You are on page 1of 82

ZAKON

O NASLJEIVANJU U FEDERACIJI BOSNE I


HERCEGOVINE

DIO PRVI

NASLJEDNO PRAVO

I. OPE ODREDBE

Ostvarivanje nasljednog prava

lan 1.

(1) Nasljedno pravo u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) ostvaruje se po
odredbama ovog zakona.
(2) Ovim se zakonom ureuju pravila po kojima sud, drugi organi i ovlatene osobe u Federaciji postupaju u
nasljednim stvarima.

Predmet nasljeivanja

lan 2.

Nasljeivati se mogu stvari i prava koja pripadaju fizikim licima, osim onoga to se ne moe naslijediti zbog
svoje pravne prirode ili po zakonu.

Ravnopravnost u nasljeivanju

lan 3.

(1) Sva fizika lica su pod istim uvjetima ravnopravna u nasljeivanju.
(2) Stranci su u nasljeivanju ravnopravni s dravljanima Bosne i Hercegovine.

Nasljeivanje vanbranih srodnika i srodnika iz potpunog usvojenja

lan 4.

(1) Vanbrano srodstvo izjednauje se u pogledu nasljeivanja sa branim, a srodstvo potpunog usvojenja sa
srodstvom po krvi.
(2) U sluaju potpunog usvojenja prestaju meusobna nasljedna prava usvojenika i njegovih potomaka sa
njegovim srodnicima po krvi.

Pozivanje na nasljedstvo

lan 5.

(1) Umrlo fiziko lice (ostavitelj) nasljeuje onaj koji je njegovom smru stekao nasljedno pravo (nasljednik).
(2) Svaka osoba sposobna je naslijediti ako zakonom nije to drugo odreeno.
(3) Nasljedno pravo se stie po odredbama ovog zakona, a na osnovu ugovora o nasljeivanju, testamenta ili
zakona.
(4) Nasjedno pravo se stie u trenutku ostaviteljeve smrti. Sticatelj nasljednog prava moe ga se po odredbama
ovog zakona odrei, pa e se uzeti kao da ga nikada nije niti stekao.
(5) Ko je naslijedio ostavitelja, njegov je sveopi pravni sljednik.

Raspolaganje ugovorom o nasljeivanju ili testamentom

lan 6.

Ostavitelj moe ugovorom o nasljeivanju ili testamentom raspolagati svojom imovinom na nain i u granicama
koji su odreeni u zakonu.

Ostavina bez nasljednika

lan 7.

Smru ostavitelja koji nema nasljednika ostavinu stie opina, odnosno grad odreen ovim zakonom koji time
dobivaju jednak poloaj kao da su nasljednici ostaviteljevi, osim to se oni
ne mogu odrei naslijea.

II. NASLJEIVANJE NA OSNOVU ZAKONA

A. ZAKONSKI NASLJEDNICI

1. NASLJEDNI REDOVI

Krug zakonskih nasljednika

lan 8.

(1) Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, na osnovu zakona, umrlog nasljeuju: svi njegovi potomci,
njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegov brani partner, njegovi
roditelji, njegovi usvojitelji, njegova braa i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i nane i njihovi potomci,
njegovi ostali preci.
(2) Osobe iz stava (1) ovog lana nasljeuju po nasljednim redovima.
(3) Nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.

Vanbrani partner kao zakonski nasljednik

lan 9.

(1) Na osnovu zakona ostavitelja nasljeuje i njegov vanbrani partner koji je u pravu nasljeivanja izjednaen
s branim.
(2) Vanbranom zajednicom u smislu ovog zakona smatra se zajednica ivota ene i mukarca u skladu s
odredbama zakona koji ureuje porodine odnose, a koja je prestala ostaviteljevom smru.

a) Prvi nasljedni red

Potomci i brani partner ostavitelja

lan 10.

(1) Ostavitelja nasljeuju prije svih njegova djeca i njegov brani partner.
(2) Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeuju na jednake dijelove.
(3) Kad ostavitelj nema potomaka brani partner ne nasljeuje u prvom nasljednom redu.

Pravo predstavljanja

lan 11.

Dio ostavine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadivjelo ostavitelja nasljeuju njegova djeca,
ostaviteljeva unuad na jednake dijelove, a ako je neko od unuadi umrlo prije
ostavitelja, dio koji bi njemu pripao da je bio iv u trenutku ostaviteljeve smrti nasljeuju njegova djeca,
ostaviteljeva praunuad na jednake dijelove i tako redom sve dok ima
ostaviteljevih potomaka.

b) Drugi nasljedni red

Brani partner i roditelji umrlog

lan 12.

(1) Ostavinu umrlog koji nije ostavio potomke nasljeuje njegov brani partner i njegovi roditelji.
(2) Roditelji umrlog nasljeuju jednu polovinu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovinu ostavine
nasljeuje brani partner umrlog.
(3) Ako iza umrlog nije ostao brani partner, roditelji umrlog nasljeuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.

Braa i sestre umrlog i njihovi potomci

lan 13.

(1) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadivio
ostavitelja nasljeuju njegova djeca (braa i sestre ostavitelja), njegova unuad i praunuad i njegovi daljnji
potomci, po pravilima koja vae za sluaj kada umrlog nasljeuju njegova djeca i ostali potomci.
(2) Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je
nadivio ostavitelja nasljeuju njihovi potomci, prema odredbama
stava (1) ovog lana.
(3) U svim sluajevima ostaviteljeva braa i sestre samo po ocu nasljeuju na jednake dijelove oev dio
ostavine, braa i sestre samo po majci nasljeuju na jednake dijelove majin
dio, a roena braa i sestre nasljeuju na jednake dijelove s braom i sestrama po ocu oev dio, a s braom i
sestrama po majci majin dio.

Nasljeivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva

lan 14.

Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, a nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi
mu pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuje drugi roditelj, a ako je i ovaj
umro prije ostavitelja, njegovi potomci nasljeuju ono to bi pripalo i jednom i drugom roditelju, prema
odredbama lana 12. ovog zakona.

c) Trei nasljedni red

Djedovi i nane umrlog

lan 15.

(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni branog partnera, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog
potomka, nasljeuju njegovi djedovi i nane.
(2) Jednu polovinu ostavine nasljeuju djed i nana s oeve strane, a drugu polovinu djed i nana s majine
strane.

Prava djeda i nane iste loze

lan 16.

(1) Djed i nana iste loze nasljeuju na jednake dijelove.
(2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stava (1) ovog lana umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu
pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuju njegova djeca i njegovi
potomci, po pravilima koja vae za sluaj kad umrlog nasljeuju njegova djeca i ostali potomci.
(3) U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i nane jedne loze i njihove djece vae pravila po kojima
nasljeuju ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci.

Nasljeivanje djeda i nane jedne loze koji su umrli bez potomstva

lan 17.

Ako su djed i nana jedne loze umrli prije ostavitelja, a nisu ostavili ni jednog potomka, dio ostavine koji bi im
pripao da su nadivjeli ostavitelja nasljeuju djed i nana druge loze, njihova djeca, njihovi unuci i njihovi
daljni potomci, kako je odreeno u lanu 16. ovog zakona.

d) etvrti nasljedni red

Pradjedovi i pranane umrlog

lan 18.

(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni branog partnera,
ni djeda i nanu, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeuju njegovi
pradjedovi i pranane.
(2) Jednu polovinu nasljeuju pradjedovi i pranane s oeve strane, a drugu polovinu nasljeuju pradjedovi i
pranane s majine strane.

Prava pradjeda i pranane iste loze
lan 19.

(1) Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i prananama s oeve strane jednu polovinu nasljeuju
na jednake dijelove roditelji njegovog djeda po ocu, a drugu
polovinu roditelji njegove nane po ocu.
(2) I pradjedovi i pranane s majine strane nasljeuju na nain odreen u stavu (1) ovog lana dio koji im
pripada.
(3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je iv nasljeuje predak koji mu je bio brani
partner.
(4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im pripali da su ivi nasljeuje drugi par iste loze.
(5) Ako nema pradjedova i pranana jedne loze, dio ostavine koji bi im pripao da su ivi nasljeuju pradjedovi i
pranane druge loze.

Ostali preci

lan 20.

Iza pradjedova i pranana ostavitelja nasljeuju daljnji njegovi preci redom, po pravilima po kojima nasljeuju
njegovi pradjedovi i njegove pranane.

Nasljeivanje ostavine bez nasljednika

lan 21.

(1) Smru ostavitelja koji nema nasljednika, nekretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno
grad na ijem se podruju nalaze.
(2) Smru ostavitelja koji nema nasljednika pokretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno
grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalite na podruju Federacije.
(3) Ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivalite na podruju Federacije, a imao je boravite,
pokretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti
imao boravite na podruju Federacije.
(4) Ako ostavitelj u trenutku smrti na podruju Federacije nije imao ni prebivalite niti boravite, pokretnine i s
njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad gdje je
ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu dravljana Bosne i Hercegovine i Federacije.

2. Posebne odredbe za neke nasljednike

a) Nepotpuno usvojenje

lan 22.

(1) Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci imaju prema usvojitelju ista nasljedna prava kao i
usvojiteljeva djeca i drugi njegovi potomci, osim ako pri usvojenju ta
prava nisu ograniena ili sasvim iskljuena.
(2) U sluajevima u kojima usvojenik i njegovi potomci nasljeuju usvojitelja kao njegova djeca, usvojitelj
nasljeuje usvojenika i njegove potomke.
(3) Usvojitelj ima na ostavinu usvojenika i njegovih potomaka ista nasljedna prava koja ima odgovarajui
predak usvojenika prema svojim potomcima.
(4) Usvojenik i njegovi potomci ne nasljeuju usvojiteljeve srodnike, njegovog branog partnera, ni druge
njegove usvojenike.
(5) Srodnici usvojitelja i njegov brani partner kod nepotpunog usvojenja ne nasljeuju usvojenika ni njegove
srodnike.
(6) Nepotpunim usvojenjem ostaju nedirnuta prava nasljeivanja izmeu usvojenika i njegovih srodnika.

Gubitak prava usvojenika

lan 23.

Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci ne mogu naslijediti usvojitelja ako je usvojitelj podnio
zahtjev za raskid usvojenja, a poslije njegove smrti se utvrdi da je zahtjev
bio osnovan.

b) Djeca

Poveanje nasljednog dijela djece

lan 24.

(1) Kada su djeca koja nemaju nunih sredstava za ivot pozvana na nasljee, sud moe na njihov zahtjev
odluiti da naslijee i jedan dio onog dijela ostavine koji bi po zakonu
trebalo da naslijede ostali nasljednici prvog nasljednog reda.
(2) Sud moe odluiti da djeca naslijede cijelu ostavinu ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom
podjelom djeca zapala u oskudicu.
(3) Pri odluivanju u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana sud e uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito
imovinske prilike i sposobnost za privreivanje svakog djeteta i branog partnera, trajanje brane zajednice,
kao i vrijednost ostavine.

c) Gubitak prava na nasljeivanje branog i vanbranog partnera

Kad brani i vanbrani partner nema pravo na nasljedstvo

lan 25.

(1) Pravo nasljeivanja na osnovu zakona izmeu branih partnera prestaje razvodom braka ili ponitenjem
braka.
(2) Brani partner nema pravo na nasljee:
1) ako je ostavitelj bio podnio tubu za razvod braka, a poslije ostaviteljeve smrti se utvrdi da je tuba bila
osnovana,
2) ako njegov brak sa ostaviteljem bude oglaen za nepostojei, ili bude poniten, poslije ostaviteljeve smrti,
iz uzroka za ije je postojanje nadivjeli brani partner znao u vrijeme zakljuenja braka,
3) ako je njegova zajednica ivota sa ostaviteljem bila trajno prestala njegovom krivicom ili u sporazumu sa
ostaviteljem.
(3) Vanbrani partner nema pravo na nasljedstvo ako je njegova zajednica ivota s ostaviteljem bila trajno
prestala prije ostaviteljeve smrti.

Poveanje nasljednog dijela branog partnera

lan 26.

(1) Kada je brani partner koji nema nunih sredstava za ivot pozvan na naslijee sa nasljednicima prvog ili
drugog nasljednog reda sud moe, na zahtjev branog partnera,
odluiti da brani partner naslijedi i jedan dio onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali
nasljednici, a moe odluiti i da brani partner naslijedi cijelu ostavinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi
njenom podjelom brani partner zapao u oskudicu.
(2) Pri odluivanju u sluaju iz stava 1. ovog lana sud e uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske
prilike i sposobnosti za privreivanje branog partnera, trajanje
brane zajednice, imovinske prilike ostalih nasljednika i njihovu sposobnost za privreivanje i vrijednost
ostavine.

d) Roditelji

Poveanje nasljednog dijela roditelja

lan 27.

(1) Kada su roditelji koji nemaju nunih sredstava za ivot pozvani na naslijee sa ostaviteljevim branim
partnerom, sud moe na njihov zahtjev odluiti da naslijede i jedan od
onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijedi brani partner.
(2) Sud moe odluiti da roditelji naslijede cijelu ostavinu ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom
podjelom roditelji zapali u oskudicu.
(3) Ako je izmeu ostaviteljevih roditelja zajednica ivota trajno prestala, a samo jedan roditelj nema
sredstava nunih za ivot, ovaj roditelj moe zahtijevati poveanje nasljednog dijela kako prema branom
partneru tako i prema drugom ostaviteljevom roditelju.
(4) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, nadivjeli roditelj koji nema nunih sredstava za
ivot moe zahtijevati poveanje svog nasljednog dijela i prema
nasljednicima umrlog ostaviteljevog roditelja.
(5) Pri odluivanju u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana sud e uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito
imovinske prilike i sposobnost za privreivanje roditelja, imovinske prilike
branog partnera, odnosno nasljednika umrlog roditelja i njegovu sposobnost za privreivanje i vrijednost
ostavine.

B. NUNI NASLJEDNICI

1. NUNI NASLJEDNICI I NUNI I RASPOLOIVI DIO OSTAVINE

Nuni nasljednici

lan 28.

(1) Nuni nasljednici su: djeca ostavitelja, njegovi usvojenici iz potpunog usvojenja te njegov brani partner.
(2) Ostali potomci umrlog, njegovi usvojenici iz nepotpunog usvojenja i njihovi potomci, njegovi roditelji i
njegova braa i sestre nuni su nasljednici samo ako su trajno
nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot.
(3) Osobe navedene u ovom lanu su nuni nasljednici kad su po zakonskom redu nasljeivanja pozvane na
nasljedstvo.

Nuni i raspoloivi dio

lan 29.

(1) Nuni nasljednici imaju pravo na dio ostavine s kojim ostavitelj ne moe raspolagati i koji se naziva nuni
dio.
(2) Nuni dio nasljednika iz lana 28. stav 1. ovog zakona iznosi jednu polovinu, a nuni dio ostalih nasljednika
jednu treinu onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao
po zakonskom redu nasljeivanja.
(3) Ostatkom ostavine moe ostavitelj raspolagati po svojoj volji i taj dio ostavine naziva se raspoloivi dio.

Pravo na nuni dio je nasljedno pravo

lan 30.

(1) Nunom nasljedniku pripada odreeni dio svake stvari i prava koji sainjavaju ostavinu, ali ostavitelj moe
odrediti da nuni nasljednik primi svoj dio i u odreenim stvarima,
pravima ili u novcu.
(2) Na zahtjev neke od stranaka sud moe, kad nae da je to opravdano, odluiti da nunom nasljedniku
pripadne dio u odreenim stvarima, pravima ili u novcu, ako to ve nije
pravnim poslom odredio ostavitelj.

2. IZRAUNAVANJE NUNOG I RASPOLOIVOG DIJELA, SMANJENJE RASPOLAGANJA PRAVNIM POSLOVIMA ZA
SLUAJ SMRTI I VRAANJE
POKLONA

a) Izraunavanje nunog i raspoloivog dijela

Utvrivanje vrijednosti ostavine

lan 31.

(1) Vrijednost ostavine na osnovu koje se izraunava nuni dio utvruje se na sljedei nain:
1) prvo se popisuju i procjenjuju sva dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti, raunajui tu i sve ono
ime je raspolagao ugovorom o nasljeivanju i testamentom, kao i sva njegova potraivanja, pa i ona koja ima
prema nekom nasljedniku, osim potraivanja koja su oigledno nenaplativa;
2) od utvrene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u trenutku smrti odbijaju se trokovi sahrane
ostavitelja, iznos trokova popisa i procjene ostavine i iznos dugova ostavitelja;
3) dobijenom ostatku dodaje se vrijednost svih poklona koje je ostavitelj uinio ma na koji nain nekom
zakonskom nasljedniku, pa i poklona uinjenih nasljednicima koji se odriu naslijea, kao i onih poklona za
koje je ostavitelj naredio da se ne uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, kao i poklona za koje je
ostavitelj u posljednjoj godini svog
ivota uinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobiajenih poklona.
(2) Pri utvrivanju vrijednosti ostavine nee se uzeti u obzir vrijednost poklona uinjenih za postignue
opekorisnih svrha, kao ni poklona koji se na osnovu samog zakona ne uraunavaju nasljedniku u njegov
nasljedni dio.

Poklon i odreivanje njegove vrijednosti

lan 32.

Kao poklon u smislu ovog zakona smatra se i odricanje od prava, oprotaj duga ono to je ostavitelj za vrijeme
svog ivota dao nasljedniku na ime nasljednog dijela, ili radi osnivanja ili
proirenja domainstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje ostavitelja bez
nadoknade.

Procjenjivanje poklona

lan 33.

Pri procjenjivanju poklona uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku ostaviteljeve smrti, a prema
njenom stanju u vrijeme kada je poklon uinjen.

Poklon u vidu osiguranja

lan 34.

Kada se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca, kao vrijednost poklona uzet e se zbir premija koje
je uplatio ostavitelj, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbir
premija vei od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzet e se iznos osigurane sume.

b) Imovina koja se izdvaja iz ostavine

Izdvajanje u korist potomka koji su privreivali sa ostaviteljem

lan 35.

(1) Ostaviteljevi potomci i usvojenici koji su ivjeli u zajednici sa ostaviteljem, svojim radom, zaradom ili mu
na drugi nain pomagali u privreivanju imaju pravo zahtijevati da
im se iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostaviteljeve imovine.
(2) Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu i ne uzima se u obzir pri izraunavanju nunog dijela, niti se
uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Izdvajanje predmeta domainstva

lan 36.

(1) Nadivjelom branom partneru i ostaviteljevim potomcima koji su ivjeli sa ostaviteljem u istom
domainstvu pripadaju predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao
to su pokustvo, namjetaj, posteljina i slino, ali ne ako su ovi
predmeti znatnije vrijednosti.
(2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri izraunavanju nunog dijela, niti se uraunavaju
nasljedniku u njegov nasljedni dio.

c) Smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za sluaj smrti i vraanje poklona zbog povreda nunog dijela

Povreda nunog dijela

Pokloni i raspolaganja putem pravnih poslova za sluaj smrti uinjeni u korist nunih nasljednika

lan 37.

