You are on page 1of 9

Ana Garai

sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske

ODNOS KAZNENOG DJELA


ZLOUPORABE POLOAJA I OVLASTI
I PRIMANJA MITA
1. ZLOUPORABA POLOAJA I OVLASTI
1. 1. Uvod
Kazneno djelo zlouporabe poloaja i ovlasti iz l. 337. KZ/97 nastalo je iz kaznenog
djelu, zloupotreba poloaja i ovlatenja iz l. 215. (222) KZRH, a ovo spajanjem kaznenih
djela, zlouporabe slubenog poloaja ili ovlatenja i zlouporabe slubenog poloaja ili
ovlatenja iz koristoljublja, s tim da je u l. 337. KZ/97 izostavljen jedan kvalificirani oblik
djela koji je u l. 215. HZRH postojao, a iz zakonskog teksta je izostavljena supsidijarnost
kod primjene, ipak u koliko je kaznenim djelom pribavljena imovinska korist, ono e se po
opim naelima za primjenu Kaznenog zakona, primijeniti samo onda kada ne postoje
obiljeja nekog drugog kaznenog djela.
Poinitelj ovog kaznenog djela moe biti samo slubena ili odgovorna osoba koja zna
da radi protiv slubene dunosti iz ega proizlazi da se djelo u pravilu ostvaruje s izravnom
namjerom. Poticatelji i pomagatelji ovog kaznenog djela mogu biti i osobe koje nemaju status
slubene osobe.
Kazneno djelo ima dva temeljna oblika; prvi oblik je sadran u st.1. i 2. l. 337. KZ,
a odnosi se na one sluajeve kada poinitelj nastoji postii neimovinsku korist ili drugome
nanijeti kakvu tetu, dok je drugi oblik djela daleko ei u sudskoj praksi (najei, ponekad
i neopravdano) naveden u st. 3. i 4. l. 337. KZ. Taj drugi oblik sadri namjeru poinitelja
da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist ili prouzroi tetu velikih razmjera.
Poiniti ovog kaznenog djela moe biti samo slubena i odgovorna osoba, pa se radi
se o delictum proprium.
1. 2. Poinitelj kaznenog djela iz stavka. 1. l. 337. KZ je slubena ili odgovorna
osoba koja s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugom
prouzroi kakvu tetu:
- iskoristi svoj poloaj ili ovlasti,
- prekorai granice svoje ovlasti, ili
- ne obavi dunost.
Kao to je naprijed navedeno djelo ima tri osnovna oblika, tri naina ostvarenja. Kod
prvoga oblika ostvarenja djela poinitelj na protupravan nain iskoritava svoj poloaj na
nain da ne postupa u skladu sa potrebama slube koristei diskreciona prva i ovlasti koja kao
slubenik ima. U drugom sluaju poinitelj prekorauje svoje ovlasti, on postupa tako kao da
neke ovlasti postoje i ako tih ovlasti nema, a u treem sluaju poinitelj proputa neto to je
inae po redovnom tijeku stvari duan uiniti, pa na taj nain neinjenjem ostvari kazneno
djelo.1
Ovdje se radi o opem kaznenom djelu protiv slubene dunosti jer u Kaznenom
zakonu postoji vei broj kaznenih djela koji predstavljaju posebne oblike ovog kaznenog
djela. Kada se utvrdi postojanje nekog od posebnih oblika kaznenog djela protiv slubene
sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Bai,Franjo; Pavlovi,ime,Kazneno pravo, Posebni dio,Zagreb,2001.

Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita

dunosti onda se djelatnost poinitelja treba pravno kvalificirati upravo po tome djelu koje je
lex specialis u odnosu na zlouporabu poloaja i ovlasti kao opeg djela.
Tako je iskljuen stjecaj izmeu kaznenog djela zloporabe poloaja i ovlasti iz st. 1.
l.337. i kaznenog djela krivotvorenja slubene isprave, pa sud u jednoj svojoj odluci navodi
da se u konkretnom sluaju okrivljeniku inkriminiraju dva tzv. slubenika kaznena djela,
zlouporaba poloaja i ovlasti i krivotvorenje slubene isprave, kod kojih je objekt pravne
zatite upravo interes drutva. Stoga je izvan svake sumnje da okrivljenik kao predsjednik
mjesne zajednice spada u kategoriju osoba koje mogu poiniti ta kaznena djela. Meutim,
kazneno djelo zlouporabe poloaja i ovlasti ima karakter opeg kaznenog djela, koje kao ope
u odnosu na posebna djela ima supsidijarni karakter. To znai da e to djelo postojati samo
ako ne postoji neko drugo kazneno djelo protiv slubene dunosti koje u sebi sadri elemente
ovog opeg kaznenog djela. Stoga je, zbog odnosa specijaliteta, iskljuen stjecaj izmeu
kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i kaznenog djela krivotvorenja slubene
isprave.2
U jednom drugom sluaju sud je utvrdio da je optuenik u osnovi zloupotrijebio svoj
slubeni poloaj time to je ovjerio carinske deklaracije, da je odreena roba iznesena u B. i
H. i to evidentirao u kontrolniku carinskih deklaracija, nakon ega je od M.R. za obavljene
radnje primio dar, 1500 DEM, iako ta roba nije prela granini prijelaz, poinio je kazneno
djelo primanja mita iz l. 347. st. 3. KZ i kazneno djelo krivotvorenja slubene isprave iz l.
221. KZRH, koje je po svojoj prirodi samo jedan poseban vid zlouporabe poloaja i
ovlatenja, pa s obzirom da nije utvreno da bi time pribavio korist drugome, ne radi se o
realnom stjecaju kaznenih djela zlouporabe poloaja i ovlasti i krivotvorenja slubene
isprave.3
Kao poinitelji ovoga djela javljaju se slubene ili odgovorne osobe. Pojam slubene
osobe definiran je u l. 89. st. 3. KZ/97 4, a Zakonom o izmjenama i dopunama KZ/97 (NN,
br.129/00) pojam slubene osobe je proiren i na strane javne slubenike, zastupnike ili
slubenike u stranom predstavnikom tijelu, slubenike meunarodne organizacije iji je
Republika Hrvatska lan, zastupnike ili slubenike meunarodne parlamentarne skuptine iji
je Republika Hrvatska lan te suce ili slubenike meunarodnog suda iju sudbenost
Republika Hrvatska prihvaa.
Odgovorna osobe je ona osoba kojoj je povjeren odreeni djelokrug poslova iz
podruja djelovanja pravne osobe, dravnog tijela i tijela lokalne samouprave i uprave i tijela
lokalne samouprave. Pojam odgovorne osobe najee je vezan za upravljanje, raspolaganje i
koritenje imovine, no moe se raditi i o ovlastima koje su druge prirode.
Pojam odgovorne osobe ne bi se smio nepotrebno proirivati, to je vidljivo iz
naznaene odluke Vrhovnoga suda5 u kojoj je taj sud preinaio odluku drugostupanjskog
suda i optuenika oslobodio optube da bi poinio kazneno djelo zlouporabe poloaja i
2
3
4

Iz odluke Okrunoga suda u Zagrebu broj K-3303/83 od 28. veljae 1984


Iz odluke VSRH, K-16/96 od 28. prosinca 1999.
Slubena osoba kad je ona oznaena kao poinitelj kaznenog djela je izabrani ili imenovani dunosnik u
predstavnikom tijelu, dravni dunosnik i slubenik koji obavlja slubene poslove u tijelima dravne
uprave, lokalne samouprave i uprave, jedinici lokalne samouprave, tijelima sudbene vlasti, u Ustavnom
sudu Republike Hrvatske, Dravnom odvjetnitvu, Dravnom pravobraniteljstvu ili Pukom
pravobraniteljstvu Republike Hrvatske, Uredu predsjednika republike, tijelu, uredu i strunoj slubi Vlade
Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora, nositelj pravosudne dunosti, sudac Ustavnog suda Republike
Hrvatske, Dravni odvjetnik Republike Hrvatske i njegovi zamjenici, Dravni pravobranitelj Republike
Hrvatske i njegovi zamjenici, Puki pravobranitelj Republike Hrvatske i njegovi zamjenici te javni
biljenik. Slubena osoba je i strani javni slubenik, zastupnik ili slubenik u stranom predstavnikom
tijelu, slubenik meunarodne organizacije iji je Republika Hrvatska lan, zastupnik ili slubenik
meunarodne parlamentarne skuptine iji je Republika Hrvatska lan te sudac ili slubenik
meunarodnog suda iju sudbenost Republika Hrvatska prihvaa.
Iz odluke VSRH,K-971/86 od 22. rujna 1987.

Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita

ovlasti. Naime, optueniku je kao vozau-instruktoru povjereno obuavanje kandidata za


