Professional Documents
Culture Documents
Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita
dunosti onda se djelatnost poinitelja treba pravno kvalificirati upravo po tome djelu koje je
lex specialis u odnosu na zlouporabu poloaja i ovlasti kao opeg djela.
Tako je iskljuen stjecaj izmeu kaznenog djela zloporabe poloaja i ovlasti iz st. 1.
l.337. i kaznenog djela krivotvorenja slubene isprave, pa sud u jednoj svojoj odluci navodi
da se u konkretnom sluaju okrivljeniku inkriminiraju dva tzv. slubenika kaznena djela,
zlouporaba poloaja i ovlasti i krivotvorenje slubene isprave, kod kojih je objekt pravne
zatite upravo interes drutva. Stoga je izvan svake sumnje da okrivljenik kao predsjednik
mjesne zajednice spada u kategoriju osoba koje mogu poiniti ta kaznena djela. Meutim,
kazneno djelo zlouporabe poloaja i ovlasti ima karakter opeg kaznenog djela, koje kao ope
u odnosu na posebna djela ima supsidijarni karakter. To znai da e to djelo postojati samo
ako ne postoji neko drugo kazneno djelo protiv slubene dunosti koje u sebi sadri elemente
ovog opeg kaznenog djela. Stoga je, zbog odnosa specijaliteta, iskljuen stjecaj izmeu
kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i kaznenog djela krivotvorenja slubene
isprave.2
U jednom drugom sluaju sud je utvrdio da je optuenik u osnovi zloupotrijebio svoj
slubeni poloaj time to je ovjerio carinske deklaracije, da je odreena roba iznesena u B. i
H. i to evidentirao u kontrolniku carinskih deklaracija, nakon ega je od M.R. za obavljene
radnje primio dar, 1500 DEM, iako ta roba nije prela granini prijelaz, poinio je kazneno
djelo primanja mita iz l. 347. st. 3. KZ i kazneno djelo krivotvorenja slubene isprave iz l.
221. KZRH, koje je po svojoj prirodi samo jedan poseban vid zlouporabe poloaja i
ovlatenja, pa s obzirom da nije utvreno da bi time pribavio korist drugome, ne radi se o
realnom stjecaju kaznenih djela zlouporabe poloaja i ovlasti i krivotvorenja slubene
isprave.3
Kao poinitelji ovoga djela javljaju se slubene ili odgovorne osobe. Pojam slubene
osobe definiran je u l. 89. st. 3. KZ/97 4, a Zakonom o izmjenama i dopunama KZ/97 (NN,
br.129/00) pojam slubene osobe je proiren i na strane javne slubenike, zastupnike ili
slubenike u stranom predstavnikom tijelu, slubenike meunarodne organizacije iji je
Republika Hrvatska lan, zastupnike ili slubenike meunarodne parlamentarne skuptine iji
je Republika Hrvatska lan te suce ili slubenike meunarodnog suda iju sudbenost
Republika Hrvatska prihvaa.
Odgovorna osobe je ona osoba kojoj je povjeren odreeni djelokrug poslova iz
podruja djelovanja pravne osobe, dravnog tijela i tijela lokalne samouprave i uprave i tijela
lokalne samouprave. Pojam odgovorne osobe najee je vezan za upravljanje, raspolaganje i
koritenje imovine, no moe se raditi i o ovlastima koje su druge prirode.
Pojam odgovorne osobe ne bi se smio nepotrebno proirivati, to je vidljivo iz
naznaene odluke Vrhovnoga suda5 u kojoj je taj sud preinaio odluku drugostupanjskog
suda i optuenika oslobodio optube da bi poinio kazneno djelo zlouporabe poloaja i
2
3
4
Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita
8
9
Pravno shvaane Kaznenog odjela Vrhovnoga suda donijeto na sjednici odranoj 24. studenoga 1997.
godine
Kazneni odjel Vrhovnoga suda na sjednici odranoj 19. sijenja 2001. godine donio je dopunu pravnog
shvaanja od 24. studenoga 1997. godine (br. Su-726-IV/97) da zakonsko obiljeje teta velikih
razmjera postoji kad vrijednost prouzroene tete prelazi 300.000,00 kn. Ovo pravno shvaanje
primjenjivat e se od 29. prosinca 2000. godine.
Iz odluke VSRH, K-680/79 od 10. sijenja 1980.
