N JAKIC, Reljefi Trogirske klesarske radionice", -------------------

[zvomi znanstveni rad UDK 736,2,033(497.5)

Reljefi Trogirske klesarske radionice
iz crkve Sv. Marte II
Prof. dr. Nikola
uZadru, Odjel za povijest umjetnosti
HR - 22000 Zadar, Obala Kralja Petra Kreimira IV, 2
U se obraduje skupina reljefa od kojih su neki pronadeni na lokalitetu
Stombrate u blizini Trogira. Prema klesarskin odlikama vrlo su im bliski oni pronadeni na nekoliko
poloaja u blizini Stombrata, u Trogiru, trogirskome Malom polju i Kljacima kod Drnia, te neki suda-
ljenijih poloaja, u Morinju kod ibenika, Brnazama kod Sinja i Padenama kod Knina. UkaZUje se na
srodne pojave iz sjevernog Jadrana i iz Rima s kronolokim orijentirima na prijelazu 8, u 9, sto-
Iznosi se pretpostavka ojedinstvenom opremanja crkvenim namjetajem nekih heksakonhosa
(Split, Brnaze i Trogir) po kojem bi splitski primjer Sv, Mihovila (poznatiji pod nazivom Sv, Trojica)
posluio kao uzor neto kasnijima na kojima je djelovala Trogirska klesarska radionica.
Trogirska klesarska radionica je pojam koji se tek odnedavna
pojavljuje u znanstvenoj literaturi. Koristili smo ga prvi put u
enciklopedijskom Predromanika 1996, godine s kratkim
obrazloenjem da je ogrupi reljefa znatnije
koncentriranih uTrogiru iblioj okolici
1
. Tek se iznimno pojava
srodnih reljefa zapaa i na lokalitetima koji su udaljeniji od
Trogira, primjerice u kod Knina. Neto je vie kazano o
svojstvima ovih reljefa upoglavlju o predromanici u
sintezi o hrvatskom kiparstvu iz 1997. gdje se govori o izboru
ornamenata koje koriste ovi klesari iokarakteristi-
izboru materijala ukojem kleu svoje reljefe
2
. Predloena je
i kvalitativna prosudba reljefa prema kojoj bi se radilo o pros-
klesarskoj izvedbi slabijoj od nekih drugih skupina
reljefa, poput onih atribuiranih Majstoru koljanskog pluteja. LJ tOj
je prigodi istaknuta slutnja da je donatora nekih oltarnih pregrada,
koje su postavili majstori iz Trogirske klesarske radionice slijedila
damnatio memoriae jer su sarhitrava dijelovi natpisa u
kojima se spominjalo njegovo ime. Utim su prvim tekstovima
nabrojeni lokaliteti na kojima su ovi reljefi
a to su Trogir, trogirsko Malo polje, Kljaci,
Brnaze i Uskoro su im pribrojeni ineki reljefi iz Morinja
kod ibenika s lokaliteta Sv. Lovre, gdje su zapaeni
l EnCiklopedija hrvatske umjetnosti II, Zagreb, 1996, str. 90.
2 N, kiparstvo, u: godina hrvatskog kiparstva. Zagreb,1997, str. 24.
265
Starohrvatskaprosvjeta 1IJ/26 (1999.)
Zabat izcrkveSv. Marte.
ulomci arhitrava s dijelovima natpisa. Time je
broj lokaliteta na kojima reljefe izraza,
aujednoseosnaila teza ofenomenu damnatio me-mone3. Opre-
ciznijem datiranju reljefa nije bilo u tim prvim radovima.
u izbor za veliku "karolinku"
izlobu,postavljenu uSplitu krajem 2000. godine, su i
reljefi Trogirske klesarske radionicejer je postalo jasno da ove re-
ljefe valja datirati urazdoblje do kraja karolinkog imperija,ato
prije 10. Ukatalogu izlobejosmojedanputkratko
istaknuli odlike reljefa inabrojili lokalitete na kojima ih nalazimo,
a istovremeno su reljefi Trogirske klesarske radionice prvi put
stavljeni u iri kontekst i sa srodnim reljefima na
sjevernogJadrana, pa isnekima uPanonit Neki
su nas povijesni razlozi naveli na relativno rano datiranje, svakako
uprvu polovinu 9. o jo biti Iako smo o
reljefima Trogirske klesarske radionice pisali u vie navrata od
1996. godine, dosad nisu bili kao posebna cjelina.
Ulomci trabeacije, uistraivanjima crkveSv.Marte,koji
pokazuju odlike za Trogirsku klesarsku radionicu,pruaju
prigodu da skupinu sustavnije obradimoS.
Usvim dosadanjim spomenima Trogirske klesarske radionice
istaknuto je kako se jedna od temeljnih njezinih odlika raspozna-
je u klesanju arhitrava, odnosno u ukupnoj trabeaciji oltarne
ograde. Arhitravi su podijeljeni u tri vodoravne zone s gustom
pletenicom udnu imasivnim, naglaeno profiliranim kukama na
3N. - . reljefi iz crkvice Sv. Lovre uMorinju kraj ibenika, Starohro.Prosvj., ser.
3, sv. 24/ 1997,str. 99-108.
4N. Klesarstvo uslubi evangelizacije, Hroatii Karolinzi.Rasprave i vrela.Split, 2000, str. 206.
SPoglavlje pod naslovom Trogirska klesarska radionica dio je nae doktorske disertacije pod naslovom Kiparska-
klesarskeradioniceuDalmacij'i od9. do 12. obranjene uZadru 1987.godine. Tamosu spomenici
cjelovitije.No kako su u izronili novi nalazi trebalo je napraviti za ovu prigodu inovi tekst. Temeljni
su isti.
266
N. JAKU:';, Reljefi Trogirske klesarske radionice...
Prijedlog rekonstrukcijesrednjeg
obodu. Ta dva omamentalna niza natpisno polje u
dijetagornjezoneoltarneograde iz
sreditu arhitrava. Upravo te karakteristike zapaamo na arhitrav-
crkveSv. Marte.
ima koji su na lokalitetu Stombrate te su sjo nekim
zabatima i kapitelima doneseni na jednoj tabli u Karamanovoj
Kolijevci, 1930. godine
6
.Sepigrafskog ih je stajalita prvi obradio
N. Cambi, aposlije sustavnije V. Delonga
7
. Na jednome od arhi-
trava uklesan je ambrozijanskog Te Deuma:
+ S(an)C(tu)S S(an)C(tu)S S(an)C(tu)S D(ominu)S D(eu)S
S(abao)W(plJENISVNTCEL(i) ET...
dok na drugome arhitravu tekst otkriva frazu dijela
dedikacijskog natpisa, aglaSi:
....... (co)NIVGEETCV(m)FlUISMEIS VO(tum) COrm)PLE(vi).
