lt, T; mi semilaodiniproblerngti8nom.
li suonl kOli
dovjekova
vrilednortrezultatnjegova
.diela,da
ne ffioguraditi{rtsri lJudilili oni koJiniksdnodenodi
vi6,c
i marlil'
radlti(hsndikepirenil
rnarrje
vrilednlod opocobnih
nartavuda jo 6ov'
vih radnika?
tu srividi ltakoinzirltlrsnJe
jek prvenrtveno
primatsli,
CCIvJdkova
rmisa6,
irfiaprdktiedn
vedirk|Judlvo
dJelu,
vrijidnost,nairhd,
nepo0ivanerrjegovu
na dinjenicida ga je Bogttvorio,te da je Kriet;a nj6ga
umro.
op,cit,,89,
33 Marcuro,
34 lbid,,60.
3, 157,
36 Hegel,l/l/erke,
auf die zwolfArtikeldsr Eauern'
36 Ermahnug
zum Frieden
18,291ft,
1628,|/VA
schaftin Sehwaben,
op,ait,,108,
37 Jiingel,
da jc Krictza LutherartoCkojaobli'
38 tbid., 104,leticanjem

ne 2elirnpotienutiu strdnu
kuje i svjetovni
Zivotkr6Cana,
ili dvijeBoiJevladavine
njeqovu
tzv.naukuo dvakraljevstva
(usp.njegov
wieweitmanihr
Obrigkeit,
spisVonwaltlicher
Lutherje tu
11,246801,
schuldig
sei,1523,l/YA,
Gehorsam
No,ndukao dvakralJev'
naukuzastupao
cijolog
svogZivota.
vlastima,
nekriti6ki$tavBroma
stvaza njeganije implicirala
svjetovno
nijeprepustio
"(...)on (Lutherlni u komsludaju
pra"
podrudjevlastima,
i opomenom
vedje uvijeksavjetom
MartinLuther.
tio politidkorazvitkei odluke"(8. Lohse,
G,
in seinLebenundseinWerk,Mlinchon;
EineEinf0hrung
H. Beck,1981,65;
vgl.auch190-97.

40

"L".