Professional Documents
Culture Documents
ZORKO MARKOVI
Institut za arheologiju
Ljudevita Gaja 32
HR10000 Zagreb
zorko.markovic@iarh.hr
UDK/UDC 903(497.5Vinkovci)6373
Primljeno/Received: 01. 05. 2010.
Prihvaeno/Accepted:03. 11. 2010.
U ovome tekstu obrauje se dio arheolokog materijala koji je iskopan na zatitnim istraivanjima lokaliteta Vinkovci-Hotel godine 1977./1978.
i pripisan je klasinoj vinkovakoj kulturi. Ona u svom repertoaru ima i keramiku, izraenu na vuedolski nain, koja je sastavni njezin dio, a
ne import iz istodobnog stupnja C kasne vuedolske kulture. Naime, taj stupanj u sjevernoj Hrvatskoj ne postoji. Meutim, postoji Rudina-tip
vinkovake rane kulture, a u sjeverozapadnoj Bosni istodobni Zecovi-tip rane vinkovake kulture, kojemu prethodi vuedolska kultura u peini
Hrustovai. Takoer, valja brisati termin Bebrina-tip vinkovake kulture jer se radi samo o nastavku egzistencije vinkovake kulture u B stupnju.
Kljune rijei: vinkovaka kultura A i B stupnja, Rudina-tip, Zecovi-tip, lokalitet Vinkovci-Hotel, akovo-Grabrovac, rano bronano doba,
sjeverna Hrvatska, zapadna Bosna
In diesem Text wird ein Teil des archologischen Materials bearbeitet, welches im Jahr 1977/1978 bei den Schutzgrabungen am Fundort
Vinkovci-Hotel gefunden und der klassischen Vinkovci-Kultur zugeordnet wurde, die auch im Vuedol-Stil hergestellte Keramik umfasst. Diese
Keramik ist allerdings Bestandteil der Vinkovci-Kultur und kein Import aus der zeitgleichen C-Stufe der spten Vuedol-Kultur. Diese Stufe gibt
es nmlich nicht in Nordkroatien. Es tritt jedoch der Rudina-Typus der frhen Vinkovci-Kultur auf und in Nordwestbosnien der zeitgleiche
Zecovi-Typus der frhen Vinkovci-Kultur, dem die Vuedol-Kultur in der Grotte Hrustovaa voranging. Auch sollte der Terminus Bebrina-Typus
der Vinkovci-Kultur vermieden werden, da es sich nur um das Fortbestehen der Vinkovci-Kultur in der B-Stufe handelt.
Schlsselwrter: Vinkovci-Kultur der A- und B-Stufe, Rudina-Typus, Zecovi-Typus, Fundort Vinkovci-Hotel, akovo-Grabrovac,
Frhbronzezeit, Nordkroatien, Westbosnien
Die ersten Ausgrabungen am Fundort Trnica in Vinkovci wurden 1962 von dem prominenten kroatischen Archologen Stojan Dimitrijevi (Dimitrijevi 1966, 39-42) vorgenommen. Im Jahr 1966 stellte derselbe Forscher im Fundgut dieser Ausgrabungen Schichten der neubenannten Vinkovci-Kultur vom Anfang der Bronzezeit fest (Dimitrijevi
1966, 60-68). Die Fortsetzung der Forschungen an diesem
uerst wertvollen und interessanten Fundort (gegenwrtig am Standort des Hotels Slavonija) erfolgte durch die
groen Schutzgrabungen von 1977/1978 (unter der Leitung von Stojan Dimitrijevi und Aleksandar Durman). Zu
diesen Forschungen, die bis zum heutigen Zeitpunkt noch
nicht abgeschlossen sind, trugen auch andere Forscher der
benachbarten Fundorte bei (Ivana Iskra Janoi, Kornelija
Minichreiter). Dieser Text ist ein bescheidener Beitrag zu einem besseren Einblick in dieses sowie in verwandte Phnomene, basierend auf Ausgrabungen, welche diese Forscher
vor allem am Fundort Hotel (ehemaliger Markt, Trnica) auf
einer Flche von 2100 Quadratmetern vorgenommen haben (Dimitrijevi 1979, 236; Dizdar, Iskra Janoi, Krznari
krivanko 2002; Dimitrijevi 1982).