(1) Kada je povrijeen nuni dio, raspolaganja pravnim poslovima za sluaj smrti (testament, ugovor o
nasljeivanju) smanjit e se, a pokloni e se vratiti ukoliko je potrebno da bi se namirio nuni dio.
(2) Nuni dio je povrijeen kada ukupna vrijednost raspolaganja ugovorom o nasljeivanju, testamentom i
poklonom prelazi raspoloivi dio.
(3) Pri utvrivanju ukupne vrijednosti raspolaganja pravnim poslovima za sluaj smrti i poklona uzimaju se u
raun i oni pokloni i raspolaganja za koja je ostavitelj naredio da se ne
uraunavaju nunom nasljedniku u njegov nasljedni dio.
(4) Od poklona i raspolaganja pravnim poslovima za sluaj smrti koja se uraunavaju nunom nasljedniku u
njegov nasljedni dio uzima se u raun pri utvrivanju ukupne vrijednosti raspolaganja samo onoliko za koliko
oni premauju njegov nuni dio.

Red smanjenja i vraanja

lan 38.

Kada je povrijeen nuni dio prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, zatim raspolaganja ugovorom o
nasljeivanju, pa ukoliko nuni dio time ne bi bio namiren, vraaju se pokloni.

Srazmjerno smanjenje raspolaganja testamentom, ugovorom o nasljeivanju i privilegovani legat

lan 39.

(1) Raspolaganja testamentom smanjuju se u istoj srazmjeri, bez obzira na njihovu prirodu i na njihov obim i
bez obzira na to da li se nalaze u jednom ili vie testamenata, ako iz
testamenta ne proizilazi neto drugo.
(2) Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se i na ugovor o nasljeivanju.
(3) Ako je ostavitelj ostavio vie legata i naredio da se neki legat isplati prije ostalih, taj e se legat smanjiti
samo ukoliko vrijednost ostalih legata ne dostie da se namiri nuni dio.

Srazmjerno smanjenje legata naloenih testamentarnom nasljedniku ili legataru

lan 40.

Testamentarni nasljednik iji bi nasljedni dio morao biti smanjen da bi se namirio nuni dio, moe traiti
srazmjerno smanjenje legata koje treba isplatiti ako iz testamenta ne proizlazi
neto drugo. Isto vai i za nasljednika po ugovoru o nasljeivanju i za legatara kojem je ostavitelj naloio da iz
svog legata neto isplati.

Red vraanja poklona

lan 41.

(1) Vraanje poklona vri se poev od posljednjeg poklona i ide dalje obrnuto po redu kojim su pokloni
uinjeni.
(2) Pokloni uinjeni istovremeno vraaju se srazmjerno.

Poloaj poklonoprimca koji vraa poklon

lan 42.

U pogledu poklonjene stvari koju je duan vratiti poklonoprimac se smatra savjesnim posjednikom do dana
kada je saznao za zahtjev za vraanje poklona.

Ko moe traiti smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za sluaj smrti i vraanje poklona

lan 43.

(1) Smanjenje raspolaganja testamentom, ugovorom o nasljeivanju i vraanje poklona kojim je povrijeen
nuni dio mogu traiti samo nuni nasljednici.
(2) Pravo iz stava 1. ovog lana nasljedivo je samo ako je nuni nasljednik prije svoje smrti ve podnio zahtjev
za nuni dio.

Zastara prava na traenje smanjenja raspolaganja pravnim poslovima za sluaj smrti i vraanje poklona

lan 44.

Smanjenje raspolaganja testamentom moe se traiti u roku tri godine od proglaenja testamenta, a
raspolaganje ugovorom o nasljeivanju i vraanje poklona u roku tri godine od
ostaviteljeve smrti, odnosno od dana kada je rjeenje o njegovom proglaenju za umrlog, odnosno rjeenje
kojim se utvruje njegova smrt postalo pravomono.

3. ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA IZ NASLIJEA I LIENJE NUNOG DIJELA U KORIST POTOMAKA

a) Iskljuenje nunih nasljednika

Razlozi iskljuenja

lan 45.

(1) Ostavitelj moe iskljuiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nuni dio:
1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne obaveze koja proizlazi iz njegovog porodinog odnosa s
ostaviteljem tee ogrijeio prema ostavitelju,
2) ako je namjerno poinio neko tee krivino djelo prema njemu ili njegovom branom partneru, djetetu ili
roditelju,
3) ako je poinio neko od krivinih djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine ili ovjenosti i vrijednosti
zatienih meunarodnim pravom,
4) ako se odao neradu ili nepotenu ivotu.
(2) Iskljuenje iz nasljedstva moe biti potpuno ili djelomino.

Uvjeti za punovanost iskljuenja

lan 46.

(1) Ostavitelj koji eli iskljuiti nasljednika mora to izraziti u testamentu ili u ugovoru o nasljeivanju na izriit
nain i navesti razlog za iskljuenje.
(2) Razlog za iskljuenje mora postojati u vrijeme sastavljanja testamenta ili ugovora o nasljeivanju.
(3) U sluaju spora o opravdanosti iskljuenja dunost dokazivanja da je iskljuenje opravdano lei na onome
ko se na iskljuenje poziva.

Posljedice iskljuenja

lan 47.

Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedna prava u obimu u kojem je iskljuen, a pravo ostalih osoba koje mogu
naslijediti ostavitelja odreuju se kao da je iskljueni umro prije ostavitelja.

b) Lienje nunog dijela u korist potomaka

lan 48.

(1) Ako je potomak koji je imao pravo na nuni dio prezaduen ili je rasipnik, ostavitelj ga moe na izriit nain
liiti u cjelini ili djelomino njegovog nunog dijela u korist njegovih potomaka.
(2) Ovo lienje ostaje punovano samo ako u trenutku otvaranja naslijea lieni ima maloljetne ili punoljetne
potomke koji su nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot.
(3) Lieni nasljednik nasljeuje ostavitelja u dijelu koji nije obuhvaen lienjem.
(4) Lieni nasjednik nasljeuje ostavitelja i kad pretpostavke za lienje vie ne postoje u asu ostaviteljeve
smrti.

C. URAUNAVANJE POKLONA I LEGATA U NASLJEDNI DIO

Uraunavanje poklona zakonskom nasljedniku

lan 49.

(1) Svakom zakonskom nasljedniku uraunava se u nasljedni dio sve to je na bilo koji nain dobio na poklon od
ostavitelja.
(2) Plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od poklonjene stvari sve do ostaviteljeve smrti se ne
uraunavaju.
(3) Poklon se ne uraunava ako je ostavitelj izjavio u vrijeme poklona ili kasnije, ili u testamentu ili u ugovoru
o nasljeivanju da se poklon nee uraunati u nasljedni dio, ili
se iz okolnosti moe zakljuiti da je to bila ostaviteljeva volja.
(4) Pri tome ostaju u vanosti odredbe o nunom dijelu, s tim da se nunom nasljedniku uvijek u vrijednost
njegovog nunog dijela uraunavaju pokloni koje je dobio.

Uraunavanje legata zakonskim nasljednicima

lan 50.

(1) Legat ostavljen zakonskom nasljedniku uraunava se u njegov nasljedni dio, osim ako iz testamenta ili iz
ugovora o nasljeivanju proizilazi da je ostavitelj htio da nasljednik
dobije legat pored svog dijela.
(2) Pri uraunavanju vrijede odredbe o nunom dijelu, s time da se nunom nasljedniku uvijek u vrijednost
njegovog nunog dijela uraunavaju legati koji su mu namijenjeni.
Uraunavanje poklona i legata

lan 51.

(1) Uraunavanje poklona i legata vri se na taj nain to ostali nasljednici dobivaju iz ostavine odgovarajuu
vrijednost, a poslije toga ostatak ostavine dijeli se meu svim
nasljednicima.
(2) Ako dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti nisu dovoljna da ostali nasljednici dobiju odgovarajuu
vrijednost, nasljednik kojem se vri uraunavanje poklona i
legata nije duan vratiti im neto od onoga to je dobio.
(3) U sluaju iz stava 2. ovog lana ostaju vaiti odredbe o nunom dijelu.

Pravo nasljednika kojem se poklon ili legat ne uraunava

lan 52.

(1) Kada prema ostaviteljevoj volji poklon ili legat ne treba da se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio,
takav nasljednik zadrava poklon, odnosno legat i uestvuje s
ostalim nasljednicima u diobi ostavine kao da poklona, odnosno legata nije ni bilo.
(2) Kada ima nunih nasljednika, a prema ostaviteljevoj volji poklon ili legat ne treba da se urauna nekom
nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik e moi zadrati poklon,
odnosno legat u granicama raspoloivog dijela.

Pravo nasljednika koji se odrekao od naslijea

lan 53.

(1) Nasljednik koji se odrekao od naslijea zadrava poklon u granicama raspoloivog dijela.
(2) Nasljednik ima pravo zahtijevati ispunjenje legata samo u granicama raspoloivog dijela.

Pravo vraanja poklona

lan 54.

(1) Nasljednik ima pravo da poklonjenu mu stvar vrati u ostavinu.
(2) U tom sluaju nee mu se njena vrijednost uraunati u nasljedni dio, a u pogledu trokova koje je uinio za
stvar i u pogledu oteenja koja je pretrpjela, smatrat e se za savjesnog draoca, ukoliko se ne dokae
njegova nesavjesnost.

Odreivanje vrijednosti poklona pri uraunavanju

lan 55.

Odreivanje vrijednosti poklona pri uraunavanju poklona nasljedniku u nasljedni dio vri se u skladu sa
odredbama lana 33. ovog zakona.

Poklon u vidu osiguranja

lan 56.

Vrijednost poklona u vidu osiguranja odreuje se u skladu sa odredbama lana 34. ovog zakona.

Trokovi izdravanja nasljednika

lan 57.

(1) Ono to je potroeno na izdravanje nasljednika i na njegovo obavezno kolovanje nee se uraunati u
njegov nasljedni dio.
(2) Da li e se izdaci koje je ostavitelj uinio za daljnje kolovanje nasljednika uraunati u njegov nasljedni dio
i u kojoj mjeri, odluit e sud na zahtjev nasljednika prema okolnostima, uzimajui u obzir naroito vrijednost
ostavine i trokova kolovanja i osposobljavanja za samostalan ivot ostalih nasljednika.

Uobiajeni manji pokloni

lan 58.

Uobiajeni manji pokloni ne uraunavaju se u nasljedni dio.

lan 59.

(1) Pokloni uinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na naslijee uslijed smrti te osobe ili uslijed njegovog
odricanja od naslijea, uraunavaju se i u nasljedni dio.
(2) Pokloni uinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na naslijee zbog nedostojnosti te osobe, ili zbog
njenog iskljuenja iz naslijea ili zbog lienja nunog dijela, ne uraunavaju se nasljedniku u nasljedni dio.

Uraunavanje nasljednikovog duga ostavitelju

lan 60.

Nasljedniku se uraunava u njegov dio ono to je dugovao ostavitelju.

Zahtjev za uraunavanje

lan 61.

Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika uraunaju pokloni i legati mogu podnositi samo njegovi
sunasljednici, odnosno nasljednici sunasljednika.

III. NASLJEIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTA

A. UVJETI ZA PUNOVANOST TESTAMENTA

Sposobnost za sainjavanje testamenta

lan 62.

(1) Testament je strogo lini akt koji moe sastaviti svaka osoba sposobna za rasuivanje koja je navrila 15
godina ivota.
(2) Testament je nitavan ako u vrijeme njegovog sastavljanja zavjetatelj nije imao 15 godina ivota ili ako
nije bio sposoban za rasuivanje. Ako se ne dokae suprotno, smatrat e se da je zavjetatelj u trenutku
sastavljanja testamenta bio sposoban za rasuivanje. Zavjetatelj nije
bio sposoban za rasuivanje ako u tom trenutku nije bio u stanju shvatiti znaenje svog izjanjenja i njegove
posljedice, ili nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko da postupa u skladu s tim znanjem.
(3) Gubitak sposobnosti za rasuivanje koji bi nastupio poto je testament sainjen ne utie na njegovu
punovanost.

Nitavnost testamenta

lan 63.

(1) Nitavan je testament ako je zavjetatelj bio nesposoban za rasuivanje, ili nije imao 15 godina, ili je bio
natjeran prijetnjom, ili prinudom da ga sastavi ili se odluio da ga
saini uslijed toga to je bio prevaren ili to se nalazio u zabludi.
(2) Prijetnja, prinuda ili prevara povlai nitavnost testamenta i kad potie od tree osobe.
(3) Raspolaganja testamentom su nitavna i kad postoji zabluda o injenicama koje su pobudile zavjetatelja
da uini ta raspolaganja.
(4) Ako su samo neke odredbe testamenta unesene u testament pod prijetnjom ili prinudom, uslijed prevare ili
u zabludi, nitavne su samo te odredbe.

lan 64.

(1) Ponitenje testamenta ili pojednih njegovih odredaba iz razloga utvrenih u l. 62. i 63. ovog zakona moe
traiti samo osoba koja ima pravni interes i to u roku jedne godine od kada je doznala za postojanje uzroka
nitavnosti, a najkasnije za deset godina od proglaenja testamenta.
(2) Rok od jedne godine ne moe poeti tei prije proglaenja testamenta.
(3) Ponitenje testamenta prema nesavjesnoj osobi moe se traiti za 20 godina od proglaenja testamenta.

Forma testamenta kao uvjet za njegovu punovanost

lan 65.

(1) Punovaan je onaj testament koji je sainjen u formi utvrenoj u zakonu i pod uvjetima predvienim
zakonom.
(2) Ponitenje testamenta zbog nedostatka forme moe traiti poslije otvaranja naslijea samo osoba koja ima
pravni interes i to u roku jedne godine od kada je saznala za testament, a najdue za deset godina od
proglaenja testamenta.
(3) Rok od jedne godine ne moe poeti da tee prije proglaenja testamenta.

B. OBLICI TESTAMENTA

Svojeruni testament

lan 66.

(1) Testament je punovaan ako ga je zavjetatelj napisao svojom rukom i ako ga je potpisao.
(2) Za punovanost svojerunog testamenta nije nuno da je u njemu naznaen datum kada je sainjen, ali je
poeljno da datum bude naznaen.

Pismeni testament pred svjedocima

lan 67.

(1) Zavjetatelj koji zna da ita i pie moe sainiti testament na taj nain to e ispravu koju je neko drugi
sastavio svojeruno potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljujui pred njima da je to njegov testament.
(2) Svjedoci e se potpisati na samom testamentu, a poeljno je da se naznai njihovo svojstvo svjedoka, kao i
druge okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakem
pronalaenju.

Sudski testament

lan 68.

(1) Testament moe zavjetatelju sainiti po njegovom kazivanju sudija nedlenog suda koji e prethodno
utvrditi identitet zavjetatelja.
(2) Poto zavjetatelj ovakav testament proita i potpie, sudija e potvrditi na samom testamentu da ga je
zavjetatelj u njegovom prisustvu proitao i potpisao.

Sudski testament ako zavjetatelj nije u stanju da ga proita

lan 69.

(1) U sluaju da zavjetatelj nije u stanju da proita testament koji mu je sainio sudija, sudija e ga proitati
zavjetatelju u prisustvu dva svjedoka.
(2) Zavjetatelj e zatim u prisustvu dva svjedoka potpisati testament ili staviti na njega otisak prsta poto
izjavi da je to njegov testament.
(3) Svjedoci e se potpisati na testamentu.
(4) Sudija e na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvrene.

Notarski testament

lan 70.

(1) Testament moe zavjetatelju sainiti notar u formi notarski obraene isprave u skladu sa posebnim
zakonom kojim se ureuje postupak notarske obrade isprava.
(2) Notarski testament iz stava 1. ovog lana je oblik redovnog i javnog testamenta.

Predaja testamenta na uvanje

lan 71.

(1) Zavjetatelj moe svoj testament sam uvati ili ga povjeriti na uvanje kojem drugom fizikom ili pravnom
licu.
(2) Ako zavjetatelj eli povjeriti svoj testament na uvanje sudu, notaru ili u inozemstvu konzularnom,
odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Bosne i Hecegovine, taj ga je duan primiti na uvanje, bez
obzira na to ko je testament sastavio, te postupiti pritom po
pravilima ovog zakona, odnosno zakona koji ureuje notarsku slubu.

Sainjavanje pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta

lan 72.

(1) Pri sainjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta svjedoci e biti punoljetna lica
koja nisu liena poslovne sposobnosti i koja znaju itati i pisati, a kod sudskog testamenta i koja razumiju jezik
na kojem je testament sainjen.
(2) Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta, niti
testament sainiti po kazivanju zavjetatelja u svojstvu sudije: potomci zavjetatelja, njegovi usvojenici i
njihovi potomci, njegovi preci i usvojitelji, njegovi srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno,
brani partneri svih ovih osoba i brani partner zavjetatelja.

Raspolaganje u korist osoba koje su zavjetatelju sainile testament, svjedoka i njihovih bliih srodnika

lan 73.

Nitavne su odredbe testamenta kojima se ostavlja neto osobama koje su zavjetatelju sainile testament,
svjedocima pri njegovom sainjavanju, kao i precima, potomcima, brai i
sestrama i branim partnerima ovih osoba.

Testament sainjen pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom u inozemstvu

lan 74.

Testament moe sainiti dravljaninu Bosne i Hercegovine u inozemstvu po odredbama koje vae za
sainjavanje sudskog testamenta, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik
Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove.

Testament sainjen na bosanskohercegovakom brodu i u avionu

lan 75.

(1) Na bosanskohercegovakom brodu i u avionu testament moe sainiti zapovjednik broda, odnosno aviona po
odredbama koje vae za sainjavanje sudskog testamenta.
(2) Testament koji je sainjen na bosanskohercegovakom brodu, odnosno u avionu prestaje vaiti po isteku 30
dana nakon povratka zavjetatelja u Bosnu i Hercegovinu.

Testament sainjen za vrijeme mobilizacije ili rata

lan 76.

(1) Za vrijeme mobilizacije ili rata moe po odredbama koje vae za sainjavanje sudskog testamenta, sainiti
testament osobi na vojnoj dunosti zapovjednik ete ili drugi
starjeina njegovog ili vieg ranga, ili koja druga osoba u prisustvu koje od ovih starjeina, kao i svaki starjeina
odvojenog odjeljenja.
(2) Ovako sainjen testament prestaje vaiti po isteku 60 dana po zavretku rata, a ako je zavjetatelj ranije ili
kasnije demobiliziran po isteku 30 dana od demobiliziranja.

Usmeni testament

lan 77.

(1) Zavjetatelj moe izjaviti svoju posljednju volju usmeno pred dva svjedoka samo ako uslijed izuzetnih
prilika nije u mogunosti da saini pismeni testament.
(2) Usmeni testament prestaje da vai po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih prilika u kojima je sainjen.

Svjedoci pri sainjavanju usmenog testamenta

lan 78.

Pri sainjavanju usmenog testamenta mogu biti svjedoci samo osobe koje mogu biti svjedoci pri sainjavanju
sudskog testamenta, ali ne moraju znati itati i pisati.

