Smjernice za kolovanje djece

s posebnim potrebama
u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

Zahvalnost
Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija izraava zahvalnost kolama, direktorima, pedagozima,
nastavnicima, roditeljima, uenicima, te predstavnicima Ministarstava, Pedagokih zavoda, nevladinih
organizacija i djelatnicima slubi za zapoljavanje to su svojim uestvovanjem u procesu istraivanja omoguili
sticanje uvida u inkluzivno obrazovanje u srednjim kolama u BiH i definiranje preporuka za kolovanje djece s
posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini.
Izdava
Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija
UNICEF
Lektorica:
Edina Dmitrovi
Dizajn i tampa:
Jordan Studio, Sarajevo
Stavovi izneseni u ovoj publikaciji ne odraavaju nuno stavove i miljenja MDG-F programa Zapoljavanje i
zadravanje mladih (YERP), niti agencija koje implementiraju program: IOM, UNDP, UNFPA, UNICEF i UNV.

Adresa izdavaa:
Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija
Patriotske lige 33/Petra Tijeia 10, 71000 Sarajevo
Tel/fax: + 387 (0) 33 460 128/460 264
e-mail:dugabih@bih.net.ba, www.dugabih.com.ba

April 2013. godine

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

Sadraj

Uvod

Inkluzija u obrazovanju

Pravni okvir

13

Rezultati istraivanja u srednjim kolama u BiH

19

Preporuke

23

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

Tim koji je bio angairan na izradi Smjernica:

1. Anka Izetbegovi, prof. - Udruenje DUGA

2. Sanja Matkovi, prof. - Udruenje DUGA
3. mr.sci. Vasilija Veljkovi, Udruenje DUGA
4. Jelena ipka, inspektor - prosvjetni savjetnik za specijalne ustanove i djecu sa posebnim potrebama u redovnim kolama, Republiki pedagoki zavod Republike Srpske
5. Sead Jahi, prof. pedagogije, struni savjetnik za oblast obrazovanja Pedagokog zavoda Tuzlanskog kantona
6. mr.sci. Selma Hodi, dipl. defektolog, Zavod za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihikom i tjelesnom razvoju/ voditeljica Odjela za dokumentaciju i edukativnu inovaciju Tuzlanskog kantona
7. mr.sci. Nefiza Dautovi, struna savjetnica za predkolsko i inkluzivno obrazovanje Ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta HNK/
8. mr.sci. Ranka Katalinski, Srednja elektrotehnika kola Sarajevo
9. Milenko Vujinovi, predsjednik Udruenja za pomo djeci i omladini sa posebnim potrebama Sunce, Pale

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

1.
Uvod

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

Bosna i Hercegovina je potpisivanjem i ratifikacijom niza dokumenata iz oblasti djeijih prava

iskazala svoju opredijeljenost za stvaranje uvjeta za kvalitetan odgoj i obrazovanje svakog djeteta,
s posebnim naglaskom na djecu s posebnim obrazovnim potrebama.
Program zapoljavanja i zadravanja mladih (YERP) podran je kroz Fond za dostizanje milenijumskih razvojnih ciljeva i finansiran od strane Vlade Kraljevine panije.
Program zajedniki provode UNDP, UNICEF, UNFPA, IOM i UNV u partnerstvu sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, entitetskim ministarstvima za
rad i obrazovanje, Agencijom za statistiku BiH, entitetskim agencijama za statistiku, zavodima za
zapoljavanje u cijeloj zemlji, osnovnim i srednjim kolama opeg usmjerenja, opinama i ruralnim
zajednicama, pojedinanim preduzeima, te udruenjima iz privatnog sektora i organizacijama
civilnog drutva od nivoa zajednice do dijaspore.
Smjernice su uraene na temelju istraivanja i Izvjetaja Zastupljenost mjera i principa inkluzivnog obrazovanja u odgojno-obrazovnim praksama i politikama srednjokolskog obrazovanja u
BiH koji je proveden u okviru UN programa Zapoljavanje i zadravanje mladih. Istraivanje je
provelo Udruenje DUGA u partnerstvu sa proMente socijalna istraivanja u 65 srednjih kola na
prostoru cijele Bosne i Hercegovine sa 669 nastavnika, od toga u 31 srednjoj koli u BiH sa 489
roditelja, te u 30 srednjih kola u BiH sa 527 uenika.
Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini su
namijenjene obrazovnim vlastima na svim nivoima kako bi definirale strateke pravce u inkluzivnom obrazovanju i osigurale odgoj i obrazovanje svakog djeteta odgovarajui na specifine
potrebe i mogunosti uenika.
Ovaj dokument predstavlja okvir za izradu dravne, entitetskih, kantonalnih i strategije Distrikta
Brko u oblasti inkluzivnog obrazovanja u srednjim kolama Bosne i Hercegovine. Plan prua set
konkretnih preporuka, dovoljno prilagodljivih specifinim uvjetima entiteta/kantona/regija. Namjena mu je sluiti kao putokaz za kreatore odgojno-obrazovnih politika u cilju razvijanja i provedbe
strategija koje zabranjuju diskriminaciju i promoviraju pravo na jednake mogunosti za svako dijete. Smjernice i prioritetne akcije se zasnivaju na meunarodnim i domaim konvencijama, stategijama i akcionim planovima za djecu s posebnim obrazovnim potrebama/djecu s invaliditetom.
Svaka akcijska smjernica postavlja prioritete i konkretne aktivnosti koje entiteti/kantoni/Distrikt
Brko mogu dodatno razviti i prilagoditi specifinostima zajednica za koje su odgovorni.

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

2.
Inkluzija u obrazovanju

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

Obrazovanje je ogledalo drutvene ukljuenosti i ono koristi prilike i stvara mogunosti za uenje
o razliitostima i upoznavanje ljudske raznolikosti. Kroz obrazovanje se podstie zajedniko
djelovanje u pruanju razliitih usluga djeci s posebnim obrazovnim potrebama i razvija osjeaj za
drutvenu pravdu i oslobaanje od predrasuda i stereotipa.
Najvei izazov u implementaciji inkluzije u obrazovanju je prevladavanje predrasuda prema djeci
s posebnim potrebama i podizanje nivoa znanja nastavnika i drugih uenika o prirodi razliitih
potreba i potekoa kako nijedno dijete ne bi bilo izloeno neprimjerenom tretmanu u koli.
Inkluzivno obrazovanje predstavlja pomjeranje od preokupiranosti odreenom grupom ka fokusiranju na prevazilaenje prepreka u uenju i ueu.
Definicije inkluzije koje daje UNESCO potiu sa konferencije u Salamanki, 1994. godine, i stavljaju
naglasak na to da je inkluzija pokret koji je u direktnoj vezi s poboljanjem obrazovnog sistema kao
cjeline:
Inkluzija je proces rjeavanja i reagovanja na raznovrsnost potreba svih uenika kroz sve vee
uestvovanje u uenju, kulturama i zajednicama i sve manju iskljuenost u okviru obrazovanja
i iz njega. Inkluzija obuhvata promjene i izmjene sadraja, pristupa, struktura i strategija, sa
zajednikom vizijom koja obuhvata svu djecu odgovarajue starosne dobi i sa ubjeenjem da
je redovni obrazovni sistem odgovoran za obrazovanje sve djece.
Svi kljuni meunarodni i domai dokumenti mogu se kratko sumirati na sljedei nain:
o Sva djeca mogu da ue i imaju pravo na obrazovanje i odgoj.
o Djeca najbolje ue u prirodnoj vrnjakoj grupi. Zato im treba omoguiti obrazovanje
u redovnim predkolskim, osnovnim i srednjokolskim ustanovama.
o Nastavnici i kole trebaju da prilagode nain rada tako da izlaze u susret potrebama
djece.
o Nekoj djeci, zbog tekoa u razvoju, potrebna je dodatna pomo u obrazovanju.
Inkluzija je nov nain razmiljanja. Umjesto investiranja u specijalne kole za djecu sa tekoama u
razvoju, mnoge zemlje se okreu ka inkluzivnom obrazovanju preusmjeravaju napore na:
- podravanje SVE djece u redovnim kolama,
- pronalaenje novih naina za davanje podrke kolama i nastavnicima.

