AGROEKOLOKI IMBENICI

KLIMA
KLIMA je srednje vremensko stanje nekog kraja ili mjesta.
METEOROLOGIJA je nauka koja prouava sve fizikalne promjene u
atmosferi,prouava vrijeme,tj. trenutno stanje u atmosferi.
ATMOSFERA je Zemljin omota, sastoji se od 78% N
21% O
1% vodena para, praina, CO
VRIJEME je trenutno i kratkotrajno vremensko stanje u atmosferi i
oznaava skup
meteorolokih elemenata i to: temperature, tlaka zraka, vjetra, vlanosti
zraka, magle, oblaka, oborine...
Meteoroloki elementi prate se pomou meteorolokih instrumenata :
termometar(temperatura), ombrometar(padaline), higrometar(vlanost
zraka), anemometar(vjetar), barometar(tlak zraka).
KLIMATOLOGIJA je nauka koja se bavi prouavanjem klime ili podneblja.
AGROKLIMATOLOGIJA je meteorologija primjenjena na ivot i razvoj
gospodarskog bilja.
VRIJEMEMETEOROLOKA PROMATRANJAKLIMATOLOKA
PROMATRANJA
Poljoprivredna proizvodnja ovisi o: ATMOSFERSKIM PRILIKAMA i
ZEMLJINIM PRILIKAMA

MAKROKLIMA I MIKROKLIMA

je klima ueg(ogranienog) podruja npr. klima u

nekom usjevu.

je klima ireg podruja.

Mikroklima je vana u biljnoj proizvodnji jer poznavanjem klimatskih
inilaca ueg podruja omoguuje da se zakljui kakovi su uvjeti za uzgoj
odreene kulture.
Na biljnu proizvodnju utjeu: temperatura, vlanost zraka, suneva
svjetlost, oborine, vlanost tla, vjetar...
Klimatskih faktori odreuju granice prostiranja pojedinih biljnih
vrsta i utjeu na visinu priroda i njegovu stabilnost.

PRIROD predstavlja ukupnu vegetacijsku masu biljke podzemnog i

nadzemnog dijela koja se razvija u jednoj vegetaciji usjeva.
PRINOS je koliina biljnih organa koji su cilj uzgoja kulturne biljke u
jednom vegetacijskom razdoblju.

SUNEVA SVJETLOST
SUNCE je glavni izvor svjetlosti i topline za cijelu Zemlju.
SUNANA ENERGIJA od velike je vanosti za ivot
bilja(fotosinteza).Svjetlo je izravan stimulans za rast i kretanje biljaka.
U tami biljka ne raste.
ETIOLIRANE BILJKE su biljke koje se razvijaju u oskudici svjetla zbog ega
im je boja blijedo ukasta jer imaju malo klorofila, stabljike su im
abnormalno produljene, nisu vrste i nisu otporne na atmosferske utjecaje,
biljne bolesti i tetoine.
Primjer: zbog preguste sjetve strnih itarica, biljke etioliraju u donjem
dijelu pa im se vlati slabo razvijaju i poljeu.
Primjer etioliranih biljaka: paroga, endivija, artioka.
Djelovanje suneve svjetlosti na kulturne biljke ovisi o 3 inioca:
kakvoi svjetla ili sastavu suneve svjetlosti
jakosti svjetla
trajanju dnevnog osvjetljanja.
SASTAV SUNEVE SVJETLOSTI
Za biljnu proizvodnju od osobitog su znaenja zrake vidljivog dijela
suneva spektra:
ljubiaste, plave, zelene, ute, crvene i infracrvene.
JAKOST(INTENZITET) SUNEVE SVJETLOSTI
Prolaskom kroz atmosferu dio suneve svjetlosti se gubi te do tla dolazi
najvie 40% suneve svjetlosti to ovisi o dobu dana i godine,geografskoj
irini i klimi.
Poljoprivredne biljke iskoriste 1- 4 % suneve svjetlosti.
Intenzitet suneve svjetlosti ovisi o :
- geografskom poloaju mjesta tj.o kutu padanja sunevih zraka na
Zemlju(raspored biljne proizvodnje; sjever = livade i panjaci ; jug
= vinova loza, kukuruz, penica).
- boja tla tamnije tlo upija vie svjetlosti(bijeli snjeni pokriva odbija
svjetlost)
- nadmorska visina visinski predjeli dobivaju 75% suneve
svjetlosti(1800m), na morskoj razini samo 50% ; krma s planinskih
travnjaka ima veu hranjivost nego ona u nizini.
Crte:Duljina puta Sunevih zraka kod poloaja A Suneve zrake
prolaze najdulji put kroz atmosferu(padaju najkosije).Kod C padaju
okomito na Zemlju, pa im je put kroz atmosferu najkrai, a osunanje
najjae.