Ime dedikanta koje je bilo uklesano uprvom dijelu natpisa, na
ovoj gredi je Kako je tekst na oba arhitrava i
nepotpun smo daje odva sadraja, jednom
dedikacijskom s imenom donatora i njegove obitelji, te
drugim stekstom Sanctusa. Morali su postojati na trabeaciji jo i
drugi arhitravi te lukovi (ili zabati) sdijelovima natpisa koji su se
sadrajno vezivali na ulomke natpisa. Ulijevom dijelu
ograde bio je dedikacijski tekst, a u desnom Te Deum. Pauza
sadrajno dva dijela teksta na istoj ogradi bila je
sredinje postavljenimanepigrafskim zabatom. je o
zabatu s kompozicijom dviju golubica pod kriem
koji sistog lokaliteta, akome su kuke na obodu ipleteni-
ca na luku posve istovjetne onima na opisanim arhitravima
8
. Iz
toga bi se dalo da je oltama ograda uSv. Marti bila trod-
jelna, stri prolaza usvetite, nadviena trima zabatima ili lukovi-
6Lj. KARAMAN, Izkolijevkehrvatskeprolosti. Zagreb, 1930, sl. 43.
7 N. CAMBI, Nekoliko neobjavljenih natpisa iz fonda nekadanjeg drutva uInstitutu za nacionalnu arhe-
ologiju u Splitu, Starohrv.Prosvj., ser. 3, sv. 10/1968, str. 63. - V. DELONGA, Latinski spomenici u
ranosrednjovjekovnojHrvatskoj. Split, 1996, str. 51.
8Hrvati i Karolinzi. Katalog. Split, 2000, str. 182.
267
Starohrvatska prosvjeta JlI/26 (J 999)
ma arhitrava. Od arhitrava nedostaje prvi sdedika-
cijskim natpisom i poslijednji s tekstom Sanctusa. su,
dakle,oni uz sredinje postavljeni zabat za koji smo
kazali da je dijelio dvasadrajno teksta. su prolazi,
se,bili nadvieni lukovima na kojima su bili dijelovi
spomenutih natpisa. To se po malom
ulomku luka trabeacije na kojem zapaamo uz kuke iostatke tek-
sta (+ R...). S duinom arhitrava, te dvaju
lukova i jednog zabata od oko 1m,dobiva se priblina duina
ograde od oko 7 mto je posve uskladu sa ostacima
arhitekture tj. sa irinom crkve.
Ulomci arhitrava posve sukladnih likovnih svojstava
su i u Sinjskoj krajini prilikom istraivanja ostataka
jedne crkvice, odmah poslije Drugog svjetskog
rata. je, naime, o ostacima temelja crkvice na Bunarskoj
glavici u Brnazama kod Sinja koje je 1947. godine istraio je S.
Iako su ostaci crkvice bili vrlo slabo ipak im
je bilo utvrditi tipoloku pripadnostobjektima heksakon-
halne osnove kakvi su do tada bili poznati na ovom prostoru u
primjerima crkviceSv. Trojice na Poljudu kod Splita te uruevina-
ma crkvice Sv. Marije (Stomorice) u Zadru i Sv. Mihovila u
Pridrazi
9
. Naknadno su u arheolokim istraivanjima otkriveni i
drugi objekti srodnih prostornih rjeenja: uTrogiru (Sv. Marija), te
u i kabrnji kod Zadra10. Tijekom spomenutih istraivanja
na Bunarskoj glaviCi u Brnazama, na lokalitetu koji se zove
- to svakako sugerira da je crkva bila Sv.
Mihovilu - su dijelovi oltarne ograde: ulomci
arhitrava i lukova snatpisom,kapiteli, ulomci pluteja, jedanpilas-
tar te ulomci kamenih prozorskih reetki. Nedaleko arheoloki
istraenog prostora na ovom lokalitetu, arheolog amaterJ.
pronaao je poslije jo nekoliko ulomaka iste oltarne ograde koji
dosad nisu objelodanjeni, a koji dopunjuju spoznaju o njezinu
izvornom izgledu. C'lomci oltarne ograde, tj. dijelovi arhitrava i
lukova, pokazuju organizaciju ormanenata kakvu smo opisali
na primjerima iz Stombrata. Ornamenti trabeacije sloenisu udva
vodoravna niza koji natpisno polje, s kukama na gor-
njem obodu igustom pletenicom udnu. Oltarna ogra-
da je imala tri prolaza prema svetitu, pa se na tim mjestima arhi-
trav prekidao isvijao u luk. Taj je luk samo dijelom slijedio ras-
pored ornamenata na arhitravu. Izgubila se, naime,
pletenica, pa se na luku pojavljuju samo kuke na obodu inatpis
u dnu. Od te trabeacije s su ulomci s
ostacima teksta:
1. ulomak arhitrava (t)EMPORE DOM(ini)
2. ulomak luka Os. ..
Detalji arhitrava oltarnih ograda: 1.
Sv. Marta kod Trogira, 2. Brnaze kod
Sinja, 3. Padene kod Knina, 4. Kljaci
kod Drnia, 5. Morinje kod ibenika.
9S. Starohrvatska crkva ikasnosrednjovjekovno groblje uBrnazima kod Sinja,StarohroProsvj. , ser. 3,
sv. 4/1955,str. 85-134.
10 O tipu dosta je pisano,pa na radove koji ga integralno:
P. VEZle,Ocentralnim Zadra iDalmacije u ranom srednjem vijeku, Diadora, 13/ 1991,str. 323,- M.
esterolisti Dalmacije iproblemifunkCije, PriI.Povij.Umj. (Petriciolijev zbornik),35/1955,
str. 225.
268
IV. jAK/C, Reljefi Trogirske klesarske radionice..
3. ulomak luka (ad)HONORE(m)
4. ulomak luka (princi)PE(m)ANGE(lorum)
5. ulomak arhitrava NDIGNVSPECATOR FfERlR(ogavij11.
Posve srodno ukraene iklesarski arhitrave snatpi-
som, koji je kukama i gustom pletenicom,
zapaamoina ulomcima iz kod Knina. dio
je 1890. godine prilikom pregradnje parohijske crkve Sv.
Poznati su ulomci sostacima natpisa:
1. ulomak arhitrava REGISSALVA(toris)
2. ulomak arhitrava RAS11MIRPERSEC..
3. ulomak arhitrava DIGNA DOMU(m)Pu1VDA(vit)
4. ulomak luka ...VA GENETRICIM(arie)
5. ulomak luka .... EVJRGINJQVE + SAC...
6. ulomak luka mACOEIQV(ej1z.
ove reljefe iz S. je njihovu
srodnost sonima iz Brnaza pa je to utekstu iistakao
13
. dalje
od te primjedbe nije iao.
Ulomke arhitrava jedne oltarne ograde na kojima zapaamo
srodni raspored ornamenata i klesarsku obradu, objavio je
i su 1971. godine na seoskom groblju u
Kljacima kod Drnia. tim arhitravima zapaamo istaknute
osohine, a su ulomci donatorskog teksta:
Lukoltarneograde izcrkveSv.
Mihovila od utrogirskom
Malompolju.
II S. G ,nav. dj., str. 115-117 - V. DELONGA, nav. dj., str. 82-85. - Hroati iKarolinzi. Katalog. Split, 2000,
str. 245-247.
12 S. Tiniensia archaeologica-historica-topografica I, StarohroProsvj., ser. 3, 6;1958, str. 109-113. - V.
DELONGA, nav. dj., str. 219-221. - Hroati i Karolinzi. Katalog. Split, 2000, str. 318.
13 On pie: preostatke ostataka uPadenima ne mogu odvojiti misli o gornjih dijelova ograde
sonima, koji su se pronali ucrkvi na uBrnazima kod Sinja. Tu je profilacija greda ista, isti je dekor i
raspored na njima, aistog oblika je izabat" (usp. S. Tiniensia...,str. 115),
269
Starohrvatska prosvjeta IfI126 (1999)
1. ulomak arhitrava IN NOM(ine)
2. ulomak arhitrava .. ATORI N.....