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

Principi inkluzije
Prvi i osnovni opi princip inkluzivnog sistema ini pruanje jednakih ansi svima: svako dijete
ima neotuivo pravo na obrazovanje i nijedno dijete se ne iskljuuje iz kolovanja
kljuno uvjerenje inkluzivne kole je da svako dijete moe da ui i da ima korist od obrazovanja.
Princip inkluzivne kole je da se kole prilagoavaju potrebama uenika, a ne uenici potrebama
kole. Praksa inkluzivnog obrazovanja potvruje znaaj stava da su individualne razlike meu djecom izvor bogatstva i raznovrsnosti, a ne problem, i da se na razliite potrebe i individualni tempo
uenja i razvoja moe uspjeno odgovoriti irokim opsegom fleksibilnih pristupa.
Analiza razvoja inkluzivnih kola pokazala je da inkluzija nije samo jedna prelomna taka u orijentaciji i organizaciji kole, ve da je razvoj inkluzivne dimenzije kole zapravo jedan kontinuirani
proces promjena u pravcu jaanja i podsticanja razliitih oblika participacije uenika, nastavnika,
roditelja i lanova lokalne zajednice u radu kole, u pravcu razvoja kulture, politike i prakse koja
izlazi u susret razliitostima uenika, u pravcu identificiranja i otklanjanja prepreka uenju i participaciji, u pravcu razvoja odgovarajueg kurikuluma, kao i u pravcu odgovarajue obuke nastavnika
i razvijanja razliitih oblika podrke uenicima i koli. U ovom procesu, kada se kola opredijeli za
inkluzivni pristup, od posebnog znaaja je dalje razvijanje pozitivnih stavova prema uenicima iz
posebno osjetljivih i marginaliziranih grupa i stalna usmjerenost na praenje obrazovnih potreba i
identificiranje prepreka za ostvarivanje tih potreba.

Djeca i mladi s posebnim obrazovnim potrebama

Iako se sve ee naglaava da inkluzivna kola nije samo redovna kola u kojoj se obrazuju djeca s
posebnim potrebama, ve da je to kola u kojoj sva djeca dobijaju odgovarajuu podrku za razvoj
sopstvenih potencijala, jo uvijek se veoma esto na prvom mjestu misli na inkluzivno obrazovanje
kao vid drutvene podrke procesu uenja djece i uenika s posebnim potrebama. Meutim, upravo praksa inkluzivnog obrazovanja kroz usmjerenost na potrebe djeteta i individualizaciju pristupa svakom ueniku, uslovila je i preispitivanje samog pojma posebne potrebe. Naime, skoro
istovremeno sa pojavom termina inkluzija, u strunoj, prije svega obrazovnoj i u iroj drutvenoj
javnosti, pojavljuje se i izraz posebne potrebe, koji se sada koristi da oznai svu djecu kojoj je
potrebna posebna drutvena podrka i koja bez pomoi odgovarajuih slubi nee postii ili
odrati oekivani nivo fizikog, intelektualnog ili socijalnog razvoja.

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

Ovaj, sada esto koriteni, iako i kritizirani termin uveden je nakon to su analize ivotne situacije
djece i mladih sa potekoama u razvoju pokazale da u njihovom ivotnom prostoru postoje brojne prepreke koje spreavaju zadovoljavanje njihovih osnovnih i bitnih potreba. Danas, kada su
razjanjena neka ogranienja i mnoge nesavrenosti ovog termina, on se vie ne oznaava kao
idealni termin, koji se oslanja na problematiku prava marginaliziranih grupa i koji izraava sva
osnovna prava djece i mladih koji su iskljueni iz drutva i obrazovanja.
Prvo, jasno je da se ovaj termin ne moe jednako uspjeno primijeniti na sve marginalizirane i diskriminirane grupe. Zatim, pitanje je da li je ovdje rije o zaista posebnim potrebama, pa i posebnim
obrazovnim potrebama, ili se posebnost zapravo tie samo potrebe za posebnom drutvenom
podrkom. Takoer, moe se postaviti pitanje da li je pravo na razliitost najbolje uvaeno, pa ak i
da li je zaista uvaeno na pravi nain, dodjeljivanjem statusa posebnosti. Ako se stvarno uvae prava, i ako se zaista polazi od potreba, onda nije rije o posebnoj, ve o odgovarajuoj drutvenoj
podrci, koja je ve, kao odgovarajua, obezbijeena za veinski dio drutva. Iz ovoga slijedi da je
pruanje odgovarajue podrke manjinskim dijelovima drutva samo izjednaavanje u pravima i
otklanjanje postojee nepravinosti i segregacije.
Argumenti za dalje koritenje ovog termina odnose se na njegovu povezanost sa inkluzivnim pokretom u obrazovanju i svakako znatno manje prisutne stigmatizujue konotacije u poreenju sa
ranije koritenim terminima. Takoer, ovaj termin, iako se ne primjenjuje jednako uspjeno na sve
grupe drutveno marginaliziranih i iskljuenih iz obrazovanja, ipak znatno bolje od ranije koritenih
obuhvata vei broj ovih grupa. Dalje, mada se naelno moe diskutirati o znaenjima posebnosti
u kontekstu jednakosti prava, ostaje injenica da je neophodna dodatna i posebna podrka da bi
djeca i mladi bili ukljueni u obrazovanje i drutvo. Sintagme posebne potrebe i posebne obrazovne potrebe dovoljno dobro mogu da se primijene na djecu s potekoama u fizikom, intelektualnom i senzornom razvoju, djecu sa poremeajima ponaanja, hroninim bolestima, djecu na
duem bolnikom ili kunom lijeenju, djecu sa emocionalnim smetnjama, djecu iz emocionalno i
kulturno depriviranih sredina, djecu bez roditeljskog staranja, zlostavljanu djecu, djecu pogoenu
ratom, izbjeglu i raseljenu djecu. tavie, ove sintagme su upotrebljive i korisne za oznaavanje
kako posebnih, tako i posebnih obrazovnih potreba darovite djece, jer obuhvataju i potrebu za
posebnom podrkom razvoju talenta i linosti nadarene dece.
Konano, iako sada sve popularnije sintagme naglaavaju posebnost, one imaju nesumnjivu vrijednost jer ukazuju na kljuni pojam potrebe, koji je osnovni i neizbjean u savremenom razvojnopsiholokom i pedagokom pristupu. Upravo ovaj pojam povezuje razvoj i obrazovanje i problematiku prava pomjera na konkretni nivo, upotrebljiv kao polazite u obrazovnoj praksi. Upravo je

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

10

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

pojam potreba onaj pojam koji je od znaaja i za djecu i mlade iz marginaliziranih grupa. ak i
kada je, kao u sintagmi posebne obrazovne potrebe, povezan sa odrednicom posebni, ukazuje na
polazite, put i korake podrke za ukljuivanje, izjednaavanje i uestvovanje.

Terminologija
1.Inkluzija
Inkluzivno obrazovanje - obrazovni sistem koji odgovara na sve potrebe uenika i kao takav kontinuirano radi na poboljanju uea i eliminaciji iskljuenosti iz svih aspekata kolovanja i to na
nain da se nijedan uenik ne osjea drugaijim od bilo kojeg drugog i koji osigurava rezultate.
krtic, T.M. (1991), Booth, T. (2000), Byers, R. (2004), Singal, N. (2007)

2. Djeca s posebnim potrebama

Sintagma djeca s posebnim potrebama podrazumijeva svu djecu koja odstupaju od prosjeka, i
ukazuje na to da bazina sredina (porodica i kola) dijeli miljenje da postoji cilj razvoja koji dijete
moe ostvariti samo uz posebnu (privremenu ili trajnu) pomo i podrku koja odgovara njegovoj
posebnoj potrebi. Ukazuje na to da za svakog uenika koji ima (privremenu ili trajnu) posebnu
potrebu treba pronai posebne puteve za ostvarivanje kako odgojnih tako i obrazovnih efekata
kolovanja i cjelokupnog funkcioniranja u drutvu.