Iz odluke VSRH, K--268/92 od 28. rujna 1992.
Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita
opisa djela proizlazi da je optuenik kao odgovorna osoba primio za sebe proviziju od
vlasnika inozemne firme zakljuenjem poslova s tom firmom, dakle, da je primio dar da u
granicama svoga ovlatenja obavi radnju koju bi i bez toga morao obaviti, to predstavlja
injenini supstrat tzv. nepravog pasivnog podmiivanja kao posebnog kaznenog djela protiv
slubene dunosti - primanja mita, to se ovaj sluaj, po pravilnoj primjeni zakona treba i
kvalificirati po tom posebnom propisu 10.
2. PRIMANJE I DAVANJE MITA
2. 1. Primanje mita
Mito je istoznanica za pojam dara ili kakve druge koristi koji se kao obiljeje djela
nalazi u zakonskom opisu korupcijskoj kaznenih djela. Pod "kakvom drugom koriu" kao
alternacijom "dara" ne smatra se samo novac nego i drugi materijalni probici.11
Pod pojmom druge koristi treba smatrati i onu korist koja nema strogo imovinski
karakter, npr. napredovanje u slubi kao oblik podmiivanja, dobivanje kredita pod povoljnim
uvjetima, plaanje putovanja kao nagrada za nezakonito postupanje u slubi i sl.
Pravo pasivno podmiivanje sadrano je u l. 347. st. 1. Kaznenog zakona. Radnja
poinjenja djela, kao najteeg oblik kaznenog djela primanja mita, sastoji se u tome da
poinitelj ovog kaznenog djela:
a) zahtijeva dar,
b) prima dar,
c) prima kakvu drugu koristi,
d) prima obeanje dara,
e) prima obeanja kakve druge koristi.
Istodobno od njega se, kao slubene ili odgovorne osobe, oekuje da u granicama
svoje ovlasti:
a) obavi slubenu radnju koju ne bi smio obaviti,
b) obavi drugu radnju koju ne bi smio obaviti,
c) ne obavi slubenu radnju koju bi morao obaviti,
d) ne obavi drugu radnju koju bi morao obaviti.
Kod ovog oblika kaznenog djela poinitelj ostvaruje, ini neto to ne bi smio initi,
ili pak proputa neto to bi morao obaviti, to nikako ne bi smio propustiti. Izmeu slubene
ili odgovorne osobe i ponuaa mita mora postojati odreena nagodba, makar i preutna,
obje strane su svjesne da se radi o odreenoj razmjeni usluga, ini se usluga za protuuslugu,
prima se ili obeanje dar, da bi se obavila ili ne bi obavila neka radnja.
Kazneno djelo e postojati bez obzira na visinu mita, te bez obzira dali se mito trai za
sebe ili za neku drugu osobu.
Ona osoba koje omoguuju ostvarenje mita pomagatelj je u ovom kaznenom djelu,
tako je osoba koja nosi poklon od one osobe koja daje mito, slubenoj osobi koja mito prima,
pomagatelj u ostvarenju ovog kaznenog djela, ako je pri tome znala, odnosno bila svjesna, o
emu se u konkretnom sluaju radi.12
Kao oblik krivnje kod poinitelja se trai postojanje namjere i to izravne.
Za postojanje kaznenog djela primanja mita nije odluno dali je slubena radnja zbog
koje se zahtjeva mito, doista izvrena ili nije izvrena, jer je djelo dovreno ve u asu kada
se zahtjeva ili prima dar ili obeanje dara, odnosno primi ili obea neka druga korist. Tako
Vrhovnog suda u svojoj odluci13 posebno istie da je optuenik primio novac od svjedoka u
10
11
12
13
Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita
cilju da ga kod odmjeravanja poreza favorizira, dakle da u krugu svojih slubenih ovlasti
uini neku slubenu radnju, koju ne bi smio uiniti, no, kazneno djelo je dovreno bez obzira
na to dali je optuenik izvrio radnju za koju je primio novac ili nije, bez obzira dali je
svjedoka kod odmjeravanja poreza favorizirao ili nije.