Dunost svjedoka usmenog testamenta

lan 79.

(1) Svjedoci pred kojima je zavjetatelj usmeno izjavio svoju posljednju volju duni su bez odlaganja staviti
napismeno izjavu zavjetatelja i to prije predati je sudu, ili je usmeno
ponoviti pred sudom iznosei i kad, gdje i u kojim prilikama je zavjetatelj izjavio svoju posljednju volju.
(2) Izvrenje ove dunosti nije uvjet za punovanost usmenog testamenta.

Raspolaganje usmenim testamentom u korist svjedoka i njihovih bliih srodnika

lan 80.

Nitavne su odredbe usmenog testamenta kojima se ostavlja neto svjedocima pri njegovom sainjavanju,
njihovim branim partnerima, njihovim precima, njihovim potomcima, njihovim
srodnicima u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva zakljuno i branim partnerima svih ovih osoba.

Dokazivanje unitenog, sakrivenog i izgubljenog ili zaturenog testamenta

lan 81.

Testament uniten sluajem ili radnjom neke druge osobe, izgubljen, sakriven ili zaturen poslije smrti
zavjetatelja ili prije njegove smrti, ali bez njegovog znanja, proizvest e djelovanje punovanog testamenta
ako zainteresirana osoba dokae da je testament postojao, da je uniten, izgubljen, sakriven ili zaturen, da je
bio sainjen u formi propisanoj u zakonu i ako dokae sadraj onog dijela testamenta na koji se poziva.

C. MEUNARODNI TESTAMENT

Punovanost meunarodnog testamenta

lan 82.

(1) Meunarodni testament je punovaan u pogledu forme, bez obzira na mjesto gdje je sainjen, gdje se
nalaze dobra, dravljanstvo, prebivalite ili boravite zavjetatelja, ako je
sainjen u formi meunarodnog testamenta, u skladu sa odredbama l. od 83. do 89. ovog zakona.
(2) Nitavnost meunarodnog testamenta iz stava 1. ovog lana ne utie na njegovu eventualnu punovanost u
pogledu forme kao testamenta druge vrste.

lan 83.

Ovaj zakon ne primjenjuje se na formu testamentarnih odredaba koje su u istom pismenu sainile dvije ili vie
osoba.

Forma meunarodnog testamenta

lan 84.

(1) Meunarodni testament mora biti sainjen u pismenoj formi.
(2) Zavjetatelj ne mora svojeruno napisati meunarodni testament.
(3) Meunarodni testament moe biti napisan na bilo kojem jeziku, rukom ili na neki drugi nain.

lan 85.

(1) U prisustvu dva svjedoka i osobe ovlatene za meunarodni testament, zavjetatelj izjavljuje da je pismeno
njegov testament i da je upoznat sa njegovim sadrajem.
(2) Zavjetatelj nije duan da sa sadrajem meunarodnog testamenta upozna svjedoka niti ovlatenu osobu.

Potpisi na meunarodnom testamentu

lan 86.

(1) U prisustvu svjedoka i ovlatene osobe zavjetatelj potpisuje meunarodni testament ili, ako ga je
prethodno potpisao, priznaje i potvruje potpis za svoj.
(2) Ako zavjetatelj nije u stanju da se potpie, saopit e razlog ovlatenoj osobi koja e to zabiljeiti na
meunarodnom testamentu.
(3) Osim toga zakon prema kojem odreena osoba sainjava meunarodni testament moe ovlastiti
zavjetatelja da zatrai da ga druga osoba, u njegovo ime, potpie na testamentu.
(4) Svjedoci i ovlatena osoba u prisustvu zavjetatelja, stavljaju istovremeno svoje potpise na meunarodni
testament.

lan 87.

(1) Potpisi se moraju staviti na kraju meunarodnog testamenta.
(2) Ako se meunarodni testament sastoji od vie listova svaki list mora da potpie zavjetatelj ili ako on nije u
stanju da potpie, druga osoba u njegovo ime, ili, ako ja nema,
ovlatena osoba.
(3) Svaki list mora biti obiljeen brojem.

Datum meunarodnog testamenta

lan 88.

(1) Datum meunarodnog testamenta je datum pod kojim ga je potpisala ovlatena osoba.
(2) Ovaj datum mora biti stavljen na kraju meunarodnog testamenta od ovlatene osobe.

Izjava o uvanju meunarodnog testamenta

lan 89.

(1) Ako ne postoji obavezan propis o uvanju meunarodnog testamenta ovlatena osoba upitat e
zavjetatelja da li eli da da izjavu u pogledu uvanja meunarodnog testamenta.
(2) U tom sluaju, i na izriit zahtjev zavjetatelja, mjesto gdje on ima namjeru da uva meunarodni
testament zabiljeit e se u potvrdi predvienoj u lanu 90. ovog zakona.

Potvrda meunarodnog testamenta

lan 90.

Ovlatena osoba priloit e meunarodnom testamentu potvrdu u skladu sa odredbama lana 91. ovog zakona
kojim se utvruje da su potovane obaveze propisane ovim zakonom.

lan 91.

Potvrda koju izdaje ovlatena osoba sastavlja se u sljedeoj formi:

POTVRDA
(KONVENCIJA OD 26. OKTOBRA 1973. GODINE
Ja___________________________________________________________________
(ime, adresa i zvanje) osoba, ovlatena za sastavljanje meunarodnog testamenta
potvrujem da je ____________________ u _______________________________
(datum) (mjesto)
(zavjetatelj)__________________________________________________________
(ime, adresa, datum i mjesto roenja) u mojom prisustvu i u prisustvu svjedoka
a) ___________________________________________________________________
(ime, adresa, datum i mjesto roenja)
b) ___________________________________________________________________
(ime, adresa, datum i mjesto roenja)
izjavio da je priloena isprava njegov/njezin testament te da je upoznat/a sa njegovim sadrajem
Osim toga potvrujem da je:
a) u mom prisustvu i u prisustvu svjedoka:
zavjetatelj potpisao testament ili priznao i potvrdio kao svoj ve stavljeni potpis;
poto je zavjetatelj izjavio da nije u mogunosti sam potpisati svoj testament iz sljedeih razloga
________________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________
zabiljeio sam ovu injenicu na testamentu
potpis je stavio __________________________________________________
(ime i adresa)
b) Svjedoci i ja osobno potpisali smo testament;
c) Svaki list testamenta potpisan je od _________________ i obiljeen brojem;
d) Uvjerio sam se u identitet zavjetatelja i gore navedenih svjedoka;
e) Svjedoci su ispunjavali uvjete predviene zakonom po kojem sam sastavio testament;
f) Zavjetatelj je elio dati sljedeu izjavu u pogledu uvanja testamenta:
________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________
________________________
12.
MJESTO
13.
DATUM
POTPIS i eventualno
PEAT
(Dopuniti ako je potrebno)

lan 92.

Ovlatena osoba uva jedan primjerak potvrde, a drugi predaje zavjetatelju.

lan 93.

Osim ako se ne dokae suprotno, potvrda ovlatene osobe uzima se kao dovoljan dokaz formalne punovanosti
pismena kao meunarodnog testamenta u smislu ovog zakona.

lan 94.

Nepostojanje ili nepravilnost potvrde ne utie na formalnu punovanost meunarodnog testamenta
napravljenog u skladu s ovim zakonom.

Opoziv meunarodnog testamenta

lan 95.

Meunarodni testament podlijee redovnim propisima o opozivanju testamenta.

Sastavljanje i uvanje meunarodnog testamenta

lan 96.

(1) Ovlatena osoba za postupanje pri sastavljanju meunarodnog testamenta, u smislu ovog zakona, jeste
sudija opinskog suda, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji obavlja
konzularne poslove, notar i zapovjednik bosanskohercegovakog broda, odnosno aviona.
(2) Zavjetatelj moe meunarodni testament ostaviti na uvanje kod opinskog suda ili notara.
(3) U tom sluaju sudija e narediti da se testament stavi u poseban omot i zapeati.

Svjedoci i tumai meunarodnog testamenta

lan 97.

(1) Pri sainjavanju meunarodnog testamenta svjedoci e biti punoljetne osobe koje nisu liene poslovne
sposobnosti i koje razumiju jezik na kojem je zavjetatelj izjavio da je
pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovim sadrajem.
(2) Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju meunarodnog testamenta: potomci zavjetatelja, njegovi usvojenici
i njihovi potomci, njegovi preci usvojitelji, njegovi srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno,
brani partneri svih ovih osoba i brani partner zavjetatelja.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana shodno se primjenjuju i na tumae.

Tumaenje odredaba meunarodnog testamenta

lan 98.

U vezi sa tumaenjem i primjenom odredaba ovog zakona vodit e se rauna o njegovom meunarodnom
obiljeju i potrebi njegovog jednoobraznog tumaenja.

D. SADRAJ TESTAMENTA

Odreivanje nasljednika

lan 99.

(1) Zavjetatelj moe testamentom odrediti jednog ili vie nasljednika.
(2) Nasljednik, na osnovu testamenta, jeste osoba koju je zavjetatelj odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu
imovinu, ili dio imovine odreen prema cijeloj imovini.
(3) Nasljednikom e se smatrati i osoba kojoj su testamentom ostavljeni jedna ili vie odreenih stvari ili
prava, ako se utvrdi da je volja zavjetatelja bila da mu ta osoba bude
nasljednik.

Supstitucije

lan 100.

(1) Zavjetatelj moe odrediti testamentom osobu kojoj e pripasti nasljedstvo ako odreeni nasljednik umre
prije njega, ili se odrekne naslijeda, ili bude nedostojan da naslijedi.
(2) Odredbe stava 1. ovog lana vae i za legate.
(3) Zavjetatelj ne moe odrediti nasljednika svome nasljedniku ni legataru.

Ostavljanje legata

lan 101.

Zavjetatelj moe testamentom ostaviti jedan ili vie legata.

Raspolaganje u dozvoljene svrhe i osnivanje zadubine

lan 102.

(1) Zavjetatelj moe testamentom narediti da se neka stvar ili pravo ili dio ostavine ili cijela ostavina
upotrijebi za postizanje neke dozvoljene svrhe.
(2) Ako je zavjetatelj naredio osnivanje zadubine i odredio sredstva za postizanje njenog cilja zadubina
nastaje kada u skladu sa zakonom stekne svojstvo pravnog lica.

Tereti i uvjeti

lan 103.

(1) Zavjetatelj moe opteretiti nekom dunou osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine.
(2) Zavjetatelj moe u pojedinim odredbama testamenta postaviti uvjete ili rokove.
(3) Nemogui, nedozvoljeni i nemoralni uvjeti i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi ili protivrjeni smatraju se
kao da ne postoje.

Odreenost nasljednika i drugih korisnika

lan 104.

Nasljednici, legatari i druge osobe kojima su testamentom ostavljene neke koristi dovoljno su odreeni ako
testament sadri podatke na osnovu kojih se moe utvrditi ko su oni.

Tumaenje testamenta

lan 105.

(1) Odredbe testamenta tumae se prema pravoj namjeri zavjetatelja.
(2) U sluaju sumnje odredbe testamenta imaju se tumaiti tako da se primijeni ono to je povoljnije za
testamentarnog nasljednika, a ne zakonskog nasljednika.
(3) U sluaju sumnje o pravoj zavjetateljovoj namjeri odredbe testamenta imaju se tumaiti tako da se
primijeni ono to je povoljnije za osobu kojoj je testamentom naloena neka
obaveza.

E. LEGATI

Sadrina legata

lan 106.

(1) Ostavitelj moe ostaviti testamentom jednu ili vie odreenih stvari ili neko pravo odreenoj osobi, ili
naloiti nasljedniku ili kojoj drugoj osobi kojoj neto ostavlja, da iz
onoga to je ostavljeno dadne neku stvar odreenoj osobi, ili joj isplati sumu novca, ili je oslobodi nekog duga,
ili je izdrava ili uope u njenu korist neto uini ili se uzdri od
neega ili neto trpi.
(2) Takvim zavjetanjem se, po pravilu, ne postavlja nasljednik.
(3) Takvo zavjetanje naziva se legatom, a osoba kojoj je legatom neto namijenjeno naziva se legatar.
(4) Odredbe st. od 1. do 3. ovog lana i odredbe l. od 107. Do 115. ovog zakona shodno se primjenjuju i na
ugovor o nasljeivanju.

Obaveza izvrenja legata

lan 107.

(1) Na osnovu izvrenja testamenta legatar ima pravo traiti izvrenje legata od osobe kojoj je testamentom
naloeno da legat izvri.
(2) Ako je izvrenje legata naloeno za vie osoba, svaka osoba odgovara srazmjerno dijelu ostavine koji
dobija, osim ako se iz testamenta moe zakljuiti da je zavjetatelj htio da
ove osobe za izvrenje legata odgovaraju na drugi nain.
(3) Ako je zavjetatelj propustio odrediti ko je duan izvriti legat, obaveza izvrenja vai za sve zakonske i
testamentarne nasljednike, srazmjerno njihovim nasljednikim dijelovima.

Isplata povjerilaca prije legata

lan 108.

Zavjetateljevi povjerioci imaju pravo da se naplate prije legatara.

Smanjenje legata i tereta

lan 109.

(1) Nasljednik nije duan izvriti u cjelini legate ija vrijednost premauje vrijednost onog dijela naslijeene
imovine kojim je zavjetatelj mogao slobodno raspolagati.
(2) Isto vai za legatara, ako vrijednost legata ili tereta koje treba da izvri premauje vrijednost njegovog
legata.
(3) U tim sluajevima svi legati i tereti smanjuju se u istoj srazmjeri ako zavjetatelj nije drukije odredio.

Pravo legata kad dunik legata ne naslijedi

lan 110.

Legatar ima pravo traiti izvrenje legata i kad je osoba koja je po testamentu bila duna izvriti legat umrla
prije zavjetatelja, ili se odrekla naslijea, ili je nedostojna da naslijedi.

Predstavnik prava legatara

lan 111.

(1) Vaenje legata prestaje ako legatar umre prije zavjetatelja, ili se odrekne legata, ili je nedostojan.
(2) U sluajevima iz stava 1. ovog lana predmet legata (lan 106.) ostaje osobi koja je bila duna da ga izvri,
ako iz samog testamenta ne proizlazi kakva druga zavjetateljeva
namjera.

lan 112.

Vaenje legata prestaje i kad je zavjetatelj otuio ili potroio predmet legata ili je taj predmet inae prestao
da postoji za ivota zavjetatelja, ili je sluajno propao poslije njegove smrti.

Odgovornost legatara za dugove zavjetatelja

lan 113.

(1) Legatar ne odgovara za dugove zavjetatelja.
(2) Izuzetno, zavjetatelj moe narediti da legatar odgovara za sve ili pojedine njegove dugove, ili dio duga, ali
samo u granicama vrijednosti legata.

Legat ostavljen povjeriocu

lan 114.

Kada je zavjetatelj ostavio legat svom povjeriocu, ovaj ima pravo da pored izvrenja legata trai i izvrenje
svog potraivanja ako iz testamenta ne proizilazi da je namjera zavjetateljeva bila drukija.

Zastara prava na izvrenje legata

lan 115.

Pravo na izvrenje legata zastarijeva za godinu dana od dana kad je legatar saznao za svoje pravo i bio ovlaten
da trai izvrenje legata, a najkasnije u roku pet godina od dana kada je
mogao zahtijevati izvrenje legata.

F. IZVRIOCI TESTAMENTA

Odreivanje izvritelja testamenta

lan 116.

(1) Zavjetatelj moe testamentom odrediti jednu ili vie osoba za izvrioce testamenta. Izvritelj testamenta
moe biti svaka poslovno sposobno osoba.
(2) Osoba odreena za izvritelja testamenta ne mora se primiti te dunosti.

Dunosti izvritelja testamenta

lan 117.

(1) Ako zavjetatelj nije to drugo htio, dunost je izvritelja testamenta naroito: stara se o uvanju ostavine,
njom upravlja, stara se o isplati dugova i legata i uope stara se da
testament bude izvren onako kako je zavjetatelj htio.
(2) Ako ima vie izvritelja testamenta oni, vre zajedno povjerene im dunosti, osim ako je zavjetatelj
drukije odredio.

Polaganje rauna i nagrada izvritelju

lan 118.

(1) Izvritelj testamenta duan je poloiti sudu raun o svom radu.
(2) Izvritelj ima pravo na nadoknadu trokova i na nagradu za svoj trud koja e mu se isplatiti na teret
raspoloivog dijela ostavine, a prema odluci suda.

Opoziv izvritelja testamenta

lan 119.

Sud moe po prijedlogu ili slubenoj dunosti opozvati izvritelja testamenta ako njegov rad nije u skladu sa
voljom zavjetatelja ili sa zakonom.

G. OPOZIV TESTAMENTA

Izriito opoziv testamenta

lan 120.

(1) Zavjetatelj moe uvijek opozvati testament u cjelini ili djelominom izjavom datoj u formi u kojoj se po
zakonu moe sainiti testament.
(2) Zavjetatelj moe opozvati pismeni testament i unitenjem pismena.
(3) U svemu ostalom se u pogledu valjanosti opoziva testamenta primjenjuju na odgovarajui nain pravila o
valjanosti testamenta.

Odnos ranijeg i kasnijeg testamenta

lan 121.

(1) Ako se kasnijim testamentom izriito ne opozove raniji testament, odredbe ranijeg testamenta ostaju na
snazi ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg testamenta.
(2) Ako je zavjetatelj unitio kasniji testament, raniji testament ponovo dobija snagu, osim ako se dokae da
zavjetatelj to nije htio. Isto vrijedi i u sluaju da je opozvao opoziv
testamenta.

Raspolaganje zavjetanom stvari ili pravom

lan 122.

Svako kasnije raspolaganje zavjetatelja odreenom stvari ili pravom koje je bio nekome zavjetao ima za
posljedicu opoziv zavjetanja te stvari ili prava.

Prestanak braka

lan 123.

Raspolaganja zavjetatelja u korist svog branog partnera smatrat e se opozvanima ako je brak prestao na
osnovu pravo mone presude nakon to je testament sastavljen, osim ako je
ostavitelj drukije odredio svojim testamentom.

H. REGISTAR TESTAMENATA I DRUGIH NASLJEDNOPRAVNIH POSLOVA

lan 124.