3. Invaliditet
U UN Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom Osobe s invaliditetom su one osobe koje
imaju dugotrajna fizika, mentalna, intelektualna ili senzorna oteenja, koja u meudjelovanju s
razliitim preprekama mogu spreavati njihovo puno i efikasno uestvovanje u drutvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

11

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

4. Hendikep
Hendikep predstavlja rezultat socijalnog i kulturolokog procesa: on je posljedica susreta pojedinca
sa svojim tjelesnim i psiholokim karakteristikama (koje ukljuuju eventualno i neku tekou) i
njegove individualne historije u jednom posebnom kontekstu. Termin hendikepiranost treba koristiti samo ukoliko se eli naglasiti nepripremljenost okoline za kvalitetno ivljenje osoba s posebnim potrebama, a ne i u situacijama kada se eli rei da osoba ima tekou u razvoju.

5. Tekoe u razvoju
Pojam tekoe u razvoju obuhvaa razna priroena i steena oteenja razliite vrste i stepena,
kao to su oteenja sluha, vida, govorne komunikacije, invaliditet, intelektualne tekoe, razliita
oteenja mozga koja se manifestiraju u oteanoj sposobnosti kretanja, oteenju miia i ivaca
(cerebralna paraliza) ili pak u komunikaciji i nesposobnosti savladavanja drutvenih vjetina (autizam).

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

12

3.
Pravni okvir

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

3.1. Meunarodna dokumenta

Osnovni princip meunarodnih instrumenata je princip nediskriminacije, to znai da osobama s
invaliditetom pripadaju sva prava propisana u meunarodnim dokumentima jednako kao i svakom
graaninu. Pored obaveze da uskladi domae zakonodavstvo sa meunarodnim normama koje je
prihvatila, drava je obavezna i da u praktinoj primjeni vodi rauna koliko su vulnerabilne skupine,
kao to su osobe sa invaliditetom1, ukljuene u sistem i koliko im je od propisanih prava stvarno
dostupno.
UN Konvencija o pravima djeteta je osnovni meunarodni dokument koji definira djeija prava.
Usvojena je na Generalnoj skuptini Ujedinjenih naroda 20. 11. 1989. godine, a sadri univerzalne
standarde koje drava strana Konvencije (tj. koja ju je potpisala i ratificirala) mora garantirati svakom djetetu. U Konvenciji se govori, prije svega, o obavezama odraslih u odnosu prema djetetu kao
i o obavezama brojnih drutvenih faktora u vezi sa zatitom djeteta.
Posebno se istiu sljedei lanovi Konvencije vezani za prava djece s posebnim potrebama:

lan 2
2.1. Drave strane potivat e i osigurati svakom djetetu na svom podruju prava navedena u ovoj
Konvenciji bez ikakve diskriminacije prema djetetu, njegovim roditeljima ili zakonskim starateljima
u pogledu njihove rase, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog,
etnikog ili socijalnog porijekla, imovine, tekoa u razvoju, obiteljskog porijekla ili kakve druge
okolnosti.

lan 23
23.1. Drave strane priznaju da dijete s tekoama u razvoju treba voditi ispunjen i pristojan ivot
u uvjetima koji garantiraju dostojanstvo, jaaju djetetovo oslanjanje na vlastite snage i olakavaju
njegovo djelotvorno uestvovanje u zajednici.
U godinama nakon Konvencije o pravima djeteta pokrenut je itav niz akcija i usvojeni dokumenti
s ciljem postizanja obrazovanja za sve i minimiziranja diskriminacije u odgoju i obrazovanju. Jedna
od vanijih akcija je dokument Izjava iz Salamanke (UNESCO, 1994.) koji naglaava da su redovne
kole s inkluzivnom orijentacijom najefektnije sredstvo borbe protiv diskriminatornih stavova,
izgradnje inkluzivnog drutva i postizanja obrazovanja za sve. Takoer se istie da mnoga djeca
1
Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna fizika, mentalna, intelektualna ili senzorna oteenja koja, u meudjelovanju s razliitim
preprekama, mogu spreavati njihovo puno i djelotvorno uestvovanje u drutvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

14

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

doivljavaju potekoe u uenju i stoga imaju posebne obrazovne potrebe u nekom periodu svog
kolovanja. kole moraju nai nain da uspjeno obrazuju svu djecu, ukljuujui i onu koja imaju
ozbiljne potekoe i smetnje u razvoju. U izjavi iz Salamanke i Okviru za akciju se nanovo potvruje
pravo na obrazovanje svakog pojedinca, kao to je utvreno u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim
pravima iz 1948. godine, te se obnavlja zahtjev donesen na Svjetskoj konferenciji o obrazovanju
za sve iz Jomtiena (1990), da se svima, bez obzira na individualne razlike, omogui pravo na obrazovanje.
U Izjavi se takoer spominju i Standardna pravila za izjednaavanje mogunosti za osobe s invaliditetom (1993) prema kojima bi obrazovanje djece s potekoama trebalo biti integralni dio
obrazovnog sistema.

Temeljne izjave:
 svako dijete ima osnovno pravo na obrazovanje i mora mu se pruiti prilika da postigne i
odrava jedan prihvatljiv nivo uenja;
svako dijete ima jedinstvene karakteristike, interese, sposobnosti i potrebe za uenjem;
o brazovni sistemi bi se trebali planirati i obrazovni programi implementirati tako da vode
rauna o irokoj raznolikosti ovih karakteristika i potreba;
 uenici s posebnim obrazovnim potrebama moraju imati pristup redovnim kolama koje
bi im bile prilagoene putem odgovarajuih pedagokih nastojanja kojima je mogue
izai u susret tim potrebama;
r edovne kole sa ovakvom inkluzivnom orijentacijom su najefikasniji naini suzbijanja
diskriminatorskih stavova, kreiranja otvorenih zajednica, izgradnje inkluzivnog drutva
i ostvarivanja obrazovanja za sve; tavie, one obezbjeuju efikasnije obrazovanje za
veinu djece i unapreuju efikasnost i isplativost cjelokupnog obrazovnog sistema
(UNESCO, 1994.: vii, par. 2).
UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom 61/106- rezolucija koju je usvojila Generalna
skuptina Ujedinjenih naroda 2006. godine, a Bosna i Hercegovina ratificirala 12. 03. 2010. godine. Osnovna naela ove Konvencije su: potovanje uroenog dostojanstva, individualna samostalnost ukljuujui slobodu vlastitog izbora i nezavisnost osoba; zabrana diskriminacije; puno i

15

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

efikasno uee i ukljuivanje u drutvo; uvaavanje razlika i prihvatanje osoba sa invaliditetom

kao dijela ljudske raznolikosti i ovjeanstva; jednake mogunosti; dostupnost; ravnopravnost
ena i mukaraca; uvaavanje razvojnih sposobnosti djece s invaliditetom kao i potovanje prava
djece s invaliditetom na ouvanje svog identiteta. Ona garantira prihvatanje invaliditeta kao oblika
razliitosti te njegovo potpuno uvaavanje od strane drave i drutva.