33
ZORKO MARKOVI, PRILOG POZNAVANJU VINKOVAKE KULTURE, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, STR. 33-50
34
ZORKO MARKOVI, BEITRAG ZUR KENNTNIS BER DIE VINKOVCI-KULTUR, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, S. 33-50
35
ZORKO MARKOVI, PRILOG POZNAVANJU VINKOVAKE KULTURE, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, STR. 33-50
36
ZORKO MARKOVI, BEITRAG ZUR KENNTNIS BER DIE VINKOVCI-KULTUR, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, S. 33-50
rijal s lokaliteta akovo-Grabrovac, koji je istraivao A. Durman (Markovi 2002a). Ondje je, izmeu ostalog, pronaen i
ulomak vuedolskim nainom ukraenih konsekrativnih rogova, tj. sedlastog rtvenika (Markovi 2002a: T. 3: 3), na to
je uslijedilo i pitanje o tome to radi ovakav oltari, s neto
vuedolski ukraenih posuda, na vinkovakom lokalitetu.
Danas e se radije pripisati, slino lokalitetu Vinkovci-Hotel,
u jednu vinkovaku cjelinu u kojoj zatjeemo i izraevine
preostalog stanovnitva. Dakle, nema govora o importu
vuedolske kulture C stupnja, jer taj stupanj u sjevernoj Hrvatskoj ne egzistira.
Tzv. Bebrina-tip, valja jo jednom razjasniti, morat e biti
naputen kao pojam, jer se kljuni nalaz (Dimitrijevi 1982:
Abb. 7: 1) mora pripisati vremenu prijelaza iz srednjega u kasno bronano doba, tipu Barice-Greani u sklopu rane kulture polja sa arama (Karavani, Mihaljevi, Kalafati 2002:
54). Ostali nalazi pripisani ovom tipu pripadat e najvjerojatnije klasinoj vinkovakoj kulturi stupnja B. Napominjemo
jo jednom da nalazi s vertikalnim rebrima postoje i u A i u
B stupnju vinkovake kulture te nisu posebno svojstveni za
neki drugi tip ili inaicu.
Nives Majnari Pandi je objavila i zlatne nalaze koji
se veu uz vinkovaku kulturu u sjevernoj Hrvatskoj: to su
ostava zlatnog nakita na lokalitetu Orolik-Gradina (Majnari
Pandi 1998: 171; sl. 4), ostava zlatnog nakita iz okolice Zagreba (Majnari Pandi 1998: 172; sl. 5) te zlatna narukvica
iz Bilja u Baranji (Majnari Pandi 1998: 172; sl. 6). Tomu su
pridodani i zlatni nalazi iz zapadnog Srijema, tj. iz Gradine
na Bosutu (Tasi 1984; 22-23). S obzirom na zlatne nalaze
moe se zakljuiti da je vinkovaka kultura, zapravo, vrlo
bogata.
Poseban je sluaj s lokalitetom Koprivnika Rijeka-Rudina 1 u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. To nalazite istraivao
je autor ovoga rada 1978. i 1979. godine te ga pripisao lokalnoj kasnovuedolskoj manifestaciji ranoga bronanog
doba, istodobnoj vinkovakoj kulturi ranog A stupnja u
sjevernoj Hrvatskoj (Markovi 1981: sl. 10), koja je istodobna
tzv. kasnovuedolskom tipu Zecovi u sjeverozapadnoj Bosni (Markovi 2002b). I jedna i druga kulturna manifestacija
imaju oite elemente klasine vinkovake kulture, ali i elemente preivjelog dijela vuedolske kulture u svojoj keramografiji. S tim u vezi napominjemo kako je zanimljiva teza
. Brnia o dva horizonta na lokalitetu Rudina l (Brni 2008:
76-78), tj. vuedolskom i vinkovakom, ali smatramo da se ne
radi o mogua dva kulturna horizonta, nego samo jednom.
