UDK 624.09:351.785 Primljeno 30. 3. 2011.

GRAEVINAR 63 (2011) 12, 1053-1160 1053

Zatitne ograde na
mostovima
Ana Mandi, Zlatko avor, Vlatko Grgi

Kljune rijei
most,
zatitna ograda,
zadravanje vozila,
udar vozila,
kriteriji zatite,
deformacija ograda
A. Mandi, Z. avor, V. Grgi Struni rad
Zatitne ograde na mostovima
Prema novim europskim smjernicama pri odabiru zatitne ograde na mostu potrebno je, osim kriterija
zadravanja vozila, razmotriti i uinak udara na korisnike vozila te deformaciju sustava zadravanja.
Prikazani su kriteriji zatite od udara i smjernice za odabir zatitne ograde. Dan je postupak za
odreivanje prosjene sile udara vozila u skladu s ispitivanjem za zahtijevanu razinu zadravanja i
ovisno o deformaciji ograde. Uinci su usporeeni na starom i novom mostu Rjeina.
Key words
bridge,
guardrail,
vehicle containment,
vehicle impact,
protection criteria,
guardrail deformation
A. Mandi, Z. avor, V. Grgi Professional paper
Bridge guardrails
According to new European guidelines for selection of bridge guardrails, it is necessary to consider not
only the vehicle containment criterion, but also the impact on vehicle users, and deformation to the
vehicle containment system. Impact protection criteria and guardrail selection guidelines are presented.
The procedure for defining an average vehicle impact force is given based on the required containment
level testing and guardrail deformation level. The effects registered on the old Rjeina bridge and the
new Rjeina bridge are compared.
Mots cls
pont,
garde-corps,
retenue de vhicule,
choc de vhicule,
critres de protection,
dformation de garde-corps
A. Mandi, Z. avor, V. Grgi Ouvrage professionel
Garde-corps pour ponts
Selon les nouvelles directives Europennes pour la slection des garde-corps pour ponts, il ne suffit pas de
prendre en considration seul le critre de retenue de vhicules, mais il est aussi ncessaire de prendre en
compte le impact subi par les passagers et la dformation du systme de retenue de vhicules. Les critres de
protection contre choc et les directions pour la slection des garde-corps sont prsents. La procdure
servant dfinir la force moyenne de choc de vhicule est prsente compte tenu de l'essai pour le niveau
requis de retenue et de la dformation de garde-corps. Les effets enregistrs sur le pont ancien de Rjeina et
sur le pont neuf de Rjeina sont compars.

,
,
,
,
,

A. , . , .


,
.
.

.
.
Schlsselworte
Brcke,
Schutzplanke,
Anhalten des Fahrzeugs,
Schlag des Fahrzeugs,
Schutzkriterien,
Verformung,
Gelnder
A. Mandi, Z. avor, V. Grgi Fachbericht
Schutzplanken auf Brcken
Nach den neuen europischen Richtlinien ist es bei der Auswahl der Schutzplanken auf Brcken notwendig,
ausser dem Kriterium des Anhaltens der Fahrzeuge, auch den Effekt des Schlags auf die Bentzer des
Fahrzeugs sowie die Verformung des Anhaltesystems zu erwgen. Dargestellt sind Kriterien des Schutzes vom
Schlag und Richtlinien fr die Auswahl der Schutztplanke. Man gibt das Verfahren fr die Bestimmung der
durchschnittlichen Kraft des Fahrzeugschlags im Einklang mit der Untersuchung fr das geforderte Niveau
des Anhaltens und abhnging von der Verformung der Schutzplanke. Die Effekte wurden auf der alten und
neuen Brcke Rjeina verglichen.

Autori: Doc. dr. sc. Ana Mandi, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Zlatko avor, dipl. ing. gra., Sveuilite u
Zagrebu, Graevinski fakultet Zagreb; Vlatko Grgi, dipl. ing. gra., meridian Nova Energija d.o.o., Zadar