3. ulomak arhitrava ...1BVS.
Iako amater, N. odmah srodnostisulomcima
iz Brnaza.
14
Jo je jedna skupina posve istovjetr1ih ulomaka trabeacije
uneposrednijoj trogirskoj okolici iusamom Trogiru,
gdje je ulapidariju muzeja ulomak luka sostacima natpisa:
15
1. ulomak luka ...TORI.N... .
Tu je izloen i luk oltarne ograde iz neposredne tro-
girske okolice, iz Malog polja, gdje je stajala crkvica Sv.
Mihovila od je dio stekstom:
1. luk DE DON1S D(e)I ET S(an)C(t)I MICHAEL!
ARHANGEL! Q ... 16.
Oba ulomka luka stekstom ikukama svojim su karakteristika-
ma posve sukladna spomenutim primjercima iz Stombrata i
Bmaza.
Ulomci lukova oltarnih ograda: 1.
Brnaze kod Sinja, 2. Sv. Marta kod
Trogira, 3. Sv. Marija u Trogiru, 4.
Padene kod Knina, 5. Sv. Lovre u
,\I[orinju kod ibenika.
14N. Nalaz starohrvatske crkve u KJjacima kod Drnia, 4, Sinj, 1971, str. 59-70.
15
T. BURlC
'
,nav.dj .,sl. 53
16 Hrvati i Karolinzi . Katalog. Split,2000,str. 146.
270
N. JAKIC, Reljefi Trogirske klesarske radionice... --__________________
Ulomci arhitrava oltarnih ogradas
natpisima:
1. Sv. Lovre uMorinju kodibenika,
2. PadenekodKnina.
Skupini bi moda trebalo pripisati i ulomak arhitrava iz
Dosta je pa se neke osobitosti tee raspoznaju.
Cini se ipak da je oarhitravu su kuke vrlo srodnedosada
opisanima; od teksta je ovaj dio:
1. ulomak arhitrava (sanct)E MARIEl7.
primjera srodno ukraenih arhitrava treba pridrui-
ti inedavno objavljene ulomke koji su uiskapanjima
uokolo crkvice Sv. Lovre u Morinju kod ibenika, u
Donjem polju. eprigodi objave upozoreno je na stilsku i tipo-
loku pripadnost ovoj grupi
18
. ulomcima arhitrava iz
Morinja ione kojima je natpis (kao to je to
u atek je jedanmanji ulomak dva slova
prvotnog natpisa:
1. ulomak arhitrava ...EM..
2.ulomak luka ...BUSDOMINOD...
3.ulomci luka ...ORE(?) +EGO ..... S(an)C((t)I
FLOR(iam)
je predloeno da se ulomak arhitrava (EM) iulomak luka
(... BUS DOMINO D. .. ) poveu u cjelinu i kao
(t)EM(pori)BUS DOMINO D....19. smo prihvatili ovakvu
restituciju dijelova teksa s arhitrava iluka, ali smo istovremeno
upozorili da je to nova cjelina nastala kao rezultat preklesavanja
starijegarhitrava idodavanja mu novog luka, ukojoj
je prigodi majstor novi luk pokuao imitirati svoga
prethodnika. je to s jedne strane dosta spretno, jer se
raspoznaje uzor,aJi opetidovoljnonespretnoda sevidi da je
o drugom klesaru. Istovremeno je skratio raniji arhitrav
leite za stopu novoga luka, amorao je utoj prigodi kuke
i natpisno polje te ostaviti vidljiv trag svoje intervencije
20
. U
Morinju je arhitrav is dijelom natpisa to smo
susreli u Ornament na ulomcima luka oltarne
ograde iz Morinja,kao ina ostalim lukovima iz iste skupine, iz
Brnaza,Trogira,trogirskog Malog polja iiz sloenje udva
pojasa, skukama isnatpisom, anedostaje tropruta pletenica koja
je samo na arhitravu. To se pokazuje kao posebna karakteristika
ove grupe reljefa kad je oornamentalnimmotivima injihovu
rasporedu na arhitravima i lukovima. Pokazuje se,
naime, da su svi nastali po istom modelu, pa
da su i u istOj klesarskoj radionici. No, za
sud bit potrebno usporediti idruge dijelove oltamih
ograda snabrojenih lokaliteta, dakle pluteje, pilastre ikapitele.
1971. godine ulomke reljefa iz Kljaka, N.
"Na Bunarskoj glavici u Brnazama je 1947.
godine vie fragmenata oltarske pregrade i pluteja. Ti su nalazi
17 F. Rroatskispomeniciukninskojokoliciuzostalesuvremenedalmatinskeizdobahroatskenarodnedinas-
tije. 1. !888, 19,,1. IV, sl. 11. - V. DELONGA, nav.dj., str. 187.
18N. ]AKSIC - Z. KRNCEVIC, nav. dj., str. 106. Trogirskoj klesarskoj radionici pripadali bi ulomci objavljeni unave-
denom pod brojevima 18 (a-d) i19.
19 V. DELONGA,nav. dj., str. 105.
20 v' v v , .
N. ]AKSIC - Z. KRNCEVIC, nav.dJ. ,str. 106
271
Starohrvatska prosvjeta lIf/26 (J 999)
Ulomci pluteja s krievima pod
arkadama: 1. Padene kod Knina,
2. Brnaze kod Sinja.
veoma naim (misli na nalaze iz Kljaka). Jednako je pilastar
iz Kljaka gotovo jednak pilastru iz Bmaza kako se vidi na
priloenoj slici. l\'ai nalazi su pluteju koji se u Muzeju
grada Trogira"21. Iako je autor bio amater, on je na spomenutim
ulomcima crkvenih pregrada iz Bmaza i Kljaka srodnosti ne
samo u rasporedu arhitrava, i na plutejima i na pilastrima.
L'pozorio je k tome, to nam se vanim, i na to da pluteji iz
Kljaka, ukraeni standardnim motivom kria pod arkadom (ili niza
krieva pod arkadama) uvelike na jedan primjerak u
Trogiru. Spomenuti je motiv u reper-
toaru na irem prostoru Mediterana i je mogao upozoriti na
bilo koji srodan primjerak od Rima do Milana ili pak od Aquileje
do Konstantinopola pa i dalje. on upravo trogirski plutej
jer zapaa da je o istovjetnoj klesarskoj izvedbi zadanog pred-
loka. neto kasnije trogirske predroma reljefe i
T. istu srodnost spomenutim reljefima, anali-
svaki pojedini detalj i im osobine, od
stiliziranog ljiljana, palmete, rozete i sl22. Zapaanja
. 6
7. l\i. GABRIC, nav. dj ., str.
22 ' .