3.1. Domae zakonodavstvo i dokumenta

Meunarodni pravni instrumenti koje je Bosna i Hercegovina ratificirala i koji su sastavni dio Ustava
Bosne i Hercegovine, ustava entiteta i kantona i Distrikta Brko, a neki su po pravnoj snazi iznad
domaih zakona, ine dio normativno-pravnog poretka relevantnog i za pitanja invaliditeta i prava
djece s posebnim obrazovnim potrebama.
Osnovni princip meunarodnih instrumenata je princip nediskriminacije, to znai da osobama s
invaliditetom pripadaju sva prava propisana u meunarodnim dokumentima jednako kao i svakom
graaninu. Pored obaveze da uskladi domae zakonodavstvo sa meunarodnim normama koje je
prihvatila, drava je obavezna i da u praktinoj primjeni vodi rauna koliko su vulnerabilne skupine,
kao to su djeca s posebnim potrebama, ukljuene u sistem i ivot zajednice i koliko im je od propisanih prava stvarno dostupno.
Bosna i Hercegovina je usvajanjem meunarodne regulative pokazala opredjeljenje za uvaavanje
naela demokratije i potivanja ljudskih prava. U mnoge zakone od interesa za djecu s invaliditetom ugraeni su principi nediskriminacije. Meutim, u nekim zakonima nisu na pravi nain prepoznate potrebe osoba s invaliditetom.
U nizu meunarodno-pravnih akata univerzalnog karaktera o ljudskim pravima, Bosna i Hercegovina je ratificirala glavne meunarodne ugovore ljudskih prava koji e se primjenjivati u BiH i koji
su navedeni u Aneksu I Ustava BiH (ustava entiteta i kantona). Osim brojnih meunarodno-pravnih
dokumenta o ljudskim pravima univerzalnog znaaja, prihvaen je i veliki broj konvencija i drugih
akata od regionalnog znaaja, u sklopu kojih treba naroito istai Evropsku socijalnu povelju, potpisanu u maju 2004. godine, koja postavlja standarde ekonomskih i socijalnih prava.
Bitno je naglasiti da se prema izriitoj ustavnoj odredbi (lan II.2. Ustava BiH) Evropska konvencija
o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda neposredno primjenjuje i, to je neuobiajeno za pravni
sistem, ima prioritet u primjeni u odnosu na ostale zakone BiH.

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

16

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

Ustavom BiH utvreno je da sve osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju pravo na obrazovanje, a utvrivanje tog prava pripada entitetima. U Federaciji Bosne i Hercegovine, u skladu
sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 1/94, 13/97,
16/02, 22/02, 52/02, 60/02, 18/03, 63/03) kantoni su nadleni za utvrivanje obrazovne politike i
donoenje propisa o obrazovanju i osiguravanje obrazovanja.
Zakoni o srednjem obrazovanju, u skladu sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj 18/03) propisuju da se u srednjoj koli
obrazuju i uenici s posebnim obrazovnim potrebama. Obrazovanje se odvija po prilagoenim programima, i to u redovnim kolama i prema programima prilagoenim individualnim potrebama,
mogunostima i sposobnostima.
Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 18/03)
osigurava se pravo na obrazovanje i za uenike s posebnim obrazovnim potrebama.
U lanu 3 Zakona se istie da su:

Opi ciljevi obrazovanja:

... b) osiguravanje optimalnog razvoja za svaku osobu, ukljuujui i one s posebnim potrebama, u
skladu sa njihovim uzrastom, mogunostima i psiho-fizikim sposobnostima;,
... e) osiguranje jednakih mogunosti za obrazovanje i mogunost izbora na svim nivoima obrazovanja, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status,
obiteljski status, vjeroispovijest, psiho-fizike i druge vlastite osobine;...

U lanu 4 istog zakona se naglaava da:

a) svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogunosti uea u odgovarajuem obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi,
b) jednak pristup i jednake mogunosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova i prilika za sve, za
poetak i nastavak daljeg obrazovanja,
c) odgovarajue obrazovanje podrazumijeva obrazovanje koje, u skladu s utvrenim standardima,
osigurava djetetu da na najbolji nain razvije svoje uroene i potencijalne umne, fizike i moralne
sposobnosti, na svim nivoima obrazovanja.
Usvajanjem Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine (2011.-2014.), preporuuje se da obrazovanje treba da prui jednake mogunosti svoj djeci u skladu sa njihovim interesima i sposobnos-

17

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

tima, to proizlazi iz opeprihvaenih, univerzalnih vrijednosti i demokratskog drutva, te vlastitih

vrijednosti sistema zasnovanih na specifinostima naroda i nacionalnih manjina koje ive u Bosni
i Hercegovini.
Izradom i usvajanjem Akcionog plana za djecu, Politika u oblasti invaliditeta, Strategije za
izjednaavanje mogunosti za osobe sa invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine (2011.-2015.)
i Strategije unapreenja drutvenog poloaja lica sa invaliditetom u Republici Srpskoj (2010.-2015.),
drava Bosna i Hercegovina se opredijelila za novi pristup u oblasti invalidnosti, baziran na ljudskim pravima i socijalnom modelu, to predstavlja sveobuhvatni pogled na pitanja invaliditeta,
kreiranje i primjenu rjeenja za osobe sa invaliditetom na nivou zajednice u multisektorskom pristupu i uz uee svih relevantnih aktera.

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

18

4.
Rezultati istraivanja u srednjim kolama u BiH

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

Kvalitativno istraivanje
je imalo za cilj prikupiti i obraditi podatke koji se odnose na definirane istraivake zadatke,
od strane nadlenih i relevantnih ministarstava obrazovanja, pedagokih zavoda, kolskih
menadmenta, srednjokolskih nastavnika, uenika i njihovih roditelja, nevladinih organizacija
koje se bave pitanjima inkluzije, te zavoda/slubi za zapoljavanje. Osnovne metode prikupljanja
podataka koritenih pri ovom dijelu istraivanja bili su polustruktuirani intervjui i fokus grupe.
Ukupno je obavljeno devet fokus grupa (po tri fokus grupe sa nastavnicima, roditeljima i uenicima
srednjih kola). Ukupan broj uesnika u fokus grupama je 78.
Polustruktuirani intervjui su obavljeni sa predstavnicima ministarstava obrazovanja, pedagokih
zavoda, predstavnicima kolskog menadmenta, nevladinih organizacija i slubi za zapoljavanje.
Ukupno je intervjuirano 20 osoba iz navedenih institucija.

Kvantitativno istraivanje
je obavljeno pomou online i printanih upitnika.
Upitnike je ukupno popunilo 669 nastavnika iz 65 srednjih kola na prostoru cijele BiH, 489
roditelja iz 31 srednje kole u BiH, te 527 uenika iz 30 srednjih kola u BiH.
Analiza zakonskih dokumenata koji reguliu pitanja inkluzije u srednjokolskom obrazovanju u BiH
ukazuju na relativno slabo ureene odredbe koje definiraju i reguliraju inkluzivno obrazovanje.
Indikativno je da, osim to je u mnogim sluajevima i nejasna i neprecizna, na odreenim teritorijalnim jedinicama zakonska regulativa skoro i da ne postoji. Veina zakonskih propisa se definira i
regulie zakonima o srednjoj koli / srednjokolskom obrazovanju, zakonima o osnovnoj i srednjoj
koli, te pravilnicima o obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama. U BiH ne postoji
ni jedan pravilnik koji regulie odgoj i obrazovanje uenika sa posebnim obrazovnim potrebama
iskljuivo u srednjim kolama. Odreene teritorijalne jedinice uopte ne posjeduju pravilnik o obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, kako u osnovnoj, tako i u srednjoj koli.
Indikativna je i meusobna neusklaenost zakonskih i podzakonskih akata, izmeu razliitih
teritorijalnih jedinica u BiH, kao i neusklaenost zakonskih propisa sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH. Jasno je, na osnovu analizirane dokumentacije, da zakonski akti stavljaju u razliite poloaje uenike (u zavisnosti od mjesta ivljenja) i ne pruaju iste
mogunosti za sve uenike, a posebno uenike sa posebnim obrazovnim potrebama.