Zatitne ograde na mostovima A. Mandi, Z. avor, V. Grgi
1054 GRAEVINAR 63 (2011) 12, 1053-1160
1 Uvod
Prema lanku 89 Pravilnika o prometnim znakovima,
signalizaciji i opremi na cestama [11], razred sustava
zatitnih ograda bira se ovisno o kategoriji ceste za rub
kolnika, razdjelni pojas ili graevinu iskljuivo prema
kriteriju razine zadravanja. Kriteriji razine zadravanja
definirani su u normi EN 1317-2 [2] (tablica 1.), a veza-
ni su uz uvjete ispitivanja na udare razliitih vrsta vozila,
odgovarajue ukupne mase koja se kree definiranom
brzinom i pod odreenim kutem udara (tablica 2.).
Ovaj Pravilnik projektantu mosta na brzoj cesti propi-
suje da predvidi ugradnju zatitne ograde vieg razreda
zadravanja H2, pri emu je proizvoa duan atestom
dokazati propisana svojstva ispitivanjima za osobno vo-
zilo teine 900 kg koje nalijee na ogradu brzinom 100
km/h i pod kutom 20
o
(TB 11) i na autobus teine 13000
kg koji nalijee na ogradu brzinom 70 km/h i pod kutom
20
o
(TB 51). Za most na autocesti zahtijeva se primjena
razine zadravanja H2 ili H3, a za mostove koji prevode
ceste niih kategorija H1 ili H2, uz odgovarajue vrste
ispitivanja.
No, prema suvremenim smjernicama, a koje su sadrane
u novoj europskoj normi niza EN 1317 [1, 2] kriterij za-
dravanja vozila nije dovoljan, ve je potrebno razmot-
riti i ozbiljnost uinka udara na korisnike vozila te defor-
maciju samoga zatitnog sustava nakon udara (toka 2.).
Osim toga, za odabir odgovarajue razine zadravanja
valja uzeti u obzir mogue sadraje ispod mosta (druge
prometnice, kue i sl.) i uvjete prometa na mostu (brzi-
na kretanja vozila, ukupna koliina i brojnost pojedinih
vrsta vozila) pa su na temelju istraivanja ovih imbe-
nika sastavljene smjernice i preporuke za pravilan oda-
bir zatitne ograde (toka 3.).
Spomenute europske norme prvenstveno su namijenjene
proizvoaima, a projektant treba ispitati uinke primje-
ne odgovarajueg tipa ograde na konstrukciju novog
mosta u projektnoj dokumentaciji ili na konstrukciju
postojeeg mosta tijekom odravanja (zamjena ograde,
potreba za ojaanjem, toka 4.).
2 Kriteriji zatite od udara
Kriteriji koji se primjenjuju za procjenu uinkovitosti
zatitnih cestovnih sustava za definiranje granice prih-
vatljivosti i za opisivanje tehnikih razreda jesu:
- kriterij zadravanja vozila (sposobnost zatitnog sus-
tava da preusmjeri probno vozilo)
- kriterij ozbiljnosti uinka udara na korisnike vozila
(rizik ozljeivanja putnika vozila)
- kriterij deformacije zatitne ograde (deformacija za-
titne ograde nakon udara vozila).
2.1 Kriterij zadravanja vozila
Razina zadravanja vozila jest sposobnost zatitnog sus-
tava da preusmjeri probno vozilo (propisane teine, brzine i
kuta udara). Razine zadravanja sukladno EN 1317-2 [2]
podijeljene su u vie kategorija i oznaavaju se slovima
T (niska razina zadravanja), N (normalna razina zadr-
avanja), H i L (visoka razina zadravanja) i H4a/b i
L4a/b (vrlo visoka razina zadravanja).
Cestovni zatitni sustavi ispituju se na najvea mogua
optereenja koja mogu uzrokovati teka vozila kao to
su kamioni, autobusi i tegljai. Tako se npr. za zatitne
ograde koje se u posebnim uvjetima rabe na mostovima
(H4b) primjenjuje natovareni teglja s ukupnom masom
od 38 t (TB 81).
Osim zadravanja tekih vozila na mostu, potrebno je
ostvariti sigurnost osobnih vozila i njihovih korisnika.
Svi sustavi s visokim razinama zadravanja H i L ispi-
tuju se dodatno i s vozilima teine 900 kg (TB11), ime
se dokazuje uporabljivost zatitnih cestovnih sustava na
sva vozila. Zatitni se sustavi oznake L dodatno moraju
ispitati i za udar osobnog vozila mase 1500 kg koje na-
lijee na ogradu brzinom 110 km/h pod kutom 20
o
(TB32).
Tako razina zadravanja oznaava maksimalno optere-
enje zatitnih cestovnih sustava, ali pritom prua maksi-
malnu sigurnost i za manja vozila.
Ponaanje zatitnih cestovnih sustava podrazumijeva da
vozilo ne smije ozbiljno otetiti ili preskoiti sustav. Ni-
ti jedna deformacija zatitnih cestovnih sustava ne smije
prouzroiti probijanje vozila. To je svojstvo osobito bit-
no pri uporabi zatitnih cestovnih sustava na mostovi-
ma, gdje bi probijanje vozila uzrokovalo znatne tete.
Sustav mora zadrati i preusmjeriti vozilo na kontroliran
i predvidljiv nain.
Kriteriji za odreivanje razine zadravanja zatitnih ces-
tovnih sustava mogu se odrediti iz uvjeta ispitivanja opi-
sanih u tablicama 1. i 2.
Tablica 1. Vrste i kriteriji ispitivanja na udar vozila