Slubena ili odgovorna osoba, kod kazneno djela primanja mita moe primiti dar, ali
jednako tako moe prihvatiti i neku drugu korist, pa da kazneno djelo bude ostvareno. To je
vidljivo iz jedne starije odluke Vrhovni sud u kojoj se istie 14 da je optuenik opravdano
oglaen krivim za kazneno djelo primanja mita koje je poinjeno na taj nain da je on kao
komercijalni direktor jednog poduzea, kupovinu razne nekurentne robe ili robe koja nije bila
proizvedena i za koju je bilo oito da nikad i nee biti proizvedena, od drugog poduzea
uvjetovao time da mu to poduzee od nekog treeg nabavi odreeni osobni automobil iz
uvoza uz manji iznos gotovinskog pologa, te dulji rok i manje obrone iznose otplate
preostalog dijela cijene automobila, to je navedeno poduzee i uinilo nakon to je optuenik
potpisao ugovor o kupoprodaji navedene nekurentne, odnosno fiktivne robe.
Produljeno kazneno djela primanja mita u naelu je mogue, meutim, Vrhovni sud
je u odluci br. K-141/90 od 17. srpnja 1980. naveo: " U izvrenju djela pod to. 2.5.
optuenik Z. M. nastupao je kao zamjenik okrunog javnog tuitelja, dakle kao slubena
osoba. Primio je novane iznose, poblie opisane u tim tokama, kako bi pogodovao ili
pomogao pojedinim okrivljenicima u krivinom postupku koji je voen protiv njih. To
pomaganje ili pogodovanje svakako ulazi u zakonski opis djela da se 'u granicama svog
ovlatenja obavi slubena radnja koja se ne bi smjela obaviti' i dovoljno je da je optuenik Z.
M. iskazao spremnost za takvo protuzakonito postupanje, a nije nuno da je ono doista i
poduzeto. Tu je spremnost optuenik Z. M. iskazao primanjem novanih iznosa u opisanim
okolnostima, dok su optuenici, F. M. posredujui u davanju novca optueniku Z. M., te M.
R. i M. M. dajui novac optueniku Z. M. kao zamjeniku okrunog javnog tuitelja da
protivno svojim ovlatenjima djeluje u korist okrivljenika, M. R. i M. M., ostvarili sva bitna
obiljeja krivinog djela iz l. 235. st. 1. KZH. Pritom djela pod tokama 2.5. sa stajalita
obinog ivota i loginog rezoniranja ne predstavljaju kontinuiranu djelatnost u smislu
jedinstvene prirodne cjeline, ne samo zbog vremenskog diskontinuiteta nego i zbog razliitih
okrivljenika u iju se korist primao novac. Djelima pod tokama 6.9. optuenik Z. M.
ostvario je protupravnu imovinsku korist iskoritavanjem svog poloaja zamjenika okrunog
javnog tuitelja. Samo kao diplomirani pravnik optueni Z. M. ne bi mogao obavljati uvid u
krivine predmete, konzultirati prometnog vjetaka te se kod predsjednika Opinskog suda na
K. zanimati se za predmet protiv K. D. jer osim tuilakog za takvo postupanje nije imao
drugo ovlatenje. Djela pod tokama 6.9. takoer ne predstavljaju kontinuiranu djelatnost u
smislu prirodne jedinstvene cjeline zbog vremenskog i prostornog diskontinuiteta i razliitih
okrivljenika za koje su poduzimane pravne radnje.
Iz iznesenog se vidi da je Vrhovni sud zauzeo stav da se u konkretnom sluaju ne radi
o produljenom kaznenom djelu, nego o realnom stjecaju, kada je utvreno da je poinitelj od
razliitih osoba primao mito, da ne postoji vremenski kontinuitet izmeu pojedinih radnji i da
ponaanje optuenika sa stajalita obinog ivota ne predstavlja kontinuiranu djelatnost.
Kada slube na ili odgovorna osoba nezakonito postupa u svezi s primanjem mita, pa
ostvari bie i nekog drugog kaznenog djela, postojat e stjecaj izmeu kaznenog djela
primanja mita i tog drugog djela, npr. primanja mita i krivotvorenja javne isprave. U koliko
slubena ili odgovorna osoba zahtjeva dar, pa ga nakon toga i primi, postojat e samo jedno
djelo primanja mita.
Pokuaj kaznenog djela u pravilu nije mogu jer je kazneno djelo dovreno kada
poinitelj poduzme bilo koju radnju koja je upravljena na primanje ili zahtijevanje dara ili
neke druge koristi.