T. BURIC, nav. dJ., str. 147.
272
N. ]AKS'IC, Reljefi Trogirske klesarske radionice ... ____________________
Pluteji s krievima pod arkadama:
1-2. Kijaci kod Drnia, 3. trogir.
navedenih autora su vrlo vrijedna i Nisu, primje-
tili kako i u postoji ulomak pluteja s kriem pod pal-
metama posve istovjetnih osobina kao to su oni u Brnazama i u
Kljacima. To spominjemo zbog toga jer je S. upozo-
rio na srodnost arhitrava iz Brnaza i
Cz opisani tip na u Bmazima i
ukraen plutej s tzv. Korhhoden-motivom koji bi u okviru ove
grupe bio novost jer ga ne nalazimo na drugim lokalitetima o koji-
ma smo raspravljali. U prigodi objave S. ga je usporedio
s plutejom reproduciranim u knjizi Lj. Karamana, Iz kolijevl2e
hrvatske prolosti, za koji u legendi stoji da iz Coma u
I
273
1
St arohrvatska prosvjeta 111126 (1999.)
Pilastri oltarnih ograda:
1. Brnaze kod Sinja,
2. Sv. Marta kod Trogira,
3. Trogir, 4. Kijaci kod Drnia.
Lombardiji. je usporedba bila odabrana i
moda bi uspio iz nje i neto vie da je znao kako je u
knjizi Lj . Karamana pogrena legenda, jer je on zapravo usporedio
plutej iz Brnaza s onim iz Trogira! T. je objasnio zamjenu
legendi koja se potkrala u Karamanovoj knjizi
2
3. Zato postaje
da se Korbboden motiv ne pojavljuje u Brnazama izolirano, nego
vrlo srodnu izvedbu i u Trogiru gdje smo istaknuli
i druge reljefe srodne ulomcima iz Brnaza.
N. je upozorio i na istovjetnost obrade pilastara iz
Brnaza i KJjaka, koja je neupitna. Mi dodajemo da jo jedan ulo-
mak istovjetno ureenog pilastra iz Trogira, a jedan iz
Stombrata. Osim toga dva manja ulomka jednog pilastra iz Morinja
kod ibenika pokazuju sukladna svojstva. Tako se reljefi
iz Morinja u ovu skupinu ne samo po ukrasu trabeacije,
i po izvedbi pilastara. Spomenuta dva ulomka iz Morinja,
imaju klesarski i ornamentima ukraeno lice i


Na stranjoj se, naime, strani raspoznaju kuke ikimation,
pa je razvidno kako je isti komad kamena najprije sluio kao pilas-
tar, a poslije kao arhitrav oltarne ograde. P]uteji koji bi bili suk-
ladni onima u Trogiru, Brnazama i Kljacima zasad u Morinju nisu
kao ni oni s motivom kria pod palmetama niti oni s
Korbboden-motivom.
Ostaje nam jo neto kazati i okapitelima oltarnih ograda na
lokalitetima o kojima je bilo Kapiteli su na onim
nalazitima gdje su izvrena temeljitija arheoloka istraivanja, a to
u Brnazama i te u Morinju. Vrlo su jednostavne
forme, neraZVijeni i malih dimenzija. je nedostatak
modelacije u njihovoj obradi. Ugaone kuke i listovi na njima su
plitko klesani, gotovo samo uparani. se mogu lijepo
usporediti jer su vrlo srodni, a skupina postaje zanimljivijom kad
joj se pridrui i jedan kapitel iz lapidarija muzeja u Trogiru. Usvo-
23 ISTI, nav. dj., str. 131, bilj. 6.
24 v , v v '
N. JAKSIC - Z. KRNCEVIC, nav. dJ ., str. 97, sl. 16.
274
N. JAKIC, Reljefi Trogirske klesarske radionice ..
Pluteji ukraeni Korbboden motivom.
1. Brnaze kod Sinja, 2. Trogir.
joj obradi odaju svakako majstora nevjeta oblikovanju volumena
pa ukazuju na klesara koji je vjet u rezanju
gustih geometrijskih i biljnih ornamenata na zadanoj podlozi.
LJ dosadanje raspravljanje o srodnim reljefi-
ma je sa sedam lokaliteta. samo su dva
od tih sedam lokaliteta sustavnije istraena, onaj na u
Brnazama i onaj na Sombratama u . ."Ja nekim je lokalite-
tima tek pokoji ulomak to se raspoznaje kao proizvod
Trogirske klesarske radionice, pa zato ne sve nabrojene
karakteristike na svakom od sedam lokaliteta. Tako su kapiteli
registrirani samo na a pluteji s Korbboden-motivom samo na
dva poloaja. Ipak nam se ukupna dostatnom za iz-
dvajanje temeljnih odlika ove produkcije koja pokazuje vrlo ujed-
klesarski izraz. Na svim arhitravima su u pravilu isklesane
kompozicijske sheme: u gustom se rasporedu opetu-
ju masivne kuke na irokoj i profiliranoj nozi koje zajedno s gus-
tom pletenicom na dnu natpisna polje
(Brnaze, Kljaci, Morinje). Arhitravi se nad prolazi-
ma svijaju u luk na kojem su kuke i natpisna polje (Brnaze, tro-
girsko Malo polje, Trogir, Morinje, L je
jedino sitni ulomak takvog luka, no tamo nalazimo i zabat tra-
beacije na kojem raspoznajerno opisane kuke i
pletenicu, pa stoga i taj zabat valja svakako u
ovu skupinu. Trabeaciju su podravali opisani kapiteli nerazvijene
forme registrirani u Brnazama, Trogiru i Morinju. L donj-
I
275
Starohrvatska prosvjeta IlI/26 (1999)
oj zoni oltarne ograde gdje su se izmjenjivali pluteji s pilastrima
zapaamo opet stanovita pravila. Pilastri su uvijek jednako
ukraeni gustom prepletenom vrpcom Brnaze,
Trogir, Kljaci, Morinje), a pluteji poglavito krievima pod
arkadama (Trogir, Kljaci, Brnaze) i samo ponekad
sloenijim Korbboden-motivom (Brnaze, Trogir). Od sedam
lokaliteta na kojima nalazimo skulpture opisanih svojstava tri se
vezuju uz Trogir ili njegovu neposrednu okolicu (Trogir - grad,
trogirsko Malo polje, - Stombrate). Kljaci, Morinje i Brnaze
nisu odvie daleko od Trogira; jedino su lokalitet koji je
znatnije udaljen. Zato smo ovu zanimljivu produkciju imenovali
uvjetno Trogirskom klesarskom radionicom
25
Kao posebnu zanimljivost treba pojavu tzv. Korbboden-
motiva za koje smo istaknuli da se na plutejima za sada
samo na dva lokaliteta, u Brnazama i u Trogiru. Istaknuli smo,
da su pluteji u Trogirskoj klesarskoj radionici redovito
ukraeni krievima pod arkadama kako to pokazuju primjeri II
Brnazama, Trogiru i Kljacima, pa se kombinacija ovih
dvaju motiva na jednoj oltarnoj pregradi pojavila samo u
Brnazama i u Trogiru. U Brnazama se ova kombinacija povezuje
uz crkvicu-oratorij heksakonhalne osnove, pa ima razloga pret-
postaviti da je to i u Trogiru. Stoga, prema naem
reljefe Trogirske klesarske radionice trebalo bi u Trogiru povezati
uz rotundu Sv. Marije koja je jo u 18. stajala na junoj
strani gradskog trga. Toj bi cjelini trebalo pribrojiti i ostale tro-
girske nalaze istog podrijetla, dakle ulomak luka
(... TORVM), te ulomak spomenutog pilastra i kapitel. Tako bi
srodnost dva objekta, u Trogiru i
Brnazama, bila potpuno Prema tome u
istog prostornog *enja (heksakonhosD se soltarnom
ogradom istih klesara koja je po svoj prilici hila posve jednako
koncipirana. Trabeacija se nad prolazom svijala u luk s natpisom
i kukama na obodu. Podravali su je kapiteli posve nerazvijene
forme, a oni su na su pilastri bili ispunjeni
gustim troprutim prepletom poput mree. Ti su pilastri
ornamentirane pluteje, one ukraene troprutim krievima
s palmetama pod arkadama i one ukraene tzv. Korbboden-
motivom
26
.