Brzina
udara
(km/h)
Kut
udara
(
o
)
Ukupna
masa vozila
(kg)
Vrsta
vozila
TB 11 100 20 900 automobil
TB 21
TB 22
TB 31
TB 32
80
80
80
110
8
15
20
20
1300
1300
1500
1500
automobil
automobil
automobil
automobil
TB 41
TB 42
TB 51
TB 61
TB 71
TB 81
70
70
70
80
65
65
8
15
20
20
20
20
10000
10000
13000
16000
30000
38000
kamion
kamion
autobus
kamion
kamion
teglja
A. Mandi, Z. avor, V. Grgi Zatitne ograde na mostovima
GRAEVINAR 63 (2011) 12, 1053-1160 1055
Tablica 1. prikazuje vrste ispitivanja na udare odreenih
vozila, dajui podatke kao to su brzina vozila, kut udara,
ukupna masa vozila, vrsta vozila.
Kako bi se dokazala odgovarajua razina zadravanja,
primjenjuju se odgovarajue vrste ispitivanja to je pre-
gledno prikazano u tablici 2.
Tablica 2. Razine zadravanja i odgovarajue vrste
ispitivanja
Razina zadravanja Ispitivanje
Niska razina zadravanja
T1 TB 21
T2 TB 22
T3 TB 41 i TB21
Normalna razina zadravanja
N1 TB 31
N2 TB 32 i TB 11
Visoka razina zadravanja
H1 TB 42 i TB 11
L1 TB 42 i TB 32 i TB 11
H2 TB 51 i TB 11
L2 TB 51 i TB 32 i TB 11
H3 TB 61 i TB 11
L3 TB 61 i TB 32 i TB 11
Vrlo visoka razina zadravanja
H4a TB 71 i TB 11
L4a TB 71 i TB 32 i TB 11
H4b TB 81 i TB 11
L4b TB 81 i TB 32 i TB 11
2.2 Kriterij ozbiljnosti uinka udara na korisnike
vozila
Kriterij ozbiljnosti uinka udara na korisnike vozila mo-
e se definirati kao rizik ozljeivanja putnika u vozilu.
Odreuje se na temelju triju pokazatelja [1]:
- Indeks ozbiljnosti ubrzanja (ASI - Acceleration Se-
verity Index) jest funkcija vremena, proraunava se
ovisno o graninim vrijednostima ubrzanja tijela i
ubrzanja odabrane toke na vozilu uprosjeenog za
vremenski interval od 50ms. Ova bezdimenzionalna
veliina daje mjeru ozbiljnosti gibanja vozila na put-
nika koji sjedi blizu odabrane toke u vozilu i poka-
zatelj je opasnosti nevezanja putnika u vozilu.
- Teorijska brzina udara glave (THIV - Theoretical Head
Impact Velocity) predstavlja brzinu udara slobodne
mase (glave putnika u vozilu) u unutarnju povrinu
vozila, nakon to je vozilo naglo promijenilo brzinu i
smjer prilikom udara u zatitni sustav. Teorijska br-
zina udara glave jest relativna brzina u vremenu u
km/h i mjera je ozbiljnosti udara vozila u sustav za-
dravanja.
- Usporavanje glave nakon udara (PHD - Post-impact
Head Deceleration) jest maksimalno ubrzanje odab-
rane toke, ovisno o teorijskoj brzini udara, a poka-
zatelj je teine posljedica na putnika nakon udara u
unutranjost vozila.
Razina ozbiljnosti udara slui prvenstveno kao prikaz
veliine rizika od ozljeivanja korisnika osobnog vozila
prilikom njegova udara u sustav zadravanja (tablica 3.).
Ovaj je prikaz utoliko vaan to se u 85 % sluajeva
skretanja vozila s voznog traka radi o osobnim vozilima
[13]. Prema indeksu ozbiljnosti udara razlikuju se tri ra-
zine ozbiljnosti udara.
Tablica 3. Razine ozbiljnosti udara i odgovarajue vri-
jednosti pokazatelja
Razina ozbiljnosti
udara
Vrijednosti pokazatelja
A ASI 1,0
B ASI 1,4
C ASI 1,9
i
THIV 33
km/h
Razina ozbiljnosti udara A predstavlja za putnike u vo-
zilu veu sigurnosnu razinu nego razina B. Jednako tako
razina B predstavlja veu razinu sigurnosti nego razina
C. Razina C pridodana je normama 2007. godine [1]
iako postoje studije o tetnosti navedene razine.
Tako je u studiji [13] utvrena veza izmeu indeksa oz-
biljnosti udara i kriterija povrede glave prikazana na sli-
ci 1. Kriterij povrede glave (HIC - Head Injury Criterium)
je jedan od pokazatelja povrede putnika prilikom promet-
nih nesrea. Pri frontalnom udaru vrijednost 200 ovog
kriterija upozorava na znatnu opasnost od povreda put-
nika, dok se vrijednost 1000 povezuje s ozbiljnim povre-
dama.