vonju, no nije prihvatljiv stav drugostupanjskog sud (koji je preinaio prvostupanjsku
oslobaajuu presudu u osuujuu) da svojstvo odgovorne osobe proizlazi ve iz injenice da
je optuenik u obavljanju djelatnosti, poslova i radnih zadataka toga radnoga mjesta
povjereno i osobno vozilo. Kada je optuenik u dane tjednog odmora bez znanja i odobrenja
neposrednog rukovodioca i odgovarajueg putnoga naloga, neovlateno uzeo osobni
automobil i uporabio ga za privatne svrhe, ostvario bi time kazneno djelo posluge, da je
postojala alba dravnoga odvjetnika, no kako je ta alba izostala optuenik je osloboen
optube, jer bi preinaenjem drugostupanjske presude bilo povrijeeno naelo zabrane
reformatio in peius.
1. 3. Poinitelj kaznenog djela iz stavka 2. l. 337. KZ je slubena ili odgovorna
osoba koja s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugom
prouzroi kakvu tetu iskoristi svoj poloaj ili ovlasti, prekorai granice svoje ovlasti ili ne
obavi dunost, a pri emu je prouzroena znatna teta ili je dolo do tee povrede prava
drugoga.
U ovome stavku radi se o odgovornosti za teu posljedicu koja se sastoji u
prouzroenju tete. Kada e postojati tea povreda prava drugoga faktiko je pitanje koje se
utvruje od sluaja do sluaja.
Kako u Zakonu nije naznaeno to se smatra znatnom tetom, Vrhovni sud Republike
Hrvatske6 radi jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti obiljeja na pojedina kaznena
djela od strane svih sudova, donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje znatna teta
postoji kad vrijednost prouzroene tete kaznenim djelom prelazi 30.000,00 kn
1. 4. Poinitelj kaznenog djela iz stavka 3. i 4. l. 337. KZ je slubena osoba ili
odgovorna osoba koja je ostvarenjem kaznenog djela iz stavka 1. l. 337. KZ pribavila
imovinsku korist, znatnu imovinsku korist ili je prouzroena teta velikih razmjera.
Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN br. 129/00 od 22. prosinca
2000.) stavak 4. l. 337. KZ je dopunjen na nain da je upotpunjena inkriminacija
kvalificiranog oblika djela koja sada, osim pribavljanja znatne imovinske koristi, obuhvaa i
prouzroenje tete velikih razmjera7.
Djelo je dovreno ve onda kada je poinitelj sebi stvorio mogunost da do
prisvojenog novca doe ne mora ga stvarni drati u svom posjedu. Tako je kazneno djelo
dovrio, nije ga samo zapoeo, odgovorni slubenik u banci koji novac sa tedne knjiice
ulagaa prenese na nove knjiice koje glase na donositelja ili na lozinku, a koje knjiice je on
za sebe otvorio, jer je na taj nain stvorio sebi mogunost raspolaganja tim tednim ulozima.8
U koliko je kaznenim djelom zlouporabe poloaja i ovlasti pribavljena imovinska
korist, ova pravna kvalifikacija e se primijeniti samo onda ako ne postoji obiljeje nekog
drugog kaznenog djela. Ono je supsidijarne prirode, pa optuenica koja je kao odgovorna
osoba u obavljanju slube, u namjeri da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist,
podnoenjem lanih obrauna dovela u zabludu ovlatenu osobu i tako je navela da poini
nezakonitu radnju, ostvarila je kazneno djela prijevare u slubi, a ne kazneno djelo
zlouporabe poloaja ili ovlast.9
Jednako tako, u jednom drugom sluaju sud je zakljuio da se ne radi se o kaznenom
djelu zlouporabe poloaja i ovlasti ve o kaznenom djelu primanja mita kada iz injeninog
6

8
9

Pravno shvaane Kaznenog odjela Vrhovnoga suda donijeto na sjednici odranoj 24. studenoga 1997.
godine
Kazneni odjel Vrhovnoga suda na sjednici odranoj 19. sijenja 2001. godine donio je dopunu pravnog
shvaanja od 24. studenoga 1997. godine (br. Su-726-IV/97) da zakonsko obiljeje teta velikih
razmjera postoji kad vrijednost prouzroene tete prelazi 300.000,00 kn. Ovo pravno shvaanje
primjenjivat e se od 29. prosinca 2000. godine.
Iz odluke VSRH, K-680/79 od 10. sijenja 1980.
Iz odluke VSRH, K--268/92 od 28. rujna 1992.

Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita

opisa djela proizlazi da je optuenik kao odgovorna osoba primio za sebe proviziju od
vlasnika inozemne firme zakljuenjem poslova s tom firmom, dakle, da je primio dar da u
granicama svoga ovlatenja obavi radnju koju bi i bez toga morao obaviti, to predstavlja
injenini supstrat tzv. nepravog pasivnog podmiivanja kao posebnog kaznenog djela protiv
slubene dunosti - primanja mita, to se ovaj sluaj, po pravilnoj primjeni zakona treba i
kvalificirati po tom posebnom propisu 10.
2. PRIMANJE I DAVANJE MITA
2. 1. Primanje mita
Mito je istoznanica za pojam dara ili kakve druge koristi koji se kao obiljeje djela
nalazi u zakonskom opisu korupcijskoj kaznenih djela. Pod "kakvom drugom koriu" kao
alternacijom "dara" ne smatra se samo novac nego i drugi materijalni probici.11
Pod pojmom druge koristi treba smatrati i onu korist koja nema strogo imovinski
karakter, npr. napredovanje u slubi kao oblik podmiivanja, dobivanje kredita pod povoljnim
uvjetima, plaanje putovanja kao nagrada za nezakonito postupanje u slubi i sl.
Pravo pasivno podmiivanje sadrano je u l. 347. st. 1. Kaznenog zakona. Radnja
poinjenja djela, kao najteeg oblik kaznenog djela primanja mita, sastoji se u tome da
poinitelj ovog kaznenog djela:
a) zahtijeva dar,
b) prima dar,
c) prima kakvu drugu koristi,
d) prima obeanje dara,
e) prima obeanja kakve druge koristi.
Istodobno od njega se, kao slubene ili odgovorne osobe, oekuje da u granicama
svoje ovlasti:
a) obavi slubenu radnju koju ne bi smio obaviti,
b) obavi drugu radnju koju ne bi smio obaviti,
c) ne obavi slubenu radnju koju bi morao obaviti,
d) ne obavi drugu radnju koju bi morao obaviti.
Kod ovog oblika kaznenog djela poinitelj ostvaruje, ini neto to ne bi smio initi,
ili pak proputa neto to bi morao obaviti, to nikako ne bi smio propustiti. Izmeu slubene
ili odgovorne osobe i ponuaa mita mora postojati odreena nagodba, makar i preutna,
obje strane su svjesne da se radi o odreenoj razmjeni usluga, ini se usluga za protuuslugu,
prima se ili obeanje dar, da bi se obavila ili ne bi obavila neka radnja.
Kazneno djelo e postojati bez obzira na visinu mita, te bez obzira dali se mito trai za
sebe ili za neku drugu osobu.
Ona osoba koje omoguuju ostvarenje mita pomagatelj je u ovom kaznenom djelu,
tako je osoba koja nosi poklon od one osobe koja daje mito, slubenoj osobi koja mito prima,
pomagatelj u ostvarenju ovog kaznenog djela, ako je pri tome znala, odnosno bila svjesna, o
emu se u konkretnom sluaju radi.12
Kao oblik krivnje kod poinitelja se trai postojanje namjere i to izravne.
Za postojanje kaznenog djela primanja mita nije odluno dali je slubena radnja zbog
koje se zahtjeva mito, doista izvrena ili nije izvrena, jer je djelo dovreno ve u asu kada
se zahtjeva ili prima dar ili obeanje dara, odnosno primi ili obea neka druga korist. Tako
Vrhovnog suda u svojoj odluci13 posebno istie da je optuenik primio novac od svjedoka u
10
11
12
13

Iz odluke VSRH,K-358/87. od 11.travnja 1989.


Rjenik kaznenog prava, glavni urednik eljko Horvati, urednici Leo Cvitanovi, Petar Novoselec.
Iz odluke VSH,K-774/54.
Iz odluke Vrhovnog suda br. K-1475/56 od 20. kolovoza 1956

Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita

cilju da ga kod odmjeravanja poreza favorizira, dakle da u krugu svojih slubenih ovlasti
uini neku slubenu radnju, koju ne bi smio uiniti, no, kazneno djelo je dovreno bez obzira
na to dali je optuenik izvrio radnju za koju je primio novac ili nije, bez obzira dali je
svjedoka kod odmjeravanja poreza favorizirao ili nije.
Slubena ili odgovorna osoba, kod kazneno djela primanja mita moe primiti dar, ali
jednako tako moe prihvatiti i neku drugu korist, pa da kazneno djelo bude ostvareno. To je
vidljivo iz jedne starije odluke Vrhovni sud u kojoj se istie 14 da je optuenik opravdano
oglaen krivim za kazneno djelo primanja mita koje je poinjeno na taj nain da je on kao
komercijalni direktor jednog poduzea, kupovinu razne nekurentne robe ili robe koja nije bila
proizvedena i za koju je bilo oito da nikad i nee biti proizvedena, od drugog poduzea
uvjetovao time da mu to poduzee od nekog treeg nabavi odreeni osobni automobil iz
uvoza uz manji iznos gotovinskog pologa, te dulji rok i manje obrone iznose otplate
preostalog dijela cijene automobila, to je navedeno poduzee i uinilo nakon to je optuenik
potpisao ugovor o kupoprodaji navedene nekurentne, odnosno fiktivne robe.
Produljeno kazneno djela primanja mita u naelu je mogue, meutim, Vrhovni sud
je u odluci br. K-141/90 od 17. srpnja 1980. naveo: " U izvrenju djela pod to. 2.5.
optuenik Z. M. nastupao je kao zamjenik okrunog javnog tuitelja, dakle kao slubena
osoba. Primio je novane iznose, poblie opisane u tim tokama, kako bi pogodovao ili
pomogao pojedinim okrivljenicima u krivinom postupku koji je voen protiv njih. To
pomaganje ili pogodovanje svakako ulazi u zakonski opis djela da se 'u granicama svog
ovlatenja obavi slubena radnja koja se ne bi smjela obaviti' i dovoljno je da je optuenik Z.
M. iskazao spremnost za takvo protuzakonito postupanje, a nije nuno da je ono doista i
poduzeto. Tu je spremnost optuenik Z. M. iskazao primanjem novanih iznosa u opisanim
okolnostima, dok su optuenici, F. M. posredujui u davanju novca optueniku Z. M., te M.
R. i M. M. dajui novac optueniku Z. M. kao zamjeniku okrunog javnog tuitelja da
protivno svojim ovlatenjima djeluje u korist okrivljenika, M. R. i M. M., ostvarili sva bitna
obiljeja krivinog djela iz l. 235. st. 1. KZH. Pritom djela pod tokama 2.5. sa stajalita
obinog ivota i loginog rezoniranja ne predstavljaju kontinuiranu djelatnost u smislu
jedinstvene prirodne cjeline, ne samo zbog vremenskog diskontinuiteta nego i zbog razliitih
okrivljenika u iju se korist primao novac. Djelima pod tokama 6.9. optuenik Z. M.
ostvario je protupravnu imovinsku korist iskoritavanjem svog poloaja zamjenika okrunog
javnog tuitelja. Samo kao diplomirani pravnik optueni Z. M. ne bi mogao obavljati uvid u
krivine predmete, konzultirati prometnog vjetaka te se kod predsjednika Opinskog suda na
K. zanimati se za predmet protiv K. D. jer osim tuilakog za takvo postupanje nije imao
drugo ovlatenje. Djela pod tokama 6.9. takoer ne predstavljaju kontinuiranu djelatnost u
smislu prirodne jedinstvene cjeline zbog vremenskog i prostornog diskontinuiteta i razliitih
okrivljenika za koje su poduzimane pravne radnje.
Iz iznesenog se vidi da je Vrhovni sud zauzeo stav da se u konkretnom sluaju ne radi
o produljenom kaznenom djelu, nego o realnom stjecaju, kada je utvreno da je poinitelj od
razliitih osoba primao mito, da ne postoji vremenski kontinuitet izmeu pojedinih radnji i da
ponaanje optuenika sa stajalita obinog ivota ne predstavlja kontinuiranu djelatnost.
Kada slube na ili odgovorna osoba nezakonito postupa u svezi s primanjem mita, pa
ostvari bie i nekog drugog kaznenog djela, postojat e stjecaj izmeu kaznenog djela
primanja mita i tog drugog djela, npr. primanja mita i krivotvorenja javne isprave. U koliko
slubena ili odgovorna osoba zahtjeva dar, pa ga nakon toga i primi, postojat e samo jedno
djelo primanja mita.
Pokuaj kaznenog djela u pravilu nije mogu jer je kazneno djelo dovreno kada
poinitelj poduzme bilo koju radnju koja je upravljena na primanje ili zahtijevanje dara ili
neke druge koristi.
14