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

20

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

Indikativno je i da u zakonskim i podzakonskim aktima postoji i terminoloka neusklaenost,

gdje se za isti oblik razvojne potekoe koriste razliiti nazivi. Takoer, pri klasifikaciji razvojnih
potekoa, a prvenstveno unutar orijentacijskih lista razvojnih potekoa pravilnika o odgoju
i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, i dalje je est pojam retardacije i
poremeaja.
Generalno gledajui, na osnovu analizirane zakonske dokumentacije ne moe se stei dojam da
obrazovne politike u BiH ispunjavaju uvjete na koje se BiH obavezala potpisivanjem razliitih
meunarodnih sporazuma i konvencija vezanih za smanjenje socijalne iskljuenosti kao i ostvarivanja prava djece2, niti u znaajnoj mjeri doprinosi ispunjenju ciljeva definiranih u Strategiji
socijalnog ukljuivanja u BiH.
Stanje obrazovne inkluzije u odgojno-obrazovnoj praksi srednjih kola u BiH takoer je neureeno,
poevi do samoga procesa upisa i odabira srednje kole. Zakonski akti rijetko definiraju procedure
upisa u srednje kole za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama, kao i procedure profesionalnog usmjeravanja uenika. U stvarnosti, postoji znaajan broj uenika sa posebnim obrazovnim
potrebama koji pri upisu ne prilau rjeenja ili miljenja strune komisije o kategorizaciji i stepenu razvojne potekoe, te shodno tome, i ne pohaaju nastavu po individualnom prilagoenom
programu. U praksi nisu rijetki sluajevi i pogrene kategorizacije djece sa posebnim obrazovnim
potrebama, koje esto idu na tetu djeteta, ali i znaajno oteavaju rad nastavnika sa uenicima.
Evidentan je i uzak izbor moguih zanimanja za koja bi se mogli kolovati uenici sa posebnim
obrazovnim potrebama, a koji odgovaraju njihovim specifinostima i mogunostima.
Vanu odluku o izboru kole, kao i programa po kojem e se kolovati (redovni ili prilagoeni)
imaju roditelji. Miljenje strune komisije nije obavezujue za roditelje, te su konane odluke o
upisu i odabiru kole, kao i vrsti programa po kojem e dijete nastaviti kolovanje, izbor roditelja. Pored navedenih problema, u veini teritorijalnih jedinica primijetna je slaba uvezanost svih
obrazovnih nivoa, te je, shodno tome, i mehanizam razmjene informacija izmeu predkolskog,
osnovnokolskog i srednjokolskog sistema, takoer, veoma slab.
Problemi se uslonjavaju i nedostatkom adekvatne dokumentacije uenika s posebnim obrazovnim potrebama, posebno prilikom prelaska iz osnovnog u srednjokolski nivo obrazovanja, ime
je onemoguen uvid u informacije o mogunostima i sposobnostima uenika, a to se odraava i na
2
Meunarodna konvencija o pravima djeteta iz 1989. godine, Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom iz 2006. godine, Izjava iz Salamanke i okvira
za akcije o posebnim obrazovnim potrebama iz 1994., Dakarski okvir djelovanja: obrazovanje za Sve, Dakar 2000., ...

21

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

sami proces prilagoavanja programa individualnosti djeteta. Proces izrade i primjene individualnog
prilagoenog nastavnog programa je otean i slabom ili nikakvom ukljuenou strunih lica, kao i
slabim ili nepostojeim strunim osposobljavanjem nastavnog osoblja za rad sa djecom sa posebnim
potrebama. Generalno, veina nastavnika tvrdi da skoro da ne postoji nikakav vid podrke i pomoi
od strane strunih timova i da su stoga esto oni preputeni sami sebi i svojoj nastavnikoj intuiciji.
Dodatni problem predstavlja i injenica da su asistenti u nastavi rijetko zastupljeni.
Prilagoavanje nastavnih programa se esto shvata samo kao sadrajno prilagoavanje, ali ne
i vremensko i prostorno. Pored toga, kole su generalno slabo opremljene didaktiko-metodikim
sredstvima, a s obzirom na to da skoro i da ne postoje posebna didaktiko-metodika sredstva za
rad sa uenicima sa posebnim obrazovnim potrebama, ne moe se ni govoriti o prilagoenosti
takvih sredstava mogunostima i specifinostima uenika sa posebnim obrazovnim potrebama.
Takoer, veoma mali broj srednjih kola je i arhitektonski prilagoen uenicima sa posebnim obrazovnim potrebama.
Manji broj nastavnika srednjih kola je proao ili imao odreeni vid obuke ili strunog
usavravanja u polju inkluzije. Pedagoki zavodi su pruali i pruaju odreene vidove strunog
usavravanja, ali veinom za osnovnokolski nastavni kadar. Znaajan broj nastavnika koji su imali
odreeni oblik strunog usavravanja u oblasti rada sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama
je obuke proao kroz angaman i rad razliitih nevladinih organizacija. Iako potreba za strunim
usavravanjem postoji, kapaciteti pedagokih zavoda nisu dovoljni da bi mogli pokriti potrebe
strunog usavravanja nastavnika u srednjim kolama.
Po pitanju spremnosti nastavnika i kola generalno za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim
potrebama, ohrabruje injenica da veina nastavnika, kolskog menadmenta, roditelja i uenika
izraava spremnost i volju za ukljuivanjem uenika sa posebnim obrazovnim potrebama u redovnu nastavu.
Po pitanju saradnje kole koja obrazuje i uenike sa posebnim obrazovnim potrebama i zajednice,
analizirani zakonski akti ne definiraju takve oblike saradnje, to u odreenoj mjeri i ne obavezuje
kolu za saradnju sa zajednicom, a u domenu inkluzivnosti uenika sa posebnim obrazovnim potrebama.
Saradnja kola sa institucijama izvan obrazovnog sektora je parcijalna i nedovoljna. Ona
varira od kole do kole, i u kolama gdje generalno skoro i da ne postoji saradnja sa zajednicom,
teko je oekivati i saradnju istih u domenu provedbe inkluzivnih praksi.

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

22

5.
Preporuke

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

1. Podizati svijest zajednice o provoenju inkluzije i potivanju prava djeteta

Djeca s posebnim potrebama suoavaju se s mnogim preprekama da bi uestvovala i bila prihvaena
kao puni i ravnopravni lanovi drutva. esto se stav drutva namee kao najvea barijera u potpunoj drutvenoj ukljuenosti.
Djeca se suoavaju s neprihvatljivim stavovima, zasnovanim na predrasudama, strahu, niskim
procjenama onoga to se moe od njih oekivati i na nepovjerenju u njihove sposobnosti. Iako je
posljednih godina drava uinila odreene napore po pitanju antidiskriminacijskog zakonodavstva
podranog inicijativama socijalne politike, postoji potreba za dodatnim akcijama kojima bi se podigao nivo svijesti o razliitostima kod ire javnosti.
Drutvo mora biti svjesno da sva djeca imaju ista prava i da je drava u obavezi da ta prava osigura
i ukloni sve barijere koje se mogu nai na putu ostvarivanja prava za svako dijete.
U promociji svojih aktivnosti, preporuuje se obrazovnim vlastima da uspostave saradnju sa medijima kako bi dolo do paradigmatskog zaokreta u percepciji djece s posebnim potrebama i promjeni
stavova drutva. Vano je da se o razliitostima govori u elektronskim medijima i tampi tako da
promjena bude vidljiva i stvarna. Oitovanje strune javnosti o pitanjima inkluzivnog odgoja i obrazovanja je od posebnog znaaja.

2. Unaprijediti pravni okvir koji e osigurati ukljuenost djece

s posebnim potrebama u sistem odgoja i obrazovanja
Analizom pravnog okvira koji regulira odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama u srednjim
kolama u Bosni i Hercegovini namee se potreba za:

dopunama i izmjenama postojee zakonske regulative;


dopunama, izmjenama i donoenjem pravilnika o odgoju i obrazovanju djece s posebnim potrebama u srednjim kolama kojim bi se precizirale procedure upisa, nain praenja uenika, profesionalno usmjeravanje.

Od posebne je vanosti pitanje teminoloke neusklaenosti u zakonskim i podzakonskim aktima, gdje se za isti oblik razvojne potekoe koriste razliiti nazivi. Takoer, pri klasifikaciji razvojnih potekoa, a prvenstveno unutar orijentacijskih lista razvojnih potekoa pravilnika o odgoju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, i dalje je est pojam retardacije i
poremeaja.