(1) injenica da je sastavljen, pohranjen, opozvan, te proglaen neki testament evidentira se u registru
testamenata i drugih nasljednopravnih poslova (u daljnjem tekstu: Registar).
(2) Registar iz stava 1. ovog lana vodi Notarska komora Federacije Bosne i Hercegovine po pravilima koja e
posebnim pravilnikom propisati federalni ministar pravde.
(3) U Registar podatke iz stava 1. ovog lana duni su dostaviti:
1) nadleni sudovi,
2) notari,
3) diplomatsko-konzularna predstavnitva Bosne i Hercegovine.
(4) U Registar podatke iz stava 1. ovog lana mogu dostaviti i druge osobe koje su sainile testament.
(5) Registar je javni upisnik iz kojeg se podaci prije smrti ostavitelja ne mogu nikome staviti na raspolaganje,
osim ostavitelju ili osobi koju je on za to posebno ovlastio na osnovu notarski ovjerene punomoi.
(6) U Registar se evidentira i injenica da je sklopljen, pohranjen, te opozvan/raskinut ugovor o nasljeivanju
iz lana 126. ovog zakona, kao i ugovor o odricanju od naslijea koje nije otvoreno iz lana 167. ovog zakona.
(7) injenica da testament, ugovor o nasljeivanju i ugovor o odricanju od naslijea koji nije otvoren, nisu
evidentirani u Registru, niti bilo gdje posebno pohranjeni ne teti njihovoj
valjanosti.

IV. NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI

A. UGOVOR O NASLJEIVANJU I O BUDUEM NASLJEDSTVU ILI LEGATU

Nitavnost ugovora o nasljeivanju

lan 125.

Nitavan je ugovor kojim neko ostavlja svoju ostavinu ili njen dio svom saugovarau ili treoj osobi.

Ugovor o nasljeivanju izmeu branih ili vanbranih partnera

lan 126.

(1) Izuzetno od odredbe lana 125. ovog zakona, dozvoljeno je zakljuivanje ugovora o nasljeivanju izmeu
branih ili vanbranih partnera.
(2) Ugovor o nasljeivanju mogu zakljuiti i budui brani partneri, a djelovanja ugovora su odgoena do
zakljuenja braka.
(3) Ugovor o nasljeivanju je strogo osobni akt koji mogu zakljuiti samo potpuno poslovno sposobne osobe.

Sadraj ugovora o nasljeivanju

lan 127.

(1) Ugovorom o nasljeivanju se ugovorne strane meusobno odreuju za nasljednike ili jedna strana drugu
odreuje za svog nasljednika to ova strana prihvata.
(2) Ugovorom moe biti obuhvaena cijela imovina ili njen dio, sadanja kao i budua imovina.
(3) Zakljuenjem ovog ugovora nije ograniena mogunost raspolaganja imovinom za ivota. Ukoliko su
predmet ugovora nepokretne stvari u zemljinoj knjizi se moe izvriti zabiljeba zabrane otuenja ili
optereenja.

Forma ugovora o nasljeivanju

lan 128.

Ugovor o nasljeivanju se zakljuuje u formi notarski obraene isprave. Obaveza je notara da stranke poui o
svim nasljednopravnim posljedicama ugovora o nasljeivanju, kao i
mogunostima njegovog raskida ili opoziva.

Odnos prema drugim osnovama pozivanja na naslijee

lan 129.

(1) Ukoliko je zakljuen ugovor o nasljeivanju on ima prednost pred nasljeivanjem na osnovu testamenta i
zakona.
(2) Ovim ugovorom se ne moe otkloniti primjena odredaba o nunom nasljeivanju.

Prestanak ugovora o nasljeivanju

lan 130.

(1) Ugovor o nasljeivanju stranke mogu raskinuti sporazumom koji mora biti u formi notarski obraene
isprave.
(2) Ukoliko brak prestane razvodom ili ponitenjem, odnosno ako prestane vanbrana zajednica, prestaje i
ugovor o nasljeivanju, osim ako u samom ugovoru nije odreeno
drukije.
(3) Jednostrani raskid ili opoziv ugovora o nasljeivanju nije doputen, osim ako je zakonom drukije
odreeno.
(4) Jedna ugovorna strana moe pobijati ugovor o nasljeivanju ukoliko su pri njegovom zakljuivanju postojale
mane volje.

Jednostrani raskid ili opoziv ugovora

lan 131.

(1) Ukoliko je nasljeivanje jedne strane ugovorom o nasljeivanju bilo uvjetovano ispunjenjem obaveze druge
strane, ugovor se zbog neizvrenja moe jednostrano
raskinuti po opim pravilima obligacionog prava.
(2) Ako su nakon zakljuenja ugovora o nasljeivanju na strani jedne ugovorne strane ispunjene pretpostavke
za iskljuenje iz nasljeivanja ili i prije toga, a druga ugovorna strana za to nije znala, druga ugovorna strana
moe u zakonom propisanoj formi izvriti iskljuenje iz naslijea, ime se smatra da je izvrila opoziv svojih
raspolaganja u ugovoru o
nasljeivanju, osim ako prilikom iskljuenja izriito ne odredi da se iskljuenje ne odnosi na dio obuhvaen
ugovorom o nasljeivanju.
(3) Jednostrani opoziv mora biti uinjen u formi notarski obraene isprave i saopen drugoj strani, inae ne
proizvodi djelovanje.
(4) Osoba koja je nedostojna za nasljeivanje ne moe stei nita ni na osnovu ugovora o nasljeivanju. Prava
druge ugovorne strane ostaju nepromijenjena.

Evidentiranje u Registar

lan 132.

Notar koji je sainio ugovor o nasljeivanju kao i njegov raskid, odnosno opoziv duan je o tome dostaviti
podatke u Registar shodno odredbama lana 124. ovog zakona.

Nitavnost ugovora o buduem nasljedstvu ili legatu

lan 133.

(1) Nitavan je ugovor kojim neko otuuje nasljedstvo kojem se nada, kao i svaki ugovor o nasljedstvu tree
osobe koja je jo u ivotu.
(2) Nitavan je isto tako i ugovor o legatu ili kojoj drugoj koristi kojom se jedan ugovara nada iz nasljedstva
koje jo nije otvoreno.

Nitavnost ugovora o sadraju testamenta

lan 134.

Nitavan je ugovor kojim se neko obavezuje da unese neku odredbu u svoj testament, ili da je ne unese, da
opozove neku odredbu iz svog testamenta ili da je ne opozove.

B. USTUPANJE I RASPODJELA IMOVINE ZA IVOTA

Uvjeti za punovanost ustupanja i raspodjele imovine za ivota

lan 135.

Predak moe pravnim poslom meu ivima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim svojim
potomcima.

Uvjet valjanosti sporazuma

lan 136.

(1) Ustupanje i raspodjela imovine u smislu odredaba lana 135. ovog zakona punovani su samo ako su se s tim
saglasila sva djeca i drugi ustupiteljevi potomci koji e po
zakonu biti pozvani da naslijede njegovu ostavinu.
(2) Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota mora biti sastavljen u formi notarski obraene isprave.
(3) Potomak koji nije dao saglasnost moe je dati naknadno u istoj formi.
(4) Ustupanje i raspodjela imovine ostaju punovani ako je potomak koji se nije saglasio umro prije ostavitelja,
a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao naslijea, ili je
iskljuen iz naslijea, ili je nedostojan.

Predmet ustupanja i raspodjele imovine

lan 137.

(1) Ustupanjem i raspodjelom moe biti obuhvaena samo ustupiteljeva imovina koja postoji u vrijeme
sklapanja ugovora, bilo cjelokupna ili samo jedan njen dio.
(2) Nitavna je odredba kojom bi bilo predvieno kako e se raspodijeliti imovina koja se bude zatekla u
ustupiteljevoj zaostavtini.
Ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu

lan 138.

(1) Kada predak koji je za ivota izvrio ustupanje i raspodjelu svoje imovine (ustupitelj) umre, njegovu
ostavinu sainjavat e samo ona njegova imovina koja nije obuhvaena valjanim ustupanjem i raspodjelom, kao
i dobra koja je naknadno stekao.
(2) Obaveza je notara da stranke poui o nasljednopravnim posljedicama iz stava 1. ovog lana i u ispravi
naznai da je tako postupljeno.

Ustupljeni dijelovi imovine kao poklon

lan 139.

(1) Ako se sa ustupanjem i raspodjelom nije saglasio koji od nasljednika, dijelovi imovine koji su ustupljeni
ostalim nasljednicima smatraju se kao pokloni i sa njima e se
poslije smrti pretka postupiti kao sa poklonima uinjenim nasljednicima.
(2) Na isti nain postupit e se i ako se ustupitelju poslije ustupanja i raspodjele izvrenih sporazumno sa svim
nasljednicima rodi dijete, ili se pojavi nasljednik koji je bio
proglaen umrlim.

Zadravanje prava prilikom ustupanja i raspodjele

lan 140.

(1) Prilikom ustupanja i raspodjele ustupitelj moe za sebe ili za svog branog partnera, ili kao za koju drugu
osobu zadrati pravo plodouivanja, pravo upotrebe ili pravo
stanovanja na svim ustupljenim stvarima, ili na nekim od njih, ili ugovoriti doivotnu rentu u naturi ili novcu, ili
doivotno izdravanje ili kakvu drugu naknadu.
(2) Ako su pravo plodouivanja, pravo upotrebe, pravo stanovanja, doivotna renta ili doivotno izdravanje
ugovoreni za ustupitelja i njegovog branog partnera zajedno, u sluaju smrti jednog od njih, to pravo ili renta
ili doivotno izdravanje pripada u cjelini preivjelom
branom partneru do njegove smrti, ako nije to drugo ugovoreno, ili ako drukije ne proizilazi iz okolnosti
sluaja.

Prava ustupiteljevog branog partnera

lan 141.

(1) Ustupitelj moe ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti svog branog partnera uz njegov pristanak.
(2) Ako brani partner ne bude obuhvaen ustupanjem i raspodjelom, njegovo pravo na nuni dio ostaje
neokrnjeno.
(3) U tom sluaju ustupanje i raspodjela ostaju punovane, samo se prilikom utvrivanja vrijednosti ostavine
radi odreivanja nunog dijela preivjelog branog partnera dijelovi ostaviteljeve imovine koji su ustupljeni
njegovim potomcima smatraju kao poklon.

Ustupiteljevi dugovi i pobijanje ustupanja

lan 142.

(1) Potomci izmeu kojih je ustupitelj razdijelio svoju imovinu ne odgovaraju za njegove dugove, ako nije to
drugo odreeno prilikom ustupanja i raspodjele.
(2) Ustupiteljevi povjeritelji mogu pobijati ustupanje i raspodjelu pod uvjetima predveenim za pobijanje
raspolaganja bez nadoknade.

Odgovornost za nedostatke

lan 143.

Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke kakva poslije diobe nastaje izmeu sunasljednika nastaje i
izmeu potomaka poslije ustupanja i raspodjele imovine koju im je
izvrio njihov predak.

Opoziv
lan 144.

(1) Ustupitelj ima pravo da zahtijeva opoziv ugovora o ustupanju i raspodjeli u pogledu odreenog potomka ili
branog partnera i zahtijevati da mu taj vrati ono to je
primio ustupanjem i raspodjelom, ako je ovaj pokazao grubu nezahvalnost prema njemu.
(2) Isto pravo ima ustupitelj ako potomak ili brani partner ne daje njemu ili nekom drugom izdravanje
odreeno poslom ustupanja i raspodjele, ili ako ne isplati ustupiteljeve
dugove ija mu je isplata naloena istim poslom.
(3) U drugim sluajevima neizvrenja preuzetih obaveza odreenim poslom ustupanja i raspodjele sud e,
vodei rauna o vanosti preuzete obaveze za ustupitelja i o
ostalim okolnostima sluaja, odluiti da li ustupitelj ima pravo zahtijevati vraanje date imovine, ili samo
pravo traiti prinudno izvrenje preuzete obaveze.

Prava potomaka poslije opoziva

lan 145.

(1) Potomak ili brani partner koji je morao vratiti ustupitelju ono to je primio prilikom ustupanja ili
raspodjele moi e zahtijevati svoj nuni dio poslije smrti ustupitelja, ako nije
iskljuen iz naslijea, niti je nedostojan naslijediti ustupitelja, niti se odrekao naslijea.
(2) Pri izraunavanju njegovog nunog dijela dijelovi imovine koju je ostavitelj za ivota ustupio i raspodijelio
svojim ostalim potomcima ili branom partneru smatrat e se kao
poklon.

C. UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU

Pojam

lan 146.

(1) Ugovorom o doivotnom izdravanju obavezuje se primatelj izdravanja da prenese na davatelja
izdravanja vlasnitvo na odreenim stvarima ili kojim drugim pravima, a ovaj se obavezuje, kao naknadu za
to, da ga izdrava i brine se o njemu do kraja njegovog ivota i da ga poslije smrti sahrani.
(2) Ako nije drukije ugovoreno, obaveza izdravanja obuhvata davanje stana i hrane u domainstvu
izdravatelja ili na nekom drugom mjestu odreenom ugovorom, kao i zadovoljavanje drugih potreba
primatelja izdravanja i pruanja potrebne njege u bolesti.
(3) Prijenos vlasnitva na davatelja izdravanja ugovorom moe biti odgoen do smrti primatelja izdravanja.
(4) Doivotno izdravanje moe biti ugovoreno i u korist tree osobe.
(5) Ovaj ugovor mogu zakljuiti i osobe koje su po zakonu obavezne meusobno se izdravati.
(6) Imovina koja je predmet valjanog ugovora o doivotnom izdravanju ne ulazi u ostavinsku masu primatelja
izdravanja.

Forma

lan 147.

(1) Ugovor o doivotnom izdravanju mora biti zakljuen u formi notarski obraene isprave.
(2) Obaveza je notara da stranke poui o nasljednopravnim posljedicama ugovora o doivotnom izdravanju i u
ispravi naznai da je tako postupljeno.

Osiguranje prava primatelja i davatelja izdravanja

lan 148.

(1) Ugovoreno ogranienje otuenja ili optereenja do smrti primatelja izdravanja moe biti upisano u
zemljinu knjigu.
(2) Ako je prijenos vlasnitva na davatelja izdravanja odgoen do smrti primatelja izdravanja, davatelj
izdravanja moe svoje pravo iz ugovora upisati u zemljinu knjigu.

Odgovornost davatelja izdravanja za dugove primatelja izdravanja

lan 149.

Davalac izdravanja ne odgovara za dugove primatelja izdravanja, ali se moe ugovoriti da e odreenim
povjeriteljima odgovarati za njegove postojee dugove.

Doivotno izdravanje u korist vie osoba

lan 150.

(1) Kada je doivotno izdravanje ugovoreno za vie osoba, svaka od njih ima zasebno pravo na odreena
davanja i injenja.
(2) Smru neke od tih osoba njegovo pravo na odreena davanja i injenja gasi se i ne prelazi na ostale osobe,
izuzev ako je drukije ugovoreno.

Neprenosivost prava

lan 151.

Potraivanja primatelja izdravanja prema davatelju izdravanja ne mogu se prenositi na drugog.

Raskid ugovora o doivotnom izdravanju

lan 152.

(1) Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doivotnom izdravanju i nakon to je poelo njegovo
izvravanje.
(2) Ako prema ugovoru o doivotnom izdravanju ugovaratelji ive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko
poremete da zajedniki ivot postane nepodnoljiv, svaka strana moe
traiti od suda raskid ugovora.
(3) Svaka strana moe traiti raskid ugovora ako druga strana ne izvrava svoje obaveze.
(4) U sluaju raskida ugovora svaka strana zadrava pravo da od druge strane trai naknadu koja joj pripada po
opim pravilima imovinskog prava.

Uticaj promijenjenih prilika

lan 153.

(1) Ako su se poslije zakljuenja ugovora prilike toliko promijenile da je njegovo ispunjenje postalo znatno
oteano, sud e na zahtjev jedne ili druge strane njihove odnose iznova urediti ili ih raskinuti, vodei rauna o
svim okolnostima.
(2) Sud moe pravo primatelja izdravanja preinaiti u doivotnu rentu, ako to odgovara jednoj i drugoj strani.

Prestanak ugovora o doivotnom izdravanju

lan 154.

(1) U sluaju smrti davatelja izdravanja njegove obaveze prelaze na njegovog branog druga i njegove
potomke koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu.
(2) Ako oni ne pristanu na produenje ugovora o doivotnom izdravanju, ugovor se raskida i oni nemaju pravo
traiti naknadu za prije dato izdravanje.
(3) Ako brani partner i potomci davatelja izdravanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obaveze, oni imaju
pravo traiti naknadu od primatelja izdravanja.
(4) Sud e ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajui pri tome u obzir materijalne prilike primatelja
izdravanja i osoba koje su bile ovlatene za produenje ugovora o
doivotnom izdravanju.

V. PRELAZAK OSTAVINE NA NASLJEDNIKE

A. OTVARANJE NASLIJEA

Smrt i proglaenje osobe umrlom

lan 155.

Smru osobe otvara se njezino nasljedstvo, a isto djelovanje ima i proglaenje osobe umrlom.

Otvaranje naslijea osobe proglaene umrlom i poetak toka rokova

lan 156.

(1) Kao dan otvaranja naslijea osobe koja je proglaena umrlom smatra se dan kad je rjeenje o proglaenju
te osobe umrlom postalo pravomono, ako u samom rjeenju nije kao dan smrti odreen neki drugi dan.
(2) Rokovi koji po ovom zakonu poinju tei od dana otvaranja naslijea, poinju tei u sluaju proglaenja
osobe umrlom tek od dana kad je rjeenje o tome postalo pravomono.

Sposobnost za nasljeivanje

lan 157.

(1) Nasljednik moe biti samo osoba koja je iva u trenutku otvaranja naslijea.
(2) Dijete ve zaeto u trenutku otvaranja naslijea smatra se kao roeno, ako se rodi ivo.
(3) Na osnovu testamenta mogu naslijediti i pravna lica ukoliko posebnim propisima nije drukije odreeno.
(4) Ako su dvije ili vie osoba izgubile ivot u istom dogaaju, smatrat e se da ni jedna od njih nije bila iva u
trenutku otvaranja nasljedstva druge, ako se ne dokae suprotno.

Nedostojnost za nasljeivanje

lan 158.

Nedostojan je naslijediti, kako na osnovu zakona tako i na osnovu testamenta i ugovora o nasljeivanju, kao i
dobiti bilo ta na osnovu testamenta ili ugovora o nasljeivanju:
1) ko je s umiljajem liio ili pokuao liiti ivota ostavitelja,
2) ko je prinudom ili prijetnjom natjerao ili prevarom naveo ostavitelja da saini ili opozove testament,
odnosno ugovor o nasljeivanju, ili neku odredbu testamenta, odnosno ugovora o nasljeivanju, ili ga je
sprijeio da to uini,
3) ko je unitio ili sakrio ostaviteljev testament ili ugovor o nasljeivanju u namjeri da sprijei ostvarenje
posljednje ostaviteljeve volje, kao i onaj ko je falsifikovao testament ili ugovor o ostaviteljevom nasljeivanju,
4) ko se tee ogrijeio o obavezu izdravanja prema ostavitelju prema kojem je imao zakonsku obavezu
izdravanja, kao i onaj ko nije htio pruiti ostavitelju nunu pomo koju mu je mogao pruiti bez opasnosti po
vlastiti ivot, ili ga je ostavio bez pomoi u prilikama koje su opasne po ivot ili zdravlje,
5) ko je krivinim djelom sa umiljajem doveo ostavitelja u stanje stalne nesposobnosti za
sainjavanje testamenta ili ugovora o nasljeivanju, ili je krivinim djelom s umiljajem stekao povoljniji
nasljednopravni poloaj.

lan 159.