DIFUZNA SVJETLOST nastaje gubljenjem dijela izravne svjetlosti zbog

rasprivanja sunevih zraka pri sudaru s vodenim kapljicama i dijeliima
atmosferske praine.
- slabija je nego izravna svjetlost
- iznosi 25% od izravne svjetlosti
- ovom svjetlosti produuje se duljina dana(praskozorje i sumrak)
- kada je nebo oblano biljke dobivaju samo difuznu svjetlost koja
zamjenjuje izravnu sunevu svjetlost.
BROJ SUNANIH DANA u Europi raste od sjevera prema jugu.Stvaranje
organske tvari u sunanim krajevima je poveano samo ako se osigura
dovoljno vode(pustinja...??)
NAOBLAKA smanjuje izravnu sunevu svjetlost, utjee na produenje
vegetacije, jai razvoj vegetativne mase, slabije stvaranje cvjetova,
plodova i sjemenki.
ZASJENJIVANJE BILJAKA zbog gustog sklopa dovodi do pomanjkanja
suneve svjetlosti, gustoom sjetve kontrolira se iskoritavanje svjetlosti.

DULJINA DANA
Razliita duljina dana na razliitim mjestima...ekvator
dan(12sati)/no(12sati)....prema polovima dani postaju dulji.
Duljina dana i noi vrlo je vaan faktor jer su biljke prilagoene odreenoj
duljini dana(i noi) na svom stanitu.
FOTOPERIODIZAM je reagiranje biljaka na duljinu dana.
Dug dan = dnevno osvjetljenje dulje od 14 sati
Kratak dan = dnevno osvjetljenje krae od 14 sati
Prema duljini dana i noi biljke dijelimo na:
Biljke dugog dana
kukuruz,konoplja,krumpir,paprika,grah,soja,proso,duhan,pamuk...
Biljke kratkog dana penica,jari
jeam,ra,zob,mrkva,lan,repa,crvena djetelina...
Neutralne biljke suncokret,ozimi jeam,rajica,repica...

TOPLINA
Glavni izvor topline na Zemlji je Sunce.
TOPLINA je vrsta energje koja djeluje na tijela, grije ih i rastee.Jedinica
topline je dul (J).

