R. Hadi: Mogua sigurnost i pouzdanost graevinske skele ......

Tehniki institut Bijeljina. Arhiv za tehnike nauke, Godina II br. 3. 133

Originalan nauni rad
Original scientific paper
UDC: 624.04:551.24

MOGUA SIGURNOST I POUZDANOST GRAEVINSKE
SKELE SLOBODNOG SASTAVA PREMA SEIZMIKOM
OPTEREENJU

Raid Hadi
1
, anesa Ljevo
1

1
Graevinski fakultet u Sarajevu, Patriotske lige 30, Sarajevo, E-mail: zanesa.handzar@gf.unsa.ba


REZIME

Seizmiko optereenje djelovanjem na graevinsku skelu slobodnog sastava fasadna skela
predstavlja vid incidentnog deavanja. Opasnosti i tetnosti, te mjere zatite graevinskih radnika koje
izvode fasadne radove na predmetnom objektu pri koritenju date skele su evidentne. Zato, potebno je
sa dunom panjom dati provjeru mogue sigurnosti i pouzdanosti za znaajniji uticaj zemljotresa. U
prilog tome, posmatra se skela visine 80m elastino vezana za objekat, pri emu uticaj oscilovanja
objekta naspram skele nema znaajnije veze, to se u praksi i ini.

Kljune rijei: sigurnost i pouzdanost, graevinska skela slobodnog sasatava, seizmiko optereenje,
opasnosti i tetnosti, mjere zatite.


POSSIBLE SEFETY AND RELAIBILITY OF BUILDING SLAB FREE
COMPOSITION BY SEISMIC LOAD

ABSTRAKT

Seismic load acting on the building slab free composition is a form of incidental events. Dangers and
hazards, and protection measures for construction workers who worked facade work at the fbuild in use
provide scaffolding are evident. It is necessary to check the safety and reliability for higher earthquake
activity. In favor of that, we observe building slab height 80m elastic related to building, where the
impact of building oscillation is not sensible at the building slab.

Key words: security and reliability, building slab free composition, seismic load, dangers and hazards,
protective measures.


UVODNE NAPOMENE OBLIKOVNIH STRUKTURA SKELE

Oblik strukture skele jeste njen vanjski izgled sa svim tehniko-tehnolokim mjerama za moguu
primjenu na konkretnom projektu graenja objekta. Danas, u graditeljskoj praksi tei se ostvarenju to
vie u optimalizaciji i funkcionalizaciji izbora nosive tehnoloke konstrukcije skele. Izbor je
impresivan i prilagoen uslovima i potrebama u efikasnom graenju. U prilog sticanju opteg dojma o
oblikovnim strukturama skele, daje se ilustrativni primjer nekih moguih rjeenja: 1.fasadna skela,
2.runa nosiva skela, 3.teka skela, 4.toranjska skela, 5.visea skela, 6.skela za razne namjene, slika 1.

R. Hadi: Mogua sigurnost i pouzdanost graevinske skele ......
Tehniki institut Bijeljina. Arhiv za tehnike nauke, Godina II br. 3. 134


















Slika 1. Ilustrativni prikaz mogueg izbora oblikovne strukture skele
(skela slobodnog sastava 1., druge mogue oblikovne strukture skela 2 6)
Figure 1 Illustrates the possible choices formal structure of scaffolding
(scaffolding free composition 1, other possible formal structures of scaffolding 2nd-6th)


GRAEVINSKA ''FASADNA SKELA'' SLOBODNOG SASTAVA
NA REPREZENTATIVNOM OBJEKTU

Fasadna skela je skoro bez izuzetka primjenjiva u realizacoji izgradnje investicionih objekata, te nizu
drugih potreba u praktinom ivotu. Pitanje je samo, dali je to za konkretan sluaj efikasno rjeenje.
Zato, daje se primat fasadnoj skeli iz dekora izbora oblikovnih struktura prepoznatljivoj kao skela
slobodnog sastava.

''Fasadna skela se primjenjuje za zidarske i fasadne radove u graevinarstvu, kako kod novogradnji
tako i kod popravaka i obnavljanja starih graevina. Primjena u ostalim industrijama je pogodna kod
izgradnje i popravaka-remonata visoke opreme, postrojenja i ureaja. U brodogradnji se koristi kod
izgradnje i remonata brodova. Dakle, primjena ove skele je veoma iroka.Osobite karakteristike ove
skele su:

bra i laka montoa i demontaa u odnosu na klasine skele;
jednostavan transport (zauzima mali prostor, malo sastavnih elemenata koji se ne mogu
izgubiti, a elementi su lagani);
mogunost primjene kod razvedenih tlocrta;
skela je znatno laka u odnosu na klasinu (najvea teina jednog elementa je 18,80 kg).