Kombinaciju upravo ovih dvaju uresa na istom lokalitetu,
odnosno na istom objektu, a to najvjerojatnije na istoj
oltarnoj ogradi, barem na jo dva mjesta u Splitu. Nije
tu o reljefima proizalim iz Trogirske klesarske radionice ali je
svejedno zanimljivo kao pojava. Prvi je primjer crkvica Sv.
Mihovila na splitskoj obali u kojoj su dva velika plute-
ja od kojih prvi ima motiv krieva pod arkadama, a
Kapiteli oltarne ograde:
1. Sv. Marta kod Trogira,
2. Brnaze kod Sinja.
25 N. Klesarstvo u slubi evangelizacije, Hroati i Karolinzi. Rasprave i vrela. Split, 2000, str. 206.
26 Opisana bi nas situaCija mogla navesti na pomisao da su i drugi heksakonhalni objekti u Dalmaciji
imali srodno interijer. No, to zasigurno nije bilo tako. Primjerice uz srodne crkvice u Pridrazi i kod
Zadra otkriveni su ulomci reljefa posve drugih karakteristika, vidi: N. Croatian Art in the Second Half of
the Ninth Centu!)', Hortus artium medievalium, 3, Zagreb-Motovun, 1997, str. 41-54.
276
I
,
!\'. JAKU;, Reljefi Trogirske klesarske radionice... --------------------
Arhitrav, luk i kapiteloltarneograde
izcrkveSv. Mihovila (Sv. Trojice?) na
Poljudu uSplitu.
Ulomciplutefaukraenikriempod
arkadom i Korbboden-motivom iz
crkveSv, Mihovila (Sv. Trojice?) na
Poljudu tt Splitu,
-,
I
I
I
)
r
I
I
I
I
I
I
drugi veliki plutej nosi Korbboden-motiv iest troprutih kaseta s
rozetama
27
Drugi je primjer crkva Sv. Marije na Poljudu, Tu se u
dananjoj crkvi neki ulomci
kojima i dva ulomka pluteja, Jedan od njih predstavlja
pluteja s Korbboden-motivom, a drugi donju polovinu
pluteja s motivom kria i palmeta pod arkadom
28
. Ulomak s
Korbboden-motivom je usvojim morelijanskim detaljima srodan,
ali ne iposve istovjetan onome iz crkvice Sv. Mihovila na obali.
Drugom je ulomku pluteja spalmetama epiderma posve izlizana
pa je o klesarskim odlikama teko suditi. Razlike se poglavito
u tome to su ulomci sPoljuda rruamomi, a oni iz Sv.
Mihovila na obali klesani su usitnozrnatomvapnencu. No, uistoj
crkvi Sv, Marije na Poljudu je idio trabeacije jedneograde
crkve, Ulomak arhitrava skukama na tankoj nozi
povie natpisa publicirao je . i ovako: ...US
INDIGNUS DI(A)C(ONUS) SERVUS SERVUOR(UM) D(E)I ET
BEA71
29
, dok D. trideset godina poslije da arhitrav
nije objavljen i predlae (Paul}VS INDIGNVS
DIC(tus) SERWS SERVO(rum) D(e)IETBEArF. Nad vratima u
svetiteuzidanje iluk skukama inatpisom, odavno poznatulite-
raturi koji spominje gradnju oratorija: (Mic)HAELI ARHANGEI1OC
HORATORJUMD(e)OADJVANTECONSTRV.,. nevidi vezu
spomenutoga arhitrava i ovog luka, iako su od istog
materijala iistih dimenzija
31
.D. zatopredlae vezu
27 T. - M, ZEKAl'J, Istraivanje ranosrednjovjekovne crkve Sv. Mihovila "na obali" u Splitu,
Starohrv.Prosvj., ser. 3,12/1982, str. 111-126, T. IV. sl. 4, T. v, sl. 2.
28 D. Pleterni ulomciiz crkveSv. Marije na Poljudu, ZbornikTomislava Split.
2002, str. 270-286, sl. 1i2,
29 , Ranosrednjovjekovni latinski natpisi iz Splita, Vjesn.Dalm"65-67/1963-1965 (1971!), str. 291,
30 '
D.MATETIC, nav.dj .,str. 274.
31Jj vrijeme kad ga je objavio, luk je bio premazan svie slojeva raznih boja, aslova ispunjena Uljenom,
Danas, kad je luk je da su arhitrav iluk od istog materijala iistih dimenZija.
277
Starohrvatskaprosvjeta 1II/26 (J (99)
s tekstom na arhitravu: ...us indignus diaconus servus servorum
DeietbeatiMichaeliArhangeliochoratoriumDeoadiuuantecon-
stntxi.. Teko je, prihvatiti njezino
dijela teksta, (Paul)vs indignuvs dic(tus) servus servuontm jer je
razrjeenje DIC mnogo kao diaconus nego
kao dictus. No, kako D. eli u imena donatora
.. .US vidjeti splitskog nadbiskupa Pavla, kojega dokumenti spomi-
nju kaograditeljacrkviceSv.Marije, onda je razumljivo zato traga
za raz*enjem kratice. Dodat samo da je Pavao
mogao sagraditi crkvicu jo dok je bio pa se na taj
mogla nesuglasica. Identifikacijom nadbiskupa Pavla
0015.-1030.) na tekstu arhitrava iz Poljuda postie se relativno
precizna datacija reljefa u prva 11. kako to
predlae D.

Ipak ostaje jedno pitanje otvorenim, a
odnosise na da je Pavao podigao crkvu posvetivi je Sv.
Mariji33 to nije u suglasju s podacima u natpisu iz
Poljuda. Pitamose stoga pripadaju li reljefi izvorno
crkvi Sv. Marije na Poljudu ili su moda tamo dospjeli uneko ka-
snije doba. Spomenuta je crkva od 1078. godine pripala
samostanu Sv. Stjepana pod borovima darovnicom Dabre, koji je
bio potomak iz Pavlove obitelji
34
.Benediktinci su zadrali crkvu
sve do 15.

Stoga su ubilo kojem trenutku za potrebe
neke rekonstrukcije mogli dospjeti na Poljud predro-
32 Isto.
PlutejukraenKorbboden-motivom
izcrkveSv. Mihovila naobali
uSplitu.
33 J. - .\1. Codex DiplomaticusI, Zagreb,1967, str. 5Q.
34 Isto, str. 165.
35 I. BenediktinciuHrvatskoj,II. Split, 1964, str. 328.
27R
N. JAKIC, Reljefi Trogirske klesarske radionice ... - - ------------------
Ulomci lukova oltarne ograde iz crkve
reljefi sa Sustjepana. Moe se ovom prilikom usporediti i
Sv. Trojice na Poljudu u Splitu.
miljenje o reljefima iz spomenute crkve Sv. Mihovila
na obali za koje, ne bez razloga, pretpostavlja da iz
Sustipana jer je i ta crkva od kraja 11. bila u vlasnitvu
spomenutog samostana
36
. No, kako su spomenute crkve (Sv.