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

24

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

Takoer je vano definirati izbor zanimanja koja omoguavaju adekvatnu pripremu uenika s
posebnim potrebama za trite rada.
ivimo u vremenu naglih promjena, revolucije znanja, promjena kako u oblasti tehnikog i
tehnolokog razvoja, tako i u oblasti promjene odnosa prema pravima i odgovornostima pojedinaca i zajednice prema obrazovanju, a dalje i radnom osposobljavanju osoba s posebnim potrebama.
Danas, izbor profesije za pojedinca postaje jo sloeniji. To nikad nije bila laka odluka, a u dananjim
vremenima, koje karakteriu brze promjene u tehnologiji i na tritu rada, stalne potrebe za
uenjem i promjenama zaposlenja, pojedinac se suoava sa izazovima, za koje esto nema znanja i
vjetina, da bi na njih uspjeno odgovorio.
U procesu karijerne orijentacije vrlo je znaajno da pojedinac dobro upozna svoje interese, sposobnosti, vrijednosti i druge line karakteristike. Tu aktivnost bi trebalo da urade roditelji, nastavnici,
struni suradnici, uz aktivnu participaciju uenika.
Taj proces podrazumijeva primjenu instrumenata, skala za praenja i samoprocjenu.
Pri izboru profesije, neophodno je voditi rauna o zahtjevima profesije, interesima i sklonostima
uenika.
Veina vlada zemalja lanica EU se, poslije 2004. godine, poela intenzivnije baviti slubama za
profesionalnu/karijernu orijentaciju iji cilj je pomo uenicima, studentima, nezaposlenim i drugim odraslima kod izbora obrazovanja i zanimanja. U svjetlu evropskih zbivanja na polju karijerne
orijentacije je veoma znaajno da BiH razvoj karijerne orijentacije ukljui u neke znaajne strateke
dokumente. Jednako vana je i odluka da se u okviru IPA 2008. projekta Reforma trita rada i razvoj radne snage, izmeu ostaloga, izradi i Nacionalna strategija karijerne orijentacije. To je sloen
proces koji ukljuuje:

Profesionalno - karijerno informiranje

Termin se odnosi na informacije o zanimanjima i kvalifikacijama, mogunostima zapoljavanja,
obrazovnim programima i institucijama, o obuci, o stilu ivota u razliitim karijerama, itd. Te informacije trebaju biti dostupne nastavnicima, roditeljima, strunim saradnicima i mogu biti posredovane na razliite naine: putem tampanih materijala, elektronskih medija od kojih se sve vie
upotrebljava Internet, individualnog informisanja, informisanja u grupama, javnih medija.

Poznavanje, praenje i procjenjivanje kompetetnosti pojedinca

U procesu karijerne orijentacije vrlo je znaajno da pojedinac dobro upozna svoje interese, spo-

25

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

sobnosti, vrijednosti i druge line karakteristike (assessment). Ta aktivnost moe biti uraena
od strane roditelja (uz iznjegovanu objektivnost), nastavnika, saradnika strunjaka, uz aktivnu
participaciju uenika. Taj proces podrazumijeva primjenu instrumenata, skala za praenje ali i za
samoocjenjivanje (self-assessment).

Profesionalno - karijerno savjetovanje

U procesu profesionalno - karijernog savjetovanja roditelji, nastavnik, i saradnici timski uporeuju
informacije o mogunostima obrazovanja i rada sa svojim karakteristikama i donose odluku o cilju
vezanom za karijeru i pravcima daljeg kolovanja.
Posebnost u tom konceptu je profesionalno osposobljavanje osoba s posebnim potrebama. Cilj
jednog takvog programa je da pojedinci ne dobiju samo informacije i savjetovanje, nego da naue
kako upoznati sebe, mogunosti obrazovanja i osposobljavanja, zapoljavanja i kako biti to samostalniji i voditi vlastitu karijeru.
U razvojnoj liniji, potrebno je utjecati kako na proces valorizacije, tako i na proces razvoja kompetencija nositelja programa. Iskustva iz susjednih i drugih evropskih zemalja u profesionalnoj orijentaciji i afirmaciji osoba s posebnim potrebama potvruju mogunost ostvarenja radne karijere
i socijalne integracije.

3. Osigurati sistemsku podrku za profesionalni razvoj nastavnog osoblja

Rad sa uenicima s posebnim obrazovnim potrebama zahtijeva posebnu strunost i obuenost
nastavnog kadra to je i zakonom predvieno. Bez obzira s kojim uenicima rade, nastavnici su
obavezni proi dodatno struno osposobljavanje.

4. Podrati odgojno-obrazovni rad i pruiti podrku u nastavi

Za uspjean odgojno-obrazovni razvoj, ueniku je potrebno osigurati: individualno prilagoeni
program, strunu podrku i asistenta u nastavi.
a) Individualni prilagoeni program (IPP) je:
pisani dokument pripremljen za odreenog uenika,

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

26

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

program koji tano odreuje obrazovne ciljeve koje uenik treba ostvariti tokom odreenog
vremena, kao i strategije uenja, resurse i sisteme podrke neophodne da se ti ciljevi ostvare.
Individualni prilagoeni program izrauje se u procesu saradnje koji ukljuuje kolu, roditelje/
staratelje, uenika (gdje je to mogue), i drugo mjerodavno osoblje i ustanove. On se odnosi na
prilagoene ili preinaene vidove obrazovnog programa i fokusira se na prioritetne potrebe u
uenju, jer uenik moe imati i druge obrazovne potrebe koje ne zahtijevaju isti stepen intenziteta u planiranju i praenju. Za svakog uenika s posebnim obrazovnim potrebama nije potrebno
mijenjati svaki aspekt obrazovnog programa i kolskog ivota. Preinaiti treba samo ona podruja
potreba koje su utvrene tokom procjene.
Koliina prilagodbe i potpore varira u odnosu na individualne obrazovne potrebe svakog uenika.
Uenicima sa sloenijim potrebama bit e potrebne znaajnije prilagodbe obrazovnog programa.

Individualni (prilagoeni) program:

omoguava ueniku da napreduje do nivoa primjerenog njegovoj sposobnosti
ukljuuje saradnju svih partnera
fokusira obrazovne strategije
osigurava biljeenje podataka
b) Asistent u nastavi bi direktnim radom sa uenikom trebao da prui podrku ueniku za
uspjeno praenje odgojno-obrazovnog procesa, za uspjenije savladavanje socijalno-psiholokih
prepreka, da u saradnji sa nastavnikom procjenjuje i prati napredak djeteta, pomae u postavljanju edukacijskih ciljeva, provodi programe u saradnji sa strunjacima, koristi posebnu opremu
potrebnu za rad, te daje podrku kurikulumu i koli kroz rad u kolskom timu.
c) Struni tim je grupa profesionalaca ija podrka se sastoji u strunoj pomoi nastavnicima/profesorima pri izradi prilagoenog programa za pojedinog uenika, u didaktiko - metodikoj podrci
pouavanju, u savjetodavnoj pomoi kako u obrazovnom tako i u odgojnom i socijalizacijskom
podruju. Struni tim kontinuirano djeluje putem supervizije na podizanje profesionalne kompetentnosti nastavnika. Provodi iskustvene radionice u kolama iz izrade individualnih programa,
vrednovanja i ocjenjivanja, motivacije za kolsko uenje i sl. Pomo tima je i u procesu opservacije,
kako bi se pruila adekvatna podrka ueniku. Jedan od zadataka strunog tima je i saradnja s
roditeljima, kroz individualno savjetovanje i podrku.