TEMPERATURA je stupanj toplinskog stanja tijela.Jedinice temperature

su : kelvin(K) i celziusov stupanj(C).
Toplina se iri voenjem, zraenjem i vertikalnim mijeanjem toplijih i
hladnijih masa zraka.
Izjednjaavanje temperature je prelazak s toplijeg na hladnije tijelo do
izjednaavanja temperatura.
Zagrijavanje zraka vri se tako da se od suneva zraenja najprije zagrije
povrina kopna ili mora, a od njih se toplinskom refleksijom zagrijavaju
prizemni slojevi zraka, pa zatim i vii slojevi.Zbog toga je i temperatura
zraka pri povrini zemlje najvia-topli zrak se die.
Zagrijavanje kopna i vodenih povrina ovisi o nekim faktorima:
-geografska irina, nadmorska visina, boja tla, specifini toplinski
kapacitet, toplinska vodljivost tla, ekspozicjia(izloenost prema
stranama svijeta), inklinacija(nagnutost) terena, naoblaka,
vegetacijski pokrov, snjeni pokriva.
Temperatura zraka se mjeri na 200 cm iznad Zemljine povrine.
Srednja dnevna temp.
Srednja mjesena temp.
Srednja godinja temp.
Prosjene ili normalne temperature su srednje temp. za dulje
razdoblje od najmanje 20 godina.
Apsolutne temperature su najvie i najnie temp. u dugom nizu godina.
Godinji hod temperature(min.sijeanj;max.srpanj) === Godinja
amplituda
Velike oscilacije temperatura su tetne, naroito temperature ispod 0.
Optimalna temperatura za ivot biljaka je izmeu 25 30 C.
Temperatura ispod 5C praktina je granica ivota poljoprivrednih
kultura(bioloki temperaturni minimum) dok ispod 0C prestaje aktivni
ivot.
ra -29C ; penica -20C ; kukuruz,krastavci i grah od -1 do -1.5 C
Vea koncentracija biljnih sokova , osobito eera, u biljnom tkivu
poveava otpornost na niske temperature.
MRAZOVI kada temperatura padne ispod 0C imaju vrlo vanu ulogu u
duljini vegetacije poljoprivrednih kultura, posebno onih koje zahtijevaju
mnogo topline.
KARDINALNE TEMPERATURE U IVOTU BILJAKA SU: 0C, 5C, 10C,
20C.
Temperaturni prag od 5C je srednji datum poetka/prestanka
vegetacije, iznada 5C poinje vegatacija trava i strnih itarica.
Temperaturni prag od 10C (kad se radi o temp.tla) je srednji datum
posllije kojega moe poeti sjetva kukuruza i ostalih termofilnih biljaka.
Temperaturni prag od 20C je datu s ljetnom egom (vrijrme sjetve
tropskih kultura).

Klijanje sjemena s obzirom na minimalnu temperaturu potrebnu za

klijanje:
1. Biljke ije sjeme klije odmah iznad 0C.
Penica, jeam,ra,zob, treve ,djetelina,grahorica,repica....
2. Biljke ije sjeme klije pri minimalnoj temperaturi od 4 do 8 C
Kukuruz,suncokret,grah,proso...
3. Biljke ije sjeme klije pri minimalnoj temperaturi iznad 10C
Krastavci, tikve- kada vie nee biti kasnih proljetnih mrazova.
SUMA TEMPERATURA pod tim se podrazumijeva suma svih prosjenih
dnevnih pozitivnih temperatura od dana nicanja do dana sazrijevanja
ploda.

25C optimalna temp. za cvatnju i oplodnju

Iznad 25C pa do 30C optimalna temp. za dozrijevanja
plodova tj sjemena
Geografski raspored biljaka
Sjeverni krajevi = malo topline = razvoj vegetacijeske
mase(trave,gomoljae,korjenjae)
Juniji krajevi = uzgoj biljaka zbog kroba = itarice
Najjuniji krajevi = biljke iji su plodovi i sjemenke bogate eerom,uljima,
bjelanevinama.

VLANOST ZRAKA

Voda moe biti u jednom od 3 agregatna stanja:

u vrstom = snijeg i led (ispod 0C)
u tekuem (od 0C do 100C)
u plinovitom (vodena para = iznad 100C)
Vodena para u atmosferu dolazi:
- izravnim isparavanjem iz tla = evaporacije (evaporimetar)
- neizravnim isparavanjem iz tla = transpiracija
SMRZAVANJE je prelazak vode iz tekueg u kruto stanje.
TOPLJENJE je obratan proces od smrzavanja.
ISPARIVANJE je prelaenje vode iz tekueg stanja u vodenu paru.
KONDENZIRANJE je prijelaz vodene pare u tekue stanje.
SUBLIMIRANJE je prijelaz materijala iz vrstog stanja u plinovito ili
obrnuto, prijelaz vodene pare direktno u vrsto stanje.
Slika. Kruenje vode u prirodi