Elementi vinkovake kulture na lokalitetu Rudina 1 prije
svega su cilindrine boice (Markovi 1981: T. 10: 2), zdjele
s rukom od oboda do bikoninog trbuha (Markovi 1981:
T. 18: 5), vrevi i vrii s rukom od oboda (Markovi 1981:
T. 7: 2, 5, 6 itd.), koji imaju srodnosti u klasinoj vinkovakoj
kulturi (v. naprijed), ali i u omovarskoj varijanti u blizini
naeg lokaliteta (npr. Bondr 2003: T. 3: 1; T. 7: 9 itd.). Ovoj
vinkovakoj analogiji e pripadati i brojno posue barbotinirano u donjem dijelu (63,4% grube keramike, Markovi
1981: 233; T. 17: 1). Ipak, moramo istaknuti kako je zanimljivo
37
ZORKO MARKOVI, PRILOG POZNAVANJU VINKOVAKE KULTURE, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, STR. 33-50
38
ZORKO MARKOVI, BEITRAG ZUR KENNTNIS BER DIE VINKOVCI-KULTUR, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, S. 33-50
LITERATURA / LITERATUR
Bondr, M. 2003, Kora bronzkori telep Nagykanizsa-Inkey kpolnn
(Frhebronzezeitliche Siedlung von Nagykanizsa-Inkey Kapelle),
Zalai Mzeum, 12, Zalaegerszeg, 4977.
Brni, . 2008, Prapovijesni keramiki nalazi s utvrde anjevo, Utvrda
anjevo, istraivanja 20032007, Visoko, 7195.
Dimitrijevi, S. 1966, Rezultati arheolokih iskopavanja na podruju
vinkovakog muzeja od 1957. do 1965. g. (Prethistorija i srednji
vijek), 20 godina Muzeja Vinkovci, Vinkovci, 3599.
Dimitrijevi, S. 1977.1978, Zur Frage der Genese und Gliederung der
Vuedoler Kultur in dem Zwischenstromlande Donau-Drau-Sawe,
Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, 3. serija, 1011, Zagreb,
196, T. 118.
Dimitrijevi, S. 1979, Sjeverna zona, Praistorija jugoslavenskih zemalja, II
Neolit, (ed. A. Benac), Sarajevo, 229360.
Dimitrijevi, S. 1982, Die frhe Vinkovci-Kultur und ihre Beziehungen
zum Vuedoler Substrat, Opvscvla archaeologica 7, Zagreb, 736,
T. 18 itd.
Dizdar, M., Iskra Janoi, I., Krznari krivanko, M. 2002, Iz kolijevke rimskih
careva - Vinkovci u svijetu arheologije, Katalog izlobe, VinkovciZagreb 2002.
Kalicz, N. 1984, Die Mako-Kultur, Kulturen der Frhbronzezeit des Karpatenbeckens und Nordbalkans, Balkanoloki institut SANU, posebna izdanja, 22, serija: Balcano-pannonica, (ed. N.Tasi), Beograd,
93107.
Kalicz-Schreiber, R. 1984, Komplex der Nagyrev-Kultur, Kulturen
39
ZORKO MARKOVI, PRILOG POZNAVANJU VINKOVAKE KULTURE, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, STR. 33-50
T. 1
T. 1 1-5: jama 47
T. 1 1-5: Grube 47
40
ZORKO MARKOVI, BEITRAG ZUR KENNTNIS BER DIE VINKOVCI-KULTUR, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, S. 33-50
T. 2
T. 2 1-6: jama 47
T. 2 1-6: Grube 47
41
ZORKO MARKOVI, PRILOG POZNAVANJU VINKOVAKE KULTURE, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, STR. 33-50
T. 3
T. 3
T. 3
42
1-2: jama 47; 3: kv. 31, dub. 2,15 m; 4: kv. 191, dub. 1,52; 5: kv. 313, dub. 1,35
1-2: Grube 47; 3: Quad. 31, Tiefe 2,15 m; 4: Quad. 191, Tiefe 1,52; 5: Quad. 313, Tiefe 1,35
ZORKO MARKOVI, BEITRAG ZUR KENNTNIS BER DIE VINKOVCI-KULTUR, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, S. 33-50
T. 4
T. 4
T. 4