Marija na Poljudu i Sv. Mihovil na obali) pripadale istom
samostanu, dakle istoj zajednici i istoj upravi, mogli su reljefi seli-
ti u sva tri smjera, pa tako na Poljud dospjeti iz crkvice na split-
skoj obali i, naravno, obrnuto. Takva bi selidba uskladila spozna-
je o titularu s natpisa u Poljudu (Sv. Mihovil) i stvarnoj posveti
crkve na splitskoj obali (Sv. Mihovil). Jedinstveno upravljanje
imovinom svih triju crkava (Sv. Stjepan pod borovima, Sv. Marija
na Poljudu i Sv. Mihovil na obali) kao da se (ili moda
stvarno) ogleda, preko rijetkih Korbboden-motiva
na plutejima svih triju crkava.
to se, dakle, stvarnog podrijetla reljefa na
Poljudu su no, jedna se dosta vjerojat-
nom; spomenuti reljefi bi, naime, mogli biti iz neke naputene
crkve nedaleko Sv. Marije u Poljudu. Takvu pretpostavku podra-
va da ostaci oltarne ograde pokazuju istovjetnu kon-
cepciju u ukraavanju kakvu smo susreli kod heksakonhalnih
crkava u Brnazama i u Trogiru (s natpisom na
gredama i luku, te plutejima u kombinaciji Korbboden-motiva i
krieva pod arkadama) i jest razlogom to smo tom problemu
ovdje posvetili toliko panje. Kao da je o jedinstvenom pro-
jektu opremanja heksakonhalnih sakralnih interijera u prostoru
srednje Dalmacije. Stoga nije neopravdano pomiljati i na to da bi
ulomci na Poljud dospjeli iz nedalekog heksakon-
hosa kojeg poznajemo kao crkvicu Sv. Trojice
37
. U takvoj se kom-
36 T. oltarne ograde - Vijek uporabe i sekundarna namjena, Starohrv.Prosvj., ser. 3, sv.
24/1997, str. 66.
37 Kolega M. je u jednom razgovoru za vrijeme otvaranja izlobe Hrvati i Karolinzi spomenuo tu
ali misao nije javno elaborirao. Bliskost s nekim pojavama kod Trogirske klesarske radionice nagnala me
je na ovu eksplikaciju, a njemu zahvaljujem na ideji.
279
Starohrvatska prosvjeta 1II126 ( 1999)
-,--
I
l
J

Poljud u Splitu
Trogir
280
Y JAKiC, Reljefi Trogirske klesarske radionice ... -------------------
Brnaze kod Sinja.
binaciji na prvom mjestu problem titulara jer na
luku stoji posveta Mihovilu acrkvica je Sv.
Trojstvu. Ipak neke spoznaje o mkultovima uheksakon-
hosu koji je po tradiciji Sv. Trojici pomau objanjenju.
Naime,prilikom zatitnih radova na crkvici Sv. Trojice
su ulumci luka koji jasno ukazuju na tovanje sv. Mihovila u
poljudskom heksakonhosu. Na jednom od ulomaka trabeacije,
kojoj su pripadali iostali ulomci snatpisima isklesani umramoru,
spominje se taj
1. ulomka luka MICHAHELlARC(angeli)
2. ulomak luka CJSEI
3. ulomak luka RlCON
4.ulomak luka EO pS
5. izgubljeni ulomak (ft)LlOME(oj9.
Tu je i ulomak luka isklesan uvapnencu stek-
stom koji se od kria utjemenu ulijevo iudesno:
XAQ 2uarn13IX3: + IKTRANTIBUS PAX
40
38 . Latinski natpisi, str. 276. -J. - T. - J\I. Sv.Trojica. Split, 1971,
str. 8.
39 Ulomak je objavio C. Istraivanja u srednjovjekovnoj crkvi Sv. Nikole u Velom Varou II Splitu,
Historijski zbornik, 211949, str. 211, ali je kasnije zagubljen.
40 . Latinski natpisi,str. 276.
281
Staroh rvatska prosvjeta 1Il/26 (J 999,)
Pet ulomaka luka od mramora imaju posvetni natpis, dok je na
luku, isklesanom u vapnencu, tekst s porukom. Nisu
djela istih klesarskih karakteristika, pa je teko vjerovati da su
jedinstvenu trabeaciju. To nam daje za pravo da
je oltarna ograda mijenjana, da su neki dijelovi bili i
zamijenjeni drugima. Iz dostupnih podataka je da se u crkvi
tovao sv. Mihovil pa to osnauje pretpostavku da je posvetni nat-
pis uzidan u crkvi Sv. Marije na Poljudu, a koji spominje posvetu
sv. Mihovilu, podrijetlom iz oblinjeg heksakonhosa. Klesarske
odlike pokazuju ruku , iz bi se dalo da je
crkvica u dva navrata mijenjala trabeaciju s posvetom sv. Mihovilu,
dok je u fazi posve promijenjen karakter natpisa. Moda je
tada promijenjen i titular
41
.
Zato nam je vano saznanje o tome da su ulomci u crkvici Sv.
Y1arije na Poljudu najvjerojatnije podrijetlom iz splitskog hek-
sakonhosa, Sv. Mihovilu? Stoga to su tamo
ulomci pluteja s motivima koji su istovjetni plutejima na
drugom heksakonhosu, takoder Sv. Mihovilu, a to je
crkvica na u Brnazama. Time bi program izbora
koncepcije (heksakonhos), opremanja interijera
(oltarna ograda s lukom na trabeaciji i plutejima na kojima se iz-
mjenjuju motivi krieva pod arkadama i Korhhoden-motiv) i,
posvete (Sv. Mihovil) bio posve sukladan na dvama
objektima "blizancima". Prvu bi fazu u splitskom pred-
stavljali mramorni ulomci pluteja i jedna od mramornih trabeacija.
e tu se shemu, dakako, posve skladno, uklapa i oprema hek-
sakonhosa u Trogiru koji je Sv. Mariji. Nije nevano
istaknuti da se od poznatih titulara kod heksakonhosa izmjenjuju
samo Sv. Marije (Zadar i Trogir) i Sv. Mihovila (Split, Brnaze,
Pridraga) to je u literaturi Znakovito je i to da
natpis iz Poljuda tako koncipirani sakralni prostor imenuje kao
oratorium.
Dva heksakonhosa u Trogiru i Brnazama imaju istovjetan pro-
gram u kamenom namjetaju, dakle i na razini izbora motiva i u
njihovoj klesarskoj izvedbi raspoznajemo ih kao proizvod
Trogirske klesarske radionice. to se splitskog heksakonhosa
II njemu je namjetaj bio izveden u kvalitetnijem materijalu, u
mramoru, a klesarska je izvedba u detaljima ostaje jedi-
no osnovna koncepcija ukrasa ista kao i u predhodna dva
Prema tome u jednome od ovih objekata treba vidjeti prototip
prema kojemu su kasnije i oprema ni drugi srednjodal-
matinski heksakonhosi. e relacijama ova tri primjera, dalo
bi se svakako pretpostaviti da bi upravo splitska rotunda mogla
posluiti kao uzor, posebno stoga to je njezin kameni namjetaj
klesan u mramoru. Po takvu su uzoru onda objekti u
momci arhitrava oltarnih ograda:
1. Split, katedrala, v
2. Zedno na otoku Oovu,
3. Lobor u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
41 Promjenu titulara iM. na\. dj., str. 233 Koliko mi je poznato ova se crkvica spomi-
nje najranije u popisu dobara splitskog kaptola na samom 13. Tamo, naime, stoji. Duorna dedit
terram prope Santam Trinitatem, vidi: I. Metropolitanski kaptol u Splitu. Zagreb, 197\ str. 41.