Iz odluke VSH, K-969/80 od 17. prosinca 1980.

Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita

Nepravo pasivno podmiivanje sadrano je u odredbi lanak 347. st. 2. KZ kod


kojeg se radnja ostvarenja djela sastoji u tome da slubena ili odgovorna osoba:
a) zahtijeva dar,
b) prima dar,
c) prima kakvu drugu koristi,
d) prima obeanje dara,
e) primi obeanje kakve druge koristi.
Razlika u odnosu na tzv. pravo pasivno podmiivanje sastoji su u tome da poinitelj u
ovom sluaju zahtjeva ili primi dar ili kakvu drugu korist za obavljanje radnje koju bi i bez
podmiivanja morao obaviti, ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koju i bez
podmiivanja, ne bi smio obaviti.
Tako Vrhovni sud u svojoj odluci iz 1989. godine navodi da proizlazi da je poinitelj
kaznenog djela primio dar da unutar svojih ovlasti obavi radnju koju bi i bez toga morao
obaviti, to predstavlja injenini supstrat tzv. nepravog pasivnog podmiivanja kao posebnog
kaznenog djela protiv slubene dunosti, primanja mita, pa se ovaj sluaj, po pravilnoj
primjeni zakona, treba i kvalificirati po tom posebnom propisu, jer je optuenik kao
odgovorna osoba, poto je zakljuio poslove sa stranom tvrtkom, primio za sebe proviziju od
vlasnika te tvrtke.15
Naknadno pasivno podmiivanje opisano je u l. 347. st. 3. KZ. Kod njega slubena
ili odgovorna osoba nakon obavljanja odnosno neobavljanja slubene ili druge radnje, a u
vezi s njom, zahtjeva ili primi dar ili kakvu drugu korist. Mito ovdje nije unaprijed obeano
niti je zahtijevano.
U ovom sluaju ne postoji uzajamna veza izmeu obavljene ili neobavljene slubene
radnje i zahtijevanja ili primanja dara ili kakve druge koristi, no veza postoji u tome to se
naknadno zahtjeva ili primi dar u svezi s vrenjem slube, u emu je razlog inkriminiranja
naknadnog podmiivanja.
Izmeu obavljene, odnosno neobavljene slubene radnje i naknadnog primanja dara
moe proi odreeno vrijeme, no taj razmak treba biti razuman, da bi mogli zakljuiti da
postojalo kazneno djelo naknadnog pasivnog podmiivanja iz l. 347. st. 3. KZ.
2.2. Davanje mita
Ve prema zaprijeenoj kazni uoavamo da je kazneno djelo davanja mita daleko
lake od kaznenoga djela primanja mita. Ovdje se ne radi o slubenikom djelu, jer ga moe
poiniti bilo koja osoba koja slubenu ili odgovornu osobu navede da se ogrijei o slubu,
odnosno da je povrijedi na naine kako to zakon opisuje.
Kazneno djelo je dovreno davanjem ili samo obeanjem mita.
Posredovanje koje je predvieno u oba oblika davanja mita, kao to je i kod primanja
mita, u stvari je pomaganje poinitelju kaznenog djela, no to pomaganje se ne smatra
oblikom dionitva, nego je to samostalno djelo.
Prema stavak 1. l. 348. KZ kazneno djelo davanja mita e postojati kada neka osoba
slubenoj ili odgovornoj osobi dade ili obea dar ili kakvu drugu korist da u granicama svoje
ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi slubenu ili
drugu radnju koju bi morala obaviti, ili tko posreduje pri takvom podmiivanju slubene ili
odgovorne osobe.
Poinio je kazneno djelo davanja mita, poinitelj koji policajcu nudi neku drugu korist
da ovaj ne bavi radnju koju bio duan obaviti, kako se navodi u odluci Vrhovnog suda 16 u
kojoj stoji: "Nain na koji je optuenik ponudio policajcu da ljetuje u njegovu ugostiteljskom
15
16