14
Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita
Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita
Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita
Po prvom shvaanju ni realni stjecaj ova dva kaznena djela nije mogu bez obzira na
to dali je najprije izvrena zlouporaba slubenog poloaja i ovlasti, pa onda primljeno mito ili
je zbog primljenog mita zlouporabljen poloaj ili ovlast.
Kod kaznenog djela zlouporabe poloaja kod poinitelja mora postojati namjera
pribavljanja protupravne koristi, sebi ili drugome, ili nanoenja tete drugome, pa ako tu
korist predstavlja ono to je primljeno kao mito onda stjecaja nema. Ovdje je primanje mita
konzumirano prethodnim kaznenim djelom, pa predstavlja tzv. nekanjivo naknadno djelo.
Poinitelj se kanjava samo za kazneno djelo zlouporabe poloaja ili ovlasti
Situacija je obrnuta ako poinitelj najprije primi mito, a zatim u svezi s tim primanjem
mita zlouporabi slubeni poloaj ili ovlast, onda ta zlouporaba predstavlja tzv. naknadno
nekanjivo djelo i poinitelj se oglaava krivim samo za kazneno djelo primanja mita.
Po drugom shvaanju za kazneno djelo primanja mita nije najodlunije vrenje ili
nevrenje neke slubene radnje, ve primanje ili zahtijevanje dara ili neke druge koristi u
svezi s vrenjem slube. Djelo je dovreno ve samim obeanjem dara (pa i bez obzira na to
dali je slubena osoba poduzela ili ne, slubenu radnju koja predstavlja iskoritavanje
slubenog poloaja), pa svaka druga, daljnja djelatnost predstavlja novo samostalno kazneno
djelo, bez obzira na to to je ono poinjeno u svezi s primanjem mita.
Sudovi su u pojedinim sluajevima odluili da postoji stjecaja izmeu kaznenog djela
zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita kada je protupravna imovinska koristi
ostvarena, osim za poinitelja djela i za neku drugu osobu. Tako sud navodi da je optuenik
poinio kazneno djelo zlouporabe poloaja i ovlasti iz l. 337. st. 3. i 1. KZ i primanja mita
kada je utvreno da je kao policajac, vrei kontroli vozila i vozaa, zaustavio poljoprivredni
traktor i utvrdio da voza upravlja traktorom bez potrebnih dokumenata, te da je traktor
neregistriran, (ime je voza poinio prekraje koji su kanjivi po Zakonu o sigurnosti
prometa na cestama), prihvatio od strane vozaa traktora ponueni iznos od 300,00 kn kao
nagradu da ga ne prijavi za poinjeni prekraj, ime je istodobno omoguio vozau traktora
ne plaanje prekrajne kazne u ukupnom iznosu od 1.500,00 kn.18
Protupravna imovinska korist postignuta za drugoga bila je razlog za utvrivanje
postojanja stjecaja i u situaciji kada je optuenik primio mito u vie navrata ime je ostvario
jedno produljeno kazneno djelo primanja mita, a kako je pored toga i drugima pribavio
protupravnu imovinsku korist (ukupna svota carine koju su trebali platiti S. J.,O. L. i M. M.
iznosila je 21.408,57 n. d) jer nisu platili dunu carinu i ostala davanja koja su bila znatno
vea od poklona, zlouporabio je i svoj poloaj, iz ega je vidljivo da su se u ponaanju
optuenika, osim kaznenog djela primanja mita, stekli i elementi kaznenog djela zlouporabe
poloaja i ovlasti iz koristoljublja, zbog ega je Vrhovni sud prihvatio albu dravnog
odvjetnika, preinaio pobijanu presudi i optuenika oglasio krivim ne samo za kazneno djelo
primanja mita nego i za kazneno djelo zlouporabe poloaj i ovlasti iz koristoljublja.19
Iz ove dvije odluke, od kojih je jedna starija, a druga novijeg datuma, vidimo da je sud
kao razlog za utvrivanje postojanja stjecaja uzeo okolnost da je poinitelj osim koristi za
sebe pribavio i korist za druge, u prvom sluaju traktorista nije platio prekrajnu kaznu koja
je bila znatno via od mita koje je ponudio policajcu, a u drugom sluaju tri osobe su izbjegle
platiti znatan iznos carine na koji nain su takoer stekle protupravnu imovinska korist.