Slika 1. Odnos kriterija povrede glave i indeksa ozbiljnosti udara
Vidljivo je da s porastom indeksa ozbiljnosti ubrzanja
(ASI) vrijednost kriterija povrede glave (HIC) raste eks-
ponencijalno. Prema mjerenjima, doputena granica in-
deksa ozbiljnosti ubrzanja (ASI) jest vrijednost 1,5. Do
vrijednosti ASI indeksa 1,0, vrijednost kriterija povrede
glave HIC se nalazi ispod 100, ali s poveanjem vrijed-
nosti ASI indeksa od 1,4 na 1,9 vrijednost pokazatelja
HIC penje se na 1000.
Zatitne ograde na mostovima A. Mandi, Z. avor, V. Grgi
1056 GRAEVINAR 63 (2011) 12, 1053-1160
Dakle, to je vea vrijednost ASI indeksa, to je vea
opasnost da e prilikom nesree nastati ozbiljne povre-
de. Stoga je uvoenje razreda C koji predstavlja poten-
cijalnu opasnost za vozae i putnike upitno.
2.3 Kriterij deformacije sustava zadravanja
Deformacije sustava zadravanja odreuju tri parametra:
- Radna je irina (W - working width) maksimalni boni
razmak unutarnje strane nedeformiranog sustava za-
dravanja prije udara i maksimalnoga dinamikog
poloaja tog sustava nakon udara (tablica 4.). Ako se
sustav zadravanja zbog udara vozila toliko deformi-
ra da mjerenje tog poloaja nije mogue, zamjenski
se za radnu irinu uzima najvei boni poloaj bilo
kojeg dijela vozila.
Tablica 4. Razredi razina radne irine
Razredi razina radne
irine
Razine radne irine
(m)
W1 W
N
0,6
W2 W
N
0,8
W3 W
N
1,0
W4 W
N
1,3
W5 W
N
1,7
W6 W
N
2,1
W7 W
N
2,5
W8 W
N
3,5
- Dinamiki je progib (D - dynamic deflection) maksi-
malni dinamiki boni pomak neke toke unutarnje
strane sustava zadravanja. Za uske sustave zadra-
vanja, dinamiki se progib teko mjeri, a za takve se
sluajeve moe uzeti jednak radnoj irini (W).
Tablica 5. Razredi prodiranja vozila
Razredi razina
prodiranja vozila
Razine
prodiranja vozila (m)
VI1 VI
N
0,6
VI2 VI
N
0,8
VI3 VI
N
1,0
VI4 VI
N
1,3
VI5 VI
N
1,7
VI6 VI
N
2,1
VI7 VI
N
2,5
VI8 VI
N
3,5
VI9 VI
N
> 3,5
- Prodiranje vozila (VI) prikazuje maksimalnu bonu
poziciju vozila pri udaru u sustav zadravanja tablica 5.).
Ovi se parametri ispituju kod visokih vozila kod ko-
jih postoji mogunost bonog izlijetanja preko susta-
va zadravanja. U ta vozila ubrajaju se kamioni, auto-
busi i sl.
Svrha mjerenja ovih parametara jest ustanoviti veliinu
bonog prostora potrebnog za ispravnost sustava zadra-
vanja.
Na slici 2. prikazani su neki primjeri navedenih parame-
tara koji se primjenjuju pri ispitivanju pojedinih sustava
zadravanja.