1: kv. 130, dub. 1,46; 2: kv. 138, dub. 1,38; 3: kv.78, dub. 1,38; 4: kv. 144, dub. 155; 5: jama 114
1: Quad. 130, Tiefe 1,46; 2: Quad. 138, Tiefe 1,38; 3: Quad. 78, Tiefe 1,38; 4: Quad. 144, Tiefe 155, 5: Grube 114
43
ZORKO MARKOVI, PRILOG POZNAVANJU VINKOVAKE KULTURE, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, STR. 33-50
T. 5
T. 5
T. 5
44
1: kv. 312, dub. 143; 2: kv. 111, dub. 1,25; 3: kv. 239, dub. 1,33; 4: kv. 184, dub. 1,57 5: kv. 99, dub. 2,14; 6: kv. 51/1, dub. 1,75; 7: kv. 288,
dub. 3,19
1: Quad. 312, Tiefe 143; 2: Quad. 111, Tiefe 1,25; 3: Quad. 239, Tiefe 1,33; 4: Quad. 184, Tiefe 1,57; 5: Quad. 99, Tiefe 2,14; 6: Quad. 51/1, Tiefe
1,75;7: Quad. 288, Tiefe 3,19
ZORKO MARKOVI, BEITRAG ZUR KENNTNIS BER DIE VINKOVCI-KULTUR, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, S. 33-50
T. 6
T. 6
T. 6
1: kv. 172, dub. 1,33; 2: kv. 313, dub. 0,55; 3: kv. 122, dub. 1,10; 4: kv. 257, dub. 1,32 5: kv. 164, dub. 0,89; 6: kv. 192, dub. 0,91
1: Quad. 172, Tiefe 1,33; 2: Quad. 313, Tiefe 0,55; 3: Quad. 122, Tiefe 1,10; 4: Quad. 257, Tiefe 1,32; 5: Quad. 164, Tiefe 0,89; 6: Quad. 192, Tiefe
0,91
45
ZORKO MARKOVI, PRILOG POZNAVANJU VINKOVAKE KULTURE, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, STR. 33-50
T. 7
T. 7
T. 7
46
1: kv. 257, dub. 1,41; 2: kv. 229, dub. 1,17; 3: kv. 169, dub. 1, 15 na podu; 4: kv. 119, dub. 0-100; 5: kv. 288, dub. 1,25; 6: kv. 122, dub,1.10
1: Quad. 257, Tiefe 1,41; 2: Quad. 229, Tiefe 1,17; 3: Quad. 169, Tiefe 1,15 am Boden; 4: Quad. 119, Tiefe 0-100; 5: Quad. 288, Tiefe 1,25; 6: Quad.
122, Tiefe 1,10
ZORKO MARKOVI, BEITRAG ZUR KENNTNIS BER DIE VINKOVCI-KULTUR, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, S. 33-50
T. 8
3
4
T. 8
T. 8
1: kv. 252, dub. 0,52; 2: kv. 352, dub. 0,90; 3: kv. 177, dub. 1,06; 4: kv. 312, dub. 0,87; 5: kv. 5, dub. 0,93; 6: kv. 147, dub. 1,20; 7: kv. 191,
dub. 0,91
1: Quad. 252, Tiefe 0,52; 2: Quad. 352, Tiefe 0,90; 3: Quad. 177, Tiefe 1,06; 4: Quad. 312, Tiefe 0,87; 5: Quad. 5, Tiefe 0,93; 6: Quad. 147,
Tiefe 1,20; 7: Quad. 191, Tiefe 0,91
47
ZORKO MARKOVI, PRILOG POZNAVANJU VINKOVAKE KULTURE, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, STR. 33-50
T. 9
T. 9
T. 9
48
1: kv. 317, dub. 0,89; 2: kv. 191-192, dub. 0,91-1,12; 3: kv. 169, dub. 0,96; 4: kv. 146, dub. 0,84; 5: kv. 346, dub. 0,98; 6: kv. 175, dub. 0,83;
7: kv. 312, dub. 0,87; 8: kv. 551, dub. 0,56
1: Quad. 317, Tiefe 0,89; 2: Quad. 191-192, Tiefe 0,91-1.12; 3: Quad. 169, Tiefe 0,96; 4: Quad. 146, Tiefe 0,84; 5: Quad. 346, Tiefe 0,98; 6: Quad.
175, Tiefe 0,83; 7: Quad. 312, Tiefe 0,87; 8: Quad. 551, Tiefe 0,56.
ZORKO MARKOVI, BEITRAG ZUR KENNTNIS BER DIE VINKOVCI-KULTUR, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 27/2010, S. 33-50
T. 10
T. 10 1: kv. 312, dub. 0,87; 2: kv. 312, dub. 0,87; 3: kv.191, dub. 1,12; 4: kv. 234, dub. 0,91; 5: kv. 221, dub. 0,30-0,60
T. 10 1: Quad. 312, Tiefe 0,87; 2: Quad. 312, Tiefe 0,87; 3: Quad. 191, Tiefe 1,12; 4: Quad. 234, Tiefe 0,91; 5: Quad. 221, Tiefe 0,30-0,60
49
50