Montaa i demontaa fasadne skele je jednostavna i brza bez upotrebe dizalice, ali uz nunu strunu
osposobljenost. Elementi fasadne skele se ne smiju rezati, buiti, ili na neki drugi nain oteivati, jer
se nosivost i sigurnost smanjuju. Sidrenje skele za fasadu mora biti izvedeno po tehnikim
napomenama ili po posebnom projektu. Standardna isporuka fasadne skele je po specifikaciji za 500
m
2
fasade, ali je mogua isporuka pojedinanih elemenata skele.

KONSTRUKCIJA FASADNE SKELE I NJENO KORITENJE

Projekt i proizvodnja fasadne skele su prilagoeni potrebama fasadnih radova - da se obavljaju brzo,
nesmetano i sigurno. Uskladitenje i transport skele su jednostavni, jer zauzima mali prostor, a
elementi su lagani. Sastavni elementi fasadne skele su:



R. Hadi: Mogua sigurnost i pouzdanost graevinske skele ......
Tehniki institut Bijeljina. Arhiv za tehnike nauke, Godina II br. 3. 135


H-okvir, preka, ograda (varijanta - zamjenjuje dvije preke i vertikalnu dijagonalu), okomita
dijagonala, vodoravna dijagonala, oslonac, podesivi oslonac, osigura, sidro, kruta spojnica, gazite,
gazite s vratima, ljestve, slika 2. Fasadna skela u praksi ima znaenje i kao skela slobodnog sastava,
to tumaimo kroz odreene reprekusije u graditeljskoj primjeni.



Slika 2. Fasadna skela na reprezentativnom objektu
Figure 2 Scaffolds on the representative object

U prilog daljnjeg definisanja fasadne skele slijede odreeni detalji, te prostorna oblikovnost u okviru
gradilinog sistema, slika 3.












Slika 3. Konstruktivni detalji skele slobodnog sastava (fasadna skela),
stvaranje tehniko-tehnolokih uslova za potrebu mogue sigurnosti i pouzdanosti skele
Figure 3. Structural details of staging free composition (scaffolds), creating technical and
technological conditions for the possible need for security and reliability of the scaffolding


SEIZMIKO OPTEREENJE I NJEGOV UTICAJ NA REFERENTNU SKELU

Seizmiko optereenje predstavlja uzrono-posljedninu vrijednost mogue aktivnosti trusnih talasa
na relaciji epicentralnog podruja prema mjestu konkretnog djelovanja. Konkretno, baza istraivanja
uticaja i reprekusije uticaja seizmikog optereenja-intenziteta 8. (MCS skala) odnosi se na tzv.
fasadnu skelu uz odreene limitirajue uslove. to to znai, limitirajui uslovi. To je elastian odnos
slobodno stojee skele prema fasadi objekta. Drugim rijeima, treba da stvorimo konstruktivne uslove
elastine veze skela-objekat, tako da intenzitet potresa koji je inae haotian, nema uzrono-
posljedinu vezu. Kako to sprovesti na konkretnom primjeru kao prilog mogueg istraivanja dae se
slika sigurnosti i pouzdanosti skele na reprezentativnom objektu. Dakle, posmatramo graevinski-
fasadnu skelu slobodnog sastava razliitih visina kao jedinstvenoj prostornoj reetci izvedenu od
beavnih ''alu'' cijevi sa odgovarajuim spojnicama i ukruenjima, te radnim platformama od saasto
izvedenih alu tabli izbornih visina etaa skele, ali moe se uzeti i druge vrste radnih platformi. Skela je
povezana sa objektom u vidu elastinih zglobova na odreenim mjestima i nema deformacione
aktivnosti skela objekat, ali i pored toga postoji odreena interakcijska veza. Graevinski radnici su