(1) Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnog i oni nasljeuju kao da je on umro prije ostavitelja.
(2) Nedostojnost prestaje oprotajem ostavitelja u formi propisanoj za punovanost testamenta, odnosno
ugovora o nasljeivanju.
(3) Postojanje nedostojnosti sud utvruje po slubenoj dunosti osim u sluaju iz lana 158. taka 4. ovog
zakona.

Postupak za ostavinu kad su nasljednici nepoznati

lan 160.

(1) Ako nije poznato da li ima nasljednika, sud e oglasom objavljenim u "Slubenim novinama Federacije BiH"
pozvati osobe koje polau pravo na nasljedstvo da se prijave sudu.
(2) Ako se po isteku jedne godine od objavljivanja oglasa ne pojavi ni jedan nasljednik, utvrdit e se da je
ostavina prela u vlasnitvo opine, odnosno grada odreenih ovim
zakonom, ali se s tim nasljednik koji bi se javio najkasnije u roku deset godina od predaje ostavine ne liava
prava da mu se preda ostavina ili dio koji mu pripada.

Staratelj ostavine

lan 161.

(1) Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravita, kao i u ostalim sluajevima kad je to potrebno, sud
e postaviti privremenog staratelja ostavine koji je ovlaten da u ime
nasljednika podnosi tubu, naplauje potraivanja i isplauje dugove i uope zastupa nasljednike.
(2) Sud je ovlaten, kada je to potrebno, odrediti posebna prava i dunosti staratelja ostavine.
(3) alba protiv rjeenja o postavljenju privremenog staratelja ne odgaa njegovu provedbu.
(4) O postavljanju privremenog staratelja sud e obavijestiti organ starateljstva koji moe postaviti drugog
staratelja.
(5) U pogledu polaganja rauna i nagrade privremenom staratelju primjenjuju se odredbe propisane za
izvritelja testamenta.

B. STICANJE OSTAVINE I ODRICANJE OD NASLIJEA

Prelazak ostavine na nasljednike

lan 162.

Ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti.

Odricanje od naslijea

lan 163.

(1) Nasljednik se moe odrei od naslijea izjavom u formi notarski obraene isprave ili izjavom datom na
zapisnik kod suda do donoenja prvostepene odluke.
(2) Odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao od naslijea ako nije izriito izjavio da se odrie samo u
svoje ime.
(3) Ako su potomci maloljetni, za ovo odricanje nije potrebno odobrenje starateljskog organa.
(4) Nasljednik koji se odrekao od naslijea samo u svoje ime smatra se kao da nikad nije bio nasljednik.
(5) Ako se odreknu od naslijea svi nasljednici koji u trenutku smrti ostavitelja pripadaju najbliem nasljednom
redu, na nasljedstvo se pozivaju nasljednici sljedeeg nasljednog
reda. Za sluaj da se nasljedstva odreknu ostali nasljednici prvog nasljednog reda brani drug ostaje u prvom
nasljednom redu.

lan 164.

(1) Ako je nasljednik umro prije okonanja rasprave ostavine, a nije se odrekao od naslijea, pravo odricanja
prelazi na njegove nasljednike.
(2) Isto vrijedi i u sluaju kad je nasljednik umro nakon okonanja ostavinske rasprave, a prije donoenja
prvostepene odluke.

Nemogunost odricanja od naslijea

lan 165.

(1) Ne moe se odrei od naslijea nasljednik koji je raspolagao cijelom ostavinom ili jednim njenim dijelom.
(2) Mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi ouvanja ostavine, kao i mjere tekue uprave ne liavaju
ga prava da se odrekne od naslijea.

Sadraj izjave o odricanju od naslijea

lan 166.

(1) Odricanje od naslijea ne moe biti djelomino ni pod uvjetom.
(2) Odricanje od naslijea ne odnosi se na naknadno pronaenu imovinu.
(3) Odricanje u korist odreenog nasljednika ne smatra se kao odricanje od naslijea. Ovakvo odricanje se
smatra kao izjava o ustupanju svog nasljednog dijela.

Odricanje od naslijea koje nije otvoreno

lan 167.

(1) Odricanje od naslijea koje nije otvoreno nema nikakvo pravno djelovanje.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, potomak koji moe samostalno raspolagati svojim pravima moe
se ugovorom s pretkom odrei od naslijea koje bi mu pripalo
poslije smrti pretka. Isto vrijedi i za sluaj kad se brani partner odrie od naslijea koje bi mu kao branom
partneru pripalo nakon smrti njegovog branog partnera.
(3) Za punovanost ovog ugovora potrebno je da bude sastavljen u formi notarski obraene isprave.
(4) Odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao, ako ugovorom o odricanju ili naknadnim sporazumom
nije to drugo odreeno.

Neopozivost izjave o odricanju ili o primanju naslijea i njezino ponitenje

lan 168.

(1) Izjava o odricanju od naslijea ili o primanju naslijea ne moe se opozvati.
(2) Nasljednik moe izjavu iz stava 1. ovog lana pobijati po opim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog
mana volje.

Prirataj

lan 169.

Dio testamentarnog nasljednika koji se odrekao od naslijea pripada ostaviteljevim zakonskim nasljednicima,
ako iz samog testamenta ne proizlazi druga namjera zavjetateljeva.

lan 170.

Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao od naslijea samo u svoje ime, nasljeuje se kao da je taj nasljednik
umro prije ostavitelja.

Zastara prava na zahtjev za predaju ostavine

lan 171.

(1) Pravo nasljednika na zahtjev za predaju ostavine zastarijeva prema savjesnom posjedniku za godinu dana
od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika stvari ostavine, a najdue za deset godina
raunajui za zakonskog nasljednika i nasljednika po ugovoru o nasljeivanju od ostaviteljeve smrti, a za
testamentarnog nasljednika od proglaenja testamenta.
(2) Prema nesavjesnom posjedniku ovo pravo zastarijeva za 20 godina.

C. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVITELJEVE

Obim odgovornosti nasljednika

lan 172.

(1) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeene imovine.
(2) Nasljednik koji se odrekao od naslijea ne odgovara za ostaviteljeve dugove.
(3) Kada ima vie nasljednika oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove i to svaki do visine vrijednosti
svog nasljednog dijela, bez obzira na to da li je izvrena dioba nasljedstva.
(4) Meu nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako testamentom ili
ugovorom o nasljeivanju nije drukije odreeno.

Odvajanje ostavine

lan 173.

(1) Ostaviteljevi povjeritelji mogu zahtijevati u roku tri mjeseca od otvaranja naslijea da se ostavina odvoji
od imovine nasljednika, ako uine vjerovatnim postojanje potraivanja i
opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoja potraivanja.
(2) U tom sluaju nasljednik ne moe raspolagati stvarima i pravima ostavine, niti se njegovi povjeritelji mogu
iz njih naplatiti dok se ne naplate povjerioci koji su traili odvajanje.
(3) Ostaviteljevi povjeritelji koji su traili ovo odvajanje mogu naplatiti svoja potraivanja samo iz sredstava
ostavine.
(4) Odvojenoj ostavini sud moe postaviti staratelja.
(5) Na zahtjev ostaviteljevih povjeritelja sud moe odrediti uvanje odvojene ostavine. Trokove povjeravanja
ostavine na uvanje duni su snositi povjeritelji koji su to zahtijevali.
(6) Ako povjeritelj koji je zahtijevao odvajanje nema izvrnu ispravu ili ako ve prije nije pokrenuo postupak
radi ostvarenja svog potraivanja, duan je pokrenuti postupak
radi ostvarenja potraivanja u roku koji mu odredi sud rjeenjem o odvajanju ostavine. Ako povjeritelj ne
pokrene postupak na koji je upuen u roku koji mu je odreen, sud e po slubenoj dunosti svoje rjeenje o
odvajanju ostavine staviti van snage.
(7) O zahtjevu povjeritelja sud odluuje rjeenjem u ostavinskom postupku. alba protiv tog rjeenja ne
odgaa njegovo izvrenje.

D. DIOBA NASLJEDSTVA I NASLJEDNIKA ZAJEDNICA

Pravo na diobu

lan 174.

(1) Diobu nasljedstva moe zahtijevati svaki nasljednik.
(2) Pravo na diobu nasljedstva ne moe zastarjeti.
(3) Nitavan je ugovor kojim se nasljednik trajno odrie prava da trai diobu kao i odredba u testamentu kojom
se dioba trajno zabranjuje ili ograniava.
(4) Dioba se provodi uz odgovarajuu primjenu pravila o diobi suvlasnitva i uincima diobe, ako ugovorom o
nasljeivanju, testamentom ili ovim zakonom nije ta drugo odreeno.

Nasljednika zajednica

lan 175.

(1) Do utvrenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim naljednicima, sunasljednici upravljaju i
raspolau svim to ini nasljedstvo po pravilima po kojima zajedniki vlasnici upravljaju i raspolau stvarima,
osim onim to je povjereno na upravljanje izvritelju testamenta ili staratelju ostavine.
(2) Poto bude utvreno koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima, do diobe
sunasljednici upravljaju i raspolau svime to je do tada bilo zajedniko po pravilima po kojima suvlasnici
upravljaju i raspolau stvarima, osim onim to je povjereno na upravljanje izvritelju testamenta ili staratelju
ostavine.
(3) Ako nema izvritelja testamenta, a nasljednici se ne sloe o upravljanju nasljedstvom, sud e, na zahtjev
jednog od njih, postaviti upravitelja koji e u njihovo ime upravljati nasljedstvom, ili odrediti svakom
nasljedniku dio nasljedstva kojim e on upravljati. Za upravitelja sud moe postaviti i nekog od nasljednika.
(4) Upravitelj moe sa odobrenjem suda raspolagati stvarima iz ostavine ako je za to ovlaten testamentom ili
ako je to potrebno radi isplate trokova ili otklanjanja tete na nasljedstvu.

Pravo nasljednog dijela prije diobe

lan 176.

(1) Nasljednik moe prije diobe ili prije pravomonosti rjeenja o nasljeivanju prenijeti svoj nasljedni dio,
potpuno ili djelomino, samo na sunasljednike.
(2) Ugovor o prijenosu nasljednog dijela mora biti notarski obraen.
(3) Ugovor nasljednika sa osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela obavezuje nasljednika
samo da po izvrenoj diobi preda svoj dio saugovoratelja, odnosno
po pravomonosti rjeenja o nasljeivanju prenese svoj dio na saugovoraa.

Pravo nasljednika koji je ivio ili privreivao u zajednici sa ostaviteljem

lan 177.

(1) Na zahtjev nasljednika koji je ivio ili privreivao u zajednici sa ostaviteljem sud moe, kada to iziskuje
opravdana potreba, odluiti da mu se ostave pojedine stvari pokretne ili nepokretne ili grupe stvari koje bi
pripale u dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati u novcu u roku koji sud prema
okolnostima odredi. Rjeenje suda kojim udovoljava tom zahtjevu je izvrna isprava.
(2) Sunasljednik koji je poljoprivrednik ne mora uiniti vjerovatnom opravdanu potrebu iz stava 1. ovog lana
kada se radi o nasljeivanju poljoprivrednog zemljita i stvari koje slue obavljanju poljoprivredne djelatnosti.
(3) Za tako odreeni iznos osobe iz stava 1. ovog lana imaju, radi osiguranja iznosa koji im je duan platiti do
isplate, zakonsko zalono pravo na dijelovima ostavine dodijeljenim nasljedniku.
(4) Ako isplata ne bude izvrena u roku, ostali nasljednici imaju pravo traiti naplatu svog potraivanja ili
predaju stvari koje bi im inae pripale na ime nasljednog dijela.

Dioba predmeta domainstva

lan 178.

(1) Predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje svakodnevnih potreba nasljednika koji je ivio sa
ostaviteljem u istom domainstvu, a koji nije njegov potomak ni njegov brani partner, ostavit e se na njegov
zahtjev tom nasljedniku, a njihova vrijednost e se
uraunati u dio tog nasljednika.
(2) Ukoliko vrijednost predmeta premauje vrijednost nasljednog dijela, nasljednik kojem su ti predmeti
ostavljeni isplatit e ovu razliku nasljednicima u novcu.

Obaveza zatite meu nasljednicima poslije diobe

lan 179.

(1) Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po samom zakonu ako bi mu neka trea osoba, pozivajui
se na neko pravo zasnovano prije diobe, oduzela stvar koja je stavljena u njegov nasljedni dio, ili inae
smanjila njegovo pravo.
(2) Oni jame isto tako da stvari stavljene u njegov dio nemaju skrivenih nedostataka. Nasljednici jame da
potraivanje ostavitelja stavljeno u dio jednog nasljednika postoji i da e
se moi naplatiti od dunika do iznosa koji mu je ostavljen u dio.
(3) Obaveza jamstva za postojanje i naplativnost potraivanja traje tri godine po zavrenoj diobi, a za
potraivanja koja dospijevaju poslije diobe ona traje tri godine do dospjelosti
obaveze.
(4) U svim sluajevima jemstva po odredbama st. 1., 2. i 3. ovog lana, svaki nasljednik jami i duguje naknadu
srazmjerno svom nasljednom dijelu.

DIO DRUGI

POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA

I. SASTAVLJANJE SUDSKOG TESTAMENTA, UVANJE I OPOZIV TESTAMENTA

Nadlenost

lan 180.

(1) Za sastavljanje sudskog testamenta, uvanje testamenta u sudu i za opoziv testamenta pred sudom
nadlean je svaki opinski sud.
(2) Poslove u vezi sa sastavljanjem, uzimanjem na uvanje i opozivom testamenta obavlja sudija pojedinac.

Sastavljanje sudskog testamenta

lan 181.

(1) Kada se testament sastavlja u sudu po kazivanju zavjetatelja, sudija e prethodno utvrditi identitet
zavjetatelja.
(2) Sudija e zatim sasluati kazivanje zavjetatelja koje e vjerno zabiljeiti u zapisnik, po mogunosti
rijeima samog zavjetatelja, pazei pri tom da volja zavjetatelja bude
jasno izraena.
(3) U zapisnik e se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti od uticaja na punovanost testamenta.
(4) Kad je to potrebno, sudija e zavjetatelju objasniti propise koji ograniavaju zavjetatelja u raspolaganju
testamentom.
(5) Poto zavjetatelj sam proita zapisnik ili mu sudija proita ako ne zna da ita i zavjetatelj izjavi da je
njegova posljednja volja u svemu vjerno zabiljeena, sudija e sve
to potvrditi u samom zapisniku i ovjeriti svojim potpisom.
(6) Zapisnik potpisuju, pored sudije, zapisniar, zavjetatelj, svjedoci identiteta i svjedoci testamenta.
(7) Ako zavjetatelj i svjedoci identiteta ne znaju pisati, stavit e na zapisnik svoj rukoznak.

Utvrivanje identiteta zavjetatelja i svjedoka

lan 182.

(1) Ako sudija ne poznaje zavjetatelja osobno i po imenu, identitet zavjetatelja utvruje se osobnom kartom
i ako zavjetatelj nema osobnu kartu, a ni sudija ga osobno i po imenu ne poznaje, dovoljno je da njegov
identitet posvjedoe dva punoljetna svjedoka.
(2) Identitet svjedoka testamenta i svjedoka identiteta zavjetatelja, ako ih sudija osobno ne poznaje, utvrdit
e se osobnom kartom.
(3) U zapisniku e se navesti nain na koji je utven identitet zavjetatelja i svjedoka identiteta, odnosno
svjedoka testamenta.

Testament sastavljen od vie listova

lan 183.

(1) Ako se zapisnik o sastavljanju testamenta sastoji od vie listova, svi listovi e se proiti jamstvenikom i oba
kraja jemstvenika zapeatiti sudskim peatom.
(2) Svaki list zavjetatelj e posebno potpisati, odnosno na njega staviti svoj rukoznak.
(3) Na kraju zapisnika naznait e se od koliko se listova sastoji testament.

uvanje sudskog testamenta i predaja zavjetatelju

lan 184.

(1) Testament sastavljen u sudu zavjetatelj moe ostaviti na uvanje sudu, a moe zahtijevati da mu se preda.
(2) Ako zavjetatelj ostavi sudski testament na uvanje sudu, sudija e narediti da se testament stavi u
poseban omot i zapeati, a zavjetatelju e se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da je testament sastavljen i
ostavljen sudu na uvanje.
(3) Testament se u sudu uva odvojeno od ostalih spisa.
(4) Kada zavjetatelj trai da mu se preda sudski testament, sudija e mu predati zapisnik o sastavljanju tog
testamenta u posebnom zapisniku koji potpisuje zavjetatelj, utvrdit e
se da je testament sastavljen u sudu i predat zavjetatelju.

Sastavljanje testamenta zavjetatelju koji ne zna slubeni jezik ili je nijem

lan 185.

(1) Ako zavjetatelj ne zna slubeni jezik, pozvat e se sudski tuma i jo dva svjedoka, pa e se testament
pred njima napisati onako kako ga sudski tuma prevede na slubeni jezik.
(2) Ako je zavjetatelj nijem, pozvat e se sudski tuma i dva svjedoka koji se sa zavjetateljem mogu
sporazumjeti.
(3) Zapisnik o sastavljanju testamenta u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana potpisuju i tuma i svjedoci.

Povjeravanje testamenta sudu

lan 186.

(1) Kad se preda na uvanje testament koji nije sastavljen u sudu, zavjetatelj ga predaje lino sudiji,
otvorenog ili u zatvorenom omotu.
(2) O predaji testamenta sastavit e se zapisnik u kojem se mora navesti kako je utveen identitet
zavjetatelja.
(3) Otvoreni testament stavit e se u poseban omot i zapeatiti, a zavjetatelju e se, na njegov zahtjev, izdati
potvrda da je testament povjeren na uvanje sudu.
(4) Ako je na uvanje predat otvoren testament sudija e zavjetatelja upozoriti na nedostatke zbog kojih
testament ne bi bio punovaan.

Vraanje testamenta zavjetatelju

lan 187.

(1) Testament koji se nalazi na uvanju kod suda vratit e se zavjetatelju na njegov zahtjev.
(2) Testament e se vratiti i zavjetateljevom punomoniku koji ima ovjerenu punomo za taj posao.
(3) O vraanju testamenta sastavit e se zapisnik u kojem e se navesti nain na koji je utvren identitet osobe
kojoj se vraa testament.
(4) Ako se testament vraa punomoniku punomo e se priloiti zapisniku i zadrati u sudu.

uvanje isprava o usmenom testamentu

lan 188.

(1) Ako su svjedoci usmenog testamenta podnijeli sudu pismeno koje sadri volju zavjetatelja, sud e prijem
ovakvog pismena zapisniki utvrditi, staviti u poseban omot
i zapeatiti.
(2) Sud e postupiti po odredbi stava 1. ovog lana i kada svjedoci usmenog testamenta dou u sud da usmeno
ponove izjavu zavjetatelja.
(3) Prilikom uzimanja izjava svjedoka sud e nastojati utvrditi izjavu volje zavjetatelja, a pored toga ispitat
e i okolnosti od kojih zavisi punovanost usmenog testamenta.
(4) Isprave o usmenom testamentu uvat e se u sudu odvojeno od ostalih spisa.