SADRAJ VODENE PARE U ZRAKU

Vodena para koja dospije u zrak isparavanjem ini zrak vlanim.Vodena
para laka je od zraka pa je zrak laki to je vlaniji.Pri odreenoj
temperaturi zrak moe primiti u sebe samo tono odreenu koliinu vodne
pare, tada je zrak zasien vodenom parom ili vlagom.
APSOLUTNA VLANOST ZRAKA je masa vodene pare po obujmu zraka u
jednom momentu.
Maksimalna apsolutna vlanost = najvea mogua vrijednost.
Vea vlanost = via temp.
Nia vlanost = nia temp.
Potpuno suhog zraka bez vodene pare NEMA!
RELATIVNA VLANOST ZRAKA je omjer izmeu stvarne vlanosti u
datom momentu i maksimalne vlanosti pri toj temperaturi.
Mjeri se psihrometrom,higrometrom,higrografom.
ROSITE ili temperatura roenja je ona temperatura kod koje vodena para
prelazi u tekue stanje.

DNEVNI ILI GODINJI HOD RELATIVNE VLANOSTI danju kada je

toplije relativna vlanost je manja, a nou kad je hladnije vea.Kad se zrak
hladi postaje relativno sve vlanije.
GODINJI HOD RELATIVNE VLANOSTI relativna vlanost najmanja je
ljeti , kada je najtoplije, a najvea zimi kad je najhladnije.
ZNAENJE VLANOSTI ZRAKA U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI
TRANSPIRACIJA

EVAPORACIJA === EVAPOTRANSPIRACIJA

TRANSPIRACIJSKI KOEFICIJENT je koliina vode u litrama koja se

utroi za stvaranje 1kg suhe organske tvari biljke. Taj omjer se
mijenja pod utjecajem vanjskih uvjeta.
Biljke korijenjem oduzimaju tlu ogromne koliine vlage, pa je zatim putem
nadzemnih organa transpiracijom predaju atmosferi.Vodena para izluena
transpiracijom poveava vlanost zraka naroito u zemlji i unutar sklopa
biljaka.
Vlanost unutar biljnog pokrivaa vea je od relativne vlanosti okoline
prosjeno za 10%, aza vedrih dana i za 20%.
Osnovna uloga zrane vlage sastoji se u njezinom utjecaju na proces
isparavanja iz tla i biljaka(evapotranspiracija) i na promjenu vodene
bilance u stanicama biljnog tkiva.
to je vlanost zraka vea to je manja evapotranspiracija pa e to manje
vode biti potrebno biljkama.
Negativno djelovanje male vlanosti zraka (sua).
Velika vlanost negativno djeluje na oplodnju , te produava nalijevanje
zrna.
Negativno djelovanje velike relativne vlanosti zraka = biljne bolesti
Zahtijevi pojeinih vrsta kulturnih biljka u pogledu vlage su razliiti,prema
tome koliko im je vode potrebno za izgradnju tijela i transpiraciju kulturne
biljke mogu se podijeliti na:
KSEROFITE zahtijevaju mnaje vodelubenice,bundeva,proso,kukuruz,sirak....
HIGROFITE trebaju vie vlage- soja,lupina,konoplja....ria!!!!!(voli
prekomjerenu vlagu)

OBLACI I MAGLE
OBLACI I MAGLE nastaju kondenzacijom i sublimacijom vodene pare u
atmosferi.
Pri tom se stvaraju skupine vodenih kapljica ili sitnih kristalia leda koji
lebde i krue u atmosferi.Kada se iz bilo kojeg razloga temperatura vodene
pare ohlaivanjem snizi ispod rosita , nastat e kondenzacija tj vodena
para prijei e u vodene kapljice.Da bi dolo do kondenzacije u atmosferi
moraju biti sadrane estice atmosferske praine(kondenzacijske
jezgre).