42 T. Regionalizam u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi DalmaCije, Starohru. Prosvj., ser. 3, sv. 14. 1987,
str. 149. - M. nav. dj., str. 233.
282
N JAKIC, Reljefi Trogirske klesarske radionice..
Arhitravi o/tarnih ograda: 1.
2. Grado.
Trogiru i Bmazama
43
. No, graditelji su posebno klesari bili neki
drugi, oni, koje raspoznajemo kao Trop,irsku klesarsku radionicu.
Opisati osobine zanatskog pristupa trogirskih klesara, izbor
motiva i materijala, je jednostavno jer se opetuju bez vali-
jacija. je svakako trabeacija s natpisom
kukama i troprutom pletenicom, te luk nad prolazom
u svetite na kojemu se pletenica gubi. Kapiteli su, kako je
istaknuto, isklesani vrlo plono, a na plutejima se neizostavno
opetuje motiv krieva s palmetama pod arkadama i na njima
dominira tropruta pletenica kako na krievima, tako i na
arkadama. Ogradama u heksakonhosima dodaju se i pluteji s
Korhhoden-motivom. Reljefi su isklesani u mekom vapnen-
cu. Kod reljefa Trogirske klesarske radionice naglaen je horror
vacui, a taj pristup biti glavnim razlogom okrupnjavanja nekih
motiva i detalja (kuka, pletenica, palmeta i arkada). Posebno se
nepripravljenost majstora klesanju u visokom reljefu . Tako
je motiv kimationa, koji se redovito klee vrlo na zabatu
iz Stombrata pretvoren u niz plonih arkadica. Upravo je izbjega-
vanje klesanja formi i glavnim razlogom zato kod
Trogirske klesarske radionice nalazimo onaj osebujan sustav
ukraavanja arhitrava s natpisom u sreditu. Usporedimo li nae
arhitrave s primjercima nekog drugog klesara ili pak klesarske
radionice, da se natpisi preteno kleu u donjoj zoni,
a da se nad njima svija vrlo klesani kimation uzdu Cije-
log arhitrava. Osebujan, dakle, raspored ornamentalnih motiva i
natpisa na trabeacijama dijelom je rezultat klesareve nespremnosti
da klee sloenije forme, to kapiteli najbolje dokazuju.
Srodno komponirane arhitrave na kojima je natpis postavljen
u sredini, kukama i gustom pletenicom, na dalmatinskom
prostoru izuzetno rijetko izvan proizvoda Trogirske kle-
sarske radionice. Spominjemo tako ulomak arhitrava iz Splita s
natpisom (sancto)RUM COSME ET (Damianij4, ali s mnogo ele-
43 Iako sam na ovom mjestu dotaknuo pitanje ovog posebnog arhitektonskog tipa rotunde, o njemu nemam nam-
jeru dalje raspravljati jer je to zaseban problem. Mislim da pravilna ocjena reljefa u njima izravnije
njihove kronologije. Ipak na vrijedan prilog . Saneta Maria de
Platea u Trogiru. De ecclesiis datandis - dissertatio (1), Starohru.Prosvj. , ser. 3, sv. 25/1998, str. 43-62.
44 . Kamena plastika ranog srednjeg vijeka u Arheolokom muzeju u Splitu, VjesnDa/m. , 60/1963, str.
121. - ISTI, Ranosrednjovjekovni.. . , str. 278 gdje se kae da je poblie nalazite nepoznato. A. je,
naao zabiljeku Lj . Karamana u kojoj stoji da je prvi dio natpisa na mjestu crkve Sv.
Marije de Taurello. Vidi: Nepoznati tlocrt samostana sv. Marije de Taurello u Splitu, 25/1993, str. 473, bilj . 7.
Usp. iM. P. FLECHE MOURGUES - P. CHEVALIER - A. PITEA, Catalogue des sculptures du haut Moyen-Age du
Musee archeologique de Split, l, VjesnDalm., 85/1993, str. 224.
283
Starohrvatska prosvjeta IlI126(1999.)
gantnijim kukama idvoprutom pletenicom. Srodan je iulomak iz
ednog na s dijelom teksta Te Deuma: ses SAVAom
PL(eni) selegantnim kukama istroprutom pletenicom
45
. Treba
spomenuti inekoliko sitnih ulomaka iz crkve Sv. Jurja na PutaIju
sdvoprutom pletenicom
46
.
Spomenutu shemu na trabeaciji Trogirske klesarske radionice
treba vidjeti kao rezultat stanovitih utjecaja iz onih prostora ukoji-
ma je bila atoje prostorVenecije iIstre. Isti shematski
raspored skukama na obodu, natpisom usreditu te pletenicom
u dnu zapaamo na hrojnim primjerima u Istri, primjerice, na
donatorskom natpisu presbitera LeopardIisa u

te na jo
jednom ulomku iz poruene crkve Sv. Pe1agija u

na
ulomku iz Gurana
49
, na ulomku arhitrava iz crkve Sv. Teodora u
Puli
50
, te na jo nekoliko neobjavljenih ulomaka iz Pule, izloenih
ulapidariju Arheolokog muzeja. Uomcima izloenim ukripti Sv.
Marije u Balama nedostaje natpis usredinjem polju isto onako
kao u ima ili Morinju
51
. Pridruuju im se tri ulomka jednog
arhitrava iz Aquileje sostacima natpisa ... (honor)EMDOM(ini),
.. .vMI SAM... 52. Najpoznatiji su, pak, srodni ulomci arhitrava iz
crkve Sv. Eufemije u Gradu s natpisom o interijera
kapele Sv. Marka, 807. godine, od patrijarha uzurpatora Ivana
Juniora (806.-810.)53, kao i donatorski natpis nekog Domenika,
danas na crkve Sv. Marije i Sv. Donata u
\1uranu
54
. Dva su ulomka iuPanoniji, uLoboru, pri-
likom istraivanjia crkve Sv. Marije Gorske
55
. Kao to vidimo iz
izloenog, obrada arhitrava povezana je najprije uz
prostor sjevernog Jadrana koji povijesno nazivamo Venetia et
Histria, pa stoga pojavu istog koncepta u srednjoj Dalmaciji i
Panoniji moemo pretpostaviti kao utjecaj upravo stog prostora.
4.
Zato smo ranije izrekli pretpostavku da bi ova pojava mogla
biti posljedica djelovanja gradekog patrijarha Fortunata (803.-
821.) koji je proputovao Dalmacijom, a koji je, kao to znamo,
slao graditelje knezu Ljudevitu uPanoniju
56
.