Opoziv testamenta pred sudom

lan 189.

(1) Zavjetatelj moe pred sudom opozvati svoj testament.
(2) Na opoziv testamenta pred sudom shodno e se primjenjivati odredbe ovog zakona koje vae za sastavljanje
sudskog testamenta.
(3) Kad zavjetatelj opozove testament opoziv e se zabiljeiti na testamentu koji se uva u sudu.

Sastavljanje i opoziv testamenta van sudske zgrade

lan 190.

U sluaju potrebe sud e sastaviti testament i primiti izjavu o opozivu testamenta i van sudske zgrade.

Obavjetavanje suda o zavjetateljevom prebivalitu

lan 191.

Ako je testament sastavljen u sudu na ijem podruju zavjetatelj nema prebivalita, ili ako je testament tom
sudu predat na uvanje, ili ako je testament pred tim sudom opozvan, taj sud je duan o tome odmah
obavijestiti sud na ijem podruju zavjetatelj ima prebivalite.

II. POSTUPAK SA TESTAMENTOM

Predaja testamenta sudu

lan 192.

(1) Testament koji je umrli ostavio dostavit e se u sudu zajedno sa smrtovnicom.
(2) Organ koji sastavlja smrtovnicu provjerit e da li je umrli ostavio testament, odnosno da li postoji isprava ili
dokazi o usmenom testamentu.

Proglaenje testamenta

lan 193.

(1) Kad sud utvrdi da je osoba koja je ostavila testament umrla ili da je proglaena umrlom otvorit e njen
testament bez povrede peata, proitat e ga i o tome sastaviti zapisnik.
(2) Ovako e se postupati bez obzira na to da li je testament po zakonu punovaan i da li ima vie testamenata.
(3) Otvaranje i itanje testamenta izvrit e se u prisustvu dva punoljetna graanina koji mogu biti i osobe
pozvane na nasljedstvo.
(4) Proglaenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druge zainteresirane osobe i traiti
prijepis testamenta.
(5) Opinski sud kod kojeg se testament nae ili kojem bude podnesen otvorit e i proitati testament iako je
za raspravljanje ostavine nadlean drugi opinski sud ili inozemni organ.

Zapisnik o proglaenju pismenog testamenta

lan 194.

(1) Zapisnik o proglaenju pismenog testamenta treba da sadri:
1) koliko je testamenata naeno, koji datum nose i gdje su naeni,
2) ko je testamente predao sudu ili sastavljau smrtovnice,
3) da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je peatom bio zapeaen,
4) koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglaenju testamenta.
(2) Ako je prilikom otvaranja testamenta primijeeno da je peat povrijeen ili da je u testamentu neto
brisano, precrtano ili ispravljano ili ako se to drugo sumnjivo nae,
mora se i to u zapisniku navesti.
(3) Zapisnik potpisuju sudija, zapisniar i svjedoci.
(4) Na proglaeni testament sud e staviti potvrdu o njegovom proglaenju sa naznaenjem datuma
proglaenja, kao i broj i datum ostalih pronaenih testamenata.

Proglaenje usmenog testamenta

lan 195.

(1) Ako je umrli sainio usmeni testament i o tome postoji isprava koju su svjedoci svojeruno potpisali, sud e
sadrinu ove isprave proglasiti po odredbama koje vae za
proglaenje pismenog testamenta.
(2) Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojima je usmeni testament izjavljen sasluat e se ponaosob o
sadraju testamenta, a naroito o okolnostima od kojih zavisi njegova punovanost, pa e zapisnik o sasluanju
ovih svjedoka proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta.
(3) Ako stranka zahtijeva da se svjedoci usmenog testamenta sasluaju pod zakletvom ili ako sud nae da je
takvo sasluanje potrebno, odredit e roite za sasluanje ovih svjedoka na koje e prozvati predlagae, a
ostale zainteresirane osobe samo ako se time ne bi odugovlaio
postupak.

Proglaenje nestalog ili unitenog testamenta

lan 196.

(1) Ako je pismeni testament nestao ili je uniten nezavisno od ostaviteljeve volje, a meu zainteresiranim
osobama nema spora o ranijem postojanju tog testamenta, o formi u kojoj
je sastavljen, o nainu nestanka ili unitenja, kao ni o sadrini testamenta, ostavinski sud e o tome sasluati
sve zainteresirane osobe i po njihovim prijedlozima izvesti potrebne dokaze, pa e taj zapisnik proglasiti po
odredbama koje vae za proglaavanje pismenog testamenta.
(2) Ako bi ostavina, kad ne bi bilo testamenta postala vlasnitvo opine, odnosno grada, sporazum
zainteresiranih osoba o ranijem postojanju testamenta, o njegovoj formi i
sadraju vai samo uz saglasnost nadlenog organa.
(3) Ako meu zainteresiranim osobama ima osoba koje nisu sposobne da se same staraju o svojim interesima,
sporazum iz st. 1. i 2. ovog lana vai samo uz saglasnost organa starateljstva.

Dostavljanje i uvanje isprava o proglaenju testamenta

lan 197.

(1) Zapisnik o proglaenju testamenta sa izvornim pismenim testamentom, odnosno sa ispravom o usmenom
testamentu ili zapisnikom o sasluanju svjedoka usmenog testamenta
dostavit e se ostavinskom sudu, a sud koji je testament proglasio zadrat e njihov prijepis.
(2) Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o sasluanju svjedoka usmenog
testamenta, kao i zapisnik o sadraju nestalog ili unitenog pismenog testamenta, uvat e se u sudu odvojeno
od drugih spisa, a njihov ovjereni prijepis priloit e se spisima.
III. OSTAVINSKI POSTUPAK

A. OPE ODREDBE

Predmet ostavinskog postupka

lan 198.

U ostavinskom postupku utvruje se ko su ostaviteljevi nasljednici, to ini ostavinu, te koja jo prava u
pogledu ostavine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim osobama.

Vanparnini postupak

lan 199.

(1) Ostavinski postupak je vanparnini postupak.
(2) Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, u ostavinskom postupku na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe zakona kojim se ureuje vanparnini i parnini postupak.

Nadlenost za provoenje ostavinskog postupka

lan 200.

(1) Ostavinski postupak se u prvom stepenu provodi pred opinskim sudom u Federaciji, odnosno pred notarom
kao povjerenikom suda.
(2) U opinskom sudu ostavinski postupak provodi sudija pojedinac.
(3) Sud e povjeriti notaru provoenje ostavinskog postupka i dostaviti mu spis bez odgaanja u skladu sa
odredbama lana 261. ovog zakona.
(4) Kada notar provodi radnje u ostavinskom postupku kao povjerenik suda ovlaten je, kao i sudija opinskog
suda, poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke, osim odluka za koje je ovim zakonom drukije
propisano.

Mjesna nadlenost

lan 201.

(1) Za ostavinski postupak mjesno je nadlean sud na ijem je podruju ostavitelj u vrijeme smrti imao
prebivalite (ostavinski sud).
(2) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalite u Federaciji, za ostavinski postupak mjesno je
nadlean sud na ijem je podruju ostavitelj u to vrijeme imao boravite, ukoliko ovim zakonom ili
meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno.
(3) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalite ni boravite u Federaciji, mjesno je nadlean
ostavinski sud u Federaciji na ijem se podruju nalazi ostavina ili preteni dio njegove ostavine.
(4) Ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u Federaciji mjesno je nadlean sud prema mjestu gdje je ostavitelj
upisan u knjigu dravljana.
(5) Privremene mjere za osiguranje ostavine moe pored ostavinskog suda narediti i sud na ijem je podruju
ostavitelj umro te sud na ijem se podruju nalazi ostaviteljeva imovina.
(6) Kad za ostavinski postupak nije nadlean sud u Federaciji, nadlenost domaeg suda koji je ovlaten
provoditi pojedine radnje odreuje se prema odredbama st. od 1. do 5. ovog lana.

Zabrana sporazuma o nadlenosti

lan 202.

Stranke ne mogu sporazumno mijenjati nadlenost suda u ostavinskom postupku.

Stranke

lan 203.

Strankom se u smislu ovog zakona smatraju nasljednici i legatari kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz
ostavine.

Opa pravila postupanja

lan 204.

(1) Tokom cijelog postupka sud e paziti da prava stranaka budu to prije utvrena i osigurana.
(2) Sud je duan naroito paziti da se zatite i ostvare prava osoba koje se zbog maloljetnosti, duevne bolesti
ili drugih okolnosti nisu sposobne brinuti o svojim pravima i interesima.
(3) U ostavinskom postupku javnost je iskljuena.

Dokazi
lan 205.

(1) Sud donosi odluku na osnovu rezultata cjelokupne rasprave.
(2) Sud je ovlaten utvrivati injenice koje stranke u postupku nisu iznijele, te izvesti i dokaze koje one nisu
predloile, ako ocijeni da su te injenice i ti dokazi vani za
odluivanje u skladu s ovim zakonom.
(3) Odluka se moe zasnivati i na dokazima koji nisu izvedeni pred sudom koji donosi odluku.

Radnje u postupku

lan 206.

Sudija sa zapisniarom prima izjave o odricanju od naslijea i izvodi dokaze.

Zapisnici i biljeke

lan 207.

(1) O radnjama poduzetim u postupku po pravilu se sastavlja zapisnik.
(2) O manje vanim izjavama stranaka i obavijestima koje sud prikuplja moe se umjesto zapisnika staviti samo
biljeka na spisu.
(3) Zapisnik potpisuju stranke ako su prisustvovale radnji u postupku, sudija koji je sastavio zapisnik te
zapisniar.
(4) Biljeku na spisu potpisuje osoba koja ju je sastavila.

Odluke

lan 208.

(1) Odluke se u postupku donose u obliku rjeenja.
(2) Rjeenja protiv kojih je doputen prigovor, odnosno alba i rjeenja drugostepenog suda moraju biti
obrazloena.

Prigovor protiv rjeenja

lan 209.

(1) Protiv rjeenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio notar doputen je prigovor u roku
osam dana od dana dostavljanja rjeenja strankama.
(2) U pogledu prigovora iz stava 1. ovog lana, ako ovim zakonom nije drukije odreeno, na odgovarajui
nain se primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuje alba u parninom i vanparninom postupku.

Postupak povodom prigovora

lan 210.

(1) Prigovor se dostavlja notaru koji ga je duan bez odgaanja zajedno sa spisom dostaviti nadlenom
opinskom sudu.
(2) O prigovoru odluuje sudija pojedinac.

Odluke suda o prigovoru protiv rjeenja notara

lan 211.

(1) Nepravovremene, nepotpune ili nedoputene prigovore sud e odbaciti.
(2) Odluujui o prigovoru protiv rjeenja koji je donio notar, sud moe u cijelosti ili djelomino rjeenje
odrati na snazi ili ga ukinuti.
(3) Kada sud ukine rjeenje ili ga djelomino odri na snazi, sam e odluiti o ukinutom dijelu rjeenja.
(4) Protiv rjeenja suda kojim je rjeenje notara u cijelosti ili djelomino ukinuto nije doputena posebna
alba.
(5) U sluaju iz stava 3. ovog lana sud e provesti radnje koje ocijeni potrebnim.
(6) Rjeenje o prigovoru dostavit e se strankama i notaru.

alba protiv rjeenja

lan 212.

(1) Protiv rjeenja prvostepenog suda doputena je alba, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
(2) alba se podnosi u roku 15 dana od dostavljanja prvostepenog rjeenja.

Postupak po albi

lan 213.

(1) alba se podnosi prvostepenom sudu koji moe u povodu pravovremeno podnesene albe sam novim
rjeenjem preinaiti pobijano rjeenje, ako se time ne povreuju prava drugih osoba zasnovana na tom
rjeenju.
(2) Ako prvostepeni sud ne preinai svoje rjeenje, dostavit e albu drugostepenom sudu, bez obzira na to je
li alba podnesena u roku koji zakon odreuje.
(3) Drugostepeni sud rjeava, po pravilu, samo o albama koje su pravovremeno podnesene, ali moe uzeti u
obzir i albu koja je nepravovremeno podnesena ako se time ne povreuju prava drugih osoba koja se zasnivaju
na pobijanom rjeenju.
(4) Ako je protiv rjeenja doputena posebna alba sud e, ako ne postupi prema odredbi stava 1. ovog lana,
prijepis spisa sa albom dostaviti drugostepenom sudu. Ne ekajui odluku drugostepenog suda, prvostepeni
sud poduzimat e one radnje koje je ovlaten poduzimati u ostavinskom postupku, nezavisno od ishoda
albenog postupka, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.

Vanredni pravni lijekovi

lan 214.

U ostavinskom postupku nisu doputeni vanredni pravni lijekovi.

Trokovi postupka

lan 215.

(1) Svaka stranka snosi trokove koje je imala tokom ili u povodu postupka.
(2) Ako je bilo zajednikih trokova, sud e odrediti u kojem e razmjeru stranke snositi te trokove.
(3) Na prijedlog jedne stranke sud moe odluiti da joj druga stranka nadoknadi trokove koje joj je
prouzrokovala oito nesavjesnim postupkom.

B. PRETHODNE RADNJE

1. Smrtovnica

Sastavljanje smrtovnice

lan 216.

(1) Kad neka osoba umre ili bude proglaena umrlom matiar nadlean za upis injenice smrti u matinu knjigu
umrlih sastavit e smrtovnicu i obavezno je dostaviti sudu u roku 15 dana po izvrenom upisu.
(2) Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka iz matine knjige umrlih, podataka dobivenih od srodnika
umrlog, od osoba s kojima je umrli ivio, te od drugih osoba koje ih mogu pruiti.
(3) Ako organ iz stava 1. ovog lana nije u mogunosti pribaviti podatke za sastavljanje smrtovinice, dostavit e
smrtovnicu samo s onim podacima kojima raspolae (u daljnjem tekstu: nepotpuna smrtovnica), navodei
razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu i ukazujui na podatke koji bi mogli posluiti
ostavinskom sudu za pronalaenje nasljednika i imovine umrlog.
(4) Ako je ostavinskom sudu predana nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz matine knjige umrlih, on e na
zapisnik u ostavinskoj raspravi utvrditi sve podatke koje treba sadravati smrtovnica.
(5) Smrtovnica se sastavlja i u sluaju kada umrli nije ostavio imovinu.
(6) Smrtovnica ima dokaznu snagu javne isprave samo u pogledu podataka koji su preuzeti iz matine knjige
umrlih.

Sadraj smrtovnice

lan 217.

(1) U smrtovnicu se unose:
1) prezime i ime ostavitelja, po mogunosti jedinstveni matini broj graanina, ime jednog od njegovih
roditelja, ostaviteljevo zanimanje, datum roenja i dravljanstvo, a za ostavitelja koji je bio u braku i prezime
koje je imao prije sklapanja braka,
2) dan, mjesec i godina, mjesto i, po mogunosti, sat smrti,
3) mjesto u kojemu je ostavitelj imao prebivalite, odnosno boravite.
(2) U smrtovnici treba, ako je to mogue, navesti:
1) prezime i ime, datum roenja, zanimanje, prebivalite, odnosno boravite ostaviteljevog branog, odnosno
vanbranog partnera i brane, vanbrane i usvojene djece,
2) prezime i ime, datum roenja i prebivalite, odnosno boravite ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na
nasljedstvo na osnovu zakona, kao i osobe koje su pozvane na nasljedstvo na osnovu testamenta,
3) mjesto gdje se nalazi imovina koju je ostavio ostavitelj, ima li imovine za ije dranje, uvanje ili
prijavljivanje postoje posebni propisi, ima li gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti, tednih
knjiica ili kakvih drugih vanih isprava, da li je ostavitelj ostavio dugova i koliko, je li ostavio pisani testament
ili zakljuio ugovor o nasljeivanju ili ugovor o doivotnom uzdravanju ili ugovor o ustupanju i raspodjeli
imovine za ivota i gdje se oni
nalaze, a ako je ostavitelj napravio usmeni testament onda prezime i ime, zanimanje i boravite svjedoka pred
kojima je usmeni testament napravljen,
4) oekuje li se roenje ostaviteljeva djeteta i imaju li njegova djeca ili brani partner staratelja,
5) datum i mjesto smrti branog partnera ili ostaviteljeva djeteta ili koje druge osobe koja bi mogla biti
pozvana na nasljedstvo, a koja je umrla prije ostavitelja.

2. Popis ostaviteljeve imovine

Vrijeme obavljanja popisa

lan 218.

(1) Popis ostaviteljeve imovine obavit e se po odluci ostavinskog suda kada se ne zna postoje li nasljednici ili
gdje borave, kada su nasljednici osobe koje zbog maloljetne, duevne bolesti ili drugih okolnosti ne mogu same
voditi brigu o svojim pravima i interesima, ili u drugim opravdanim sluajevima.
(2) Sud e popis narediti i na zahtjev ostaviteljevih nasljednika, legatara ili povjerilaca.
(3) Ako to zahtijevaju posebne okolnosti u kojima je ostavitelj umro, a naroito ako prijeti opasnost da bi dio
ostavine mogao biti otuen ili izgubljen, policijski slubenici koji u
tim okolnostima ureduju, prilikom svog uredovanja, ako je to mogue, popisat e ostaviteljeve stvari, po
potrebi zapeatiti prostorije u kojima se stvari nalaze i popis dostaviti matiaru nadlenom za upis injenice
smrti.
(4) U sluaju iz stava 3. ovog lana matiar e primljeni popis dostaviti ostavinskom sudu koji vodi ostavinski
postupak.

Sadraj popisa

lan 219.

(1) Popis e obuhvatiti sve nepokretne i pokretne stvari koje su bile u ostaviteljevom neposrednom posjedu u
asu njegove smrti.
(2) Popis e obuhvatiti i drugo to je pripadalo ostavitelju, a nalazi se kod druge osobe, uz naznaku kod koga se
nalazi i po kojem osnovu, kao i ono to je ostavitelj posjedovao, a
za to se tvrdi da nije njegovo vlasnitvo.
(3) U popisu imovine zabiljeit e se ostaviteljeva potraivanja, a i dugovi, te posebno neplaeni porezi,
doprinosi i druga javna davanja.

Nain popisivanja

lan 220.

(1) Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i teini ili pojedinano.
(2) Nekretnine se popisuju pojedinano s naznakom mjesta gdje se nalaze, kulture zemljita, te
zemljinoknjinih podataka ako su poznati.

Obavljanje popisa

lan 221.

(1) Popis e obaviti sudski slubenik ili notar kojeg odredi sudija koji vodi sudski postupak.
(2) Popis se obavlja u prisustvu dvije punoljetne osobe, a kada je to potrebno, i uz uestvovanje vjetaka.
(3) Popisu moe prisustvovati i svaka zainteresirana osoba.

Postupak sa stvarima za koje postoje posebni propisi

lan 222.