Iz odluke VSRH, K-358/87 od 11. travnja 1989..


Iz odluke VSRH, K-1170/84 od 19. lipnja 1985.

Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita

objektu na otoku K. (izmijenili su pri tome ak i svoje adrese) pa i upuivanje poziva da se


posjet ostvari, uz injenicu da slubeno izvjee o prometnoj nezgodi nije ni sainjeno nego
je sve ostalo na biljeci u policajevu rokovniku, dovoljna su podloga za pravilan zakljuak
suda da je optuenik poinio kazneno djelo davanja mita. Pri tome nije ni od kakva znaenja
to je policajac mislio o takvoj optuenikovoj ponudi, kad je oito da je ta ponuda vezana uz
prometnu nezgodu i da je uslijedila upravo na osnovi nje, sa zahtjevom za naknadu tete na
koju optuenik nije imao pravo.
Posredovanjem kod podmiivanja bavio se u svojoj odluci K-454/69 Vrhovni sud,
koji navodi da u situaciji kada su poklon davale druge osobe posredstvom optuenika, onda
valja zakljuiti da je optuenik posredovao pri podmiivanju slubene osobe,. pri emu je
neodluno to je optuenik dio poklona zadrao za sebe jer je bie kaznenog djela davanja
mita ostvareno i bez toga, a injenica da je optuenik posredovao uz nagradu predstavlja
otegotnu okolnost na njegovoj strani.
Prema stavku 2. l. 348. KZ davanje mita e postojati kada netko slubenoj ili
odgovornoj osobi dade ili obea dar ili kakvu drugu korist da u granicama svojeg ovlatenja
obavi slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili da ne obavi slubenu ili drugu
radnju koju ne bi smjela obaviti, ili tko posreduje pri takvom podmiivanju slubene ili
odgovorne osobe,
Naknadno aktivno podmiivanje, prema naem zakonu ne predstavlja kazneno
djelo. Njime se bavio VSH17 u jednoj starijom odluci iz 1966. godine u kojoj se navodi da
davanje poklona slubenoj osobi, koja to ne trai, nakon izvrenja slubene radnje ne
predstavlja kazneno djelo davanja mita iz l. 326. KZ (koji je bio na snazi u to vrijeme), ako
to davanje nije prethodno ugovoreno ili obeano u vezi s izvrenjem te slubene radnje.
3. ODNOS KAZNENOG DJELA ZLOUPORABE POLOAJA I OVLASTI I
PRIMANJA MITA
Razliita su pravna shvaanja, kakav je meusobni odnos kaznenog djela zlouporabe
poloaja i ovlasti iz l. 337. KZ i kaznenog djela primanja mita iz l. 347. KZ. Kada
govorimo o idealni stjecaj ta dva kaznena djela, miljenja su podudarana, da idealni stjecaj
nije mogu, nego se radi o obliku prividnog stjecaja na osnovu specijaliteta. Sudska praksa
nema jedinstven stav dali je realni stjecaj ova dva kaznena djela mogu, a i meu teoretiara
kaznenog prava miljenja su podijeljena.
Izmeu ova dva kaznena djela postoje odreene slinosti ali i razlike, tako da kazneno
djelo zlouporabe poloaja i ovlasti ostvaruje poinitelj koji u cilju da sebi ili drugo pribavi
kakvu korist ili da drugom prouzroi kakvu tetu, iskoristi svoj poloaj, prekorai granice
ovlasti ili ne izvri dunost, djelo je dovreno kada je slubena osoba izvrila neku radnju, ne
onu koja odgovara zadacima slube, nego u namjeri da sebi pribavi neku korist, bez obzira na
to dali je korist stvarno i postigla, moe se poiniti samo u obavljanju slubene dunosti na
mjestu rada poinitelja, dok poinitelj kaznenog djela primanja mita, zahtijeva ili primi dar ili
kakvu drugu korist, primi obeanje dara ili kakve druge koristi da u granicama svojih ovlasti
obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smio obaviti ili ne obavi slubeni ili drugu radnju
koju bi morao obaviti, djelo je dovreno kada je slubena osoba primila dar ili obeanje dara,
bez obzira dali je izvrila onu radnju koju je, kao protuuslugu, za obeani dar trebala izvriti,
odnosno, kasnije djelatnosti slubene osobe koja je vezana uz primitak ili obeanje dara ne
ulazi u bie ovoga djela, moe se poiniti na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme gdje
poinitelj primi dar ili obeanje dara.
U pravnoj teoriji iskristalizirala su se dva oprena shvaanja o mogunosti stjecaja
ova dva kaznena djela.
17