Slika 2. Primjeri radne irine WN, dinamikog progiba DN i
prodiranja vozila VIN
3 Smjernice za odabir eline zatitne ograde
Usporedno s odredbama normi razvijaju se smjernice i
preporuke za izbor potrebne razine zadravanja, ovisno
o mjestu opasnosti i uvjetima prometa. Pri odabiru sus-
tava zadravanja potrebno je voditi rauna o sljedeem:
mjestu ugradnje (obine ceste, autoceste, mostovi i
druge prometnice)
brzini kretanja vozila (prosjena i maksimalna brzi-
na kretanja)
ukupnoj koliini vozila (brojnost svih automobila,
kamiona i autobusa)
pojedinanoj brojnosti vozila (brojnost automobila,
kamiona i autobusa).
Ispitivanja njemake agencije za prometnice [6] pridoni-
jela su stvaranju dijagrama toka koji projektantima olak-
ava izbor eline zatitne ograde. Ovaj dijagram (slika 3.)
primjenjuje se za izbor sustava zadravanja na vanjskom
rubnjaku kolnika [7, 12].
Prema ovim smjernicama, u razdjelnom pojasu valja kao
minimalnu razinu zadravanja primjenjivati visoku razi-
nu H2. Tamo gdje je prosjeni godinji dnevni promet
kamiona vei od 3000 kamiona u kombinaciji s povea-
nom vjerojatnou sudara, razdjelne pojase valja zatititi
sustavima vrlo visoke razine zadravanja H4b.
Na mostovima i uz kolnike autocesta treba predvidjeti
ograde visoke razine zadravanja H2, a pri posebnoj ug-
roenosti treih i brzinama veim od 100 km/h i vrlo vi-
A. Mandi, Z. avor, V. Grgi Zatitne ograde na mostovima
GRAEVINAR 63 (2011) 12, 1053-1160 1057
soku razinu zadravanja H4b. Naime, bitan je element i
okolina koja se nalazi neposredno oko prometnice.
Mostovi ispod kojih se nalaze druge prometnice ili nase-
lja moraju se osjetno jae zatititi od pada vozila s mos-
ta koji bi mogao prouzroiti golemu tetu drugim grae-
vinama. Zbog toga se takvi mostovi najee osigurava-
ju najveom razinom zadravanja H4b.
Ako su brzine kretanja najvie 100 km/h i prosjean go-
dinji dnevni promet kamiona najvie 300, doputa se
primijeniti i razinu zadravanja ograde na mostu H1. U
razdjelnim pojasima na mostovima treba odabirati jed-
nake razine zadravanja kao i na dionici ceste ispred i
iza mosta.
Odluku o odabiru zatitne ograde L jednake razine zadr-
avanja odgovarajuoj razini H treba donijeti nadleno
upravno tijelo.
Na osnovi izbora razine zadravanja potrebno je iz kata-
loga proizvoaa izabrati vrstu ograde koja zadovoljava
traenu razinu. Istodobno, je potrebno odrediti kriterij
ozbiljnosti uinka udara na korisnike vozila, koji se ut-
vruje indeksom ozbiljnosti ubrzanja (ASI), kao i radnu
irinu ograde (W) pri njezinoj deformaciji.
4 Uinak udara vozila u sustav zadravanja
Udar vozila u sustav zadravanja uzrokovat e odreene
uinke na mostu koje valja na pravilan nain obuhvatiti
proraunom. Izvanredna djelovanja od udara vozila da-
na su u projektantskim normama no valja razmotriti i
uinke udara stvarnih vozila koji proizvode sile jednake
onima u probnim ispitivanjima pojedinih ograda. Pod
stvarnim vozilima podrazumijevaju se vozila koja se po-
javljuju na cestama s odreenom teinom i dimenzijama
i prosjenim brzinama kretanja.
Naime pri projektiranju novog mosta valja provjeriti da
sila udara stvarnog vozila ne prelazi normiranu silu, a
pri zamjeni zatitnih ograda na postojeem mostu valja
provjeriti je li sila koju zatitna ograda moe izdrati manja
od normirane vrijednosti i da li njezine uinke konstruk-
cija mosta moe izdrati.
4.1 Sila udara vozila
Europska norma EN 1991-2 [3] preporuuje primjenu
etiriju razreda za izvanrednu horizontalnu silu udara
koja djeluje na sustav zadravanja. Razredu A odgovara
sila od 100 kN, razredu B od 200 kN, razredu C od 400
kN, a razredu D od 600 kN. Ove se vrijednosti preporu-
uju s obzirom na krutost privrenja ograde za raspon-
ski sklop, pri emu e vrlo jako privrenje rezultirati
velikom silom razreda D, a slabo privrenje najmanjom
silom razreda A koja redovito odgovara ogradama razi-
ne zadravanja H2.
U skladu s dodatkom B norme EN 1317-1 [1], mogue
je odrediti silu udara od stvarnog vozila uz poznavanje
njegove mase, dimenzija, brzine kretanja i kuta udara.