45 Hrvati i Karolinzi. Katalog. Split, 2000, str. 170.
46 T. Putalj usrednjem vijeku, u: Sv. jurajodPutay-a. Split, 2001, str. 180, sl. 39-42.
4' Hrvati iKarolinzi. Katalog.Split,2000, str. 59
48 A. ONJE,Crkvena arhitekturazapadneIstre.Zagreb-Pazin,1982, str. 70,T. XXXV1.
49 B. Dva spomenika ranosrednjovjekovne arhitektureuGuranu kod Vodnjana,GradairaspraveII, Pula,
1964.
50 B. SCHIAVUZZI, Attraverso l'agro colonico di Pola,AttieMemorie della Societa Istriana di archeoloRia estoria
patria,Parenzo, 1908.
51 B. Doprinos poznavanju spomenika katela Bale uIstri, Starohrv.Prosvj., ser. 3,
sv. 13/1983, T. ViT. VII, sl. 7.
52 M. LAVERS, l ciborii di Aquileia e Grado, Atti del 3Congresso Nazionale di Archeologia Cristiana, "Antichita
Altoadriatiche"VI, Trieste,19
7
4, str. 143. - A.TAGLIAFERRl, La diocesi di Aquileia eGrado. Corpus della scultura
AltomedievaleX, Spoleto, T. XLIV.
53 ISTI, T. CXCI. - J\. KJesarstvo...,str. 206.
54 M. VECCHI, Seulture tardo-antiche ealto-medievali di Murano. Roma, 1995,str. 73. upravo je toj crkvi
pripadao i lijepi plutej s Korbboden-motivom, danas uzidan kao parapetna na galeriji njezine
afside.
5 Hrvati i Karolinzi. Katalog. Split, 2000, str. 9l.
56 , v
.'.l. JAKSIC, KJesarstvo...,str. 206.
284
N. JAKIC, Reljefi Trogirske klesarske radionice... --------------------
Ulomci arbitrava oltarnib ograda iz
Rima. 1-3, Crkva Sv. Hadrijana,
4. Il J1useo dell 'Alto Medioevo.
U bogatoj ostavtini reljefa na tlu Italije, koliko
mi je poznato prema dostupnoj objavljenoj gradi, postoji jo samo
jedan grad u kojem su dokumentirani ovakvi arhitravi s istovjet-
nim rasporedom ornamentainih traka i natpisom u sreditu, a to je
Rim. U cijelom gradu, prebogatom reljefima,
dokumentirani su takvi arhitravi u tri i to na tri susjedna
objekta na samom rimskom forumu. Jedan se ulomak povezuje uz
crkvu Sv. Kuzme i Damjana, a na njemu se spominje u posvetnom
natpisu stanoviti Sergius. est ulomaka iz crkve Sv.
Hadrijana s natpisom u spomenutog sveca
57
. devet ulo-
maka iz crkve u neposrednom susjedstvu, Sv.
Martini
S8
;'\ljezin dedikacijski natpis biljei posvetu sv. Hadrijanu,
sv. Nataliji i sv. Martini. Prema vijestima u Liber pontificalis obje
su crkve (Sv. Hadrijana i Sv. Martine) obnovljene i bogato
obdarene u doba pape Hadrijana L, najprije u razdoblju izmedu
772.-774. godine i ponovno 791.-792. godine pa se u literaturi
postavljanje ograde i datira u posljednje 8.


Ulomak iz crkve Sv. Kuzme i Damjana povezuje se uz aktivnost
Sergija koji je 785. godine bio prior vestiarii, a obnaao je tu
dunost prije nego to ju je preuzeo papa Leo III. L'
svakom spomenute tri crkve uz rimski forum obnovljene
su krajem 8. u jednoj iroj kampanji obnove Rima za vri-
jeme pape Hadrijana 160.
smo i ovaj rimski primjer da bismo ukazali na
jo jednog izvorita pojavi ovakvog ukraava-
nja oltarnih ograda na dalmatinskoj obali, a koji povezujemo uz
djelatnost Trogirske klesarske radionice. Oba izvorita koja spomi-
njemo nude izvanredno kronoloke okvire pojavi na
tlu, bilo u Rimu krajem 8. bilo na sjevernom
Jadranu, 9. Mogu li se spomenuti orijentiri
koristiti i kao kronoloki oslonac za srodne pojave u nas,
ostaje pitanje u domeni metodolokog pristupa problemu. U
svakom nam se izvanredno podsjetiti na to
da u samom Splitu srodne pojave, a upravo su ti primj-
eri, bez svake sumnje, morali prethoditi onima koje raspoznajemo
kao realizaciju projekata na kOjima je djelovala Trogirska klesars-
ka radionica.
57 Crkva Sv. Hadrijana je zapravo rimska Curia Senatus je gradnju Cezar, a dovrio August 29. gocline
prije Krista. Nakon to je u jednom poaru, obnovio ju je Dioklecijan, a zatim je u vrijeme pape Honorija
L (625.-638.) adaptirana u svetite i Hadrijanu iz )jikomedije, u Dioklecijanovim
progonima.
58 Poruena je 1635. godine kada je ustupila mjesto novoj, poznatoj baroknoj crkvi Sv. Luke i Sv. Martine pod
Capitolijem, po projektu Pietra da Cortona.
59 Svi su spomenuti ulomci danas izloeni u Museo Nazionale Romano - Crypta Balbi i detaljno u muzej-
skom katalogu pod nazivom Roma dall'antiebita al medioevo. Milano, 2001, str. 478-486 i 552. lJ cijelom Rimu pos-
toji jo samo jedan ulomak arhitrava srodne koncepcije objavljen u A. MELUCCO VACCARO - L. PARIOLI, La
Diocesi di Roma VI , Corpus della seultura Altomedievale VII. Spoleta, 1995, str. 104-106, Tav. VI, 16
60 L. PANI ERMINI , "Renovatio murorum" tra programma urhanistica e restaura conservativo: Roma e il ducato
Romano, Settimane del CISAM, XLVI, Spoleta, 1998, str. 487-530.
285
The paper deals with a number of pre-Romanesque relieves,
some of them discovered at the locality of Stambrate near Trogir.
By their stonecutting characteristics, the relieves of Stambrate are
quite close to some other relieves discovered at several other near-
by locations (Trogir, Malo polje of Trogir, Kljaci near as
well as some others from somewhat more distant locations of
Morinj near ibenik, Brnaze near Sinj and Padeni near Knin. The
relieves made parts of altar rails, and are decorated in a specific
way, the motives repeating on all architraves, arches, gables, plutei
or pilasters. The author emphasizes similar artefacts in the north-
ern Adriatic area and Rome, firmly dated at the turn of the f}h to
the cjh ct.
The paper also presents the thesis on unique approach to equip-
pin[l, of the Dalmatian hexaconhoses with church fixtures (Split,
Brnaze and Trogir). It is particularly treated the issue of the hexa-
conhas of Split, known as the Holy Trinity Church (Sv. Trojica),
although the inscriptions discovered in and near the church (in
the St. Mary's Church (Sv. Marija) at Poljud) indicate it was ini-
tially dedicated to St. Michael. Its marble altar rail could have
made the model for the later altar rails in other Dalmatian hexa-
conhoses, made in soft limestone by the Stonecutting Workshop of
Tro[l,ir.
Sta rohrvatska prosvjeta 1lI/26 (J 999.)
The Stonecutting Workshop
of Trogir and the
Relieves from the St. Martha's
Church of
Summary
286