Potrebni uvjeti da se vodena para u atmosferi kondenzira u maglu i

oblake nastaju:
1. Poveanjem vlanosti zraka do potpune zasienosti vodenom
parom
2. Sniavanjem temperature (hlaenjem) do rosita uz istodobno
postojanje (kondenzacijskih jezgri) atmosferske praine u atmosferi.
Do kondenzacije e doi pod sljedeim okolnostima:
pri dodiru toplijeg zraka s hladnijim tijelima(tlo, vegetacija, voda,
snijeg)
pri gubitku topline (hlaenju) zbog isijavanja topline do kojeg dolazi
naroito nou za vrijeme vedrog i tihog vremena kada se tlo znatno ohladi
ispod temperature zraka(tako dolazi do pojave rose)
pri mjeanju toplih i hladnih zranih masa koje imaju dovoljno vodene
pare
pri uzlaznom strujanju zraka npr onda kada se za ljetnih popodneva
zrak jako zagrije, pa tako postane laki i die se u visine gdje je nii tlak;
zrak se pri tom mora rastezati, a time se znatno ohladi, pa tako dolazi do
kondenzacije vodene pare i stvaranja gomilastih oblaka.
Oblaci i magle su zapravo ista pojava! Razlika je samo u tome to se
oblaci i magle sastoje od vodenih kapljica ili sitnih kristalia leda, samo to
su kapljice oblaka vee od kapljica magle, koje su tek u poetnom stadiju
formiranja.To znai da se oblakom moe smatrati skup vodenih kapljica ili
sitnih kristalia leda koje krue u raznim visinama atmosfere.Te kapljice
vode, tj kristalii leda, vrlo polagano padaju prema tlu, a kada dou u nie
toplije slojeve, jednostavno se ispare i oblak nestaje.
Sl. Kako se pojedina mjesta na Zemlji zagrijavaju i kako se stavraju
gomilasti oblaci

Oblaka ima vie vrsta i dijele se po obliku i visini u etiri skupine

sa 10 osnovnih vrsta:
1. Niski oblaci = do 2 km visine STRATUS I STRATOKUMULUS
2. Srednje visoki oblaci = od 2 6 km visine ALTOKUMULUS I
ALROSTRATUS

3. Visoki oblaci iznad 6 km visine CIRUS, CIROKUMULUS I

CIROSTRATUS
4. Oblaci vertikalnog razvoja s bazom oko 500m i vrhom oko 9
km od tla
NIMBOSTRATUS, KUMULUS, KUMULONIMBUS

MAGLA je pojava sitnih kapljica ili sitnih kristalia(iglica) leda u

prizemnom sloju zraka. Najee magle su radijacijske ili magle nonog

hlaenja.One nastaju nou pri vedrom i tihom vremenu, zbog jakih nonih
radijacija pri kojima se hladi zemljina povrina i zrak.

OBLANOST
Je pokrivenost neba oblacima.
Srednja dnevna oblanost (3 dnevne se zbroje/3).
Kod nas su zimski mjeseci oblaniji od ljetnih, najoblaniji = prosinac,
najvedriji = kolovoz.
Znaanje oblanosti za poljoprivrednu proizvodnju oituje se u tome to
ona smanjuje trajanje suneva obasjanja i intenzivnost suneva svjetla,
ato utjee na gotovo sve elemente vremena i karakteristike klime u cjelini.
Oblanost negativno djeluje na biljnu proizvodnju barem to se tie danje
naoblake.
Nona naoblaka preteno je povoljna, a u sluaju opasnosti od mraza ak
vrlo povoljna , jer smanjuje gubitak topline radijacijom.