Slika 3. Dijagram toka za odabir eline zatitne ograde
Zatitne ograde na mostovima A. Mandi, Z. avor, V. Grgi
1058 GRAEVINAR 63 (2011) 12, 1053-1160
Poetna brzina vozila okomita na zatitnu ogradu iznosi:
sin
n
= v v (1)
Pomak teita vozila odreuje se u skladu sa slikom 4.
prema izrazu:
( )
b n
1 cos sin s b c s + + = (2)
gdje je s
b
maksimalni dinamiki pomak prometu okre-
nute povrine zatitne ograde (tonije zbroj bonog pro-
giba zatitne ograde i dijela deformiranja vozila), a mo-
e se zamijeniti radnom irinom sustava zadravanja
W
N
; c se moe uzeti kao pola duljine vozila; b kao pola
irine vozila (slika 4.).

Slika 4. Pomak teita vozila
Prosjeno ubrzanje centra gravitacije vozila okomito na
zatitnu ogradu moemo dobiti prema:
n
2
n
n
2 s
v
a

= (3)
pa prosjena sila koja djeluje okomito na zatitnu ogra-
du iznosi:
( ) [ ]
b
2
n
1 cos sin 2
) sin (
s b c
v m
a m F
+ +

= =


(4)
Iz zakona ouvanja energije moe se dobiti jednaki re-
zultat. Tijekom prve faze udara poprenu kinetiku ener-
giju vozila valja izjednaiti s radom poprene sile na
pomaku teita vozila:
n
2
n
2
n
2 2 s
v m
F s F
v m
n

= =

(5)
Prosjena sila daje red veliine meudjelovanja izmeu
vozila i ograde tijekom udara. Prikladna je za prvu pro-
cjenu ukupne sile pri proraunu privrenja zatitne
ograde i procjenu ozbiljnosti za vozilo koje je udarilo u
nju. Teorijski i eksperimentalni rezultati pokazuju da je
mjerodavna maksimalna sila za proraun usidrenja za-
titne ograde 2,5 puta vea od F . U radu [4] primijenili
smo ju za kontrolu armature u konzolama poprenog
presjeka mosta na izvanrednu kombinaciju djelovanja.
Deformacija, odnosno pomak zatitne ograde iznimno
utjee na vrijednost sile udara to je grafiki prikazano
dijagramom na slici 5. za neke razrede zadravanja.