R. Hadi: Mogua sigurnost i pouzdanost graevinske skele ......
Tehniki institut Bijeljina. Arhiv za tehnike nauke, Godina II br. 3. 136

na pojeninim etaama skele i obavljaju svoj posao. Dejstvo potresa je kratkotrajno 1-3 sekunde, ali za
radnike rizino. Kako stvoriti ambijent spokoja i tehnike! Pozvaemo se na odreene pretpostavke.
Fasadne skele se montiraju u vrlo sloenim uslovima gabarita objekata to je vrlo zahtjevan posao.
Zato, potrebno je voditi strogo rauna u uslovima montae, rada na skeli te konano
demontae.Mogui uslov rada na fasadi objekta uz primjenu skele je vrlo zahtjevan kako je to dato
kroz mjere tehnikotehnoloke zatite na radu. Uz sve to postavlja se pitanje kako graevinski radnik
treba da komunicira sa skelom. To je vrlo vano pitanje, a odgovor treba traiti u adekvatnoj primjeni
metalnih stepenita sa podestima na svim platformama fasadne skele. Skelu treba kvalitetno uraditi
putem projekta, te moguih studijskih analiza za odreene uslove rada i vanjskih uticaja, kao to su
vjetar, seizmika i drugi faktori, slika 4.















Slika 4. Ureena skela pripravna za okonanje fasadnih radova na objektu
Figure 4 Decorated scaffolding ready for completion of work on the building facade


USLOVI I TOK PRORAUNA POD SEIZMIKIM OPTEREENJEM

Pretpostavke:

Skela stoji na apsolutno krutim osloncima
vorovi skele su nepopustljivi
Pomjeranje objekta za koji se privruje skela se zanemaruje
Zona intenziteta zemljotresa je VIII (iako ne postoji opravdanje za ovaj intenzitet zemljotresa
na skeli odnosno objektu privremenog karaktera, trebalo bi se preraunati na povratni period
manji od 2 ili 3 god.)
Skela se nalazi na udaljenosti 50 cm od objekta i vezana je preko cijevi 48,3/3,2 mm, veze
su postavljene na klasian nain, to se daje upustvom proizvoaa, slika 5.



Slika 5. Sigurnost i pouzdanost skele u tehniko-tehnolokim uslovima graenja
Figure 5 Safety and reliability in staging technical-technological conditions of construction

R. Hadi: Mogua sigurnost i pouzdanost graevinske skele ......
Tehniki institut Bijeljina. Arhiv za tehnike nauke, Godina II br. 3. 137


Proraun e biti izvren metodom:

ekvivalentnog statikog optereenja;
spektralnom analizom.

Odreivanje ukupne seizmike sile metodom ekvivalentnog statikog optereenja
Sopstvena teina pojedinih dijelova skele:

a) Ram ........................................... 18,8 kg
b) Teina poda skele ......................20,0 kg
c) irina skele ................................ 1,0 m
d) Teina ograde ............................ 2x5,6=11,2 kg
e) Teina dijagonala .......................7,2 kg

Ukupna teina jedne radne platforme i jedne etae:

2x18,8+20+11,2=68,6kg za polje bez ukrute
2x18,8+20+11,2+7,2=75,8kg za polje sa ukrutom

Broj radnih platformi po visini skele se obino ograniava na 3, a radno optereenje se uzima
1,5kN/m
2
.

Pretpostavljena skela:

a) Spratnost skele 10x2 m=20 m
b) Broj polja skele 5
c) Razmak na kom se postavljaju ramovi 2,0 m
d) Ukupna duina skele 5x2,0 = 10 m
e) Skela za 200 m2
f) Ukupna teina skele 3050 kg

Proraun perioda oscilovanja koristenjem software-a (TOWER).

Seizmika zona VIII: K
s
=0.05
Kategorija tla I: K
d
=0.50/T
1
=0.50/0.364=1.37>1 K
d
=1.0
Kategorija znaaja objekta III (skele su prema vaeem pravilniku kategorija IV, ali radi
doslijednosti prorauna usvaja se kategorija III): K
0
=0.75
Savremena konstrukcija: K
p
=1.0

0
0.75 0.05 1.0 1.0 0.0375
s p d
K K K K K = = =
Ukupna teina skele je: kN G 5 . 30 =
Ukupna seizmika sila je: kN G K S 14 . 1 5 . 30 0375 . 0 = = =


PROJEKTNI SPEKTAR
g K S m S m g K G K S
a a
= = = =

Pretpostavljena skela:

a) Spratnost skele 20x2 m=40 m
b) Broj polja skele 5
c) Razmak na kom se postavljaju ramovi 2,0 m
d) Ukupna duina skele 5x2,0 = 10 m
e) Skela za 400 m
2

f) Ukupna teina skele 6100 kg

R. Hadi: Mogua sigurnost i pouzdanost graevinske skele ......
Tehniki institut Bijeljina. Arhiv za tehnike nauke, Godina II br. 3. 138