Iz odluke VSH, K-431/66 od 20. listopada 1966.

Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita

Po prvom shvaanju ni realni stjecaj ova dva kaznena djela nije mogu bez obzira na
to dali je najprije izvrena zlouporaba slubenog poloaja i ovlasti, pa onda primljeno mito ili
je zbog primljenog mita zlouporabljen poloaj ili ovlast.
Kod kaznenog djela zlouporabe poloaja kod poinitelja mora postojati namjera
pribavljanja protupravne koristi, sebi ili drugome, ili nanoenja tete drugome, pa ako tu
korist predstavlja ono to je primljeno kao mito onda stjecaja nema. Ovdje je primanje mita
konzumirano prethodnim kaznenim djelom, pa predstavlja tzv. nekanjivo naknadno djelo.
Poinitelj se kanjava samo za kazneno djelo zlouporabe poloaja ili ovlasti
Situacija je obrnuta ako poinitelj najprije primi mito, a zatim u svezi s tim primanjem
mita zlouporabi slubeni poloaj ili ovlast, onda ta zlouporaba predstavlja tzv. naknadno
nekanjivo djelo i poinitelj se oglaava krivim samo za kazneno djelo primanja mita.
Po drugom shvaanju za kazneno djelo primanja mita nije najodlunije vrenje ili
nevrenje neke slubene radnje, ve primanje ili zahtijevanje dara ili neke druge koristi u
svezi s vrenjem slube. Djelo je dovreno ve samim obeanjem dara (pa i bez obzira na to
dali je slubena osoba poduzela ili ne, slubenu radnju koja predstavlja iskoritavanje
slubenog poloaja), pa svaka druga, daljnja djelatnost predstavlja novo samostalno kazneno
djelo, bez obzira na to to je ono poinjeno u svezi s primanjem mita.
Sudovi su u pojedinim sluajevima odluili da postoji stjecaja izmeu kaznenog djela
zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita kada je protupravna imovinska koristi
ostvarena, osim za poinitelja djela i za neku drugu osobu. Tako sud navodi da je optuenik
poinio kazneno djelo zlouporabe poloaja i ovlasti iz l. 337. st. 3. i 1. KZ i primanja mita
kada je utvreno da je kao policajac, vrei kontroli vozila i vozaa, zaustavio poljoprivredni
traktor i utvrdio da voza upravlja traktorom bez potrebnih dokumenata, te da je traktor
neregistriran, (ime je voza poinio prekraje koji su kanjivi po Zakonu o sigurnosti
prometa na cestama), prihvatio od strane vozaa traktora ponueni iznos od 300,00 kn kao
nagradu da ga ne prijavi za poinjeni prekraj, ime je istodobno omoguio vozau traktora
ne plaanje prekrajne kazne u ukupnom iznosu od 1.500,00 kn.18
Protupravna imovinska korist postignuta za drugoga bila je razlog za utvrivanje
postojanja stjecaja i u situaciji kada je optuenik primio mito u vie navrata ime je ostvario
jedno produljeno kazneno djelo primanja mita, a kako je pored toga i drugima pribavio
protupravnu imovinsku korist (ukupna svota carine koju su trebali platiti S. J.,O. L. i M. M.
iznosila je 21.408,57 n. d) jer nisu platili dunu carinu i ostala davanja koja su bila znatno
vea od poklona, zlouporabio je i svoj poloaj, iz ega je vidljivo da su se u ponaanju
optuenika, osim kaznenog djela primanja mita, stekli i elementi kaznenog djela zlouporabe
poloaja i ovlasti iz koristoljublja, zbog ega je Vrhovni sud prihvatio albu dravnog
odvjetnika, preinaio pobijanu presudi i optuenika oglasio krivim ne samo za kazneno djelo
primanja mita nego i za kazneno djelo zlouporabe poloaj i ovlasti iz koristoljublja.19
Iz ove dvije odluke, od kojih je jedna starija, a druga novijeg datuma, vidimo da je sud
kao razlog za utvrivanje postojanja stjecaja uzeo okolnost da je poinitelj osim koristi za
sebe pribavio i korist za druge, u prvom sluaju traktorista nije platio prekrajnu kaznu koja
je bila znatno via od mita koje je ponudio policajcu, a u drugom sluaju tri osobe su izbjegle
platiti znatan iznos carine na koji nain su takoer stekle protupravnu imovinska korist.
Meutim, u jednom slinom sluaju, Vrhovni sud Slovenije je u jednoj starijoj
odluci20 zauzeo suprotno stajalite u kojem navodi da je slubenik uprave prihoda koji je
primio mito od privatnog zanatlije poreskog obveznika da ne bi evidentirao vie njegovih
rauna podlonih oporezivanju i time mu omoguio da izbjegne plaanje poreza, poinio
18
19
20