OBORINE
OBORINE su svi oblici vode to u tekuem ili krutom obliku dolaze iz
atmosfere na Zemlji. Oborine mogu nastati na tlu: rosa, mraz, inje i
poledica ili se stvaraju u oblacima odakle padaju na Zemlju kao kia,
snijeg i tua.
Znaenje oborina od goleme je vanosti za ivot biljaka:
1. Voda je glavni posrednik u ishrani biljke; biljka pomou svog korijena
prima iz tla u vodi otpljene mineralne tvari i transportira ih u
stabljiku i listove, gdje se u zelenim dijelovima biljke fotosintezom
stvaraju organske tvari.
2. Voda je glavni sastavni dio biljnog organizma.
3. Voda djeluje kao stalan aktivator hranjivih sastojaka iz mineralnih i
organskih spojeva tla.

4. Voda je posrednik kod mnogih fizikalnih, kemijskih i biolokih

promjena u biljkama i tlu, regulator topline u biljci i uzroniktrajnog
turgora.
5. Kine oborine donose u tlo duik u obliku amonijaka i nitrata.
Oborine su glavni snabdijeva potoka, rijeka, jezera i mora vodom pa
tako omoguavaju kruenje vode u prirodi.

VRSTE OBORINA KIA, SNIJEG, TUA, ROSA, MRAZ, INJE,

POLEDICA

KIA
Oblaci i magle nastaju kondenzacijom i sublimacijom vodene pare u
atmosferi.Sastoje se od vodenih kapljica i kristalia leda koji lebde u
zraku i polagano padaju.Kada se u oblaku kapljice(i ledeni kristali) toliko
poveaju da zbog svoje teine vie nemogu lebdjeti u zraku, padaju na
Zemlju kao kia s obzirom na veliinu vodenih kapljica moe padati:
rosulja, kia, pljusak.
SNIJEG
Snijeg nastaje kada se zrak zasiti vodenom parom pri temperaturi ispod
0C.Tada vodena para sublimira tj prelazi iz plinovitog u kruto
stanje.Snijeg najee pada pri temperaturi oko 0C , no moe padati i
pri temperaturi 0 - -40C.
TUA
Tua je oborina u obliku loptica ili komada leda razliitog oblika,
promjera izmeu 5 50mm, katkada i veeg. Zrna tue su ili sasvim
prozirna ili su sastavljena naizmjence iz mutnih i prozirnih slojeva.
Padaju ili odvojena ili stopljena u nepravilne oblike.Padanje tue obino
je praeno jakom ili dugotrajnom grmljavinom i ne deava se nikad pri
temperaturama niim od 0C.
Tua se stvara u olujnim oblacima, kumulonimbusima.
Tua nastaje prikupljanjem vodenog sadraja (sublimacijom,
konenzacijom, zamrzavanjem) na sitnim esticama u visinama gdje je
temperatura manja od 0C. Na tim esticama najprije nastaju zameci
tue koji mogu narasti do zrna promjera 5 50mm.
Utvreno je da se veliina tue moe smanjiti, ako se u toku rasta
zrna meu zamtke tue unese to vei broj estica koje e postati novi
zameci.Tda se vodeni sadraj oblaka raspodjeljuje na vei broj zrna, pa
je dakle njihova prosjena veliina manja.Najbolje rezultate dalo je
rasprivanje kristala srebro-jodida (AgJ).
Meteoroloka sluba prati radarima prati gibanje tuonosnih
oblaka.Na temelju prorauna daju se radio-vezom nareenja reketarima
koji s lansirnih stanica ispaljuju rakete u zonu rasta zrna tue.
ROSA