Slika 5. Prosjena sila udara u ovisnosti o pomaku zatitne ograde
za neke razine zadravanja
Dijagrami su konstruirani na izmjere vozila prema [14]
na temelju ulaznih podataka iskazanih u tablici 6.
Tablica 6. Usporedba ulaznih podataka i uinaka udara
vozila na starom i novom mostu
Parametri Stari juni
most
Novi sjeverni
most
Razina
zadravanja
H1 H2 H3 H4b
Masa vozila
m (kg)
10000 13000 16000 38000
Brzina kretanja
v (km/h)
70 70 80 65
Kut naleta
(
o
)
15 20 20 20
Dimenzije
2c2b (mm)
kamion
9,02,4
autobus
122,6
kamion
8,52,4
teglja
16,52,5
Radna irina
W
i
(m)
1,6 2,2 2,5 2,5
Horizontalna sila
H (kN)
46,53 68,93 120,02 138,22
Vertikalna sila
V (kN)
98 128 157 373
Moment od H
m
y,H
(kNm/m)
4,18 6,19 15,92 18,30
Moment od V
m
y,V
(kNm/m)
40,19 52,49 68,01 161,57
Postojea
armatura konzole
A
post.
(cm
2
)
3,95 3,95 20,93 20,93
Potrebna
armatura konzole
A
pot.
(cm
2
)
14,37 16,93 11,94 19,48
Vea prosjena sila udara za zatitnu ogradu H3 u pod-
ruju pomaka zatitne ograde do 1,0 m u odnosu na silu
za ogradu H4b, posljedica je manjih dimenzija vozila
koja se primjenjuju pri ispitivanju ove ograde (tablica 6.).
A. Mandi, Z. avor, V. Grgi Zatitne ograde na mostovima
GRAEVINAR 63 (2011) 12, 1053-1160 1059
Vidljivo je da sila za pomak zatitne ograde od 0,6 m
(to odgovara radnoj irina W1) moe biti i vie od 2,5
puta vea od sile za pomak 3,5 m (to odgovara radnoj
irini W8). Stoga je iznimno vano pri razmatranju pri-
vrenja ograde na rasponski sklop i uinaka samog
udara na most poznavati sve kriterije zatite od udara
pojedine zatitne ograde.
4.2 Raspodjela sila na konzoli
Pri proraunu za izvanredno djelovanje udara vozila u
zatitnu ogradu mosta valja istovremeno s horizontal-
nom silom udara uzeti u obzir i djelovanje vertikalne
sile od vozila. Norma EN 1991-2 [3] predlae vrijednost
0,75
Q1
Q
1k
, gdje Q
1k
odgovara osovinskom optereenju
prvog voznoga traka prema proraunskom Modelu 1 pro-
metnog optereenja i iznosi 300 kN, a
Q1
je faktor pri-
lagoavanja koji se moe uzeti s vrijednou 0,8. Proiz-
lazi da bi vertikalno optereenje iznosilo 180 kN. Ovdje
je za kontrolu udara stvarnog vozila upotrijebljeno nje-
govo stvarno vertikalno optereenje.
Horizontalna sila H djeluje 10 cm ispod vrha zatitne
ograde na duljini 50 cm. Uz pretpostavku da je vijenac
kruti disk koji raspodjeljuje ovo djelovanje u horizontal-
noj ravnini, horizontalna sila udara rasprostire se pod
kutom od 45
O
u skladu sa slikom 6., prvo prema rubu
konzole, a zatim natrag pod istim kutom do mjesta upe-
tosti konzole u sanduk, odnosno presjeka u kojem se
razmatraju unutranje sile [5].

Slika 6. Shema raspodjele sila pri udaru vozila
Vertikalna sila V rasprostire se izravno do mjesta upe-
tosti konzole u sanduk. Unutranje sile (v
z
poprena sila
po metru dunom, m
y,H
i m
y,V
momenti savijanja od ho-
rizontalne odnosno vertikalne sile) na mjestu upetosti
konzole u rasponski sklop iznose:
( ) [ ] kN/m 2 ,5m 0
2 z
b V v + = (6)
( ) [ ] kNm/m 2 4 ,5m 0
2 1 1 H y,
b b h H m + + = (7)
( ) [ ] kNm/m 2 ,5m 0
2 2 V y,
b b V m + = (8)
4.3 Stari i novi most Rjeina
Kao primjer uinaka udara vozila u zatitne ograde raz-
liitih razina zadravanja razmatra se primjena razliitih
tipova ograda na starom i novom mostu Rjeina. Izvorni
projekt junog mosta Rjeina, koji je puten u promet
1988. godine, izraen je prije 35 godina [8], dok je novi
sjeverni most projektiran 2007. godine [9, 10] prema
suvremenim zahtjevima nosivosti, uporabljivosti i traj-
nosti. Iako su mostovi na prvi pogled vrlo slini, znatno
vea prometna i potresna djelovanja te suvremena teh-
nologija izvedbe i nove spoznaje o trajnosti konstrukcija
imaju za posljedicu poveane dimenzije poprenih pre-
sjeka.
TVRDO LIJ EVANI ASFALT 6 cm
MASTIX 1 cm
STAKLENI VOAL 1 cm
O
S