Iz odluke upanijskog suda u Bjelovaru K-37/01 od 22. veljae 2001.


Iz odluke VSH. K-454/69 od 2. srpnja 1969.
Odluka Vrhovnog suda Slovenije K-675/64

Ana Garai * Odnos kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti i primanja mita

samo kazneno djelo primanja mita, a ne u stjecaju i kazneno djelo zlouporabe poloaja ili
ovlasti.
Pojedina dravna odvjetnitva danas izgleda prihvaaju stav da stjecaja nema, jer je
dravni odvjetnik u jednoj optunici 21 stavilo na teret optuenicima da su kao djelatnici
carinarnice s ciljem da sebi i raznim vlasnicima privatnih tvrtki omogue ostvarivanje
nepripadne imovinske koristi (neplaanjem carine, troarina i poreznih obveza na raznu
uvezenu robu, koja je kasnije prodana "na crno"), svi zajedno jo otetili i Republiku
Hrvatsku za iznos od preko 20 miliona kuna, kada je djelatnost svih optuenika pravno
kvalificirana samo kao kazneno djelo zlouporabe poloaja ili ovlasti.
Prilikom razmatranju mogunosti postojanja stjecaja izmeu ova dva kaznena djela
uvijek moramo imati na umu da se ne moe raditi o kaznenom djelu primanja mita iz l. 347.
st. 2. KZ, jer tu slubena ili odgovorna osoba zahtjeva ili primi dar ili obeanje dara da obavi
ono to bi inae morala obaviti, odnosno da ne obavi on to i inae ne bi smjela obaviti, pa
stjecaj ovog oblika kaznenog djela primanja mita s kaznenim djelom zlouporabe poloaja i
ovlasti ne dolazi u obzir. To potvruje i Vrhovni sud u svojoj odluci 22 kada navodi da se ne
moe raditi o kaznenom djelu zlouporabe poloaja i ovlasti ve o kaznenom djelu primanja
mita kada iz injeninog opisa djela proizlazi da je optuenik kao odgovorna osoba primio za
sebe proviziju od vlasnika inozemne firme zakljuenjem poslova s tom firmom, dakle, da je
primio dar da u granicama svoga ovlatenja obavi radnju koju bi i bez toga morao obaviti, to
predstavlja injenini supstrat tzv. nepravog pasivnog podmiivanja kao posebnog kaznenog
djela protiv slubene dunosti - primanja mita, pa se ovaj sluaj, po pravilnoj primjeni zakona
treba i kvalificirati po tom posebnom propisu.
Teko je odgovoriti na pitanje dali je stjecaj kaznenog djela zlouporabe poloaja i
ovlasti i primanja mita uvijek postoji, ali ga svakako ne treba iskljuiti jer ta dva kaznena
djela niti iskljuuju niti konzumiraju jedno drugo. Konsumpcija kaznenog djela zlouporabe
poloaja i ovlasti, kaznenim djelom primanja mita, to su zastupali pojedini teoretiara, a radi
predviene stroe kazne za kazneno djelo primanja mita nije ni u to vrijeme bila prihvaena
od strane sudske prakse, a danas, kada je i razlika u zaprijeenoj kazni nestala, elaboracija tih
stavova se ukazuje suvinom. ini nam se da bi u pojedinim sluajevima, kada se radi o
zlouporabama koje su veega intenziteta bilo mjesta stjecaju ovog kaznenog djela s kaznenim
djelom primanja mita, a u koliko se utvrdi suprotno, kazneno djelo zlouporabe poloaja i
ovlasti bilo bi inkludirano kaznenim djelom primanja mita. Izmjene Kaznenog zakona koje se
oekuju donijeti e niz promjena u Glavi XXV - Kaznena djela protiv slubene dunosti, a
dali e otkloniti nedoumice u pitanjima stjecaja ova dva kaznena djela, ostaje da vidimo.

21

22

Optunica upanijskog dravnog odvjetnitva Rijeka KT-78/97, presuda br. K-6/98 koja je ukinuta
povodom albi optuenika, a dravni odvjetnik se alio samo na odluku o kazni.
Iz odluke VSRH, K-358/87 od 11. travnja 1989.

You might also like