27

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

5. Razviti partnerstvo odgojno-obrazovnih ustanova sa porodicama,

lokalnom zajednicom, civilnim drutvom i tritem rada
Partnerstvo odgojno-obrazovnih ustanova i porodice
Roditelj je odgajatelj i saradnik u odgoju, i graenje partnerstva s roditeljem je vaan zadatak
svake kole.
Roditelji djece s posebnim potrebama ele da se njihovo dijete koluje sa svojim vrnjacima, da
bude uspjeno u stjecanju znanja, da bude prihvaeno, da se veseli u koli, da se zadovoljno iz nje
vraa i ispunjava kolske obaveze. No, vrlo brzo i vrlo esto poinje sluati ta njegovo dijete ne
moe, ta strunjaci s njegovim djetetom ne mogu, ta vrnjaci ne mogu, ta kola ne moe.
Oekivanja, elje i napori djece i roditelja postepeno se pretvaraju u gorinu. Neka se djeca poinju
plaiti kole, postaju povuena i agresivna ili nesretna. A roditelji tada postaju nesretni, jer znaju da
dijete moe postii uspjeh uz drukije zahtjeve, koji su u skladu s onim to moe, na drugaiji nain.
ta roditelji djece s posebnim potrebama ele postii saradnjom u koli?
1. Saradnjom ele utvrditi to jasnije zajednike pristupe i strategije u radu s njihovom
djecom, kako bi se omoguio uspjeh u koli u skladu s njihovim opim i specifinim
sposobnostima, interesima i potrebama.
2. Kroz saradnju trae promjenu u sadanjim odnosima sa strunjacima koja se temelji
i na promjenama u njima samima.
3. Saradnjom ele mijenjati negativne navike, stavove, miljenja i ponaanja na putu
stvaranja kole za svakog uenika.
ta roditelji djece s posebnim potrebama ele postii u saradnji sa nastavnikom/profesorom?
1. da na vrijeme izradi prilagoeni program za njihovo dijete, te im omogui da daju
svoje miljenje o programu;
2. da im predoi primjerak prilagoenog programa kako bi imali bolji uvid u to koji se
sadraji u odreenom vremenskom razdoblju planiraju obraivati s njihovim djetetom, to im moe pomoi u radu s djetetom kod kue;
3. da ih upozna sa prilagoenim postupcima koje primjenjuje u radu, kako bi zajedniki
koristili iste postupke i imali sline zahtjeve;

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

28

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

4. da u nastavnom procesu sagledava ono to njihovo dijete moe, i na osnovu toga
uvodi potrebne izmjene u rad;
5. da uvaava njihovo miljenje i njihova zapaanja o djetetovom radu, ponaanju i
raspoloenjima kod kue; da se s njima dogovara i obavjetava o efektima provodenog;
6. da im omogui uestvovanje na nastavnom asu kako bi bolje sagledali svoje dijete u
nastavnoj situaciji i na osnovu toga dalje uspjenije saraivali;
7. da zajedniki prorauju iste teme koje su vane u radu s njihovim djetetom (npr.
hiperaktivnost, tekoe itanja i pisanja, pamenja, panje, izgraivanja pozitivne
slike o sebi itd.).
to je vano za dobru komunikaciju strunjaka i roditelja?
Uspjenost odnosa u saradnji i kvalitetu saradnje izmeu strunjaka, roditelja, ali i uenika u velikoj
mjeri zavisi od kvaliteta komunikacije.
Vano mjesto u strunom radu i u saradnji ima osposobljavanje roditelja/strunjaka za
bolju komunikaciju.
Razgovor sa roditeljem/strunjakom ne znai monolog ve aktivno sluanje i dijalog.
Stvarajte pozitivnu emocionalnu atmosferu (strunjak, roditelj, dijete), rije je o
zajednikim pitanjima,
Pokaite osjeaj i razumijevanje za roditeljsko/strunjakovo doivljavanje djeteta,
kole, programa u koji je ukljuen,
Aktivirajte strunjakove/roditeljske potencijale: kako oni vide rjeenje problema? Kako
oni vide nastavak rada? Pritom ih vraajte na stvarne mogunosti djeteta, u koli, programu i u porodici - tu i sada.
Prepoznajte odbrambene mehanizme (ljutnja, nezadovoljstvo) strunjaka/roditelja i
procijenite koliko se taj dio odnosi na vas. Ako ne naete elemente, ne dopustite da
razgovor skrene s problema zbog kojeg razgovarate s roditeljem/strunjakom.
Vraajte sagovornika (strunjaka/roditelja) na cilj razgovora i drite se jedne teme dok
je ne zaokruite.
Kroz neposredni primjer vae komunikacije sa strunjakom/roditeljem i s djetetom,
pomaete drugoj strani unaprijediti komunikaciju.
Stavite naglasak na ono to dijete moe i dajte perspektivu.
Razgovor dovrite dogovorom o konkretnim zadacima svih uesnika i dogovorom o
sljedeem sastanku.

29

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

Saradnja odgojno-obrazovnih ustanova sa lokalnom zajednicom,

organizacijama civilnog drutva i tritem rada
U cilju sistemske i sistematine podrke djeci i mladima s posebnim potrebama, potrebno je razviti
mehanizme funkcionalnog umreavanja kola sa relevantnim ustanovama, institucijama i organizacijama u cilju stvaranja pretpostavki za samostalan ivot i djelovanje na tritu rada.
Uee lokalne zajednice je kljuno za razvoj odrivih demokratskih kola. kolama su potrebna ira
podrka i povratna informacija od zainteresiranih strana kako bi gradile partnerstva u najboljem
interesu svakog djeteta.
Za promociju inkluzije i njenih principa neophodno je raditi na uvezivanju svih subjekata koji
uestvuju u odgoju i obrazovanju djeteta. Otvorenost kole prema inovativnim idejama civilnog
drutva je od velike vanosti za njeno demokratsko napredovanje. Kako bi adekvatno odgovorila na
potrebe trita rada, neophodno je ostvariti kontinuiranu saradnju kole, poslodavaca i privrednika.

6. Jaati saradnju osnovne i srednje kole

Dijete s posebnim potrebama kroz proces profesionalne orijentacije upisuje srednju kolu iji programski zahtjevi odgovaraju njegovim mogunostima i interesovanjima.
Definiranje saradnje dva obrazovna nivoa (osnovna i srednja kola) se postie kroz uspostavljanje
protokola o saradnji kojim e biti definirani modaliteti pruanja informacija o ueniku, a u najboljem interesu djeteta i uz potivanje kodeksa prava na privatnost.
Razmjena informacija se moe realizirati na sljedee naine:
1. koordinacijskim sastancima psiholoko-pedagokih slubi kola,
2. dostavljanjem portfolija uenika,
3. redovnim i struktuiranim sastancima sa roditeljima/starateljima.
U osnovnoj koli e uenici, na sistematski i struno osmiljen nain, dobiti najvanije informacije
o svijetu zanimanja, o psihofizikim zahtjevima pojedinih struka (profila i zanimanja) i informaciju
o svojim psihofizikim sposobnostima uporeenim sa zahtjevima pojedinih odgojno-obrazovnih
programa struka (profila i zanimanja).

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

30

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

CILJEVI, PRIORITETI I AKTIVNOSTI

CILJ 1

Podizati svijest zajednice o provoenju inkluzije

i potivanju prava djeteta

Prioriteti

1.1. Aktuelizirati
opu predodbu o
djeci s posebnim
potrebama u
svim vladinim
javnim istupima
i porukama da bi
se podstaknula
promjena u
stavovima drutva

CILJ 2
2.1. Uskladiti zakone
koji definiraju i
reguliraju inkluzivno
obrazovanje
djece s posebnim
potrebama u
srednjim kolama,
a koji su usklaeni
sa meunarodnim
dokumentima iz
oblasti djeijih prava

Aktivnosti
podsticanje medijskih ustanova da u svojim objavama predstavlju
djecu s posebnim potrebama kao punopravne graane;
uspostavljanje protokola/smjernica za medijsko predstavljanje
razliitosti;
iniciranje rasprava u televizijskim i radio emisijama, kroz tematske
emisije poveene prii o razliitostima;
provoenje kampanja za podizanje svijesti o pravima, potencijalu i
doprinosu djece s posebnim potrebama;
irenje dobrih primjera iz prakse na svim podrujima ivota u cilju
podizanja svijesti u obrazovanju, radnim okruenjima i zajednici;
organiziranje strunih skupova na kojima bi se diskutiralo o
pitanjima relevantnim za inkluziju u odgoju i obrazovanju;
Unaprijediti zakonodavni okvir koji e osigurati ukljuenost
djece s posebnim potrebama u sistem odgoja i obrazovanja
harmonizacija zakona sa meunarodnim konvencijama,
strategijama i akcionim planovima;
organizovanje strune rasprave i upoznavanje strune javnosti sa
terminologijom koja je u upotrebi u meunarodnim dokumentima
i domaem zakonodavstvu (Okvirnom zakonu o osnovnom i
srednjem obrazovanju BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 18/03));
terminoloka usklaenost unutar zakona, kao i sa podzakonskim
aktima koji blie reguliraju pitanja odgoja i obrazovanja djece s
posebnim potrebama.