K
O
L
N
I
K
A
O
S

M
O
S
T
A
ASFALTNI BETON 4 cm
ASFALTNI BETON 4 cm
HIDROIZOLACIJ A 1cm
O
S

K
O
L
N
I
K
A
O
S

M
O
S
T
A

Slika 7. Popreni presjeci starog i novog mosta u polju
Na novom mostu prema vrijedeim propisima primije-
njena je zatitna ograda razine zadravanja H3, dok se
za ogradu na starom mostu smatra da je razine zadra-
vanja H2 (slika 7.). U radu [4] proveden je proraun
uinaka udara stvarnih vozila na mostove s ugraenim
ogradama (H2 na starom i H3 na novom mostu), ali je
provjeren i uinak udara za ograde niih i viih razina
zadravanja (H1 na starom i H4b na novom mostu).
Stvarno postojea armatura u konzolama sanduastih
presjeka starog i novog mosta usporeena je s armatu-
rom potrebnom s obzirom na udare koje odreene razine
zadravanja moraju podnijeti (slika 8.).
Rezultati su prikazani u tablici 6. te pokazuju da je kod
starog mosta Rjeina nuno ojaanje da bi konzola mog-
la podnijeti uinke udara probnog vozila u ogradu. Pos-
tojea armatura u konzoli ne zadovoljava ni jednu viso-
ku razinu zadravanja.
Zatitne ograde na mostovima A. Mandi, Z. avor, V. Grgi
1060 GRAEVINAR 63 (2011) 12, 1053-1160
O10/20
O10/20
O10/20
O10/20
O12 O10/20
O10/40
O20/15
O16
O12
O10/20
O16 17O28

Slika 8. Armatura konzola starog i novog mosta
Proraunom za novi most utvreno je da postojea ar-
matura u konzoli zadovoljava i uinke udara vozila za
vrlo visoke razine zadravanja te bi bila mogua i pri-
mjena ograde H4b-W7.
5 Zakljuak
Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi
na cestama omoguava izbor zatitne ograde iskljuivo
prema kriteriju razine zadravanja. Prema suvremenim
smjernicama, uz navedeni kriterij valja razmotriti i oz-
biljnost uinka udara na korisnike vozila te deformaciju
samog sustava zadravanja nakon udara.
Deformacija, odnosno pomak sustava zadravanja uveli-
ke utjee na vrijednost sile udara, a to je povezano s
krutou privrenja ograde u rasponski sklop i uinci-
ma na samu konstrukciju mosta.
Izvanredna djelovanja od udara vozila opisana su u euro-
kodovima. Pri projektiranju novog mosta treba voditi
rauna o tome da se ne odabere normirana sila udara
manja od sile udara stvarnog vozila koje odreena za-
titna ograda mora zadrati. Ako se pri odravanju pos-
tojeih mostova odabere zatitna ograda na koju udar
stvarnog vozila konstrukcija mosta ne moe podnijeti,
treba izraditi projekt ojaanja.


LITERATURA
[1] EN 1317-1: Road restraint systems Part 1: Terminology and
general criteria for test methods, European Committee for
Standardization, Bruxelles, August 2010.
[2] EN 1317-2: Road restraint systems Part 2: Performance
classes, impact test acceptance criteria and test methods for
safety barriers including vehicle parapets, European
Committee for Standardization, Bruxelles, Juli 2010.
[3] EN 1991-2: Actions on structures Part 2: Traffic loads on
bridges, European Committee for Standardization, Bruxelles,
September, 2003.
[4] Grgi, V.: Zatitne ograde na cestama i mostovima, diplomski
rad, Graevinski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 2010.
[5] Knig, G., Maurer, R., Viet Tue, N., Kliver, J., Bornmann, M.:
Leitfaden zum DIN Fachbericht 102 Betonbrcken, Ernst &
Sohn, 2003.
[6] Kbler, J.: Improvement of safety on German bridges New
safety barriers to avoid a fall down of heavy lorries
(Bundesanstalt fr Straenwesen BASt), Young Researchers
Seminar of FERHL, ECTRI, FERSI 2007.
[7] Martnez, A.V.: RISER Guidelines Protection of Hazards,
RISER Seminar on Safer Roadside Engineering, Budapest,
November, 2005.

[8] Most Rjeina Glavni projekt, Inenjerski projektni biro
Zagreb, 1976.
[9] Most Rjeina Glavni projekt, Graevinski fakultet Zagreb,
2007.
[10] Most Rjeina Izvedbeni projekt, Graevinski fakultet
Zagreb, 2009.
[11] Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na
cestama, Narodne novine 33/2005, 64/2005 i 155/2005.
[12] RISER Roadside Infrastructure for Safer European Roads,
Report on project founded by the European Community under
the Competitive and Sustainable Growth Programme, Chalmers
University of Technology on behalf of the RISER Consortium,
2005.
[13] Shojaati, M.: Correlation between injury risk and impact
severity index ASI, 3
rd
Swiss Transport Research Conference,
Monte Verit/Ascona, March 19-21, 2003.
[14] Vesenjak, M., Borovinek, M., Ren, Z.: Computational
simulations of road safety barriers using LS-DYNA,
DYNAmore GmbH, B-III-11 B-III-18, 2007.