Kada se prilikom popisivanja ili inae u ostavini pronau stvari za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje
posebni propisi s njima e se nakon obavljenog popisa postupiti po tim
propisima.

3. Osiguranje ostavine

Predaja na uvanje

lan 223.

(1) Ako se ustanovi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban upravljati ostavinom ili neim iz njenog
sastava, a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljednici nepoznati
ili odsutni ili kada druge okolnosti nalau naroit oprez, policijski slubenik ili druga osoba koja ureduje u ime
vlasti predat e u hitnim sluajevima te stvari na uvanje pouzdanoj osobi i o tome odmah obavijestiti sud na
ijem se podruju te stvari nalaze, koji moe tu mjeru izmijeniti ili ukinuti.
(2) Gotov novac, vrijednosne papire, dragocjenosti, tedne knjiice i druge vane isprave treba u sluaju iz
stava 1. ovog lana predati na uvanje sudu ili notaru na ijem se
podruju nae ta imovina.
(3) Ko primi na uvanje stvari iz st. 1. i 2. ovog lana duan je o tome izdati potvrdu koju e sudu na ijem se
podruju te stvari nalaze predati onaj ko ih je dao na uvanje.
(4) Sud iz st. 1. i 2. ovog lana obavijestit e ostavinski sud o svim mjerama poduzetim za osiguranje ostavine.

Postavljanje privremenog staratelja ostavine

lan 224.

(1) Privremenog staratelja ostavine postavlja ostavinski sud.
(2) Prije postavljanja privremenog staratelja sud e, po mogunosti, zatraiti miljenje u pogledu staratelja od
osoba koje su vjerovatno pozvane na nasljedstvo.

Peaenje

lan 225.

(1) Ako ocijeni da je to cjelishodno, sud moe odrediti da se prostorije u kojima se nalaze stvari iz sastava
ostavine zapeate, te e odrediti osobu koju e obavezati da bez odgaanja prijavi svako oteenje peata
nadlenoj policijskoj upravi i sudu.
(2) Doputenje za skidanje peata moe dati samo ostavinski sud, odnosno notar kao povjerenik suda.

Privremene mjere

lan 226.

Prije pokretanja ostavinskog postupka i tokom njega, sve dok postupak ne bude pravomono okonan, sud e,
na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine, odrediti
privremene mjere predviene zakonom kojim se ureuje izvrni postupak, ako stranka uini vjerovatnim
opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojee stanje ili ako uini vjerovatnim da je mjera potrebna
da bi se sprijeilo nasilje ili nastanak nenadoknadive tete koja prijeti.

C. POKRETANJE OSTAVINSKOG POSTUPKA

Pokretanje postupka

lan 227.

(1) Ostavinski postupak pokree se po slubenoj dunosti u roku 30 dana kad sud primi smrtovnicu ili izvod iz
matine knjige umrlih, odnosno s njima izjednaenu ispravu.
(2) Sud, odnosno notar koji kao povjerenik suda vodi ostavinski postupak duan je odmah nakon to se pokrene
ostavinski postupak pribaviti dokaz o injenicama iz Registra u skladu sa odredbama lana 124. ovog zakona.

Ispitivanje nadlenosti

lan 228.

(1) Nakon to primi ispravu iz lana 227. ovog zakona sud e ispitati je li nadlean za ostavinski postupak, pa
ako ustanovi da nije nadlean, dostavit e predmet nadlenom
sudu.
(2) Ako sud ustanovi da je za ostavinski postupak nadlean inozemni organ, rjeenjem e se oglasiti
nenadlenim i obustaviti postupak.

Mjere ostavinskog suda za osiguranje ostavine

lan 229.

(1) Mjere za osiguranje ostavine moe ostavinski sud odrediti tokom cijelog ostavinskog postupka.
(2) Ostavinski sud moe tokom ostavinskog postupka mijenjati i ukidati mjere osiguranja ostavine koje je
odredio on sam ili neki drugi sud ili organ vlasti.
(3) Mjere za osiguranje, a i njihove promjene i ukidanja odreuje ostavinski sud na zahtjev stranke, a i po
slubenoj dunosti.

Pozivanje izvritelja testamenta

lan 230.

Ako je ostavitelj postavio izvritelja testamenta, sud e mu to priopiti i pozvati ga da se u odreenom roku
izjasni prima li se te dunosti.

Staratelj neroenog djeteta

lan 231.

(1) Ako se oekuje roenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljedstvo, ostavinski sud e o tome obavijestiti
organ nadlean za poslove starateljstva.
(2) Ako organ nadlean za poslove starateljstva drukije ne odredi, o pravima jo neroenog djeteta brinut e
se jedan od njegovih roditelja.

Postupak kad nema imovine ili kad ima samo pokretne imovine

lan 232.

(1) Ako prema podacima kojima sud raspolae umrli nije ostavio imovinu, ostavinski e sud rjeenjem odluiti
da se ne provodi ostavinska rasprava.
(2) Isto e tako sud postupiti i u sluaju ako je ostavitelj ostavio samo pokretnine i s njima izjednaena prava,
a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede
ostavinski postupak.
(3) Kada sud odlui da ne provodi ostavinski postupak, obavijestit e o tome organ nadlean za poslove
starateljstva, ako meu nasljednicima ima osoba koje nisu sposobne da se same brinu o svojim pravima i
interesima, a nemaju roditelje ili druge zakonske zastupnike.
(4) Ako je sud odluio da se ne provodi ostavinski postupak zbog toga to se ostavina sastoji samo od pokretne
imovine, ukinut e mjere osiguranja ostavine kako bi osobe pozvane
na nasljedstvo mogle slobodno ostvarivati prava koja im pripadaju kao nasljednicima.
(5) Kad u ostavinu ulaze i stvarna prava na nekretninama postupit e se kao kad su iza ostavitelja ostale
nekretnine, a kad postoje ostala prava, kao da su ostale pokretnine.

Odvajanje ostavine od imovine nasljednika

lan 233.

Kad se po odredbama zakona moe zahtijevati odvajanje ostavine od imovine nasljednika, sud e na prijedlog
ovlatenih osoba odrediti to odvajanje, primjenjujui pri tome odredbe ovog
zakona o privremenim mjerama za osiguranje ostavine.

D. OSTAVINSKA RASPRAVA

Poziv na roite

lan 234.

(1) Za ostavinsku raspravu sud e odrediti roite.
(2) U pozivu na roite sud e zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka, o tome je li mu koji
testament ve predat, te e ih pozvati da odmah dostave sudu pisani
testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu ili ugovor o nasljeivanju ili o drugom pravnom poslu za
sluaj smrti, ako se kod njih nalazi, ili da naznae svjedoke usmenog testamenta.
(3) Sud e u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donoenja prvostepenog rjeenja o nasljeivanju
dati izjavu o prihvatanju i ustupanju nekom od sunasljednika ili izjavu
o odricanju od naslijea usmeno na roitu ili u formi notarski obraene isprave, a ako na roite ne dou ili
takvu izjavu ne daju, smatrat e se da ele biti nasljednici.
(4) Ako je ostavitelj ostavio testament ili ugovor o nasljeivanju, o pokretanju ostavinskog postupka sud e
obavijestiti i na roite pozvati i osobe koje bi mogle po zakonu polagati pravo na naslijee.
(5) Ako je ostavitej postavio izvritelja testamenta, sud e i njega obavijestiti o pokretanju postupka.

Pozivanje oglasom

lan 235.

(1) Ako se ne zna ima li nasljednika, sud e oglasom pozvati osobe koje polau pravo na nasljedstvo da se
prijave sudu u roku jedne godine od objavljivanja oglasa u "Slubenim
novinama Federacije BiH".
(2) Oglas e se privrstiti na oglasnu plou suda i objaviti u "Slubenim novinama Federacije BiH" i na drugi
prikladan nain.
(3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog lana sud e postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik
zbog toga to je boravite nasljednika nepoznato, a nasljednik nema
punomonika, ili zbog toga to se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika, nalaze u
inozemstvu ili su nedostupni, a dostava se nije mogla
obaviti.
(4) Nakon to istekne rok iz stava 1. ovog lana sud e provesti ostavinsku raspravu na osnovu izjave
postavljenog staratelja i podataka kojima sud raspolae.

Predmet ostavinske rasprave

lan 236.

(1) Na roitu za ostavinsku raspravu sud e raspraviti sva pitanja vana za donoenje odluke u ostavinskom
postupku, a naroito u pogledu prava na nasljedstvo, veliinu
nasljednog dijela i prava na legate.
(2) Sud o pravima odluuje, po pravilu, poto je zainteresiranim osobama omoguio da daju potrebne izjave.
Tokom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresiranih osoba
i nije potrebno da se u svakom sluaju tim osobama omogui da se izjasne o izjavama drugih zainteresiranih
osoba.
(3) O pravima osoba koje nisu dole na roite, a uredno su pozvane, sud e odluivati prema podacima kojima
raspolae uzimajui u obzir njihove pismeme izjave koje stignu do donoenja odluke.
(4) Ako sud posumnja da je osoba koja po zakonu polae pravo na nasljedstvo jedini ili najblii ostaviteljev
srodnik, moe sasluati i osobe za koje smatra da bi mogle imati jednako
ili jae nasljedno pravo, a moe te osobe pozvati i oglasom po odredbama lana 235. ovog zakona.

Nasljednika izjava

lan 237.

(1) Svako je ovlaten, ali niko nije duan dati nasljedniku izjavu.
(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od naslijea smatra se da eli biti nasljednikom.
(3) Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaa naslijee ne moe ga se vie odrei.
(4) Nasljedniku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili njegov zastupnik.
(5) Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedniku izjavu, navest e razlog ovlatenoj
osobi koja e to zabiljeiti u zapisniku.
(6) Izjava o primanju naslijea ili o odricanju od naslijea koja je podnesena sudu mora biti notarski obraena,
kao i punomo za davanje nasljednike izjave. Ovu izjavu ili punomo sa istim pravnim djelovanjem nasljednik
moe dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnikom Bosne i Hercegovine koji obavlja
konzularne poslove.
(7) U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odrie dijela koji mu pripada na osnovu zakona, na
osnovu ugovora o nasljeivanju ili na osnovu testamenta ili se izjava odnosi na nuni dio.
(8) Ako nasljednik u nasljednikoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono to mu pripada na osnovu
zakona, na osnovu ugovora o nasljeivanju ili na osnovu testamenta, ili
kao nuni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo po bilo kojem osnovu.
(9) Sud nee zahtijevati nasljedniku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji eli dati izjavu moe to uiniti
usmeno pred ostavinskim sudom na zapisnik, odnosno predajom ostavinskom sudu isprave iz stava 6. ovog
lana.
(10) Prilikom davanja izjave o odricanju od naslijea ovlatene osobe e nasljednika upozoriti da se moe
odrei nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka.

Prigovor na popis

lan 238.

(1) Ako stranke prigovore popisu, sud moe, ako to smatra potrebnim, narediti sudskom slubeniku ili notaru da
ponovno obavi popis.
(2) Ako popis imovine nije obavljen, sud moe, na osnovu podataka koje su mu dale zainteresirane osobe, sam
utvrditi to ulazi u ostavinu.

Upuivanje na parnicu zbog spora

lan 239.

(1) Sud e prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim organom ako su
meu strankama sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo
pravo.
(2) Na nain predvien odredbom stava 1. ovog lana sud e postupiti naroito ako su sporne injenice:
1) o kojima zavisi nasljedno pravo, a naroito valjanost ili sadraj ugovora o nasljeivanju ili testamenta ili
odnos nasljednika i ostavitelja na osnovu kojeg se po zakonu nasljeuje,
2) od kojih zavisi veliina nasljednog dijela, vrijednost nunog dijela ili uraunavanje u nasljedni dio,
3) od kojih zavisi opravdanost iskljuenja nunih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost,
4) je li se neka osoba odrekla naslijea,
5) od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadivjelog branog partnera i ostaviteljevih potomaka, koji su ivjeli sa
ostaviteljem u istom domainstvu da im se iz ostavine izdvoje predmeti domainstva koji slue za zadovoljenje
svakodnevnih potreba.
(3) Ako u navedenim sluajevima ne postoji spor o injenicama, ve se stranke spore o primjeni prava,
ostavinski sud nee prekidati ostavinski postupak nego e raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku.
(4) Sud nee prekinuti postupak ni u sluaju iz stava 1. Ovog lana, ako se radi o injenicama ije postojanje
zakon pretpostavlja, o injenicama koje su opepoznate, te ako su sporne injenice koje moe utvrditi na
osnovu javnih ili javno ovjerenih isprava, nego e na osnovu pretpostavke o postojanju tih injenica, odnosno
da je sadraj tih isprava istinit donijeti rjeenje o nasljeivanju, a onoga koji tvrdi suprotno pretpostavci uputit
e da to dokae u parnici, odnosno u upravnom postupku.

Upuivanje na parnicu zbog spora o pravu na legat ili o drugom pravu na ostavinu

lan 240.

(1) Ako su meu strankama sporne injenice od kojih zavisi pravo na testamentom odreeni legat ili drugo
pravo, sud e uputiti stranke na parnicu ili postupak pred organom
uprave, ali nee prekinuti ostavinski postupak.
(2) Ako u sluaju iz stava 1. ovog lana ne postoji spor o injenicama nego samo o primjeni prava, ostavinski
sud e ta pravna pitanja raspraviti u ostavinskom postupku.

Upuivanje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine

lan 241.

(1) Sud e prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su izmeu stranaka
sporne injenice:
1) od kojih zavisi sastav ostavine,
2) od kojih zavisi predmet legata,
3) ako izmeu nasljednika postoji spor povodom zahtjeva nadivjelog branog partnera ili
ostaviteljevih potomaka koji su s njim ivjeli u zajednici da im iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom
doprinosu u poveanju vrijednosti imovine ostavitelja.
(2) Sud nee prekinuti postupak u sluaju iz stava 1. ovog lana, ako su sporne injenice koje moe utvrditi na
osnovu javnih isprava nego e na osnovu pretpostavke da je sadraj
tih isprava istinit donijeti rjeenje o nasljeivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit e da to dokae u parnici,
odnosno u upravnom postupku.
(3) Kad sud u sluaju iz stava 1. ovog lana prekida postupak, prethodno e ispitati jesu li ispunjene
pretpostavke za donoenje djelominog rjeenja o nasljeivanju, pa e ga donijeti ako su ispunjene.
(4) Prekid postupka iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na ono to je obuhvaeno djelominim rjeenjem o
nasljeivanju.

Ko se upuuje na parnicu i trajanje prekida

lan 242.

(1) Sud e uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku ije pravo smatra manje vjerovatnim.
(2) Ako sud prekine postupak, odredit e rok koji ne moe biti dui od 30 dana, u kojemu upuena stranka
treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti
ostavinski sud.
(3) Ako stranka u odreenom roku postupi po rjeenju suda, prekid postupka trajat e dok parnica ili upravni
postupak nne bude pravomono zavren.
(4) Ako stranka u odreenom roku ne postupi po rjeenju suda, prekinuti e se postupak nastaviti i dovriti bez
obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upuena na parnicu,
odnosno upravni postupak. U tom sluaju stranka koja je upuena na parnicu ili na upravni postupak moe
svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upuena.
(5) Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stava 4. ovog lana, a i u sluaju da je ostavinu
raspravio, a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak,
pravomonost odluke ostavinskog suda ne sprjeava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni
postupak.

E. RJEENJE O NASLJEIVANJU I LEGATU

Sadraj rjeenja o nasljeivanju

lan 243.

(1) Rjeenjem o nasljeivanju sud utvruje ko je ostaviteljevom smru postao njegov nasljednik i koja su prava
time stekle i druge osobe.
(2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana sadri:
1) prezime i ime ostavitelja, ime jednog od njegovih roditelja, datum roenja, dravljanstvo i, po mogunosti,
ostaviteljev jedinstveni matini broj graanina, te za osobe umrle u braku i njihovo prezime koje su imale prije
sklapanja braka,
2) oznaku nekretnina s podacima iz javnih evidencija o nekretninama potrebnim za upis, kao i oznaku pokretnih
stvari i drugih prava za koja je sud utvrdio da ulaze u ostavinu,
3) prezime i ime nasljednika, ime jednog od njegovih roditelja, datum roenja, dravljanstvo, njegovo
prebivalite, odnos nasljednika prema ostavitelju, nasljeuje li ga kao zakonski ili ugovorni ili testamentarni
nasljednik, a ako ima vie nasljednika i nasljedni dio svakog pojedinog nasljednika izraen razlomkom, te po
mogunosti nasljednikov jedinstveni matini broj graanina,
4) je li i kako nasljednikovo pravo uvjetovano, uvjetovano rokom ili optereeno nalogom, odnosno inae
ogranieno ili optereeno i u iju korist,
5) prezime i ime i prebivalite osoba kojima je u vezi s nasljeivanjem ostavitelja pripalo pravo na legat ili
neko drugo pravo iz ostavine s tanom oznakom tog prava, te po mogunosti njihov jedinstveni matini broj
graanina.
(3) Ako u ostavinskom postupku svi nasljednici i legatari sporazumno predloe diobu i nain diobe, sud e i taj
sporazum unijeti u rjeenje o nasljeivanju. Sud e isto tako postupiti ako diobu provede prema l. 177. i 178.
ovog zakona.
(4) Odredbe o rjeenju o nasljeivanju primjenjuju se na odgovarajui nain i na sluajeve ostavine bez
nasljednika (lan 21. ovog zakona), kada su ostaviteljevi nasljednici opina, odnosno grad na koje je na osnovu
ovog zakona prela ostavina.

Dostava rjeenja o nasljeivanju

lan 244.

(1) Rjeenje o nasljeivanju dostavit e se svim nasljednicima i legatarima, kao i osobama koje su tokom
postupka istakle zahtjev za naslijee.
(2) Pravomono rjeenje o nasljeivanju dostavit e se nadlenoj poreznoj upravi i javnom registru nekretnina
te drugim nadlenim organima.

Upisi u javnu evidenciju nekretnina i predaja pokretnih stvari

lan 245.

(1) U rjeenju o nasljeivanju sud e odrediti da se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju provedu u
zemljinoj knjizi i katastru nekretnina potrebni upisi u
skladu s pravilima zemljinoknjinog prava.
(2) U rjeenju o nasljeivanju sud e odrediti da se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju ovlatenim
osobama predaju pokretne stvari koje su pohranjene kod suda, notara ili po njihovu nalogu kod tree osobe.
(3) Ako je testamentom nasljedniku naloeno ispunjenje ili osiguranje obaveza u korist osoba koje se nisu
sposobne same brinuti o svojim pravima i interesima, ili radi ostvarenja neke opekorisne svrhe, sud e odrediti
nune mjere osiguranja.

Mjere osiguranja kada je pravo nasljednika ili legatara uvjetovano

lan 246.

Kad je nasljednikovo pravo uvjetovano, uvjetovano rokom ili optereeno nalogom, sud e na prijedlog
zainteresiranih osoba odrediti potrebne privremene mjere osiguranja.