31

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

2.2. Donijeti
pravilnike koji
reguliraju odgoj
i obrazovanje
uenika s posebnim
potrebama u
srednjim kolama

donoenje pravilnika za odgoj i obrazovanje uenika s posebnim

potrebama u srednjim kolama, u kojem e biti pozicionirane uloge
svih subjekata, od zdravstvenih, socijalnih, obrazovnih i pravnih;
donoenje pravilnika o upisu uenika s posebnim potrebama u
srednje kole;
donoenje pedagokih standarda odgoja i obrazovanja djece s
posebnim potrebama;
donoenje pravilnika o profesionalnom usmjeravanju i informiranju;
definiranje osnivanja i uloge strunih timova i asistenata u nastavi;
uspostavljanje sistema opserviranja, praenja i dokumentiranja
uenika s posebnim obrazovnim potrebama;
iniciranje promjena u sistemu strunog srednjeg obrazovanja
nomenklatura zanimanja.

CILJ 3

Osigurati sistemsku podrku za profesionalni razvoj

nastavnog osoblja

3.1. Osigurati
edukativne
programe za
stjecanje znanja i
vjetina za rad sa
djecom s posebnim
potrebama

utvrivanje okvira potrebnih znanja i vjetina za rad sa djecom s

posebnim potrebama u redovnom obrazovanju;
razvijanje programa obrazovanja i strunog usavravanja za
rad sa djecom s posebnim potrebama (karakteristike djece s
posebnim potrebama, pedagoka opservacija, izrada individualno
prilagoenih programa, praenje, vrednovanje i ocjenjivanje,
voenje kolske i uenike dokumentacije, upravljanje inkluzivim
odjeljenjem);
uvoenje stimulativnih mjera kolama i profesionalcima koji se
istiu u strunom i profesionalnom razvoju po pitanju inkluzivnog
obrazovanja;
provoenje istraivanja prilagoenosti programskih sadraja i
metoda rada u nastavi sa djecom s posebnim potrebama;

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

32

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

CILJ 4

Podrati odgojno-obrazovni rad i pruiti podrku u nastavi

izrada i primjena individualnih edukativnih planova;

uspostavljanje i razvijanje modela asistencije u nastavi;
4.1. Kreirati sistem
i mreu podrke
i saradnje u cilju
kvalitetnog odgoja i
obrazovanja

uspostavljanje kolskih timova za inkluziju;

osnivanje mobilnih strunih timova;
osiguravanje odgovarajueg pristupa mobilnim timovima/strunoj
podrci za djecu s posebnim potrebama urbanim i ruralnim
podrujima;
uspostavljanje i razvijanje saradnje redovnih i specijaliziranih
odgojno-obrazovnih ustanova radi pruanja strune podrke
strunjaka iz specijaliziranih ustanova strunjacima u redovnom
sistemu i obrnuto;

4.2. Promovirati
programe
profesionalne
orijentacije i
usmjeravanja

utvrivanje zvanine saradnje sa studentima nastavnikih

fakulteta i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, gdje je to
mogue, s ciljem organizovanja praktine nastave za studente i
pruanja podrke odgojno-obrazovnom procesu;
senzibilizacija drutvene zajednice i odgovornih vlasti o znaaju
programa profesionalnog informisanja i usmjeravanja;
razbijanje predrasuda o mogunostima radnog osposobljavanja;
uspostavljanje mree saradnje kola, slubi za zapoljavanje i
poslodavaca;

33

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

CILJ 5

5.1. Jaati
partnerstvo sa
porodicom i civilnim
drutvom
5.2.Kreirati
mehanizme
saradnje sa tritem
rada
5.3. Jaanje
meusektorske
saradnje
(obrazovanje,
zdravstvo i socijalni
sektor)

CILJ 6

6.1. Uspostavljanje
mehanizama
saradnje meu
obrazovnim nivoima

Razviti partnerstvo odgojno-obrazovnih ustanova sa

porodicama, lokalnom zajednicom, civilnim drutvom
i tritem rada
razvijanje modela saradnje odgojno-obrazovnih ustanova i
porodica djece s posebnim potrebama u cilju razmjene informacija
i vjetina;
kreiranje modela edukacije vrnjaka i njihovih porodica u cilju
podizanja svijesti i razvijanja podrke djeci s posebnim potrebama
i njihovim roditeljima od strane ostalih uenika i njihovih roditelja;
provoenje programa iz obrazovne inkluzije sa predstavnicima
jedinica lokalne uprave u cilju njihovog ukljuivanja i pruanja
podrke;
razvijanje partnerstva sa civilnim drutvom kroz programe i
projekte koji doprinose kvaliteti inkluzivnog obrazovanja;
uspostavljanje saradnje sa tritem rada radi identificiranja
zanimanja koja su u skladu sa potrebama i sposobnostima djece s
posebnim potrebama, te programe odgojno-obrazovnog procesa
uskladiti sa tim potrebama i mogunostima;
provoenje istraivanja o statusu, potrebama, mogunostima i
napretku djece u oblasti obrazovnog sistema;
uspostavljanje mehanizama meusektorske saradnje.
Jaati saradnju osnovne i srednje kole

organiziranje strunih sastanaka u cilju razmjene informacija;

razmjena uenikih portfolija i dosjea;

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

34

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

Literatura

1. Bowe, Frank. (2005). Making Inclusion Work. Merrill Education/Prentice Hall.

2. UNESCO (2009) Policy Guidelines on Inclusion in Education. UNESCO: Paris.
3. Ainscow M., Booth T. (2011, revidirani) the Index for Inclusion: Developing Learning & Participation
in Schools. Bristol: Center for Studies in Inclusive Education
4. The Council of Europe,(2006): Disability Action Plan 2006-2015
5. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003.)
6. Zakon o srednjoj koli RS, Kantonalni zakoni o srednjoj koli, Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju Brko Distrikta i Pravilnici o obrazovanju djece s posebnim potrebama u osnovnim i srednjim kolama
7. Akcioni plan za djecu Bosne i Hercegovine (2011. 2014.)
8. Strategija za izjednaavanje mogunosti za osobe sa invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine
2011.- 2015.
9. Strategije unapreenja drutvenog poloaja lica sa invaliditetom u Republici Srpskoj (2010.-2015.)
10. Ainscow, M. (1999) Understanding the Development of Inclusive Schools, London: Falmer
11. Dakar Framework for Action - Education for All, Meeting Our Collective Commitment
35

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

12. UNESCO, UNICEF, HSCR (2000) International Consultative Forum on Education for All, Paris UNESCO
Publishing
13. OECD-CERI (1999), Inclusive Education at Work, Students with Disabilities in Mainstream Schools,
Paris: OECD
14. UNESCO (1985), Helping Handicapped Pupils in Ordinary Schools: Strategies for Teachers Training
15. UNESCO (1990), World Declaration on Education for All and Framework for Action to Meet Basic
Learning Needs, International Consultative Forum on Education for All Paris: UNESCO
16. UNESCO (1994), The Salamanca World Conference on Special Needs Education: Access and Quality,
UNESCO and the Ministry of Education, Spain, Paris: UNESCO
17. ehi E. (1990.), Koje je zanimanje za mene - Model profesionalne orijentacije u funkciji izbora
zanimanja: Kultura, Beograd.
18. Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i TEPD (2003.): Inkluzija u kolstvu Bosne i
Hercegovine - Zbornik radova: Teacher Education and Professional Development
19. www.csie.org.uk

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

36