Meutim, u jednom slinom sluaju, Vrhovni sud Slovenije je u jednoj starijoj
odluci20 zauzeo suprotno stajalite u kojem navodi da je slubenik uprave prihoda koji je
primio mito od privatnog zanatlije poreskog obveznika da ne bi evidentirao vie njegovih
rauna podlonih oporezivanju i time mu omoguio da izbjegne plaanje poreza, poinio
18
19
20
Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita
samo kazneno djelo primanja mita, a ne u stjecaju i kazneno djelo zlouporabe poloaja ili
ovlasti.
Pojedina dravna odvjetnitva danas izgleda prihvaaju stav da stjecaja nema, jer je
dravni odvjetnik u jednoj optunici 21 stavilo na teret optuenicima da su kao djelatnici
carinarnice s ciljem da sebi i raznim vlasnicima privatnih tvrtki omogue ostvarivanje
nepripadne imovinske koristi (neplaanjem carine, troarina i poreznih obveza na raznu
uvezenu robu, koja je kasnije prodana "na crno"), svi zajedno jo otetili i Republiku
Hrvatsku za iznos od preko 20 miliona kuna, kada je djelatnost svih optuenika pravno
kvalificirana samo kao kazneno djelo zlouporabe poloaja ili ovlasti.
Prilikom razmatranju mogunosti postojanja stjecaja izmeu ova dva kaznena djela
uvijek moramo imati na umu da se ne moe raditi o kaznenom djelu primanja mita iz l. 347.
st. 2. KZ, jer tu slubena ili odgovorna osoba zahtjeva ili primi dar ili obeanje dara da obavi
ono to bi inae morala obaviti, odnosno da ne obavi on to i inae ne bi smjela obaviti, pa
stjecaj ovog oblika kaznenog djela primanja mita s kaznenim djelom zlouporabe poloaja i
ovlasti ne dolazi u obzir. To potvruje i Vrhovni sud u svojoj odluci 22 kada navodi da se ne
moe raditi o kaznenom djelu zlouporabe poloaja i ovlasti ve o kaznenom djelu primanja
mita kada iz injeninog opisa djela proizlazi da je optuenik kao odgovorna osoba primio za
sebe proviziju od vlasnika inozemne firme zakljuenjem poslova s tom firmom, dakle, da je
primio dar da u granicama svoga ovlatenja obavi radnju koju bi i bez toga morao obaviti, to
predstavlja injenini supstrat tzv. nepravog pasivnog podmiivanja kao posebnog kaznenog
djela protiv slubene dunosti - primanja mita, pa se ovaj sluaj, po pravilnoj primjeni zakona
treba i kvalificirati po tom posebnom propisu.
Teko je odgovoriti na pitanje dali je stjecaj kaznenog djela zlouporabe poloaja i
ovlasti i primanja mita uvijek postoji, ali ga svakako ne treba iskljuiti jer ta dva kaznena
djela niti iskljuuju niti konzumiraju jedno drugo. Konsumpcija kaznenog djela zlouporabe
poloaja i ovlasti, kaznenim djelom primanja mita, to su zastupali pojedini teoretiara, a radi
predviene stroe kazne za kazneno djelo primanja mita nije ni u to vrijeme bila prihvaena
od strane sudske prakse, a danas, kada je i razlika u zaprijeenoj kazni nestala, elaboracija tih
stavova se ukazuje suvinom. ini nam se da bi u pojedinim sluajevima, kada se radi o
zlouporabama koje su veega intenziteta bilo mjesta stjecaju ovog kaznenog djela s kaznenim
djelom primanja mita, a u koliko se utvrdi suprotno, kazneno djelo zlouporabe poloaja i
ovlasti bilo bi inkludirano kaznenim djelom primanja mita. Izmjene Kaznenog zakona koje se
oekuju donijeti e niz promjena u Glavi XXV - Kaznena djela protiv slubene dunosti, a
dali e otkloniti nedoumice u pitanjima stjecaja ova dva kaznena djela, ostaje da vidimo.
21
22
Optunica upanijskog dravnog odvjetnitva Rijeka KT-78/97, presuda br. K-6/98 koja je ukinuta
povodom albi optuenika, a dravni odvjetnik se alio samo na odluku o kazni.
Iz odluke VSRH, K-358/87 od 11. travnja 1989.