Tabela 1 Projektni spektar
Table 1. Design spectrum

T K
d
K
0
K
s
K
p
S
a

0 1,00 0,75 0,05 1,00 0,0375
0,5 1,00 0,75 0,05 1,00 0,0375
0,6 0,83 0,75 0,05 1,00 0,0313
0,7 0,71 0,75 0,05 1,00 0,0268
0,8 0,63 0,75 0,05 1,00 0,0234
0,9 0,56 0,75 0,05 1,00 0,0208
1 0,50 0,75 0,05 1,00 0,0188
1,1 0,45 0,75 0,05 1,00 0,0170
1,2 0,42 0,75 0,05 1,00 0,0156
1,3 0,38 0,75 0,05 1,00 0,0144
1,4 0,36 0,75 0,05 1,00 0,0134
1,5 0,33 0,75 0,05 1,00 0,0125
2 0,25 0,75 0,05 1,00 0,0094


Proraun perioda oscilovanja koristenjem software-a (TOWER)

Seizmika zona VIII: K
s
=0.05
Kategorija tla I: K
d
=0.50/T
1
=0.50/0.259=1.93>1 K
d
=1.0
Kategorija znaaja objekta III (skele su prema vaeem pravilniku kategorija IV, ali radi
doslijednosti prorauna usvaja se kategorija III): K
0
=0.75
Savremena konstrukcija: K
p
=1.0

0
0.75 0.05 1.0 1.0 0.0375
s p d
K K K K K = = =
Ukupna teina objekta je: kN G 1 . 60 =
, tabela 1.


Ukupna seizmika sila je:

kN G K S 29 . 2 1 . 60 0375 . 0 = = =


Dalnji slijed je modalna analiza (skela 10etaa), pri emu se uzimaju napredne opcije seizmikog
prorauna (sprijeeno oscilovanje u ''Z'' pravcu). Sljedee jeste seizmiki proraun (HRN) uz
ekvivalentno statiko optereenje. Konano, statiki proraun za sluaj reprezentativnog izbora 10
etaa, slika 6, daje ematski prikaz

Iz priloenog jasno se moe identifikovati kakav i koliki uticaj ima seizmiko optereenje, te u vezi s'
tim mogua interakcijska veza seizmika - skela direktno, a indirektno uz odreene pretpostavke skela -
objekat.

Slijedi pitanje, ta je to to moe u smislu uslovne reeno horizontalnog optereenja djelovati na skelu
slobodnog sastava, te da ugrozi njenu sigurnost i pouzdanost. To je tzv. sluajno optereenje iji je
reprezent vjetar, ali to za neko drugo istraivanje i prezentovanje.


SIGURNOST I POUZDANOST DATE SKELE KAO FAKTOR
ZATITE GRAEVINSKOG RADNIKA

Zatita graevinskog radnika mora biti opte prihvatljiva u svim segmentima tehnolokog procesa
graenja. To je mogue da se ostvari samo i samo studijom sigurnosti i pouzdanosti, to su u
konkretnom sluaju radna skela / fasadna skela - graevinska skela slobodnog sastava.

R. Hadi: Mogua sigurnost i pouzdanost graevinske skele ......
Tehniki institut Bijeljina. Arhiv za tehnike nauke, Godina II br. 3. 139























Slika 6. Skela kao nosiva tehnoloka konstrukcija
Figure 6 Scaffolding as wearable technology design

Kako je ve istaknuto, nosiva konstrukcija skele sastoji se iz znaajnih, ali i neophodnih osnovnih
elemenata: nosivi tapovi, sredstva za povezivanje i oslanjanje, ureaj za regulaciju. Svaki od datih
elemenata ima odreenu funkciju, te se ne moe niti pod bilo kojim okolnostima iskljuiti ili paualno
zamjeniti.