Ako se povrina tla i predmeti na njemu toliko ohlade da im je

temperatura nia od rosita okolnog zraka, tada e se dodirom zraka s
hladnim predmetima vodena para iz zraka kondenzirati u obliku sitnih
vodenih kapljica ili rose.
Rosa e nastati za vrijeme vedrih, mirnih i hladnijih noi kada tlo isijava
toplinu i hladi se.
to tlo jae isijava toplinu, to e prije nastati rosa.Uz oblano nebo i jai
vjetar nee biti rose.Ako je temperatura zraka na rositu via od 0C
nastaje rosa, a ako je nia nastaje mraz.
MRAZ
Nastaje u istim okolnostima kao i rosa, samo ako je temperatura zraka
na rositu nia od 0C.Tada se vodena para sublimira i izluuje u bliku
siunih bijelih kristalia na predmetima koji su se preko noi ohladi
ispod nule.
Tvorbu mraza ali i rose potpomau svi oni faktori koji djeluju na jae
ohlaivanje tla.To su vedre i mirne noi bez vjetra i niska relativna vlaga
atmosfre.
INJE
Injem se nazivaju kiaste snjene tvorevine sline mrazu, koje se
hvataju po granju, plotovima i drugim predmetima na Zemljinoj
povrini.Inje najee nastaje ako se za vrijeme jake hladnoe pojavi
magla.Vodene kapljice magle mogu se ohladiti i do -10C da ostanu u
tekuem stanju.Takove vodene pothlaene kapljice im dou u dodir s
jo vie ohlaenim predmetima,smrzavaju se i pretvaraju u sitne
kristalie vrlo ljepih oblika.Inje traje samo dok je magla, odnosno dok ne
zagrije sunce.
POLEDICA
je prevlaka tankog prozirnog sloja leda na tlu i predmetima uz tlo koja
se stvara kada kia padne na smrznutu Zemlju ili na predmete
ohlaane ispod 0C.Kod jake kie moe taj sloj biti i deblji.Poledica
moe nastati i onda kada se zimi iznenada mijenja vrijeme, pa topli i
vlani vjetar pue iznad jo uvijek smrznuta tla.Debeo sloj poledice
moe izazvati velike tete jer se zbog teine moe polomiti granje
voaka i umskog drvea.
U poledicu se ubraja i lapavica to je smrznuti pokriva od rastopljenog
snijega koji nastaje kada snijeg danju naglo kopni , pa se nou opet
smrzne.
MJESENE I GODINJE KOLIINE OBORINA
Koliina oborina koje padnu na Zemlju u tekuem ili krutom stanju.Mjeri
se tako da se ustanovi koliko je visok sloj vode koja je u odreenom
vremenu pala na odreenu vodoravnu povrinu.
Koliina oborina izraava se visinom sloja vode u mm na 1m
1 mm oborina odgovara 1L vode razlivenoj na 1m povrine.

ZNAENJE SNJENOG POKRIVAA ZA POLJOPRIVREDNU

PROIZVODNJU
Snijeg, posebno suh, male je gustoe ,porozan i s mnogo zraka, pa vrlo
slabo provodi toplinu(10 puta slabije nego tlo).Bijela boja jako odbija
suneve zrake, pa se zato snijeg zagrijava manje nego tlo.Zbog svih tih
osobina snijeg je dobar izolator tla, koje titi od prevelikog hlaenja i
zamrzavanja, a u proljee od eventualnog prebrzog zagrijavanja.
Osim zatitnog djelovanja snjeni pokriva ima jednako vanu ulogu i
kao akumulator zimskih oborina koje u proljee nakon otapanja snijega
poveavaju zalihe vode u tlu.
ZADRAVANJE SNIJEGA MOE SE PROVESTI:
1. Pomou raznih pregrada (od dasaka,iblja...) koje se premjetaju im
se oko njih nakupi snijegna njhove visine.
2. Pomou tzv kulisa tj ostavljanja visokih kultura na polju.
3. Pomou pregrada od snijega od kojeg se izgrauju kocke i grade
zidovi.
Snjena plijesanj gljivina bolest javlja se pod debelim pokrivaem
zbog nedostatka O.