Posebno rjeenje o legatu

lan 247.

(1) Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud moe i prije donoenja rjeenja o nasljeivanju, na zahtjev
legatara, donijeti posebno rjeenje o legatu.
(2) U tom sluaju na odgovarajui e se nain primijeniti odredbe o upisima u zemljinoj knjizi i o predaji
pokretnih stvari koje se nalaze na uvanju kod suda, notara ili po
njihovu nalogu kod tree osobe.

Djelomino rjeenje o nasljeivanju

lan 248.

Kad je sastav ostavine samo djelomino nesporan, sud e nakon to utvrdi ko su nasljednici, odnosno legatari
donijeti djelomino rjeenje o nasljeivanju kojim e utvrditi nasljednike
i legatare, te ono za to nije sporno da je u sastavu ostavine.

Uinak pravomonosti rjeenja o nasljeivanju i legatu

lan 249.

(1) Smatra se da je pravomonim rjeenjem o nasljeivanju utvreno to je u sastavu ostavine, ko je
ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ogranieno ili optereeno i
kako, te postoje li kakva prava na legate i koja. Isto vrijedi i za djelomino rjeenje o nasljeivanju u pogledu
onoga to je njima utvreno.
(2) to je utvreno pravomonim rjeenjem o nasljeivanju moe pobijati jedino onaj koji po odredbama ovog
zakona nije vezan pravomonou rjeenja o nasljeivanju. On to moe pobijati jedino putem parnice s
osobama u iju korist glasi utvrenje iju istinitost osporava.
(3) Pravomonim rjeenjem o nasljeivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo u pogledu
onoga za to je utvreno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke
uestvovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.
(4) Pravomonim rjeenjem o nasjeivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti
pripalo nasljedno pravo na osnovu ugovora o nasljeivanju, testamenta ili zakona, ili da im je pripalo pravo na
neki legat, ako nisu kao stranke uestvovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.
(5) Pravomonim rjeenjem o nasljeivanju vezane su osobe koje su kao stranke uestvovale u ostavinskoj
raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu vezane:
1) u pogledu prava koja bi za njih proizlazila iz naknadno pronaenog ugovora o nasljeivanju ili testamenta,
2) u pogledu prava ije je utvrenje zavisilo o tome kako e neko sporno pitanje biti rijeeno u parnici ili
upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo rijeeno
prije pravomonosti rjeenja o nasljeivanju,
3) ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parninom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka.

Sticanje od tobonjeg nasljednika

lan 250.

(1) Ko je u dobroj vjeri povodom naplatnog sticanja neke stvari ili prava koje pripada ostaviteljevu nasljedniku
postupao s povjerenjem u istinitost pravomonog rjeenja o
nasljeivanju, ne znajui da to utvrenje nije istinito u pogledu osobe od koje je sticao, ipak je stekao tu stvar
ili pravo kao to bi je stekao da je otuiocu zaista pripadalo nasljedno pravo onako kako je navedeno u
pravomonom rjeenju o nasljeivanju.
(2) Ovim se ne dira u odredbe o sticanju povjerenjem u istinitost i potpunost zemljinih knjiga kao ni u odredbe
o sticanju pokretnina od nevlasnika.

F. NASLJEDNIKOVI ZAHTJEVI NAKON PRAVOMONOSTI RJEENJA O NASLJEIVANJU

Naknadno pronaena imovina

lan 251.

(1) Ako se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju pronae imovina koja nije obuhvaena tim rjeenjem,
sud nee ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego e ovu
imovinu novim (dopunskim) rjeenjem rasporediti na osnovu prije donesenog rjeenja o nasljeivanju, osim ako
se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni
dio ustupio sunasljedniku.
(2) Ako prije nije bila voena ostavinska rasprava, sud e je po slubenoj dunosti provesti samo ako su
pronaene nekretnine ili s njima izjednaena prava.
(3) Ako prije nije bila voena ostavinska rasprava, a pronaene su pokretnine ili s njima izjednaena prava, sud
e provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.

Naknadno pronaeni ugovor o nasljeivanju i testament

lan 252.

(1) Ako se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju pronae testament, sud e ga proglasiti, te zapisnik o
proglaenju i fotokopiju (prijepis-presliku) testamenta
dostaviti ostavinskom sudu, a zadrati njezin izvornik.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, kao i u sluaju da se naknadno pronae ugovor o nasljeivanju, ostavinski
sud nee ponovno voditi ostavinsku raspravu, nego e
obavijestiti zainteresirane osobe o proglaenju testamenta, odnosno o naknadno pronaenom ugovoru o
nasljeivanju i upozoriti ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta ostvarivati u parnici.

Novi nasljednik ili legatar

lan 253.

Osoba koju ne vee pravomono rjeenje o nasljeivanju ili legatu, a koja smatra da ima pravo kao nasljednik
ili legatar, moe to svoje pravo ostvarivati samo u parnici.

Djelovanje razloga za ponavljanje postupka

lan 254.

(1) Nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju ili o legatu, stranke mogu u rokovima i zbog razloga zbog
kojih se moe zahtijevati ponavljanje parninog postupka pokrenuti
parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava.
(2) U parnici iz stava 1. ovog lana sud e o postojanju pretpostavki za ponavljanje postupka odluiti kao o
prethodnom pitanju.

G. POSTUPAK KAD JE NADLEAN INOZEMNI ORGAN

Mjera za zatitu domaih nasljednika, legatara i povjerioca

lan 255.

(1) Kad je za odluivanje o nasljedstvu iza odreenog ostavitelja nadlean inozemni organ, sud na ijem je
podruju ostavitelj umro izdat e po prijemu smrtovnice oglas kojim e pozvati sve osobe u zemlji koje se
smatraju ostaviteljevim nasljednicima, legatarima ili povjeriocima da u oglasnom roku, koji ne moe biti krai
od 30 dana ni dui od est mjeseci, a koji tee od dana objavljivanja oglasa u "Slubenim novinama Federacije
BiH", to prijave sudu jer e se u protivnom sluaju ostaviteljeve pokretnine predati nadlenom organu strane
drave, ili osobi koju on ovlasti da ih primi.
(2) Oglas e se objaviti u "Slubenim novinama Federacije BiH" i na oglasnoj ploi suda, a po potrebi i na drugi
prikladan nain, a jedan primjerak oglasa dostavit e se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku
odnosne strane drave u naoj zemlji.
(3) Nee se izdati oglas ako vrijednost ostavine, bez odbitka dugova, ne prelazi iznos od 10.000,00 KM.
(4) Ako se oglas ne objavi ostavina se ne smije predati prije nego to isteknu tri mjeseca od dana smrti stranog
dravljanina.

Zadravanje ostavine

lan 256.

(1) Ako neka osoba prijavi sudu da se smatra ostaviteljevim nasljednikom ili legatarom, sud e za vrijeme dok
organ strane drave ne odlui o tom njenom pravu, zadrati one ostaviteljeve stvari koje bi bile dovoljne tom
njenom pravu.
(2) Poto organ strane drave donese pravomonu odluku o njenom pravu, sud e u pogledu prijavljenog
zahtjeva izvriti ovu odluku u pogledu zadranih stvari, a ostatak e potom predati organu strane drave.
(3) Ako neki ostaviteljev vjerovnik prijavi svoje potraivanje, sud e zadrati onoliko ostaviteljevih stvari koliko
je potrebno za pokrie tog potraivanja sve dok ono ne bude
podmireno ili osigurano.

DIO TREI

NOTARI KAO SUDSKI POVJERENICI

I. PROVOENJE OSTAVINSKIH RASPRAVA

Djelokrug notara

lan 257.

(1) Notari kao sudski povjerenici provode radnje i donose odluke u ostavinskom postupku u skladu sa odlukom
suda o povjeravanju i odredbama ovog zakona.
(2) Sud moe iz vanih razloga uvijek oduzeti notaru daljnje provoenje ostavinske rasprave koje mu je
povjereno i raspravu sam provesti ili povjeriti drugom notaru, te o tome
prethodno ili istovremeno obavijestiti Notarsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine.
(3) Vani razlozi iz stava 2. ovog lana npr. jesu: nemogunost notara da zbog bolesti ili kojeg drugog razloga
obavlja posao, oito notarevo zanemarivanje zakonskih obaveza ili
drugi vani razlozi po ocjeni suda.
(4) Protiv odluke suda iz st. 1. i 2. ovog lana nije doputena alba.

Postupak

lan 258.

(1) Notar povjerene mu radnje u nasljednim stvarima provodi u skladu s odredbama ovog zakona po kojima sud
provodi taj postupak.
(2) U postupku koji se provodi pred notarom stranka moe biti zastupana po odredbama koje se primjenjuju na
zastupanje u vanparninom postupku.

Rokovi za provoenje postupka

lan 259.

(1) Povjereni postupak provoenja ostavinske rasprave notar je duan provesti u razumnom roku, raunajui od
dana prijema predmeta.
(2) U sluaju da notar iz opravdanih razloga ne uspije u roku iz stava 1. ovog lana provesti sve radnje, dostavit
e o tome izvjetaj sudu i Notarskoj komori Federacije Bosne i
Hercegovine u kojem e obrazloiti razloge zbog kojih nije dovrio postupak.

Ovlatenja i dunosti notara

lan 260.

(1) Kao povjerenik suda u ostavinskom postupku notar na osnovu odluke suda o povjeravanju provodi radnje i
donosi odluke propisane ovim zakonom.
(2) U sluajevima iz l. 239., 240. i 241. ovog zakona notar e vratiti spis nadlenom sudu.
(3) U sluajevima iz l. 173., 177. i 178. ovog zakona notar moe donositi odluke samo uz saglasnost svih
stranaka u postupku. U protivnom vratit e spis nadlenom sudu.
(4) Nakon pravomonosti rjeenja kojim je postupak okonan, odnosno povodom izjavljenog prigovora, kao i u
drugim sluajevima kada po odredbama ovog zakona vraa spis
nadlenom sudu, notar e vratit spis nadlenom sudu, a u notarskom spisu zadrati prijepis spisa.

Slubeno sjedite notara
lan 261.

(1) Sud e provoenje ostavinskih postupaka povjeravati notarima koji imaju slubeno sjedite na podruju
suda ili na podruju njegovog odjeljenja.
(2) Kad na podruju suda, odnosno odjeljenja suda imaju svoja slubena sjedita vie notara, predmeti e im se
dodjeljivati u rad ravnomjerno abecednim redom prezimena notara, na
koji red nee uticati zavretak kalendarske godine.
(3) Ostavinske predmete u skladu sa st. 1. i 2. ovog lana sud moe dostavljati notarima i elektronskim putem.

II. POLOAJ I RAD NOTARA KAO SUDSKOG POVJERENIKA

Vaenje zakona

lan 262.

(1) Ako ovim zakonom nije drukije propisano, za rad notara kao sudskog povjerenika vae propisi kao za
sudove.
(2) O razlozima za izuzee notara odluuje sud koji ga je postavio za svog povjerenika.

Dostavljanje

lan 263.

Pozive i druge isprave koje sastavlja kao sudski povjerenik notar dostavlja strankama prema propisima o
sudskoj dostavi.

Osloboenje od trokova taksi

lan 264.

U izvrenju povjerenog posla notar je ovlaten pribavljati potrebne podatke i isprave od drugih nadlenih
organa. Podnesci kojima to trai osloboeni su od trokova sudskih i
administrativnih taksi.

Nadzor suda

lan 265.

(1) Nadzor nad radom notara kao sudskog povjerenika vri sud koji mu je povjerio posao.
(2) Notar ne moe, osim iz naroito opravdanih razloga, odbiti povjereni posao, a o emu je bez odgaanja
duan obavijestiti sud i Notarsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine.
(3) O opravdanosti razloga iz stava 2. ovog lana odluuje sud koji mu je povjerio posao, pri emu sud moe
zatraiti miljenje Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
(4) Kad notar odbije povjereni posao ili kad mu sud oduzme povjereni posao, sud e narediti notaru predaju
spisa i po slubenoj dunosti izvriti svoj nalog te o tome obavijestiti
Notarsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine.
(5) Notar koji odbije izvriti nalog suda ili odbije predati sudu spise o povjerenom poslu ini povredu slubene
dunosti iz lana 120. Zakona o notarima ("Slubene novine Federacije
BiH", br. 45/02).

Prestanak rada notara

lan 266.

(1) U sluaju prestanka rada notara ili promjene slubenog sjedita notara, kojem je sud povjerio provoenje
ostavinskog postupka, postupit e se po odredbama propisa
o notarskoj slubi koji se odnose na postupak sa spisima notara nakon to se uprazni mjesto notara.
(2) Ako u roku od 130 dana ne bude postavljen novi notar ili vritelj dunosti notara kojem su povjereni svi
spisi, knjige i druga dokumentacija, Notarska komora duna je sve spise
koje je sud povjerio na provoenje ostavinskog postupka vratiti nadlenom sudu, a nadleni sud e postupiti u
skladu sa odredbom lana 261. ovog zakona.

III. NAGRADA I TROKOVI NOTARA KAO SUDSKOG POVJERENIKA

Nagrada i trokovi
lan 267.

(1) Nagrada i trokovi notara kao povjerenika suda u provoenju ostavinskog postupka odreuju se tako da se
jedna nagrada po pravilu odnosi na sve radnje notara u pojedinom ostavinskom postupku.
(2) Pravilnikom o nagradi za provoenje ostavinskog postupka propisat e se za koje radnje notar ima pravo na
posebnu nagradu (popis ostavine, dopunsko rjeenje o nasljeivanju,
djelomino rjeenje o nasljeivanju i sl.).
(3) Kad u ostavinskom postupku notar postupa kao povjerenik suda, ne plaa se taksa.
(4) Plaanje notarske nagrade i nadoknade vri se u skladu s propisima o notarskoj slubi i Pravilniku iz lana
268. ovog zakona.

Pravilnik

lan 268.

(1) Visinu nagrade i nadoknade trokova za radnje iz lana 267. ovog zakona propisat e federalni ministar
pravde na prijedlog Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
(2) Notar smije za slubene radnje koje je proveo u ostavinskom postupku kao povjerenik suda raunati i
naplaivati samo nagradu po propisanoj tarifi. Zabranjeno je notaru sklapanje pogodbe sa strankama o
plaanju nagrade i trokova drukije nego je propisano tarifom.
(3) Notar e odbiti davanje klauzule pravomonosti idostavljanje pravomonog rjeenja o nasljeivanju javnim
registrima, sve dok stranke ne izmire cjelokupni iznos notarske nagrade i nadoknade trokova.

DIO ETVRTI

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 269.

(1) Prava stranaka u vezi s nasljeivanjem cijenit e se po zakonu koji se primjenjivao u asu otvaranja
nasljedstva.
(2) Procesne odredbe ovog zakona primjenjivat e se na sve sluajeve nas ljeivanja za koje je ostavinski
postupak pokrenut nakon poetka primjene ovog zakona.
(3) Sud e u roku 30 dana poevi od dana primjene ovog zakona povjeriti notarima u skladu sa odredbama
lana 261. ovog zakona sve ostavinske predmete u kojima do dana primjene ovog zakona nije poduzeo ni jednu
procesnu radnju.
(4) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, ukoliko u ostavinskom postupku sud nije poduzeo ni jednu
procesnu radnju primjenit e se procesne odredbe ovog zakona.
(5) Ako je ostavinski postupak pokrenut prije poetka primjene ovog zakona, a u tom postupku su poduzete
procesne radnje, a nije doneseno prvostepeno rjeenje, postupak e se
okonati po odredbama Zakona o vanparninom postupku ("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/98, 39/04 i
73/05).

lan 270.

(1) Do dana primjene ovog zakona valjanost forme testamenta i opoziva testamenta cijenit e se po odredbama
dosadanjeg Zakona o nasljeivanju ("Slubeni list SRBiH", br. 7/80 i
15/80).
(2) Do dana primjene ovog zakona valjanost ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota, ugovora o
doivotnom uzdravanju, ugovora o odricanju od naslijea i ugovora o prijenosu nasljednog dijela prije diobe
primjenjivat e se odredbe Zakona o nasljeivanju
("Slubeni list SRBiH", br. 7/80 i 15/80).
(3) Izuzetno od odredbi st. 1. i 2. ovog lana, pravni poslovi zakljueni u formi notarski obraene isprave sa
ovjerom ili bez ovjere od sudije do dana stupanja na snagu ovog zakona
i to: ugovori o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota, ugovori o doivotnom izdravanju i sporazumi o
odricanju od naslijea koje nije otvoreno, kao i pismeni testamenti pred svjedocima iz lana 67. ranijeg
Zakona o nasljeivanju, koje su sastavili notari u formi notarski obraene isprave do dana poetka primjene
ovog zakona su punovani.
(4) Odredbe iz stava 3. ovog lana primjenjivat e se i u zateenim postupcima pred sudovima.

lan 271.

(1) Federalni ministar pravde donijet e pravilnik iz lana 124. stav 2. ovog zakona u roku 30 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Federalni ministar pravde donijet e pravilnik iz lana 268. stav 1. ovog zakona u roku 30 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Notarska komora Federacije Bosne i Hercegovine uspostavit e Registar testamenata i drugih
nasljednopravnih poslova iz lana 124. ovog zakona u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu pravilnika iz
stava 1. ovog lana.

lan 272.

Na podruju opinskih sudova gdje do dana primjene ovog zakona nisu imenovani notari ostavinske postupke
provode nadleni sudovi do imenovanja notara za podruja tih sudova.

lan 273.

(1) Rokovi koji su poeli tei prije stupanja na snagu ovoga zakona istiu kad istekne vrijeme odreeno ovim
zakonom, ali ako je po odredbama koje su prestale vaiti ve poeo
tei rok koji je dui, onda istekom tog roka.
(2) Kad je ovim zakonom odreen rok koji po odredbama koje su prestale vaiti nije bio predvien, taj rok ne
moe poeti tei prije stupanja na snagu ovog zakona.

lan 274.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine bez odgode e obavijestiti Vladu Sjedinjenih Amerikih Drava
kao depozitara prema Konvenciji o jednoobraznom zakonu o obliku
meunarodnog testamenta da su ovlatene osobe za sastavljanje meunarodnog testamenta u Federaciji sudije
opinskih sudova, notari, zapovjednici broda, odnosno aviona, a u inozemstvu konzularni, odnosno diplomatsko-
konzularni predstavnici Bosne i Hercegovine.

lan 275.

(1) Danom poetka primjene ovog zakona prestaje vaiti Zakon o nasljeivanju ("Slubeni list SRBiH", br. 7/80 i
15/80).
(2) Posebni propisi o nasljeivanju ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona.

lan 276.

Danom poetka primjene ovog zakona prestaju vaiti odredbe l. od 91. do 145. Zakona o vanparninom
postupku ("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/98, 39/04 i 73/05).

lan 277.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH", a poet
e se primjenjivati nakon tri mjeseca od dana stupanja na snagu.

Predsjedavajui
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

Tomislav Martinovi

Predsjedavajui
Predstavnikog doma
Parlamenta Federacije BiH

Safet Softi