Slika 6. Posebne mjere sigurnosti i pozdanosti kroz vertikalnu komunikaciju u gradnji objekta
Figure 6 Special security measures and pozdanosti through vertical communication
in the construction of the facility

U prilogu, skela slobodnog sastava ima se vidjeti, ocjeniti i procjeniti kako figurie skela kao nosiva
tehnoloka konstrukcija, slika 6. Uz date upute koje su bitne za sigurnost i pouzdanost prostorne
reetkaste konstrukcije. Bez obzira na to, to uticaj seizmike nije dominantan, ne moe se tolerisati

R. Hadi: Mogua sigurnost i pouzdanost graevinske skele ......
Tehniki institut Bijeljina. Arhiv za tehnike nauke, Godina II br. 3. 140

paualan odnos veza, konstruktivnih tapova i naina oslanjanja. Moraju se potovati odreeni kriteriji
to je dato kroz sistem prorauna, te ilustracijeske primjere.


ZAKLJUNA VREDNOVANJA GRAEVINSKE SKELE SLOBODNOG SASTAVA

Sigurnost i pouzdanost razmatrane skele zahtjeva dosljednost, te na taj nain vrednovanje datog
prostornog reetkastpg sistema reetkaste konstrukcije skele. U prilog tome slijede odreena
zakljuna vrednovanja datog sistema. '' Nosivi tapovi bez obzira na konstrukcioni materijal (elik,
aluminij ili neki trei budui), usloeni su tako da u vertikalnom i horizontalnom smislu mogu
primiti strahovito optereenje te u sprezi sa odgovarajuim ukruenjima prenijeti ga na ''vrstu
podlogu''! Oni, svi skupa ine prostornu reetkasti konstrukciju. Osnovicu za analizu nosivosti tapova
skele ine vorovi u kojima su tapovi povezani uvezani. Svaki vor skele predstavlja mjesto gdje se
povezuje vie tapova te isti mota da zadovolji osnovni uslov, a to je nepomjerljivost u troosnom
koordinatnom sistemu: x- y z!

Iz datog razmatranja slijedi:

nepovezani tapovi skele predstavljaju podupiranje, a ne skelu,
geometrijsko odlije koje ine tapovi u jednoj ravni mora biti predstavljeno kao statiki
odreen sistem/trougao, prosta greda, itd.
niz povezanih tapova u jednoj ravni nije ''skela'' obzirom na ot da nisu ispunjeni uslovi
osiguranja horizontalnog pomjeranja u pravcu tree ''z'' ose,
ukoliko realizujemo povezivanje tapova popreno kroz dvije horizontalne ravni osigurat
emo sprjeavanje horizontalnog pomjeranja u treem pravcu, tako zapravo dobivamo
osnovnu konstrukciju skele pod jedinstvenim nazivom jaram,
jaram se dakle realizuje od najmanje tri tapa, i to u svakoj od dvije paralelne ravni, popreno
na ravan,
svaki vor u jarmu je nepomjerljiv, jer je osigurana nepomjerljivost u sva tri ortogonalna
pravca,
vertikalni/visinski razmak vorova tapa je relativan i ovisan je o statikom proraunu skele
(optreenja, vrsta i kvalitet konstrukcionog materijala i dr.), a globalno iznosi za eline
tapove 20-2,3 (m),
razmak izmeu vertikalnih tapova je u funkciji potrebne manipulacije rada na skeli iznosi
najmanje 60 (cm),
dijagonale, kao ukrute tapova skele postavljaju se na razmak 2,0 2,3 (m).'' [1]

Treba istai i to da uticaj ive sile graevinskog radnika na skeli ''u veem broju'' nema negativnog
efekta na sigurnost i pouzdanost prostorne konstrukcije fasadne skele, to se moglo zakljuiti iz
priloenog-realnih pretpostavki. Sve naprijed istaknuto mora biti u cjelosti ispotovano bez obzira na
to to uticaj seizmike na skelu nema znaajnijeg vrednovanja kako je dato iz priloenog.


LITERATUTA

1. auevi M.: Potresno inenjerstvo. kolska knjiga Zagreb, 2001.
2. Hadi R.: Tehnologija izvoenja oplata, skela i lansirnih konstruktivnih sistema. Graevinski fakultet,
Sarajev, 2008.
3. Korinski I.L.: Osnovi projektovanja zgrada u zemljotresnim oblastima. Graevinska knjiga. Beograd, 1964.
4. Trkulja D., Begovi P.: Ininjerska geologija i seizmologija u graevinarstvu. Zavod za izgradnju Banja
Luka, 2009.
5. Aseizmiko graenje M. Hrasnica. Graevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2005.
6. Eurokod EC8.: Projektovanje seizmiki otpornih konstrukcija. Graevinski fakultet Univerziteta u
Beogradu, 1998.
7. Seizmika analiza zgrade/ M. Hrasnica// Graevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2005.